PRERADA KOMUNALNIH OTPADA UPRERADA KOMUNALNIH OTPADA U

BIORAZGRADIVU FAKCIJUBIOPLIN I ENERGIJUBIOPLIN I ENERGIJU ,

BIO-GORIVOBIO-GORIVOTE U

INERTNE OSTATAKERECIKLATE

RDF/SFDiesel

Inertni materijali : uglavnom suhi, veći ili manji komadi gore navedenih potencijalnih sirovina koji zauzimaju znatan volumen, ali minimalno zagađuju okoliš i/ili utječu na zdravlje ili osjetila ljudi i životinja (jer se ne ocjeđuju niti hlape).

Biorazgradivi materijali: uglavnom otpadci nastali u lancu proizvodnje, distribucije, prodaje i konzumacije hrane koji sadrže puno vlage što pospješuje njihovu, uglavnom anaerobnu, biološku razgradnju čime nastaju:

“PROBLEMI”“PROBLEMI”

Nakon primarnog izdvajanja svih opasnih tvari (naftni derivati, medicinski i elektronski otpad) te većim dijelom i potencijalnih sirovina (papira, plastike, stakla, tekstila, drva i građevinskih materijala i metala) putem zasebnog prikupljanja i zbrinjavanja – u komunalnom otpadukomunalnom otpadu zaostaju, manje ili više zaostaju, manje ili više izmiješaniizmiješani slijede ći materijali koji se odvoze u komunalne centre za z brinjavanje:

Toksi čni, smrdljivi i zapaljivi plinovi – koji zagađuju atmosferu uništavajući zdravlje ljudi iozonski omotač.

Otpadne vode/muljevi - koji visokim sadržajima bakterioloških, organskih i anorganskih tvarizagađuju podzemne i površinske vode te tlo; ugrožavajući zdravlje ljudi i životinja te privlačećiglodavce i ptice koje te zaraze još više šira.

“RJEŠENJE”

Umjesto prostorno i ekološki problemati čnogprostorno i ekološki problemati čnog deponiranjadeponiranjakomunalni otpadkomunalni otpad

treba koristiti kao bogat izvorbogat izvorponovno upotrebljivog materijala i energijeponovno upotrebljivog materijala i energije

Komunalni otpad može biti izvorom:

I. Bioloških supstrata/sirovina

II. Kemijskih sirovina/nusprodukataII. Kemijskih sirovina/nusprodukata

III. Ostalih materijala koji se mogu reciklirati

KOMUNALNI OTPAD U CENTRE ZA ZBRINJAVANJE DOLAZI KAO :

Ukupan miješani komunalni komunalni otpad,otpad, koji sadrži:25-30% vode i70-75% suhe tvari sa:

40-45% biorazgradivog dijela55-60% inertnog dijela

Separirani biološki, Separirani biološki, otpad,otpad, koji sadrži:65-75% vode i65-75% vode i25-35% suhe tvari sa:

70-80% biorazgradivog dijela20-30% inertnog dijela

VIDEO: BIOTPAD JE VODAVIDEO: BIOTPAD JE VODA

Otpad je u centrima potrebno separirati na sastavne dijelove kako bi se moglo planirati i provoditi komercijalno iskorištavanje pojedinih komponenti:� recikliranje lako odvojivih materijala (metala, papira, plastike …)� Proizvodnja bioplina/biogoriva i energije iz mokrog dijela� Proizvodnja RDFa i energije iz suhog dijela� Proizvodnja komposta iz zelenog otpada� Minimalno deponiranje preostalog inertnog materijala

Separiranje je mogu će provoditi:» ručno» mehani čki - nekim od poznatih postupaka iz konvencionalnih MBO sistema

» ili ili visokotla čnim VMvisokotla čnim VM--prešanjem prešanjem i cije đenjem, koje i cije đenjem, koje želimo pobliže želimo pobliže opisatiopisati

Proces prešanja sastoji se od:

I. Podvrgavanja otpada visokim pritisku (300 - 100 0 bara)

II. i time razaranja stani čne opne - likvifikacije biološkog materijala

II. Protiskivanja kroz komore sa otvorima (sita)

VM Presa VM Presa -- principprincip

III. Prikupljanja i izdvajanje likvificiranog organs kog dijela otpada svanjske strane sita

IV. Prikupljanja i izdvajanje suhog dijela s unutarnj e strane sita

VIDEO: VM 1VIDEO: VM 1--88BIOBIO--MULJ SA 20MULJ SA 20--30% ORGANSKE SUHE TVARI30% ORGANSKE SUHE TVARI SUHI/INERTNI DIO SA 70SUHI/INERTNI DIO SA 70--80% SUHE TVARI80% SUHE TVARI1212--16 16 MJMJ/kg/kg

VM-ovi tehnolozi su razvili dva razli čita stroja, za:

“miješani komunalni otpad otpad” i za “biološki otpad”

Od otpada do energije - srce procesa je preša!srce procesa je preša!

Primjeri otpada koji se mogu preraditi

ULAZ IZLAZ

OTPADNA HRANA

KUĆANSKI OTPAD

AMBALAŽIRANA HRANAAMBALAŽIRANA HRANA

OTPADCI HRANE IZ UGOSTITELJSTVA

Frakcije izdvojene Frakcije izdvojene -- VM VM tehnologijomtehnologijom

Kruti/Kruti/suhljisuhlji dio otpadadio otpada iz preše, koji sadrži plastiku, papir/karton, drvo i ostale inertne materijale može se upotrijebiti kao:

�� gorivo u spalionicama sa rešetkastim ložištem iligorivo u spalionicama sa rešetkastim ložištem ili

�� djelomi čno reciklirati kao sekundarnu sirovinu ilidjelomi čno reciklirati kao sekundarnu sirovinu ili�� djelomi čno reciklirati kao sekundarnu sirovinu ilidjelomi čno reciklirati kao sekundarnu sirovinu ili

�� NAJNOVIJE NAJNOVIJE –– prerada hladnim postupkom u diesel prerada hladnim postupkom u diesel (1,6 kg (1,6 kg SFDSFD--SolidSolid FuelFuel to Diesel = 1 to Diesel = 1 literliter ofof diesel diesel fuelfuel))

.Karakteristike krute frakcije:vlažnost: 18-20 %toplinska vrijednost: 12 – 16 MJ/kginertnost: 20-25 % - pijesak, kamenje, staklogusto ća: 0,5-0,8 t/m 3

Kruta/Suha frakcija dobivena VM -tehnologijomse zbog obrade visokim pritiskom može lako preraditi u sekundarne sirovine i/ili visoko kvalitetno gorivo (RDF), dodatnom obradom na slijede će, uobi čajene načine:

� Prosijavanjem� Separacijom u fluidiziranom sloju�Opti čkim sortiranjem�Magnetnim sortiranjem�Magnetnim sortiranjem

KONVERZIJA KONVERZIJA SFDaSFDa U SINTETSKI DIESEL U SINTETSKI DIESEL ORBISORBIS--TEHNOLOGIJOMTEHNOLOGIJOM

RDF se miješa sa suhim fermentatom i auto gumama kak o bi se dobila sirovina (SFD – solids for diesel) za proizvodnju sintetskog Diesela. Dalje se vrši nisko-temperaturna prerada u sintetski diesel patentiranim postupkom koji se sastoji od:

�Miješanja sa katalizatorom na 180-200 0C

�Frikcijom izme đu dvije turbinske plo če

�Glavnim procesom i destilacijom na 210-250 0C gdje se izdvaja Diesel od pepela i ostalih nečisto ća

Grijanje se vrši iz vlastite kogeneracijske jedinic e ili iz susjednog bioplinskog postrojenja

Ima slijede će karakteristike:

Vlažnost: 55-80 %KPK: 725.000,00 mg/lBPKBPK55:: 325.000,00 325.000,00 mg/lmg/l

Ostatak od sušenja (105 °C): 20-45 % ukupne suhe tv ariOstatak od žarenja (600 °C): 15-42 % od suhe tvari

Tekuća Tekuća frakcija (mulj)frakcija (mulj) dobivena VM -tehnologijom

Organska tvar:Organska tvar: 5858--85 85 % od suhe tvari% od suhe tvari

Organski sadržaj se može razgraditi aerobnim ili anaerobnim biološkim postupcima :

AEROBNIM POSTUPKOM u: CO2, N2 i vodu – dok ostatak sadrži preostale mineralne sastojke koje, usprkos djelomičnom gubitku dušika imaju gnojiva svojstva i mogu se koristiti u proizvodnji komposta. Ovaj proces se obično provodi u KOMPOSTANAMA ili kao dio tzv. MBO postupaka

ANAEROBNIM POSTUPKOM u: bioplin (metan, CO2 i tragove H2S) – dok ostatak sadrži sve preostale mineralne sastojke, uključujući dušik, koje imaju izuzetno dobra gnojiva svojstva te se može, direktno bez daljnje prerade aplicirati na polja. Ovaj proces se provodi u BIOPLINSKIM POSTROJENJIMA , čiji krajnji proizvodi su plinsko gorivo, energija, gnojivo i/ili suho biogorivo!

Iako do sada vrlo često korišteni, PROCESI KOMPOSTIRANJA danas imaju ozbiljne mane i to u pogledu:• Velike potrošnje energije za dobavu zraka potrebnog za život

mikroorganizama.• Potrebe za velikim prostorom zbog potrebe dugog zadržavanja

velikih volumena otpada• Mogućeg povišenog sadržaja teških metala i ostalih toksičnih sastojaka iz

otpada koji kompost čine neupotrebljivim u poljoprivredi pa tako i otpada koji kompost čine neupotrebljivim u poljoprivredi pa tako i neprofitabilnim proizvodom.

• Zagađenja atmosfere tzv. stakleničkim plinovimaNasuprot tome, se u BIOPLINSKIM POSTROJENJIMA proizvode

plinovita (bioplin/metan) i kruta goriva te imaju sve veći značaj kao alternativni izvor energije koja se prodaje po zakonom propisanim, povišenim stimuliranim tarifama - ostvarujući značajne profite!

Pri tom se uklanjanjem plinova iz okoline ostvaruje smanjenje stakleničkih emisija što se opet može prodajom CO2-kvotapretvoriti u dodatni profit!

Tekuća frakcija dobivena VM -tehnologijom je:

� Idealna za korištenje u bioplinskim postrojenjima;;

� Lako se miješa sa muljevima od pro čišćavanja otpadnih voda i ostalim organskim supstratima iz proizvodnje i distri bucije hrane;

� Sadrži ve ć usitnjeni materijal spreman za obradu;

DAKLE PREDLAŽE SE KORIŠTENJE BIOPLINSKIH POSTROJENJ A!DAKLE PREDLAŽE SE KORIŠTENJE BIOPLINSKIH POSTROJENJ A!

� Lako se transportira, pumpama ili auto-cisternama;

Prakti čnom primjenom na više bioplinskih postrojenja, su d obiveni slijede ći rezultati:Supstrat:Sadržaj suhe tvari (ST): 30-33 %Organska suha tvar (oST): 80-85 %

Bioplin:Prinos:Prinos: 600600--650 Nm3/kg 650 Nm3/kg oDMoDMPostotak metana:Postotak metana: 6060--65 65 %%

Prerada Prerada teku će frakcijetekuće frakcije dobivene VM -tehnologijom i muljeva sa UPOVa

OSNOVE VIŠE-STUPANJSKE TEHNOLOGIJE OSNOVE VIŠE-STUPANJSKE TEHNOLOGIJE

OSNOVE VIŠE-STUPANJSKE TEHNOLOGIJE

0. robusna i visoko-kvalitetna homogenizacija sa pre ciznim, programabilnim doziranjem supstrata u biološki proc es

OSNOVE VIŠE-STUPANJSKE TEHNOLOGIJE 2. „Hidrolizacija”, I-stupanj digestije - omogu ćava hidroliti čku razgradnju

supstrata sa visokim sadržajem suhe tvari i složeni jih organskih struktura

Specijalna horizontalna plivajuća/šuplja miješalica osigurava stalno homogeniziranu smjesu bez nakupljanja plivajućih tvari

Pijesak i ostali brzo taloživi materijali se lako izdvajaju specijalnim pridnenim ispustima

OSNOVE VIŠE-STUPANJSKE TEHNOLOGIJE 3. „Termi čka destrukcija i higijenizacija “ – omogu ćava:

�Daljnju, termi čku, destrukciju i higijenizaciju hidroliziranogmaterijala (propisanu EU-normama: 70 °C/30 minuta) �Raspad mezofilnih bakterijskih sojeva iz hidroliti čkog stupnja�Uništenje svih postoje ćih patogena i sjemena korova�Efikasniju daljnju fermentaciju uz:� kraće vrijeme obrade� i do 20% ve ću konverziju bioplina, u usporedbi sa klasi čnim

jedno-stupanjskim tehnologijama

4. Stupanj „ Digestor/fermentor “Betonski ili čelični tank grijan na mezofilne ili termofilne temperature, kompletno izmiješanog sadržaja pomoću miješalica, pri čemu se vrši biološka konverzija organskih tvari u bioplin stabilnog sadržaja koji sadrži > 60 % metana (za razliku od deponijskog plina koji se zbog nestabilnog sastava teško može ekonomično iskorištavati)Tank je pokriven dvo-slojnom membranskom kupolom koja služi kao efikasan plinohran, u kojem se istovremeno vrši biološko uklanjanje sulfida iz bioplina.Sva oprema je danas maksimalno prilagođena (hidraulički pogoni, vrhunski materijali, robusnost) teškim uvjetima rada (korozija, eksplozivnost, …), a

OSNOVE VIŠE-STUPANJSKE TEHNOLOGIJE

materijali, robusnost) teškim uvjetima rada (korozija, eksplozivnost, …), a može se lagano nabaviti kod specijaliziranih proizvođača koji osiguravaju kako mehanički tako i biološki servis.

5. Proizvodnja elektri čne i toplinske energije iz bioplinase vrši pomoću kogeneracijskih jedinica čiji motor je pogonjen bioplinom.

1. Proizvedena struja se koristi za vlastite potrebe, a višak se prodaje distributerima po zakonom propisanoj povlaštenoj tarifi koja je 2-3 puta viša od one koja se pla ća za struju iz mreže

2. Proizvedena toplina se koristi za vlastite potrebe, a višak se prodaje ili koristi za sušenje vlastitog fermentata i muljeva trećih lica kako bi se ona pretvorila u suha bio-goriva

Ostatak nakon digestije, fermentat i muljevi se deh idracijom i sušenjem (uz potrošnju 1 MWh/m3 isparene vode) pretvaraju u kvalitetno biogorivo (3 -5 MWh/t) koje potroša či rado koriste kao zamjenu za fosilna goriva jer su jeftinija, ekološ ki prihvatljivija te zato što se kod njih ne pla ća za emisije stakleni čnih plinova (CO2 eq)

PRIMJER STAKLENI ČKE SUŠARE:staklenici (0,3-0,5 m 2/t) za sušenje fermentata sun čevom i otpadnom toplinom u biogorivo za cementare i termoelektrane (8-15 mj/kg) - automatski ventilirani, preko biofiltra i miješani mehani čkim „prasetom“-

PRIMJER MEHANIČKE SUŠARE:tračne sušare opremljene izmjenjiva čima topline i biofiltrima za pro čišćavanje otpadnog zraka

DEHIDRACIJA PRILAGO ĐENIM SEPARATORIMA

STAKLENICI ZA SUŠENJE I SILOS ZA UTOVAR ALTERNATIVN OG BIOGORIVASTAKLENICI ZA SUŠENJE I SILOS ZA UTOVAR ALTERNATIVN OG BIOGORIVA(8(8--15 15 MJMJ/KG)/KG)

OGLEDNA POSTROJENJA U BLIZINI HRVATSKE

FOSSANO (TORINO), ITALIJA ( 30.000 t/god komunalnih otpadaka i muljeva)

ALESSANDRIA 30-35 T/h KAISERSLAUTERN 30-35 T/h

CSTELCERIOLO 8-10 T/h FOSSANO 30-35 T/h

PRIKUPLJANJE OTPADA BEZ ODVAJANJA

VM PRESAVM PRESA

SUHA FRAKCIJA (60 %) ORGANSKI MULJ (40 %)

Prosijavanje+ magnetsko odvajanje

anaerobna obrada u BIOPLIN

Predložena shema zbrinjavanja komunalnog otpada i muljeva

MULJ IZ UPOVA

GORIVO DOBIVENO IZ OTPADA

SPALJIVANJE (>1100 0C)

ELEKTRIČNA ENERGIJA 42 %

TERMIČKA ENERGIJA

PEPEO 5 - 10%

FERMENTAT BIOPLIN

Dehidracija isušenje

TERMIČKA ENERGIJA 45 %

ČIŠĆENJEDESULFURIZACIJA

KOGENERACIJA(PLINSKA TURBINA – PARNA TURBINA)

