predmetno označivanje i pretraživanje

Predmetno označivanje i pretraživanje

razvoj teorije predmetne obrade – autori, pristupi, postignuća, utjecaji

Pazi!

• rani katalozi – ugl. identifikacijski popisi (finding-list) – sadržavali su:– autora ili natuknicu iz naslova + informacija o

smještaju– natuknica – obično prva imenica u naslovu, ali: An Introduction to Philosophy

Pregled povijesti glazbeOsnove botanike

prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013. 2

popisi termina za predmetno označivanje

• individualni odabir termina (nesustavnost, subjektivnost, neusklađenost – osobito u odnosu na preferirane/nepreferirane termine)

• pojačana međuknjižnična posudba →• standardizirani popis termina• 1895. • List of Subject Headings for Use in Dictionary

Catalogs, ALA (utjecaj Cuttera)


popisi – nastavak …

• centralizirano katalogiziranja kroz distribuciju tiskanih listića Kongresne knjižnice– uočene prednosti standardizirane liste termina:

konzistentnost unutar kataloga jedne, ali i više različitih knjižnica.

• kataložna praksa LC postala standard za cijelu Ameriku– objavljivanje prvog popisa predmetnih odrednica (PO) – alatka za predmetno označivanje u cijeloj zemlji


popisi – nastavak …• 1910.-1914. • Subject Headings Used in the Dictionary Catalogues

of the Library of Congress, LC • Library of Congress Subject Headings (LCSH); – popis doživio mnogo izdanja, a sada se zove– od 1986 postoji i strojno-čitljivo izdanje – Subject Authority File


abecedni specifični katalog

• kasno 19. st. – Charles A. Cutter– kontrolirane odrednice– abecedni poredak bez obzira na hijerarhiju• knjiga o bukvama

-> bukve– ukršteni katalog (dictionary catalog)– Rules for dictionary catalog (Pravila za rječnički

katalog), 1896. – prvo izdanje


Cutterova pravila• vrste kataloga prema Cutteru:

– The dictionary catalog ukršteni katalog– The alphabetic-classed catalog abecedno-predmetnikatalog– The systematic catalog stručni ili sistematski katalog

• odrednica je prvog kataloga – specific entry (specifična odrednica), a

• drugih dvaju kataloga – class entry (razredna, stručna odrednica)

• drugi i treći katalog su – classed catalogs (katalozi jedinice kojih su razredi ili stručne

skupine)– u jednom katalogu sređene su abecednim redom, a u drugom

logičkim redom

7prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

nastavak …• razlika između specific entry i class entry prema

Cutteru – predmet (subject) naprama– razred (class)

• predmet → – ono o čemu pisac nastoji dati obavijesti odnosno ono o

čemu čitatelj želi dobiti obavijesti• razred → – skupina predmeta koji imaju zajedničke karakteristike

• Pazi! preklapanje


specifične i direktne odrednice• specifična odrednica – načelo specifične odrednice odnosi se na:– formiranje PO (konstrukcija i održavanje tezaurusa)– pridruživanje dokumentima (indeksiranje i predmetno

označivanje)- prema tome odrednica mora biti što preciznija- kod klasificiranog kataloga – lanac hijerarhijskih

termina koji počinju, i tako su i uvršteni u katalog, od najšireg prema najužem pojmu

- u abecednom predmetnom katalogu predmet je uvršten direktno pod svojim imenom.


specifična …• Cutter: – knjiga “The Cat” -> uvrstiti pod Mačka; – u abecedno-klasificiranom katalogu: Zoologija-Vertebrati-Sisavci-Domaće životinje-

Mačke• pravilo direktnog uvrštavanja


nastavak …• predmeti se dijele na:– opće i – individualne

• razredi se dijele na:– razrede oblika i – razrede predmeta

• opći predmeti su razredi, ali individualni predmeti nisu nikada razredi– osobe nisu razredi– zemlje – individualni (predmeti) → u nekim su aspektima razredi

• razredi, konkretni i apstraktni, također su predmeti– primjeri:

• Etnologija - i predmet i razred • Psihologija - i predmet i razred

– nisu inkompatibilni


nastavak …

• shvaćanje predmeta i predmetne odrednice (subject, special subject, specific entry, class) i definicije tih pojmova, odaju nerazvijenu teoriju predmetnog kataloga – poticaj za dalje

• gledanje na ovisnost cjelovite predmetne odrednice o veličini predmetnog kataloga – na dodatne jedinice u predmetnoj odrednici gleda se kao na daljnje podjele iste vodeće jedinice, (kada se broj listića značajno poveća)


nastavak …

• stajalište vezano uz povezivanje pojma jedne znanosti ili djelatnosti s geografskim područjem → pravila zastupaju prednost podvođenja pod zemlju (ne pod struku)

• za izbor riječi koja će se iz sintagme ili fraze dovesti na prvo mjesto uveden je kriterij najznačajnije riječi– krajnje subjektivan kriterij koji ne jamči sigurnost

izbora ni dosljednost u radu


nastavak …

• Cutterova pravila - zaključno – najranija– udomaćila se na širokom prostoru SAD-a i drugih

zemalja engleskoga govornog područja– imala su i utjecaja u drugim sredinama– važnost:


Cutterovo naslijeđe

• tri osnovna načela – prisjetimo se! – načelo specifične odrednice, – načelo o izboru jezičnog izraza iz uobičajene

uporabe i – načelo povezanosti odrednica putem mreže

uputnica– načelo korisnosti ili pogodnosti (u predgovoru

četvrtom izdanju) • pogodnost za korisnike treba uvijek pretpostaviti

mogućim olakšanjima za katalogizatora


Sears list

• Subject headings: principles and applications of the Sears list– popis predmetnih odrednica i pravila za vođenje

predmetnog kataloga– na početku teksta – napomena:• načela i praksa usklađeni s priloženim popisom

odrednica Kongresne knjižnice

– Pravila su sređena u 22 paragrafa


Sears list – najznačajnija pravila

• popisivanje svih knjiga o jednom danom predmetu pod jednom jedinstvenom riječi ili frazom– predmet je tema koju je autor obradio u svojoj knjizi– predmetna odrednica → riječ ili fraza upotrijebljena u

katalogu za izražavanje odnosne teme• poštivanje načela specifične odrednice (specific

entry) osnovno je načelo u stvaranju i korištenju predmetnog kataloga → ‘sažeti sažetak’


Sears list – nastavak …• riječ ili riječi koje izražavaju predmet trebaju biti

preuzete iz opće uporabe– riječi iz opće uporabe korisnika imaju prednost pred

znanstvenim nazivima• jedinstvenost izraza postiže se odabiranjem jednog

izraza između više sinonima te njegovom dosljednom uporabom

• za utvrđivanje vrijednosti popisa predmetnih odrednica važno je da – izraženi popis sadrži mišljenje i iskustvo mnogih ljudi u

mnogim knjižnicama• time se osigurava dosljednost u specifičnosti i u obliku jezičnog

izraza!!!


Sears list – nastavak …

• formalne su odrednice predviđene za literarni i/ili umjetnički oblik

• njih treba tako upotrebljavati da se može razlikovati kada je predmet knjige u tom, formalnom obliku, a kada je to pravi predmet knjige– primjeri:

• esej – kao književni oblik; eseji – kad djelo govori o eseju kao književnom obliku, njegovoj definiciji, povijesnu razvoju i sl.

• govor – kao način izražavanja; govori – kada djelo donosi osvrt na govor kao način izražavanja



• načelo primjenjivosti – budući da se klasificiranje provodi poradi smještanja knjiga na police, klasifikacija se izvodi na veće, šire skupine– knjiga na polici može doći samo na jedno mjesto– kod davanja predmetnih odrednica praktično

nema ograničenja za jednu knjigu– ali, ako se nađu tri ili više predmeta, treba vidjeti

postoji li jedan obuhvatan pojam, koji ih može zamijeniti



• predmetna se odrednica može pojaviti u četirma različitim oblicima: – jedna imenica, – sastavljena odrednica, –pridjev s imenicom –odrednica fraza


Zaključno o Sears list

• tri osnovna Cutterova načela– o specifičnoj odrednici, – o jezičnom izrazu iz uobičajene uporabe i – o mreži uputnica

• izričito se propisuju i u Pravilniku uz Sears list


poznati sustavi – problem malih i specijalnih knjižnica ...

