prezentacija vodiči i voditelji poslovnica ii

8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II

1/127

Prof. dr. Lidija PetriEkonomski fakultet Split

1

OSNOVE TURIZMA I UVOD UTURISTIKO POSLOVANJE

Teaj za voditelje poslovnicai turistike vodie


2/127

2

*Povijesni razvoj turizma

Svako putovanje nije turizam, ali zato svakiturizam pretpostavlja i putovanje!

Povijest razvoja turizma - povijest razvojaputovanja!

Relativno mlada pojava (sredina 19. st.)

Razvojne faze turizma

Pravi turizamPojave analogne

turizmu


3/127

3

Organizirane ljudske zajednice oko 4000 g. p. n. e.

Pojava novca i trgovine

Prva putovanja motivirana trgovinom, stjecanjem

novih znanja, kulturnim potrebama ili zdravstvenimrazlozima

U treem tisuljeu p.n.e. ljudi iz dotad poznatogsvijeta posjeivalisu Egipat u eljida vide piramide i

druge spomenike

Pisani tragovi o putovanjima u tom razdoblju vezanisu uz Babilon, Asiriju, pa tako doznajemo da je vetada postojala prva poploanacesta u Babilonu


4/127

U Kini i Japanu jednako se razvijaju putovanja iz zadovoljstva, alise estospominju i ona vezana uz trgovinu.

Razvoj trgovine - prometni putovi

Putovali su i putopisci, dravniinovnici,lijenicii zabavljai.

Vani svjetski trgovaki putovi u1. st. (podebljane linije pokazuju tokputa svile)


5/127

5

* Antiko doba

Putovanja iz zadovoljstva javljajuse ve u antikom doba.

Sportska dogaanja;najpoznatije Olimpijske igre kojesu se poele odravati 776.g. p.n. e., ali i brojne druge igreregionalnog karaktera kao npr.

Istamske, Nemejske i Pitijske.

Religijski motivi putovanja:poznato proroite Delfi

Rimljani- priredbe radi razonodei zabave u rimskom amfiteatru-Circus Maximus-u, koji je mogaoprimiti i do 180 000 posjetitelja,ali i izvan Rima (npr. arena uPuli)

Delfi

stadion u

Olimpiji

Circus

Maximus
http://bs.wikipedia.org/wiki/Slika:Circus_Maximus.02.JPGhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slika:Olympia-stadion.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slika:Delfi_panorama.jpg


6/127

6

Rimsko kupalite u gradu Bath uEngleskoj

Zbog odmora, zabave izdravljaputovali su utada vepoznata mjesta

za odmor (Rodos, MaluAziju, Egipat kao i nekapoznata ljeilita/termekod nas, Varadinsketoplice, Rimske toplice)

ili u Saint Moriceu,Vichiju, Weisbadenu itd.

Ladanjske kue(tzv.villa-e rustica-e)u emuse moenazrijeti tragoveodlaska na putovanjazbog rekreacijskihmotiva.
http://sh.wikipedia.org/wiki/Image:Roman_bath_at_bath_england.jpghttp://sh.wikipedia.org/wiki/Image:Roman_bath_at_bath_england.jpg


7/127

7

Organizacija putovanja uRimskom carstvu

Razgranata mrea cesta (90 000 kmcesta prvog reda i oko 200 000 kmcesta drugog reda),

Dobra organizacija prijevoza

Ceste pod dravnomupravom; zasigurnost putovanja brinula je vojska.

Cursus Publicus(javni uredi) daju informacije vezane uz

putovanje, vre rezervaciiju mjesta u koijama izdaju potvrde o izvrenoj

rezervaciji

prodaju karte za prijevoz, primaju uplate za smjetajiprehranu na postajama.

Posebno je zanimljivo da su postojali inapisani itinerari i vodiiza raznepravce kretanja.

cesta u Pompejima
http://sl.wikipedia.org/wiki/Slika:PompeiiStreet.jpg


8/127

8

* Srednji vijek

Razvoj putovanja zaustavljen propauZapadnog Rimskog Carstva 476. g.

Tek poetkom ranog srednjeg vijeka europskiputovi postaju sigurnijima.

Dugotrajni ratovi su iscrpili Europu pa poinjerazdoblje smirivanja i sreivanja prilika,oivljava proizvodnja, a s njome i trgovina.

Tek u 12. st. poinje se ponovno koristiti koijekao prijevozno sredstvo, a putuju vitezovi,lutajui propovjednici i pustolovi.


9/127

9

Prva masovnija putovanja usrednjem vijeku potie Crkva(red sv. Duha);

Hodoaa vjernika usvetita Santiago de Compostella u

panjolskoj (u Svetu Zemlju,kasnije i u ostala svetita kao

to su Loreto, Benares itd).

Uz ceste se sve vie diu"pratei objekti"; svratita,gostionice, prodavaonice

potreptina itd.,

Ponovno se nakon rimskihvremena javljaju i"organizatori" hodoasnikih

putovanja.

Santiago de Compostella-

Unesco-v spomenik kulture
http://en.wikipedia.org/wiki/Image:Catedral_santiago_compostela.jpg


10/127

10

* Humanizam i renesansa

Razdoblje humanizma i renesanseu Europi -razdoblje procvata kulturnog i duhovnogstvaralatva.

M. Montaigne 1580. kree na putovanje Europom -

"Journal de Voyages en Italie.

Povratak prirodi, u 18. st.-poznata ideja J. J.Rousseaua pokree tadanju intelektualnu elitu naputovanja Europom.

Slina putovanja kroz 18. i 19. stoljee poduzimacijeli niz uglednih intelektualaca onoga doba(Stendahl, Goethe, Byron, Heine i dr.)


11/127

11

Od sredine 16. stoljea pa sve do sredine 19.stoljea u veem broju putuju i mladi

pripadnici plemstva, aristokracije i bogatihtrgovaca -Grand Tour of Europe

Trajala su 2-4 godine;

Zemlje Mediterana-kolijevke civilizacije ikulture.

Grand Tours - preteapravih turistikihputovanja, a neki ih teoretiari nazivaju ak imeufazom izmeu predturistike i turistikeepohe.


12/127

12


13/127

13


14/127

14

Specifinostifaze pojava analognih turizmu:

putovanja su pojedinanai neorganizirana,

nema aktivnog odnosa putnika i ambijenta

nema osnovnih faktora turizma

komunikacijski, tj. prometni i receptivni faktori nisu

dovoljno razvijeni,

urbanizacija je na poetkurazvoja

nema medija koji bi promovirali atraktivne faktore itd.,

uesnici putovanja uglavnom predstavnici bogatih,aristokratskih slojeva,

uloga drave uglavnom pasivna.


