prezentirana “bijela str.2-3 -...

Nezavisno glasiloSindikataPomoracaHrvatske

Prešućena istina osomalijskim piratimaSomalijsko piratstvo na području Roga Afrike veliki je problem svjetskoga brodarstva.

str.4

Osiguranje pod švicarskom zastavomOsiguranja za hrvatske članove posade koji služe na brodovima pod švicarskom zastavom.

str.7

Pomorci u sustavu za zapošljavanjeObjavljujemo očitovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

str.6

Prezentirana “bijela knjiga o piratstvu”

str.2-3str.2-3

Zastare poreza i doprinosa / Ubrzanje postupka u HZZO / Posebni porez / Upozorenje: nelegalni posrednici

Zapovjednik i koordinator bolje budućnosti hrvatskih pomoraca

Osobna iskaznica: Dragomir MucićPravo na stjecanje plaćenog bolovanja

br. 59 listopad 2009 godina 15

Prezentirana “bijela knjiga o piratstvu”

Prijepori oko formacijskog sastava posadastr.8 str.5 str.10

br. 59 • listopad 20092

Richard Spector i Bernard Weinstein odvjetnici iz odvjetničke tvrtke Els,

su na poziv tajnika SPH, Predraga Braz-zodura, došli na raspravu o nejenjavajućem prob-lemu piratstva koji se dotiče i dijela hrvatskih pomoraca.

Pozivajući se na Okrugli stol o pirat-stvu, koji se održao 4. lipnja ove godine u Globe Theatreu u Londonu, predstavili su skup zaključaka čija bit govori o NAČINU PRISTUPA tom svjetskom problemu. Ključ je napominju u sveobuhvatnom i kolabora-tivnom pristupu koji prvenstveno uključuje slobodnu komunikaciju, ne bi li se na taj način količinom prikupljenih informacija spriječilo i na koncu “okončalo” piratstvo.

“Čovječanstvo ne razumije u kojoj mjeri zapravo piratstvo utječe na njihovu svakodnevnicu. Ne razumiju koliko zaštita morskih granica utječe na ekonomiju država, pa čak i do individualnih radnih mjesta”, riječi su danas umirovljenog kapetana Kirka Lippolda (U.S. Navy), koji je bio zapovjednik na američkom “USS Cole-u” u razdoblju napada Al-Qaedinih terorista 2000. godine. Upravo on je predsjedao trosatnu diskusiju u Shakespearovom Globe Theatru u Londonu, gdje je 25 učesnika sudjelovalo i iznosilo različita pomorska iskustva, razmatranja i promatranja prob-lema piraststva sa jednako tako različitih stajališta iz različitih dijelova svijeta.

Richard Spector, stariji partner u odvjetničkoj tvrtci Els iz Londona je sumu zaključaka tog važnog događaja ujedinio u jedinstven dokument: Bijelu knjigu o piratstvu, s ciljem povezivanja i suradnje pomorskih zemalja u rješavanju problema piratstva koji nas se tiče globalno, iako je donedavno to bio problem kojemu se pristu-palo isključivo lokalno.

Piratstvo nije nastalo u ovom ili prošlom stoljeću, već je problem koji korijene vuče iz davne 1570. godine, kada je započela Zlatna era piratstva i trajala sve do 1730. U ondašnje vrijeme pirati su pljačkali većinom na otvorenom moru, predstavljajući trgovačkim brodicama veliku prijetnju, pose-bice na putu u Novi svijet (današnji američki kontinenti). Teško je povjerovati da je

piratstvo danas opet veliki problem svjetskih trgovačkih brodova. “Moderni” pirati ucjen-juju vlasnike brodova držeći njihov brod i posadu u zatočeništvu, zauzvrat tražeći novčanu otkupninu. Proces rješavanja takve nesretne situacije zna potrajati tjednima ili mjesecima, s obzirom da se u većini slučajeva sve odigra u korist pirata.

STATISTIKE60% svjetskih piratskih otmica se događa

na području obale Somalije, u Indijskom oceanu i Adenskom zaljevu, upravo gdje se i prevozi 1/3 europske zalihe nafte. U posljednje vrijeme zabilježen dramatičan porast broja takvih incidenata, s većim brojem prijavljenih otmica u prvoj polovici 2009. godine nego u cijeloj 2008. Nasreću, omjer uspješnih napada je smanjen u usporedbi s prijašnjim godinama. Na koncu 2008. na području poznatom pod nazivom Rog Afrike, “samo” jedan od tri napada je bio uspješan. Do svibnja 2009., u Indijskom oceanu 1 od 4 napada je prošao u korist pirata, dok je u Adenskom zaljevu taj broj smanjen na omjer 1:10. ( izvor: Internation-al Maritime Bureau)

PRISTUPI RJEŠAVANJU PROBLEMAPrema riječima Rogera Middletona,

konzultanta u tvrtki Chatam House of London (www.chatamhouse.org.uk) koji je stručnjak za područje Roga Afrike, jedina nada za dugotrajno rješavanje problema piratstva je političko rješenje unutar Somalije.

“Piratstvo je zasnovano unutar Somalije, a ono što smo vidjeli na tom prostoru unutar posljednjih 20 godina, je cjelovit i ogroman kolaps te države. Mladi državljan Somalije može zaraditi maksimalno 500-600$ godišnje u najboljim uvjetima, što je čak i za Somaliju ispod prosjeka za bilo kakav “normalan” život. Ukoliko se odluči postati pirat, šanse za zaradu od 10000 do 20000$ su velike, a šanse za pogibelj su male. “

Roger Middleton nije jedini koji zagova-

ra rješenja globalnog problem prvotnim rješavanjem lokalnog odnosno smirivan-jem političke i ekonomske situacije unutar Somalije. No, većina se slaže da takav oblik pristupa problemu nije najučinkovitiji niti najjednostavniji.

OKRUTNA STVARNOSTIskustva moreplovaca koji su prošli “tort-

uru” somalskih pirata ima mnogo te su u najmanju ruku traumatična. Per Gullestrup, voditelj Clipper Group korporacije, jedne od vodećih brodarskih konzorcija iz Danske, napominje: “ Naši brodovi su preživjeli približno 70 piratskih napada dosad. Iz mojega iskustva, najvažnije je odmah i na vrijeme javiti obiteljima brodske posade o nesretnoj situaciji; ciljano prije nego li to saznaju od novinara. Otmice su nerijetko traumatičnije iskustvo za obitelji pomoraca nego li za samu posadu.”