• 1923., Minnie Earl

• Subject Headings for Small Libraries -> Sears List of Subject Headings

• razvijale se i PO za posebna područja, najpoznatija medicina- i LCSH i MeSH izrađeni na principima Cutterovog

abecednog specifičnog kataloga, ali se međusobno dosta razlikuju!

• Medical Subject Headings (MeSH)


Kaiserov pravilnik

• Kaiser, O. J. Systematic indexing, London 1891.• njegov sustav abecednog predmetnog označivanja

(alphabetical indexing) bio je do sredine 20. stoljeća potpuno nepoznat u knjižničnoj literaturi

• vjerojatno najveći pojedinačni napredak u teoriji predmetnog označivanja nakon Cuttera

• njegov se sustav još upotrebljava u nekoliko specijalnih biblioteka u UK-u i u SAD-u

• njegovo djelo ‘otkrili’ su J. Metcalfe 1959. i R. K. Olding 1966.


Kaiserov pravilnik – nastavak …• Kaiser je sistematizirao praksu predmetne odrednice • razvio je načela za oblikovanje konzistentne gramatike i

logike• čitatelji su mogli lako predvidjeti i razumjeti odrednice za

označivanje informacije jer su u sustavu nazivi, koji mogu doći u odrednicu (index terms), kategorizirani u tri skupine: – konkretne stvari (Concretes), koje predstavljaju stvari (npr.

olovke, duhan, stroj), – zemlje (Countries), što je specijalna vrsta konkretnog (npr.

Kanada) i – procesi (Processes) koji predstavljaju uvjete konkretnih stvari

(npr. pisanje, muziciranje, igranje)


Kaiserov pravilnik – nastavak …

• predmetne odrednice uvijek počinju konkretnim a završavaju procesom

• zemlja ne mora uvijek biti prisutna• riječi koje izražavaju oboje, konkretno i proces,

trebaju se rastaviti• na primjer – pčelarstvo treba postati: pčelarstvo: pčele čuvanje– novinarstvo treba postati: novinarstvo: novine –

izdavanje


Kaiserov pravilnik – nastavak …• Kaiserove zamjerke postojećim knjižničnim

klasifikacijama: – prvo, raspršuju različite aspekte konkretnih stvari i – drugo, što su u tim klasifikacijama konkretne stvari i

procesi izmiješani– u njegovu se sustavu sustavnom predmetnom

označivanju konkretno i procesi dovode u takav odnos da se ne mogu pomiješati

• zamjerke drugih Kaiseru;– neopravdano razlikovanje obradbe informacija i

obradbe knjiga (information indexing and book cataloguing)


Kaiserovo naslijeđe

• cjelovita predmetna odrednica → –kratka fraza, nešto poput jedinice znanja–njezini su sastavni dijelovi glavna

odrednica (main heading) i dioba (division)

• pojmovni sadržaj predmetne odrednice je –obavijest (information), a ne predmet


Kaiserovo naslijeđe…

• riječ predmet (subject) u tom smislu upotrebljavao je u vezi s klasifikacijom knjiga (to razlikovanje nije dovoljno razjašnjeno)

• bitno novo u njegovu sustavu:– uvođenje podjele pojmova prema kategorijama u

svrhu utvrđivanja pravila sa sastavljanje složene predmetne odrednice

– po tome je prethodnik Ranganathana i svih kasnijih pristalica fasetiziranih klasifikacija


S. R. Ranganathan

• za fasetnu klasifikaciju razvio abecedno lančano kazalo (chain index) radi:– olakšavanja pristupa stručnim oznakama i fasetama

koje oznaku sačinjavaju– lančana kazala sastoje se od:• bibliografskih opisa poredanih u stručnom slijedu pod

stručnom oznakom faseta iz stručne oznake djela koje opisuju, • a ove su oznake putem uputnica izraženih riječima

povezane s višim hijerarhijskim razinama složenog predmeta.


