preventivni magazin za mlade issn 1840-2461 … · online mediji najčešće? svima su nam do-bro...

PREVENTIVNI MAGAZIN ZA MLADE ISSN 1840-2461 SEPTEMBAR | RUJAN 2019. GODINA XIII BROJ 46.

Zovem se Amina Hadžiomerović. Upravo sam diplomirala psihologiju i vizuelne umjetnosti na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu. Fotografija je uslikana na vrhu Pitchoff planine u državi New York 14. jula 2019. godine.

Nazvala bih je "Sloboda uma". Hmm... Ili "Prkos mladosti".

Impresum & Sadržaj

PREVENTEEN 46 SEPTEMBAR RUJAN 20192

IMPRESUMUrednički tim: Tarik Kovač, Jasmila Talić-Kujundžić Redakcija: Irma Ahmetspahić, Azra Berbić, Ajna Dizdarević, Halida Duraković, Jovana Đurić, Jasmina Ejubović, Marina Glavinka, Ammar Grabić, Majra Grabić, Nadina Hodžić, Matija Krivošić, Ernad Mahmić, Elma Opačin, Emina Sarajlić, Bratislava Terzić, Farah Vlahovljak, Ela Vrana, Amina Žigić Naslovnica: Amina Hadžiomerović Ilustracije i fotografije: Amra Forić, raskrinkavanje.ba, Jennifer Warbur-ton, Istvan Orosz, KUD Breza, NARKO-NE arhiva, Miles Johnston, WikiImages, Maria Scrivan, makkahnewspaper.com, Alexander Abramson Lektorice: Aldijana Bihorac-Mujičić, Maja Sijerčić Program-menadžerica: Aida Brdar Projekt-koordinatorica: Azra Halilović Izdavač: Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE Za izdavača: Amir Hasanović Dizajn i DTP: Selma MutapčićPREVENTIVNI MAGAZIN ZA MLADE / ISSN 1840-2461 | SEPTEMBAR/RUJAN 2019. | GODINA XIII / BROJ 46.Disclaimer: Preventeen promovira rodno korektan/senzitivan jezik. U sadržajima/tekstovima u kojima se koristi samo jedan rod, a iz konteksta je jasno da se odnosi na oba roda, razlog korištenja jednog roda je ustupak radi lakše čitljivosti teksta. Preventeen promovira slobodno izražavanje i razvijanje kritičkog mišljenja kod mladih.Stavovi izneseni u tekstovima ne odražavaju nužno stavove uredništva ili izdavača. Sadržaj Preventeena lektori-ran je prema standardima bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika prema zahtjevima autora i autorica pojedinač-nih članaka i drugih tekstova.

KONTAKTIRAJTE NASUdruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE, Josipa Vancaša 21, Sarajevo, Bosna i HercegovinaTel/fax: +387 (0)33 223-285 e-mail: [email protected], www.prevencija.ba Facebook: Časopis "Prevente-en" Instagram: @casopis_mladih_preventeen

Navlakuša ............................................................................3 Jasmila Talić-Kujundžić, MA psihologije Tarik Kovač, MA građevinarstvaLaž putuje brže od istine ................................................4 Azra Berbić, diplomirana pravnica, KakanjThe World Scholar’s Cup ................................................. 7 Halida Duraković, Živinice, studentica hemije na Odsjeku za nauke i umjetnosti na Kocaeli univerzitetu (Turska)Kuda na životnoj prekretnici? .......................................9 Nadina Hodžić, Lukavac, studentica Fakulteta političkih nauka i međunarodnih odnosa na SSST-u Noć u muzeju i spavanje pored žohara .................... 12 Amina Žigić, Lukavac, studentica Odsjeka za žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u TuzliZamke od sitnih slova ................................................... 15 Ammar Grabić, Gradačac, student Elektrotehničkog fakulteta u Tuzli Farah Vlahovljak, Sarajevo, učenica Treće gimnazije u SarajevuKoliko vrijediš? ................................................................19 Jovana Đurić, diplomirani psiholog, BeogradZlatnom sredinom .......................................................... 21 Jasmina Ejubović, Lukavac, studentica Međunarodnih odnosa na IUS-uAgeizam..............................................................................23 Ajna Dizdarević, Zenica, učenica Prve gimnazije u Zenici

Mladima ne treba pomoć, već podrška ....................24 Bratislava Terzić, diplomirana žurnalistkinja, KakanjPriče koraka, okreta i pokreta .....................................30 Elma Opačin, Breza, studentica Stomatološkog fakulteta u SarajevuSiva generacija ................................................................34 Ela Vrana, Goražde, studentica Medicinskog fakulteta u SarajevuZa svaki problem začin raste ....................................... 37 Majra Grabić, studentica Odsjeka za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u TuzliGoogle dijagnoze ............................................................39 Marina Glavinka, Sarajevo, učenica Pete gimnazije u Sarajevu ................................................................................................39Autentičnost: šta je i kako je pronaći? .....................42 Ernad Mahmić, Zenica, student Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu ..........................................42Što je ono što vas obrazovni sustav neće nikada naučiti ................................................................................44 Matija Krivošić, Mostar, student Odsjeka za odnose s javnošću na Filozofskom fakultetu u MostaruDrugi način – Ramsko jezero .......................................47 Irma Ahmetspahić, Zenica, studentica Odsjeka za komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u SarajevuŠta ima novo kod nas? ..................................................52 Emina Sarajlić, Vareš, studentica Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu

Navlakuša

2019 SEPTEMBAR RUJAN 46 PREVENTEEN 3

NavlakušaJasmila Talić-Kujundžić, MA psihologijeTarik Kovač, MA građevinarstva

Opet smo za vas pripremili mnoge za-nimljivosti. Motivisat ćemo vas pozitiv-nim pričama mladih, njihovim uspjesima na takmičenjima, objavljenim romanima, učešćem na tradicionalnom kolu-folklo-ru i slično. Zamislit ćemo vas pričama o zdravoj ishrani i prirodnim začinima, Go-ogle dijagnozama, životnom osiguranju, što su sve teme koje možda mislite da vas se ne tiču jer ste mladi, ali će vam ite-kako biti korisne. Možda nikad prije niste razmišljali ni o položaju starijih u društvu, ali na to će vas svakako potaknuti čita-nje teksta o ageizmu. A ono što se svaka-ko tiče generacija mladih kojima je prven-stveno namijenjen naš časopis jest prozni tekst Siva generacija u našoj rubrici Krea-tiva. Također, bit će vam zanimljivo proči-tati o iskustvu srednjoškolaca i srednjoš-kolki koji su jednu noć proveli u Zemalj-skom muzeju u Sarajevu. Bavili smo se i netipičnim temama, kao što je šta je to što nas obrazovni sistem nikad neće naučiti, a život hoće, kao i temom autentičnosti i našeg istinskog JA u svijetu punom maski i lažnih persona. Kuda želite ići i kako se usmjeriti na vaše pravo JA, ali u profesio-nalnom smislu, naći ćete i u tekstu o pro-fesionalnoj orijentaciji, kroz razgovor sa pedagoginjom o testu profesionalne ori-

jentacije i različitim tipovima inteligencije. Naši dopisnici su vam pripremili i tekst o čitanju ugovora prije instaliranja aplikaci-ja, kao i o društvenim mrežama i aktuelnim aplikacijama.Čitat ćete i o zlatnom rezu i matematičkim zanimljivostima u vezi s ovim fenomenom u prirodi i šire. Naša rubrika Zapis o ze-mlji, ovaj put obogaćena je reportažom sRamskog jezera. Šta se to sve dešavalopreko ljeta u našem Udruženju za preven-ciju ovisnosti NARKO-NE, tačnije o projek-tima koji su realizirani, čitajte u našoj ru-brici Iz naše mahale.Za sve vas Instagram lajkače, prosljeđiva-če dobrog vajba i razrjeđivače dosade, ak-tivirali smo i Instagram account pod nazi-vom @casopis_mladih_preventeen. A sad, kad vam je već otključan ekran i dobra konekcija, udrite nam follow, mož-da vam uzvratimo. I tamo ćemo povre-meno objavljivati članke, konkurse, pozive i ostale objave, pa šapnite raji.A za sami kraj, jedan veliki POYY za svu raju koja je slala fotografije za naslovni-cu. Ovaj put smo se odlučili na naslovnici objaviti fotografiju Amine Hadžiomerović, a nešto više o sebi i fotki, Amina je rekla na naslovnici. Nadamo se da ste u ovom kratkom pregledu stekli uvid u zanimlji-vost tema i aktuelnosti koje smo za vas pripremali preko ljeta. Sretna vam/nam nova školska godina, i godina života.

Štreberska

Štreberska


Nekada davno, još u srednjoj školi, slu-šala sam profesora etike kako nam citira nekog velikog filozofa; pričao je nešto o tome kako deset puta ponovljena laž je-danaesti put postaje istina. Ovih dana o tome često razmišljam. Koliko puta smo nasjeli na laži i prevare koje nam kao ve-like, bitne, šokantne, skandalozne vijesti i informacije taze serviraju kao proizvod, online mediji najčešće? Svima su nam do-bro poznate fraze ŠOKANTNO!, SKANDA-LOZNO!, NEĆETE VJEROVATI ŠTA SE DESILO! i drugi slični naslovi upakovani u celofan dezena FOTO+VIDEO najpoznatijeg svjet-skog KLIKBEJT brenda koji se vodi sloga-nom Garantiramo najbrži put do klika, laj-ka i komentara širokih narodnih masa!.U ovom online ludilu je zaista potreb-no da neko bude onaj lik u raji koji kaže: Ne budi ba levat, nije sve što vidiš, čuješ i pročitaš, istina. Svi smo bar jednom na-sjeli na neki klikbejt naslov ili povjerova-li u neku lažnu vijest, da ne spominjemo šerovanje i lajkanje fotki s opisima tipa: Jedan lajk = jedan dolar za gladnu djecu

Laž putuje brže od istine

Afrike ili Lajkajte i komentirajte fotogra-fiju ako mislite da mogu pobijediti rak. Dok mi klikamo, komentiramo i šerujemo, neko od toga profitira.Raskrinkavanje.ba je u medijskom pro-storu taj lik iz raje koji će nam reći kad nas je neko izlevatio, slagao, kad nas neko pokušava prevariti. Platformu Raskrinkavanje pokrenuo je tim organizacije Zašto ne koji za sobom ima višegodišnje iskustvo u fact-checkingu. Njihov rad bazira se na objektivnoj, neza-visnoj i temeljitoj provjeri medijskih infor-macija.Raskrinkavanje je regionalna inicijativa koja je nastala kao potreba i odgovor na sve ovo što se dešava u prostoru online medija, ali i generalno na internetu. Naš tim svakodnevno prati medijske izvje-štaje, prati objave na društvenim mreža-ma. Analiziramo njihov sadržaj, odnosno utvrđujemo koliko je istinito ono što oni objavljuju, rekao nam je Emir Zulejhić, urednik portala Raskrinkavanje.ba.Ocjene koje se koriste pri tačnosti i istini-tosti medijskih sadržaja nisu jednake "te-žine". Kao i u školi, između petice i jedi-nice ima i drugih ocjena. Iako nas nekad nervira 4+, a raduje 5- i takve ocjene neka-da imaju smisla. Među medijskim sadrža-jima ima i onih koji nisu kreirani s namje-rom za širenjem dezinformacija, kao što su satira (čitaj: šatro.ba) ili greška u tek-stu, ali su važni za ukupnu procjenu kvali-teta medijskih sadržaja, isto kao što se od

Azra Berbić, diplomirana pravnica, Kakanj

Štreberska

Štreberska


zbira svih ocjena kroz školsku godinu na kraju zaključi ona prosječna.Najgora ocjena koju određeni tekst ili pri-log može dobiti jeste lažna vijest i nju daju onda kada nema sumnje da je odre-đeni medij smišljeno upakovao i kreirao određenu priču ili tvrdnju i predstavio je kao istinitu, svjesno, želeći nas izlevatiti. U ovim slučajevima, tim Raskrinkavanja tru-di se i ući u trag i svim medijima koji su preuzeli takvu vijest, i onda takvima daju ocjenu prenošenje lažne vijesti. Pored ocjena koje smo već spomenuli, medij-ski sadržaji mogu se ocijeniti i kao nama dobro poznati klikbejt, prikriveno ogla-šavanje, pristrasno izvještavanje, teorija zavjere, pseudonauka, manipuliranje či-njenicama, dezinformacija, spin, cenzura, neprovjereno i demantirano. Emir nam je rekao i da je tim Raskrinkavanja za pre-ko godinu i po dana, koliko postoje, od decembra 2017. godine, analizirao preko

5 000 pojedinačnih članaka koji su došli s više od 1 100 različitih online portala, kako iz BiH, tako i iz regiona, što nam ukazuje na to koliki je obim problema koji posto-ji i koliko je prvenstveno potpuno anoni-mnih portala koji služe samo za oglašava-nje i zaradu i koji zapravo nemaju veze s novinarstvom.Fact-checking je, ne samo kod nas već i u cijelom svijetu, prepoznat kao potre-ba, čak velike svjetske redakcije, kao što su Washington Post, Associated Press i mnogi drugi u okviru svojih redakcija ima-ju posebne fact-checking redakcije. Zbog toga je bitno shvatiti koji je cilj rada re-dakcije Raskrinkavanja u okviru bh. me-dijskog prostora, a to je da se građanima pruže tačne i provjerene informacije. Uko-liko vidimo da je neko objavio netačnu in-formaciju, naš primarni i jedini cilj je do-staviti tačnu i istinitu informaciju. Ne ba-vimo se samim radom medija, iako u ne-

Jedn

a od

obj

ava

koja

je m

asov

no k

ruži

la p

o st

atus

ima

na F

aceb

ooku

, a s

adrž

aval

a je

pot

puno

lažn

e i n

etač

ne

info

rmac

ije (p

reuz

eto

s po

rtal

a R

askr

inka

vanj

e.ba

)

Štreberska

Štreberska


Našli smo se malo zatrpani i pokušavali odgovoriti na svaku poruku i svaku prija-vu koja nam je stigla. Onda smo u nekom trenutku shvatili da je stvarno nemoguće odgovoriti na sve u onom trenutku kada stigne, nekada čak ni tog dana i sedmice jer je prijava bilo mnogo, a nas je malo, mislim da je to i sada izazov.Ukoliko pogledamo neke od prvih teksto-va na platformi, možemo vidjeti da su i reakcije medija bile različite; od onih po-zitivnih i ohrabrujućih do nekih potpuno suprotnih. Šta god u životu da radimo, uvijek postoji neki hejter koji prati svaki korak ne bi li našao bilo kakvu zamjerku, propust ili manu.Reakcije medija na rad Raskrinkavanja su u početku bile vrlo pozitivne, s tim da je bila i iznenađujuća količina agresivnosti s kojom su reagirali neki vlasnici portala koji su zvali redakciju, čak i slali poruke u kojima psuju i govore: "Naći ćemo vas!", prijetili tužbama, govori Tijana. Na to su se − kako kaže − već navikli, ne iznenađuju ih takve poruke, iako u početku jesu.Već je spomenuto kako postoje mnogi portali u BiH koji djeluju potpuno anoni-mno. Vlasnici anonimnih portala, o čijim tekstovima je pisala redakcija Raskrinka-vanja, uglavnom nisu shvaćali cilj rada platforme. Iz razgovora s Tijanom sazna-jemo da su oni doživljavani kao konku-rentski portal. Onog trenutka kada bismo pisali o njihovim člancima ili kada se ko-načno objave imena vlasnika tih anoni-mnih portala, mislili su da smo mi neki novi konkurentski portal koji želi njih isti-snuti s te scene proizvodnje budalaština na internetu. Iako mislim da su se sada već pomirili s našim postojanjem.Činjenica je da je jako teško vršiti fact-cheking medija, a istovremeno biti u do-brim odnosima s njima i oko toga se vodi velika debata u okviru svjetske fact-che-king zajednice. Ipak, Raskrinkavanje.ba uspijeva s mnogim medijima održati ko-

koj mjeri komuniciramo direktno s medi-jima kako bismo došli do više informacija, jer da ne postoje "fact-checking" inicija-tive, taj proces bi se vrlo teško dešavao i teško bi ispravke dolazile do ljudi koji su prvobitno pročitali dezinformaciju, rekao nam je Emir.U redakciji Raskrinkavanja uvijek je užur-bano, radno i živo, ali pored Emira, Tija-na Cvjetićanin, članica redakcije, govorila nam je o izazovima rada na platformi, po-sebno na početku.Mislim da je stvar koja je nas malo zate-kla nespremne bio ogroman odaziv ljudi koji su vrlo brzo nakon što smo mi poče-li raditi, počeli slati ogroman broj prijava.