“Činjenicu koju svaki pomorac mora imati na umu jest da je to za Somalske pirate “biznis”; u tome nema nikakve ideologije, zbog čega nema ubojstava za vrijeme otmica- barem ne zasada.” Gullestrop objašnjava i razloge zbog kojih pregov-aranje traje i nekoliko mjeseci: S obzirom da se radi o biznisu, s obje strane postoji profesionalni pregovarač. Gotovo svako pregovaranje započinje praznim papirom od strane vlasnika broda, a u većini slučajeva se otkupnina podiže postupno za 50000$.”

Kapetan Predrag Brazzoduro iz SPH zahtjeva bolju komunikaciju između vlasnika brodova, pregovarača i obitelji otetih pomoraca, kao i pravo pomoraca na odbijanje rada u visokorizičnim područjima u somalskom okrugu. Da bi se pomorac mogao odlučiti, mora biti prvenstveno informiran o ruti broda prije samog ukrcaja.

Gullestrap još uvijek održava kontakt s glavnim pregovaračem pirata, tkz. Mr.Alijem: “Morali smo ostati u kontaktu s njim zbog izvora informacija o piratima i njihovim operativnim načinima, da bismo se u budućnosti lakše ophodili u kriznim situacijama.”

Da li je to rješenje? Za jedne jest, dok se drugi drže rute oko Rta Dobre nade, čak i kad je u pitanu povećanje potrošnje goriva/nafte za čak 30%. (primjer Kuwait Oil Tanker Group)

ZAŠTITA U VISOKORIZIČNIM PODRUČJIMARizik napada na trgovačke brodove može

biti smanjen ukoliko svjetske sile osiguraju

U prostorijama MMPI u Za-grebu 18.rujna 2009. godine, Sindikat pomoraca Hrvatske je u suradnji s MMPI organizirao prezentaciju “Bijele knjige o piratstvu” s gostima iz bri-tanske odvjetničke tvrtke Els- Richardom Spectorom i Ber-nardom Weinsteinom. Uvodnu riječ u događaj je dao kap. Mario Babić, ravnatelj Uprave pomorskog prometa, pomor-skog dobra i luka, nazvavši ovo predavanje potrebnom edukacijom i prvim korakom u preventivi sve većeg broja otmica brodova na svijetu.

Piše: B. Manojlović

foto: SPH

Prezentirana “bijela knjigao piratstvu”

Dnevnik

Vjerni članovi/čitatelji primijetili su pauzu koja je nastala u tiskanju PV-a: od ove jeseni krećemo s redizajnom izgleda (veliki posao), a pridružila nam se i novi-narka Bojana Manojlović. Nadamo se da će PV biti još bolji i informativniji.

Nekoliko posljednjih godina brodarsko tržište je cvjetalo, a danas je to samo dobra uspomena – od proljeća 2009. godine čak deset posto svjetske flote je na mrtvome vezu (vezano je oko 550 kontejnerskih bro-dova). U istome loncu su i hrvatski brodari – najmovi su su istekli, novih nema, ne isplati se te brodove niti prodati, a nema ni tko ih kupiti (splitski Jadroplov je najavio prodaju svoja dva kontejnerska broda).

Neki brodari tvrde da su plaće pomoraca dosegle 50 posto budžeta broda, drugi daju svoje brodove u strani management kao Atlantska plovidba d.d., neki ukidaju neke djelatnosti (npr. Mediteranska plovidba je najavila gašenje trajektnog servisa)… Istovremeno grade se brodovi: Jadroplov dva bulkcarriera u Splitu (usporeno, ali…), Uljanik plovidba i Tankerska plovidba po dva tankera u 3. maju (nije baš sigurno s obzirom na stanje brodogradilišta). Tankerska plovidba najavljuje zamjenu 2 product tankera s četiri bulk carriera, Atlantska plovidba zamjenjuje bulkcarri-ere – tankerima…

A što je s pomorcima? Reforma socijal-nog položaja ide uz probleme, pomorski dodatak bi trebalo dignuti na 1.000 kuna (SPH predlaže na osobni odbitak). SPH traži novi sastanak svih zainteresiranih, jer zna za probleme državne uprave. Očekuje do konca godine (koje?) zakon/pravilnik o beneficiranom stažu POMORACA.

Sabor je prihvatio ratifikaciju Protokola uz ILO konvenciju br. 147!

I – stižu rješenja (za sada sporadična) o obračunu poreza za pomorce – nekima su svote nezamislive i do 120.000 kuna.

O ustavnoj tužbi – ništa, unatoč požurnici.

D. Prestint

Obavijest onaknadama

Pomorci koji prolaze područjem u kojem djeluju pirati pored ugovorne naknade imali bi u slučaju da budu oteti i/ili na-padnuti od pirata i pravo na potraživanje naknade od kompanije s osnova odgov-ornosti kompanije za događanja, ističe P. Brazzoduro.

Ovu vrstu naknade pomorci bi mogli ostvariti kada bi dokazali da kompanija nije poduzela potrebne mjere za zaštitu broda i posade. Iz nepoduzimanja mjera zaštite proizlazi odgovornost brodara prema pomorcu. Jasno da će sud (ako se ne postigne dogovor) odlučivati o tome koje se mjere zaštite mogu smatrati dovoljnima za otklanjanje odgovornosti brodara.

Osobno smatram da je svaka mjera koja NE uključuje korištenje koridora i zaštitu ratnih brodova ispod minimuma koji je prihvatljiv kao ponašanje dobrog brodara, te daje pomorcu pravo na naknadu za sve eventualne posljedice koje nastanu zbog napada i/ili otmice, uključujući i naknadu za strah, ocijenio je P. Brazzoduro.

Svi su komentari dobrodošli.

Prezentirana “bijela knjigao piratstvu”

br. 59 • listopad 2009 3

pratnju ratnih brodova u visokorizičnim područjima.

U prosincu 2008. godine Europska Unija je objavila ime svoje prve pomorske operaci-je Atalanta, koja će imati za cilj “prevenciju, zastrašivanje i naposlijetku smanjivanje i konačno zaustavljanje piratstva i pljačkanja sa Somalske obale”.

U siječnju 2009. godine američka mornarica je najavila osnivanje posebne jedinice za protupiratsku operaciju. Koalicija više od 20 zemalja, CTF 151 je nastala od strane organizacije Combined Maritime Forces, a ciljem djelovanja na prostorima Adenskog zaljeva, Arapskog mora, Indijskog Oceana i Crvenog mora.

