pregled osnovnih nalaza · 2014. 2. 20. · državna preduzeća sa učešćem od 61% u ukupnim...
TRANSCRIPT
-
Top 500 privrednih društava u Srbiji u 2012. g.Pregled osnovnih nalazaPregled osnovnih nalaza
-
Metodološke napomene
� Izvor podataka je Agencija za privredne registre; kao korekcija korišćeni su i interni podacipreduzeća tamo gde postoji razlika sa APR podacima
� Data je realna lista preduzeća jer je uzeta u obzir konsolidacija – izvršeno je“čišćenje” liste,prikaz privrednih društava po realnoj snazi, ali je data i posebna tabela sa podacima nanekonsolidovanom nivou
� Prezentovani podaci odnose se u velikoj meri na nerevidirane finansijske izveštaje i moguće je
Top 500 privrednih društava u Srbiji je jedinstvena publikacija jer na jednom mestu predstavljaposlovanje privrede i daje pregled najvećih privrednih društava po realnoj snazi
2
� Prezentovani podaci odnose se u velikoj meri na nerevidirane finansijske izveštaje i moguće jeda objavljeni finansijski pokazatelji kod pojedinih privrednih društva ne odražavaju u potpunosti
ostvareno poslovanje u 2011. i 2012. godini
� Izvršena reklasifikacija i analiza 19 sektora, tri podsektora i grupe konglomerata
- kod klasifikacije preduzeća po sektorima uvažavana je pretežna delatnosti registrovana kodAgencije za privredne registre, ali je sprovedena i naknadna reklasifikacija, u skladu sameđunarodnom praksom i analitičarskom ekspertizom, gde god je procenjeno da zvaničnaklasifikacija ne odražava u potpunosti realno stanje
� Data je i makroekonomska analiza, analiza izvoznika, analiza poslovanja na berzi, sumarnipokazatelji po sektorima, rangiranje Top preduzeća po različitim parametrima (rast, neto profit,EBITDA marža, neto profitna marža)
-
Top 500 – Opšti trendovi / 1
Učešće pojedinih pokazatelja u pok. Za ukupnu privredu Srbije Komentari
�Najveća preduzeća koja su se našla na listisu ostvarila rast poslovnih prihoda od oko3,6% u realnim dinarima, odnosno 0,7% uevrima
�Ukoliko se u obzir uzmu preduzeća koja suprošle godine bila na listi (76 preduzeća je“ispalo” sa liste) ostvaren je negativan rast
Top 500 privrednih društava u Srbji čini značajan segment srpske privrede koji u velikoj meriopredeljuje njene tokove
52,4%
50,0%
60,0%
Poslovni prihodi
37,7 € mlrd
Krediti
11,7 € mlrd
Broj zaposlenih
390 hilj.
3
“ispalo” sa liste) ostvaren je negativan rastu realnim dinarima od 1%, odnosno pad uevrima za 3,8%, što je u skladu samakroekonomskim kretanjima (padrealnog BDP od 1,6%)
�Posmatrano u evrima 300 preduzeća jeostvarilo rast, a 200 je iskazalo padposlovnih prihoda; u realnim dinarimaodnos je 335-165
�Međutim, pored opštih trendova, odvećeg značaja su strukturne promenemeđu najvećim preduzećima koje seprelivaju na ostatak privrede
45,1%
38,8%
0,0%
10,0%
20,0%
30,0%
40,0%
50,0%
Poslovni prihodi Krediti Zaposleni
-
Top 500 – Opšti trendovi / 2
Top 10 po poslovnim prihodima, u € mn
Prema kriterijumu poslovnih prihoda NIS je bilo najveće privredno društvo u Srbiji u 2012.godini
2.069
1.6832.000
2.500
1. 2. 3. 5. 6. 10. 9. 4. 10. 14.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Rang 2011
Rang 2012
4
1.683
1.056912
658558 528 507 488 484
0
500
1.000
1.500
2.000
NIS
EPS
TELE
KO
M
SRB
IJA
DEL
HA
IZE
SER
BIA
SRB
IJA
GA
S
TAR
KET
T
MER
CA
TOR
-
S
DEL
TA
HO
LDIN
G
VIC
TOR
IA
GR
OU
P
KO
NC
ERN
FAR
MA
KO
M
M.B
.
630
-
Top 500 – Opšti trendovi / 3
EBITDA i neto profit - sumarno, u €mn Komentari
�Sistemski posmatrano, najveći pad netoprofita dolazi od visokih finansijskihrashoda (troškova kamata i negativnihkursnih razlika) kao rezutat značajnedepresijacije dinara u 2012. godini od oko12%
Drugi bitan razlog pada neto profita dolazi
3.8293.956
3.500
4.000
4.500
Najveća preduzeća u Srbiji su blago povećala poslovnu dobit pre amortizacije, kamata i poreza(EBITDA), ali je neto dobit značajno smanjena
+ 3,3%
5
�Drugi bitan razlog pada neto profita dolaziod značajnog umanjenja profita, odnosnoprodubljivanja gubitaka velikih državnihsistema (delom i usled računovodstvenihpolitika)
1.352
1740
500
1.000
1.500
2.000
2.500
3.000
EBITDA Neto profit
2011 2012
-87,2%
Neto rezultat, u € mn
2011 2012 Razlika
EPS 263 -104 367
Železnice Srbije 125 -156 281
Srbijagas -50 -330 280
Telekom Srbija 228 109 119
Delta Holding 96 4 92Ukupno 662 -477 1.140
-
U 2012. godini, u relativno teškim uslovima, veliki broj privrednih društava je ostvario dobit, agubitak je skoncentrisan u relativno malom broju preduzeća
Top 10 po neto dobiti, u €mn Komentari
�78% najvećih preduzeća u Srbiji ostvarujedobit u iznosu od 1,8 mlrd evra, pri čemuNIS doprinosi najviše sa petinom
�Ne račajući NIS, dobit je manjekoncentrisana nego gubitak
402
300
350
400
450
Top 10 učestvuje u dobicima za 50%,
Top 500 – Opšti trendovi / 4
6
10995
7966
5434 34 32 25
0
50
100
150
200
250
NIS
Tele
kom
Srb
ija
Tele
nor
JP P
TT S
rbija
Tark
ett
Suno
ko
Com
Trad
e
IM M
atije
vić
Hem
ofar
m
Imle
k Broj Iznos (€mn)
Pozitivna 388 1.843
Negativna 112 -1.669Ukupno 500 174
Statistika profitabilnosti
Top 10 učestvuje u dobicima za 50%, a NIS sa 22%
-
Državna preduzeća sa učešćem od 61% u ukupnim gubicima Top 500 preduzeća najveći su generatorigubitaka u sistemu
Najveća preduzeća po generisanim gubicima, u €mn
330
200
250
300
350
Top 10 učestvuje u gubicima sa 63%, a četiri najveća “gubitaša” učestvuju sa
42%
Komentari
�Najviše je gubitaka kod preduzeća uinostranom vlasništu, ali oni ne generišupreveliki iznos gubitaka
�Najmanje gubitaka kod domaćih privatnihpreduzeća (samo ona najbolja ulaze nalistu)
Top 500 – Opšti trendovi / 5
7
156
109 104
73 6956 53 50 46
0
50
100
150
200
Srbi
jaga
s
Žele
znic
e Sr
bije
HIP
- Pe
troh
emija
EPS
Vip
Mob
ile
Pute
vi S
rbije
Del
haiz
e Sr
bija
Inte
r-ko
p
Gal
enik
a
Vel
efar
m -
u s
teča
ju Broj Iznos (€mn)
Državna 25 -1.016.094
Domaća 31 -264.417
Strana 56 -388.304
Ukupno 112 -1.668.815
Struktura gubitaka
42%�Srbijagas najveći gubitaš u 2012. godini,
usled lošeg operativnog poslovanja ivisokih finansijskih rashoda
-
Poreklo kapitala / 1
Učešće u ostvarenim rezultatima po vlasništvu Komentari
�Najviše je domaćih privatnih preduzeća(257), zatim preduzeća sa većinskimstranim vlasništvom (190) i državnih (53)
�Strana preduzeća relativno više ostvarujuprihoda, EBITDA i investicija
�NIS daje glavni doprinos
51%
38% 38%42% 43%
38%
43%
48%
43%
40%
50%
60%
Strane direktne investicije imaju sve veći značaj za privredu Srbije, ali raste značaj i domaćeg privatnogkapitala
8