Naj

lakš

i i n

ajpr

ofita

biln

iji p

ut d

o ki

likbe

jt s

adrž

aja

(p

reuz

eto

s po

rtal

a R

askr

inka

vanj

e.ba

)

Štreberska

Štreberska


rektnu saradnju, neovisno o činjenici da još uvijek mnogi vlasnici medija, pa čak i novinari i novinarke u njihovim redakcija-ma nisu upoznati s principima rada fact-cheking platformi, pa vjeruju da redakcija Raskrinkavanja želi cenzurirati njihov rad.Ako je neko medij, njegova je odgovornost za tačnost i kvalitet sadržaja koji proizvo-di; ako je taj sadržaj netačan, ako se preu-zimaju neprovjereni članci, ako sama oso-ba koja je objavila to nije uložila nikakav trud u istraživanje i ispostavi se da je to pogrešno, onda je ta odgovornost na nji-ma, a ne na onome ko to naknadno pro-vjerava. Zbog toga je i bilo dosta poprilič-no negativnih reakcija, i bit će ih.Platforma nema tačne podatke o tome koja je najčešća dobna grupa ljudi koja šalje prijave, jer nisu radili tu analizu, ali su zaključili da su to zaista pripadnici svih dobnih grupa, što nam ukazuje na to da su građani ipak medijski pismeni.

Mislim da su građani više medijski pi-smeni nego što se to obično misli, jer na osnovu toga što do nas dolazi, ljudi ne samo da prepoznaju problematične me-dijske sadržaje već ih oni i iritiraju, poseb-no klikbejt naslovi, ali, s druge strane, po-stoji veliki broj ljudi koji nisu ni informa-tički pismeni, rekla je Tijana.Ako ste pomislili da ne možemo sami ra-skrinkavati medijske sadržaje i u duhu Preventeena djelovati preventivno, grije-šite. Bez sumnje smo stalno na internetu pa možemo kliknuti i na Raskrinkavanje ili neku sličnu platformu da nešto naučimo. Naše je pravo, nekada i obaveza, sumnja-ti i dovoditi u pitanje neki tekst i fotogra-fiju pa čak i video na portalu ako nam se ne čini vjerodostojnim. Kako kukamo da su sve fotke na Instagramu uređene i ne-stvarne, zašto ne bi bile i na portalima, jer ne moramo svemu što pročitamo, vidimo i čujemo, vjerovati na prvu.

Halida Duraković, Živinice, studentica hemije na Odsjeku za nauke i umjetnosti na Kocaeli

univerzitetu (Turska)

l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

The World Scholar’s Cup

Bosna i Hercegovina je zemlja s bogatim prirodnim i kulturno-historijskim nasli-jeđem, ali i zemlja s mnogo talentovanih mladih osoba. Jedna takva talentovana i vrijedna osoba je Amina Nišić, učenica četvrtog razreda Richmond Park International Secondary School u Tuzli. Amina se zajedno sa svo-

jim timom plasirala u finalnu rundu The World Scholar’s Cup takmičenja na Yaleu.

Šta je The World Scholar’s Cup?The World Scholar’s Cup, ili skraćeno WSC, internacionalno je timsko takmičenje na kojem učestvuju timovi iz više od 82 dr-žave svijeta. Takmičenje je 2006. godi-ne osnovao DemiDec, tačnije Daniel Ber-dichevsky, predsjednik DemiDeca. Organizacija navodi da je cilj takmičenja privući učenike zainteresovane za učenje izvan tipičnog školskog sistema i fokusira-ti se na povezivanje učenika različitih kul-tura da diskutuju o problemima i aktuel-nim temama današnjice. Takmičenje se sastoji iz tri runde: regio-nalne, globalne i finalne na Yaleu.

Štreberska

Štreberska


Kada si se priključila takmičenju?Svake godine nas profesori u školi obavi-jeste o takmičenju i pokušaju motivisati da se prijavimo. Uz preporuke profesora, ali i prijatelja, u drugom razredu sam se odlučila prijaviti. Kako mi je to bio prvi put i nisam znala šta da očekujem, učestvova-la sam samo na regionalnom nivou. Ove godine naš tim se ponovo prijavio i krenuli smo spremniji, ali i opušteniji. Na globalnom nivou održanom u Hagu, osvo-jili smo 15 medalja, tri zlatne i 12 srebre-nih, te smo se time plasirali u finalnu run-du. Dugo smo se pripremali za ovo takmiče-nje, istraživali smo i vježbali, kako s men-torom, tako i sastajući se samostalno da diskutujemo o datim temama.

Konkurencija je ove godine bila izuzetno jaka, učestvovalo je 200 učenika iz 50 ze-malja.

Koliko je ovo bilo značajno iskustvo za tebe?Ovo je bilo izuzetno lijepo i važno isku-stvo koje je doprinijelo mom intelektual-nom razvoju i širenju vidika. Takmičenje je tako organizovano da nas konstantno tjera na razmišljanje iz različitih perspek-tiva, ali nas isto tako uči da budemo opu-šteni i otvoreni. Istražujući razne teme kojih se i ne bi-smo sjetili sami, mi upoznajemo svijet, ali i sebe. Debatovali smo o temama poput toga šta bi se dogodilo da se zamijene polovi ili koliko je važno pitanje da li je Shakespe-are autor djela koja mu se pripisuju. Upravo zbog ovog takmičenja moja prija-teljica se odlučila da studira psihologiju, a diskutovanje o diplomatiji je navelo drugu prijateljicu da studira pravo. Kroz istraži-vanje tema za takmičenje i mi otkrivamo svoje interese. S obzirom na to da je ovo globalno takmi-čenje, odlična je prilika za povezivanje i sklapanje novih prijateljstava. Ja sam, na-primjer, stekla prijateljicu iz Nigerije s ko-jom se redovno čujem.

Predstavljanje Bosne i HercegovineJoš jedan značajan momenat s ovog ta-kmičenja, kako navodi Amina, jeste i pred-stavljanje kulture i tradicije svoje države i upoznavanje kulture i tradicije drugih dr-žava. Jedna noć nakon takmičenja je pred-viđena za predstavljanje država učesnika. Mi smo Bosnu i Hercegovinu predstavili kroz hranu, narodnu nošnju i letke. Mno-gi nisu bili upoznati s našom zemljom, a najviše komplimenata je dobila hrana. Ta-kođer, naša narodna nošnja im je bila izu-zetno lijepa i zanimljiva. A

min

a N

išić

Štreberska

Štreberska


Ekip

a uč

esni

ka i

učes

nica

iz B

iH

Činjenicu da mnogi nisu upoznati s našom zemljom, planiramo promijeniti upravo učestvovanjem na ovakvim događajima i pokazivanje kvalitetnog znanja.

***Pored uspjeha na ovom takmičenju, Amina se trudi da kroz učešće u raznim organizacijama i volontiranjem doprinese razvoju zajednice.

Nadina Hodžić, Lukavac, studentica Fakulteta političkih nauka i međunarodnih

odnosa na na SSST-u


Kuda na životnoj prekretnici?ru. Bilo da pripadaš prvoj ili drugoj skupi-ni, već znaš da je izbor fakulteta i srednje škole vrlo težak i uvjetovan velikim bro-jem faktora. Ne samo da uzimamo u ob-zir vlastite ambicije i talente, već mora-mo razmišljati i o profitabilnosti našeg budućeg zanimanja i tržištu rada u na-šoj zajednici. Da bismo izbjegli bilo kakve miskalkulacije i bili sigurni u svoj izbor, srednjoškolcima (ali i osnovcima!) nudi se mogućnost testiranja njihovih sklono-sti i afiniteta. Ovakav test se naziva testom profesionalne orijentacije, a u razgovoru s našom sagovornicom Dženanom Omazić, magistricom pedagogije iz Tuzle, otkriva-

Još od malih nogu maštamo o našem bu-dućem zanimanju. Dok većina ostaje ne-odlučna i premišlja se sve do završnih ra-zreda srednje škole, postoje i oni sretni-ci koji su većinu svog života znali čime se žele baviti i odlučno koračali u tom smje-

Štreberska

Štreberska


mo psihologiju koja stoji iza ovog testa, kao i značaj upitnika namijenjenog svima na prekretnici njihovih života.Test profesionalne orijentacije ima zada-tak da na osnovu sudionikovih odgovora daje uvid u potencijalna zanimanja koja se najbolje poklapaju s njegovim ili nje-nim talentima i interesovanjima. Iako je najčešće namijenjen učenicima srednjih škola koji se nalaze pred odabirom fakul-teta, ovaj vid testiranja se također može koristiti i u osnovnim školama, te tako po-moći budućim srednjoškolcima kod na-stavka njihovog obrazovanja. Informativ-nog je karaktera, te uglavnom služi kao potvrda već izabranog fakulteta. Dosta sličnih testova se može pronaći online, međutim bitno je napomenuti da su najvjerodostojniji oni koje su organizi-rale škole ili psiholozi. Za sprovođenje te-sta profesionalne orijentacije u školama zadužen je školski pedagog, dok razredni starješina ima dužnost da informira uče-

nike o ovom vidu testiranja i upozna ih sa situacijom koja se nalazi pred njima. I ne – ovaj test ne zahtijeva od tebe da po-kažeš količinu znanja koju posjeduješ iz određenih oblasti. Test je osmišljen kao proces samoprocjene koja se vrši kroz niz pitanja u vezi s tvojim sklonostima, inte-resima i talentima. Tvoj zadatak jeste da izjave poput Volim raditi eksperimente ili Težim ka umjetničkom izražavanju ocije-niš na skali od jedan do pet – gdje jedan predstavlja apsolutno neslaganje, a pet apsolutno slaganje s datim pitanjem. Na kraju se sabira konačan broj bodova, te test predlaže potencijalne poslove koje bi učenici uspješno obavljali na bazi njiho-vih odgovora. Ali kako to zapravo funkcionira?Test je baziran na Hollandovoj tipologiji ličnosti. Kao jedan od najistaknutijih psi-hologa na ovom polju, Holland razliku-je šest tipova ličnosti – Realistični, Istra-živački, Umjetnički, Socijalni, Poduzetnič-ki i Konvencionalni. Ovi tipovi čine RIASEC model, po kojem je formiran test profesi-onalne orijentacije. Kroz set pitanja, pre-poznaje se sudionikov dominantni tip, te se uz rezultate predlažu potencijalna za-nimanja u skladu s njegovom ili njenom ličnosti, otkriva Dženana. Realistični tip (R) odlikuje dobro upravlja-nje mašinama i alatima, pa su predložena zanimanja dosta praktična (npr. vatrogasac, zubotehničar ili kuhar), dok se Istraživači (I) više prepoznaju po logičkom rješavanju problema i njihova zanimanja su iz oblasti prirodnih nauka – inžinjeri i naučnici. Umjetnički tip (A) je dosta kreativan, te je posao muzičara i slikara idealan za njih. Poslovi profesora, socijalnih radnika, i psihologa su preporučeni za Socijalni tip (S) kod kojeg je izražena želja za radom s ljudima, a zanimanja poput advokata i or-ganizatora su isplativa kod Poduzetničkog tipa (E), prepoznatljivog po izvrsnim lider-skim i organizacijskim vještinama. Konač-

Štreberska

Štreberska


svoje vizije, nerijetko čak donose odluku i u dogovoru s roditeljima – što je često slučaj u porodicama gdje su roditelji npr. medicinari. Vrlo rijetko da dođe do pro-mjena u razmišljanju zbog rezultata ovog testa (ako se ne podudaraju s trenutnim željama). Uglavnom nam kažu: "Ne, pusti-te vi, idemo mi svojim putem; upornost se uvijek isplati". Ali rekla bih da su te-stovi 100% relevantni, ili makar približno tome. Uvijek održim poseban čas na ko-jem objasnim značaj ovog testiranja, te učenici pri dobijanju rezultata uglavnom kažu: "Upravu ste, slažemo se".Iz entiteta Republika Srpska navode da ovakvi testovi mogu pomoći pri smanjiva-nju nezaposlenosti među mladima. Prema podacima iz Federalnog zavoda za zapo-šljavanje iz 2019. godine, trenutno najtra-ženija zanimanja su inžinjeri elektroteh-nike i računarstva, te doktori i farmaceuti, dok najveći broj nezaposlenih čine ekono-misti i pravnici (iako je bitno spomenuti da osobe sa završenim ekonomskim i pravnim

no, Konvencionalni tip (C) je talentovan za planiranje i organizaciju, kao i uočavanje detalja, pa su administrativni poslovi ide-alni za njih. Dženana je također spomenula i Gardne-rovu teoriju višestrukih inteligencija, te napomenula da, iako se danas može uoči-ti ukupno devet vrsta inteligencije, peda-gozi najčešće primjenjuju originalni mo-del od sedam tipova inteligencije pri vr-šenju testova profesionalne orijentacije. Učenicima i učenicama tako su preporu-čene profesije koje su kompatibilne s nji-hovim dominantnim inteligencijama. Oni se određuju prema sljedećoj listi:

1. Verbalno-lingvistička: novinari, pro-fesori jezika, advokati

2. Logičko-matematička: programeri, in- žinjeri, matematičari

3. Tjelesno-kinetička: sportaši, slikari, zanatlije

4. Vizuelno-prostorna: dizajneri, likovni umjetnici, arhitekte

5. Muzička: audioinžinjeri, muzičari, kom- pozitori

6. Intrapersonalna: filozofi, pisci, teore-tičari

7. Interpersonalna: psiholozi, političari, savjetnici

Ovako detaljna interpretacija ličnosti može definitivno pomoći ka usmjeravanju budu-ćih studenata prema profesijama koje su pogodne za njihovu personalnost i vješti-ne koje posjeduju. Međutim, šta se postiže uvođenjem ovog testiranja i da li on ima nekog efekta na srednjoškolce? Jesu li re-zultati relevantni? Upitali smo Dženanu za njeno mišljenje.Prava primjena ovog testiranja bi sigur-no mogla uvesti neke promjene. Ali teš-ko u formatu u kakvom je trenutno. Testo-vi profesionalne orijentacije se provode u školama u aprilu, kada učenici već uveli-ko znaju šta žele, imaju svoj izbor, imaju

Time OutTime Out


fakultetima također čine i veliki broj zapo-slenih u Bosni i Hercegovini!). Između osta-log, također se traže tekstilni radnici, bra-vari, konobari i stolari. Vjeruje se da će te-stovima profesionalne orijentacije budući studenti biti usmjereni prema zanimanji-ma koji su u skladu s njihovim afinitetima, te tako spriječiti hiperprodukciju određe-

nih kadrova. Naša sagovornica vidi poten-cijal u ovoj ideji, mada navodi da takav efe-kat može biti primjetan tek poslije dugo-trajnije primjene ove prakse. Bez obzira na ishod, neosporiva je činjenica da je ovakav vid testiranja vrlo koristan, posebno u po-gledu pružanja alternativnih rješenja ne-odlučnim učenicima i učenicama.

Noć u muzeju održava se već četiri go-dine u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Organizira je Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava Civitas u saradnji s Ambasadom SAD-a u BiH. Učestvuju učenici i učenice osnovnih i srednjih škola.