Da li su takve akcije rješenje za nejenjavajuću piratsku invaziju trgovačkih brodova u Adesnkom zaljevu i ostalim visokorizičnim područjima, pitanje je koje je podijelilo mišljenja nekih od prominentnih pomorskih imena na svijetu.

Major Thomas L Wilkerson, umirovljeni zapovjednik američke ratne mornarice kaže da slanje pojačanih ratnih snaga na ta područja nije rješenje problema. “Jedini način da se konačno zaustave piratski napa-di je u eliminaciji njihovih kopnenih baza. CTF 151 je od samih početaka bila operacija osuđena na propast. Najmoćnije mornarice na svijetu su predstavljene za tim “stolom”, a prepustile su kontrolu površine oceana od preko jednog milijuna km2 šačici odmetnika u brzim brodicama. “

General Wilkinson nije naišao na većinsku potporu svojemu viđenju problema pirat-stva.

Giles Noakes, glavni časnik za sigurnost u nezavisnoj brodarskoj organizaciji BIMCO ( www.bimco.org) tvrdi da su ratni brodovi upravo na mjestu gdje i moraju biti. Cilj im je sprječavati piratske napade, što upravo i čine, a posljedično tome, što je veći broj ratnih brodova, manje je uspijelih piratskih napada.

No, postavlja se pitanje zbog čega je broj piratskih napada usprkos udruženoj akciji ratnih brodova najvećih svjetskih pomorskih velesila svakom godinom sve veći?

Voditelj Maritime Bureau-ovog izvještavačkog centra za piratstvo u Kuala Lumpuru, kapetan Pottengal Mukundan, upozorava na brodove matice - otete brodove koji služe piratima kao “sigurne” baze na otvorenom moru-. “Uništavanje tih brodova je taktički prioritet, a rezo-lucija Vijeća sigurnosti UN-a upravo daje dopuštenje za takve akcije,” napominje Mukundan.

“Voljeli bismo vidjeti pirate na brodi-cama uhićene, uz pretpostavku da postoji i mehanizam za ubrzani proces suđenja i

zatvaranja,” završava Mukundan.Ukoliko se takav brod-matica nađe u

rukama ratnih mornarica, dolazi do novih problema: problema sudske birokracije i izručenja zatočenika.

Između mnogo prijedloga, našao se i onaj koji uključuje postavljanje oružanih snaga na same trgovačke brodice i tankere. Vojno osoblje na brodovima koji prolaze visokorizičnim područjima može, ali i ne mora biti rješenje jer samo postavljanje vatrenog oružja na brodove povećava rizik nastajanja “krvavih obračuna” i riskiranja života članova posade i zapovjednika.

Bitnu činjenicu koju je na predavanju posebno naglasio g. Sector jest da je prema zakonima Velike Britanije plaćanje otkup-nine ILEGALNO, ukoliko se na taj način podupire terorizam. Drugim riječima, somalski pirati su u očima britanskog pravosuđa teroristi, zbog čega je svako “poslovanje” s njima i plaćanje visoke otkupnine za otete brodove smatrano protu-zakonitim činom.

ZAJEDNIČKIM SNAGAMA DO CILJADo kraja ljeta 2009. godine dvadeset

zemalja je poslalo ratne brodove u somalske vode, uključujući američku ratnu mornaricu i članice EU. Vlasnici brodova su upoznati s priručnikom o obrani od pirata. Manje nacije su također pridonijele većim međunarodnim koalicijama, a određena je i međunarodna zaštićena ruta za brodove koji prolaze visokorizičnim područjem. No, još uvijek ih je mnogo koji preferiraju vlastito nahođenje i svoje “rute”, što naravno povećava rizik od napada i pospješuje broj piratskih otmica.

MSCHOA je koordinacijski centar potpo-mognut od strane Europske Unije. Na svojoj internetskoj stranici nudi mnogo važnih informacija brodarima i pomorcima koji se kreću u Adenskom zaljevu i ostalim opasnim vodama, ali da bi se takva teoretska pomoć pretvorila u praksu, potrebno je doseći slobodan tok informacija s obje strane- komunikacija mora postati dvosmjerna da bi suradnja postala uspješna, što je i osnovna poruka Bijele knjige o piratstvu.

Brodovi moraju započeti suradnju sa anti-piratskim centrom (MSCHOA) da bi osigurali svoj, ali i siguran prohod drugih brodica u ovim problematičnim područjima. •

O piratima

u SAD

I dok piratski napadi

kod somalijske obale izazivaju zanimanje i bijes u SAD američka Obalna straža već stoljećima se bori protiv njih, a počela je pod imenom Revenue Cutter Service daleke 1790. godine.

Prva protupiratska akcija izvedena je 1793 kada je kuter “Dili-gence” ulovio pirate u Chesapeake Bayu.

No, piratstvo je, dakako, nastavljeno, najviše u Gulf of Mexico u prvoj četvrtini 19. stoljeća, a njegovo sprječavanje provodilo se uglavnom akcijama kutera. Servis je ganjao pirate u njihove baze, napadao ih i tjerao.

Posljednjeg dana kolovoza 1819. godine piratski brod pod zapovjedništvom jeana La Farge napao je kutere “Louisiana” i “Alabama” kod južne obale Floride. Nakon kratke borbe, posade kutera su se ukrcale na

piratski brod i osvojila ga nakon borbe prsa o prsa.

Nakon toga piratima je postalo preopasno da se zadržavaju u bazama na kopnu odnosno u uva-lama Louisiane, pa su s epremjestili na Bretons Island.

Sredinom travnja 1920. godine kuteri “Alabama” i “Louisi-ana” otkrili su novo sklonište pirata, napali su ih i potpuno uništili otok koji je nakon toga bio nenastanjen. Time je priča o američkim piratima potpuno završena.

Učinkovitostzaštite od pirata

Prvo ću Vas lijepo pozdraviti s broda na kom sam ukrcan kao zapovjednik, nešto malo duže od mjesec dana. U vlasništvu kompanije iz Tokija, i u japanskom managementu. Sada je trenutno prijelazni period, jer je kompanija kupljena od managera.

Pretpostavljam da na dnevnoj bazi primate ovakve poruke, s mora, ali jedna više neće škoditi. Na putu iz Europe na kemikal tankeru od 20.000 dwt, nakrcani s kemikalijama low flash, poslani smo kroz Suez prema Singapuru, odnosno Kini. Prije prolaska Sueza,u ime posade i svoje vlastito, poslao sam zahtjev firmi da nam organizira oružanu pratnju, što je i prihvaćeno, pa smo sada upravo u tranzitu, kroz tzv Tranzitni koridor ili High risk area. U pratnji smo pet trgovačkih brodova, kao jedini tanker, a pratnja je ruska, brod 548 “Admiral Pantelejev”, koji je prošli tjedan uhapsio 29 pirata i potopio njihovu”maticu”.

