Predstavljamo knjigu: Troškovi, kvalitet i ishodi u zdravstvu – ISPOR knjiga termina prijevod na jezike naroda BiH Pregled aktivnosti ISPOR BH u 2011. godini Savremeni pogled na procjene zdravstvenih tehnologija Profesor David Banta u Beogradu u martu 2012. godine Projekt „Prijevod i adaptacija ISPOR modula za učenje na daljinu“ Farmakovigilanca ISPOR Posebna interesna grupa suradljivost i perzistentnost medikaciji Nacionalni zdravstveni računi

88 JJaannuuaarr//MMaarrtt 22001122.

U ovom broju . . .

ISSN

223

2-77

2X

Izdavač: Udruženje za farmakoekonomiku i istraživanje ishoda u Bosni i Hercegovini - Society for Pharmacoeconomics and Outcomes Research in Bosnia and Herzegovina ISPOR Bosnia and Herzegovina Regional Chapter Urednik: mr.ph.sci. Tarik Čatić Članovi upravnog odbora: mr.ph.sc. Tarik Čatić, Predsjednik ISPOR BH ■ mr.sc.dr.med. Begler Begović, Dopredsjednik ISPOR BH ■ mr.ph. Amer Bajramović, Sekretar ISPOR BH Adresa: M. Hadžijahića 53, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina ■ info@farmakoekonomika.ba ■ www.farmakoekonomika.ba

PREDSTAVLJAMO . . .

. . .Prva knjiga koja tretira oblast farmakoekonomike i istraživanja ishoda

na jezicima naroda BiH i regije

Troškovi, kvalitet i ishodi u zdravstvu ISPOR knjiga termina

Udruženje za farmakoekonomiku i istraživanje ishoda u Bosni i Hercegovini - ISPOR BH izdalo je knjigu „Troškovi, kvalitet i ishodi u zdravstvu - ISPOR Knjiga termina“ u kojoj je obrađeno 113 termina, a koji se najčešće sreću u farmakoekonomskoj literaturi, studijama i analizama sa pripadajućim podterminima. Svaki termin obrađen je kroz definiciju, objašnjenje, vrijednost i upotrebu, te otvorena pitanja i bibliografiju, koja čitatelje upućuje na dodatno istraživanje. Na ovaj način, ISPOR BH nastoji doprinjeti boljem razumjevanju farmakoekonomike kroz upoznavanje sa najčešće korištenom terminologijom, ali i edukaciji iz ove oblasti, te je knjiga namjenjena donosiocima odluka, uposlenicima farmaceutske industrije kao i studentima zdravstvenih fakulteta. Knjiga se nalazi u prodaji po cijeni od 50 KM (bez PDV). Za više informacija o nabavci knjige molimo Vas da posjetite internet stranicu ISPOR Bosna i Hercegovina:

www.farmakoekonomika.ba

www.farmakoekonomika.ba

Piše: Tarik Čatić, mr.ph.sci. ISPOR BH Predsjednik

2

U nešto više od dvije godine postojanja, Udruženje za farmakoekonomiku i istraživanje ishoda ISPOR Bosna i Hercegovina, postalo je respaktabilna asocijacija koja okuplja stručnjake zainteresovane za oblast zdravstvene ekonomike, farmakoekonomike i istraživanja ishoda. U protekloj godini urađen je niz aktivnosti na polju jačanja odnosa sa ključnim partnerima kako u zemlji tako i u inostranstvu. Donosimo Vam kratak pregled aktivnosti iz 2011. godine.

■ ISPOR BH i Društvo farmaceuta Republike Srpske u 2011. godini nastavilo je sa publikovanjem serije članaka o farmakoekonomici u časopisu InfoPharm

■ Razvijeni su osnovni materijali za kurseve farmakoekonomike koju su u fazi revizije ■ Prevedena je i objavljena ISPOR knjiga termina na jezicima naroda BiH kao značajan osnov za dalji razvoj i razumjevanje ove

problematike ■ Predstavnici ISPOR BH učestvovali su u radu Godišnjeg sastanka psihijatara Bosne i Hercegovine sa prezentacijom o ulozi

farmakoekonomike u prihijatriji ■ Organizovana je Prva konferencija farmakoekonomike i istraživanja ishoda sa međunarodnim učešćem u okviru koje je održan

jednodnevni kurs koji je vodio prof. Lieven Annemans, a na kojem je učestvovalo preko 140 učesnika ■ Osnovana je sekcija za farmakoepidemiologiju ■ Objavljen je originalni rad u indeksiranom časopisu Bosnian Journal of Basic Medical Sciencies ■ Učestvovali smo na ISPE kongresu u Čikagu sa dvije poster prezentacije, kao i na radionici vezanoj za farmakoepidemiologiju u

Antwerpen-u ■ Provođene su aktivnosti na jačanju odnosa sa ministarstvima zdravstva i zavodima/fondovima zdravstvenog osiguranja ■ Učestvovali smo na 14. Evropskom ISPOR kongrsu u Madridu sa poster prezentacijom i u okviru jednog foruma sa oralnom

prezentacijom ■ U okviru manifestacije koju organizuje Federalno ministarstvo zdravstva „Dani zdravstva“ učestvovali smo sa prezentacijom

vezanom za potrošnju lijekova ■ U 2011. godini postali smo bogatiji za 53 nova člana ■ Objavljena su 3 izdanja ISPOR BH Newsletter-a i distribuirana putem e-mailinga ■ Potpisani su protkoli o saradnju sa Udruženjem doktora porodične medicine Republike Srpske, Udruženjem za zdravstevnu

ekonomiku i farmakoekonomska istraživanja u BiH, Udruženjem infektologa BiH ■ ISPOR BH postao je PDV obeveznik, a provedena je i fiskalizacija u skladu sa propisima u Federaciji Bosne i Hercegovine

Ovo su samo neke od ključnih aktivnosti sprovedenih u prošloj godini, a čije provođenje nam je postavilo visoke standarde za ovu godinu u kojoj ćemo nadamo se uspjeti realizovati sve planirano. Fokus u 2012. godini bit će na edukaciji iz oblasti farmakoekonomike, jačanju saradnje sa ključnim partnerima iz oblasti finansiranja lijekova, te većem angažmanu članova u aktivnostima i projektima. Koristimo priliku da se zahvalimo svima koju su podržali i pomogli rad ISPOR BH u protekloj godini, te da pozovemo sve zainteresovane da se pridruže u realizaciji budućih projekata kao i predlaganju vlastitih.

Pregled aktivnosti ISPOR Bosna i Hercegovina u 2011. godini

P H A R M A S O L U T I O N S

• MARKET ACCESS • PHARMACOECONOMIC MODELING • OUTCOMES RESEARCH • PATIENT REPORTED OUTCOMES • • REAL WORLD DATA STUDIES • CEA/CUA/BIA STUDIES •