Noć u muzeju i spavanje pored žohara

Spavanje na strunjačama u prostorijama sa školjkama, leptirićima ili čak bubama u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine − zvuči zanimljivo, zar ne? Upravo to je čar sada već tradicionalnog održavanja edu-kativnih radionica Noć u muzeju. U martu ove godine, zajedno s 500 učenika i uče-nica osnovnih i srednjih škola, imala sam priliku sa svojim razredom provesti noć u muzeju i proći kroz edukativne i jako za-nimljive radionice. Trajanje radionica bilo je od šest sati poslijepodne pa sve do po-noći, s pauzama, naravno. S obzirom na to da su srednje i osnovne škole imale razli-čite teme, ja ću vam prepričati samo dio koji je vezan za srednje škole, jer sam kroz njega prošla. Prvobitno su nas podijelili u grupe i izmiješali s učenicima iz drugih

škola, a nakon toga krenuli smo na prvu radionicu koja je bila vezana za klonira-nje biljaka. Predavačice su prvo porazgo-varale s nama o tome šta je to kloniranje biljaka, čemu ono služi i upoznale nas s tim pojmovima, a nakon toga uslijedio je praktični dio kloniranja. Imali smo sav po-treban materijal i nakon objašnjenog pro-cesa kako se biljka klonira, svako od nas je pojedinačno klonirao po jednu biljku koju je mogao ponijeti kući i prenijeti u saksiju. U našem slučaju, to je bila ljubiči-ca. Kloniranje služi tome da se biljke spa-se od istrebljenja. Uslijedila je druga radionica koja je bila vezana za gmizavce i vodozemce. Na ovoj radionici imali smo slide show prezenta-

Amina Žigić, Lukavac, studentica Odsjeka za žurnalistiku na Filozofskom

fakultetu u Tuzli

Time OutTime Out


ciju i također razgovor s predavačima o razlikama između zmija i guštera, mitovi-ma poput onog da kada daždevnjak zvi-zne ostanete gluhi i sličnim zanimljivim pitanjima i još zanimljivijim odgovorima. Nakon mini-kviza imali smo priliku vidje-ti žive primjerke gmizavaca i vodozemaca, a neki od njih bili su: žabe, ribice, gušteri, najmanja glista na svijetu i još nekolicina živih primjeraka. Oni najhrabriji mogli su ih i pomaziti ili držati u rukama. Nakon druge radionice uputili smo se pre-ma trećoj prostoriji i našoj pretposljed-njoj radionici koja je bila vezana za grč-ke slikane vaze, tačnije vajarstvo. U maloj prostoriji razgovarali smo s dva umjetni-ka o grčkoj umjetnosti i stilovima koji su se crtali na vazama u periodu XI stolje-ća p.n.e., a to su crnofiguralni stil (crtanje i bojenje crnom bojom) i crvenofiguralni

stil (crtanje crnom bojom, a bojenje crve-nom). Dobili smo vaze i boje, a nakon toga krenuli na kreativni dio oslikavanja moti-va iz tog perioda i bojenja. Motivi koji su se najčešće koristili bili su heroji, svakod-nevne životne situacije, nagi likovi i slično. Ovdje smo mogli pokazati svoju kreativ-nost i raditi timski.Imali smo večeru, a nakon nje počela je posljednja radionica o Rimljanima i Iliri-ma. Na ovoj radionici upoznati smo krat-ko s ovom temom, a nakon toga igrali smo igricu pod nazivom Corpus delicti, koja je vezana za ova dva naroda i pomoću koje smo i shvatili odnos između njih. Nakon što su sve četiri radionice završi-le, došao je red na najuzbudljiviji dio, a to je "spavanje" u muzeju. Mogli smo uze-ti strunjače i odnijeti ih u koju god pro-

Noć

u m

uzej

u s

rajo

m

Time OutTime Out


Tok

om je

dne

od r

adio

nica

tehn

ika

slik

anja

Time OutTime Out


storiju muzeja smo željeli i prespavati tu. Moj razred izabrao je prostoriju sa žohari-ma, ali, na sreću, nismo spavali nego pri-čali i igrali igre cijelu noć, što nam je bilo dozvoljeno. Nakon uzbudljive i, za neke, neprospavane noći, ujutro je isplanirana još jedna aktivnost prije polaska kući, a to je Lov na blago. Ponovo su nas podije-lili u grupe i svaka grupa je dobila mapu koja vodi do blaga. Na mapi su se nalazi-la pitanja o različitim temama, a odgovore smo morali pronaći u muzeju. Igra je bila jako dinamična, pogotovo s 500 učesnika od kojih se svaki trudi što prije pronaći odgovor i naučiti nešto novo. A blago je bilo − ČOKOLADICE! Nakon toga, uslijedio

je polazak kući, s jednim zanimljivim isku-stvom i novom uspomenom koja će ostati i vezati me za srednju školu.Ovo je bilo jedno od ljepših iskustava koja se tiču škole. Naučila sam toliko novih stvari, a najbolje od svega je to što je uče-nje bilo zabavno. – Erma, učesnica.Meni je bilo stvarno zanimljivo, a najbo-lji dio je taj što smo prenoćili u muzeju s društvom. Mislio sam da će mi biti dosad-no, ali naprotiv, sve je bilo tako dobro or-ganizirano i zanimljivo. – Ademir, učesnik.Mnogo volim biljke i drago mi je što sam imala priliku naučiti kako se one kloniraju i primijeniti to u praksi. – Maida, učesnica.

Ammar Grabić, Gradačac, student Elektrotehničkog fakulteta u Tuzli

Farah Vlahovljak, Sarajevo, učenica Treće gimnazije u Sarajevu


Zamke od sitnih slova

Živimo u 21. vijeku kada je život skoro ne-zamisliv bez društvenih mreža. Susreće-mo se s raznim aplikacijama pomoću ko-jih možemo komunicirati s drugima, raz-mjenjivati slike, informirati se itd. Među-tim, koliko nas prilikom instalacije proči-ta ugovor o korištenju te aplikacije? Šta uopće potvrdimo kad "kliknemo" agree ili next? Razmišljali smo o ovoj temi pa smo odlučili proučiti neke od ugovora najkori-štenijih aplikacija i najzanimljivije detalje podijeliti s vama.Ne mora samo biti riječ o mobilnim apli-kacijama, već i kada kupujemo pastu za

zube − također imamo upozorenja i oba-vještenja, kao i za sve proizvode s kojima se susrećemo u marketima. Svuda oko nas su ljudi koji su čak dospjeli u dužnič-ko ropstvo samo zato što, naprimjer, nisu pročitali ono što piše sitnim slovima na ugovorima o kreditima, odnosno pozajmi-cama.Jedna od najpopularnijih aplikacija danas je Instagram. Instagram upotrebljava sve podatke koje ima, uključujući i podatke korisnika da bi na što bolji način, kako tvr-de, obezbijedili sigurnost i spriječili zlou-potrebu. Naprimjer Instagram, kao i Face-

Time OutTime Out


book, može ukloniti pristup razvojnih pro-gramera podacima korisnika ukoliko apli-kacija nije upotrebljavana više od tri mje-seca, te se mijenja prijava tako što će u sljedećoj verziji smanjiti količinu podata-ka koje aplikacija može zatražiti. Postoji i mogućnost pohranjivanja podataka na ra-znim serverima širom svijeta. Također se upotrebljavaju podaci s Instagrama i dru-gih aplikacija, naprimjer Facebooka, da bi prikazali oglase ili ponude koje smatraju značajnim za korisnika. Instagram nema vlasništvo nad sadrža-jem koji korisnik objavi, ali korisnik daje licencu, tako da se taj sadržaj može da-lje upotrijebiti. Licencu je moguće i pre-kinuti ukoliko se izbriše taj sadržaj, me-đutim, ako je korisnik to dijelio dalje, ako je slao taj sadržaj svojim prijateljima, on će se ipak pojavljivati. Kada korisnik izbri-

še sadržaj, ostali korisnici ga ne vide, ali će taj sadržaj možda i dalje postojati na drugim mjestima ukoliko trenutno brisa-nje nije moguće zbog tehničkih ograniče-nja, ili ako su sadržaj upotrebljavali dru-gi u skladu s licencom, odnosno radi ot-krivanja nezakonitih aktivnosti. Instalaci-jom aplikacije korisnik također daje do-puštenje da se prikaže korisničko ime, profilna slika, kao i sav sadržaj koji "laj-kamo", prijatelje koje "pratimo" ili prijate-lji koji "prate" nas. Postoje i neka pravi-la koja Instagram zadržava za sebe, na-primjer ako odaberemo neko korisničko ime naprimjer, koje Instagram ne smatra primjerenim, kao što je korištenje imena drugog korisnika, može ga promijeniti. Po-stoji mogućnost promjene ovih uvjeta pri čemu korisnik bude obaviješten o svemu, te ukoliko se ne slaže s tim uvjetima može izbrisati svoj korisnički račun.

(pre

uzet

o s

mak

kahn

ewsp

aper

.com

)

Time OutTime Out


Glavna uloga Facebooka je zbližavanje ljudi, pogotovo onih koji su dalje od nas i koje ne viđamo toliko često. Kao i kod ostalih aplikacija i Facebook želi na što bolji način zaštiti i podatke i korisnika. Specijalizirani timovi bave se otkriva-njem zloupotrebe podataka. Postoje ra-zni načini kako to spriječiti, kao što je blokiranje računa, ukidanje sadržaja ili jednostavno nuđenje pomoći korisni-ku. Facebook ne bi trebali upotrebljava-ti korisnici mlađi od 13 godina, te ukoli-ko je korisniku zabranjeno primati sof-tver ili usluge Facebooka. Također, kori-snik ne smije uraditi ništa nezakonito ili zavaravajuće, niti u nezakonitu ili neo-vlaštenu svrhu, kao ni pokušati prodati bilo koji aspekt svog korisničkog raču-na. Kao i kod Instagrama – korisnik je vlasnik svog sadržaja, ali dopušta licen-cu Facebooku prilikom instalacije. Kori-snik daje dopuštenje za upotrebu ime-na i sadržaja koji korisnika zanima, tako da može prikazivati oglase ili strani-ce koje se korisniku "sviđaju", ali samo osobama koje korisnik odobri. Ako ko-risnik objavljuje sadržaj koji je povezan s poslom, mora se složiti s Facebook-ovim poslovnim uvjetima. Isto ovo vrije-

di i za muziku. Postoji i mogućnost pro-mjene korisničkog imena ukoliko neko drugi zatraži to ime, a ono nije poveza-no s imenom koje upotrebljava korisnik svakodnevno. Lakši način slanja poruka, slika ili vide-ozapisa je preko WhatsAppa ili Vibera. Velika je prednost to što su obje aplika-cije besplatne, tako da korisnici mogu komunicirati kad god požele. Zanimlji-va činjenica je da Viber nije zamjena za mobilni/fiksni telefon i ne dopušta hit-ne pozive hitnim službama. Da bi to do-pustio, korisnik treba napraviti alterna-tivu komunikacije kako bi bio siguran da može obavljati hitne pozive kada bude potrebno. Viber može ponuditi proizvo-de bez naknade za probni period, me-đutim, zadržava pravo da ih naplati ko-risnicima ako utvrdi zloupotrebu. Slične uvjete ima i WhatsApp. I ova aplikacija ne podržava pozive za hitne slučajeve. Kompanija WhatsApp ne smije ukloni-ti oznake ili obavijesti vlasničkih prava. Instaliranjem aplikacije korisnik se sla-že da WhatsApp prikuplja informacije o korisniku iz drugih izvora, koje će oni koristiti za poboljšanje, prilagođavanje, upravljanje ili plasiranje usluga.

(pre

uzet

o s

orla

ndob

usin

essl

awye

r.co

m)

Time OutTime Out


Danas postoji mnogo različitih, zanimlji-vih i zabavnih aplikacija. Jedna od njih je Snapchat. Snapchat je aplikacija za raz-mjenu multimedijalnih poruka. Kao i kod ostalih aplikacija, tako i ovdje postoji li-cenca. Ona se odnosi na javni sadržaj koji korisnik objavi, ali isto tako na sadržaj koji korisnik podesi da ne bude javan. Snap izričito poštuje autorska prava, te ukoliko primijeti bilo šta što narušava ta prava poduzima različite korake da bi to riješio. Jedan od uvjeta jeste i da korisnik ne objavljuje sadržaj koji podstiče nasilje, prijetnje ili govor mržnje.Viralna aplikacija FaceApp već nekoliko godina korisnicima daje mogućnost pro-mjene izraza lica i izgleda kroz različite fil-tere, ali u isto vrijeme, korisnici aplikacije daju vlasnicima FaceAppa odobrenje da koriste njihove slike i imena, u bilo koje svrhe, kako god oni to žele. Prema informacijama američke firme App Annie, koja se bavi analitikom i podacima o tržištu mobilnih aplikacija, navodi se da je više od 100 miliona ljudi preuzelo apli-kaciju s Google Playa, a FaceApp je tre-nutno i najbolje ocijenjena aplikacija na iOS App Storeu u 121 zemlji. FaceApp je, također, proizvod ruske kompanije s po-družnicom u SAD-u. Da bi FaceApp uopće radio morate mu dati dozvolu za pristup svim vašim fotografijama, odnosno vašoj galeriji. Time dobijaju pristup i tražilici na vašem pametnom telefonu.

***Osim naših iskustava, s nekoliko prijate-lja razmijenili smo mišljenja o ovoj temi, a njihove stavove vam prenosimo u na-stavku:Upozorenja i obavještenja čitam ponekad. Trudim se da pročitam, ali ne obraćam pažnju na njih. Čitam mehanički. Uglav-nom skidam aplikacije koje su u masov-noj upotrebi i ne razmišljam previše da li

to dovodi u opasnost moje lične podatke. Nisam preuzimala, niti koristila FaceApp, ali mislim da je to samo jedan u nizu tren-dova koji će biti popularan neko vrijeme, a onda otići u zaborav. Ne smatram da može naročito ugroziti korisnike. Ništa više od onoga što možda radi i Facebook i Instagram i druge popularne aplikacije. – Azra Kerić (20), Travnik.Čitam, jer me zanima šta sve stoji iza toga. Podaci su važni, a važno je i ono što kon-zumiramo. Ne pravi mi problem. Nikada nije. Nisam htio biti dio tog trenda, tako da sam se u pozadini i punoj mladosti smiješio podvali. – istakao je Mehmed Mahmutović (21) iz Bihaća.Ne čitam upozorenja i obavještenja koje mi proizvođač određene mobilne aplika-cije navodi, jednostavno pritisnem opci-ju "Slažem se" i nastavim koristiti tu istu aplikaciju. Razlog tome jeste što mi je mr-sko čitati toliki tekst i smatram da se ništa ozbiljno ne nalazi u tome. Koristio sam, a i dalje koristim FaceApp aplikaciju, te ne vidim problem u tome. Ne vjerujem tablo-idima na internetu i člancima koji pišu o zloupotrebi ličnih podataka. − uvjere-no govori gradačački srednjoškolac, Mirza Mujdžić-Jojić (18).Mnogo pažnje posvećujem upozorenjima prilikom konzumiranja određenog pro-izvoda, kao i čitanju uslova korištenja prilikom preuzimanja određene mobilne aplikacije. Iako ne koristim na svom mo-bilnom telefonu aplikacije za uređivanje slika, imala sam priliku biti "pokusni ku-nić" svoga sina koji je redovno isprobavao na meni razne filtere putem Snapchata i tako pravio zajedničke selfije. Na početku mi je to bilo zanimljivo i sim-patično, ali kada sam ispratila posljed-nji viralni hit, "FaceApp" aplikaciju, uoči-la sam ozbiljnost pružanja ličnih podata-ka u svakakve svrhe, pa tako i vlasnicima mobilnih aplikacija. Upozorila sam i svog sina, te se nadam da će ubuduće i on više

Time OutTime Out


paziti na opasnosti koje se kriju na inter-netu. – Jasmina Hadžidedić (46) iz Modri-če navodi svoje iskustvo.Kako se vidi iz prethodnih izjava, malo ko se zainteresirao za bilo kakva informira-nja o posljedicama korištenja aplikacija,

odnosno proizvoda. Da bismo što bolje razumjeli aplikaciju koju koristimo, te je sigurnije koristili, svako od nas trebao bi pročitati ove uvjete. Možda se i iznenadi-mo šta sve nismo znali o toj aplikaciji koju svakodnevno koristimo.

Koliko vrijediš?Jovana Đurić, diplomirani psiholog, Beograd

Iako se ovo pitanje može odnositi na broj-ne duhovne i karakterne osobine koje no-simo i koje nam daju vrijednost, ovaj put ne mislim na to, već zaista na to koliko novčano vrijedimo? Pa, izgleda, onoliko koliko platimo. Osiguranje. Druga riječ po-slije promaje od koje se prosječnom Bal-kancu zaledi krv u žilama. Osiguranje je nešto što se masovno koristi u Evropi i svijetu, dok kod nas još uvijek nije zaživje-lo. Iako uredništvo i čitaoci vide sebe kao još uvijek mlade jedinke kojih se ova tema ne tiče, pokušaću nemoguće – ubijediti vas u to da je vrijeme razmišljati o tome. Kako ne bismo bili "optuženi" za neplaće-nu reklamu, izostaviću ime osiguravajuće kompanije mog sagovornika Jović Jove.

