Ivana Maletić

Zastupnica u Europskom parlamentu

HDZ

Zagreb, 11. prosinca 2014.

Odmah po ulasku u EU, Republika Hrvatska je ušla u proceduru prekomjernog deficita i postupak makroekonomskih neravnoteža u okviru Europskog semestra.

Europski semestar: postupak usklađivanja fiskalnih politika, nadzora nad proračunom i provedbom strukturnih reformi u državama članicama s ciljem očuvanja stabilnosti javnih financija i postizanja gospodarskog rasta i razvoja.

Procedura prekomjernog deficita: ◦ Deficit veći od 3% BDP-a

◦ Dug veći od 60% BDP-a

Postupak makroekonomskih neravnoteža: ◦ osnovna svrha utvrditi i ukloniti neravnoteže koje

ometaju normalno funkcioniranje gospodarstava EU-a i koje mogu ugroziti pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije.

◦ Problemi RH utvrđeni dubinskom analizom: recesija od 2008. (ukupan pad BDP-a preko 12%), kontinuirani pad izvoza, kontinuirani pad investicija, rast nezaposlenosti. Hrvatska je nekonkurentna i ne rješava unutarnje probleme.

Ključni problemi: ◦ Pad konkurentnosti

◦ Loša poslovna klima

◦ Odljev kadrova

◦ Neusklađenost obrazovnog sustava i potreba tržišta rada

◦ Loše upravljanje proračunom, brzorastući dug i deficit

World Competitiveness

Yearbook

Global Competitiveness

ReportDoing Business Report

Human Development

ReportHappy Planet Indeks

n/60 n/144 n/189 n/187 n/151

1. SAD 1. Švicarska 1. Singapur 1. Norveška 1. Kostarika

2. Švicarska 2. Singapur 2. Novi Zeland 2. Australija 2. Vijetnam

6. Njemačka 3. SAD 4. Danska 3. Švicarska 30. Švicarska

9. Danska 4. Njemačka 7. SAD 5. SAD 43. Njemačka

33. Češka 13. Danska 14. Njemačka 6. Njemačka 68. Poljska

34. Litva 37. Češka 20. Švicarska 10. Danska 75. Slovačka

36. Poljska 41. Litva 24. Litva 25. Slovenija 77. Bosna i Hercegovina

45. Slovačka 43. Poljska 30. Makedonija 28. Češka 78. Hrvatska

55. Slovenija 63. Makedonija 32. Poljska 35. Poljska 82. Srbija

59. Hrvatska 70. Slovenija 37. Slovačka 35. Litva 83. Češka

60. Venezuela 75. Slovačka 44. Češka 37. Slovačka 85. Slovenija

77. Hrvatska 51. Slovenija 47. Hrvatska 119. Litva

94. Srbija 65. Hrvatska 77. Srbija 143. Makedonija

143. Čad 91. Srbija 84. Makedonija 104. SAD

144. Gvineja 107. Bosna i Hercegovina 86. Bosna i Hercegovina 93. Danska

189. Eritreja 186. Kongo 150. Bocvana

187. Nigerija 151. Čad

Na temelju "Izvješća o lakoći poslovanja“ kojeg provodi Svjetska banka (2015) – pregled trenutne situacije, rangiranje se temelji na 10 područja

Koliko je jednostavno poduzetnicima uspostaviti i pokrenuti posao s obzirom na domaće propise?

Sveukupno, Hrvatska zauzima br. 65/189

Najkritičnija područja Ishođenje građevinske dozvole

Uknjižba vlasništva

Pokretanje poslovanja

Država

Poslovno

okruženje

Pokretanje

poslovanja

Ishođenje

građevinske

dozvole

Opskrba

električnom

energijom

Uknjižba

vlasništva

Dobivanje

kredita

Zaštita

ulagača

Plaćanje

poreza

Prekogranično

trgovanje

Rješavanje

trgovinskih

sporova

Rješavanje

insolventnosti

Slovenija 51 15 90 31 90 116 14 42 53 112 42

Poljska 32 85 137 64 39 17 35 87 41 52 32

Slovačka 37 77 110 100 11 36 100 100 71 55 31

Mađarska 54 57 103 162 52 17 110 88 72 20 64

Bugarska 38 49 101 125 57 23 14 89 57 75 38

Turska 60 100 85 38 71 116 78 82 50 78 54

Rumunjska 48 38 140 171 63 7 40 52 65 51 46

Hrvatska 65 88 178 59 92 61 62 36 86 54 56

Albanija 68 41 157 152 118 36 7 131 95 102 44

Srbija 91 66 186 84 72 52 32 165 96 96 48

Mjeri jačinu zaštite manjinskih vlasnika od zlouporabe imovine društva od strane direktora za osobnu korist te zaštitu prava dioničara, zaštitne mjere dobrog upravljanja i zahtjeve transparentnosti koji smanjuju rizik zloupotrebe