Između ostalog, prije početka tranzita, ukrcali su nam 6 teško naoružanih vojnika, koji 24 sata bdiju i stražare. A njihov brod je u pratnji,u stal-nom optičkom dometu.

Jutros u 07.30 bili smo svjedoci, u tom Tranzit-nom koridoru, koji je pun ratnih brodova, pokušaju otmice broda “Michael S” otprilike 90 milja iza naše pozicije.

Prvi oficir je trazio pomoć preko VHF i, naravno, osim masu pitanja od okolnih ratnih brodova, nisu dobili,ništa. Obećanje da će helikopter - stići. Pirati su zasuli brod puščanom paljbom i ispalili su RPG.Prozori kormilarnice prema istom prvom časniku,

bili su izbušeni. Kasnije su pirati poslije ukrcaja na palubu, iznenada odlučili, pobjeci s broda i srećom brod je nastavio svojim putem. Zapovjednik je očito šokiran, kasnije negodovao i prozivao redom, sve ratne flote svijeta, neću spomenuti kojim imenima, pretpostavljate, vjerujem.

Kasnije popodne, točnije oko 15.30, brod “Vic-toria”, s rumunjskom posadom, je dao obavijest jednom od NATO brodova u njegovoj blizini, da vidi sumnjiv gliser plave boje i u detalje je davao detalje i strpljivo odgovarao, po nama, na stu-pidna pitanja istog ratnog broda. Ta konverzacija je trajala skoro 20 minuta.

Čovjek s napadnutog broda je vrlo staloženo i strpljivo govorio da vidi 5 osoba, u času da se iz AK 47 pucaju rafali po nadgrađu i da se pirati penju. NATO brod je pitao, koliko stro-jnica, koliko pirata, a od prije je znao poziciju i situaciju. I naravno, čovjek je javio da provaljuju u kormilarnicu,pucajući u prozore. I tada je komu-nikacija zamrla. NATO brod je i dalje, monotono pozivao brod sa svojim, rutinskim pitanjima. Kada je to zamrlo, krenuli su epiteti, sa svih brodova koji su se zatekli u zoni, tog, nazovimo sigurnog koridora, s masnim komplimentima,na “učinkovitost” vrijedne ratne armade, iz cijelog svijeta.

Na žalost,vjerujem da Vam je i te kako ova priča, poznata. Dnevna. I da izaziva i podsmjeh i gorčinu i teško se osjetiti izuzet od svega, pogotovo vezano za posao i probleme s kojima se susrećete dnevno.

Važno je ipak, da su nas doista lijepo nagradili s 183 dana, pa ako koji i pofali na kraju, radi ovakvih i sličnih stresova i iskustava, lijepo će nas pozvati, da im damo njihov dio “kolača”.

No, o tome je suvisno pričati, plovimo da preživimo i da si priuštimo standard dosljedan čovjeka. Za svoje obitelji. Pitam se kome to smeta i šta smo Bogu skrivili?

Vjerujem da znate odgovore, da bi i Vi bili sretni.Zahvaljujem Vam na pažnji i svemu šta radite

za nas , sve koje još uvijek more škropi.Minimalno 183 dana godišnje!

S poštovanjem,Capt.Sanjin Čabrijan

Proširiti zaštitu na Bab el Mandeb

Odazivajući se na poziv SPH da hrvatski po-

morci dostavljaju svoja zapažanja i iskustva u

prolazu rizičnim područjem od piratskih napada

kako bi se podijelila iskustva i dali prijed-

lozi. Objavljujemo iskustvo jednog hrvatskog

zapovjednika koji je svojim brodom plovio u

konvoju kojeg su štitili japanski ratni brodovi.

Pozivamo i dalje sve hrvatske pomorce koji

su u mogućnosti, prvenstveno zapovjednike, da

SPH dostavljaju svoja zapažanja i iskustva.

- Prošli smo Aden u kovoju uz pratnju čak

dva japanska razarača, tako da je što se sigurn-

osti tiče sve prošlo bez većih peripetija. Kasnije,

prije ulaska u tjesnac Bab el Mandeb bilo je

dosta razbacanih skifova oko broda, većinom

ribarica, ali i par sumnjivih brzih čamaca.Interesantno je da na samom ulazu u

tjesnac na 16 VHF kanalu uporno zovu brodove

predstavljajući se kao Djibouti Control. Kad se

netko javi, traže detaljne podatke o brodu,

zadnjoj luci i teretu - glede ovoga mnogi se

ne javljaju, jer su prethodno obaviješteni da

su to lažnjaci i da ih samo navode na dodatne

informacije korisne piratima.

Vjerujem da bi svim pomorcima bilo puno

lakše kad bi ratni brodovi pratili brodove i koju

milju nakon Bab el Mandeba, jer piratstvo tu i

dalje ne prestaje.

članova posade, zarobljeno je 774 pomoraca i oteto je 47 brodova.

Zbog ugrožavanja života hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi javlja se potreba za osnivanjem koordinativnog radnog tijela koje će osigurati pravovremeno i usklađeno djelovanje svih nadležnih državnih tijela, ali i brodara i pomoraca predstavljenih kroz svoje udruge i sindikat.

Stožer koordinira sve uključene institucije, prati stanje u visokorizičnim područjima i prikuplja podatke o kretanju brodova hrvatske zastave te prikuplja druge relevantne infor-macije dobivene od osiguravatelja i brodara, organizacija u inozemstvu, stranih nadležnih tijela te obavještava hrvatske brodare, pomorce i njihove obitelji o svim važnim informacijama.

Izvještavanje javnosti obavlja se putem Samostalnog odjela za odnose sa javnošću Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Uz navedeno zadaća ovog Stožera je i pružanje pomoći i osiguranje komunikacije sa pomorcima, hrvatskim državljanima koji su po bilo kojoj osnovi zadržani u pritvoru ili im je drugom odgovarajućom mjerom privremeno oduzeta sloboda u stranoj luci.

Naime, u posljednje vrijeme svjedoci smo sve većeg broja slučajeva pritvaranja po-moraca kako u slučajevima pomorskih nesreća koje imaju za posljedicu onečišćenje mor-skog okoliša, a što je u velikom broju država okarakterizirano kao kazneno djelo, tako i u slučajevima sumnje u počinjenje drugih kaznenih djela.

Ne ulazeći u tijek kaznenog ili drugog postupka, zadaća je ovog Stožera pomoći u kvalitetnoj zaštiti interesa hrvatskih pomoraca, te doprinijeti ostvarenju pravičnog odnosa prema pomorcima, sukladno smjernicama Međunarodne pomorske organizacije.

ČLANOVI STOŽERA:

1.kap. Mario Babić, ravnatelj Uprave u MMPI, predsjednik (kap. Joško Nikolić, ravnatelj Uprave u MMPI, zamjenik predsjednika)2.mr.sc. Maja Markovčić Kostelac, načelnica u MMPI, tajnica3.Mirna Kovač, načelnica u MUP-u, članica (Zlatko Košta, voditelj Odsjeka u MUP-u, zamjenik članice)

4.Vinko Ljubičić, ravnatelj Uprave u MVPEI, član (Marijana Kujundžić, savjetnica u MVPEI, zamjenica člana)5.Dinko Kovačević, načelnik Sektora za propise i podršku svjedocima, Ministarstvo pravosuđa, član (Maja Gregurić, načelnica Odjela za multilateralnu suradnju, Ministarstvo pravosuđa, zamjenica člana)6.Predrag Brazzoduro, SPH, član (Branko Berlan,SPH, zamjenik člana)7.Ante Ražov, Mare Nostrum, član (Mato Botica, Mare Nostrum, zamjenik člana)8.Damir Roje, HRB, član (Gojko Bonačić, HRB, zamjenik člana)Osnovan Stožer

Vlada je 15. donijela odluku o osnivanju Stožera za koordinaciju aktivnosti u slučajevima ugroze hrvatskih brodara i hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi, koji čine devet članova, predstavnika ministarstava mora, unutarnjih i vanjskih poslova te pravosuđa, kao i Sindikata pomoraca Hrvatske, Hrvatskog regis-tra brodova te udruge brodara Mare Nostrum.

Osnivanje stožera, istaknuo je ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta, nužno je zbog pomoći pomorcima i njihovim obiteljima uslijed sve učestalijih piratskih napada na brodove, na kojima su sve češće i hrvatski pomorci. Pritom je naveo da je samo u prošloj godini u svijetu bilo 329 piratskih napada na brodove, u kojima je poginulo šest

O piratima u SAD

I dok piratski napadi kod somalijske obale

izazivaju zanimanje i bijes u SAD američka

Obalna straža već stoljećima se bori protiv njih,

a počela je pod imenom Revenue Cutter Service

daleke 1790. godine.

Prva protupiratska akcija izvedena je 1793

kada je kuter “Diligence” ulovio pirate u Chesa-

peake Bayu.

No, piratstvo je, dakako, nastavljeno, najviše

u Gulf of Mexico u prvoj četvrtini 19. stoljeća,

a njegovo sprječavanje provodilo se uglavnom

akcijama kutera. Servis je ganjao pirate u

njihove baze, napadao ih i tjerao.

Posljednjeg dana kolovoza 1819. godine

piratski brod pod zapovjedništvom jeana La

Farge napao je kutere “Louisiana” i “Alabama”

kod južne obale Floride. Nakon kratke borbe,

posade kutera su se ukrcale na piratski brod i

osvojila ga nakon borbe prsa o prsa.

Nakon toga piratima je postalo preopasno

da se zadržavaju u bazama na kopnu odnosno

u uvalama Louisiane, pa su s epremjestili na

Bretons Island.

Sredinom travnja 1920. godine kuteri “Ala-

bama” i “Louisiana” otkrili su novo sklonište

pirata, napali su ih i potpuno uništili otok koji

je nakon toga bio nenastanjen. Time je priča o

američkim piratima potpuno završena.


Somalijska piraterija u našoj je javnosti pobudila povećani interes, jer je na

otetim brodovima bilo i hrvatskih pomoraca koji su u zatočeništvu pirata proživjeli mnoge teške dane i dramatične trenutke.

Interes bi vjerojatno bio još i veći kada bi se javnosti razotkrila istina o tome zašto su somalijski ribari postali pirati, te zašto je baš EU prvi put u povijesti pokrenula akciju protiv pirata.

Sadašnje stanje

U ribolovnoj zoni Somalije patrolira dosad neviđena armada ratnih brodova iz čak 27 zemalja. Osim ratnih brodova iz zemalja članica EU (EUNAVFOR) tu su još primjer-ice i brodovi SAD-a, Kanade, Rusije, Indije, Kine, Malezije, Japana, Australije. Moglo bi se dakle reći da je pokrenuta flota iz čitavoga svijeta s jednim jedinim zadatkom – spriječiti piratske napade na trgovačke brodove.

No, sva ta silna flota pokazala se prilično neučinkovita. Otmice brodova i dalje se događaju, a oteti brodovi se i nadalje oslobađaju tek nakon plaćene otkupnine.

Činjenica je da pirati zaista djeluju na velikom području koje je teško nadzirati i štititi. S matičnih, ribarskih brodova pirati u napad kreću u malim i brzim brodicama pa se njihove namjere mogu otkriti tek u trenutku kad krenu u napad. Napadi se događaju čak stotine milja daleko od obale jer im veliki ribarski brodovi (za oceanski ribolov) služe kao matice.

Da bi u takvim okolnostima mogli učinkovito kontrolirati čitavo to područje, prema nekim vojnim stručnjacima, bilo bi potrebno angažirati barem deseterostruko veći broj brodova. No, s obzirom na skromnu učinkovitost dosad angažiranih snaga, moramo se upitati bi li angažman velikog broja ratnih brodova jamčio uspjeh?

Može li vojna misija učinkovito suzbitipiratstvo?

Mnogi stručnjaci skloni su tvrdnji da se povećanjem broja brodova učinkovitost ne bi znatnije povećala. Naime, treba imati na umu činjenicu da prema odredbama Međunarodne konvencije o pravu mora (UNCLOS) ratni brod ne smije vojno napasti pirate, jer oni nisu vojnici. Ratni brod bi mogao tek policijski djelovati tj. hvatati ih i pritvarati, a u tom slučaju akciju bi trebali provesti ukrcani policajci.