Kratka istorija autorkeU mojoj porodici, mama je čitav život pla-ćala "tamo neko osiguranje", te smo bili svjesni postojanja takve mogućnosti, ali bez nekog većeg značaja. Uvijek sam mi-

slila da ću jednoga dana, kada i ja "odra-stem", plaćati osiguranje, ali nisam mislila da će taj dan doći tako brzo. Moram pri-znati da se još uvijek nisam odlučila za taj korak jer još uvijek nemam svoja prima-nja, ali to će biti prvi korak u mom "odra-slom životu".Šta sam saznala od svog sagovornika?Dakle, osiguranje je način da se ljudi za-štite od bilo kakvih nepredviđenih život-nih situacija tako što njihova osigurava-juća kuća preuzima finansijski trošak. To znači da se sve oko nas, uključujući i nas same, može "pokriti" osiguranjem.Šta je to što možemo zaštititi?Postoji nekoliko vrsta osiguranja, a osnov-ni primjeri su: životno i putno osiguranje, zatim osiguranje kuće/stana ili imovine, pomoć na putu, teže bolesti, kao i sve in-vesticije. Moguća su i osiguranja koja su kombinovana sa štednjom za djecu i mla-de, ili samo mogućnost štednje. U zavi-snosti od klijenta, bira se paket koji će pokrivati segmente koje želi i visinu na-knade.

Koliko moram platiti da bih bio/la osi- guran/a?Minimalni mjesečni iznos je 50 KM. Među-tim, taj iznos može biti dogovoren u zavi-snosti od naših mogućnosti. Kao što mo-žete i da pretpostavite – više uloženog


Time OutTime Out


novca jeste veća dobit za nas. Moguće je plaćati na mjesečnom, kvartalnom, polu-godišnjem i godišnjem nivou.A oni koji žele maksimalan luksuz mogu dogovoriti plaćanja za narednih deset go-dina, što sa sobom donosi veće benefite i mogućnosti isplate.Šta ako potpišem osiguranje, a nešto mi se desi već sutra? Po pravilu, osiguranje važi od narednog mjeseca od trenutka potpisa ugovora, ali ukoliko se nešto i desi, privremeni fondo-vi omogućavaju da se pokriju takve situa-cije do trenutka važenja polise.Ako je to toliko dobro, zašto više ljudi ne koristi osiguranje? Jednostavno je: ljudi su sumnjičavi i misle da je to neka vrsta prevare. Naši ljudi su odrasli vjerujući da je sigurnije držati novac u dušecima i jastucima prije nego u banka-ma, i ostaci toga su vidljivi i danas. U BiH samo 7% stanovništva koristi osiguranje, a ni u okolnim državama situacija nije ništa bolja, osim u državama Evropske unije.

Super. Kada počinjemo? Osiguranje je moguće pokrenuti od 14. do 75. godine, ponekada i do 80. godine ži-vota.

***Nažalost, ili na sreću, život nije predvidljiv i desiće nam se mnogo toga na šta ne-ćemo biti spremni. Ovo je jedan način na koji možemo pomoći sebi, ali i našoj po-rodici. Ovo su ružne, i još uvijek tabu teme kod nas – smrt i šta poslije nje − ali su de-finitivno važne. Na kraju krajeva, ne mora se desiti ono najgore da biste iskoristili vaše osiguranje. Ono nam omogućava i sigurnu i dosto-janstvenu starost, kakvu svi zaslužujemo, naročito kada nam penzioni fondovi nisu tako sigurna budućnost. Porazgovarajte sa vašim roditeljima da li oni koriste osi-guranje i da li biste trebali i vi da otvorite svoju polisu, ili počnite da štedite, jer je to svakako navika koja će jednoga dana biti isplativa.

Time OutTime Out


Funfact 1: Da bi se pristupilo Evropskoj uniji, neophodno je da 25% stanov-ništva bude pokriveno osiguranjem.Funfact 2: U Švajcarskoj je osiguranje veoma zastupljeno, pa čak i za po-kućstvo – slomiš čašu, dobiješ naknadu. Funfact 3: Na svaki uplaćeni iznos dobijamo oko 2% zarade zbog toga što se 75% prihoda osiguravajuće kuće uplaćuje na polise klijenata, dok pre-ostalih 15% ostaje samoj kući i njenim daljim ulaganjima.

Zlatnom sredinomJasmina Ejubović, Lukavac, studentica Međunarodnih odnosa na IUS-u

Ima jedna nana u komšiluku koja vječito za kahvom ponavlja kako sve treba s mje-rom raditi. Samo hajde sredinom, ni tamo ni ovamo, a čak nam je i Merlin opjev’o: Furaj mali sam sredinom. To zasigur-no nisu bile bapske priče bez osnove, jer kada malo bolje razmislite cijela filozofi-ja života se zasniva na tome. To su znali i stari antički naučnici koji su prvi objasnili teoriju zlatnog reza, omjera po kojem je i naše tijelo proporcionalno.Zlatni rez je matematički pojam u kojem je najbitniji ispravan omjer stvari. Napri-mjer, ako želimo nešto podijeliti po prin-cipu zlatnog reza, svaka stvar mora biti veličine kao zbir dvije prethodne, što zna-či ako je prva figura visoka pet cm, a dru-ga osam cm, treća će biti visoka 13 cm. Procenat kojim se množi neki broj da bi-

ste dobili omjer reza je 1,618 i označava se sa φ, te što više brojeva koristite bliže ste zlatnom rezu, ali nikada tačnom, jer je taj broj aproksimativan. Ovaj fenomen se najviše proslavio u umjetnosti, posebno u doba renesanse, kada su smatrali da je omjer recept za odlično umjetničko djelo. Od tada je Božanski omjer simbol savr-šenstva, kako u prirodi, tako i u ljudskom stvaralaštvu. Nakon mnogo stoljeća po-stojanja teorije smatra se da je najsavr-šeniji rez u prirodi, potpuno savršen ljud-skom oku, sklad između pretjerane preci-znosti i haotične nesavršenosti.I u biljkama se može prepoznati taj omjer, a čak su i slavni arhitekti poznate dvorce, crkve i džamije projektovali po formulama zlatnog reza. Notre Dame u Parizu, džamije mimara Sinana, portret Mona Lize i mno-ga poznata djela su konstruisana na ovaj način, te su upravo zbog toga tako pozna-ta. Ovom neiscrpnom pojmu se poseb-no posvetio naučnik Gary B. Meisner koji čak posjeduje i internet stranicu koja pru-ža sve informacije o zlatnom rezu (gol-dennumber.net). Tu je zanimljivo bilo sa-znati da se on krije u svakom kutku priro-de: u rasporedu latica ruža, u presjeku ba-nane i jabuke,na krilima leptira, licu tigra i


Time OutTime Out


tijelu pingvina, pa čak i u proporciji kojom rastu grane na drveću. Određeni broj na-učnika je vjerovao i da zlatni rez posjedu-je određenu vrstu duhovne energije, te su zbog tog mjesta na taj način konstruisana toliko poznata i čudesna. Oni se oslanjaju na učenje grčkih filozofa i matematičara, među kojim je u ovom području najista-knutiji Phidias. Tada su tragali za smislom života i nekom božanskom supstancom od koje bi stvorili monoteističko vjerovanje, te su upravo zlatni rez smatrali Božijim zako-nom po kojem je svijet i sve na njemu stvo-reno. Upravo zato se vjeruje da su ta mje-sta prožeta duhovnošću, te su veličanstve-ne bogomolje s tom namjerom gradili po proračunu broja φ. Tajni zlatnog reza na našem tijelu se najviše posvetio Leonar-do da Vinci, te je upravo time začeo prve znanstvene korake iz anatomije. Također je dokazano da naše strane mozga različi-to doživljavaju pojave i predmete koje sa-drže u sebi ovaj matematički fenomen, pa tako lijeva strana našeg mozga, čija je oso-

bina racionalnost i objektivnost, u njima primjećuje preciznost i savršenstvo, dok desna strana, koja je sklona maštovitosti i kreativnosti, primjećuje suptilno značenje te ljepotu i divljenje, s obzirom na to da je zlatni rez prvi recept za postizanje estetike. Naravno, ovo otkriće u anatomiji se ne od-nosi samo na zlatni rez, već i na druge po-jave, ali se u njemu prepoznaju dvije stra-ne koje sjedinjuju zlatni rez. Za one koje zlatni rez interesuje više kao matematička metoda, dovoljno je poznavati osnove ge-ometrije i fenomenalni Fibonaccijev niz u kojem je svaki broj jednak zbiru dva pret-hodna, npr: 1 1 2 3 5 8 13 21... Zlatni rez se upravo krije u omjeru između dva susjed-na broja. Konstrukciju zlatnog reza najbo-lje možemo vidjeti na puževoj kućici ili na oklopu školjke. Stoga, ako planirate pro-jektovati građevinu, komponovati pjesmu ili naslikati portret, možda bi bilo bolje da se prvo obratite nekom matematičaru, jer možda se ljepota perfekcije upravo krije iza geometrijskih zavrzlama.

Zlat

ni r

ez

Time OutTime Out


Ageizamtiraju. U Kanadi, prosječno svaki peti pen-zioner radi, a mnogi kažu da se taj broj povećava i u drugim državama širom svi-jeta. American Association of Retired Per-sons (AARP) uradio je studije koje su po-kazale da od 61% ispitanika koji su prija-vili starosne predrasude, 91% njih je reklo da smatra ageizam čestom pojavom u nji-hovom okruženju. No, ageizam se javlja i u kontekstu dje-ce i mladih. U većini slučajeva, mladi su markirani kao lijeni, nezainteresirani i op-sjednuti internetom. Međutim, znatno su više zastupljene predrasude o starijima, a i po nekim statistikama (CBC News Cana-da), 98% mladih priznalo je da se ponaša-ju diskriminatorno prema njima.Postupak stereotipiziranja starijih osoba na njih stvara stres, te pogoršava zdrav-stveno stanje. Prateći statistike Svjetske zdravstvene organizacije koja se bori pro-tiv, između ostalog, i ageizma već niz go-dina, vidimo da se samo razgovorom sa starijim osobama, pružanjem podrške te pozitivnim načinom razmišljanja o biološ-kom procesu starenja, produžava život za 7,5 godina. Ova organizacija osnovala je strategiju i plan koji traje četiri godine, od 2016. do 2020. godine, a cilj je što više po-većati funkcionalne sposobnosti za svaku osobu, kako bi do 2020. godine osigura-li podršku za kampanju Healthy Ageing. Ona bi trajala jednu deceniju, te se bazi-rala striktno na ageizam i prevenciju age-izma. Svrha cijelog projekta je podići svi-jest o ageizmu širom svijeta, te na taj na-čin utjecati na ponašanje osobe kada je

Vjerovatno znate dosta toga o seksizmu i rasizmu, no koliko toga znate o ageiz-mu kao obliku diskriminacije? Ageizam se smatra jednim od najučestalijih tipova stereotipa i predrasuda na osnovu staro-sne dobi neke osobe. Naravno, ima nega-tivan utjecaj na osobe koje, u ovom sluča-ju, bivaju marginalizirane. Ovaj oblik dis-kriminacije je vrlo često prikazan u me-dijima, javnim ustanovama poput škola ili pak u zdravstvu, na radnim mjestima i sl., te na taj način stvara dalekosežne po-sljedice na kvalitet života ljudi. Ageizam je termin koji je 1969. godine prvi put upotri-jebio psihijatar i gerontolog koji se borio za prava osoba treće starosne grupe, Ro-bert Neil Butler.Često se u svakidašnjem životu javljaju stereotipi u kojima starije osobe pred-stavljaju višak i teret, te se ta grupa defi-nira kao uvijek bolesni, depresivni, pasivni građani, što, naravno, nije tačno. Štaviše, oslanjajući se na statistike koje je uradio američki univerzitet Yalle, samo 20% bol-ničkih kreveta zauzimaju starije osobe, te većina njih živi u svojim vlastitim kućama, a pored toga, dosta njih je aktivno i volon-

Ajna Dizdarević, Zenica, učenica Prve gimnazije u Zenici

CoolturaCooltura


u pitanju ovaj problem. Bosna i Hercego-vina je također jedna od 194 države koje su pripadnice Svjetske zdravstvene orga-nizacije, a samim time i dio ovog projekta.Također, njihove studije kažu da se broj osoba treće starosne dobi znatno pove-ćava, te da će do 2050. godine na svijetu živjeti dva biliona ljudi starijih od 60 go-dina. Od ta dva biliona, oko 80% živjet će u slabije razvijenim državama svijeta. Ageizam predstavlja ogroman problem u

društvu današnjice, problem o kojem mno-gi ne znaju, problem kojem se ne posveću-je dovoljno pažnje. Baš kao što književnica i aktivistica Ashton Applewhite reče: Discrimination on the basis of age is as unacceptable as discrimination on the ba-sis of any other aspect of ourselves that we cannot change. − Diskriminacija na osnovu starosti jednako je neprihvatljiva kao i dis-kriminacija na osnovu bilo kojeg drugog aspekta sebe koji ne možemo promijeniti.


Mladima ne treba pomoć, već podrška

Bratislava Terzić, diplomirana žurnalistkinja, Kakanj

Kanita Čišija, učenica drugog razreda gi-mnazije, mlada je spisateljica iz Kaknja s već izdatom knjigom pod nazivom Black Ri-ver koja je pokupila pozitivne kritike mlađe generacije čitalaca i obožavalaca fantazije.

Pričaj nam za početak o svom djetinj-stvu, odnosno o ljubavi prema čita-nju knjiga. U nekoliko navrata od svo-je promocije knjige govorila si da odu-vijek voliš čitati. Šta je to što te je privu-klo, ili, ko ti je pokazao carstvo knjiga, odnosno putokaz prema carstvu knjiga i koju si knjigu prvo pročitala?Sve je počelo tako što u djetinjstvu mi uvijek imamo neke svoje strahove; strah od mraka,

strah od onog, strah od ovog. I kod mene je bilo isto tako. Noću me je bilo strah spavati sama, pa sam išla spavati kod svog oca i on bi mi pričao bajke. I mislim da je to tako kre-nulo, jer nisam mogla zaspati niti se smiriti bez barem jedne bajke. Kako sam rasla, se-stre su mi govorile: Pa ima tu jedno mjesto na kojem ima puno knjiga. I tako sam i prije prvog razreda već čitala neke knjige, ali to su bile većinom slikov-nice, zatim u prvom razredu lektire, a prva je bila Idi pa vidi, uglavnom s pjesmicama i kratkim pričama. Kad sam već postala malo zrelija, sestra mi je donijela Ružu autorice Nure Bazdulj Hubijar, i to je bila prva knjiga koja je prešla prag tih dječijih knjiga. Zatim sam pročitala Malog princa kojeg sam dobi-la na poklon i uvijek kažem da je to bila prva knjiga koja me je natjerala da zavolim fan-taziju. U Malom princu, kada ga čitate u dje-tinjstvu, jedino što vidite jeste da su to neke planete, ruže, stvorenja, i vjerovatno se od tada javila ta neka ljubav i želja.

Koliko si dugo pisala roman Black River i kako je došlo do te ideje?

CoolturaCooltura


Ideja se javila tako što sam se jedno ju-tro probudila i na pamet su mi pale dvije sestre koje sam sanjala, a već duže vrije-me sam imala neki okvir Black Rivera, ali nisam imala taj ključ i dio koji bi to sve povezao. Onda sam se dosjetila tih sestara i odluči-la da ću svaki dan pomalo pisati. Tako da je u suštini Black River nastao iz zabave i odlučila sam da i svrha tog prvijenca bude da zabavi. Knjigu sam počela pisati krajem osmog razreda i sada imam tri odštampane verzije, pošto sam ga svaki put nanovo pi-sala − napišem, pa to ne bude to i krenem ispočetka. Prva verzija bila je završena kra-jem osmog razreda, a posljednja verzija za-vršena je krajem devetog razreda, tako da sam cijelo to ljeto do prvog razreda srednje škole radila s direktorom biblioteke, Sena-dom Čišijom, na usavršavanju, odnosno na poliranju knjige, kako smo mi voljeli to reći.

Da li si prije toga pisala nešto dru-go i imala svoje pripovijetke ili neke tekstove?Prije toga pisala sam poeziju. Puno sam je pisala, ali s Black Riverom sam se pot-puno prebacila na prozu, jer mi je nekako ona zanimljivija. Kad pišem pjesmu treba mi puno truda, na to se baš moram foku-sirati, a kad pišem prozu, to ide tečnije.

Imaš li možda želju u budućnosti vrati-ti se poeziji? Poeziju pišem pomalo za sebe, pošto ima mnogo konkursa, a samim time i potre-be da se piše, tako da sam napisala dvije pjesme koje su bile nagrađene. Nevladi-na organizacija Metamorfoza svake godi-ne objavljuje zbirku zajedničkih autora i tu sam objavila poeziju prvi put.

