prezentacija lokalnih zanimljivosti

24
POUČNE STAZE I PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI izv. prof. dr. sc. Nenad Buzjak PMF, Geografski odsjek

Upload: others

Post on 10-Nov-2021

6 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

Page 1: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

POUČNE STAZE I PREZENTACIJA

LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

izv. prof. dr. sc. Nenad Buzjak PMF, Geografski odsjek

Page 2: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

Prezentacija mjesta Atrakcije (privlačni predmeti, objekti i pojave) u prostoru osnova su svake prezentacije. Treba utvrditi o čemu ovise izgled i atmosfera mjesta, po čemu je ono posebno u usporedbi s drugim mjestima.

Prezentacija mjesta

1. Inventarizacija sadržaja

2. Vrednovanje ponude

3. Odabir sadržaja

Ovdje veliku ulogu igraju:

spomenici (prirodni, kulturno-povijesni), zaštićena područja,

građevine,

panorame, mjesni ili zavičajni muzeji, etnološke zbirke

Page 3: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

ETAPE PLANIRANJA POUČNE STAZE 1. Na početku treba uzeti u obzir zanimljivosti mjesta, one po kojima je mjesto poznato: a_posebne prirodne tvorevine (primjerice obala, kanjon, vodopad, spilja, planinski vrh); b_vidikovci; c_spomenici, preostale vrijednosti tradicionalne arhitekture, zaštićene građevine, trgovi; d_crkvena zdanja u ulozi nositelja mjesne sakralne arhitekture (crkve, kapelice), kalvarije, kamena raspela; e_glavni nositelji mjesne kulture: muzeji i izložbe; f_preostale uspomene tradicionalnog privređivanja, zanati, mjesni proizvođači (primjerice pčelarstvo, sušenje ljekovitih biljaka); dućani, kafići, restorani, vinarije itd.; g_priredbe koje prezentiraju mjesnu duhovnu kulturu, festivali i mjesne svečanosti.

Page 4: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

2. Kako će gost doći do glavnih atrakcija, kojim putem će najviše doživjeti? Ne smije se zaboraviti ni problematika parkiranja!

Prezentaciju mjesta preporuča se temeljiti na unaprijed isplaniranim rutama. Iako staze za šetnju, vrtovi, mostovi i obale potoka put čine dužim one značajno uvećavaju njegovu atraktivnost.

Page 5: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

3. Treba riješiti pitanje kao će gosti doći do informacija? Postoje li informacijski centar, turistički ured i mjesne publikacije za izletnike? Da li su atrakcije već nekako označene, npr. putokazima - kako doći do primjerice zavičajnog muzeja? Kakva su radna vremena i kada se mogu kupiti suveniri? Kakav je program mjesnog festivala i kako se posjetitelji informiraju o tome?

4. Kada su sva ova pitanja riješena treba razmisliti i o tome koje je vrijeme preporučljivo za posjet (prije podne, poslijepodne, večer, godišnje doba).

Page 6: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

Posjetitelji

Grupe i na temelju načina prihvaćanja novih spoznaja, te osobnosti i interesa posjetitelja: 1. Najomiljenija, istinski motivirana ciljna grupa je vrlo zainteresirana grupa „istražitelja, tragača, zainteresiranih” . a) traže zanimljivosti, b) samostalno dolaze do informacija jer žele saznati što više. To je zahvalni krug gostiju koji prihvaća i cijeni svaku pomoć, a ujedno predstavlja i veliki izazov, jer ovi gosti o svemu žele saznati više, te već imaju iskustva sa sličnim atrakcijama. Samo dobro pripremljena, sugestivna i fleksibilna pratnja prikladna za zadovoljavanje želje ovih gostiju za informacijama. Osim usmenim informacijama ovakvi gosti će se poslužiti i informacijskim pločama, muzejskim i mjesnim publikacijama.

2. Druga grupa posjetitelja se sastoji od gostiju nazvanih „onima koji se spotiču”. Oni nemaju rutine u otkrivanju mjesnih atrakcija. Zahvaljujući sretnim slučajnostima nailaze na prepoznatljive atrakcije. Kako bi se doprlo do ove grupe informacijske ploče, vidljiva informacijska mjesta i ljubazni turistički uredi su od temeljnog značaja! Jedan od razloga "spoticanja" može biti strana sredina i nepoznavanje jezika. Zato inozemnim gostima treba pružiti pomoć u informiranju, kao bi se i oni mogli informirati i upoznati atrakcije mjesta! Zato su piktogramske informacijske ploče koje nadilaze jezične barijere, publikacije na stranom jeziku i ljubaznost mještana od velike važnosti.

Page 7: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

3. Treća grupa je skupina „sljedbenika”. Ovoj grupi pomoć je doista potrebna. Prilikom informiranja oslanjaju se na druge osobe, na interpretatore. Važno im je da imaju turističkog vodiča i organizatora izleta. Bilo da su u muzeju, u šetnji ili upoznaju mjesto oni će vjerno slijediti svog vodiča. Neće krenuti u samostalno razgledavanje, ali rado prihvaćaju preporuke.

4. Osim „istražitelja…” veliki izazov za turističke vodiče predstavljaju i „oni koji bježe”. U njihovom slučaju velik je izazov što se oni najmanje zanimaju za dostupne informacije. Često uopće ne primjećuju atrakcije, čak i izbjegavaju turistička vođenja. No i njih se može zainteresirati, ali samo finim metodama, jer nasilno nuđenje izaziva upravo suprotnu reakciju. Najbolje ih je ostaviti na miru, ali odgovarajućim doziranjem pisanih informacija (recimo muzejski katalog) mogu se zainteresirati za programsku ponudu.

Page 8: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

Način prezentacije

Od prezentacijskih metoda mogu se primijeniti slijedeće : a_Osobna prezentacija - kada se turistički vodič, muzejski pedagog ili organizator izleta bavi gostima - interaktivnost, direktno informiranje i povratna informacija od odlučujućeg značenja - uspjeh atrakcije ili rezultat prezentacije odmah će biti vidljiv na gostima. - sredstva osobne prezentacije mogu se i samostalno koristiti: pismeni vodiči za izletnike ili publikacije koje prikazuju turističke atrakcije, a posjetitelj ih potom može odnijeti i kući - tehnike prezentacije uživo (primjerice film) nadopunjuju doživljaje - one se mogu koristiti i samostalno, čak i kupiti i uživati u njima u vlastitom domu.

b_Statične metode prezentacije: pomoću slika, ploča i crteža. - primjer su informacijske ploče duž poučnih staza, posjetitelji ih mogu koristiti i samostalno. - prezentacija se može odvijati i pomoću tehnika koje mogu predstavljati slike, tekstove, zvukove: CD, multimedijski vodiči s GPS-om, MP3 playeri

Sva ova sredstva vrlo su korisna u pružanju potpunog doživljaja. No pri tome ne smijemo zaboraviti da je najučinkovitije interpretacijsko sredstvo ljubazna ljudska riječ. Pripremljen i pažljiv vodič dobro poznaje mjesto i ima povjerenje mještana.

Page 9: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

Elementi poučnih staza Duljina staze S aspekta uspješnosti prezentacije to je jedan od osnovnih aspekata. Ne postoji optimalna dužina staze, ali postoji važan osnovni princip: duljina staze mora biti proporcionalna s količinom informacija koja se prezentira.

U slučaju dužih poučnih staza preporuča se prvo izgraditi kraću rutu, koja je atraktivna i za posjetitelje s manje iskustva. Na mjestima s velikom koncentracijom vrijednosti umjesto jedne dugačke poučne staze može se izgraditi više kraćih staza. Na taj način ćemo privući i one koji ne odlaze na duže ture. Ako staza omogućava prekidanje ture onda je možemo izgraditi u dva ili više dijelova.