Prema istoj konvenciji svaka država na otvorenom moru može zarobiti pirate i suditi im prema nacionalnim propisima dotične države. No, tu se javljaju problemi, posebno pravne naravi, oko podizanja optužnice i suđenja. Ako nije napadnut trgovački brod iste zastave, a kako veliki dio svjetske tonaže plovi pod zastavama pogodnosti to najčešće nije slučaj, djelovanje ratnih brodova je ograničeno tek na rastjerivanje pirata. Istina bilo je već mnogo slučajeva zarobljavanja, ali zbog navedenih pravnih zapreka, nakon razoružavanja pirati se gotovo redovito puštaju na slobodu. Možda bi i druge pomor-ske zemlje trebale slijediti primjer SAD-a koji je s Kenijom sklopio sporazum o izručivanju pirata i suđenju u susjednoj Keniji. Tako je Keniji već izručeno više od stotinu zarobljen-ih somalijskih pirata od kojih su neki već osuđeni na višegodišnje kazne zatvora.

Što to mediji sustavno prešućuju?

Od 1991. nakon pada vlade i izbi-janja građanskog rata, u Somaliji je nastu-pilo razdoblje kaosa i gladi. Zapad je u nastaloj situaciji prepoznao dobru priliku za otimačinu ribljeg bogatstva Somalije i za odlaganje nuklearnog otpada u njiho-vom podmorju. Tajanstveni europski brodovi počeli su odlagati neke čudne bačve u gospodarskom pojasu Somalije. Obalno stanovništvo počelo je pobolje-vati. Početni simptomi su neki čudnovati osip i mučnina. Javljaju se i malformacije kod novorođenčadi. A onda, 2005. godine tsunami izbacuje stotine bačava na obale Somalije. Ljudi počinju patiti od bolesti radi-jacije i preko tristo osoba umire.

Ahmed Ould-Abdallah, poslanik UN-a u Somaliji tada je rekao: “U podmorju Somali-je odložen je nuklearni otpad, teški metali i živa. Tragovi vode do europskih bolnica i tvornica kojima je, čini se, talijanska mafija ponudila da se, uz povoljnu cijenu, pobrine

za zbrinjavanje njihova otpada.” U prilog ovoj izjavi govori i nedavno priznanje jednog bivšeg pripadnika kalabrijske mafije kako je talijanska mafija “poslovala” s nekim vlad-ama i industrijskim tvrtkama oko poslova odlaganja odnosno potapanja otrovnog otpada u Mediteranu”.

Osim toga, neki drugi, opet europski, brodovi dolaze u somalijski gospodarski pojas odnosno ribolovnu zonu, nakon što su prekomjernim izlovom osiromašili svoje ribolovne zone, da bi ovoj siromašnoj i građanskim ratom napaćenoj zemlji bezobzirno otimali njihovo jedino bogatstvo – morsku hranu.

Prema normama međunarodnoga prava obalna država koja ne može optimalno iskorištavati živa bogatstva svoga gospo-darskog pojasa (zbog nedostatnog broja ribarskih brodova) dužna je, ali samo ulov viškova, prepustiti ribarima drugih zaintere-siranih država, na temelju međunarodnoga sporazuma i uz naknadu.

Umjesto plaćanja odgovarajuće naknade, Europljani su zanemarili legitimno proglašenu gospodarsku zonu, odnosno suverena prava jedne obalne države u toj zoni, i tamo jednostavno poslali svoje ribarske brodove. Kad su ih domaći ribari pokušali otjerati, poslali su ratne brodove da štite “slobode otvorenoga mora”, što uz ostalo uključuje i slobodu ribolova.

Tako je uljuđeni i civilizirani Zapad ovu osiromašenu zemlju jednostavno lišio i naknade i “ribljih viškova”. A očajni somalijs-ki ribari pokušali su najprije svojim brodovi-ma spriječiti odlaganje otpada i strane ribare odvratiti od kočarenja u njihovim vodama. Tek kada u tome nisu uspjeli počeli su sa matičnih ribarskih brodova brzim brodi-cama presretati trgovačke brodove, kako bi otmicama odnosno otkupninama naplatili “naknadu” za ribolov u somalijskom ribo-lovnom pojasu, odnosno kako bi naplatili barem dio otetoga.

Dojučerašnji ribari, sada somalijski pirati, sebe nazivaju Dobrovoljnom obalnom stražom Somalije. Oni priznaju da otmice nisu legalan oblik borbe za obranu naciona-lnih interesa, ali tvrde da izbora nisu imali. Na to nas je, kako oni kažu, Zapad primorao. Zar smo trebali da, napaćeni od rata i gladi, dok nam stanovništvo umire od radijacije, pasivno promatramo kako europski ribari grabe i raznose našu ribu, jedino bogatstvo koje nam je još preostalo?

Piratstvo otmice, pljačke, ucjene i nasilja

poznato je kako rađaju mržnju s kojom se u ovom slučaju svjesno manipulira skrivajući od javnosti, a posebno od pomoraca pravu istinu o pozadini somalijske piraterije. Istina bi u ovom slučaju mogla ublažiti sveprisutni govor mržnje koji mediji

nameću i našoj javnosti. To je jedan od razloga što je ova tema uvrštena u radni dio susreta Apostolata mora Hrvatske.

O stvarnim uzrocima pojave piratstva u

Somaliji, očito je da mediji na Zapadu ne žele, odnosno ne smiju, izvješćivati. Tome se nažalost ne treba čuditi, jer poznato je da propaganda Zapada već stoljećima nastoji opravdati svoje imperijalne pretenzije.

Tako je uz ostalo trebalo prikriti i razloge zašto je EU prvi put u povijesti pokrenula jednu vojnu akciju i to baš protiv somalijskih pirata. Navodno, trebalo je zaštiti slobodu plovidbe. Gdje li su granice licemjerja te EU? I treba li se čuditi što je Republika Hrvatska morala donijeti odluku o odgodi primjene ZERP-a za zemlje članice EU.

A što se tiče suvremenih medija očito je da oni štite i promiču interese onih koji ih izrav-no ili neizravno financiraju. O istini i potrebi čitatelja odnosno slušatelja i gledatelja da budu istinito informirani, čini se da u ovom svijetu nitko ne mari. Mediji biraju što će objaviti, a što prešutjeti! •

Mr. sc. Mladen Russo, kap.d. pl.(izlaganje na godišnjem susretu Apostolata mora Hrvatske u Karlobagu)

Somalijsko piratstvo na području Roga Afrike

veliki je problem svjetskoga brodarstva. Unatoč svim

nastojanjima da se napadi spriječe i pirati rastjeraju,

pomorci na ovome području i nadalje plove

u velikom strahu i sa puno neizvjesnosti.