15/127

15

* Turistika epoha Turistikaepoha -razdoblje koje poinje sredinom

19. st., a moe ga se uvjetno podijeliti i na 4razdoblja:

1. Od 1845-1875. godine (u turistikim putovanjimaprevladava aristokracija; posjeti banjama, ljeilitima ikulturnim centrima)

2. od 1875 -1910. g. u turistikim putovanjima sudjeluje iburoazija (javljaju se prva turistika mjesta i kapital sepoinjeinteresirati za rastuifenomen turizma)

3. nakon 1910. g. jaanjemborbe za prava radnika (skraenje

radnog vremena, godinji odmori, vee plae itd.) uturistikaputovanja se ukljuujui obinislojevi graana,

4. nakon drugog svjetskog rata dolazi do nagle i burneekspanzije turistikih putovanja i turizam postajepredmetom interesa brojnih znanstvenih disciplina, anadasve ekonomske teorije i prakse.


16/127

16

* Karakteristike turistike epohe:

putovanja dobivaju na masovnosti; putuju sve viei predstavnici ostalih slojeva drutva, a ne samoaristokrati,

izmeu turista i ambijenta sve vie dolazi doaktivnog meuodnosa,

svi se osnovni faktori turizma snano razvijaju idjeluju stvarajui masovnu, drutvenu potrebu zaturistikom rekreacijom,

sezona postaje preteito ljetna, kupalina,

uloga drave je aktivna turizam postaje snaan ekonomski faktor i djeluje

kao posljedica i faktor privrednog razvoja


17/127

17

* Poeciorganiziranog turizma

Nastanak turizma vezujemo uz napredakznanosti i tehnologije (naroito u oblastiprometa) uz porast ivotnog standarda islobodnog vremena.

Thomas Cook - 1841. prvo organiziranoputovanje

Osniva prvu putniku agenciju (1845. g.)

organizira niz putovanja i posjeta(posjet Svjetskoj izlobi u Londonu

1851.g., 1869. g. putovanje u Egipat, a1871. g. putovanje oko svijeta).

1879. godine osnovao je prvu poslovnubanku kao novarsku instituciju koja radis Cookovim putnikim ekom (voucher-

om) i kreditnim pismima.
http://en.wikipedia.org/wiki/Image:Thomas_cook.jpg


18/127

18

Dominacija eljeznice kao prijevoznog sredstva

eljeznika mrea se poinje postavljati najprije uEngleskoj, 1825. godine.

1876. u Belgiji se osniva CompagnieInternationale des wagons-Lits et des Grand

Express Europeens

Rastue znaenje brodskog prijevoza

Prvi parobrod je 1837. godine preplovio Atlantik,

1841. Samuel Cunnard osniva parobrodarskukompaniju Cunnard Line i uvodi prvu redovitu

liniju izmeu Europe i Amerike.


19/127

19

Godine 1844. engleska kompanija Peninsular andOriental Co. organizira prvo kruno krstarenjeMediteranom.

Karl Beadecker tiskani vodii

Sredinom 19. stoljea raste interes za odmaranjem uprimorskim mjestima.

Povod za odlazak na more u to vrijeme nije bilo kupanjeu moru, vekupke morske vode koje su se pripremale u

javnim kupalitimaili hotelima.

Polovicom 19. st. u junojFrancuskoj poinjuse graditibrojni hoteli (Cesar Ritz) parkovi i drugi za turisteomiljeni sadraji, to je dovelo do razvoja francuske, aubrzo i talijanske rivijere.

* P i i H k j


20/127

20

* Poeci turizma u Hrvatskoj

Poeciintenzivnijegrazvoja turizma uHrvatskoj vezuju seuz Opatiju, gdje je1844. godine,izgraenavilla

Angiolina. 1844., Iginio Scarpa

gradi villu Godine 1911.

prodao je zemljitePovjerenstvu zazdravstvo za 2,5milijuna guldena.


21/127

21

Opatija 1889. proglaena ljeilitem te postala

popularno zimovalite bogatih gostiju iz Austro-Ugarske i drugih dijelova Europe.

Drutvozapoljepavanjemjesta - 1864. u Krku

Higijenikodrutvo-1868. godine u Hvaru.

Nelukrativni karakter - temelj drutveneorganizacijeturizma


22/127

22

Aktivnije ukljuivanje Hrvatske u meunarodnituristiki promet poinje ve u prvoj polovici 20.

stoljea.

Najvei turistiki promet ostvaren je 1938. godine -500 tisua turista koji su ostvarili oko 3 milijunanoenja, od ega se 61 % odnosilo na inozemnituristiki promet

Najposjeenija turistika mjesta su bila: Opatija,Dubrovnik, Crikvenica, Rab, a u unutranjostiljeilite Topusko


23/127

23

* Suvremeni turizam

Industrijska revolucija - revolucionarne promjene utehnikotehnolokimdostignuima(prometna sredstva)

Fordova pokretna (tekua) vrpca - masovna proizvodnjaautomobila, nii trokovi proizvodnje, a time i cijenu, Autobus - prvi put upotrebljen za razgled grada 1900. godine u

New Yorku

Godine 1919. ostvarena je prva komercijalna zranalinija izmeuPariza i Londona.

Masovnijem razvoju turizma svakako je doprinijela isindikalna radnikaborba poetkom20. stoljea,zahvaljujuikojoj su radnici stekli pravo na plaenigodinjiodmor, ali i veeplae, toje bio neposredanpreduvjet veemzamahu turistikihputovanja.


24/127

24

* Definiranje turizma-osnovni pojmovi

*Najstarija konceptualnadefinicija (Hunziker i Krapf,

1942):*Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze izputovanja pojedinaca i promjene mjesta boravka,ukoliko dotini ne-rezidenti time ne zasnivaju stalnoprebivalite u konkretnom mjestu i ne obavljajunikakvu gospodarsku/lukrativnu djelatnost.

*Na svjetskoj konferenciji statistiara2001. g. uVancouveru, prihvaenaje nova statistikadefinicijakoja kaeda:*"Turizam obuhvaa sve aktivnosti osoba koje putuju iborave u mjestima izvan svoga uobiajenogokruenjau vremenu do maksimalno godine dana usvrhu odmora, poslovnih razloga te drugih razloga zakoje nisu plaeni u mjestu koje posjeuju.


25/127


26/127

26

* Uvodi se novi termin, posjetitelj koji podrazumijevadnevne posjetitelje (ekskurziste) i turiste

Klasifikacija putnika prema WTO-u

Termin Meunarodni turizam Domai turizam

Rezident Osoba koja obitava uodreenoj dravi u razdobljune kraem od12 uzastopnihmjeseci prije posjeta drugojdravi, gdje se ne zadravadulje od godine dana.

Osoba koja boravi u konkretnojdravi najmanje 6 mjeseci prijeodlaska u drugo mjesto ugranicama iste drave.

Posjetitelj Osoba koja putuje u drugu

dravu, van svoga uobiajenogokruenja i zadrava se urazdoblju ne duljem od godinedana sa svrhom posjeta kojanema za cilj ostvarenje bilokakve plaene aktivnosti.

Osoba, rezident konkretne drave,

koja putuje u drugo mjestounutar granica svoje drave, alivan svoga uobiajenog okruenjau razdoblju ne duljem od 6mjeseci sa svrhom posjeta kojanema za cilj ostvarenje bilo kakveplaene aktivnosti.

Turist Posjetitelj koji putuje u drugudravu, van svoga uobiajenogokruenja u razdoblju odnajmanje 1 noenja do najvie

12 mjeseci, sa svrhom posjetakoja nema za cilj ostvarenjebilo kakve plaene aktivnosti.

Posjetitelj, rezident konkretnedrave, koji putuje u drugo mjestounutar granica svoje drave, alivan svoga uobiajenog okruenja

u razdoblju od najmanje 1 noenjado najvie 6 mjeseci sa svrhomposjeta koja nema za ciljostvarenje bilo kakve plaeneaktivnosti.

Dnevniposjetitelj/ekskurzist

Posjetitelj koji putuje u drugudravu, van svoga uobiajenogokruenja u razdoblju kraemod 24 h i bez ostvarenjanoenja u zemlji koju jeposjetio, a ija svrha posjetanema za cilj ostvarenje bilo

kakve plaene aktivnosti.

Posjetitelj, rezident konkretnedrave koji putuje u drugo mjestounutar granica svoje drave, alivan svoga uobiajenog okruenjau razdoblju kraem od 24 h i neostvaruje noenje u konkretnommjestu, a ija svrha posjeta nema

za cilj ostvarenje bilo kakveplaene aktivnosti.

*


27/127

*Klasifikacija putnika i posjetitelja

VRSTE I OBLICI TURIZMA


28/127

28

Vano je razlikovati pojavne oblike turizma odnjegove biti ili sutine.

Sutina (bit) turizma proizlazi iz raznolikih veza unutar drutvenih iekonomskih odnosa koje ovjek uspostavlja radi zadovoljenjaturistikihpotreba.

Pojavni su oblici turizma veoma brojni i u stalnom su procesupromjena. Njih se definira prema izabranom kriteriju, a najeikriterij je statistiki.

DRAVA I NJENEINSTITUCIJE

TURISTI

/POTROAIPROIZVOAI

/PODUZEA U TURIZMUI PRATEIM

DJELATNOSTIMA

VRSTE I OBLICI TURIZMA


29/127

29

Prema statistikom kriteriju izvrena je klasifikacijapojavnih oblika (vrsta) turizma i to ovisno o porijekluturista(posjetitelja) i zemlji koju se posjeuje:

DOMAITURIZAM- stanovnici zemlje A putuju po zemljiA (npr. stanovnici Hrvatske putuju i borave unutarHrvatske)

ULAZNI TURIZAM-inbound - stanovnici zemlje B putujupo zemlji A (primjer stanovnici Njemake borave uHrvatskoj)

IZLAZNI TURIZAM - outbound - stanovnici zemlje Aputuju po zemlji B (Hrvati odlaze na odmor u neku druguzemlju).


30/127

30

Turizam s aspekta tokova kretanja turista:

turizam u granicama neke zemlje je njenUNUTARNJI TURIZAM

NACIONALNI TURIZAMobuhvaaturistikakretanja stanovnika pojedine nacije, unutar

zemlje ili izvan nje, dakle domaii izlazniturizam

MEUNARODNI TURIZAModvija se meupojedinim zemljama, toznaida obuhvaaiulazni i izlazni turizam (stanovnici zemlje A uzemlju B i obratno).


31/127

31

*


32/127

32

* Kriteriji za razvrstavanje posebnih/pojavnih oblikaturizma prema

mobilnosti (boravini - stacionarni, tranzitni, krunaputovanja)

obiljejima turistikog prostora (primorski, otoki,planinski, jezerski, gradski, seoski)

nainuorganizacije putovanja(individualni, grupni)

sadrajuboravka (zdravstveni, lovni, ribolovni, portski,kongresni, kulturni, naturizam,, nautiki, vjerski)

dobi i obiteljskom statusu (djeji, turizam za mlade,obiteljski, turizam treedobi)

duljini boravka(glavni odmor, izletniki-vikend).

*


33/127

33

* Turistiko mjesto i destinacija

Mjesto koje ima privlanu snagu - atrakcije, te ostvaruje

odreeni intenzitet posjeta i odreene potronje te po tojosnovi egzistencije lokalnog stanovnitva, dobiva nazivturistiko mjesto.

1992. godine Pravilnik o proglaenjui razvrstavanju turistikihmjesta u razrede; A, B, C, D

U turizmu destinacija oznaava lokalitet, mjesto, regiju,zemlju, skupinu zemalja, pa ak i kontinent kao odrediteturistikogputovanja.

Destinacija predstavlja fleksibilan, dinamian prostor ijegranice odreuje samo trite (turistika potranja),neovisno o administrativnim granicama.


34/127

* Tipologija destinacija obuhvaapet prostornih modela:

putovanja u jednudestinaciju (A1)

lananoputovanje;tipiniitinerer s posjetomnizu destinacija bezarinogodredita(A2)

osnovna destinacija (ukojoj se boravi) te sluizaposjet drugima u radijusuosnovne destinacije (A3)

krunoputovanje sjednom arinomdestinacijom (A4)

regionalno krunoputovanje; posjet nizudestinacija u regiji (A5)

DOMICIL

A 1

A 2

A 3

A 4

A 5

F 2

E 2

D 2

C 2

B 2

B 3

C 3

D 3

E 3

F 3 B 4

C 4

D 4

E 4

F 4

C 5

B 5

F 5 E 5

D 5

NAPOMENA:

A1A5= potencijalne destinacije jednakih uvjeta i trinih ansi

A2A5= imaju dodatne prednosti (B, C, D, E, F)jer ih se bira kao destinacije bez osje tnog porasta trokova;

Vee anse imaju odredita A2- A5 od odredita A1

34

* ivotni ciklus destinacije


35/127

35

ivotniciklus destinacije

OTKRIE

LO K A LN A

K O N TRO LA INSTITUCIONALIZAM

Vrijeme

Istraivanje

Angairanje

Razvijanje

Stagnacija

po m lai va nj e

pr op ad an je

Broj posjetitelja

1. Istraivanje

2. Angairanje

3. Razvojna faza

4. Faza konsolidacije

5. Stagnacija

6. Propadanje

7. Pomlaivanje


36/127

36

*Turistike potrebe pojam i sadraj

Chreiologija (grki, chreia-potreba, logos-znanost), nauka o potrebama tosu potrebe? Potrebe su temelj motiviranog ponaanja

ovjeka.

One predstavljaju zahtjev pojedinaca ili

drutvenihgrupa za materijalnim dobrima iuslugama radi olakanjaosjeajanezadovoljenosti i postizanja odgovarajuihrazina blagostanja

* Klasifikacija potreba prema Abrahamu Maslow-u


37/127

Klasifikacija potreba prema Abrahamu Maslow u

Fizioloke potrebe;

Potrebe za sigurnou;Potrebe za pripadanjem i

ljubavlju;

Potrebe za

samopotovanjem;Potrebe za samouvaavanjemi samoaktualizacijom

Spoznajne potrebe(naknadnododane hijerarhiji)

37U realnom ivotu sve su ovjekove potrebe trajno prisutne,

pa tako i dok putuje kao turist.

*


38/127

38

Motivacija

Turistikimotivi su unutranjipoticaji ovjekuda se ukljuiu

turistiketokove. Suvremena psihologija dijeli motive na bioloke,drutvene

i osobne.

Biolokiproizlaze iz temeljnih ljudskih potreba Drutvenimotivi su za turizam najznaajnijijer u prvi plan

guraju ovjekovu neprestanu elju za kontaktima s drugimljudima i unapreivanjemmeuljudskihodnosa.

Osobni motivi su zapravo okrenuti prema samom turistu,(samodokazivanje, samopotvrivanje, stjecanje ugleda,upoznavanje novih prostora i kultura, stjecanje novih saznanjai dr.

* USPOREDBA MOTIVA 2007 i 2010


39/127

39

* USPOREDBA MOTIVA 2007 i 2010.


40/127

* Proces donoenja odluke o kupnji

Ponaanje turistikog potroaa se bitno razlikuje od

ostalih potroaai to zbog sljedeihznaajkineopipljiva i nemjerljiva kupnjaneimpulsivna kupnja

obuhvatno planiranje kupnje

kupovanje unaprijed.40


41/127

41

* Turistika potranja i njeni initelji

*Ekonomija:potranja se definira kao ukupna koliinaroba i usluga koje su kupci spremni kupiti na tritu uodreenom vremenu i po odreenim cijenama; gleda senjena elastinost tj. ovisnost o promjeni cijena idohotka

*Psihologija:potranja se promatra s aspekta potreba,motivacije i ponaanja kupaca.

*Geografija:kvantitativni pokazatelji potranje,distribucija u prostoru

* Razmatranje potranje s ekonomskog


42/127

42

* Razmatranje potranje s ekonomskogaspekta

Koliina potranje se izraava u naturalnimjedinicama

U turizmu potranju, osim po brojurealiziranih noenja sagledavamo i kroz brojturista (ili broj obroka, broj prodanih

aranmana)


43/127

43

Subjektivnisu faktori potranje uvjetovani subjektivnimstavovima i potrebama potroaa/turista, a mogu bitiRacionalni subjektivni faktori (zdravstvene potrebe i sl..)

Iracionalni faktori (moda, ugledanje, snobizam, ljubav, religija i

sl.)

U objektivne faktorepotranje ubrajamo sve oneobjektivne okolnosti koje poveavaju ili smanjujukupevu spremnost na potronju kao npr.standard, i s timu vezi dohodak, slobodno vrijeme, sigurnosni uvjeti..

Na turistiku potranju utjeu subjektivni iobjektivni faktori:

*


44/127

44

* Razmatranje potranje s aspekta geografije

a) Efektivna ili aktualna potranja; aktualni broj

sudionika u turizmu, odnosno broj stvarnih (defacto) turista

b) Potisnuta potranja;dio ukupne populacije kojizbog razliitih razloga ne putuje. Sastoji se od

dva elementa:* potencijalna potranja (dio populacije koji namjeravaputovati s promjenom osobnih uvjeta, npr. plae, odnosnokupovne moi)

* odgoena potranja (dio potranje koji ne putuje radi

nezadovoljavajuih objektivnih okolnosti kao to je klima,lo smjetaj, teroristike aktivnosti i sl.

c) Nepostojea potranja;dio populacije koji ili neeli ili ne moe putovati

Svjetska turistika potranja


45/127

45


46/127

46

Distribucija potranje po svjetskim regijama


47/127

47


48/127

48


49/127

49

* Prognoze turistike potranje


50/127

50

g p j

* Promet turista u Republici Hrvatskoj


51/127

51

Promet turista u Republici Hrvatskoj

UKUPNO DOMAI STRANI

1975. 6.454 3.009 3.445

1980. 7.929 3.922 4.007

1985. 10.125 4.569 5.556

1990. 8.497 3.477 5.020

1995. 2.348 1.113 1.324

2000. 7.136 1.305 5.831

2005. 9.995 1.528 8.467

2007. 11.162 1.855 9.307

2009. 10.935 1.000 9.935

2010 10.604 1.493 9.111

2012 11.845 1.466 10.379

Izvor: DZS, http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/06-Turizam-br-05w.pdf

Tablica 7 . Noenja turista u razdoblju od 1975-2012. g.Noenja turista u razdoblju od 1975-2005. g.

UKUPNO DOMAI STRANI

1975. 42.411 17.761 24.650

1980. 53.600 23.475 30.125

1985. 67.665 26.619 41.046

1990. 52.52 18.474 31.049

1995. 12.885 4.370 8.515

2000. 39.183 5.138 34.045

2005. 51.421 5.434 45.987

2007. 56.006 6.431 49.575

2009 56.300 5.799 50.501

2010 56.416 5.424 50.992

2012. 62,743 5.221 57,522

Izvor: DZS, http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/06-Turizam-br-05w.pdf


52/127

52


53/127

53


54/127

54


55/127

55


56/127


57/127

57


58/127

58


59/127

59

* F k i (i i lji) d


60/127

60

* Faktori (initelji) ponude

*U najiremsmislu - turistikaponuda podrazumijeva

sve gospodarske i drutvenesudionike jednezemlje/destinacije koji na direktan ili indirektan nainpridonose zadovoljavanju potreba turista

*U uobiajenoj podjeli ponuda podrazumijeva sljedeeskupine elemenata:

1. privlaniili atraktivni,2. saobraajniili komunikacijski,

3. prihvatni ili receptivni faktori

*


61/127

61

* Atraktivni faktori/elementi ponude

*a) prirodna (biotropna) dobra, tj. faktori

*b) drutveni (antropini) faktori

*Prirodna dobra(odnosno resurse) moemo strukturirati

na sljedei nain:1. turistiki prostor, ukljuujui kopnene i vodene povrine

2. prirodna turistika bogatstva i rijetkosti, ukljuujui ono to jeradom prirode na povrini zemlje formirano, a ima svojstvoturistike atrakcije, te

3. klimatski uvjeti

*Drutveni faktori -sve naslijeene i izgraene atrakcije

* Klasifikacija atrakcija u Republici Hrvatskoj


62/127

62

1. PRIRODNE ZNAMENITOSTI: nacionalni park, parkprirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park uma,

zatieni krajolik, spomenik prirode, spomenik parkovnearhitekture i drugo.

2. KULTURNE ZNAMENITOSTI: stari grad, dvorac, rudnik,samostan, rodni dom, ekoselo, muzej, galerija i

spomenik kulture,3. VJERSKO SREDITE4. MANIFESTACIJE: koncerti, festivali, ljetne igre,

kazaline predstave, sportske manifestacije i ostalemanifestacije.

5. IGRANICE (CASINO)6. KUPALITA: termalna kupalita, kupalita na obali

Jadrana i ostala kupalita,

7. SAJMOVI


63/127


64/127

64


65/127

65


66/127

Komunikacijski elementi turistike ponude


67/127

67

Komunikacijski elementi turistikeponude

U ovu skupinu elemenata turistike ponude ubrajaju se:

razne vrste prijevoznih sredstava,

sva prometna infrastruktura koja slui boljem povezivanjudestinacije s potencijalnim tritima.

Zrani promet-najzastupljeniji (svjetska flota od cca 20-aktisua zrakoplova i preko 15 000 zranih luka)

*Rastu avio prometa doprinio je:*proces deregulacije i ukidanja ograniavajuih propisa zranog

prijevoza u SAD-u i EU,

*Pojava tzv. low-cost carriera, tj. niskotarifnih zrakoplovnihkompanija (kao to su Ryan Air, JetAir itd.)

*proces okrupnjavanja tj. integriranja avio kompanija, uslijed egadolazi do reduciranja trokova te sniavanja cijena karata.

* T i d i i j i lik


68/127

68

* Tritem dominiraju tri velika zrana saveza* The Star Alliance; Lufthansa, United Airlines, Canada Air, Air

New Zealand, All Nippon Airlines, Australian Airlines Group,

British Midlands, Mexicana Airlines, Scandinavian Airlines,Singapore Airlines, Thai and Varig, Croatian Airlines,

* Oneworld;American Airlines, British Airlines, Aer Lingus,Cathay Pacific, Finnair, Iberia, Lan-Chile, Quantas,

* The Sky Team: Air France, Delta, AeroMexico, Alitalia, CzechAirlines, Korean Air Lines, KLM, Nortwest i Continental.

* Cestovni promet- rastue znaenje;* Samo u razdoblju od 1970. do 1990. g. u svijetu je broj

automobila porastao sa cca 190 mil. na cca 450 mil., od ega

samo u Europi sa 68 mil na 185 mil


69/127


70/127


71/127

71


72/127

Nain dolaska u Hrvatsku


73/127

73

Nain dolaska u Hrvatsku

*Receptivni elementi ponude


74/127

74

*Receptivni elementi ponude

*U receptivne (prijamne) elemente ubrajamo sve objektekoji slue za prihvat i prehranu gostiju i koji njihovomboravku pruaju odreeni rekreacijski sadraj.

Receptivni elementi u irem smislu;servisi, radnje, trgovine, parkovi, komunalna infrastruktura itd.- sveto posredno slui turistima

Receptivni elementiuuem smislu;ugostiteljski objekti za pruanje usluga smjetajaza pruanje usluga prehrane i toenja pia.

* VRSTE UGOSTITELJSKIH OBJEKATA


75/127

75

VRSTE UGOSTITELJSKIH OBJEKATA

OBJEKTI ZA

SMJETAJ

OSNOVNI

DOPUNSKI(KOMPLEMENTARNI)

Hoteli

Turistika

naselja

Pansioni

Tur. apartmani...

Kampovi

Odmaralita

Privatni smjetaj

Luke nautikog

turizma

OBJEKTI ZA

PREHRANU I

PIE

Restorani, konobe, zdravljaci, caffe

barovi i ostali slini objekti

* Klasifikacija smjetajnih objekata u RH


76/127

76

*Osnovni kapaciteti (skupina HOTELI) su prema

Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnimstandardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN88/07; NN 88/07; NN 58/08; NN 62/09; Izmjene i dopune (NN 63/13)

1. Hotel batina (heritage),2. Hotel,

3. Aparthotel,

4. Turistiko naselje,

5. Turistiki apartmani,

6. Pansion.

*Vrste posebnih standarda za HOTELE su:
http://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-88-07-Pravilnikorazvrstavanju-hoteli.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-88-07-Pravilnikorazvrstavanju-hoteli.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-88-07-Pravilnik-kategorizac-hoteli.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-58-08-Pravilnik-izmjdop-kateg-hoteli.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-62-09-pravilnik-izmj-hotel.htmhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_63_1256.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_63_1256.htmlhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-62-09-pravilnik-izmj-hotel.htmhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-58-08-Pravilnik-izmjdop-kateg-hoteli.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-88-07-Pravilnik-kategorizac-hoteli.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-88-07-Pravilnikorazvrstavanju-hoteli.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-88-07-Pravilnikorazvrstavanju-hoteli.mht


77/127

77

p

1. BUSINESS (Poslovni),2. MEETINGS (Za sastanke),3. CONGRESS (Kongresni),4. CLUB (Klub),5. CASINO (Kasino),

6. HOLIDAY RESORT (Odmorini),7. COASTLINE HOLIDAY RESORT

(Priobalni odmorini),8. ZA OSOBE S INVALIDITETOM

9. FAMILY (Obiteljski),10. SMALL & FRIENDLY (Mali i

prijateljski),

11. SENIOR CITIZENS (Za starijeosobe),

12. HEALTH & FITNESS (Zdravljei fitness),13. SPA (Toplice),14. WELLNESS,15. DIVING CLUB (Ronilaki

klub),16. MOTEL (Motel),17. SKI (Ski),

*Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i


78/127

78

j , jkategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine "kampovi idruge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj"(interno proieni tekstPravilnika iz NN 75/08 i 45/09;

*Vrste kamp: kamp , kamp naselje, kampiralite, kamp odmorite

*Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskihobjekata za smjetaj iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskihobjekata za smjetaj(internoproieni tekst Pravilnika iz NN 49/08 i45/09) (NN 49/08) ; (NN 45/09; Izmjene i dopune (NN 94/13)

*1. Soba za iznajmljivanje*2. Apartman

*3. Studio apartman

*4. Kua za odmor*5. Prenoite*

6. Odmaralite*7. Hostel*8. Planinarski dom

*9. Lovaki dom*10. Ueniki dom ili studentski dom*

11. Objekt za robinzonski smjetaj.

* Ostali vani pravilnici o razvrstavanjuugostiteljskih objekata
http://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdfhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdfhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-Pravilnik-dr-kamp-p.pdfhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn49-08-kateg-drugikamp.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-45-09-Pravilnik-izmjdop-kateg-drugikampovi.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-45-09-Pravilnik-izmjdop-kateg-drugikampovi.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-45-09-Pravilnik-izmjdop-kateg-drugikampovi.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-Pravilnik-dr-kamp-p.pdfhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_94_2136.htmlhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-Pravilnik-dr-kamp-p.pdfhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-Pravilnik-dr-kamp-p.pdfhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn49-08-kateg-drugikamp.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-45-09-Pravilnik-izmjdop-kateg-drugikampovi.mhthttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_94_2136.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_94_2136.htmlhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-45-09-Pravilnik-izmjdop-kateg-drugikampovi.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn49-08-kateg-drugikamp.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-Pravilnik-dr-kamp-p.pdfhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-Pravilnik-dr-kamp-p.pdfhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdfhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdf


79/127

79

ugostiteljskih objekata

*Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata ukojima se pruaju ugostiteljske usluge u domainstvu(NN 88/07; 45/09)

*Pravilnik o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakomdomainstvu (NN 5/0846/08 - ispravak, 44/11 i 118/11izmjene i dopune)*Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetimaugostiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi,catering objekti i objekti jednostavnih usluga (NN

82/07; 82/09; Izmjene i dopune (NN 75/12); Izmjene idopune (NN 69/13)
http://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-88-07-Pravilnikorazvrstavanju-domacinstva.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-5-08-Pravilnik-ugost-seljackodom.htmhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/Pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20selja%C4%8Dka%20doma%C4%87instva%20NN%20118,11.dochttp://www.mint.hr/UserDocsImages/Pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20selja%C4%8Dka%20doma%C4%87instva%20NN%20118,11.dochttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-82-07-Pravilnik-razvrst-ugostitelj.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-82-07-Pravilnik-razvrst-ugostitelj.mhthttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_75_1755.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_69_1373.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_69_1373.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_75_1755.htmlhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-82-07-Pravilnik-razvrst-ugostitelj.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-82-07-Pravilnik-razvrst-ugostitelj.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/Pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20selja%C4%8Dka%20doma%C4%87instva%20NN%20118,11.dochttp://www.mint.hr/UserDocsImages/Pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20selja%C4%8Dka%20doma%C4%87instva%20NN%20118,11.dochttp://www.mint.hr/UserDocsImages/Pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20selja%C4%8Dka%20doma%C4%87instva%20NN%20118,11.dochttp://www.mint.hr/UserDocsImages/Pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20selja%C4%8Dka%20doma%C4%87instva%20NN%20118,11.dochttp://www.mint.hr/UserDocsImages/Pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20selja%C4%8Dka%20doma%C4%87instva%20NN%20118,11.dochttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-5-08-Pravilnik-ugost-seljackodom.htmhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-88-07-Pravilnikorazvrstavanju-domacinstva.mht


80/127

80


81/127

81


82/127

82

* Aktualni trendovi u turistikoj ponudi


83/127

83

Aktualni trendovi u turistikoj ponudi

*Rast broja destinacija

*Tehnoloke inovacije i branding*Novi oblici smjetajnih kapaciteta i atrakcija

*timesharing - vremenski ogranien zakup jedinice smjetaja*all-inclusive resorts- predstavlja hotel ili turistiko naselje u

kojemu se gostima po jedinstvenoj cijeni nudi integralnausluga ,

*cruising,

*tematski parkovi i sl.

*Procesi "usitnjavanja" kapitala (mala i srednja

poduzea) (slide br.84)*Procesi koncentracije (nastanak velikihmultinacionalnih kompanija) (slide br. 85)


84/127

84


85/127

85

Hoteli u Hrvatskoj u stranom vlasnitvu prema dravama porijekla


86/127

86

Drava porijekla

hotela

Broj hotela

u Hrvatskoj

Austrija 40Italija 14

Nizozemska 11

Maarska 10

Luksemburg 9

SAD 5

Rusija 4

Slovaka 4Njemaka 3

Belgija 1

Bosna i

Hercegovina

1

Francuska 1

Kanada 1Poljska 1

Slovenija 1

Ukrajina 1

UKUPNO 107

Tablica Hotelski brandovi u Hrvatskoj 2008. godine

HOTELSKI BRAND Hotel Broj

hotela

Oblik Drava

porijekla

Turkish Rixos Rixos Libertas, Dubrovnik 1 FDI, mngm Turska

Starwood Le Meridien Lav, Split 4 franiza, mngm SAD


87/127

87

Four Points by Sheraton, Zagreb

Sheraton, Zagreb

Westin, Zagreb

Radisson SAS Radisson Hotel Split (2009)Radisson Dubrovnik (2009)

2 franiza, mngm Danska

Regent Regent Esplanade, ZagrebRegent Dubrovnik (2010)

2 franiza, mngm SAD

Sol Mela Sol Stella Maris, IstraSol Umag, Istra, Sol Polynesia, Istra

Sol Coral, Istra, Sol Garden Istra

Sol Aurora, Istra, Sol ipar, IstraMoj mir bungalows, Istra

Kangera, Istra, Savudrija, Istra

Istrian villas, Istra

11 mngm panjolska

Kempinski Hotel Adriatic Savudrija (2009) 1 franiza, mngm vicarska

Hilton Hilton Imperial Dubrovnik 1 franiza, mngm SAD

Iberostar Iberostar Epidaurus, CavtatIberostar Albatros, Cavtat

Iberostar Cavtat

3 mngm panjolska

Lifeclass Hotels Grand Hotel Adriatic, Opatija 1 franiza, mngm Slovenija

Arcotel Arcotel Alegra, Zagreb 1 franiza, mngm Austrija

Best WesternAstoria, Zagreb 1 konzorcij Austrija

Golden Tulip Hotel Holiday, Zagreb 1 konzorcij Nizozemska

Leading Hotels of

the World

Adriana, Hvar 1 konzorcij SAD

Small Luxury

Hotels

Riva, Hvar 1 konzorcij Velika Britanija

Azalea Mina, HvarFontana, Jelsa

TN Jadran, Jelsa

Zora, PrimotenLabineca, Gradac

Faraon, Trpanj

6 mngm Austrija

Falkensteiner Donat, Zadar

Funimation Club Dalmacija, ZadarDiadora, Zadar

Iadera, Zadar

4 FDI, mngm Austrija

Vienna

International

Bristol, Opatija

Astoria, Opatija

Opatija, Opatija

Miramare, Crikvenica

Apoksiomen, Mali Loinj

5 mngm Austrija

SRS Millennium, Opatija 1 konzorcij Njemaka

Utell Excelsior, DubrovnikDubrovnik Palace, Dubrovnik

Grand Villa Argentina, Dubrovnik

Bellevue, Dubrovnik

Kompas, Dubrovnik

Bonavia, Rijeka

6 konzorcij SAD

Izvor: mr. sc. Novak, M., magistarska radnja, 2009.

* Uloga poduzea uristikog posredovanja -


88/127

88

agencija na turistikom tritu

Poduzea turistikog posredovanja, posreduju izmeu

turistikeponude i turistikepotranjetj. povezuju dislociranesudionike suprotnih polova turistikogtrita.

Pod pojmom turistiki posrednici najee podrazumijevamoputnike(turistike)agencije

Putnike agencije moemo dijeliti s obzirom na razliitekriterije i to;

prema sjedituorganizacije,

prema predmetu poslovanja,

prema organizaciji i

podrujudjelovanja.


89/127

* Putnikeagencije vresljedeefunkcije:


90/127

90

posrednika

informativno - savjetodavna

organizacijska (stvaranje paket aranmana);

promotivna;

razliitedruge usluge

Djelatnost turistikih agencija retailera


91/127

91

Djelatnost turistikih agencija retailera(maloprodajnih agencija ) temelji se najveimdijelom na posrednikojulozi na temelju egadobivaproviziju.

Osnovni razlozi koritenjaposrednika:

povoljnija cijena cjelokupnog putovanjamogue tekoe pri stupanju u vezu s

ponuaimaturistikihusluga

smanjenje rizika pri organizaciji putovanja.

* Tour operator je agencija grosist koja, objedinjujui uslugerazliitih ponuaa kreira i organizira tzv. paualna putovanja(paket aranmane) na veliko u svoje ime i za svoj raun za jo


92/127

92

(paket aranmane)na veliko u svoje ime i za svoj raun za jonepoznate kupce te na toj osnovi kontinuirano ostvaruje glavni

izvor svojih prihoda.

Paket aranmanmoemo definirati kao "unaprijedaraniranu kombinaciju ne manje od dvaju sljedeih


93/127

93

araniranu kombinaciju ne manje od dvaju sljedeihelemenata, prodanu ili ponuenu na tritu pojedinstvenoj cijeni, kad usluge traju dulje od sata i

ukljuuju jedno noenje: prijevoz, smjetaj i prehrana teostale turistike usluge nevezane s transportom ismjetajem koje ine znaajan dio paket aranmana(ovise o matovitosti agencije i zainteresiranostipotencijalnih putnika

Touroperator u svome poslovanju sklapa brojne ugovoresa treim partnerima, a posebno istiemo ugovor oalotmanu.

To je ugovor s hotelijerima prema kojemu se hotel

obavezuje staviti touroperatoru na raspolaganjeodreeni dio svojih kapaciteta u odreenom vremenskomrazdoblju, a touroperator se obavezuje da e ihprodavati, tj. sukcesivno puniti...

* Izraziti procesi koncentracije u poslovanju


94/127

94

p j p jtouroperatora:

*Primjer TUI:*posluje u 180 drava svijeta,

*pokriva priblino 240 brandova*opsluuje oko 30 milijuna kupaca*

zapoljava 54,000 ljudi,*posjeduje i 6 zrakoplovnih kopanija s ukupno 141zrakoplovom te

*1,800 maloprodajnih agencija

*prema podacima iz 2003. vlasnik je ili suvlasnikpreko 290 hotela i 76 000 soba


95/127

95

8 9 2 9

7 0 7 0

5 3 2 5

1 6 9 8 1 6 8 0

0

1 0 0 0

2 0 0 0

3 0 0 0

4 0 0 0

5 0 0 0

6 0 0 0

7 0 0 0

8 0 0 0

9 0 0 0Priho d u mil.

Eura

T UI T h o ma s

C o o k

R e we F T I Allto u rs

Vodei turop eratori na N jemakom tritu (2000.-

2001.)

* UinciturizmaPOZITIVNI UINCI


96/127

96

POZITIVNI UINCI

*Ekonomske i neekonomske funkcije ili uinciturizma

*U neekonomske funkcije, tj. uinketurizma ubrajamo onekojima turizam u prvom redu djeluje na turista, a to su:zdravstvena, socijalna, obrazovna, kulturna itd.

*U ekonomskom smislu:*konverzijski uinakturizma*multiplikativni uinakturizma,*poveanjezaposlenosti*

poboljanjeplatne bilance* razvoj nedovoljno razvijenih regija


97/127


98/127

98


99/127

99

*Turizam generira tzv. direktnu, indirektnu i induciranuzaposlenost


100/127

100

zaposlenost.

Direktna zaposlenost se odnosi na zaposlenost uhotelima, restoranima, turistikimagencijama i nonim

klubovima i sl.

Indirektna zaposlenost se odnosi na na osobe kojerade u onim djelatnostima koje su ovisne o turizmu uodreenim razdobljima poslovanja, (npr.graevinarstvo, lijenicikoji pomau turistima, trgovcii sl.).

Inducirana zaposlenost se odnosi na dodatnozapoljavanjekoje rezultira iz multiplikativnih efekataturistikepotronje.

Turizam radno intenzivna djelatnost te kao takav


101/127

101

Turizam - radno intenzivna djelatnost te kao takavpredstavlja jedan od glavnih izvora zapoljavanja uvelikom broju (napose receptivnih turistikih)zemalja.*u 2013. g. turistika industrija (direktne turistikedjelatnosti) u svijetu generirala oko 102.364,000radnih mjesta (3,4% od ukupnih), dok je turistika

ekonomija (djelatnosti direktno i indirektnopovezane s turizmom) generirala ukupno oko265,754,000 radnih mjesta (8.8% od ukupnozaposlenih).

*Do 2023. broj radnih mjesta u turistikoj industriji enarasti na 125,288,000 zaposlenih, dok e uturistikoj ekonomiji narasti na 337,819,000 radnihmjesta (9.9% od ukupnog broja )

* NEGATIVNI UINCI / KONFLIKTI


102/127

102

Ekoprostorni

konflikti oneienjemora

i kopna

vizualnadevastacija

turistikihpodruja neadekvatna

upotrebazemljitaitd.,


103/127

*Sociokulturni konflikti* it j id tit t d ti ij


104/127

104

*unitavanje identiteta destinacije*devastacija (namjerna i nenamjerna) spomenikog nasljea*pretjerana komercijalizacija kulture

*porasta devijantnih oblika ponaanja i kriminala*konflikti turista i domaina...

*Masovni turizam dovodi do prelaska tzv. praga saturacije

(odnosno zasienosti)nakon ega daljnji razvoj turistikedjelatnosti biljei mnogo vie negativnih nego pozitivnihefekata.

*to uiniti?

*Upravljati/planirati razvojem turizma!


105/127


106/127

* Ekonomski kapacitet nosivosti


107/127

107

*Moe se definirati kao mjerilo kojim se utvruje

razina mogue zasienosti nekog prostoraturistikom izgradnjom nakon ega dolazi u pitanjeekonomska isplativost te izgradnje odnosnoposlovanja objekta turistike ponude.*

Primjer: zbog politike apartmanizacije i nekontroliranegradnje raznih (komplementarnih) objekata za smjetaj nahrvatskom Jadranu, dolazi do prezasienosti prostorabrojem turista i turistikih objekata; istodobno prostor

gubi na kvaliteti i postaje ekonomski neodrivo investiratina njemu.

*


108/127

108

*Socioloki kapacitet nosivostiutvrujenajveu gustou u odreenoj zonituristikog pojasa koju toleriraju samituristi.

*Utvruje se putem anketnih istraivanja.

*Kulturoloki kapacitet nosivostisedefinira kao kulturoloka tolerancijaodnosno snoljivost izmeu lokalnogstanovnitva i turistikih posjetitelja udestinaciji.

*Utvruje se putem anketnih istraivanja.


109/127

Indicators selected for lake Balaton Hungary

Water quality:Faecal coliform count at beaches; chlorophyll A algae count; tourist complaints about water


110/127

110

Water quality:Faecal coliform count at beaches; chlorophyll-A algae count; tourist complaints about waterat beaches

Environmental education:Number of environmental modules offered by schools in the region inconjunction with a count of the number of students who receive the modules

Preservation of nature:Number of rare/endangered speciesOvercrowding and congestion in the beach area: Persons per square metre in the peak periodSocial impact:Ratio of tourists to locals in peak periodImage of the region:Level of satisfaction by localsSeasonality:Tourist numbers in peak monthVariety of attractions:Percentage of service establishments open year roundSolid waste management:Percentage of households using official garbage removal (voucher

purchase)Consumer satisfaction: Based on exit questionnaireCleanliness of water and bushes:Number of toilets per tourist on beach in peak timesCleanliness of restaurants:Number of tourists with reported salmonella poisoning from localrestaurants and eating outlets

Crime: Number of crimes reported by non-residents/residentsPricing:Monthly average price of rooms

Public access to beaches:Percentage of usable beach open to publicProtection of biological resources:Category of site protection using IUCN index; number ofrare/endangered species; existence of an organized plan for region

Black market accommodation: Based on survey of visitorsFunding for protection:percentage of hot spot revenues that are dedicated to protectionOverall attitudes towards the destination: Based on visitor questionnaire

*Temeljem procijenjenih nosivih kapaciteta izvriti


111/127

111

Temeljem procijenjenih nosivih kapaciteta izvritizoniranje podruja i utvrditi razvojni scenarij

*4 osnovna modela/scenarija razvoja:

*potpuno slobodan razvoj, bez ikakvih zabrana iogranienja

*intenzivni turistiki razvoj, sa nekim elementimakontrole

*ogranieni razvoj, tj. alternativni ili eko-turizam

*uravnoteeni, odrivi turistiki razvoj

* Eko certifikati


112/127

112

Eko labele/certifikatidodjeljuju se onim

destinacijama, hotelskimpoduzeima, marinama iplaama, ali i drugimturistikim subjektima kojirazvijaju odrivi turizam

odnosno pridravaju senaela ekolokogupravljanja.

Mogu biti lokalne,nacionalne, meunarodne;svaka ima svoje kriterije ipravila.

* Turistiki sustav i organizacija

T i i k


113/127

113

Elementi i odnosi u turistikom sustavu

Upravljaki podsustav Izvrni podsustav Trini podsustav

Organi i

organizacije

dravne

uprave

Prirodna i

infrastrukturna

javna dobra

Turistika

oprema

Radni

resursi

Domai turisti

Inozemni turisti

Potroai

Dobra

Usluga A

Usluga B

Turizam moemo promatrati kaosloeni sustav-skup podsustava:

Podsustav organa i organizacijakoji vre upravljake ulogeusustavu;

Podsustav elemenata koji imajuulogu izvritelja osnovnih

zadataka sustava sastoji se odpoduzetnika, strukovnih udruga,komora...

Podsustav trinih elemenataturistikog sustava formirajumnogobrojni domai i inozemnituristi, ali i sam turistiki

proizvod

*Organizacija turizma - upravljaki podsustav:

*Svaka zemlja ima specifinu organizaciju, prilagoenu svojimd t litiki j ti t ilj i i t i tik litik


114/127

114

drutveno-politikim uvjetima, te ciljevima ope i turistike politike

*Organizacija u RH:*Odbor za turizam pri Saboru RH, Uredi dravne uprave za turizam na

upanijskoj razini (inspekcijski poslovi)

*Ministarstvo turizma (mjere turistike politike, suradnja na meunarodnomplanu)

* Turistika zajednica Hrvatske (hijerarhijska struktura; TZ upanija, gradovai opina); zaduene za statistiku i informacije, marketinke aktivnosti,prije svega promidba

*Upravni odjeli za turizam na upanijskoj, gradskoj i opinskoj razini

*Osim slubene organizacije postoji i sustav raznih strukovnih udruga i

organizacija na nacionalnoj i meunarodnoj razini (AIEST, UNWTO,WTTC itd.)

*Bilo bi poeljno da turistikom destinacijom upravalja tzv. DMO-destinacijska menagement organizacija, koja bi poivala naprivatno-javnom partnerstvu svih zainteresiranih dionika.

*MARKETING

*Marketing j fil fij lj j k j j tl t i tik


115/127

115

*Marketing je filozofija upravljanja koja, u svjetlu turistikepotranje, omoguava, posredstvom istraivanja, predvianjaipozicioniranja, plasiranje turistikihproizvoda na tritena

nainda poduzee/destinacija realizira najveimoguiprihod, odnosno dobit.

Specifinosti marketinga u turizmu:

ne prodaje se klasianfizikiproizvod, nego specifinodobro sastavljeno od mnotvadobara i usluga, a ponajvieod neopipljivog doivljajai iskustva

u turizmu proizvodnja i potronjaturistikihusluga se vreu isto vrijeme i na istom mjestu;

nema skladitenjaturistikihusluga,

kapaciteti nuniza pruanjeodreenihturistikihuslugamoraju biti pripremljeni unaprijed, tj. ne mogu se


116/127

116

j p p j p j , j gprilagoavati potranji, vesu fiksni,

zbog sloenostituristikogproizvoda, oteanajemogunostjedinstvene kontrole pojedinih dobara i uslugakoji ulaze u njegov sastav,

potranjaje veoma elastina(tj. osjetljiva na promjeneu dohotku i cijenama),

sezonskog je karaktera

na nju utjeuu velikoj mjeri iracionalni faktori kao tojemoda, ugledanje i slino.

* PROCES MARKETINKOG UPRAVLJANJA/PLANIRANJA


117/127

117

1. Marketinko istraivanje (prikupljanje podataka ianaliza);ovaj se proces izvodi kroz niz analitikih fazaiji je rezultat tzv. SWOT analiza. (S-strengths, jakestrane, prednosti, W-weaknessess-slabosti, O-opportunities, mogunosti, T-threats, prijetnje). Ovaanaliza ima za cilj upoznati se;* a) s ekonomskim, politikim, socio-kulturnim okruenjem u kojem

poduzee djeluje,* b) s konkurencijom, njihovom reputacijom, marketinkim metodama

koje koriste itd. i

* c) s pozicijom kompanije na tritu, njenom prodajom, partnerima itd.

2. Segmentacija potranje i odabir ciljnih trita(segmenata);* Segmentacija trita je zapravo dio ireg stratekog koncepta u

suvremenom marketingu koji se ostvaruje tzv. marketinkim STP-om(Segmenting - segmentacija, Targeting - odreivanje ciljeva, tj. ciljnihskupina potroaa, Positioning - pozicioniranje proizvoda).


118/127

118

3. Planiranje marketinkih instrumenata


119/127

119

*Marketing mix

*Proizvod- prilagoavamo odreenim trinim segmentima(skupinama turistikih potroaa koje se razlikuju s obziromna nacionalnost, dob, spol, interese i hobije itd.)

*Cjenovna politikamora voditi rauna o vrsti proizvoda, fazi

njegovog ivotnog ciklusa (ako ga tek uvodimo na tritecijena je nia), konkurenciji, i naravno trokovima.

*Distribucijau turizmu se odnosi na informacijsko-distribucijske kanale/tehnologije uz pomo kojih se proizvodpribliava kupcu

*Promocija- sustav aktivnosti uz pomo kojih se proizvodpredstavlja kupcu (oglaavanje, osobna prodaja nasajmovima, unapreenjeprodaje raznim plaenimineplaenimoblicima propagande, odnosi sa javnou)

*http://press.croatia.hr/video_arhiva/
http://press.croatia.hr/video_arhiva/http://press.croatia.hr/video_arhiva/http://press.croatia.hr/video_arhiva/


120/127

120


121/127

121


122/127

PREGLED TURISTIKIH SLOGANA


123/127

* Poslovanje ugostitelja i putnikihagencija


124/127

124

agencija


125/127

125


126/127

126


127/127

prezentacija vodiči i voditelji poslovnica ii

Documents