O kojoj pjesmi je riječ?Sunce u očima i Pjesnici, bile su dvije pjesme.

Kakvi su utisci poslije već dvije godi-ne kako si napisala, odnosno objavila,

knjigu? Posebno me zanima kakve su reakcije bile u tvojoj školi? Da li si mož-da održala neku promociju u svojoj ško-li ili razgovarala o samom poduhvatu pisanja knjige?Ove godine sam s profesoricom Behijom Kulović imala promociju svoje knjige, bu-dući da je ona ljubiteljica romana i svake godine mi uradimo promociju neke knjige. Prošle godine radili smo promociju knjige Muha na času lektire, a prije toga bile su Igre gladi. Ove godine profesorica je odlu-čila da to bude moja knjiga. I tako smo po svim odjeljenjima prošle i održale promo-ciju. Promocija je bila tipa statistike, radi-le smo anketu u kojoj smo pitale učenike šta mislite kojem žanru pripada knjiga, šta im naslovnica govori i sl., a na promociji smo im dale odgovore na ta pitanja. Mislim da je reakcija bila pozitivna jer nisam pri-mijetila negativne kritike.

A kako si se osjećala na samoj promociji?Kada vidite toliko ljudi koji su došli zbog vas, onda tu nije više nije bio akcenat na knjizi koliko je bio upravo na toj podršci. Srce mi je bilo puno kad sam vidjela neke ljude koje i nisam očekivala da će doći, unatoč tome što je na dan promocije bila ogromna olu-ja, a promocija koja je u početku trebala biti na otvorenom, prebačena je unutra, ali sve-jedno je mnogo ljudi došlo i drago mi je što nisu odustali od promocije u takvim uslovi-ma. Prijateljice su bile uvijek uz mene, pra-tile su me otpočetka i svaki put kad nešto napišem, pošaljem to njima na odobrava-nje, pa ako one odobre − idemo dalje. Imala sam dobre kritičarke.

Jesi li imala promociju u još kojem gradu?Imala sam promociju u klubu Plava pale-ta u Zenici koju je održao recenzent Emir Sokolović. Tamo je bila malo teža publika, budući da su to sve bili objavljivani pis-ci, malo stariji ljudi, pa je meni u počet-

Cooltura


CoolturaCooltura


ku bilo neobično. Međutim, ljudi su stvar-no bili fantastični ili ono, kako bismo re-kli, cool. Bili su i podrška i ohrabrenje, što je naj-važnije, a pohvala pruža zadovoljstvo, pr-venstveno kada vi nešto napišete i prva pomisao jeste da li će se to ljudima svi-djeti, šta će reći. Posebno me je brinulo kada sam napisa-la knjigu šta će reći ljudi u Kaknju jer je to futuristika, jer to nije nešto klasično, ali ljudi su stvarno bili zainteresirani i sva-ka pohvala mi prija i služi kao ohrabrenje da nastavim dalje i da znam da imam ne-kog iza svojih leđa ko to čita, prati i cije-ni moj rad.

Da li se u tvojoj kuhinji spisateljstva ku-ha nešto drugo osim ove vrste romana?Fantaziju sam sada malo ostavila po stra-ni jer sam se zainteresirala za malo tra-dicionalnije priče, pošto sam nedavno u konkursu Naše riječi napisala Ahmeto-vo zlato, priču koja je smještena u centar osmanske vladavine u našoj državi. Zami-slila sam, dakle, Sarajevo, iako nigdje ne piše da je to Sarajevo i osvojila sam treće mjesto, ali bila sam najmlađa, pa je meni i to dosta i nisam očekivala ništa veće. Imam, naravno, namjeru; trenutno možda ne bih trebala puno govoriti, ali ponovo radim s direktorom biblioteke u Kaknju. On je pronašao i ponudio mi jednu za-nimljivu priču iz nekog naselja, odnosno sela Bijele vode, kod nas. To je naša karakteristična tradicionalna priča u kojoj je napravio početak i uvod i ponudio je meni da je dovršim, da je sredim i preradim i onda bismo je treba-li objaviti, ako sve bude kako treba, kao neku slikovnicu koja će pratiti tu priču i to je trenutno nešto na čemu radim. I baš mi je drago zbog toga.

Kako si se osjećala kada si prvi put uzela svoju odštampanu knjigu u ruke?

Prvo sam uzela knjigu i zahvalila se di-rektoru i veselo otrčala kući i s ukućani-ma podijelila tu radost, jer to je bilo veli-ko zadovoljstvo i niko nije svjestan koliko je truda potrebno i uloženo da se takvo nešto uradi. Konstantno imate osjećaj da će nešto poći po zlu, ali kad na kraju uz-mete taj završni primjerak − znate da je to to. Kad pisac napiše priču, onog trenutka kad on stavi tačku i kad je objavi − ona više nije njegova već pripada onima koji je čitaju. Tako da je u tom trenutku nestalo tog straha koji sam imala i osjećaj je bio fenomenalan.

Rayn, glavna junakinja tvog romana, je ujedno strašljiva i hrabra, zbunjena, ali i odlučna da promijeni stvari nabolje. Da li si u taj lik prilikom pisanja romana dodavala i svoje osobnosti?S prijateljicom sam razgovarala o nekom idealnom ženskom liku, jer uvijek mi čita-mo i vidimo na filmovima kako su to snaž-ne žene koje ne trebaju ničiju pomoć. Mi smo pričale o tome kako bi bilo napraviti lika koji je ranjiv, dakle, koji ima svoje sla-bosti i koji je, kako ja to volim reći, krhak, kojeg je lako slomiti, ali pak, svaki put kad se slomi, ponovo se izgradi i postane još jači i još čvršći. Upravo sam to pokušavala dobiti, odno-sno dobiti ženski lik koji se postepeno ra-zvija, kojem nije cilj da postane jak po-put muškarca i bude osoran. Pokušala sam stvoriti realnog lika koji ima straho-ve i koji zna da nešto mora biti učinjeno i da ne preže od toga da ga bude strah. I mislim da je poruka da je okej da nas je strah nečega, ali da nas taj strah ne tre-ba zaustaviti. Zapravo, da zna vrijednosti stvari za koje se bori, za koje su se njeni roditelji bori-li, ali i da shvati da je nekad uredu po-vući se, biti nesiguran i upravo zbog toga sam napravila ostale likove oko nje koji joj pružaju snagu, pomoć i podršku.

CoolturaCooltura


Pitali su me mnogi zašto sam likovima dala američka imena, i ja sam im uvijek objašnjavala kako to nisu američka ime-na; budući da sam birala carstvo, morala sam ići ili na zapad ili na istok, a zbog sa-držaja knjige prikladniji je bio zapad, tako da sam trebala i neka zapadnjačka ime-na. Zapravo, pored Rayn, glavna tri lika su Hope, Ethan i Jasper, i ja njih nisam uze-la kao američka imena, već sam ih izve-la: Rayn je zapravo iz starofrancuskog je-zika i znači "kraljica" i "snažna", Ethan zna-či "snaga", Hope znači "nada", a Jasper na perzijskom znači "onaj koji donosi blago i sreću". To su bila ta četiri stuba interakci-je u cijeloj knjizi, jer kad Hope, odnosno nada, odlazi, automatski slabi i Rayn, od-nosno vlast, i onda bez Hope, odnosno nade, nema ni snage, jer odlazi snaga, tako da na kraju ostaju Rayn i Jasper, to neko blago, imanje i vlast, ali to nije do-voljno bez nade i snage. Zapravo, to je je-dinstvo četiri elementa.

Imaš li neku omiljenu pjesmu koju barem jednom mjesečno "moraš" poslušati?Ako pišem priče poput Ahmetovog zlata, onda je u pozadini neka sevdalinka, jer se s takvim pričama ne slaže neki rock-bend koji bi me dekoncentrirao. Naprimjer, kad sam pisala Black River, voljela sam ili pot-punu tišinu ili muziku koja je bila prila-gođena onome što pišem. Ako je u pita-nju bila neka tužno-nježna scena, takva je bila i muzika u pozadini, ako je bila riječ o nekoj sceni u kojoj se radi o bijegu, muzi-ka u pozadini bila je malo jača i glasnija, tako da, kao da sam sebi u glavi pravila soundtrack, zamislila bih tu scenu i onda našla pjesmu koja odgovara toj sceni.

Budući da si odlična učenica, da li već imaš čvrste planove za budućnost ili još uvijek planiraš? Šapni nam, o čemu sanjaš?Svake godine imala sam neki novi plan šta bih voljela studirati i stalno sam te od-luke u mislima mijenjala, a sad sam od-

lučila da neću razmišljati o tome dok ne bude vrijeme, jer po pričama ljudi, to uvi-jek bude neka neočekivana odluka, spon-tani izbor. Tako se i ja nadam da će i kod mene biti tako. Učim marljivo i pokuša-vam biti što bolja zbog sebe. Sad sam se u gimnaziji opredijelila za izborno, pošto to radimo na kraju drugog razreda i po ono-me za šta sam se ja opredijelila, to će biti neki tehnički fakultet, ali, ja sam takva da brzo promijenim mišljenje, tako da mogu danas misliti da ću upisati tehnički fakul-tet, a u četvrtom razredu bih mogla pože-ljeti upisati filozofiju. Tako da me je strah o tome razmišljati, ali definitivno je bolje pripremiti se, sortirati šta želimo i šta ne želimo biti. Ako ne možemo već izabrati šta hoćemo, onda je barem lako elimini-rati ono što nećemo da se osjetimo prijat-no, a onda će se naći i taj neki pravi izbor.

Kako je nastala ideja za korice knjige?To je zapravo bila skroz drugačija slika, bez nekih elemenata. Odnijela sam sliku kod direktora biblioteke i onda mi je on predložio da ispred nje dodamo taj grad i da ona gleda na taj grad. Zamislila sam se i shvatila da se još svašta može dodati na tu sliku. Nakon toga sam razgovarala s ro-đakom koji je iskusan u Photoshopu i do-dali smo grad, sjeckali smo dijelove i pra-vili raspored kao u Black Riveru. Jedan dio predstavlja kamp, onda su ovo ulice koje prolaze sve do Kosturnice, te smo na kraju dodali krunu i prilagodili smo je sadržaju knjige koliko god smo mogli.

Imaš li želju da tvoja knjiga bude preve-dena na neke druge jezike?Trenutno sam sretna kako je sve proš-lo od izdavanja i imam želju da radim na novim projektima i nove stvari, ne želim se zadržavati na jednom, ali ako se ukaže prilika, apsolutno nema smetnje.U drugim zemljama je jako teško objavi-ti knjigu. Mislim da je najlakše u Kaknju i općenito kod nas; ja sam samo otišla na

CoolturaCooltura


sastanak u biblioteku i to je već bio moj prvi korak ka objavljivanju knjige. Dok je u stranim zemljama, pogotovo u onima u kojima se govori engleski jezik, potreb-no imati agente koji uzimaju vaš rukopis i šalju izdavačima koji odlučuju da li će ga ili neće prihvatiti. Također, plaćaju se i ti agenti, pored čega je jako komplicirano da stupe u kontakt bilo s kim, oni se jako

moraju boriti da se taj njihov rukopis pro-bije u te sfere društva.

Kojim smajlićem gledaš na ovaj svijet: a) srcolikim očima; b) nasmijanim emoti-konom; c) tužnim emotikonom?Nasmijanim emotikonom, jer nije dobro ići ni u jednu krajnost − ni pesimizam ni optimizam već realizam.


Priče koraka, okreta i pokreta

Elma Opačin, Breza, studentica Stomatološkog fakulteta u Sarajevu

Još od pamtivijeka imali smo nešto što pamtimo i po čemu nas pamte, odnosno, nešto što nas čini danas ovakvima kakvi jesmo i što čini našu historiju i naslije-đe. Da je vrijeme uplelo svoje prste, to se jasno uočava. Kako vrijeme prolazi, tako historija biva od jedne skupine ljudi za-boravljena, a druga skupina ljudi radi sve kako bi se ta historija očuvala. Tako se mladi diljem svijeta, a ne samo naše BiH, okupljaju sedmično kako bi uigrali priče svojih pradjedova. Da, uigrali priče. Uigra-ti priče znači zajedničko vježbanje kore-ografija koje, pored koraka, okreta i po-kreta, nose i priču nekog naroda, odnosno

nekog kraja. Samim time, pored već spo-menutih koraka, okreta i pokreta, te igre nose sa sobom i svoju nošnju, pa tako priča i slikovito biva ljepše predstavljena. Tako mladi u Bosni i Hercegovini pred-stavljaju na svojim nastupima igre, odno-sno priče, svih naroda i narodnosti. Da bih upotpunila priču, razgovarala sam s dvije osobe. Prva je svoje iskustvo s nama podijelila Mersiha Mahmutović, di-plomirana pravnica koja godinama nje-guje tradiciju Bosne i Hercegovine. Njena priča počinje još od njenih najranijih po-četaka i učenja koraka, pa sve do pred-stavljanja svojih koreografija na Drugoj smotri folklora koja je održana u Brezi u mjesecu junu. Druga je priča Bakira Islambegovića. Ba-kir je trenutno BH Roots koordinator za BiH. Kroz radionice i edukacije koje su sprovodili i kroz historijske časove svo-jih kolega, imao je mogućnost čuti nešto više o kulturi i očuvanju tradicije BiH. Tač-nije, na učešću u projektu Promoting Eu-ropean values koji je održan u Bosanskoj

CoolturaCooltura


Krupi prošle godine, imali su predstavlja-nje lokalnog kulturno-umjetničkog druš-tva (KUD-a) i tada je prvi put mogao čuti detalje o tradiciji BiH. Ostale informacije naučio je od prijatelja i kolege Mirze Čo-hadžića koji je studirao historiju u Ista-nbulu, a sada je na master studiju u Sara-jevu. Njega najviše zanima naša historija i kultura, te se također bavi skupljanjem starih narodnih priča i predaja, tako da sam od njega dosta naučio. Pogotovo o kolu, na čemu sam mu jako zahvalan, jer postoji malo naučnih radova i informacija o historijatu kola. Lijepo je naučiti nešto o tome od nekoga ko je to dugo izučavao, kaže Bakir. Bakir je također prvi put došao na manifestaciju kao što je već spomenu-ta smotra folklora, te prenosi svoje utiske i kako mladi, njegovi prijatelji i poznanici, doživljavaju folklor. Mersiha Mahmutović (40), diplomira-na pravnica: Folklorom se bavim od svo-je devete godine, odnosno s prekidima, iz objektivnih razloga, više od 20 godina.

Moji počeci vežu se za Višegrad, grad u kojem sam odrasla i u kojem sam od svog rahmetli koreografa Gacka Bekte nauči-la najveći dio onoga što umijem i znam o folkloru. Sve je počelo tako što se, na pri-jedlog mojih drugarica iz komšiluka, upi-sujem u folklornu sekciju KUD-a u kojem sam do tada bila članica horske sekcije. Ljubav prema folkloru prevladala je u od-nosu na pjevanje. Nakon izvjesnog vreme-na, te moje drugarice napuštaju folklornu sekciju, a ja sam se noćima, tri puta sed-mično, sama vraćala kući. Međutim, to me nije omelo da idem dalje, pa i kada sam, u nekom razredu osnovne škole, popusti-la u učenju i kada mi je otac namjeravao zabraniti odlaske na probe, pa sam ga molila da mi uskrati džeparac i dr. Aktiv-nost u folkloru nastavljam u Brezi, u koju sam došla zbog rata, i u kojoj je, na moju sreću, iako je bio rat, egzistiralo tadašnje kulturno-umjetničko društvo.Nakon izvje-snog vremena, počinjem raditi kao koreo-grafkinja i svoje znanje prenositi na mla-

Kor

eogr

afkin

ja M

ersi

ha (d

esno

) na

Fes

tiva

lu u

Her

ceg

Nov

om

CoolturaCooltura


đe generacije. Pored poslovnih obaveza i obaveza prema porodici, uspijevala sam uskladiti rad u folklornoj sekciji, koju sam svrstala u listu prioriteta u svom životu. Šta me, pored svih prepreka, naročito u pogledu samog rada s gore navedenom generacijom, tjera da i dalje budem tu gdje jesam? Ljubav prema folkloru, koja traje dok ja trajem.Društvo je, uz podršku Općine Breza, Rud-nika Breza i privrednika grada Breze, ove godine realiziralo Drugu smotru folklora, na kojoj se predstavilo nekoliko društava iz BiH i naši prijatelji iz Turske. Prezado-voljna sam organizacijom i realizacijom i nadam se da ćemo i ubuduće biti u prilici

na takav način gradu Brezi predstavljati našu tradiciju i kulturu. Rad s djecom je vrlo zahtjevan, naročito s djecom tinejdžerske dobi. Posmatrajući iz današnje perspektive, a u odnosu na ra-niji period, naročito ratni, kada nisu po-stojali ni materijalni ni sigurnosni uslovi, mladi su, nažalost, vrlo malo zainteresira-ni za njegovanje tradicije i kulture. Trend opadanja zainteresiranosti je u po-rastu, čak i kada KUD "Breza", koji egzi-stira već šest godina, ima materijalnu i tehničku podršku Općine Breza i Rudnika Breza, kada postoje svi neophodni uslovi za rad. Nadam se da ćemo, uz mnogo tru-da i zalaganja uspjeti opstati, kako bi gra-du Brezi pokazali ono što znamo i umije-mo, a to je da igramo i samo igramo.Bakir Islambegović (21), student Stomato-loškog fakulteta u Sarajevu i koordinator BH Roots za BiH: Kolo za mene predstav-lja dio naše kulturne baštine, dio našeg identiteta, koji nas je uvijek pratio kroz hi-storiju. Zbog toga ga trebamo cijeniti i čuvati. Žao mi je kakvu danas percepciju neki imaju o kolu, kao i slici koja se, nažalost, često nameće. Mnogi kolo posmatraju kao ples ruralnih sredina, kao nešto što nema veze s kul-turom i historijskim naslijeđem, kao ples kojem je prije mjesto na koridama nego na kulturnim manifestacijama. Ova per-cepcija je kobna greška i odricanje od kola je jednako odricanju od naših kori-jena. Kolo je mnogo starije nego što mnogi mi-sle, a njegov značaj u prošlosti za društve-ni i kulturni razvoj bio je golem. Porijeklo kola datira iz perioda prahistorije u kojem je bilo uglavnom dio ritualnih ceremonija, vezanih za određene kultove u politeistič-kim religijama. Rasprostranjeno je najviše na Balkanu i Bliskom istoku. Riječ "kolo" označava B

akir

Isla

mbe

govi

ć

CoolturaCooltura


kružno kretanje, mada se kola mogu javiti i u drugim oblicima. Vjeruje se da su sta-rosjedioci Bosne kolo vezali za kult Sunca, koji je dokazano bio prisutan, pri čemu je krug u kolu imitirao njegov oblik koji je simbolizirao savršenstvo, cikličnost živo-ta i prirode, a moguće je, mada nije do-kazano, da je predstavljao i reinkarnaci-ju. Tako su na stećcima nekada prikazana kola, muška, ženska i mješovita, nepozna-te simbolike. Mnogi naučnici smatraju da oni predstav-ljaju "nijemo kolo" koje se igralo u čast mrtvom. Mnoga veselja za koja su kola vezana, kod muslimana, pravoslavaca i katolika po-tječu upravo iz tog prahistorijskog doba, ali su izgubila vjerski kontekst i poprimi-la skoro isključivo društveni i ušla u do-men narodne tradicije i kulture. Kolo je u prošlosti bilo sastavni dio većih okuplja-nja, koja su tada imala značajan ekonom-ski aspekt, s obzirom na to da se na ta-

kvim okupljanjima aktivno vršila trgovina, ali i značajan socijalni aspekt, jer su ljudi na takvim okupljanjima često tražili par-tnere. Tako da možemo reći da je kolo u samom tkivu ne samo bosanskog, već i balkan-skih naroda, te bez obzira na to što se kolo smatra konzervativnim dijelom naše kulture i što se veže za koride i slično, kolo je dosta bogato izrazom, simbolikom, zna-čenjem i individualnim karakterom. Zaista je lijepo vidjeti kako osobe, pozna-vajući i plešući kolo, aktivno doprinose ču-vanju naše historije i kulturne baštine, pri-povijedajući priču kroz svoje pokrete i šire-ći univerzalnu poruku sreće, mira i ljubavi. Užitak je posmatrati različite pokrete i teh-nike plesa, svaku karakterističnu za odre-đeni narod i područje, prikazujući uvijek drugu priču i tradiciju. Užitak je i vidjeti ra-zličite narodne nošnje, od kojih opet svaka nosi svoju priču, svoj vlastiti karakter.

KU

D B

reza

na

Dru

goj s

mot

ri fo

lklo

ra u

Bre

zi

KreativaKreativa

Kreativa


Siva generacija

Nekad u julu 2018. godine... Đe je ona moja više? Prije pola sata je re-kla da je spremna. Još ovo vrijeme, tačno mi samo kiša fali. A fino ti je, Samire, mati go-vorila: "Ponesi kakvu duksericu, zahladnit će predvečer". A ti, jok, nećeš poslušati. Pa se sad smrzavaj. A još ova majica, baš me guši, nisam mogao užu obući. Ali opet, nisam val-jda tri mjeseca džaba u teretanu iš’o.Ove misli okupirale su mladića koji je za-mišljeno stajao u parku ispred Almine zgrade, nestrpljivo očekujući njihov prvi sastanak. Međutim, njegovo raspolože-nje se postepeno mijenjalo, od euforije do ljutnje u svega pola sata koliko čeka svoju dragu Almu. Da li je to zbog toga što ona očigledno kasni ili je, pak, zbog kišovitog i tmurnog vremena koje je zaposjelo juli, a i dobru polovinu augusta? Bit će da je zbog vremena. Dok tako stoji i razmišlja o vrijednostima svoje egzistencije na Zemlji, oko njega se dešavaju razne zgode, susreće stare prija-telje, ali donosi i neke bitne životne odluke.Neka, izdurao je Samir i gore, izdurat će i ovo. Samo da mi je završiti ovaj četvr-ti, pa da bježim tetki u Njemačku. A koji me đavo natjera da upišem onu medicin-sku? Al’ hajd, bar će biti nekog hajra, gore u Njemačkoj samo mene čekaju. Ah, već

zamišljam život, luksuz, kuće, vile, auta... Eh, što će rodbina od ljubomore pocrkat’. Jest’, brate, moraš da radiš, što jest − jest, ali zato plata ti hiljadu i po eura, he, brale moj, znaš li ti koliko je to? – mala stanka, osvrće se oko sebe kao da mu nešto nedo-staje, kao da je nešto zaboravio. Paničnim pokretima dodiruje prednje džepove svojih pantalona. Lice mu blijedi, počinje ubrzano disati. Telefon. Gdje je? Kraća stanka. Ponovno mu se boja vraća u lice, disa-nje se regulira. Telefon je tu, u zadnjem džepu pantalona. Ponovo ga nastav-ljaju moriti misli: Oj, kad će više, koli-ko se sprema, pa ne ide na modnu revi-ju! Ček’ da vidim je li šta na story izbaci-la, tačno ću poludjeti! Bila je aktivna pri-je pet minuta. Čekaj da pogledam šta je ovo izbacila. Opet anketa. Crne ili roze šti-kle. Uzima telefon već ljut i piše poruku: "Dolazi više, čekam te pola sata. Bosa do-lazi da ti ja gore ne bih došao." Briše. Upss. Slučajno je poslao poruku. Oj, Samire, što si se ukopao sad! Šalji drugu, da ti ova oči ne iskopa: "Bebo, hoću reći, najljepša moja, dođi i bosa, znaš da si meni najljepša." I šalji brzo dok još seen nije bacila. Mladić već problijedio duboko odahnu i na-stavi nestrpljivo čekati svoju draganu. U tom trenutku, gledajući zamišljeno u daljinu, nije mogao vjerovati svojim očima. Pa to je mali Amer, brat njegove drugarice Semije. Pa vidi samo kako je porastao, već momak pravi! Čudi se Samir i gleda mladića. On je u društvu prijatelja, a u rukama nose vre-će s alkoholnim pićima. Prepoznavši Sami-ra, dječak mu s osmijehom prilazi: Pa gdje si ti, Samire, kućo stara? Otkad te nisam vidio! Jesi li to na utakmicu krenuo?

Ela Vrana, Goražde, studentica Medicinskog fakulteta u

Sarajevu

KreativaKreativa

Kreativa


Tek tada, Samir se sjeti: Svjetsko prven-stvo, Francuska − Hrvatska, utakmica živo-ta. Kako je to mogao zaboraviti i baš sad zakazati sastanak s Almom? A šta će opet u drugu ruku, dugo je pokušavao nagovo-riti je da izađe, zafolovao ju je prije godi-nu dana, folov je uzvratila prije tri mjese-ca, onda joj se javio prije nekih mjesec i po − i evo nas tu gdje jesmo. Čekamo lijepu Almu, @_almica123, najljepšu curu u čar-šiji, a i šire. - Jesam, jesam kako da nisam, mali Amere. Evo baš čekam jarana pa da idemo.− Čuj, jarana. A @_almica123 malopri-je objavila sliku na Instagramu, napisala: "Stižem" i označila te. E, moj lafe!− Ma pusti to, Amere. Nego, kamo si to ti krenuo?− Evo, odosmo kod jarana gledati utakmi-cu, uzeli par piva i šišu. Tek tada Samir pogleda u drugu kesu koju je nosio Amerov prijatelj i vidje kako izvi-ruje nargila.− Čekaj Amere, koliko ono ti godina imaš? 14? Pa kako su ti prodali alkohol i nargilu? Znaš li da je to zakonom zabranjeno?− Ma pusti to, imamo mi jarana koji izgle-da baš starije, sad će mu petn’esta, a k’o da ima dva’est. A, vala, niko za godine i ne pita.− Hajde, pamet u glavu. I ostavi se toga. Rano ti je da počinješ.− Moj dobri Samire, čekaj ti curu, a mi kao pravi muškarci odosmo gledati utakmicu ži-vota.Rukovaše se i Amer i njegovi prijatelji odoše. Gledao je dugo za dječakom i zamišljao sebe u tim godinama, a to je bilo prije svega četiri godine; on je tada bio u nekom ludom svijetu igrica, a na te opijate ni pomišljao nije. Čekaj, Almica, ona slika. Uzimajući mobil-ni telefon iz džepa brzinom munje, otvo-ri Almicin story. U liftu je, bar se tako čini. Već je objavila tri selfija prije minutu, ah, valjda će sad.

U tom trenutku začu se sirena hitne po-moći i zaustavi se na drugom dijelu parka. Pritrča tamo i tek u tom trenutku primijeti grupicu tinejdžera, od oko 16 godina, malo mlađih od njega. Jedan je ležao na podu, a ostali oko njega sjedili su na obližnjoj klu-pi i izgledali kao mrtvaci. Na podu su bile šprice. Narkomani, očigledno. Tehničari su izašli iz saniteta i jedan malo krupniji ne-što je promrmljao: Zar opet? Kuda ide ovaj svijet? Ma opet onaj mali od neku večer, ne zna on ni gdje je, ni ko je, a kamoli za ovu ogrebotinu na licu. Sinoć sam šio, uju-tro kad se probudio, nije znao ni ko je, ni šta se desilo, a kamoli gdje živi. Unesoše ga i kola hitne pomoći odjuriše. Samir se za-misli i rastuži nad sudbinom tako mladih ljudi, njegovih vršnjaka, a već osuđenih na propast. U tom trenutku počeše kapi kiše padati na Samirovo lice i lagano ga kva-siti. Šteta frizure i gela. Sreća da je kišo-bran glavni modni trend ovog ljeta, pa ga je Samir ponio. Već kad je bio na rubu, vra-ta zgrade se otvoriše i izađe njegova Alma.

AO

KI T

etsu

o 20

07 S

tand

ing

Peop

le

(by

Jenn

ifer

War

burt

on)

Kreativa


KreativaE, sad će me čuti, nema više da je Samir papak, pa da čeka sat vremena. Kad joj ka-žem kako stvari stoje, ima da me moli za idući sastanak, da se po pola sata ranije nacrta na dogovorenom mjestu. Djevojka kad ga vidje potrča i pozdraviše se.− Hajde, hajde, požuri da se slikamo dok mi se kosa nije uvila, pola sata sam je peglala.− Prelijepa si draga Alma, ti si meni svakako lijepa. Ma šta fali i ako se uvije, ljepota je ono čime zračiš. Alma ga pogleda i prevrnu očima i pohiti za telefonom. Nakon pet minuta selfijanja,

Samir reče:− Hajde, valjda je jedna dobra. A gdje ćemo sad?− Samo malo da objavim na Instagram, moji su se foloveri već zabrinuli. Čuj, gdje ćemo? Pa u nargila bar, čula sam da se otvorio jedan novi, pravo su dobri šiša majstori. Zove se "Posljednji udah".Sav smušen, potvrdno Samir kimnu gla-vom, dok su mu mislima lutale razne ide-je. I mladi par ode u tamnu noć. Za njima ostade samo kišni trag.

Istv

an O

rosz

(Oid

ipus

)

Cvekla, yoga i sklekovi


Cvekla, yoga i sklekoviNastojeći se prilagoditi sve bržem ritmu

života, godinama smo se rješavali nekih navika koje smo imali, pa smo se tako ri-ješili i navike zdrave ishrane. Da li ste ika-da čuli za magični začin koji kada stavi-te u jelo, ono dobije odličan ukus, štedi vrijeme i novac, a pri tome ne štedi vaše zdravlje jer je pun aditiva. Riječ je o dodatku jelima sa povrćem, uni-verzalnom začinu. Začin koji je naizgled bezazlen sadrži više od 60% soli pomije-šane sa raznim aditivima – pojačivačima okusa i roka trajanja, kao i vještačkim bo-jama, šećerom i kukuruznim škrobom. Baš zato je bolje koristiti organske začine, ko-jih na našem tržištu ima sve više.

Curry, kurkuma i ostaliCurry je zapravo mješavina začina koja može, ali i ne mora imati pikantan okus. Njegov najznačajniji sastojak je kumin koji sadrži velike količine željeza (glavne kom-ponente hemoglobina), te je samim time odličan pomagač u slučaju anemije. Također sadrži velike količine vitamina C, odličan je za probavu kao i za mršavljenje. Tako da idući put prije nego što počnete

provoditi neku dijetu, probajte u ishranu uključiti kumin.Kurkuma, ili žuti začin koji će ostaviti fleku na bilo kojoj tekstilnoj površini koju do-dirne, još jedan sastojak curryija, jak je za-štitnik organizma. Uz kurkumu ćete sma-njiti rizik od srčanog i moždanog udara, raznih upala u organizmu, bolesti jetre i bolnih menstruacija.Đumbir se kod nas može naći kao mljeve-ni začin, ali i kao korijen. Jelima daje ljuti-nu, a pomaže vašim zglobovima da ostanu zdravi bez obzira na to koju deceniju živo-ta gazite, često se uz dodatak meda koristi za oporavak od prehlada i gripa, te obuz-dava bolne migrene.Ukoliko ste mislili da lijekovi moraju ima-ti grozan ukus, tu je origano da vam raz-bije taj mit. Začin koji se klasično stavlja na pizzu, jača imunitet, a ima i djelova-nje slično antibioticima. Umjesto korište-nja raznih hemijskih preparata za njegu kože, koristite ulje origana koje pomaže kod problema sa aknama, ispucalom ko-žom, raznih osipa i peruti. Također od nje-ga možete napraviti i čaj koji, pored svog blagotvornog djelovanja na opšte stanje organizma, ima i odličan ukus.Za čili se kaže da produžava život. Ovaj začin će vašim jelima dati pikantan ukus, a vas će "udaljiti" od dijabetesa, stanica raka i kardiovaskularnih bolesti. Potaknut će vaš mozak da luči "hormone sreće", te vas može spasiti od depresije, anksiozno-sti i ostalih bolesti prouzrokovanih našom stresnom svakodnevnicom.

Za svaki problem začin raste

Majra Grabić, studentica Odsjeka za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u

Tuzli




Sumak(c) u našoj kuhinji nije zastupljen, a mnogi ga smatraju samo ukrasnim dr-vetom (ukoliko ne znate kako izgleda ovo drvo – google it). Donosi vam dašak ori-jenta, vitamin C, kalij, kalcij, fosfor i ma-gnezij. Pomaže kod respiratornih bolesti

(bronihits, astma) i gljivičnih infekcija.Nadam se da ćete se vi, dragi čitaoci, ubr-zo pozdraviti sa komercijalnim začinima i svoj život začiniti ljekovitim, organskim začinima, jer gubljenje kvaliteta ishrane je gubljenje kvaliteta života.