U gospodarstvima s većom zaštitom ulagača, ulaganje u poduzeća je manje osjetljivo na financijska ograničenja i dovodi do rasta prihoda i profitabilnosti (Svjetska banka, 2014)

Pozicija Hrvatske: 62

- Nema promjena u zakonodavstvu u posljednjih 7 godina

Uključuje procedure, vrijeme i troškove za izgradnju poslovnih prostora – uključujući dobivanje potrebnih licenci i dozvola, podnošenje svih obavijesti, traženje i dobivanje svih potrebnih pregleda i dobivanje komunalnih priključaka

Za većinu poduzetnika, građevinski propisi su presudan faktor prilikom odlučivanja gdje pokrenuti poslovanje

Pozicija Hrvatske: 178

- Broj procedura (21)

- Dugo vrijeme dovršavanja (188 dana)

+ One stop shop uveden 2010

+ Objedinjavanje dva dokumenta u jedan u 2011.

Ocjenjuje vrijeme, troškove i ishod stečajnog postupka koji uključuje domaće subjekte

Utvrđuje slabosti u stečajnom zakonu i administrativna uska grla u postupku

Dobar režim insolventnosti treba spriječiti preranu likvidaciju održivih poduzeća

Pozicija Hrvatske: 56

- Procedure traju 3.1 godinu

- Stopa oporavka (u postotku) 30.5

Istražuje korake, vrijeme i troškove koji su uključeni u uknjižbu vlasništva, pod pretpostavkom standardiziranog slučaja poduzetnika koji želi kupiti zemljište i zgradu koja je već registrirana i bez spora u tijeku

Za vladu je nužno imati pouzdane i ažurirane informacije u katastrima i zemljišnim knjigama za pravilnu procjenu i naplatu poreznih prihoda

Pozicija Hrvatske: 92

Postupak traje 72 dana (uspoređujući s 1 danom u Novom Zelandu)

Mjeri vrijeme i troškove (bez carina) koji su povezani s uvozom i izvozom standardiziranog pomorskog prijevoza robe

Pristup međunarodnim tržištima može potaknuti rast poslovanja i omogućiti poduzećima da iskoriste prednosti ekonomije razmjera

Pozicija Hrvatske: 86

- Slabo rangiranje unatoč povoljnom zemljopisnom položaju

- Visoki troškovi uvoza i izvoza

+ Poboljšanje lučke infrastrukture u 2009.

Prema procjenama Svjetske banke u razdoblju od 2009. do 2013., migracijski saldo je negativan i iznosi 20.000

osoba

Glavne destinacije su Njemačka, Austrija, Australija, Kanada i SAD

World Economic Forum (2013) – Izvješće o globalnoj konkurentnosti, rangira Hrvatsku na vrh ljestvice „odljeva mozgova“: 122/139

U posljednjih nekoliko godina, odljev mozgova se odnosi na visokoobrazovanu radnu snagu

Potencijalno može izazvati teške posljedice za

dugoročni rast – kako zadržati visokokvalificirane ljude?

Prema Godišnjaku svjetske konkurentnosti (2013) koju objavljuje IMD (Institut za razvoj poslovnog upravljanja), Hrvatska: o Ne ističe i ne pridaje značaj znanosti u školama

o Sveučilišno obrazovanje ne rješava potrebe konkurentnog gospodarstva

o Edukacija menadžera ne zadovoljava potrebe konkurentnog gospodarstva

Uočena velika neusklađenost obrazovnog sustava sa zahtjevima tržišta rada

Strukturne reforme

Pametna fiskalna konsolidacija

Investicije

Poboljšanje poslovnog okruženja

Strukturne reforme ◦ Reforma državne uprave ◦ Reforma obrazovnog sustava (usklađivanja s

potrebama tržišta rada) ◦ Reforma zdravstvenog sustava i sustava socijalnih

naknada ◦ Reforma javnih financija i porezna reforma ◦ Reforma upravljanja državnom imovinom

Pametna fiskalna konsolidacija Investicije Poboljšanje poslovnog okruženja

Strukturne reforme Pametna fiskalna konsolidacija ◦ Korištenje EU fondova ◦ Više prostora kapitalnim ulaganjima i razvojnim

projektima, osobito u znanosti, razvoju industrije, poduzetništva i poljoprivrede

◦ Uštede temeljem bolje organizacije rada ◦ Ciljane i učinkovite socijalne naknade i subvencije ◦ Bolja naplata poreza i poticajno proširivanje

porezne baze

Investicije Poboljšanje poslovnog okruženja

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

2014. plan

(prosinac

2013.)

