presentazione standard di powerpoint · polumeseca (severna mesopotamija, jugoistočna anatolija,...
TRANSCRIPT
Elementi
Agrometeorologije
H2020-TWINN-2015
Departman za Poljoprivrednu proizvodnju i Ekološke Nauke
Univerzitet u Firenci, Italija
Anna Dalla Marta
Poljoprivreda se razvila u Neolitu oko 10000 P.N.E., kada je
čovek shvatio da gajenjem biljaka može da proizvede više
nego što je potrebno za opstanak
zajednice
Poljoprivreda datira još iz Plodnog
Polumeseca (severna Mesopotamija, Jugoistočna Anatolija, Palestina), gde su prve gajene biljke bile žitarice, uključujući ječam, proso, pšenicu
quintocircolo.wordpress.com
www.circolodidatticodivinci.it
Prvi pokušaj čoveka da unapredi proizvodnju žitarica bila je genetička selekcija. Početni momenat
je u stvari bio, sa divljim biljkama adaptiranim na spontano širenje, ali ovo nije bilo zadovoljavajuće sa stanovišta proizvodnje
Čovek počinje da bira samo najbolje biljke sa dobrim osobinama i pune semena, pospešujući na ovaj način patološki karakter biljke, što je
vodilo gubitku sposobnosti njihovog samostalnog raseljavanja i istovremeno povećanoj zavisnosti od veštačkog načina setve
ww3.comune.fe.it
centrostudilaruna.it
progettomais.net
workmach.it
Ovo je bio početak jedne ustaljene
evolucije poljoprivrednih aktivnosti: genetičkog unapređivanja, metodologije proizvodnje, đubrenja, mašinerije, itd.
Ali….
AGROMETEOROLOGIJA
Agrometeorologija je oblast nauke koja se bavi gajenim biljkama (i životinjama) ratarstvom, od oranja do žetve
METOROLOGIJA AGROMETEOROLOGIJA
Je oblast atmosferske fizike Može se smatrati ili oblašću primenjene meteorologije, ili oblašću poljoprivrede
Je nauka o vremenskim prilikama Predstavlja proizvod poljoprivrede i nauke o vremenu
Je fizička nauka Je biofizička nauka
Akcenat je na vremenskim prilikama Akcenat je na savetovanju farmera, a saveti su bazirani na vremenskoj prognozi
Je nauka koja povezuje društvo Je nauka koja povezuje poljoprivredne proizvođače
Iz: Prasada Rao, Agriculture meteorology
Agrometeorološke promenljive
Sunčevo zračenje
Temperatura
Vetar
Vlažnost
Površinska (lisna) vlaga
Padavine
Sunčevo zračenje Fotosinteza je proces kojim se sunčeva
svetlost konvertuje u hemijsku energiju, iz vode se oslobađa O2, i vrši fiksacija CO2 u šećere
Fotoperiodizam reguliše zimsku dormanciju
pupoljaka, opadanje listova, formiranje lukovica, determinaciju pola kod biljaka i cvetanje Energetski bilans reguliše dinamiku svih ostalih meteoroloških promenljivih
Temperatura Temperatura je jedna od najvažnijih promenljivih s obzirom na to da utiče
na dva fundamentalna procesa u biologiji:
Brzinu biohemijskih reakcija
Brzinu transporta energije
Svi hemijski, fizički i hemijsko-fizički procesi koji stoje u osnovi
bioloških reakcija u biljkama, zavise od temperature
Temperatura determiniše intenzitet biljnih (sazrevanja, apsorpcije
korena, fotosinteze, itd.) i mikrobioloških (humifikacija, itd.) reakcija
Temperatura utiče na brzinu razvića biljaka, polnu ekspresiju, dormanciju
semena, itd.
Temperaturna ograničenja
Veza između biljke i temperature se obično analizira upotrebom sledećih
ograničenja:
Optimalna temperatura: vitalne funkcije se odvijaju maksimalnom brzinom
Kardinalna temperatura: iznad i ispod koje funkcija staje, i nastavlja se
po povratku u povoljne uslove
Kritična temperatura: ispod i iznad koje su funkcije i organi trajno
ugroženi
Temperatura: Dani porasta temperature Vreme potrebno da bi se upotpunile različite faze razvoja je funkcija
totalne toplote usvojene od strane biljaka. Ova veza se izražava termalnom
sumom, koji predstavlja sumu dnevnih srednjih temperatura u okviru
specifičnog opsega razvoja.