Google dijagnoze

Uobičajeno je čuti članove porodice, pri-jatelje i kolege kako nam se žale da imaju stotine bolesti, međutim rijetko ih viđamo da odlaze liječniku. Izgleda da je posta-lo lakše provjeriti svoju dijagnozu na in-ternetu. Štaviše, modernije i jednostavnije je obra-titi se dr. Googleu, mnogi kažu. Pa šta se loše može desiti ako malo googlamo o zdravstvenim tegobama? Doktorica me-dicine Esma Osmanbegović, liječnica u Domu zdravlja u Gračanici, nam je rekla nešto više o tome.Svaka osoba treba da se informiše o svo-joj bolesti i internet nam to danas zaista olakšava. Ipak, informacije koje pretražu-jemo trebaju biti sa provjerenih web stra-nica i napisane od strane stručnjaka. U svakom članku ili tekstu medicinskog sadržaja bi trebalo da bude imenovan au-tor teksta, iako to u većini situacija nije slučaj. Međutim, prije nego što počnemo primje-njivati bilo kakve savjete za zdravlje, lije-kove ili metode dijagnostike preporučene s interneta, trebalo bi se konsultovati sa stručnom osobom. Moram priznati da moji pacijenti, na svu sreću, i ne dolaze sa Google dijagozama tako često. Većina mojih pacijenata je sta-

rija populacija, odnosno populacija treće životne dobi, koja se ne služi internetom. U mojoj praksi je bilo nekoliko slučaje-va kada pacijenti na osnovu informacija dobivenih na internetu pretpostavljaju ili sumnjaju na neku bolest , ali opet nije če-sta pojava. Takve situacije se događaju s mlađom po-pulacijom. Zaista, potencijalna opasnost leži u tome da se pacijenti ne konsultuju sa stručnim osobama u vezi sa svojim te-gobama, nego se isključivo oslanjaju na informacije dobivene s interneta.Kroz razgovor sa srednjoškolcima koji su više skloni istraživati na internetu saznali smo kakve Google dijagnoze su postavi-li sami sebi. Problema ne bi bilo da nisu sami preduzeli određene mjere liječenja koje im je savjetovao dr. Google, pa je tako nekoliko srednjoškolaca završilo sa upalom pluća zbog uzimanja pogrešnog lijeka za kašalj, osipom na koži zbog uzi-manja pogrešne kreme za kožu ili pogor-šanjem bilo koje trenutačne bolesti. Često se znalo desiti da je neko zdrav-stveno uredu, ali nakon malo googlanja osoba pomisli da je bolesna. Upravo zbog opasnosti obraćanja dr. Googleu, kada je riječ o mlađim osobama, nije više rizično samo fizičko, već i psihičko zdravlje poje-dinca. Kod dosta mlađih osoba možete primije-titi da takvo ponašanje prelazi čak i u ovi-snost. Mladi su sve više skeptični kada je kada je riječ o odlasku liječniku. U koliki problem onda to zaista prerasta? Ko je kriv za lije-čenje na internetu? Studentice psihologi-je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Jasmina Imamović, Semra Delić

Marina Glavinka, Sarajevo, učenica Pete gimnazije u Sarajevu




i Anisa Čelik, o Google dijagnozama, kako iz svog iskustva, tako i s psihološkog as-pekta, rekle su nam sljedeće:

Da li je istraživanje neke bolesti na in-ternetu korisno ili pogubno?

Jasmina: Istraživanje bolesti na interne-tu nije pogubno sve dok se svojevoljno ne poduzimaju nikakve mjere liječenja i

tretiranja navedene bolesti koju osoba smatra da ima.Semra: Smatram da istraživanje na inter-netu može biti pogubno jer je veća mo-gućnost da ćemo uspostaviti sebi dija-gnozu koja je pogrešna. Takav čin može dovesti do uzimanja po-grešnog lijeka, a time možemo jedino do-datno pogoršati zdravstveno stanje.




Anisa: Mislim da istraživanje neke bole-sti na internetu nije u potpunosti kori-sno, ali ni pogubno. Internet nam pruža veliki broj informacija, kako o bolesti-ma, tako i o drugim temama, ali sma-tram da se te informacije ne trebaju uzimati kao tačne bez daljeg raspravlja-nja o toj temi, posebno kada se radi o nekoj bolesti.

Kada imate zdravstvene tegobe, koli-ko često se nađete u situaciji da se pri-je obratite Google pretraživaču nego liječniku?Jasmina: Nikad ne pretražujem svoje simptome preko Google pretraživača. Uvi-jek je prva i najsigurnija opcija otići ljeka-ru koji će uspostaviti dijagnozu.Semra: Nikad ne googlam svoje simpto-me bolesti.Anisa: Dešava se često da pogledam na internetu šta piše o nekoj temi, ali te in-formacije ne uzimam kao tačne i pouzda-ne bez odlaska liječniku.

Kako psihologija gleda na fenomen us-postavljanja dijagnoze uz pomoć Go-oglea samom sebi?Jasmina: Pretraživanje simptoma na Go-ogleu samo pojačava strah kod ljudi koji su podložni hipohondriji. Najbolji i najefi-kasniji način za rješavanje takvog straha i iznošenja preciznih medicinskih informa-cija i dijagnoza rješava se razgovorom s liječnikom.Semra: Vjerujem da nas savjetuje da to ne radimo, već da se umjesto toga obratimo liječniku. Ipak su liječnici kompetentni za

pružanje zdravstvenih usluga. Traženjem pomoći od Googlea možemo završiti konzumiranjem pogrešnih lijeko-va i time ugroziti naše zdravlje.Anisa: Kao i svaka druga nauka, i psiholo-gija na to gleda kao na jednu veliku bu-dalaštinu. Mislim da je poražavajuća činjenica da se ljudi prije okrenu internetu, nego da po-traže pomoć od stručne osobe, koja je, na kraju krajeva, završila toliko godina ško-lovanja baš iz razloga da bi se bavila tim bolestima ili nekim sličnim problemima.

Koliko sebi smijemo dopustiti istraži-vati na internetu?

Jasmina: Nadovezala bih se na to da li je istraživanje neke bolesti na internetu ko-risno ili pogubno i moj odgovor na spo-menuto. Smatram da istraživanje na internetu nije opasno ako ne utječe na naše ponašanje ili činove. Sve je dozvoljeno i nije štetno kada se obavlja s nekom mjerom, bez pre-tjerivanja.Semra: Istraživati je uredu, ali kada je u pitanju istraživanje zdravstvenih tegoba, bolje je to nikako ne raditi.Anisa: Mislim da istraživanje na internetu uopće nije loša stvar, ali samo ako ima-mo na umu da nisu sve informacije koje tamo pišu tačne, i ako znamo čemu može-mo vjerovati, koje informacije su pouzda-ne, koji izvori su uredu i slično.

Nešto kontam...Nešto kontam...


lacije različitih vjerovanja i stavova koje je nametnula sredina (društvo, roditelji, prijatelji) i koje smo mi integrisali u svoju psihu, vjerujući da smo to mi. No, dobro. U čemu je onda problem? Iako to nisu naša uvjerenja, ako mi osjetimo da jesu, šta je tu sporno? Sporno je to da ako baziramo svoj život na takvom shva-tanju sebe, nikada nećemo iskusiti istin-sku sreću i ispunjenje. Naravno, doživjet ćemo momentalno ushićenje kada kupi-mo Audi kojeg svako želi, iako nas auto-mobili uopće ne zanimaju i ponosit ćemo se što smo postali doktor, iako smo uvijek potajno željeli da otvorimo pekaru. Narav-no, ovo ne znači da nijedan vlasnik Audija, ni doktor, nije htio to da postane. Posto-ji hrpa primjera gdje ljude njihova auten-tičnost odvede u tom smjeru. Ali, previše osoba biva povedeno u životnim smjero-vima koji jednostavnu nisu za njih.Tinejdžerske godine su jedne od najbitni-jih kada je riječ o autentičnosti. Tada sa-znajemo ko smo mi ustvari, odudaramo od normi i pronalazimo svoje "ja". Bitno je da to "ja" koje pronađemo bude autentič-no, a ne nametnuto, jer uspjeh te potrage može bitno obilježiti ostatak života.Kako onda da pronađemo sebe? U današ-njem svijetu konstantne stimulacije i op-terećenja informacijama, stalno primamo informacije iz vanjskog svijeta o tome šta to trebamo da budemo i želimo. Mi treba-mo da budemo vjerni konzumenti koji ne razmišljaju previše i koji su voljni se zado-voljiti Coca-Colom ili sljedećim ludim izla-skom ili partijem. Tu je i obećanje vječ-

Autentičnost: šta je i kako je pronaći?

Ko sam ja? Šta ja to želim?Naizgled nam se ovo mogu činiti kao jed-nostavna pitanja s očitim odgovorima. Ja sam svoje ime, ono što radim; ja sam Er-nad, Envera, Nedim, Amina ili bilo ko dru-gi. Ja sam student, profesor, bankar, sta-klar itd. A šta ja to želim? Pa želim ono što svi žele, naravno. Želim dobar posao, porodicu, uspjeh, da budem donekle po-pularan i omiljen. Sve su to ljudske stvari koje svi mi želimo.Međutim, pod slojevima naše psihe i bića, koji se gule kao glavica crvenog luka, na-lazi se jezgro naših istinskih htijenja i nada, ambicija i svojstava. Ispod slojeva društvenog uvjetovanja i programiranja, lažnog predstavljanja i skrivanja vlastitih emocija nalazi se autentičnost.A šta je to autentičnost? Osoba koja se ponaša autentično ponaša se u skladu s vlastitim vjerovanjima i prirodom. Na-ravno, dosta vas će na ovo reći da se vi već tako ponašate. Kako bi se drukčije čo-vjek ponašao, na kraju krajeva? Istina je u tome da se malo nas ponaša autentično, i ono što mi mislimo da je naše autentič-no ponašanje najčešće je rezultat akumu-

Ernad Mahmić, Zenica, student Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta u

Sarajevu



nog spasa u vidu savremene, izvitoperene verzije "romantične ljubavi", koja više liči na momentalno ispunjavanje ličnih hiro-va umjesto na trajno saputništvo.Naravno, opet ponavljam, ništa od ovoga nije sporno ako je to ono što istinski že-limo. Stvar je u tome što bi veoma malo nas, kada bismo se dobro zamislili nad sobom i vlastitim životima, došlo da za-ključka da je to ono za čime čeznemo u najdubljim odajama našega bića.Kako onda da otkrijemo našu autentič-nost, da se povežemo s našim istinskim

bićem? Pa, budući da je glavna prepreka našem upoznavanju samih sebe distrak-cija i stimulacija, potrebno je da svaki dan izdvojimo nekoliko minuta tokom kojih nećemo raditi ništa drugo osim provoditi vrijeme sami sa sobom. Nakon nekog vre-mena ćemo primijetiti da nam autentične misli same niču. One imaju uzemljen, ne-pokolebljiv kvalitet i odmah ćemo ih pre-poznati u moru misli nametnutih od druš-tva, roditelja, pa čak i prijatelja.Takve misli ostaju s nama kao nešto što smo sigurni da želimo uraditi. Ne napu-

Aut

or il

ustr

acije

Mile

s Jo

hnst

on



štaju nas i po tome se razlikuju od običnih podražaja i hirova. Kada otkrijemo svoje pravo lice znat ćemo da smo pronašli ne-što vrijedno. Ponašanje u skladu s našim izvornim vjerovanjima i željama dovo-di to toga da naš život bude ispunjen za-dovoljstvom, mirom i smislom. Takvo živ-ljenje nije samo korisno za nas, već i za druge, jer kada se ponašamo autentično, krasimo cijeli svijet onim posebnim da-

rovima koje samo mi možemo da damo. Ovaj članak je samo mali uvod u auten-tično življenje. Toplo preporučujem svima koji ga pročitaju da sami sprovedu dodat-nu istragu i informišu se o ovom prediv-nom konceptu, i sa psihološke, i duhov-ne strane. Savjetujem i da svi vi pokuša-te naći vlastiti glas autentičnosti i iskusiti kako je to živjeti punim plućima, sa zvijez-dama u duši i vatrom u srcu.


Što je ono što vas obrazovni sustav neće nikada naučiti

Matija Krivošić, Mostar, student Odsjeka za odnose s javnošću na Filozofskom fakultetu u

Mostaru

Prije svega, ovo nije tekst koji će zboriti o tome kako sustav u Bosni i Hercegovini ne funkcionira, ni kako ekonomija i društve-na svijest nisu dosegli do razine na kojoj bi bio pospješen razvoj države. O tome bi se moglo satima, a to nas ne bi dovelo nigdje. Gdje god se nalazili i vodi-li svoj život postoje ta "nepisana pravila" koja nas čine ljudima kakvim jesmo. Ponekad surovi, ponekad egoistični, a po-nekad s previše empatije, no ipak, sve je to sastavni dio onoga što je današnji kaos, pardon – svijet i društvo u kojem živimo. Od "malih nogu" okruženi smo informaci-jama koje samo upijamo i uzimamo zdra-vo za gotovo.

Roditelji ili skrbnici nam žele pokazati je-dini ispravni put koji treba slijediti. Veći-nom do neke zrelije dobi teško je to smje-stiti u određeni koš i sve to sortirati. Odmah se tu javljaju nedoumice, jer je to nama kao djeci takav napor slušati te poznate "propovijedi" koje mislimo da su bespotrebne. Poslije, kada već shvatimo kako tu nema više ni mame ni tate da nas vuku za rukav, onda shvatimo da se treba lupiti nogom u tur i shvatiti da te propovijedi treba bolje razumjeti.Kako bi imali određeni stav, potrebno je imati izgrađen karakter. No, kako sad iz-graditi karakter – tu nema određene for-mule, već je to stvar jedinke. Naša cjelokupna ličnost je predodređena tome, ne ubrajajući temperament. Tu dolazi ona životna škola koje nema pred pločom, u knjigama, u skriptama. Sve to i još mnogo toga treba iskusiti na svo-joj "koži".Nikad ne očekujte ništa od drugih, kao prva lekcija (da sam je barem prije usvo-jio…), zato što ćete u većini slučajeva osta-



Aut

oric

a fo

togr

afije

: Am

ra F

orić

(Ins

tagr

am @

amra

phot

ogra

phy_

)

Neštokontam...

Nešto kontam...


ti povrijeđeni jer su ljudi u suštini po pri-rodi zajedljivi. Okivat će vas u zvijezde dok im trebate, a čim im se taj put ostvari, za njih postajete nitko i ništa. Drugim riječima rečeno, samo prava pri-jateljstva nisu egoistična i ne očekuju ni-šta zauzvrat. Prije nego što poželite učiniti dobro djelo, zapitajte se da li zaista činite dobro djelo pravoj osobi, možda netko, tko bi htio biti vaš prijatelj nema hrabrosti to reći. Ne-kada je potrebno (možda i uvijek) "čitati između redova" u odnosima s ljudima, s obzirom na obrnutu skalu vrijednosti da-našnjice – ništa vas ne smije ni iznenadi-ti niti razočarati, jer se s tim ravnodušno pomirimo. No, svima dajte šansu, a vrijeme će poka-zati tko je bio vrijedan toga.Putujte više. Kad god i koliko god. Jedna je stvar u novcu koji vam se neće vratiti nakon putovanja, no sigurno ćete se vra-titi puni doživljaja, prizora koje niste imali priliku vidjeti uživo, mirisa, zvukova, boja i svega onoga što ne možete vidjeti kroz laptop maštajući o toj destinaciji. Stoga, samo volja i spakirani kufer/tor-ba potrebni su za avanturu. Upoznat ćete nove kulture i ljude, a danas postoji mno-go web stranica koji nude jeftine, a po-voljne karte za let/vožnju, kao i mjesta za ugodan smještaj. Neopisiv osjećaj ispunjenosti s kojim se vratite nakon putovanja je nemoguće rije-čima dočarati, svojevrsna katarza. Sa sva-kom novom avanturom, postajete svjesni-ji onoga što ste i koliko nas razlike zapra-vo spajaju i shvatite kako je "svijet zapra-vo mali".Preuzmite odgovornost i gradite samopo-uzdanje. Nekad zvuči lako za reći, ali je za-

ista izvodivo i vodi nas ka pravom putu sazrijevanja. Recept za to je svakako jednostavan. Ho-dajte uspravne glave svaki dan, kao da vas nitko i ništa ne može zaustaviti. Ono što vam nitko ne može oduzeti je vaš ponos. Stoga, budite svoji i ne dozvolite da vam netko drugi kroji život. Slijedite svoju mantru i pravila da biste otkrili sebe, pa ćete vidjeti kako je taj put težak. Vrijedan je, čak i ako posrnemo ne-kad, no sigurno je sve što vodi ka uspjehu. Bilježite! Sigurno su prošla ta vremena kada su se dnevnici pisali, kupovali albu-mi u koje će se lijepiti slike koje su na-stale iz analognih fotoaparata i posebno se kupovale kamere s kojim bi se snima-li blagdani, rođendani i svi ostali životni događaji. No, to su ipak bile, zaista, sitnice kojih smo se sjećali. Što danas imamo? Danas stojimo sami sa tim pametnim mo-bitelima kojim bilježimo sve, a ne pamti-mo više ništa. Sigurno, nije svatko za re-tro stvari kao ja, ali samo bilježenje jed-ne stranice dnevnika nam može produbiti smisao za dalje i ako niste za te stvari, ja-mačno i pametni mobiteli ispunjavaju tu svrhu. Za nekoliko godina će vam biti drago kada iz kartonske kutije izvadite nekoliko izra-đenih fotki, nekih natpisa, memoara i ostalog što će vas podsjetiti na djetinjstvo ili mladost. Zaista, svijet nije samo književnost, fizika, kemija, sociologija i što sve ne. Svijet je samo jedan outofthebox koncept koji sa sobom nosi i ono dobro i loše. Uzmite pomalo i od jednog i od drugog i nađite svoj put ostvarenja.

