prethodn a procjena uticaja na okoliŠ za … plocno-netehniČki rezime.pdf · prethodna procjena...

PREVJ

P

ETHODNJETROEL

rethodna pr

NA PROCLEKTRAN

rocjena utic

CJENA UNE PLO

ZA P

Most

caja na okol

UTICAJANO NA

POTREBE

tar, mart 2

i za projek

A NA OKPODRUE ENE

2014.

kat VE Plo

KOLI ZAJU GRARGY 3

no

A IZGRAADA MOSdoo MO

1/9

ADNJU STARA

OSTAR

Prethodna procjena uticaja na okoli za projekat VE Plono

2/9

Sadraj

1 NETEHNIKI REZIM 3

1.1 UVOD 3 1.2 PRAVNA OSNOVA 3 1.3 LOKACIJA PROJEKTA 3 1.4 TEHNIKI OPIS. 4 1.4.1 Oprema 4 1.4.2 Postavljanje vjetroturbina 4 1.4.3 Proizvodnja energije 5 1.5 OPIS OKOLIA 5 1.5.1 Flora i fauna... 5 1.5.2 Geologija i morfologija 5 1.5.3 Stabilnost i semizminost terena.. 6 1.5.4 Hidrologija 6 1.5.5 Klima 6 1.5.6 Kulturno nasljee... 6 1.5.7 Upotreba zemljita i naselja. 6 1.5.8 Infrastruktura 6 1.5.9 Podruja sa posebnim statusom zatite 6 1.6. PROCJENA UTJECAJA I MJERE UBLAAVANJA 7 1.6.1 Flora i fauna 7 1.6.2 Kakvoa zraka.......... 7 1.6.3 Pejsa 7 1.6.4 Treperenje sjene 7 1.6.5 Buka 8 1.6.6 Kulturno nasljee 8 1.7 ALTERNATIVA 8 1.8 ZAKLJUAK 9


3/9

1 NETEHNIKI REZIME 1.1 Uvod Privredno drutvo ENERGY 3 d.o.o. Mostar se bavi istraivanjem i razvojem projekata obnovljivih izvora energije, posebno vjetroenergije na podruju Bosne i Hercegovine. Na osnovu odluke lanica Energy 3 o izgradnji vjetroelektrane Plono na Mjesnom podruju Sjever - Grad Mostar, pokrenuta je aktivnost za obezbjeenja saglasnosti u skladu sa vaeem zakonskom regulativom koja se odnosi na zatitu okolia.

Energy 3, ve skoro osam godina vri mjerenja vjetropotencijala na lokaciji Plono, to predstavlja osnovu za izradu odgovarajuih studijskih analiza izvodljivosti projekta, a time i podloge za izradu procjene uticaja na okoli.

Ovaj dokument sadri Prethodnu procjenu utjecaja na okoli (PPUO) za izgradnju i rad vjetroelektrane na lokaciji Plono na podruju Grada Mostara. 1.2 Pravna osnova Prema vaeem zakonodavstvu, koje se odnosi na izradu procjene utjecaja na okoli, proces konsultacija s javnou i stavljanje dokumentacije na javni uvid predstavlja sastavni dio procedura odobravanja projekata u FBiH.

U skladu sa "Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinu dozvolu", postrojenja za iskoritavanje pogonske snage vjetra za proizvodnju energije (vjetroturbine) sa proizvodnim kapacitetom od 3 MW nisu klasificirane kao aktivnosti visoke okoline opasnosti, o emu odluuje nadleni organ (Federalno ministarstvo okolia i turizma). 1.3 Lokacija projekta

Predloeni projekt je planiran za izgradnju na Mjesnom podruju sjever - Grad Mostar, lokacija Plono. Vjetroelektrana se sastoji od 16 vjetroturbina, svaka po 3 MW, ukupne instalisane snage 48 MW. Povr Plono smjetena je izmeu planina Vele i Prenj, iznad kotline Bijelog Polja i predstavlja tipinu kraku zaravan (1265 m n.v.) sa lokalitetima Malo i Veliko Plono i Malo Ruite. Pregledna situacija projekta vjetroelektrane Plono je data na donjoj slici.


4/9

Sl 1. Pregledna situacija vjetroelektrane Plono

1.4 Tehniki opis 1.4.1 Oprema Vjetroelektrana e se sastojati od sljedeih osnovnih komponenti: vjetroturbine od 3 MW odgovarajueg modela i renomiranog proizvoaa. stubovi vjetroturbina sa odgovarajuom konstrukcijom temelja i instalacijama. transformatori (niskog i srednjeg napona) i druga elektro oprema vjetroelektrane. podzemne kablovske instalacije za prenos energije radi meusobnog povezivanja

vjetroturbina i vjetroelektrane sa TS i kontrolnom zgradom. kontrolni objekat za smjetaj sistema za monitoring i kontrolu rada vjetroelektrane. konekcija vjetroelektrane sa elektro-energetskom mreom, preko nadzemnih

prenosnih linija koje polaze iz TS i kontrolnog objekta. Promjer rotora vjetroturbine je 100 m, visina stuba na nivou glavine rotora je 80 m, a maksimalna visina sa vrhom elisa oko 130 metara.

1.4.2 Instalacija vjetroturbina

Stubovi turbina i pratea oprema se transportiraju do lokacije specijalnim vozilima za ekstremne terete. Toranj se transportuje u dijelovima i na lokaciji montira uz pomo dizalice. irina pristupnog puta za transport opreme je 5 m .

Temelji su osmougaonog oblika dimenzija 16x16x2.8 m. Uz svaku vjetroturbinu je i montani plato. Svrha izgradnje montanog platoa je da osigura prostor za sklapanje tornja, generatora i elisa, kao i kretanje kamiona i dizalica. Prostorna povrina platoa je 35x65 m za svaku lokaciju. Za montau se koriste dizalice za velike terete kao to je kuite tornja (65 t). Kanali irine 0,8 m i dubine 1,0 m kopaju se du internih puteva u koje se polau napajni, signalni, telekomunikacijski i drugi kablovi.


5/9

1.4.3 Proizvodnja energije

Proizvodnja elektrine energije je procijenjena na osnovu predloenog tipa vjetroturbine (SWT-3,0MW-101), instalisane snage vjetroelektrane (48 MW), prostornog rasporeda turbina te karakteristika vjetra, a za Plono iznosi 109 GWh/ g. 1.5 Opis okolia 1.5.1 Flora i fauna VE Plono e se nalaziti na prostoru izmeu planina Vele i Prenj i protee se u pravcu N S. Sa sjevera granii sa Velikim Ruitem, sa istoka gornjim zijemaljskim poljem, sa zapada padinama Bjelopoljske kotline, a sa juga Brasinom (obronci Velea),. Obodi prema Bjelopoljskoj kotlini i zijemaljskom polju ine dosta strme strane. Podruje nije naseljeno, a uglavnom je sluilo za ispau stoke.

Ovo podruje se ubraja u ekosisteme submediteranskih kamenjara. Specifian biljni i ivotinjski svijet podruja Plona prirodno je uslovljen sa klimom, nadmorskom visinom, geoloko-morfolokom graom terena i oskudnim plodnim tlom, a posebno hidrografskim prilikama i nedostatkom vode. Na prostorima Plona nalazi se vie vrsta trave, kao i alpskih i planinskih biljaka.

Vegetacioni pokriva je nejednako rasporeen. Biljni pokriva je najizrazitiji na padinama iznad bjelopoljske kotline. Na lokaciji nije uoena nijedna endemina vrsta.

Od ivotinjskih vrsta ovdje su najvie zastupljene jerebice (Perdix perdix), dok se rjee pojavljuje medvjed, vuk, divokoza, zec, lisice, a i srne nisu tako uestale. Za ove ekosisteme je karakteristino prisustvo nekoliko vrsta zmija i gutera, te vei broj insekata poput truljka, striibube, surlaa, raznih kotrljana, gundelja, skakavaca, zrikavaca i cvraka. Lokacija se ne nalazi na glavnim pravcima migracije (sezonske) niti na relaciji hranilite mjesto za spavanje (dnevne migracije). 1.5.2 Geologija i morfologija

Po svojoj geolokoj grai ovo podruje predstavlja jedan isjeak iz okvira geotektonske jedinice spoljnih Dinarida. Osnovne karakteristike regionalne geoloko - strukturne i geomorfoloke grae spoljnih Dinarida su evidentno prisutne, to se ogleda kroz litofacijalni razvoj stratigrafskih lanova njihovog prostornog veoma komplikovanog odnosa.

Osnovne kvalitete ovog podruja su karakteristini reljefni oblici od krenjaka. Kraki procesi su oigledni na mjestima gdje znaajnu ulogu igraju izlomljene stijene i gdje je prisutan veliki broj rascjepa i pukotina. Najuobiajeniji geografski oblici su peine, ponori i jame. Karakteristika podruja su dobre vodonepropusne osobine, slaba gradacija i finou zrna.

Za vrijeme izvoenja graevinskih radova, ne preporuuje se rezati kosine u njihovoj bazi, zbog mogunosti klizanja sa viih dijelova terena.


6/9

1.5.3 Stabilnost i semizminost terena

Lokalitet na kome se namjerava graditi vjetroelektrana, moe se klasificirati kao stabilni teren sa stabilnim padavinama u prirodnim i vjetakim uslovima. Ovi tereni su pogodni za iskopavanja, izrezivanja sa posebnim ogranienjima.

Prema makroseizmikoj karti Mostar sa okolinom je uvrten u VIII stepen seizminosti. Kao i mostarska kotlina, tako je i plato Plono tektonski predisponiran. Cijelo ovo podruje se nalazi u sklopu seizmiki aktivnog priobalnog podruja Jadranskog mora i izloeno je dejstvu regionalnih epicentralnih zona. Pored ove regionalne seimike aktivnosti, naglaena je i lokalna seiminost, ija se aktivnost odvija du obodnih rasjeda mostarske kotline. 1.5.4 Hidrologija Hidrogeoloki, teren je sagraen od propusnih stijena sa izraenim pukotinama i piljskom poroznou. Povrinske vode sa terena Plona su potpuno drenirane prema Bijelom polju.

Nijedan izvor vode nije pronaen na lokaciji buduih vjetroparkova. 1.5.5 Klima Lokacija za izgradnju VE Plono nalazi se izmeu planinskih vijenaca Prenja i Velea na visini izmeu 1200 1400 m nv. Ovdje vlada subalpska klima sa snjenim padavinama koje se zadravaju i do kasnog proljea. este su iznenadne promjene vremenskih prilika. Jaki pljuskovi, niske temperature, snani i hladni vjetrovi, kao i magle,znaju se javljati skoro u svim godinjim dobima. 1.5.6 Kulturno nasljee Na lokalitetu namijenjenom za izgradnju vjetroelektrane ne nalaze se bilo kakvi objekti kulturnog nasljea. 1.5.7 Upotreba zemljita i naselja Zemljite koje se planira koristiti za izgradnju vjetroelektrane prema Prostornom planu Grada Mostar namijenjeno je za male poljoprivredne povrinem i kao umsko zemljite. Najblie naselje locirano je na udaljenosti od preko 3000 m. 1.5.8 Infrastruktura Podruje Plono nije pokriveno izgraenim saobraajnicama, a pristup je jedino mogu umskim putevima iz pravca zijemaljskog polja. Do lokaliteta vjetroelektrane potrebno je izgraditi odgovarajue saobraajnice iz pravca Bijelog polja, alternativno iz pravca Zijemalja.

1.5.9 Podruja sa posebnim statusom zatite Na uem podruju namijenjenom za izgradnju vjetroelektrane ne nalaze se zatiena podruja.


7/9

1.6 Procjena uticaja i mjere ublaavanja U narednim dijelu data je prezentacija okolia i drugi uticaji povezani sa izgradnjom i radom vjetroelektrane. 1.6.1 Flora i fauna Uticaji na floru i faunu u fazi gradnje su vezani samo sa privremenim izmjetanjem uzrokovanim boravkom radnika i maina, kao i zbog nastanka buke, vibracija, ispusnih gasova i praine mehanizacije angaovane na izvoenju graevinskih radova. Takvi uticaji su po prirodi privremeni i reverzibilni, tj., ivotinje e se vratiti da obitavaju na toj lokaciji po zavretku radova. Rad vjetroelektrana ima generalno zanemarljiv uticaj na floru i faunu osim na populaciju ptica i imia. VE Plono se ne nalazi na direktnom pravcu migracije (sezonske) niti na relaciji hranilite mjesto za spavanje (dnevne migracije). Zbog svog poloaja sa slabom vegetacijom ini se da ovaj lokalitet nema posebno znaenje za zimovanje ptica. Prema meunarodnim statistikim podacima sudari ptica sa lopaticama turbine veoma su rijetki i broj ptica uginulih na taj nain je mnogo manji u odnosu na broj uginulih ptica zbog drugih ljudskih aktivnosti kao to su ilegalni lov ili sudar sa elektroprenosnim vodovima. Nosilac projekta e provesti monitoring program radi biljeenja i procjene sudara koji se mogu desiti u toku rada vjetroelektrane. Analiza e omoguiti identifikaciju specifinsti lokacija od znaaja za ptice. 1.6.2 Kvalitet zraka Kao posljedica zemljanih radova doi e do pojave emisije praine, posebno u fazama ienja lokacije i iskopavanja, ali i kao posljedica boravka i kretanja maina na predmetnim lokacijama. Slini uticaji e nastati i prilikom izgradnje pristupnih putevai. Neznatno zagaenje atmosfere moe takoer biti prouzrokovano gasovima vozila koja se kreu na mjesta izvoenja radova. U svakom sluaju ti uticaji su lokalnog karaktera i ogranienog djelovanja tako da nemaju znaajne posljedice na kvalitetu zraka u podruju. Potrebno je voditi rauna o primjeni dobre graevinarske prakse kako bi se smanjila emisija praine, posebno posipanjem zemljita vodom u ljetnom periodu izvoenja radova te prekrivanje kamiona koji prevoze iskopani materijal. Emisija ispunih gasova iz vozila e biti kontrolirana koritenjem ispravnih vozila i maina. 1.6.3 Pejsa Da bi se procijenili vizualni uticaji vjetroturbina na najblia naselja vreno je modeliranje koristei raunarske programe. Rezultati pokazuju da e vjetroelektrana na lokaciji Plono biti djelomino vidljiva iz naselja Bijelo polje i Zijemlja, pri emu su najblia naselja udaljena 3 km od najblie turbine. Model je pokazao da uticaji na lokalno stanovnitvo nisu znaajni. 1.6.4 Treperenje sjene Vjetroturbine su visoki objekti, relativno malog volumena, ali ipak mogu zaklanjati svjetlost, odnosno stvarati sjenu u okolini. Treperenje moe biti vrlo neugodno, a uoljivo je na udaljenosti 500 - 700 m od vjetroturbine. Sjena i treperenje, meutim, nemaju uticaja na poljoprivredu ili stoarstvo. Zbog udaljenosti najbliih naselja, sjena i treperenje nee imati negativni uticaj na lokalno stanovnitvo


8/9

1.6.5 Buka Pri radu vjetroturbina nastaju umovi uslijed opstrujavanja zraka oko lopatica i stuba (aerodinamika buka) te umova pri radu zupanika (mehanika buka). Kod savremene izvedbe vjetroturbina u pravilu buka vjetroturbine je potpuno maskirana bukom vjetra ve na udaljenosti od 200 metara. Da bi se procijenili stvarni uticaji buke na najblia naselja vreno je modeliranje koristei raunarske programe, ime je utvreno da nemoe imati negativni uticaj na lokalno stanovnitvo i okoli. U fazi gradnje, doi e do relativnog poveanja trenutnog nivoa buke kao posljedice graevinskih radova i kretanja vozila. Uticaj buke e generalno biti privremenog karaktera i u potpunosti reverzibilan nakon zavretka radova. Poduzimat e se i odreene mjere da se dodatno smanjio nivo buke, kao to su:

kretanje tekih vozila planirati u saradnji sa lokalnom saobraajnom policijom, posebno po pitanju prolaska kroz naseljena mjesta.

izbjegavanje kretanje tekih vozila u blizini kola, bolnica i sl.. radove koji proizvode buku na gradilitima u blizini naselja obustaviti u vrijeme

predvieno za odmor.

1.6.6 Kulturno nasljee I pored injenice da predloene lokacije za gradnju nisu u zoni arheolokih iskopina, na osnovu ostvarenih kontakata sa nadlenim organima uticaj na kulturno nasljee e se pratiti. U sluaju potrebe osigurat e se prisutnost arheologa koji e intervenirati kod pronalaska starina na samoj lokaciji graenja. 1.7 Alternative Predloeni projekt je rezultat opirne analize niza alternativa na osnovu okolinskih, tehnikih i ekonomskih kriterija: tehniki odabir - doprinos proizvodnji elektrine energije je rezultat okoline

odrivosti jer se iskoritava obnovljivi izvor energije i izbjegava koritenje fosilnih goriva.

odabir lokacije - predloena lokacija je odabrana izmeu vie alternativnih koje su analizirane u fazi izrade studije izvodljivosti projekta. Istraivanja su ukljuivala mjerenje vjetropotencijala prema kriterijima MESNET-a. Ostali kriteriji, osim vjetropotencijala, su bili: uticaj na okoli - posebno po pitanju uticaja na zatiena podruja pitanja pejsaa - minimiziranje potrebnih intervencija i povezani okolini utjecaj pristup lokaciji - minimiziranje potrebnih infrastrukturnih radova i povezanih

uticaja na okoli i drutvenu zajednicu prenosna mrea - blizina i kapacitet prenosne mree elektrine energije

odabir tipa i snage turbine - odabrane su vjetroturbine od 3 MW jer su dokazane u vjetroenergetskoj industriji. Pored sigurnosti u radu postiu ekonomski isplative rezultate sa manjim trokovima proizvodnje elektrine energije. Sa okolinskog aspekta, one zahtijevaju manji broj turbina za istu koliinu proizvedene energije to znai i manji okolinski uticaj kao posljedica graevinskih radova.


9/9

1.8 Zakljuak Predloeni projekt obuhvata izgradnju vjetroelektrane Plono instaliranog kapaciteta od 48 MW na podruju Grada Mostara. Odabrana lokacija koristi se kao ogranieno poljoprivredno i kao umsko zemljite i ne nalazi se u zatienom podruja ili podruja od posebnih ekolokih interesa. Zato se oekuju veoma ogranieni uticaji na prirodni okoli.

VE Plono se ne nalazi na glavnim pravcima migracije (sezonske) niti na relaciji hranilite mjesto za spavanje (dnevne migracije). Zbog svog poloaja i rijetke vegetacije ovaj lokalitet nema posebno znaenje ni za zimovanje ptica. Vizualni uticaji, kao i uticaji koji se mogu pojaviti kao posljedica treperenja sjene i emisije buke su procijenjeni koristei raunarske modele i uzimajui u obzir blizinu susjednih naselja. U svim sluajevima, takvi utjecaji su procijenjeni kao zanemarljivi, jer su najblia naselja udaljena preko 3 km.

Na osnovu gore navedenog, molimo vas za pozitivnu ocijenu naeg Zahtjeva za prethodnu procjenu utjecaj na okoli.

prethodn a procjena uticaja na okoliŠ za … plocno-netehniČki rezime.pdf · prethodna procjena...

Documents