We grow together

Sve veći broj i raznolikost novih metoda lečenja, zdravstvenih tehnologija doveo je do značajnog poboljšanja zdravlja i kvaliteta života. Procena zdravstvenih tehnologija (Health Technology Assessment - HTA) se sve više koristi da podstakne efikasno korišćenje zdravstvenih tehnologija. HTA je strukturirana analiza zdravstvene tehnologije, skupa povezanih tehnologija ili pitanja tehnologije koje su u vezi sa problemom koja se izvodi u svrhu pružanja ulaznih podataka za odluke politike. Ona obuhvata bezbednost, efikasnost, troškove i isplativost, organizacione implikacije, i društvena i etička pitanja (David Banta). Profesor Banta, će 15.marta 2012. godine doći u Beograd gde će održati predavanje na Drugoj međunarodnoj konferencij Sekcije za farmakoekonomiju. Kratka istorija HTA Pojam "procena tehnologije" ("technology assessment" – TA) uveden je 1965. godine u Americi kada je kongresmen Daddario naglasio da tehnička informacija potrebna političarima često nije dostupna ili je u neodgovarajućoj formi. Zato je osnovana kancelarija za TA (Office of Technology Assessment - OTA), koja je pružala Kongresu nepristrane TA u medicini, telekomunikacijama, poljoprivredi, transportu, odbrani i koje su postale osnova javnih politika u drugoj polovini 20. veka. 1979. godine OTA sprovodi analizu vakcina gde je najinterensantniji sa stanovišta istorije HTA, analiza isplativosti vakcina protiv pneumokoka, koja je pokazala da je vakcina vrlo isplativa. Posle toga, Kongres je usvojio amandman da refundira vakcinu. OTA model koja je preteča HTA prihvatile su i prilagodile Austrija, Danska, Francuska, Nemačka, Velika Britanija, Holandija i Švedska. Još jedan relativno rani model HTA je SBU (Švedsko veće za HTA), osnovano 1987. godine čija je uloga pored efikasnije alokacije zdravstvenih sredstava i razvoj Međunarodne mreže Agencija za HTA (INAHTA). HTA u Evropi U poslednjih 30 godina, mnoge evropske zemlje su uspostavile HTA programe kojima se informišu donosioci odluka, od određivanja cene i refundacije zdravstvenih tehnologija do postavljanja standarda u zdravstvu. Manje zemlje razvijaju više neformalne programe. Cilj je da se pruže informacije zasnovane na dokazima o relativnim troškovima i koristima raspoloživih terapija, na osnovu sistematičnog procesa procene. 1999. godine, Velika Britanija je osnovala Nacionalni institut za zdravlje i kliničku izvrsnost (NICE), koji je doprineo globalizaciji HTA. Nemačka je tokom zdravstvene reforme 2004. godine osnovala nezavisno telo, Institut za kvalitet i efikasnost u zdravstvu (IQWiG) po ugledu na NICE. Razvoj HTA u Srbiji počinje 2006. godine projektom Ministarstva zdravlja koji se imao za cilj edukaciju, promociju HTA, izradu HTA izveštaja i formulisanje uslova za moguću institucionalizaciju HTA u Srbiji. Zaključak studije je da je Srbiji potreban mešovit model HTA agencije koji teži „light“ modelu. HTA metode i procesi su jedinstveni za pojedinačne zemlje. Posebno se to odnosi zemlje niskog kapaciteta, koje često nemaju resurse potrebne za razvoj i primenu više formalnih i sveobuhvatnih procena. HTA i referentno formiranje cena lekova HTA metodologija je fleksibilnija, omogućuva razmatranje isplativosti po indikacijama ili podgrupa pacijenata, dok referentna cena postavlja jedan nivo refundacije za lek u svim licenciranim indikacijama. Na primer u Velikoj Britaniji, terapija statinima je odobrena od NICE za primarnu prevenciju kod odraslih osoba s 20% ili više 10-godišnji rizikom od kardiovaskularnih bolesti .U Nemačkoj, odluka za refundaciju doneta je na osnovu izveštaja IQWiG-a koji nije našao značajan dokaz za superiornost atorvastatina u odnosu na druge statine u pogledu na efiksnosti i neželjenih efekata. HTA proces, da bi bio sveobuhvatan i da odražava punu vrednost zdravstvene tehnologije bez obzira na zemlju ili zdravstveni sistem treba da kombinuje procenu kliničke efektivnosti, društvene vrednosti, uticaj na budžet i ekonomsku isplativost, kao i etičke odluke koje se odnose na odgovarajuće stanovništvo. Za optimalan uspeh HTA, je potrebno da bude prihvaćena od strane više ključnih aktera, zdravstvenih radnika, udruženja pacijenata, farmaceutske i industrije medicinske tehnologije koji HTA proces vide kao otvoren, transparentan i dosledan.

Savremeni pogled na procjene zdravstvenih tehnologija

www.farmakoekonomika.ba 3

Piše. Tanja Novaković, dr.sci.