Termalna suma (°C)
Repa 700-900
Krompir 900-1000
Šargarepa 1200-1500
Jara pšenica 1700-1900
Paradajz 1800-2000
Krastavac 1900-2200
Kukuruz 2000-2300
Pamuk 2700-3000
Grožđe 2800-3200
Agrumi 4000-4500
Granične vrednosti (°C) termalne sume
Kukuruz 10
Soja 10
Š. trska 8
Grašak 4
Leblebije 4
Pšenica 0-5
Pirinač 0-10
Vlažnost
Količina vodene pare koja je prisutna u atmosferi poznata je kao atmosferna
vlaga ili vlažnost.
Stvarni sadržaj vlage, može se izraziti kroz različite forme:
Apsolutna vlažnost: težina vodene pare po vazdušnoj jedinici (g/m3), viša
je tokom toplijih sati/dana sa porastom evapotranspiracije
Pritisak vodene pare: vodena para doprinosi atmosferskom pritisku. Kao
posledica toga količina vlage u atmosferi se može izraziti kao pritisak
(pare) (Pa, bar).
Postoji gornja granica za vlagu prisutnu u atmosferi koja se definiše kao
zasićenje pritiska parom iznad koje se višak vodene pare kondenzuje u
vodu.
Vlažnost
Relativna vlažnost: je odnos količine vodene pare koja je stvarno prisutna
u vazduhu (stvarni pritisak pare) i količine vodene pare koju vazduh može
sadržati pri maksimalnom kapacitetu (zasićenje pritiska pare) pri datoj
temperaturi (%)
RV =
Pritisak v. pare (e) x 100
Zasićenje pritiska pare
(es)
RV ima najviše vrednosti u hladnim satima/danima (zimski meseci i noći) za svoju zavisnost od temperature u računanju pritiska pare.
Potrebno je biti veoma pažljiv prilikom analize efekta RV ili T na
zavisne promenljive!!
Efekat vazdušne temperature na kapacitet zasićenja vazduha vlagom
From: Prasada Rao, Agriculture meteorology
Padavine
Količina (mm)
Intenzitet (mm/h)
Trajanje (h)
Učestalost (time)
1 mm = 1 L m-2 = 10 m3 ha-1
Efektivne padavine Deo padavina se filtrira ispod korenove zone dok deo površinski otiče. Ovakve padavine, biljke ne mogu da iskoriste. Drugim rečima, deo padavina je neefektivan. Preostali deo se skladišti u zoni korena i biljke ga mogu koristiti: to
je tzv. Efektivne padavine.
Evaporacija Konverzija vode u tečnom stanju u paru
Sa vlažne površine
Transpiracija Odavanje vodene pare sa biljaka u atmosferu
Sa biljaka
Evapotranspiracija (ET) Suma vode odate sa površine u atmosferu putem
EVAPOracije i biljneTRANSPIRACIJE
ET Evapotranspiracija
Tim Hess, Cranfield Water Science Institute
Evapotranspiracija Evapotranspiracija kao faktor vodnog bilansa
Tim Hess, Cranfield Water Science Institute
Evapotranspiracija
Temperatura & Vlažnost
Zračenje (energija) Brzina vetra
Tim Hess, Cranfield Water Science Institute
Referentna ET (ET0)
Referentna površina slična kratkoj, zelenoj travi
ET0 odražava evaporativni zahtev atmosfere
Samo je funkcija vremena
Penman-Monteith jednačina (Zračenje, T, Vetar, RV)
ET Useva (ETc)
ETc = ET0 x Kc
Kc objedinjuje sve karakteristike useva
Kc odražava optimalne uslove, tako da ETc predstavlja potencijalnu ET
- za taj usev
- u specifičnoj fazi rasta
Evapotranspiracija
Tim Hess, Cranfield Water Science Institute
Kc kriva za jednogodišnji usev
Tim Hess, Cranfield Water Science Institute