tijekom 1990-ih godina• eksperimentiralo se s primjenom lančanih kazala u online

katalozima za enumerativne, DDC i klas. Kongresne knjižnice, namijenjene korisnicima, a ne klasifikatorima

• tehnika se pokazala kvalitetnom

– međutim:– uvidjelo se da je jedan od preduvjeta za izradu lančanih

kazala u enumerativnim klasifikacijama usklađivanje nekonzistentnih elemenata postojećih tablica

– za razliku od lančanih kazala, sintaktički su sustavi potpuno neovisni o određenom klasifikacijskom sustavu


fasete i online sustavi• omogućavaju:– specifičnije i detaljnije označivanje, nego što je to slučaj s

enumerativnim sustavima– pretraživanje po pojedinim elementima složenih oznaka, a

posebno putem riječi i opisa tih oznaka• fasetnost se nastoji usavršiti u DDC-u, UDK-u, Blissovoj BC • P. Cochrane: Klasifikacija Kongresne knjižnice s vremenom će

postati fasetna (2002)• primjena faseta u elektroničkom okruženju posebno je

korisna zbog jednostavne mogućnosti pretraživanja po svakoj pojedinoj faseti


mrežno okruženje

• klasifikacijski sustavi potencijalno imaju dodatna svojstva koja pospješuju mogućnosti pretraživanja poput:– kraćenja – prebiranja po hijerarhijskim strukturama– pretraživanja po svakom, a ne samo prvom

elementu klasifikacijske oznake (npr. pronaći samo udžbenike u ovom brojčanom nizu


nastavak…

• pretvaranje naziva i opisa oznaka u klasifikacijskim tablicama na jezik krajnjih korisnika pokrenuo je OCLC za Deweyevu decimalnu klasifikaciju

• u pojedinim online katalozima koriste se inačice koje su izradile same knjižnice– na primjer Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i

umjetnosti na temelju UDK


pravilnici• jedan od utemeljivača predmetnog kataloga, Martin

Schrettinger – izradio je 1819. predmetni katalog u svojoj biblioteci i teorijski

obradio tematiku stvarnih kataloga općenito i predmetnog kataloga posebno.

– poticaj razvoju predmetnih kataloga Njemačkoj - stalno nadmetanje sa sistematskim katalogom

– posebno je obilježje tog stanja → mnoštvo knjižničnih klasifikacijskih sustava i pravila za izradbu predmetnog kataloga. • Pravila Sveučilišne biblioteke u Erlangenu, izrađena

početkom pedesetih godina 20. st. stoljeća, dorađivana i prerađivana više puta, objavljena su u svom 4. izdanju• Regeln für den Schlagwortkatalog der

Universitätsbibliothek der Freien Universität Berlin


pravilnici – nastavak …

• Biblioteca Apostolica Vaticana. Norme per il catalogo degli stampati. 3. izd. Città del Vaticano. Biblioteca Apostolica Vaticana, 1949.

• Note introduttive alle consultazione del Soggettario: Soggettario per i cataloghi delle biblioteche italiane. Firenze, Biblioteca nazionale centrale di Firenze, 1956.

• Norme française. Documentation. Catalogue alphabétique de matières. Paris, AFNOR (L’Association française de normalisation), 1957.


udžbenici• Roloff, H.: Lehrbuch der Sachkatalogisierung. (Udžbenik za

stvarno katalogiziranje). 4. Überarb. Aufl. München, Verlag Dokumentation, 1976.

• Drtina, Jaroslav. Der Schlagwortkatalog (Predmetni katalog). Leipzig, Verlag für Buch- und Bibliothekswesen, 1961.

• Klenov, A. V. Predmetni katalog. // A. V. Klenov. Bibliotečni katalozi. Priručnik za bibliotekarsku školu i biblioteke. Beograd, Zavod za izdavanje udžbenika Socijalističke Republike Srbije, 1966.

• Coates, E. J. Subject Catalogue : headings and struc ture. (Predmetni katalog : odrednice i struktura). London, The Library Association, 1960.


predmetno označivanje i pretraživanje

Documents