Zapis o zemlji

Zapis o zemlji


Neštokontam...

Drugi put, rečenica je koju najviše mrzim. A taj sam dan na mnoga pitanja, o tema-ma koje su mi bile interesantne, dobila upravo takav odgovor. Pa, zaboga, kolika je samo Rama i što sve krije, imam pre-malo vremena za takav dijapazon uspo-mena, priča, tonova, čudnih glasova, uti-saka. Takav spokoj. Ko bi rekao. Nisam ni slutila što će me sve dočekati u toj skrive-noj kotlini, ispod planina Raduša, Ljubu-ša i Vran. Ali, ono što sam očekivala bila je priča. I dug put. Prvo što sam poželjela vidjeti izbliza bila je "ramska gitara", otok nastao igrom ljudi, zemlje i vode. Gitara koja svira tonove života onih koji su sada samo pri-ča s crno-bijelih fotografija, ili iz sjećanja onih koji su preživjeli tu intrigantnu 1968. godinu, kada se desio potop dva sela zbog akumulacije jezera. Ali, nisam, jer moram nešto ostaviti i za drugi put. Rekli su mi da čamac nije bio slobodan.Zaputila sam se ka samostanu Šćit, gale-riji mira, riznici znanja, borbe i krune Ra-

mljaka. Umjetnički je to produkt koji u sebi nosi neizbrisiv trag postojanja vjere, nade, sklada, počevši od freski iznimne vrijed-nosti do same činjenice opstanka samo-stana. Pravu sliku Šćita i Rame, sa mnom je podijelio ljubazni fratar Andrija Jozić.

Drugi način – Ramsko jezero

Irma Ahmetspahić, Zenica, studentica Odsjeka za komunikologiju na Fakultetu

političkih nauka u Sarajevu

Reportaža o Ramskoj kotlini

Raz

govo

r sa

fra

And

rijo

m Jo

ziće

m

Zapis o zemljiZapis o zemlji


Godine 1968. napravljeno je jezero, s mak-simalnom kotom od 595 m.n.m., odno-sno samo metar razlike od položaja crkve, koja se nalazi na koti 596, što znači da je crkva izolirana. Zapravo, ona je borbeno spašena, saču-vana na ovom poluotočiću, koji nosi bla-go velike vrijednosti na plećima. Nosi duh povijesti. Nivo jezera je trebao biti tri metra viši, tač-nije ostalo je na izbor, ili niži nivo jezera, ili će biti potopljen samostan.Borba za Šćit je dobijena. Ali za potoplje-na sela, nije. Tri tisuće i petsto ljudi je mo-ralo odseliti, a trinaest grobalja je zatvo-reno, potvrđuje fratar.Dvorac rađen 1914. godine, devedesetih je godina, od strane provincijala Bosne Sre-brene, pretvoren u kuću mira Franjevačkog samostana, sada već prostor za odmara-nje, organiziranje seminara, edukacija, ili u konačnici okupljanja za ljude koji žele svoj kutak, svoj mali komad neba između obro-naka velikih planina, na 600 metara nad-morske visine, otkriva nam fra Andrija.

Pomno sam pratila putovanje kroz vrije-me, u glavi nizala slike i nečujno dušom, tijelom i mislima plovila ostavštinom oko mene koja priča priču, plavetnilom i zele-nilom u razvodu. Neprocjenjivo. Trznula sam se na vrlo kratku rečenicu fratra, koja svojom sadrži-nom otkriva opis nastanka jezera. Života Ramljaka. Sudbinu Rame. Povijest joj se može gledati kroz dva elementa, a to su "vatra i voda". Kad sam čula vodu u sastavu ovog opisa, bilo mi je i jasno. Ali vatra? Crkva je paljena pet puta, još od vreme-na osmanskog perioda. Posljednji je put zapaljena 13. srpnja 1992. godine, kada je izgorjela knjižnica. Osim knjižnice, posto-jao je i muzej, u rangu Fojnice, Kreševa, Sutjeske. Moram reći da je to oduvijek bila buduć-nost fratara, djeca, upotpunjenje praznine umjesto biološke djece. To je budućnost samostana, u koju se ulaže, objašnjava fra Andrija.

Ram

sko

jeze

ro



Ramski križ je postao brend Rame, što on zapravo predstavlja?Teško se osvrćem na to, ali sam značaj križa mi nalaže da to i spomenem. Postav-ljen je kao spomenik žrtvama poginulim u napadu Vojske Republike Srpske iz istoč-ne Hercegovine, što Hrvata, što Bošnjaka. Stradalo je više od tisuću ljudi. Komemoracija je prvi put bila devedese-tih godina. Tisuću petsto dvadeset i devet imena je is-pisano na zidu, ubijenih u Drugom svjet-skom ratu, u poraču i nastradalih kasnije. Struktura križa ramskog, dive Krabovčaje, ramske majke, posljednja večera. Muzej iza crkve, koja je ukrašena. Sve to je mala galerija koja u svojoj nutrini, izu-zev priče, krije crkvu, velikog značaja, kao prvo oličenje reda moderne umjetnosti sakralnog prostora bivše Jugoslavije.

***Moje istraživanje i dalje se nastavlja, u još modernijem oličenju. Zaintrigirao me Eko klanac Rama. Razvio se inicijativom mla-dića, koji je od kuće svoga djeda napra-vio, sada već veoma popularnu destina-ciju. Sam. U uvjetima kada je hrabrost da se takvog poduhvata prihvati mlada oso-ba. Lokalpatriotizam i ljubav prema okoli-šu, turizmu, prirodi i svemu što ona nudi, prevagnula je. Marko Pavličević, MA turizma i zaštite okoliša, nakon završenog studija vratio se u svoje selo i počeo ispočetka. U selu, u kojem je živio veliki broj ljudi, sada živi troje. Loš put, uvjeti, odsustvo komunal-nog poduzeća. Sve je mirisalo na odusta-janje. Nisam stao. Intenzivno sam radio, priku-pljao sredstva i uložio u napredak svog stambenog, sada već turističkog područja. Radio sam promocije na socijalnim mreža-

Posl

jedn

ja v

ečer



Samostan Šćit

ma, lecima, verbalno, kako sam znao i umio. Pružao sam klijentima izvr-snu domaću hranu, sireve, suradnju s proizvođačima domaćih proizvoda, prostor za rad, mirno okruženje i bo-ravak koji se pokazao kao izvrstan za istraživanje. Žalosno je što sve to stranci mnogo više cijene. Uživaju u svim pogodnostima, rade istraži-vanja, projekte, te upotpune ugod-no s korisnim. Ovo ljeto je istraživa-nje radila Amerikanka, koja je napu-stila posao radi pisanja putopisa, te navodi da je oduševljena područjem Ramskog jezera, da želi ostati stalno. Istražuje svijet i kaže da je tek osjetila što je život, govori nam Marko. Mar-ko garantira užitak svim uzrastima. Ljeti je planiran razvoj zabavnih sa-držaja na jezeru, uključujući i ekstre-mne sportove koji su već upražnjava-ni na ovom području, a informiranje se pokazalo najefikasnijim putem In-stagrama, što i dovodi turiste iz čita-vog svijeta. Istakao bih posjet austrijske repre-zentacije, te različitih veslača iz dru-gih zemalja, Sinkovića, koji je dao veliki doprinos u izgradnji reputaci-je ovog područja. To me i motiviralo da prikažem i drugu stranu, meni bli-žu. Veći broj planina okružuje jezero, te sam odlučio potencirati planinare-nje i planinski turizam, jer se jezero ovim tempom značajno eksponira, da ja nisam primoran ostati fokusiran na to. No, rado ću turistima pokazati otoke koje krije ovo jezero i zalagati se za borbu koja će pojačati turistič-ku kvotu, doprinijeti napretku i jača-



Samostan Šćit

nju ovog okruženja, koliko god bila neisplativa investicija, ističe Marko.

***

Vratila sam se u apartman, vrlo ugod-nog ambijenta, u objektu sa uslužnim osobljem, a u vlasništvu gospodina Ive Iličića. Drago mi je da sam imala priliku upoznati tog entuzijastičnog učitelja, koji je uložio mnogo u rekon-strukciju područja uz jezero. Resto-ran, kafić i izvanredni apartmani po-red jezera dali su neprikosnoven zna-čaj i motiv za investiranje. Sve je bilo tako drugačije sada. Ah, što sve može promijeniti određena količina infor-macija. Krenula sam u pohod na dušu Rame i već mogla zamisliti ta sela, te ljude koji su 2012. godine posjetili ono što je prikazao pad jezera na najnižu razinu, još od sedamdesetih godina. Isplivala su sjećanja onoga što se ne zaboravlja. Isplivalo je groblje na ko-jem nije bilo cvijeća, ni svijeća deceni-jama. Povlačenje vode ostavilo je pu-kotine, koje su podsjećale na sceno-grafiju nekog filma. Ma, sve ovo i jeste za film. Kada pogledam u dubinu je-zera i obronke planina, koje još obilu-ju snijegom, osjećam igru, život, vre-meplov. Moram da krenem, moje vri-jeme je ovdje isteklo i vraćam se svo-joj realnosti, zureći u fotografije i bje-žeći od jačine utisaka koji bi me mo-gli koštati koncentracije. Do narednog puta, čuvam saznanje na drugi način.

Iz naše mahale

Iz naše mahale


Šta ima novo kod nas?

Za NARKO-NE, 2019. je "luda" godina – a još nije ni blizu završetka! Puni smo novo-sti i inovacija. Šta se to dešavalo u prote-klih nekoliko mjeseci?

Emina Sarajlić, Vareš, studentica Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu

Ove godine je zvanično s radom počela i Fondacija za podršku i razvoj mentor-skih programa – Stariji brat, starija se-stra. Izrađen je strateški plan za period 2019 – 2023, a u martu, na sjednici Skup-štine NARKO-NE-a, izabran je i novi Uprav-ni odbor. Prvi volonteri Fondacije su naj-više posla imali oko kampanje Trčimo za-jedno za dječiji osmijeh, koju NARKO-NE, sada već u okviru Fondacije, po drugi put realizira uz podršku Udruženja Marathon Sarajevo. Tokom septembra bio je otvoren i javni poziv nevladinim organizacijama za sufinansiranje programa Stariji brat, sta-

RIP

PO k

onfe

renc

ija

Iz naše mahale

Iz naše mahale


Šta ima novo kod nas?rija sestra, s ciljem osiguravanja podrške za implementaciju mentorskih programa u različitim lokalnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine. Kao rezultat kvalitetne saradnje vladinog i nevladinog sektora u okviru RIPPO mre-že (Razvoj i profesionalizacija prevencije ovisnosti), Udruženje za prevenciju ovi-snosti NARKO-NE u junu je održalo dvod-nevnu stručnu konferenciju u saradnji s Ministarstvom bezbjednosti BiH, Ministar-stvom civilnih poslova BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH pod na-zivom Izazovi i perspektive u oblasti pre-

vencije ovisnosti. Ovo je bila prva struč-na konferencija koja se bavila isključivo oblastima prevencije ovisnosti u BiH. Na konferenciji su uručeni i sertifikati za je-danaest polaznika i polaznica treninga za trenere za profesionalno usavršava-nje rada s mladima na području preven-cije ovisnosti i unapređenja zdravlja koji će integrisati temu prevencije ovisnosti u sopstvenom radu, s ciljem da postane standardizovan i obligatoran segment u radu s mladima u Bosni i Hercegovini.Intercity teatar projekt je ove godine zapo-čeo svoje djelovanje u Krajini. Grupa mla-

Intercity teatar projekt

Iz naše mahale

Iz naše mahale


dih iz Velike Kladuše, Cazina, Banjaluke i Prijedora su se upoznali, povezali, te uči-li o prevenciji, nasilju, ovisnostima i isku-šali u istraživačkim vještinama i teatru na trodnevnoj edukaciji u Sanskom Mostu. Početkom jula, mladi su spremili pred-stavu pod nazivom Imam jedan san na sedmodnevnom kampu na Plješevici pod mentorstvom glumice Emine Muftić, te su konačne dogovore za daljnji rad i promo-ciju predstave finalizovali na ponovnom susretu u Sanskom Mostu krajem avgusta. Ono što slijedi jeste turneja po zajednica-ma iz kojih mladi dolaze gdje će prikazivati predstavu i njen prateći segment. Posljednji redakcijski sastanak Prevente-ena je prošao nešto malo drugačije nego

inače. S obzirom na to da su se svi članovi redakcije već poprilično "uhodali" u svoje zadatke i obaveze u pogledu pisanja tek-stova za časopis, projektna koordinatori-ca i urednički tim odlučili su da na ovom redakcijskom sastanku više rade na osna-živanju dopisnika i dopisnica kroz timbil-ding aktivnosti, a upravo s razlogom da se pobliže upoznaju i sarađuju, budući da članovi i članice dolaze iz različitih grado-va širom BiH. Volonteri i volonterke su se krajem jula sastali u Obrazovno-razonodnom cen-tru "Spajalica", gdje je fokus bio na otva-ranju vrata međusobnoj saradnji članova kroz interaktivne igre u grupama, ali i mož-da prvo u predstavljanju i otvaranju novih

Prev

ente

en r

edak

cijs

ki s

asta

nak

Iz naše mahale

Iz naše mahale


članova i članica redakcije jedni drugima. Na sastanku su dogovorene i promjene u časopisu za narednu godinu, o čemu ćete više čitati (i vidjeti) u narednim brojevima…Zbog procesa evaluacije u partnerskoj or-ganizaciji IKJF u Švajcarskoj, najstariji pro-jekat Udruženja NARKO-NE, Interkultural-ne kreativne sedmice/tjedni, ove je godi-ne morao napraviti pauzu, međutim, to nije spriječilo mlade bivše volontere i vo-lonterke iz Viteza, Vareša i Novog Travni-ka da nastave zajedničko djelovanje na ljetnom raspustu, te su ove godine s ko-ordinatoricom s. Magdalenom Šildkneht (Schildknecht) odlučili da za grad Vareš naprave City Rally. Kroz intenzivan rad u dvije nedjelje, volonteri su sami kreirali

interaktivni obilazak grada, a s ciljem da se posjetiocima i mještanima ponudi za-bavniji način upoznavanja kulturnog, isto-rijskog i društvenog bogatstva ove opšti-ne. Konačni rezultat dobio je simbolični naziv Očima Vareša. Volonteri i volonterke odlučili su da i na-kon uspješne prezentacije projekta nasta-ve sa djelovanjem, umrežavajući se s lo-kalnom zajednicom, te su zbog toga dobili i zahvalnicu na svečanoj sjednici Opštine Vareš koju im je uručio načelnik Zdravko Marošević.O svemu navedenom možete detaljnije i redovno čitati na našoj veb-stranici – pre-vencija.ba.

Oči

ma

Var

eša

preventivni magazin za mlade issn 1840-2461 … · online mediji najčešće? svima su nam do-bro...

Documents