�NIS daje glavni doprinos
- Bez NIS-a i dalje preduzeća ustranom vlasništvu više učestvuju uEBITDA i investicijama, ali su zbirnirezultati domaćeg privatnog i stranogkapitala slični
29% 28%25%
11%
19%23%
33%29%
19%
0%
10%
20%
30%
40%
Bro
j
Po
slov
ni
prih
odi
EB
ITD
A
Bro
j
zap
osle
nih
Net
o d
ug
Inve
stic
ije
Domaća privatna Domaća državna Strana
Rast -
ukupno
Rast -
medijana
Domaća privatna 2,3% 4,8%
Domaća državna -7,6% -2,3%
Strana 7,1% 6,3%Ukupno 0,7% 4,6%
Stope rasta poslovnih prihoda u €
-
Ključni rezultati poslovanja po vlasništvu Komentari
�Domaća privatna preduzeća imaju najvećiprinos na kapital
- Domaća preduzeća u većem obimunego strana koriste zaduživanje kodbanaka kao instrument finansiranja
- Efekat “čišćenja”
Domaći privatni sektor ima veći prinos na kapital, ali je i značajno više zadužen u odnosu na strani kapital,od kojih je značajan deo još uvek u fazi razvoja i ima više stope rasta
Poreklo kapitala / 2
17,0%
12,7%13,2%2,0
12,0%
14,0%
16,0%
18,0%
2,0
2,5
9
- Efekat “čišćenja”
�Značajan broj SDI je još uvek u fazi razvojai očekuje se da se njegovi rezultati brzopoprave
�Kada se posmatra nivo prinosa u odnosuna angažovani kapital manje su razlike uprinosima
5,7%6,5% 6,5%
6,0%
0,5%
1,4
0,5
1,4
0,0%
2,0%
4,0%
6,0%
8,0%
10,0%
12,0%
Dom
aća
pri
vatn
a
Dom
aća
drž
avn
a
Stra
na
Uku
pno
0,0
0,5
1,0
1,5
EBITDA marža ROE Neto dug / EBITDA
Domaća privatna 298
Domaća državna -740
Strana 617Ukupno 174
Sumarni neto rezultat, u € mn
-
Prihodi i neto dobit stranih preduzeća, u € mn Komentari
�Raste značaj Stranih direktinih investicijau sektor razmenljivih dobara i usluga
�Gubici stranih kompanija u Srbiji pre svegase odnose na sektore koji su direktnousmerene na domaće tržište: trgovina namalo robom široke potrošnje, trgovina namalo naftnim derivatima, proizvodnja i
8.503
7.628695
7.000
8.000
9.000
600
700
800
Broj PD 96 94
Strukturne promene su prisutne kod stranih direktnih investicija i raste značaj onih koji dolaze iz sektorarazmenljivih dobara i usluga, kao i značajnih i pretežnih izvoznika
Poreklo kapitala / 3
10
malo naftnim derivatima, proizvodnja itrgovina duvanom, građevinarstvo,metalska industrija i preduzeća koja sunedavno otpočela sa investicijama
�Razlozi za gubitke se mogu naći u oštrojkonkurenciji, padu domaćeg tržišta usledpada kupovne moći i globalnim prilikama(metal)
�Oko polovine stranih preduzeća suizvoznici, a trećina pretežni (> 50%) iliznačajni (30%-50%)
-78
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
Sektor razmenljivih Sektor nerazmenljivih
-200
-100
0
100
200
300
400
500
600
Prihodi Neto dobit
-
Komentari
Poreklo kapitala / 4
�Sve je više preduzeća sa većinskim inostranim kapitalom kojenastavljaju sa investcijama; u poslednje vreme to je u velikojmeri podstaknuto državnim subvencijama, ali postoje i drugipotencijali (pristup slobodnim tržištima, jeftina radna snaga,relativno dobar poreski sistem i drugo)
�Studija Ernest & Young
Strane direktne investicije relativno dobro posluju u Srbiji, a sve više njih nastavlja sa novim investicijama,možda Srbija i nije tako loše podneblje za SDI?
11
- U 2012. godini Srbija je bila 11. u Evropi sa 78 SDIprojekata (od zemalja CIE ispred su Poljska, Rusija iTurska)
- Otvoreno 10,302 nova radna mesta (6. mesto u Evropi)– efekat subvencija?
� Ipak, nije sve tako belo
- Prema drugim međunarodnim studijama (Svetskiekonomski forum), percepcija Srbije kao zemlje zainvesticije je niska (prema E&Y 1% poslovnih ljudi vidiSrbiju kao pogodnu zemlju za investicije)
- Nužna je promena percepcije investitora, ali i daljeunapređenje ambijenta (dozvole...)
- Nivo SDI u Srbiji nije dovoljan (u Top 500 CIE – 281)
-
Rezultati poslovanja preduzeća u većinskom domaćem
vlasništvu Komentari
�Tri grupe domaćeg privatnog kapitala
�Prisutna je promena trenda kodkonglomerata, pa iz “svaštarenja” dolazi dospecijalizacije; većina ima poljopivredno-prehrambeni komplex u svom poslovanju, alinosi i visike dugove; veliki broj izlazaka
Preduzeća sa liste Top 500 u većinskom domaćem privatnom vlasništvu načelno posluje dobro, ali postojerazlike po grupama
Poreklo kapitala / 5
26,3%
16,7% 17,0%
5,4
20,0%
25,0%
30,0%
4,0
5,0
6,0
12
�“Gornji segment” domaće privrede koja jefokusirana na pojedinu delatnost imaostvaruje odlične rezultate
�“Donji segment” ima solidne pokazatelje, aliznatno niži prinos na kapital, što se verovatnoposledica lošijih uslova finansiranja od stranebanaka
�Najčešće domaća preduzeća rastu u sektorutrgovine na veliko, a onda se proširujeposlovanje na proizvodnju i maloprodaju
�Poljoprivredno-prehrambeni kompleks,trgovina na veliko, građevinarstvo i eneretikanajčešće delatnosti
7,9%
4,9%5,7% 5,7%
2,1%
16,7% 17,0%
1,91,7
2,0
0,0%
5,0%
10,0%
15,0%
Do
ma
ća -
kong
lom
era
ti
Do
mać
a >
80
mli
ona
evr
a
Dom
aća
< 8
0
mil
ion
a e
vra
Do
mać
a
priv
atn
a
0,0
1,0
2,0
3,0
EBITDA marža ROE Neto dug / EBITDA
-
Zastupljenost sektora u Top 500
Trendovi u pojedinim sektorima /1
U Top 500 ulaze preduzeća iz oblasti poljoprivrede, prehrambene i metalske industrije, a sa liste najviše izlaze građevinarstvo i trgovina na veliko.
25.1%25%
30%
100
120
�Najborjniji: trgovina na veliko, prehrambena industrija, građevinarstvo, trgovina na malo, poljoprivreda
�Najveći zbirni promet:
Komentari
13
31 47 3 12 22 4 13 34 19 11 46 98 33 33 12 4 11 7 3
3.2%
8.9%
0.9%1.9%
5.8%
1.3% 1.3%
6.0%
3.0%1.5%
13.3%
10.7%
5.1%3.4%
5.5%
1.8%0.8% 0.7%
0%
5%
10%
15%
20%
0
20
40
60
80
Broj firmi (leva osa) Ucesce u poslovnim prihodima (desna osa)
�Najveći zbirni promet: energetika, trgovina na veliko, poljoprivredno-prehrambeni kompleks
�72 nova preduzeća na listi u 2012: pretežno iz oblasti poljoprivrede, trgovine polj.proizvodima, prehrambene i metalske industrije.
�Među onima koji su izašli sa liste iz 2011. najviše onih iz sektora građevinarstva i trgovine na veliko, kao rezultat finansijskih poteškoća.
-
Rast prihoda izraženih u evrima
83.4
70
80
90
Trendovi u pojedinim sektorima /2
Nastavljen trend promene strukture privrede, okretanje ka rastu na bazi izvoza i sve više finalnih proizvoda u izvozu: aktiviranje investicija u automobilskom kompleksu, poljoprivredi, proizvodnji hrane i ostalih mašina.
Najveći ukupan rast u sektoru mašina i uređaja
Komentari
�Najveći rast – Proizvodnja mašina i uređaja : Fiat, Gorenje, Leoni, Grundfos, Alfa plam, namenska industrija
�Pad u metalskoj industriji zbog odlaska US Steel-a
14
22.0
15.2
3.7
18.1
5.9 7.69.9
-4.5
11.0 12.9
23.6
8.8
0.55.0
8.2
15.7
3.6
22.0
8.83.9 4.7
7.5 10.1
-6.1
3.9
9.44.5 3.2
9.3
4.0 3.6
13.5
-2.0
1.9
5.4
-6.1
9.9
-20
-10
0
10
20
30
40
50
60
u %
Ukupan rast poslovnih prihoda Medijalni rast poslovnih prihoda
�Solidne perspektive i rast privatnih kompanija u sektorima hemije i farmacije zamagljuje prisustvo državnih preduzeća (HIP petrohemija, HIP Azotara, Galenika)
�Građevinarstvo – u teškoj situaciji u 2012, duvanska industrija trpi pad tražnje zbog rasta akciza i povećanja sivog tržišta.
-
Trendovi u pojedinim sektorima /3
Prinos na kapital srednjeg preduzeća je 13%, ali su unutarsektorske i međusektorke disperzije velike.
�Najprofitabilniji: igre na sreću, IT, građ.materijali, poljoprivreda i hrana i piće
�Najmanje 15.5
39.5
21.1
41.1
17.220
30
40
50
u %
EBITDA marža i ROE Komentari
15
17.3
9.2
2.8
16.2
12.9
5.9
16.4
13.2
3.5
9.9
13.5
19.0
11.0 10.6
3.2
8.3
28.3
17.7
39.0
16.5
14.1
-15.6
2.0
-0.2
-5.0
13.8
3.10.7
17.0
2.8
10.3
-6.2-3.5 -4.3
7.5
20.0
14.7
26.2
-20
-10
0
10
20
30
40
50
u %
ROE - medijalna ROE - ukupno
�Najmanje profitabilni: proizvodnja lekova, građevinarstvo, trgovina na malo, transport
� Medijalne stope ukazuju da ima solidnih prinosa i u agregatno neprofitabilnim sektorima ali veliki državni gubitaši kvare ukpnu profitabilnost.
5.7
11.3
0.0
10.5 10.9
15.5
13.8
7.76.1
4.0
1.7
4.53.2
6.95.7
5.7 5.75.4
8.5
15.2
2.5
10.2 10.1
13.8
3.9 4.7 4.0
14.6
5.3
2.9
6.65.0
6.7
17.2
4.7
0
10
20
EBITDA marža - medijalna EBITDA marža - ukupna
-
Nedostajuća likvidnost
Uvećava se nedostajuća likvidnost u velikim državnim sistemima dok se kašnjenja u plaćanju dobavljača od strane maoprodajnih lanaca smanjuju
Putevi Srbije
Neto obrtni kapital, u milionima EURKoeficijent obrta dobavljača, u danima
16
2011 2012DELHAIZE SERBIA 170 82MERCATOR-S DOO 93 89IDEA 89 95METRO CASH & CARRY DOO 73 63PTP DIS DOO KRNJEVO 64 74UNIVEREXPORT DOO 71 69Prosek 93 79Medijana 81 78
-600 -400 -200 0
Idea
Delhaize Srbija
EPS
Mercator
Telekom Srbija
RTB Bor
HIP Petrohemija
Putevi Srbije
-
Top 5 – Po poslovnim prihodima
Rang 2012
Rang 2011 Preduzeće Sektor - reklasifikovan Poslovni prihodi, u 000EUR
1 1 NIS Energetika 2.069.197
2 2 EPS Energetika 1.683.105
17
2 2 EPS Energetika 1.683.105
3 3 TELEKOM SRBIJA Telekomunikacije 1.055.647
4 5 DELHAIZE SERBIA Trgovina na malo 912.435
5 6 SRBIJAGAS Konglomerati 657.634
-
Top 5 – Po rastu poslovnih prihoda
Rang Naziv Sektor
Rastposlovnihprihoda (i RSD)
1 FIAT AUTOMOBILI SRBIJA Proizvodnja ostalih mašina i uređaja 435,1%
2 GRAĐEVINSKA DIREKCIJA SRBIJE Nekretnine 363,1%
3 RST CORPORATION Energetika 215,4%
18
4 CRBC SERBIA Gradjevinarstvo 178,0%
5 KOMPANIJA JOVANOVIC Trgovina na veliko i posredovanje 177,5%
* uzeta su u obzir samo pravna lica koja su u 2011. godini imala poslovne prihode veće od 1,5 milijardi dinara
-
Top 5 – Po EBITDA
Rang Naziv Sektor EBITDA, u 000 EUR
1 NIS Energetika 620.774
2 TELEKOM SRBIJA Telekomunikacije 456.285
19
2 TELEKOM SRBIJA Telekomunikacije 456.285
3 EPS Energetika 344.120
4 TELENOR Telekomunikacije 147.594
5 TARKETT Hemija 101.448
-
Top 5 – Po neto dobiti
Rang Naziv SektorNeto dobitu 000 EUR
1 NIS Energetika 402.489
2 TELEKOM SRBIJA Telekomunikacije 108.599
20
2 TELEKOM SRBIJA Telekomunikacije 108.599
3 TELENOR Telekomunikacije 94.758
4 JP PTT SRBIJA Transport i logistika 79.358
5 TARKETT Hemija 66.470
-
Top 5 – Po procenjenim investicijama
Rang Preduzeće Sektor
Procenjene investicije, u 000 EUR
1 FIAT AUTOMOBILI SRBIJA Proizvodnja ostalih mašina i uređaja 623.959
2 NIS Energetika 526.309
3 EPS Energetika 376.522
21
3 EPS Energetika 376.522
4 TELEKOM SRBIJA Telekomunikacije 251.873
5 RTB BOR GRUPA-RTB BOR Metalska industrija 210.338
-
Top 5 – Po broju zaposlenih
Rang Naziv SektorProsečan brojzaposelnih u 2012.
1 EPS Energetika 31.887
2 ŽELEZNICE SRBIJE Transport i logistika 20.208
3 JP PTT SRBIJA Transport i logistika 15.079
22
3 JP PTT SRBIJA Transport i logistika 15.079
4 TELEKOM SRBIJA Telekomunikacije 13.550
5 DELHAIZE SERBIA Trgovina na malo 12.611
-
Top 10 – Izvoznika u 2012.
Rang NazivVrednost u milionima EUR, u
2012Vrednost u milionima
EUR, u 2011
1 FIAT AUTOMOBILI SRBIJA, KRAGUJEVAC 318 32
2 TIGAR TYRES, PIROT 187 192
3 NAFTNA INDUSTRIJA SRBIJE, NOVI SAD 173 148
Najvećih 10 izezlo je 17% ukupnog izvoza robe u 2012.
23
Izvor: Uprava carina
3 NAFTNA INDUSTRIJA SRBIJE, NOVI SAD 173 148
4 TARKETT BAČKA PALANKA 157 150
5 HEMOFARM, VRSAC 155 110
6 ZELEZARA SMEDEREVO, SMEDEREVO 151 605
7 VALY, BELOŠEVAC 104 55
8 RTB INVEST, BOR 98 49
9 YURA CORPORATION, RAČA 95 42
10 ROAMING ELECTRONICS, BEOGRAD 93 29
-
Hvala na pažnji!
24