Težina staze - utječu razlika u razinama i karakteristika terena: relativna visina, nagibi, ekspozicija (zasijenjenost), vrsta podloge - ovisna i o vremenskim prilikama (suho, kiša, snijeg, magla) Pri planiranju ne smije se zaboraviti da se primjenom pojedinih građenih elemenata (npr. stepenice, staza na povišenoj razini) olakšava upoznavanje staze manje iskusnima i teže pokretnima – ovisno o profilu i interesima posjetitelja

Page 10: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

Trajanje upoznavanja staze Dužina i stupanj težine staze u velikoj mjeri utječu na vrijeme potrebno za upoznavanje staze. Možemo računati na prosječnu brzinu pješaka 2-3 km/h optimalna duljina staze – do 3 km. Trajanje upoznavanja staze može biti zadano, npr. maksimalno 1 sat. Treba uračunati procijenjeno vrijeme za zadržavanje na točkama staze (informacijske ploče, vidikovci...). Preporuča se na početnim pločama i u publikacijama umjesto "neto vremena" navesti "bruto vrijeme", koje osim vremena potrebnog za upoznavanje staze sadrži i vrijeme provedeno na stanicama i eventualne pauze. Prije označavanja ovaj rezultat treba provjeriti i na samom terenu, budući da se jedan dio faktora koji odužuju potrebno vrijeme ne može vidjeti na karti. Poučne staze ovakve duljine treba planirati u turističkim centrima ili blizini velikih gradova, gdje ima puno posjetitelja s "nedostatkom vremena". Na mjestima gdje je više redovitih posjetitelja ovakvih staza možemo planirati i dulje rute s raznim kombinacijama za skraćivanje i njihovo povezivanje. Izgradnja duljih staza preporuča se na mjestima na kojima će ona doprinijeti i razvoju područja. Poučna staza nikada nema cilj poboljšavanja fizičke kondicije. Ako je tura dulja i po svojim elementima teža možemo računati na manje posjetitelja.

Page 11: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

Trasa staze Pri planiranju trase staze treba uzeti u obzir da većina posjetitelja stiže autom ili da želi prenoćiti u blizini polazišta. Zato se preporuča gradnja staza s polazištem u nekom mjestu (središte mjesta, željeznička stanica, autobusna stanica), u blizini smještaja, parkinga, posjetiteljskog ili turističkog centra. U slučaju poučne staze za ture prikladan je oblik osmice ("s dva kruga") koji omogućava prekidanje ture. Tako se tura može preći u dva dijela, s dužim-kraćim stankama ili za dva dana. Izgradnja "ravne" crte koja povezuje dvije udaljene točke opravdana je samo u iznimnim situacijama. Primjer: kada poučnom stazom želimo povezati dva omiljena turistička odredišta. Problem: povratak na početnu stazu Rješenje: ? U prezentaciju se isplati uključiti i ne jako udaljene zanimljivosti jer ćemo tako s jedne strane izbjeći da osnovna ruta bude predugačka, a s druge strane povećat ćemo broj zanimljivosti. U tom slučaju vrlo je važno točno informiranje posjetitelja – u interesu izbjegavanja razočaranja na ploči prije skretanja treba označiti kolika je udaljenost i što se nudi na cilju. Posjetitelji će na temelju ovih informacija moći odlučiti da li žele skrenuti sa staze.

Page 12: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

Raznolikost rute U interesu održavanja interesa posjetitelja vrlo je važno da ruta prolazi kroz raznolike dijelove krajolika. Bogata prirodna šuma predstavlja puno veći doživljaj nego monotoni zasađeni drvored.

Povezanost teme i rute Pri planiranju poučne staze u obzir treba uzeti i povezanost između teme i rute. Poučna staza koja predstavlja prirodne tvorevine prije će privući pažnju posjetitelja nego umjetna staza.

Postojeća mreža staza Prilikom označavanja rute isplati se držati već postojećih turističkih i šumskih staza, puteva, cesta: a) manji troškovi gradnje i održavanja b) manje intervencije u okolišu. Paziti na vlasničke odnose!

Page 13: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

Vrste poučnih staza

a) Vrste na temelju metode posredovanja informacija

1. Poučna staza s informacijskim pločama – pored pojedinih prirodnih vrijednosti na ploči su naznačene informacije o njima; 2. Poučna staza s orijentacijskim pločama 2.1. za predstavljanje dijelova krajolika označena brojevima 2.2. s pločama koje sadrže nazive dijelova krajolika. Informacije o pojedinim lokacijama zainteresirani posjetitelji mogu pročitati u publikacijama;

3. Mješovita poučna staza 3.1. pored jednog dijela atrakcija postavlja se razumljiva informacijska ploča, a ostatak se označava samo brojkom ili nazivom krajolika (orijentacijskim pločama). Daljnje informacije mogu se pročitati u publikaciji. 3.2. informacije se djelomično nalaze na pločama, a djelomično u turističkim publikacijama.

Primjenjivost: prema istraživanjima posjetitelji preferiraju poučne staze s informacijskim pločama. Nažalost u vandalizam je svakodnevna pojava; ne zaobilazi ni poučne staze. Upravo stoga na područjima koja se teže mogu zaštiti ne preporuča se postavljanje ploča. Mješovite poučne staze su s obzirom na metodu informiranja najbolje, no njihovu primjenu ograničavaju financijske mogućnosti.

Page 14: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

b) Vrste na temelju informiranja 1. Prezentacijska poučna staza – posjetitelji se informiraju pomoću ploča i/ili publikacija. 2. Poučna staza sa zadacima – posjetitelji rješavaju različite zadatke koji su opisani u radnoj bilježnici Potencijalna ciljna grupa su školarci, pa je stoga dio zadataka interaktivan i rješava se kroz igru. No poučne staze nisu namijenjene isključivo djeci – iskustvo pokazuje da i odrasli vole rješavati ovakve zadatke. Ove staze s obzirom na svoju rutu često nisu samostalne, već se nadovezuju na prezentacijsku stazu. Ukoliko je veći dio zadataka interaktivan i rješava se kroz igru onda je sve češći naziv „pustolovna staza” prikladan. Primjenjivost: Budući da su prezentacijske poučne staze namijenjene široj ciljnoj grupi, njihova izgradnja u pravilu je opravdana. Potencijalna ciljna grupa poučnih staza s zadacima su školarci, pa je njihova izgradnja prije svega opravdana u blizini obrazovnih institucija i na lako pristupačnim mjestima.

Elementi ploče: - lokacija ploče: mjesto postavljanja, orijentacije s obzirom na prezentirani sadržaj - ploča:materijal, dimenzije, montiranje - sadržaj ploče: a) tekstualni b) grafički: b1) karta – položaja na stazi, lokaliteta, okolice, tematska (geomorfološka, geološka, povijesna…) b2) crtež, skica, profil, blok dijagram c2) fotografija Elementi a i b trebaju biti sadržajno prilagođeni i metodički oblikovani s obzirom na svoju funkciju u prezentaciji i edukaciji.

Page 15: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

Primjer početne ploče

Page 16: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI
Page 17: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI
Page 18: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

c) Vrste na temelju prezentiranog materijala 1. Kompleksna poučna staza - prikladna za upoznavanje okolice - prezentirani svi elementi krajolika: geološki, fizičkogeografski, društvenogeografski, biološko-ekološki, etnografski, povijesni, kulturni – primjer ciljeva: raznolika prezentacija krajolika i formiranje ekološke vijesti Prezentacija pojedinih dijelova krajolika kod tematskih poučnih staza nije tako obuhvatna. 2. Tematska poučna staza - cilj: prezentacija pojedinih tipova dijelova krajolika (primjerice geografska, botanička, šumska staza). Karakteristična podvrsta tematske poučne staze je seoska (gradska) šetnja, u okviru koje se predstavljaju uglavnom kulturne i povijesne vrijednosti. Od uobičajenih poučnih staza se razlikuju zahvaljujući prezentaciji pomoću ploča i/ili publikacija i stručnom vođenju.

Primjenjivost: Kompleksne poučne staze prikladne za upoznavanje okolice u pravilu imaju veliku ulogu u formiranju ekološke svijesti. Tematske poučne staze imaju ulogu informiranja, pa se njihova izgradnja preporuča u blizini obrazovnih institucija na lako pristupačnim mjestima. Miješane poučne staze koje nisu kompleksne (primjerice geografske, botaničke staze) ne prezentiraju prirodu u cijelosti!

Page 19: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

d) Vrste na temelju kretanja 1. Pješačke 2. Biciklističke 3. Vodene – plovilom (čamac, brod, splav) Primjenjivost: Potencijalna ciljna grupa pješačkih poučnih staza je najveća, zato je njihova izgradnja opravdana. Zbog njihove jedinstvene atraktivnosti opravdana je i izgradnja biciklističkih, jahačkih i vodenih poučnih staza.

Page 20: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

e) Vrste na temelju duljine rute (u slučaju pješačkih poučnih staza) 1. Šetnica – maksimalna duljina 2 km, minimalne razlike u razinama, jednostavna kružna ruta s građenim elementima. Karakteristična podvrsta poučne staze prikladne za šetnju je šetnja pod krošnjama, ruta se ne nalazi na zemlji već na razini krošnji drveća. 2. Pješačka tura – ruta dulja od 2 km, s mjestimično teškim trasama, s malo građenih elemenata.

Primjenjivost: Izgradnja poučne staze - šetnice je opravdana u blizini omiljenih turističkih odredišta, gdje mnogi posjetitelji odlaze samo u kraće šetnje. Iz sličnih razloga njihova izgradnja se preporuča i u blizini turističkih centara. Izgradnja poučne staze – pješačke ture je opravdana u slučaju izgradnje prezentacijskih mjesta uz mjesnu inicijativu i sudjelovanje mjesne samouprave, zaštićenih područja. U idealnom slučaju prezentacija područja se ostvaruje paralelnom primjenom dvije vrste: izgradnjom tzv. mreže poučnih staza možemo zadovoljiti potrebe širokog kruga gostiju.

Page 21: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

f) Različite vrste na temelju odnosa s lokacijom 1. Poučna staza za upoznavanje mjesta – specifična za mjesto, prezentira konkretne, ali ujedno i univerzalne vrijednosti okolice. Važan cilj prezentacije je skretanje pozornosti na mjesne posebnosti. 2. Poučne staze s centralnom temom– nisu specifične za mjesto, mogu se skoro bilo gdje izgraditi i nude općenite informacije vezano za neku temu. Kod odabira lokacije važno je da su tema i mjesto povezani, ali u manjoj mjeri ili uopće ne uzimaju u obzir njezine atraktivnosti. Najčešći primjeri takvih staza su šumske poučne staze koje u pravilu prezentiraju odnos između privređivanja šumskog područja i zaštite prirode itd. Primjenjivost: Uz postojanje poučnih staza pogodnih za upoznavanje mjesta zadovoljavanje potreba gostiju opravdano je samo u malom broju, isto kao i izgradnja poučnih staza s centralnom temom.

Page 22: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

Vrste s obzirom na trasu

1. Linijska staza

Poučna staza Putevima drevne Berulije (PP Biokovo)

Page 23: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

2. Kružna staza

P

Duljina ture može biti problem – skraćivanje kraticom!

Poučna staza "Čovjek i krš" Pećinski park "Grabovača"

Page 24: PREZENTACIJA LOKALNIH ZANIMLJIVOSTI

3. Oblik osmice

Idealno rješenje Mogućnosti kombinacije

Perunove staze Podstrana