4

www.farmakoekonomika.ba

5 www.farmakoekonomika.ba

Veliko ime nove discipline u zdravstvu, procjene zdravstvenih tehnologija (Health Techology Assessment - HTA), profesor David Banta, 15.marta 2012. godine dolazi u Beograd da održi predavanje na Drugoj međunarodnoj konferencij Sekcije za farmakoekonomiju Saveza farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS). Profesor Banta je imao veoma zanimljiv profesionalni razvoj koji je upravo vezan za razvoj HTA. Banta je svoju karijeru počeo 1975. godine u Američkom Kongresu u kancelariji za procjnu zdravstvenih tehnologija (US Congressional Office of Technology Assessment – OTA) kad je Kongres osnovao zdravstveni program gdje je radio dve godine, uglavnom vezano za efikasnost i bezbjednost zdravstvenih tehnologija. Poslje tog kratkog perioda, 1978. godine, postaje rukovodilac zdravstvenog programa u OTA da bi 1983. godine prešao u Vašington u Svjetsku zdravstvenu organizaciju. Međutim, iste godine je pozvan da u Holandiji bude vođa projekta o budućnosti zdravstvenih tehnologija. Poziv u Holandiju je uslijedio jer je HTA zaokupljala puno pažnje zbog ranog rada američke kancelarije za procjenu zdravstvenih tehnologija. Dok je radio u SZO u Vašingtonu Banta je imao puno posjetilaca iz cijelog svijeta koji su se interesovali za ovu novu disciplinu u zdravstvu. On je svoj rad na razvoju HTA počeo u Hagu, ali je ubrzo dobijao pozive iz različitih zemalja koje je savjetovao u oblasti HTA. Tako je on dosta vremena proveo u Kini, Maleziji, Brazilu, Srbiji i Poljskoj. Kraće periode je proveo u drugim zemaljama uključujući Japan, Koreju, Indiju, Australiju, Liban, Izrael, Meksiko, Čile i Argentinu. Takođe je boravio u većini evropskih zemalja, u svim zemljama Zapadne Evrope i u mnogim zemljama Istočne Evrope. Profesor Banta je bio predavač na velikom broju međunarodnih konferencija, tako da je upoznao situaciju zemalja u Africi i drugim zemljama u Aziji, Bliskom Istoku i Južnoj Americi. Banta kaže da mu je HTA omogućila da vidi mnoge zemlje koje su mu se sve puno svidjele i da sarađuje sa kolegama iz tih zemalja koji su mu bili jako dragi. Profesor nam još kaže da je pokušao da nauči neke od jezika, ali nije išao vrlo daleko u većini slučajeva. Takođe je pokušavao da proba samo tipičnu hranu zemlje u kojoj boravi i da pije tipično piće. U njegovoj lijepoj uspomeni ostala je i Srbija u kojoj je bio 2002. godine i gde je stekao jednog velikog prijatelja. David Banta ponovo dolazi u Beograd 15.marta 2012., na poziv predsjednice Sekcije za farmakoekonomiju, Tanje Novaković kada će svojim predavanjem otvoriti Drugu međunarodnu konferenciju Sekcije i kada ćete imati prilike da upoznate ovog izuzetnog stručnjaka, ali i nadasve zanimljive osobe.

Profesor David Banta u Beogradu u martu 2012. godine

Projekt „Prijevod i adaptacija ISPOR modula za učenje na daljinu“

ISPOR BH je u saradnji sa ISPOR-om pokrenuo projekt prijevoda i adaptacije modula za učenje

na daljinu. Finalizacija projekta se očekuje do septembra 2012. godine, kada će moduli biti dostupni za korištenje putem internnet stranice ISPOR-a. U izradi ovog projekta učestvovat će sljedeći članovi koji su aplicirali po osnovu poziva objavljenog u prošlom izdanju našeg Newsletter-a i na web stranici. Prevodioci su: Naida Bilalagić-Pihura, Aida Begić, Alen Lekić, Azura šaković-Čolović, Lana Lekić, Igor Martinović, Meriha Mahmić-Kaknjo i Lejla Taletović-Rizvanbegović. Validatori prijevoda su: Tarik Čatić, Begler Begović, Danijel Đekić i Amer Bajramović.

6 www.farmakoekonomika.ba

Svi lijekovi, bez obzira što su u kliničkim istraživanjima bili sigurni, imaju potencijal za neželjene efekte. Stoga je neophodan stalni nadzor (monitoring) nad lijekom odobrenim za tržište, kako bi se uočile neželjene reakcije, ali i drugi mogući problemi vezani uz lijek. Naučna disciplina koja se bavi detekcijom, procjenom, razumijevanjem i prevencijom neželjenih reakcija, ali i drugih problema vezanih uz lijek odobren za neko tržište, označena je kao farmakovigilanca. Rad u ovoj oblasti ima vitalnu ulogu u osiguravanju informacija neophodnih za donošenje odluka o lijeku, sa ciljem poboljšanja:

sigurnosti pacijenata izloženih lijekovima, ali i drugim medicinskim i paramedicinskim intervencijama, sigurnosti javnog zdravlja kada je u pitanju upotreba lijekova, procjene balansa učinkovitosti-oštećenja (koristi i štete) (effectivnes-harm), dobrobiti-rizika (benefit-risk) i troška-učinkovitosti

(cost-effectivnes), razumijevanja, edukacije, kliničkog usavršavanja u farmakovigilanci i efikasne komunikacije sa javnošću.

Jačanje aktivnosti farmakovigilance osigurava da se lijekovi upotrebljavaju sa potpunijim znanjem o njihovoj mogućoj štetnosti, što je važno za pacijente, zdravstvene profesionalce, farmaceutske kompanije, regulatorne agencije i kreatore politike o lijekovima. Da bi se štetno djelovanje lijekova svelo na minimum, u novije vrijeme regulatorne agencije u oblasti lijekova izdaju uvjetna odobrenja, a od farmaceutskih kompanija, osim kontinuiranih izvještaja o neželjenim reakcijama njihovih proizvoda, zahtijevaju izradu planova za upravljanje rizikom, kako bi mogli preuzeti odgovornost za identifikaciju rizika svojih proizvoda i djelovati da se taj rizik reducira. Sa aspekta kliničke prakse, povećava se transparentnost, kao i uključivanje pacijenata u prijavljivanje neželjenih reakcija lijekova. Informacije u farmakovigilanci se dobivaju iz primarnih, sekundarnih i tercijarnih izvora. To uključuje spontano prijavljivanje, opservaciona i eksperimentalna istraživanja, različite baze podataka i referentnu literaturu o neželjenim reakcijama lijekova. Najveći doprinos aktivnostima farmakovigilance daju zdravstveni profesionalci čija je dužnost da izbjegnu i/ili spriječe „bolesti“ izazvane primjenom lijekova. Osnovni uslov za detekciju neželjenih reakcija u postmarketing nadzoru lijeka je zapažanje pojava koje bi se mogle dovesti u vezu sa primjenom lijeka kao njegove neželjene reakcije. Prema definiciji World Health Organization (WHO), neželjena reakcija lijeka se definira kao “Štetan i nenamjeravan odgovor na lijek koji se primijeni u ljudi u terapijskoj dozi u svrhu liječenja, profilakse, dijagnostike ili za modifikaciju fiziološke funkcije”. Prijavljivanjem sumnjivih neželjenih reakcija lijekova metodom spontanog prijavljivanja omogućava se stvaranje baze podataka u nacionalnim centrima za monitoring lijekova. To daje mogućnost uključivanja u program za praćenje lijekova u internacionalnom Centru za monitoring lijekova u Uppsali – Drug Monitoring Centre Uppsala (UMC), koji predstavlja najveći izvor informacija i preporuka za sve zemlje članice. Praćenje i analiza neželjenih reakcija Iako postoje različite metode za praćenje neželjenih reakcija lijekova, ni jedna nije idealna. Svaka od njih ima svoje prednosti i nedostatke. Spontano prijavljivanje je osnovna, uobičajena i najčešće korištena metoda, koja predstavlja jeftin izvor mnogobrojnih podataka o sigurnosti lijeka na tržištu. Prednosti ove metode su: veliki broj pacijenata koji se može nadzirati, istovremeni monitoring velikog broja primijenjenih lijekova, dugotrajno praćenje lijeka na tržištu i njegov utjecaj na pacijenta. Metoda je pogodna za sve lijekove tokom njihovog „životnog vijeka“. Spontano prijavljivanje igra glavnu ulogu u generiranju signala - potecijalnog problema u vezi sa lijekom, identificiranju rijetkih neželjenih reakcija i teoretski, za kontinuirano praćenje svih lijekova upotrijebljenih na različite načine od vremena njihovog prvog pojavljivanja na tržištu. Ova metoda pomaže u informiranju o sigurnosnom profilu lijeka u rizičnim grupama pacijenata, riziko faktorima koji utječu na ispoljavanje neželjenih reakcija lijeka i kliničkim manifestacijama poznatih, novootkrivenih i ozbiljnih neželjenih reakcija lijeka. Spontano prijavljivanje je pomoglo u identificiranju i verificiranju mnogih neočekivanih i ozbiljnih neželjenih reakcija koje su bile razlog za povlačenje lijekova sa tržišta.

Farmakovigilanca

www.farmakoekonomika.ba 7

Glavni nedostatak ove metode je neredovno i rijetko prijavljivanje, što onemogućava uvid u stvarno stanje neželjenih reakcija lijekova na određenom tržištu. Iz ovih razloga je nepoznata veličina populacije izložene određenom lijeku i stoga nastaju greške pri procjeni neškodljivosti lijeka. Aktivni nadzor za razliku od pasivnog u koji spada spontano prijavljivanje, omogućava uvid u ukupan broj neželjenih reakcija putem kontinuiranog, prethodno organiziranog procesa. Danas se u mnogim sredinama u ove svrhe koriste elektronske baze podataka koje svojim različitim podacima omogućavaju primjenu metoda, kao što su: označavanje mjesta, elektronsko praćenje propisanih recepata, praćenje protokola (registara) pacijenata, skrining narudžbe lijekova. Tradicionalne farmakoepidemiološke metode koje, između ostalog, služe za procjenu neželjenih reakcija lijekova su opservaciona istraživanja. Njihova osnovna karakteristika je nepostojanje istraživačeve intervencije. Glavni tipovi ovih istraživanja su presječna istraživanja (cross-sectional study), istraživanje parova (case-control study) i kohortne studije (retrospektivne i prospektivne). Analiza neželjene reakcije Primjenom bilo koje od navedenih metoda, prikupljene sumnjive neželjene reakcije se analiziraju prema vjerovatnoći uzročnosti, jačini i tipu. Budući da nema zlatnog standarda za procjenu vjerovatnoće uzročnosti, najčešće se primjenjuje Naranjo algoritam, koji je jednako priznat kao standard WHO, Evropski ABO sistem, Kramer Bayesian, Karch i Lasagna i Francuski metod imputacije. Prema korištenoj Naranjo skali neželjena reakcija se definira kao sigurna, vjerovatna, moguća i nesigurna (Tabela 1).

Tabela 1. Naranjo skala vjerovatnoće uzročnosti neželjene reakcije PITANJA DA NE NE ZNAM 1. Postoji li od ranije prijava takve reakcije (literatura, Centri za nuspojave)

+1 0 0

2. Da li je neželjeni događaj nastao nakon što je sumnjivi lijek primijenjen

+2 -1 0

3. Da li se neželjena reakcija poboljšava kada se lijek izostavi ili kada se primijeni specifični antagonist

+1 0 0

4. Da li se neželjena reakcija opet javlja kada se nakon izostavljanja lijek ponovo primijeni

+2 -1 0

5. Postoje li drugi uzroci (ne samo lijek) koji bi mogli biti sami uzrokom reakcije

-1 +2 0

6. Da li se reakcija ponovo javlja kada se primijeni placebo -1 +1 0 7. Da li je lijek otkriven u krvi (ili drugim tjelesnim tečnostima) u toksičnoj koncentraciji

+1 0 0

8. Da li je reakcija bila jača kada se doza povećala ili je oslabila kada se doza smanjila

+1 0 0

9. Da li je pacijent imao slične reakcije na iste ili slične lijekove kojima je ranije bio izložen

+1 0 0

10. Da li je neželjeni događaj potvrđen ikakvim objektivnim dokazom

+1 0 0

Ukupan zbir Manje od 1 nesigurna 1-4 moguća 5-8 vjerovatna 9 i više (max. 13) sigurna

Jačina neželjene reakcije se procjenjuje na osnovu uobičajene podjele na blagu, umjerenu i ozbiljnu. Blaga je ona koja ne zahtijeva promjenu u tretmanu sa sumnjivim lijekom ili se mijenja doza ili učestalost doziranja, bez antidota ili tretmana postojećih simptoma. Umjerena je ona koja zahtijeva tretman, ili prekid primjene lijeka ili rezultira premještanjem pacijenta na intenzivni odjel. Ozbiljna reakcija uzrokuje trajno oštećenje ili značajnu hemodinamsku nestabilnost pacijenta ili direktno ili indirektno rezultira smrću. Tip neželjene reakcije je ustanovljen prema uobičajenoj standardnoj podjeli neželjenih reakcija.

8 www.farmakoekonomika.ba

Prikaz trenutnog stanja Problemu neželjenih reakcija lijeka se ne pristupa sa dovoljno pažnje, budući da ne postoji razvijena svijest o šteti koju može uzokovati svaki lijek, bez obzira što je nakon strogih procedura registracije dobio odobrenje za primjenu. Spontano prijavljivanje neželjenih reakcija lijeka podrazumijeva da zdravstveni profesionalac (liječnik, stomatolog, farmaceut, medicinski, stomatološki, farmaceutski tehničar) prijavi sumnju na neželjenu reakciju, a sav prethodno opisani postupak analize sumnjive neželjene reakcije rade profesionalci iz oblasti kliničke farmakologije i kliničke farmacije. Krajnji rezultati ovih analiza bi trebali doprinijeti odabiru efikasnih, sigurnih i ne skupih lijekova na tržištu. Ne treba zaboraviti da lijekove poskupljuje „liječenje“ njihovih neželjenih reakcija. Iako je prije više od deset godina u nas započeo razvoj farmakovigilance, proces se odvija sporo i još uvijek je na nivou entuzijazma pojedinaca. I pored postojanja formalnih uslova za razvijanje ove naučne discipline, praktično postoje mnogobrojne prepreke, od kojih su najznačajnije: nedovoljno znanje, otežan pristup informacijama, neuvezanost tržišta i nepostojanje koordinacije u radu zainteresiranih u oblasti farmakovigilance. Nerazvijen ili slabo razvijen informacioni sistem u zdravstvu, onemogućava dostupnost podataka profesionalcima koji se bave farmakoepidemiologijom i farmakovigilancom i na taj način kreatori politike o lijekovima uskraćuju mogućnost sigurnijeg liječenja stanovništva. Reference

Current Challenges in Pharmacovigilance: Pragmatic Approaches. Report of CIOMS Working Group VI (2002). Geneva; World Health Organization (WHO). http://www.who.int/medicines/ Naranjo CA, Busto U, Sellers EM, Sandor P, Ruiz I, Roberts EA et al. A method for estimating the probability of adverse drug reactions. Clin Pharmacol Ther. 1981;30(2):239-45. Pirrmohamed M, Breckenridge AM, Kitteringham NR, Park BK. Adverse drug reactions. Br Med J. 1998; 316:1295-8.

ISPOR Posebna interesna grupa suradljivost i perzistentnost medikaciji/ ISPOR MEDICATION ADHERENCE AND PERSISTENCE SPECIAL INTEREST GROUP

CILJ: Podsticanje istraživanja i evaluacije pitanja vezanih za suradljivost pacijenata, perzistentnost korištenja terapije i implikacije na zdravstvene ishode. PREGLED: Nesuradljivost pacijenata prilikom uzimanja lijekova ima značajan utjecaj na morbiditet i mortalitet pacijenata. Intervencije vezane za promjenu ponašanja pacijenata razvijene su kako bi suradljivost bila poboljšana. Istraživanja vezana za suradljviost zahtijevaju razumijevanje najboljih mogućih metodologije za provođenje studija osobito pri ocjenjivanju poduzetih intervencija. Studije o suradljivosti (pridržavanju) uključuju različite projekte kao što su: randomizirana kontrolisana klinička ispitivanja, monitoring i kvazi-eksperimentalna istraživanja. Ova posebna interesna grupa razvijat će preporuke dobre istraživačke prakse za provođenje istraživanja vezanih za suradljivost pacijenata kroz analizu objavljenih studija i provođenje mjera s ciljem unapređenja suradljivosti i perzistentnosti.

Za više informacija posjetite www.ispor.org

9

Nacionalni zdravstveni računi (NZR) su na različitim nivoima razvoja i razlikuju se ne samo u granicama između zdravstva i drugih socijanih i ekonomskih aktivnosti, već i u korišćenim klasifikacijama, obezbijeđenom nivou detalja i pravilima obračuna. Sistem zdravstvenih računa obezbjeđuje okvir za grupu međupovezanih tabela za standardno izvještavanje o troškovima i finansiranju zdravstva. Sistem zdravstvenih računa radi sa dvostrukim ciljem: obezbjeđivanje okvira za međunarodnu bazu podataka i kao mogući model za redefinisanje i upotpunjavanje Nacionalnih zdravstvenih računa kao pomoć kreatorima politike.

Kao sistem računa, ovaj skup tabela je baziran na zajedničkim konceptima, definicijama, klasifikacijama i pravilima obračuna kao neophodno sredstvo za upoređivanje tokom vremena i među zemljama. U dizajniranju Sistema zdravstvenih računa učinjen je pokušaj da se obezbijedi model za jednoobrazno izvještavanje za zemlje sa velikim brojem različitih modela organizovanja svojih nacionalnih zdravstvenih sistema. Prema tome, SZR obuhvata elemente relevantne za zemlje sa različitim nivoima dohotka. Zahtjev za usavršavanje zdravstvenih računa potiče od sve veće kompleksnosti sistema zdravstvene zaštite u mnogim zemljama i brzog rasta medicinskih tehnologija. Kreatori politike i posmatrači sistema zdravstvene zaštite i nedavne reforme postavljaju pitanje adekvatnosti postojećeg obračuna i sposobnost postojećih zdravstvenih računa da prikažu brze promjene sistema zdravstvene zaštite, koji postaje sve kompleksniji. Rastuća očekivanja korisnika zdravstvene zaštite doprinose zahtjevu za ažuriranje informacija o sistemima zdravstvene zaštite. NZR su obično u formi dvodimenzionalnih tabela, koje ukrštaju troškove po pružaocima/programu zdravstvene zaštite i po izvorima finansiranja. Mješavine specifičnosti institucionalnih i funkcionalnih kriterijuma po zemljama trenutno se koriste za klasifikovanje pružaoca zdravstvene zaštite. Dobijeni rezultati (kao što su “opšte bolnice”, “porodilište” i “porodični ljekar”) imaju različito značenje po različitim zemljama i rezultiraju u ukupnim granicama izdataka za zdravstvo, koje se razlikuju po zemljama i mijenjaju se tokom vremena.

NZR je okvir za praćenje toka svih zdravstvenih fondova (javni, privatni i donacije) u zemlji. Okvir se sastoji od serije dobro definisanih kategorija i granica zdravstvene potrošnje i set standardnih dvo-dimenzionalnih tabela za ilustraciju protoka novca.

NZR pokušava da prati aktuelnu potrošnju u zdravstvu, što znači da ne mjeri utrošak koji nije materijeliziran, ili budžete koji nisu utrošeni ili su utrošeni na nenamjenski način. Ovo praćenje aktuelne potrošnje daje stvarnu sliku finansiranja zdravstvene zaštite. Glavni razlozi za početak implementacije NHA u većini zemalja su bili:

• Poboljšati nacionalno izvještavanje o troškovima u zdravstvu, • Razviti alat za opisivanje i analiziranje potrošnje na zdravstvo, • Vršiti monitoring faktora rasta u potrošnji na zdravstvo, • Dostaviti alat za monitoring efekata reforme zdravstvene zaštite, • Zadovoljiti uslove o podacima za projektiranje troškova zdravstvene zaštite, • Pripremiti međunarodno usporedive podatake o troškovima u zdravstvu, • Izvještavati međunarodne organizacije (Svjetska banka, Svijetska zdravstvena organizacija, OECD i Eurostat) o zvaničnim i

pouzdanim podacima. SHA metodologija omogućava jasno odvajanje između finansijskih, institucionalnih i funkcionalnih aspekata zdravstvene zaštite predlažući trobazni sistem bilježenja koji daje odgovore na tri ključna pitanja:

- Odakle pristiže novac? (od agenata finansiranja) - Gdje novac ide? (pružaocima usluga i robe zdravstvene zaštite) - Koja vrsta (funkcionalno definirana) usluga se realizira i koja vrsta robe se kupuje?

Ovim pitanjima se bavi u predloženoj Međunarodnoj klasifikaciji za račune u zdravstvu (ICHA)1 koja dijeli tri osnovne klasifikacije1:

1. Finansijeri-agenti finansiranja zdravstvene zaštite (ICHA-HF) 2. Pružaoci usluga zdravstvene zaštite (ICHA-HP) 3. Po funkcijama zdravstvene zaštite (ICHA-HC)

Indikatori i podaci Nacionalnih zdravstvenih računa se objavljuju na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije: http://www.who.int/countries/bih/en/

Nacionalni zdravstveni računi

Izdavač: Udruženje za farmakoekonomiku i istraživanje ishoda u Bosni i Hercegovini - Society for Pharmacoeconomics and Outcomes Research in Bosnia and Herzegovina ISPOR Bosnia and Herzegovina Regional Chapter Urednik: mr.ph.sci. Tarik Čatić Članovi upravnog odbora: mr.ph.sci. Tarik Čatić, Predsjednik ISPOR BH ■ mr.sc.dr.med. Begler Begović, Dopredsjednik ISPOR BH ■ mr.ph. Amer Bajramović, Sekretar ISPOR BH Adresa: M. Hadžijahića 53, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina ■ info@farmakoekonomika.ba ■ www.farmakoekonomika.ba