ELEKTRIČNA ELEKTRIČNA ENERGIJAENERGIJA

Varaždin

PREDLOŽENI PRIMJERI U HRVATSKOJ

No. 6.1 POGONSKI TROŠKOVI

Proračun Godišnja

količina

Jedinična

cijena

I FAZA

€/god

II FAZA

€/god

1. Polielektrolit za mulj 4 kg/t ST x 3500 (4700) kgST/god

14 (19) t/god 5000 €/t 70000 94000

2. Diesel za rezervni pogon

5 % od 1.285 (1.924) MWh/a x 100 l/kWh

6425 (9620) l/god

1 €/l 6425 9620

3. Plin za sušenje 0 (350) kW x 8000 h/g x 0,094 Nm3/kWh

0 (263200) Nm3/god

0,4 €/Nm3 0 105280

4. SILAŽA 12.375 20 €/t 247500 160000

5. ODRŽAVANJE 0 0 0 0

6. Kogeneratorska jedinica; CHP 8432 MWh/g 14 €/MWh 118048 118048

7. Ostala oprema 7.077.140 - 1.100.000

1,5%/god 89657 89657

8. STRUJA iz vlastitog izvora 0 0 0 0

9. RAD 1 x Rukovoditelj: 2040 h/god 10 €/h 20400 20400

10. 1 x vođa laboratorija 2040 h/god 9 €/h 18360 18360

11. 2 x vozač kamiona/utovarivača

4080 h/god 6 €/h 24480 24480

12. 3 x elektro-strojarski operateri 6120 h/god 6 €/h 36720 36720

13. 3 (5) x NKV 6120 (10200) h/god

4 €/h 24480 40800

14. AMORTIZACIJA 0 0

15. građevinski radovi 2.554.000 €/30 god 85000 85000

16. elektrostrojarski radovi 7.077.140 €/10 god 708000 708000 16. elektrostrojarski radovi 7.077.140 €/10 god 708000 708000

17. SVEUKUPNO TROŠKOVI 1.449.070 1.510.365

18. 6.2 UŠTEDE/PRIHODI

19. Uštede na polielektrolitu za mulj sa BUPOVa

2642 (3867) t ST/g x 4 kg PE/t ST

10568 (15468) kg/god

5 €/kg 52840 77340

20. Uštede na CaO za mulj sa BUPOVa 2642 (3867) t ST/g x 0,1 t CaO/t ST

264 (387) t/god 70 €/t 18494 27069

21. Uštede na zbrinjavanju mulja s UPOVa 2642 (3867) t ST/g x1,1 t CaO/t ST /30 %

9687 (14179) t/g 100 €/t 968700 1417900

22. PRIHODI 0 0

23. Zbrinjavanje smeća 4266 (6840) t/g 30 €/t 127980 205200

24. Prodaja struje po povlaštenoj cijeni 8432000-1.284.694 (8432000-1.923.887) MWh/g

7147306 6508113 MWh/g

1300 kn/MWh =

178 €/MWh

1272220 1158444

25. Trgovanje sa CO2-ekvivalentima [od CO2: 3108,6 x 1] + [od CH4: 21 x 1515,6t/a]

([od CO2: 2867 x 1] + [od CH4: 21 x 1515,6t/a])

34936,2 (34694,6)

20 €/t CO2eq 698724 693892

26. Prodaja krutog bio-goriva za troškove prijevoza 0 0

27. UKUPNO UŠTEDE I PRIHODI 3.138.958 3.579.845

28.

29. DOHODAK 1.689.888 2.069.480

30. U drugoj fazi će se dodatno postići u uštede na aeraciji jer će se

izdvajanjem primarnog taloga

smanjiti opterećenje UPOVA 31. MOGUĆNOST POVRATA

INVESTICIJE ZA: 4,7- 5,7 godina

Čakovec – raniji prijedlog: UPOV sa aerobnom obradom m ulja

PREDLOŽENI PRIMJERI U HRVATSKOJ

Čakovec – novi prijedlog:UPOV sa anaerobnom obradom mulja zajedno sa sme ćem

PREDLOŽENI PRIMJERI U HRVATSKOJ

No. 6.1 POGONSKI TROŠKOVI

Proračun Godišnja

količina

Jedinična

cijena

separiran

otpad

€/god

nesepariran

otpad

€/god

1. Polielektrolit za mulj 15 (19) t/god 5000 €/t 75000 95000

2. Diesel za rezervni pogon

6300 (10000) l/god

1 €/l 6300 10000

3. SILAŽA 10000-2000 20 €/t 200000 40000

4. ODRŽAVANJE 0 0 0 0

5. Kogeneratorska jedinica; CHP 8432 MWh/g 14 €/MWh 118048 118048

6. Ostala oprema 6300000 - 1.100.000

1,5%/god 78000 78000

7. STRUJA iz vlastitog izvora 0 0 0 0

8. RAD 1 x Rukovoditelj: 2040 h/god 10 €/h 20400 20400

9. 1 x vođa laboratorija 2040 h/god 9 €/h 18360 18360

10. 2 x vozač kamiona/utovarivača

4080 h/god 6 €/h 24480 24480

11. 3 x elektro-strojarski operateri

6120 h/god 6 €/h 36720 36720

12. 3 (5) x NKV 6120 (10200) h/god

4 €/h 24480 40800

13. AMORTIZACIJA 0 0

14. građevinski radovi 2.276.000 €/30 god 76000 76000

15. elektrostrojarski radovi 6.289.000 €/10 god 629000 629000

SAMO BIOPLINSKO POSTROJENJE

15. elektrostrojarski radovi 6.289.000 €/10 god 629000 629000

16. SVEUKUPNO TROŠKOVI 1.306.788 1.186.808

17. 6.2 UŠTEDE/PRIHODI

18. Uštede na polielektrolitu za mulj sa BUPOVa

1123 t ST/g x 8 kg PE/t ST 8984 5 €/kg 45000 45000

19. Uštede na CaO za mulj sa BUPOVa 1123 t ST/g x 0,1 t CaO/t ST 112 t/god 70 €/t 7800 7800

20. Uštede na zbrinjavanju mulja s UPOVa 1123 t ST/g x1,1 t CaO/t ST /30 %

4200 t/g 40 €/t 168000 168000

21. PRIHODI 0 0

22. Zbrinjavanje smeća 7200 (11400) t/g 40 €/t 288000 456000

23. Prodaja struje po povlaštenoj cijeni 8200-1285 (8200-1924))

MWh/g

1300 kn/MWh =

178 €/MWh

1230870 1117128

24. Trgovanje sa CO2-ekvivalentima 2800 t CO2/a + (1500 t CH4/a x 21)

34300 t CO2eq /g

20 €/t CO2eq 686000 686000

25. Prodaja krutog bio-goriva 2700 (3300) t/g 20 €/t CO2eq 54000 66000

26. UKUPNO UŠTEDE I PRIHODI 2.479.670 2.545.928

27.

28. DOHODAK 1.172.882 1.359.120

29.

30. MOGUĆNOST POVRATA INVESTICIJE ZA:

7 godina

UPOV BP i UPOV

1. prema

Idejnom projektu 2. Alternativa

Idejnom projektu 3. Bioplinsko postrojenje

2+3

investicija; € 6.977.249 5.627.600 7.235.000 12.862.000

zemljištu 0 - 1,200.000

(3 ha) + 400.000

(1 ha) -800.000

UKUPNA INVESTICIJA 6.977.249 4.427.000 7.635.000 12.062.000

REKONSTRUKCIJA UPOVa PLUS BIOPLINSKO POSTROJENJE

troškovi; €/god -1.053.098 -700.000 -1.187.000 -1.887.000

prihodi; €/god 0 0 +2.546.000 +2.546.000

profit; €/god -1.053.098 -700.000 1.359.000 659.000

trošak po ES/god 15,26 10,14

dohodak po ES/god 0 0 19,70 9,55

Hvala Vam na pažnji

Kontakt:

EKO-TEHPROJEKT d.o.o.Srdjan Selanec – Barbieri, direktorSrdjan Selanec – Barbieri, direktor

Sviba 4, 10434 Strmec Samoborski, Hrvatska

tel. & fax: + 385 1 3379656fax: +385 1 8848644mobitel: + 385 98 231737e-mail: srdjan.selanec@zg.t-com.hrSkype: s241048