2014. plan

(ožujak)

2014. plan

(studeni)

Prihodi poslovanja 110.258 107.466 107.070 109.559 108.585 112.819 116.749 113.910

Prihodi od prodaje

nefinancijske imovine304 318 347 278 259 266 316 559

Ukupni prihodi 110.562 107.785 107.417 109.837 108.845 113.084 117.064 114.469

Ukupni rashodi poslovanja 117.924 120.323 119.940 118.730 123.506 127.562 128.088 128.011

Rashodi za zaposlene 22.510 22.295 22.576 22.395 21.668 21.421 21.307 21.639

Materijalni rashodi 8.018 8.187 9.137 8.241 8.011 8.805 8.068 8.118

Financijski rashodi

(kamate)5.788 6.925 7.400 8.822 9.883 11.592 11.234 10.974

Subvencije 6.710 6.582 6.274 5.762 5.538 6.243 5.695 5.328

Pomoći dane u inozemstvo i

unutar općeg proračuna

(transferi sredstava prema

općinama, gradovima i

županijama)

5.432 5.604 5.071 4.755 6.492 9.207 8.937 8.811

Naknade građanima i

kućanstvima na temelju

osiguranja i druge naknade

(mirovine, naknade za

nezaposlene, porodiljne

63.999 64.885 64.552 64.374 67.244 64.264 67.151 67.730

Ostali Rashodi 5.466 5.844 5.227 4.381 4.669 6.030 5.696 5.412

Rashodi za nabavu imovine 2.267 1.551 1.486 1.108 1.564 2.986 2.564 2.096

Ukupni rashodi 120.191 121.874 121.425 119.838 125.070 130.548 130.651 130.107

Razlika - višak / manjak -9.629 -14.089 -14.009 -10.001 -16.225 -17.464 -13.587 -15.639

IZVRŠENJE PRORAČUNA

Izvršenje Izvršenje Plan Projekcija Projekcija Projekcija

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Ukupni višak/manjak -10.001 -16.225 -15.639 -12.541 -12.209 -8.377

% BDP-a -3,0 -4,9 -4,8 -3,8 -3,5 -2,3

Ukupni višak/manjak -1.549 -1.785 -637 132 -143 98

% BDP-a -0,5 -0,5 -0,2 0,0 0,0 0,0

Ukupni višak/manjak 47 689 -160 -154 -149

% BDP-a 0,0 0,2 0,0 0,0 0,0 0,0

Ukupni višak/manjak -11.503 -17.321 -16.276 -12.570 -12.506 -8.428

% BDP-a -3,5 -5,2 -5,0 -3,8 -3,6 -2,4

(000 HRK)

DRŽAVNI PRORAČUN

IZVAPRORAČUNSKI KORISNICI

KONSOLIDIRANA LOKALNA DRŽAVA

KONSOLIDIRANA OPĆA DRŽAVA

Strukturne reforme

Pametna fiskalna konsolidacija

Investicije ◦ Rješavanje problema prezaduženosti poduzetnika i

pojedinaca

◦ Karte investicija po županijama, gradovima i općinama, prezentiranje i pozivanje investitora

◦ Dobro strukturiranje investicija i povezivanje sa strateškim dokumentima na lokalnoj i nacionalnoj razini

◦ Popis javnih investicija u potpori povećanja atraktivnosti privatnim ulagačima

◦ Osnovna prometna, energetska, zdravstvena i poduzetnička infrastruktura

Poboljšanje poslovnog okruženja

Strukturne reforme

Pametna fiskalna konsolidacija

Investicije

Poboljšanje poslovnog okruženja ◦ Pravna sigurnost i stabilnost

◦ Zaštita prava investitora

◦ Rješavanje nesolventnosti

◦ Procedura dobivanja građevinske dozvole

◦ Procedura upisa vlasništva

Potrebno je usmjeriti se na provođenje strukturnih reformi posebice u onim segmentima u kojima je Hrvatska najslabije ocijenjena

Potrebno je povećati suradnju središnje države, poslovnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva, početi koristiti financijska sredstva EU-a koji potiču regionalni razvoj, jačati poduzetnički kapacitet, povećati investicije u istraživanje i razvoj, jačati infrastrukturne kapacitete.

Izazovi za Hrvatsku: ◦ povećanje efikasnosti javne uprave, ◦ smanjenje barijera direktnim stranim ulaganjima, ◦ smanjenje poreznog opterećenja poduzetnika

(posebice u parafiskalnim i skrivenim nametima), ◦ povećanje i reforma javnog ulaganja u istraživanje i

razvoj uz obvezivanje na povećanje postotka koji će biti tržišno isplativ te znatno veća suradnja između sveučilišta, poduzetnika i Vlade,

◦ reforma obrazovnog sustava koji treba usmjeriti na vještine koje će tržište tražiti u budućnosti i stvaranje proaktivnih i inovativnih ljudi s kompetencijama.

Hvala na pažnji!

www.ivana-maletic.om

www.facebook/ivana.maletic.cro

www.twitter.com/MaleticIvana

www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic