VISOKA KOLA ZA MENADMENTU TURIZMU I INFORMATICI U VIROVITICI

Seminarski rad

PREGOVORI REPUBLIKE HRVATSKE SA EUROPSKOM UNIJOM

Predmet: Poslovno pregovaranje

Predmetni nastavnik: Studenti:Boidar Jakovi, mag. oec. Dragana Mlikota

Tajana Dori

Virovitica, 2012.

SADRAJ

1. UVOD...........................................................................................................................12. PRISTUPANJE U LANSTVO EUROPSKE UNIJE.................................................2

2.1. Screening..............................................................................................................32.2. Pregovori o pristupanju........................................................................................3

3. PUT REPUBLIKE HRVATSKE PREMA EUROPSKOJ UNIJI...............................43.1. Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju...............................................................43.2. Status kandidata...................................................................................................4

4. PRISTUPNI PREGOVORI..........................................................................................54.1. Struktura za pregovore o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji..........................54.2. Poglavlja pregovora..............................................................................................6

5. KRONOLOGIJA STVARANJA EUROPSKE UNIJE..............................................136. ZAKLJUAK.............................................................................................................157. LITERATURA...........................................................................................................168. POPIS ILUSTRACIJA...............................................................................................17

11. UVOD

U Luksemburgu je 3. listopada 2005. godine zapoelo novo razdoblje za RepublikuHrvatsku. Odrana je prva sjednica Meunarodne konferencije izmeu Europske unije iRepublike Hrvatske, ime su formalno otvoreni pregovori o pristupanju Republike HrvatskeEuropskoj uniji. Time je simbolino zapoelo ostvarenje sna mlade europske drave opunopravnom lanstvu Europske unije. U svijesti prosjenog dravljana RH oduvijek postojiduboko uvjerenje da smo pravi Europljani, kulturno, socioloki i ekonomski.

Put jedne drave prema stjecanju punopravnog lanstva u Europskoj uniji nije lak, nitibrz, a u velikoj mjeri ovisi o sposobnosti pregovaranja u vezi pravne steevine Europskeunije. Ista je podijeljena na ak 35 tematskih poglavlja, koja se smatraju i poglavljimapregovora, a ispunjenje kojih je nuan preduvjet ulaska u Europsku uniju.

Drava kandidatkinja ne pregovara o pravnoj steevini Europske unije, ve o uvjetima,dinamici i nainu preuzimanja i primjene pravne steevine. Zbog toga se i procespregovaranja o pristupanju esto i ne smatra klasinim pregovorom, nego procesomprilagodbe drave kandidatkinje sustavu Europske unije.

Glavni razlog izbora teme Pregovora Republike Hrvatske sa Europskom unijom uokviru kolegija Poslovno pregovaranje jest aktualnost i sveprisutnost ovog procesa idogaanja u ivotu svih graana RH, pa tako i nas, mladih ljudi, stanovnika RH i buduihEuropljana.

U ovom seminaru pokuat e se ukratko pojasniti nekoliko osnovnih segmenata procesaulaska u Europsku uniju. Na poetku rada opisan je proces pristupanja u lanstvo Europskeunije, pregovori o pristupanju te put Republike Hrvatske prema Europskoj uniji. U zadnjemdijelu seminarskoga rada prikazano je svih 35 poglavlja o kojima se pregovaralo, kao i kratkakronologija stvaranja Europske unije.

22. PRISTUPANJE U LANSTVO EUROPSKE UNIJE

Svaka europska drava koja potuje naela slobode, demokracije ljudskih prava,temeljnih sloboda i vladavine prava, na temelju lanka 49. Ugovora o Europskoj uniji moepodnijeti zahtjev za lanstvo (Mintas Hodak, 2004).

Prije ulaska u punopravno lanstvo Europske unije svaka drava kandidatkinja moraispuniti odgovarajue kriterije za lanstvo, koji slue i kao smjernice u procesu pristupanja iglavno su mjerilo i predmet uspjenog dovretka pregovora.

Kriteriji za lanstvo u Europskoj uniji dijele se na1:1. Politike (stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava,

potivanje ljudskih prava i zatitu manjina).2. Gospodarske (postojanje djelotvornog trinog gospodarstva te sposobnost noenja s

konkurentskim pritiskom i trinim snagama Europske unije).3. Pravne (sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz lanstva, ukljuujui

prihvaanje ciljeva politike, ekonomske i monetarne unije).4. Administrativne (odgovarajua prilagodba administrativnih struktura s ciljem

stvaranja uvjeta za postupak slobodne integracije).Uvjeti pod kojima e nova drava pristupiti Europskoj uniji predmet su pregovora

izmeu postojeih drava lanica i drave koja je podnijela zahtjev za lanstvom te se nakonzavretka pregovora utvruju tzv. Ugovorom o pristupanju. Pregovori o pristupanju tako inesredinji dio cjelokupnog procesa pristupanja u lanstvo Europske unije. Osnovno naelopregovora je da njihova dinamika i tijek ovise o napretku i individualnim postignuimadrave kandidatkinje jer se svaka drava kandidatkinja ocjenjuje prema vlastitim zaslugama.

Nakon politike odluke Europskog vijea o otvaranju pregovora s dravomkandidatkinjom i sazivanju bilateralne meuvladine konferencije o pristupanju, pregovorislubeno poinju odravanjem prve sjednice meuvladine konferencije na ministarskoj razinina kojoj se predstavljaju opa stajalita o pregovorima bez ulaenja u sadrajne razgovore ipregovore o pojedinim poglavljima.

1 Kriterije, koji moraju biti ispunjeni na putu za lanstvo drava Srednje i Istone Europe u EU, donijelo jeEuropsko vijee 1993. u Kopenhagenu. Vie o njima u Mintas Hodak, Europska unija. Zagreb: MATE d.o.o.,2010:627.

32.1. Screening

Prema Mintas Hodak (2010) nakon formalnog otvaranja pregovora slijedi fazaanalitikog pregleda i ocjene usklaenosti nacionalnog zakonodavstva drave kandidatkinje sapravnom steevinom EU tzv. screening. U ovoj fazi na strani EU su predstavnici Europskekomisije, a na strani drave kandidatkinje lanovi radnih skupina za pripremu pregovora ipredstavnici tijela dravne uprave. Screening se provodi posebno za svako poglavljepregovora, a njegovo trajanje ovisi o opsegu i koliini pravne steevine u tom poglavlju.

Osnovna svrha ovog postupka je utvrditi razlike u svakom poglavlju izmeuzakonodavstva drave kandidatkinje i pravne steevine Europske unije s kojom do trenutkapristupanja istoj treba uskladiti nacionalno zakonodavstvo. Screening prua podlogu dravikandidatkinji za izradu pregovarakih stajalita i definiranja eventualnih zahtjeva zaprijelazna razdoblja u pojedinom poglavlju pregovora.2

2.2. Pregovori o pristupanju

Pregovori o pristupanju su pregovori o uvjetima pod kojima drava kandidatkinjapristupa EU koji se nakon zavretka pregovora utvruju meunarodnim ugovorom izmeulanica EU i drave kandidatkinje tzv. Ugovorom o pristupanju. O kljunim poglavljimapregovaraju drave lanice EU i drava kandidatkinja. Tijekom pregovora pregovarakastajalita EU u ime drava lanica zastupa predsjedavajui Vijea Europe, dok na stranidrave kandidatkinje pregovore vodi posebno izaslanstvo za pregovaranje, koje uz voditeljaizaslanstva na visokoj politikoj razini ukljuuje i gl. pregovaraa i pregovaraku skupinu.

U pregovorima sudjeluju predstavnici drava lanica EU, drave kandidatkinje ipredstavnici Europske komisije. Pristupanje lanstvu EU uvjetovano je prihvaanjem svihprava i obveza na kojima se zasniva EU obuhvaenih pod pojmom pravne steevine EU.Pravna steevina podijeljena je u 35 tematskih poglavlja koja se smatraju i poglavljimapregovora. Do ulaska u lanstvo EU, drava kandidatkinja mora preuzeti cijelu pravnusteevinu i biti sposobna za njenu uinkovitu primjenu (Vukadinovi, ehuli, 2011).

2 Postupno razmatrajui screening dr.sc. Ljerka Mintas Hodak napominje nekoliko scenarija integracije.Scenarij stiska u smislu odgoenog lanstva, gdje postoji volja EU za primitkom nove lanice, iako se reformenacionalnog sustava provode izrazito sporo. Scenarij napretka u kojem dolazi do individualizacije procesastabilizacije i pridruivanja. Scenarij uzmaka kod kojeg je vidljiv nedostatak politike volje za dovrenjempregovora. Scenarij odcjepljena temeljem kojeg se samo naelno podrava europeizacija, a pomaka u pristupnomprocesu nema. Republici Hrvatskoj dodjeljuje scenarij napretka (Mintas Hodak, Lj., Europska unija. Zagreb:MATE d.o.o., 2010:630).

43. PUT REPUBLIKE HRVATSKE PREMA EUROPSKOJ UNIJI

Meunarodno priznanje RH 15. sijenja 1991. godine oznaio je poetak razvojadiplomatskih odnosa Hrvatske i EU. Nastavlja se zavrnom fazom pregovora oko Sporazumao suradnji izmeu Hrvatske i EU 1995. godine koja je bila kratkotrajna suradnja u okviruprograma PHARE kojim se omoguavala tehnika i financijska potpora EU, a koja nakonprovedbe vojne akcije Oluja3 rezultira automatskom suspenzijom koritenja istogpredpristupnog programa uz prekid pregovora oko Sporazuma o suradnji.

3.1. Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju

Nastojanje EU za stabilizacijom regije jugoistone Europe rezultirala su 1999. godineusvajanjem prilagoene vanjskopolitike strategije koja e biti sposobna suoiti se sasloenom i zahtjevnom situacijom u svakoj od zemalja regije. Tako je utemeljen Processtabilizacije i pridruivanja za jugoistonu Europu uz posebnu mogunost svake drave regijeda sklapanjem tog sporazuma stekne status pridruene lanice Europske unije.

Hrvatska u studenom 2000. godine zapoinje pregovore oko sklapanja ovog sporazumana Zagrebakom summitu te ga svibnju 2001. godine parafira. Sporazum je potpisan ulistopadu 2001. godine te je po okonanom postupku ratifikacije u Europskom parlamenturatificiran i u RH nakon ega je stupio na snagu 1. veljae 2005. godine.

3.2. Status kandidata

Hrvatska je zahtjev za lanstvom podnijela 21. veljae 2003. godine, a status kandidatadodijeljeno joj je na summitu u Bruxellesu 18. i 19. lipnja 2004. godine. Poetak pristupnihpregovora odgoen je zbog inzistiranja EU na ostvarenju potpune suradnje RH sa Hakimsudom i poeli su tek 3. listopada 2005. godine nakon to je utvrena dobra suradnja saHakim sudom. Krajem listopada iste godine Hrvatska zapoinje svoj prvi analitiki pregledusklaenosti zakonodavstva s poglavljem Znanost i istraivanje.4

3 5. kolovoza 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani Knin u vojno -redarstvenoj operaciji Oluja.Operacijom je vraen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij. Vie o tome nahttp://www.morh.hr4 Cjelokupni kronoloki aspekt hrvatskog puta prema Europskoj uniji mogue je iitati u Mintas Hodak, Lj.,Europska unija. Zagreb: MATE d.o.o., 2010:623-629.

54. PRISTUPNI PREGOVORI

Nezaobilazan element na putu Hrvatske u Europsku uniju predstavljaju pregovoriHrvatske s lanicama Europske unije kojima se ureuju uvjeti pristupanja, prava i obveze kojeHrvatska treba preuzeti. Za proceduralni aspekt pregovora bitno je da svaku sudionicupregovora predstavlja izaslanstvo te da su bilateralne meuvladine konferencije okvir unutarkojega se pregovori odvijaju. Uz popratne strune konzultacije upravo ovo predstavljaosnovni okvir pregovaranja. Pregovori se otvaraju zavretkom postupka screeninga.

Drava kandidat predstavlja program preuzimanja i provedbe pravne steevineEuropske unije, uz predviene instrumente potrebne za ostvarivanje namjeravanih radnji. Zasvako poglavlje donose se mjerila ije je ispunjenje neophodno za otvaranje, odnosnoprivremeno zatvaranje svakog pojedinog poglavlja. Privremeno se zatvara jer svako poglavljedo konanog sklapanja ugovora o pristupanju moe biti ponovo otvoreno ukoliko doe donovina koje se odnose na odreeno poglavlje. Zatvaranjem pregovora o svakom od 35poglavlja dolazi do inkorporiranja rezultata pregovora u odredbe nacrta ugovora o pristupanjuime drava kandidat stjee status drave pristupnice.

4.1. Struktura za pregovore o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji

Vlada Republike Hrvatske uspostavila je strukturu za voenje pregovora i sklapanjeUgovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Tijela koja brinu o izradi pregovarakojstajalita u Hrvatskoj jesu: pregovaraka skupina za voenje pregovora o pristupanju HrvatskeEU, koordinacija za pregovore o pristupanju Hrvatske EU, radna skupina za pripremupregovora o pristupanju Hrvatske EU te nacionalni odbor.

Pregovaraku skupinu za voenje pregovora o pristupanju RH u EU ine voditeljizaslanstva - ministar vanjskih poslova i europskih integracija, zamjenik voditelja izaslanstva iglavni pregovara, zamjenici glavnog pregovaraa, ef Misije Republike Hrvatske priEuropskim zajednicama, tajnik pregovarake skupine te lanovi pregovarake skupinezadueni za odreena poglavlja pregovora. Dravno izaslanstvo vodi neposredne politikerazgovore i pregovore s dravama lanicama i institucijama Europske unije dok jepregovaraka skupina zaduena za strunu i tehniku razinu pregovora u svim poglavljimapregovora.

6Koordinacija za pregovore o pristupanju je meuresorno radno tijelo Vlade RepublikeHrvatske koje raspravlja o svim pitanjima u vezi s pregovorima o pristupanju.

Radne skupine za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima pregovora sudjeluju uanalitikom pregledu i ocjeni usklaenosti zakonodavstva RH sa pravnom steevinom EU te uizradi nacrta prijedloga pregovarakih stajalita.

Nacionalni odbor je osnovan od strane Hrvatskog sabora, a predstavlja radno tijelo zapraenje pregovora o pristupanju. Dakle, njegova uloga je praenje pregovora te davanjesmjernica i miljenja o pregovarakim stajalitima. Osim zastupnika Hrvatskog sabora unjemu sudjeluju i predstavnik iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske, predstavnikakademske zajednice, predstavnik udruge poslodavaca i predstavnik sindikata.5

4.2. Poglavlja pregovora

Drava kandidatkinja ne pregovara o pravnoj steevini Europske unije nego o uvjetima,dinamici i nainu preuzimanja i primjene pravne steevine. Pravna steevina6 podijeljena je u35 tematskih poglavlja koja su i poglavlja pregovora drave kandidatkinje i Europske unije.

Sloboda kretanja roba je glavna znaajka djelovanja jedinstvenog trita Europske unije,odnosno slobodnog kretanja robe iz jedne drave u drugu. Osigurava se mogunost dakvalitetni hrvatski proizvodi budu konkurentni na europskom tritu, te da istovremenokvalitetni strani proizvodi budu stavljeni na hrvatsko trite. Iako je poglavlje privremenozatvoreno Hrvatska je traila prijelazno razdoblje u trajanju od etiri godine od pristupanjaEU za unaprijeenje trinih akreditacija i dokumentacije za registrirane lijekove. Poglavlje jeprivremeno zakljueno 19. travnja 2010. godine.

Sloboda kretanja radnika odnosi se na slobodno kretanje, te pravo na zapoljavanje iboravak tijekom zaposlenja u nekoj dravi lanici EU. Za radnike migrante i lanove njihovihobitelji ona izmeu ostalog obuhvaa i podruje socijale sigurnosti. Tako primjerice radnikkoji seli u drugu dravu lanicu ima pravo na socijalno osiguranje bez obzira da li ga tamoalje poslodavac ili je sam odluio preseliti u drugu dravu lanicu. Iako je ovo poglavljeprivremeno zatvoreno 2. listopada 2010. godine, EU je traila prijelazno razdoblje u kojem bi

5 Cjelokupnu strukturu i djelokrug tijela zaduenih za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskojuniji moete pogledati na http://www.eu-pregovori.hr6 Detaljno pojanjenje pojma pravna steevina Europske unije (franc. acquis communautaire) pogledati nahttp://www.vlada.hr

7drave lanice u svrhu zatite vlastitog trita rada uvele privremeno ogranienje dolaskahrvatskih dravljana na njihovo trite rada.

Prava poslovnog nastanka i sloboda pruanja usluga obvezuje sve drave lanice EU daosiguraju odgovarajui i potpuno nediskriminirajui pravni okvir za ostvarivanje pravaposlovnog nastanka i pruanja prekograninih usluga bez neopravdanih ogranienja. Strunekvalifikacije steene u Hrvatskoj bit e priznate na podruju EU. Poglavlje je privremenozatvoreno 21. prosinca 2009. godine.

Sloboda kretanja kapitala obuhvaa propise iz podruja poput ulaganja, investicijskihfondova, kredita, depozita, osiguranja i prijenosa imovine, na tekua plaanja te borbu protivpranja novca i financiranje terorizma. Omogueno je, primjerice, otvaranje rauna uinozemstvu, odobravanje kredita i iznoenje gotovog novca iz zemlje bez ogranienja.Sloboda poslovanja s financijskim institucijama diljem EU. Dravljani EU mogu slobodnokupovati nekretnine u Hrvatskoj, ali poljoprivredna zemljita nee moi kupovati jo 7 godinaod dana pristupanja RH Europskoj uniji.

Javne nabave predstavljaju uinkovit sustav utemeljen na transparentnosti, jednakomtretmanu i nediskriminaciji to je preduvjet za gospodarski rast i razvoj. Poseban naglasakstavlja se na sprjeavanje i prevenciju korupcije te se osigurava pravilno troenje novcaporeznih obveznika. Poglavlje je privremeno zatvoreno 30. lipnja 2010. godine.

Pravo trgovakih drutava odnosi se na osnivanje i poslovanje trgovakih drutava udravama lanicama EU. Danom ulaska RH u Europsku uniju uvest e se i dva nova oblikatrgovakih drutava Europsko dioniko drutvo i Europsko gospodarsko interesnoudruenje. Privremeno je zatvoreno 2. listopada 2009. godine.

Pravo intelektualnog vlasnitva obuhvaa zatitu autorskih i srodnih prava te pravaindustrijskog vlasnitva i zakonsko je sredstvo kojim njegovi nositelji pretvaraju svojaintelektualna dostignua u odreene poslovne vrijednosti. Poglavlje je privremeno zatvoreno9. prosinca 2008. godine.

Trino natjecanje jest poglavlje koje je Hrvatska otvorila s najkasnijim datumom.Sprijeena je zlouporaba vladajueg poloaja poduzetnika, kao i dravne potpore kojestvaraju nepravednu prednost u odnosu na sline sektore na tritu. Ovo je poglavlje ubrzaloproces restrukturiranja hrvatskih brodogradilita u tekoama ime se rastereuju porezniobveznici, dok su brodogradilita dobila priliku za rentabilno poslovanje na trinimosnovama.

Financijske usluge jesu poglavlje koje obuhvaa bankarstvo, osiguranja i mirovinskefondove, kao i trite kapitala. Ovo poglavlje nije imalo mjerila za otvaranje, ali je imalo

8nekoliko kljunih zahtjeva za zatvaranje. Inzistiralo se na regulaciji financijskog trita uobliku cjelovitog paketa zakonskih akata, cjelovito usklaivanje zakonodavstva sa pravnomsteevinom EU u podruju financijskih usluga, osiguravateljskog sektora te podrujevrijednosnih papira u ulagakom sektoru. Poglavlje je privremeno zatvoreno 27. studenog2009.

Informacijsko drutvo i mediji obuhvaa pregovore o elektronskoj komunikaciji,trgovinom telekomunikacijskih usluga, audiovizualnih usluga uz otklanjanje svih preprekanjihovom efikasnom odvijanju na tritu EU. Hrvatski e graani moi birati izmeu velikogbroja razliitih operatora zbog ega e cijene biti znatno nie. Uveden je besplatan broj zahitne slube 112, koji se koristi u cijeloj Europskoj uniji. Trajanje reklamnih spotova unutarpojedinog sata u udarnom terminu na javnoj televiziji ne smije prijei etiri minute. Poglavljeje privremeno zatvoreno 19. prosinca 2008. godine.

Poljoprivreda i ruralni razvitak za cilj usklaivanja imaju osigurati stabilnu opskrbukvalitetnom hranom po pristupanim cijenama istovremeno omoguujui poljoprivrednicimaodgovarajui prihod. Naglasak je na poticanju ruralnog razvoja i turizma, promocijitradicionalnih ruralnih obrta i kvalitetnih autohtonih proizvoda uz brigu za ouvanjeproizvoda. Pristupanjem uniji poet e se primjenjivati sustav jedinstvenog plaanja pogospodarstvu, a poticat e se ekoloki uvjeti proizvodnje.

Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika je uz osiguranje visoke zatitezdravlja i potroaa, jedan od glavnih ciljeva. Daljnji cilj je i zatita zdravlja i dobrobitiivotinja, zdravlje bilja i spreavanje unoenja u EU i irenja zaraznih i nametnikih bolesti.Posebno su vani sigurnost hrane, pravila higijene za proizvodnju hrane i detaljnaveterinarska pravila. Svi proizvodi na hrvatskom tritu morat e udovoljavati visokimeuropskim standardima. Tradicionalni proizvodi poput sira i vrhnja i dalje e se moiproizvoditi. Smanjit e se trgovina ivotinjama na crno.

Ribarstvo - cilj EU je osigurati odrivo iskoritavanje bogatstva mora uz ouvanjeobalnih i otonih zajednica ovisnih o ribarstvu. Obuhvaa pitanja iskoritavanja i upravljanjaribljim bogatstvima, nadzorom i kontrolom i meunarodnom suradnjom u ribarstvu. Zbogizravnog plasmana hrvatskog ulova, proizvoda uzgoja i prerade hrvatski e ribari poslovati pomnogo boljim uvjetima nego to to ine danas. Osiguran novac iz fondova za modernizacijuproizvodnje i jaanje infrastrukture.

Prometna politika kao poglavlje ima za svrhu promicanje sigurnosti, uinkovitosti idostupnosti prometnih usluga uz zatitu okolia. Mjerila za zatvaranje inzistirala su nausklaivanju socijalnih uvjeta u cestovnom prometu uz uspostavu regulatornog tijela u

9podruju eljeznikog prometa, kao i postizanje potrebne kvalitete brodova koji plove podhrvatskom zastavom. Obiljeeno je zahtjevom za prijelaznim razdobljem postavljenim saobadvije strane. Do 31.12.2012. za liberalizaciju teretnog eljeznikog prometa, do 2016.godine za pomorski prijevoz i to obalni linijski prijevoz i do 2014. god. za izletniki promet.EU je postavila zahtjeve za prijelazno razdoblje u podruju kabotae u cestovnom prijevozu.

Energetika i pregovori o energentskoj konkurentnosti vezani su uz sigurnost nabave izatitu okolia. Glavne smjernice orijentirane su na poveanje energetske uinkovitosti Unijete odrivi razvoj i borbu protiv klimatskih promjena i emisije staklenikih plinova. Dobar jeprimjer gradska toplana na biomasu u Pokupskom sufinancirana iz europskih fondova s okomilijun eura.

Unutar unije ne postoji obveza usklaivanja svih vrsta poreza, osim izbjegavanjaporeznih mjera koje mogu negativno utjecati na funkcioniranje trita. Svaka drava lanicaima pravo zadrati vlastite poreze pa ak i uvoditi nove porezne oblike. Nulta stopa poreza nadodanu vrijednost (PDV) nije u skladu s pravnom steevinom unije, pa e je Hrvatskanajkasnije s datumom ulaska u Uniju ukinuti, ali e moi uvesti minimalne i sniene stope.Poglavlje je privremeno zatvoreno 30. lipnja 2010. godine.

Ekonomska i monetarna unija temelji se na naelima stabilnosti cijena, zdravih dravnihfinancija i odrivosti platne bilance. Uvoenje eura kao konani cilj ne dogaa se im dravapostane lanicom EU ve nakon to se ispune svi zadani uvjeti. Uvoenjem eura nestat etrokovi konverzije, olakat e se usporedbe cijena na tritu to pridonosi razvojukonkurentnosti.

Poglavlje statistika obuhvaa izgradnju statistikog mehanizma koji funkcioniranepristrano i transparentno uz zatitu osobnih podataka. Usporedba podataka prikupljenih usvim dravama lanicama EU temelj je za donoenje kvalitetnih odluka. EU je ocijenilahrvatski statistiki sustav iznimno dobro te su bile minimalne potrebe usklaivanja sastatistikim sustavom EU. Poglavlje je zatvoreno 2. listopada 2009. godine.

Socijalna politika i zapoljavanje tei postizanju visoke stope zaposlenosti te sigurnih iodrivih prihoda. Odreuje i titi prava radnika u sluajevima kolektivnih vikova,steajevima i preseljenju poslova, kao i pravila o radnom vremenu i sigurnosti na radu, tezatiti zdravlja. lanstvo u EU donosi mogunost jednostavnijeg zapoljavanja na europskomtritu rada. Poglavlje je privremeno zatvoreno 21. prosinca 2009.

Poduzetnitvo i industrijska politika - razvoj konkurentnosti industrije te malog isrednjeg poduzetnitva prioritet je EU. Njihovi propisi i fondovi daju mogunost za stvaranjekonkurentnog gospodarstva u uvjetima globalizacije. Zahtjeva se uspostavljanje servisa poput

10

e-porezna, e-zdravstveno, e-mirovinsko, e-regos, e-katastar i sl. Privremeno je zatvoreno 25.srpnja 2008.

Transeuropska mrea - bez moderne infrastrukture koja bi povezivala razliitenacionalne i regionalne mree drava lanica nije mogue uspostaviti slobodan protok roba,usluga i radnika. Zato je transeuropska mrea vaan element za ostvarivanje ekonomskograsta i zaposlenosti. Poglavlje je privremeno zatvoreno 2. listopada 2009.

Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata - vie od treine ukupnogprorauna EU namijenjeno je smanjivanju razlika u razvijenosti drava lanica i njihovihregija. Instrument ove politike su Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond iKohezijski fond. Utvrene statistike regije ne znae izmjenu teritorijalnog ustroja RH vepredstavljaju osnovu za koritenje sredstava iz fondova EU. Po ulasku u EU sve e regijemoi koristiti ova sredstva.

Poglavlje pravosue i temeljna prava predstavljaju europske standarde koji se odnose najaanje neovisnosti, nepristranosti i profesionalnosti u pravosuu, provedbu mjera prevencije iborbe protiv korupcije te ouvanje visokih standarda zatite ljudskih prava i prava manjina.Poglavlje je otvoreno kao jedno od tri posljednja u lipnju 2010. i upravo ono je jedno odnajee spominjanih poglavlja na listi kritika EU. Mjerila za otvaranje zahtijevala suodgovarajui strateki okvir i akcijski plan duboke reforme pravosua. Dalje se trailo jaanjeprofesionalnosti i nepristranosti pravosua te jaanje zatite prava manjina, rjeavanje pitanjaizbjeglica te uinkovitiju zatitu ljudskih prava u cjelini.

U okviru pregovarakog poglavlja pravde, slobode i sigurnosti ureuje se upravljanjedravnom granicom, politika viza, azila, zakonite migracije i suzbijanja nezakonitihmigracija, suzbijanje organiziranog kriminala, krijumarenja i trgovine drogama te terorizma,pravosudna suradnja u kaznenim i graanskim stvarima, suradnja policijskih, pravosudnih icarinskih tijela. Nakon to se ispune uvjeti za prikljuenje u schengenski sutav, hrvatskim egraanima biti omogueno slobodno kretanje bez graninih kontrola unutar schengenskogprostora.

Znanost i istraivanje potiu tehnoloki razvoj i gospodarski rast i time otvaranje novihradnih mjesta pa je u EU prepoznat kao kljuni element za osiguranje bolje kvalitete ivotagraana. lanstvo u Europskoj uniji olakava i poveava mobilnost znanstvenika i istraivaa.Nema mjerila za otvaranje ni za zatvaranje tako da je ovo poglavlje privremeno zatvoreno ve12. lipnja 2006. godine.

11

U podruju obrazovanja, usavravanja, mladih, kulture i sporta ovlasti prvenstvenopripadaju dravama lanicama, to znai da se odluke donose na nacionalnoj razini. EUbrojnim mehanizmima pridonosi razvoju kvalitetnog obrazovanja i mobilnosti mladih tepromie zajedniki europski kulturni prostor. U provedbi kulturne politike EU potujenacionalnu raznolikost kultura drava lanica. Kao i prolo poglavlje ni ovo nema mjerila niza otvaranje ni za zatvaranje pa je privremeno zatvoreno ve 11. prosinca 2006.

Kroz politiku zatite okolia EU provodi mjere za zatitu i poboljanje kakvoe zraka,zatitu voda, prirodnih stanita i njima nastanjenim biljnim i ivotinjskim vrstama.Poduzimaju aktivnosti koje pridonose boljem gospodarenju otpadom i kontrolirajuindustrijska oneienja. Ulaganjem u ouvanje i poboljanje kakvoe okolia, Hrvatskaosigurava vlastiti status kao poeljnog turistikog odredita. Hrvatska je ve ostvarilabespovratnu pomo EU za podruje zatite okolia za razdoblje od 2007. - 2011. u iznosu od96,7 milijuna eura.

Zatita potroaa i zdravlja se odnosi na zatitu proizvoda i gospodarskih interesapotroaa. Zajednika politika zatite zdravlja ostvaruje se kroz promicanje zdravlja i nadzornad ostvarivanjem ciljeva zdravstvene politike. Poglavlje je privremeno zatvoreno 27.studenog 2009.

Carinska unija obuhvaa ukupnu trgovinu robom meu lanicama EU bez primjenecarinskog nadzora dok su zabranjene carine i pristojbe s istim uinkom na uvoz i izvoz robeizmeu njih. Sve lanice primjenjuju jednake carinske pristojbe na robu koja se uvozi izzemalja koje nisu lanice EU. Po pristupanju Hrvatske EU, hrvatski e graani moi kupitirobu u bilo kojoj dravi lanici Unije te je bez ikakvih carinskih pristojbi uvesti u Hrvatsku.Poglavlje je privremeno zatvoreno 2. listopada 2009.

Vanjska, sigurnosna i obrambena politika odnosi se na: propise o vanjskoj trgovini,obveze iz lanstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, sve trgovinske sporazume EU sazemljama nelanicama, kao i razvojnu pomo koju EU prua zemljama u razvoju i manjerazvijenim zemljama. Vanjska, sigurnosna i obrambena politika doprinosi jaanju EU naglobalnoj politikoj sceni te irenju vrijednosti za koje se zauzima. Koritenjem politikih,pravnih, diplomatskih, vojnih i drugih instrumenata koje ima na raspolaganju EU i njezinelanice daju znaajan doprinos svjetskom miru i sigurnosti. Poglavlje je privremeno zatvoreno30. listopada 2008.

Financijski nadzor obuhvaa unutarnju financijsku kontrolu u javnom sektoru, vanjskureviziju, zatitu financijskih interesa drava lanica EU, zatitu eura od krivotvorenja, teborbu protiv nepravilnog koritenja sredstava Unije.

12

Financijske i proraunske odredbe - svaka lanica EU ima pravo koritenja sredstava izzajednikog prorauna EU, ali i obvezu uplate u proraun. Zajedniki proraun se puni iz triosnovne vrste prihoda: tradicionalnih vlastitih sredstava, vlastitih sredstava po osnovi porezana dodanu vrijednost i vlastitih sredstava iz uplata drava lanica na temelju BDP-a. Oekujese da e Hrvatska biti neto primateljica proraunskih sredstava EU, odnosno vie e primatinego to e u njega uplaivati. Ulaskom u EU Hrvatska se nee nalaziti u loijoj financijskojpoziciji u odnosu na vrijeme pregovora i pristupanja. Oekuje se da e za svaki uplaeni eurou zajedniki proraun Unije Hrvatska dobiti tri eura.

Institucije su poglavlje kojim se odreuje zastupljenost hrvatskih predstavnika uinstitucijama EU i sudjelovanje Hrvatske u postupku donoenja svih odluka EU. Hrvatskijezik postat e slubeni jezik EU. Kao i sve ostale lanice Hrvatska e imati jednogpovjerenika u Europskoj komisiji, a u Europskom parlamentu imat e dvanaest zastupnikihmjesta. RH e biti predstavljena i u Europskom vijeu, kao i u Vijeu Europske unije.

Ostala pitanja su posljednje poglavlje koje ukljuuje razna pitanja koja se mogu pojavititijekom pregovora, a nisu obuhvaena ostalim pregovarakim poglavljima ili su se pojavilanakon zatvaranja nekih poglavlja. Otvara se i zatvara na samom kraju pregovarakogprocesa.7

7 Slijedom formalnog dovretka pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji na sastankuMeuvladine konferencije o pristupanju odranom u Bruxellesu 30. lipnja 2011. Vlada Republike Hrvatskeodluila je hrvatskoj javnosti uiniti dostupnim pregovarake dokumente Republike Hrvatske koji su usvojeni uovom procesu, a temeljem kojih je Vlada vodila pregovore s Europskom unijom.Rije je o Pregovarakim stajalitima i Dodacima na Pregovaraka stajalita Republike Hrvatske za pojedinapoglavlja pregovora te o Izvjeima o ispunjavanju obveza iz pojedinih poglavlja pregovora, koje moete nai nahttp://www.vlada.hr

13

5. KRONOLOGIJA STVARANJA EUROPSKE UNIJE

9. svibnja 1950. francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman, u govoru koji jeinspirirao Jean Monnet, predlae da Francuska, Savezna Republika Njemaka i bilo kojadruga europska zemlja koja im se eli pridruiti, ujedine svoje izvore ugljena i elika.

18. travnja 1951. est zemalja (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska iNjemaka) u Parizu potpisuje Ugovor kojim se osniva Europska zajednica za ugljen i elik.

25. oujka 1957. u Rimu su potpisani ugovori kojima se osnivaju Europska ekonomskazajednica i Europska zajednica za atomsku energiju.

1. sijenja 1973. Danska, Irska i Velika Britanija pristupaju Zajednici.9. i 10. prosinca 1974. na sastanku na vrhu u Parizu, efovi drava ili vlada zemalja

lanica odluuju se sastajati tri puta godinje, kao Europsko vijee, te odluuju da sezastupnici u Europski parlament biraju opim pravom glasa.

6. i 7. srpnja 1978. na Europskom vijeu u Bremenu, Francuska i Njemakapredstavljaju program za uu monetarnu suradnju, tj. za Europski monetarni sustav.

13. oujka 1979. europski monetarni sustav poinje djelovati.7. i 10. lipnja 1979. odrani su prvi opi izbori za 410 mjesta u Europskom parlamentu.1. sijenja 1981. Grka pristupa Zajednici.1. sijenja 1986. panjolska i Portugal pristupaju Zajednici.17. i 28. veljae 1986. u Luksemburgu i Den Haagu potpisan je Jedinstveni europski

akt.9. studenog 1989. pad Berlinskog zida.29. svibnja 1990. u Parizu je potpisan ugovor o osnivanju Europske banke za obnovu i

razvoj.19. lipnja 1990. u Schengenu je potpisan Ugovor o ukidanju graninih kontrola.3. listopada 1990. Njemaka je ponovo ujedinjena.7. veljae 1992. u Maastrichtu je potpisan Ugovor o Europskoj uniji.1. sijenja 1993. uvoenje jedinstvenog trita.1. sijenja 1995. Austrija, Finska i vedska pristupaju Uniji.26. oujka 1995. schengenski sporazum stupa na snagu.1. sijenja 1999. jedanaest zemalja Europske unije ulazi u treu fazu Europske

monetarne unije i usvaja euro.

14

26. veljae 2001. u Nici je potpisan Ugovor o sastavu i djelovanju institucija Unijenakon proirenja.

1. sijenja 2002. kovanice i novanice eura ulaze u opticaj.1. lipnja 2002. kovanice i novanice nacionalnih valuta zemalja Europske unije, lanica

Europske monetarne unije, povlae se iz opticaja.1. svibnja 2004. lanicama je postalo 10 novih drava: eka, Slovaka, Poljska, Malta,

Cipar, Slovenija, Maarska, Estonija, Latvija i Litva.1. sijenja 2007. lanicama postaju Bugarska i Rumunjska.8

Slika 1. Izgled Europske unije 2007. godine

Izvor: http://www.mvep.hr

8 Kronologija preuzeta sa http://www.mvep.hr14

26. veljae 2001. u Nici je potpisan Ugovor o sastavu i djelovanju institucija Unijenakon proirenja.

1. sijenja 2002. kovanice i novanice eura ulaze u opticaj.1. lipnja 2002. kovanice i novanice nacionalnih valuta zemalja Europske unije, lanica

Europske monetarne unije, povlae se iz opticaja.1. svibnja 2004. lanicama je postalo 10 novih drava: eka, Slovaka, Poljska, Malta,

Cipar, Slovenija, Maarska, Estonija, Latvija i Litva.1. sijenja 2007. lanicama postaju Bugarska i Rumunjska.8

Slika 1. Izgled Europske unije 2007. godine

Izvor: http://www.mvep.hr

8 Kronologija preuzeta sa http://www.mvep.hr14

26. veljae 2001. u Nici je potpisan Ugovor o sastavu i djelovanju institucija Unijenakon proirenja.

1. sijenja 2002. kovanice i novanice eura ulaze u opticaj.1. lipnja 2002. kovanice i novanice nacionalnih valuta zemalja Europske unije, lanica

Europske monetarne unije, povlae se iz opticaja.1. svibnja 2004. lanicama je postalo 10 novih drava: eka, Slovaka, Poljska, Malta,

Cipar, Slovenija, Maarska, Estonija, Latvija i Litva.1. sijenja 2007. lanicama postaju Bugarska i Rumunjska.8

Slika 1. Izgled Europske unije 2007. godine

Izvor: http://www.mvep.hr

8 Kronologija preuzeta sa http://www.mvep.hr

15

6. ZAKLJUAK

Razlike u geografskom, povijesnom, civilizacijskom i kulturnom poloaju zemaljalanica Europske unije i vie su nego oite. Zajedniki nazivnik europska integracija postao jemotorna snaga novog okupljanja i mogunosti kolektivnog razvoja. Republika Hrvatska jeodmah nakon osamostaljenja shvatila da ne eli, niti si smije priutiti da bude izolirana uujedinjenoj Europi. Stoga je od samog poetka jasno stavila do znanja svim zemljamalanicama Europske unije da eli biti jedna od njih, odnosno punopravna lanica EU.

RH je na svom putu u Europsku uniju najprije potpisala Sporazum o stabilizaciji ipridruivanju 2001. godine. Status kandidata stekla je u lipnju 2004. godine, te su u listopadu2005. otvoreni pregovori o njezinu pristupanju Europskoj uniji. Pregovori o pristupanju RHuniji obuhvaali su 35 pregovarakih poglavlja. Hrvatska je gotovo u potpunosti prilagodilasvoje zakonodavstvo pravnoj steevini Europske unije i oekuje svoj status punopravnelanice Europske unije u srpnju 2013. godine.

Odraen je velik i mukotrpan posao pregovaranja koje ima specifinu naznaku. Naime,oblik pregovora koji je voen izmeu RH i EU niti je klasian, niti je standardan. Vrsta je topregovora u kojem je Europska unija postavljala zahtjeve i uvjete kojima se Hrvatska moralaprilagoditi. Jedino za to se RH mogla izboriti jesu prijelazna razdoblja u kojima e se traeniuvjeti zadovoljiti.

Veina nepristranih analitiara koji su se bavili problematikom proirenja Europskeunije jedinstveni su u stajalitu kako je Hrvatska prola najtei put od svih novoprimljenihlanica. U prolosti su lanice morale ispuniti dvadesetak pregovarakih poglavlja koja su usebi sadravala zahtjeve za prilagodbu, dok ih je Hrvatska morala ispuniti ak 35. Javno jemiljenje, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi, kako je Hrvatska u mnogim pogledimadaleko naprednija i stabilnija od barem jedne treine punopravnih lanica. Suvino je nabrajatikoje bi to drave bile.

16

7. LITERATURA

1. Mintas Hodak, Lj. (2010): Europska unija. Zagreb: MATE d.o.o.2. Mintas Hodak, Lj. (2004): Uvod u Europsku uniju. Zagreb: MATE d.o.o.3. Vukadinovi, R., ehuli - Vukadinovi, L. (2011): Politika europskih integracija.

Zagreb: Ljevak d.o.o.4. www.eu-pregovori.hr/Default.asp?ru=413&sid=&akcija=&jezik=1 (15.11.2012.)5. www.morh.hr/aktualne-teme/15.-obljetnica-operacije-oluja/vojno-redarstvena-operacija-

oluja.html (15.11.2012.)6. www.mvep.hr/ei/download/2002/05/17/Dan_Europe.pdf (15.11.2012.)7. www.vlada.hr/hr/dodatno/upute_i_vodici/pojmovnik/pravna_stecevina (15.11.2012.)8. www.vlada.hr/hr/preuzimanja/stajalista_pregovarackog_procesa (15.11.2012.)

.

17

8. POPIS ILUSTRACIJA

Slika 1. Izgled Europske unije 2007. godine