Prešućena istina osomalijskim piratima

Pira

ti

U svakodnevnom govoru, pa i u medijima, često se pojmovi pirat i gusar pogrešno upotrebljavaju ili se koriste kao istoznačnice, pa je potrebno ukazati na razliku.

Gusar (gursar, kaper) lat. cur-sarius, engl. corsair, njem. korsar, tal. corsaro je ratnik na moru koji ovlašteno i za interes svoga suver-ena napada i plijeni neprijateljske brodove.

Pirat lat. pirata, engl. pirate, njem. pirat je razbojnik koji za svoj interes provodi akcije nasilja, zadržavanja ili pljačke na moru. Čini se da neki naši lektori, kad je riječ o somalijskim pi-ratima, pogrešno nameću izraz gusar kao da se radi o istoznačnicama od kojih izraz gusar više odgovara duhu hrvatskoga jezika. Tome stajalištu vjerojatno su doprinijele legende u našoj predaji koje govore samo o gusarima i uskocima, želeći nagla-siti samo pozitivan smisao njihovih akcija. No, zanimljivo je de se u narodu sve do naših dana sačuvao izraz Lupeška draga (u Kvarneru), a ovaj se izraz koristio i za morskog razbojnika (pirata).

Prešućena istina osomalijskim piratima


Upravo iz tih razloga, u ovom smo se broju odlučili predstaviti vam novog

koordinatora Podružnice SPH u Jadrolin-iji, kojeg u bliskoj budućnosti čeka jako puno posla, ali i velika doza strpljenja. Cilj volonterskog rada g. Mucića je jasan, a uz potporu Sindikata pomoraca Hrvatske, sve je bliži.

Ukratko o sebiRođen sam daleke 1952. godine u

lijepoj Makarskoj, gdje sam, prolazeći kroz osnovnu školu i gimnaziju, proživo ono najljepše...djetinjstvo i dječaštvo. Tijekom gimnazije već sam imao predodžbu o mojoj opredjeljenosti za more i bilo mi je straho-vito krivo što nisam bio u mogućnosti ići u Split, te pohađati srednju pomorsku školu, Srećom po mene, po završetku srednje škole uspio sam završiti u roku Visoku pomorsku akademiju-školu.

Zbog čega zanimanje pomorca

Objasniti šta me je privuklo ovom zani-manju je vrlo jednostavno - more, ili izra-zito teško, a to je isto – more. Na moru sam već 35 godina, s malim prekidom od godinu dana. Zvanje pomorac uvijek je bilo časno, lijepo i teško. Pretpostavljam da me je, kao i sve druge pomorce, more uzelo pod svoje i ne želi me pustiti.

Moja JadrolinijaZapovjednik sam postao dolaskom u

Jadroliniju 1986. godine, valjda spletom okolnosti, odnosno tadašnjom velikom potrebom za školovanim kadrom u Jadro-liniji. To zvanje ujedno predstavlja i vrhu-nac mojega interesa za rad vezan uz more, tako da mi nikada nije padalo na pamet da brod zamijenim uredom. Osim toga to mi omogućava da, kroz posao, upoznam mnoge dobre i malo manje dobre ljude, kojima sam, kada je bilo potrebno, rado pomagao, ali isto tako i prihvaćao njihovu pomoć vezanu za posao.

Dolazak u radničko vijećeČlan Radničkog vijeća (RV) sam

postao odmah u prvom sazivu tadašnjeg Zaposleničkog vijeća na nagovor jednog mladog kolege L. Kršlovića, moga prijatelja i “učenika”. Osobno mi je to omogućilo da, radom u RV, pokušam pomoći mnogim pomorcima i radnicima na kopnu, ponekad uspješno, ponekad manje uspješno. Kroz dosadašnje sazive RV puno toga dobroga je bilo pokrenuto, s predlaganjem Upravama poboljšanja za rad svih u Jadroliniji, počev od plaća, službene i radne odjeće, pravedni-jim prikazivanjem odrađenih sati vezano za sutrašnje mirovine svih, izradama i predlag-anjem izrada svih Pravila i ostalih dokume-nata, predviđenim za zaštitu prava pomoraca i radnika. Koraci koji su napravljeni za napre-dak, radom u RV, gledajući očima pomoraca i radnika sigurno ne izgledaju veliki, ali su, zbilja maksimum koji se je u datim okolnos-tima mogao izvući od dosadašnjih Uprava, pošto nas nikada nisu doživljavali kao part-nere u borbi za bolje sutra svih, uključujući i Društvo Jadroliniju, već su u nama gledali protivnike, sklone zaštiti neradnika i lijenčina, da ne koristim druge riječi.

Jadrolinija danasNažalost, danas situacija u Jadroliniji

je ista kao i u cijeloj državi. Dovodimo se u situaciju da prodajemo sredstva za rad (brodove, istina stare, ali još uvijek

funkcionalne), a ne nabavljamo nova, odnosno ne nabavljamo brodove, koji će sutra moći izvršiti sve plovidbene zadatke, stavljene ispred nas. Ujedno tu moram napomenuti i pomanjkanje brige za zdravlje posada, jer danas imamo puno brodova bez kuhinja i kuhara, te se preživljava samo sa sendvičima, bez mogućnosti odmora, pošto nemaju kabine, dok je većina zakupljenih apartmana u očajnom stanju, gdje se ne može pošteno okupati i naspavati.

Jadrolinija će opstati, sigurno, jer teško da će strani brodari pokazati interes za rad na Jadranu, iz jednostavnog razloga - nepostojanja profita. A za svaki slučaj, tu bi i država morala odigrati važnu ulogu, ugledavši se npr. na Grčku, te zaštititi Jadran od dolaska stranih brodara, barem sljedećih 10-ak godina.

Ulazak u SPHZa koordinatora Povjereništva podružnice

SPH u Jadroliniji sam izabran početkom lipnja ove godine i tu dužnost ću obavljati isključivo volonterski, uz svoj rad na brodu. Moja pomoć svima i dalje će se ogledati, kao i do sada, pružanjem savjeta, organiziran-jem razno raznih akcija potrebnih da se postignu zacrtani ciljevi, učešćem u izradi raznih dokumenata, pravilnika i odluka, koje su važne za rad u boljim uvjetima. Ujedno mislim, s kolegicama i kolegama,

čije iskustvo, u sindikalno radu, je neupor-edivo veće od moga, vršiti stalni nazovimo pritisak na sve koji su u poziciji da nam poboljšaju standard, povećanjem plaća, poboljšanjem uvjeta rada i smanjivanjem radnog vremena, kako bi smo to postigli.

Formiranje novog sindikata u Jadroliniji

Formiranjem novog sindikata u Jadro-liniji i na državnoj razini, došlo je do previranja u redovima SPH i dijelom je došlo do odljeva naših članova, koji su bili nezadovoljni dosadašnjim radom, što je kao rezultat dovelo do novih izbora u samoj podružnici. Povjerenje, iskazano od strane radnika i pomoraca meni tijekom izbora, te želja da sindikalnim radom povratimo poljuljano povjerenje, su glavni razlog moga prihvaćanja ove časne dužnosti.

Budućnost JadrolinijeIspred nas se nalaze veliki zadaci, koje

ćemo samo svi skupa, a tu mislim i na naše kolege iz NSPPBH, moći i morati napraviti. Morati ćemo se izboriti da velika većina Ugovora o radu na određeno vrijeme bude pretočena u Ugovore o radu na neodređeno vrijeme, s tim da se ne vrše prekidi radnici-ma i pomorcima, te da se više ne produžuju, pogotovo ako su tako radili više godina. Prema mojim saznanjima mi, u Jadroliniji

imamo otprilike 650 Ugovora o radu na određeno vrijeme, pomoraca i radnika. To znači da imamo 650 građana drugog reda u našem kolektivu. Iako nisam ekonomista ipak mi se čini, da kada bi ti Ugovori bili pretvoreni u Ugovore na neodređeno vrijeme, to bio najbolji antirecesijski program. Susrečemo se i s problemom nedostatka Odluke o radnom vremenu, koja, iako napravljena, nije prihvaćena od strane Uprave, a to omogućava upravljačkim strukturama manipulaciju s radnim vremenom. O zarađenim satima preraspodjele nije potrebno trošiti riječi. Obavezno se i to mora riješiti. Gorući problem za pomorce i radnike na kopnu predstavlja neadekvatni NKU i nepostojanje KU. Pregovori oko izrade novog Nacional-nog kolektivnog ugovora moraju se žurno nastaviti na tripartitnoj osnovi, dok je izra-da kolektivnog ugovora za kopno u tijeku, te ćemo ga po završetku predočiti Upravi Jadrolinije, tražeči njegovo prihvatanje i primjenu u praksi. Kako je elaborat oposto-janju uvjeta za priznavanje beneficiranog radnog staža izrađen i uručen Vladi RH, očekujemo skoro ponovno obračunavanje beneficiranog radnog staža.

Reakcija na odluku Vlade o smanjenju plaća

Odluka Vlade o smanjenju plaća, mojim poimanjem rješavanja postojećih problema, nije nikako prihvatljiva. Imamo ogroman broj, moram reći, “lupeža” u svim porama društva; treba ih uhvatiti i natjerati da vrate pokradeno, ako ne sve, onda barem pola. Ne samo da ćemo izaći iz krize, već ćemo vratiti i veliki dio vanjskog duga. Što je to krizni porez? S takvim porezom kriza se nikada neće riješiti, može se samo produ-biti. Manje zaposlenih radnika, manje plaće je jednako manja potrošnja, manji PDV, a to sve rezultira s manje novčanih sredstava u državi. Nama su hitno potrebni neki novi “new deals”, koji će pokrenuti cijelu Hrvatsku.

I za kraj ovogodišnja sezona u Jadroliniji

Protekla sezona za Jadroliniju je trebala biti uspješna; s obzirom da je promet putnika i automobila u postotcima sitno pao u odnosu na sezonu 2008, ali kako je gorivo dosta jeftinije nego godinu prije, a što predstavlja glavninu potrošnje, mislim da smo poslovali solidno. Kako ipak nemam prave i točne podatke, od ove procjene se ipak ograđujem.

Za kraj svima želim mirno more. •

Piše: B. Manojlović

Dragomir Mucić je rođeni Makaranin koji je veći dio svog života posvetio moru i Jadroliniji. Čovjek sa vizijom bolje budućnosti za naše pomorce u ovom hrvatskom brodarskom divu, ali i za one koji plo-ve svjetskim bespućima, odaje utisak ozbiljnosti, odlučnosti i optimizma.

Osobna iskaznica: Dragomir Mucić

Zapovjednik i koordinator bolje budućnosti hrvatskihpomoraca

Zapovjednik i koordinator bolje budućnosti hrvatskihpomoraca


Objavljujemo očitovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje- Područne službe Rijeka

(HZZ) na upite Sindikata pomoraca Hrvatske.Temeljem čl. 56 st.1 Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposle-nosti (Zakon) hrvatski državljanin, koji je bio zaposlen u inozemstvu,ostvaruje pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u skladu s odredbama međunarodnog ugovora.Države s kojima je RH sklopila međunarodne ugovore su: Austrija, Slovenija, Makedonija, Češka, Slovačka, BiH, Nizozemska, Luksem-burg, Crna Gora, Italija, Belgija, Bugarska, Mađarska, Srbija i Njemačka.St. 2 istog članka Zakona predviđa mogućnost da hrv. državljanin koji je radio u državi s kojom RH nema zaključen ugovor kojim su regulirana prava za slučaj nezaposlenosti, može ostvariti novčanu naknadu prema odredbama citiranog Zakona, ako je doprinos za zapošljavanje plaćao Zavodu za vrijeme od najmanje 9 mjeseci u posljednjih 24 mjeseca

prije prestanka zaposlenja u inozemstvu. To se pravo ostvaruje na slijedeći način:

- nezaposlena osoba (pomorac) dužan je mjerodavnoj službi HZZ u kojoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište predočiti dokaz (ugovor sa stranom kom-panijom) da će raditi u državi s kojom RH nema zaključen ugovor kojim su regulirana prava za slučaj nezaposlenosti

-doprinos za zapošljavanje uplaćuje na temelju ugovora koji nezaposlena osoba (po-morac) sklapa s HZZ prije odlaska na rad u drugu državu, odnosno prije ukrcaja na brod

-naznačenim ugovorom utvrđuje se os-novica za obračunavanje i plaćanje dopri-nosa utvrđena prema odredbama Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, te stopa doprinosa za zapošljavanje koja iznosi 1,7 %

-doprinos za zapošljavanje uplaćuje se tromjesečno i to za 1/IV do 15/4, za 2/IV

do 15/7 ,za 3/IV do 15/10 te za 4/IV do 15/1. Sredstav se uplaćuju na račun Državnog proračuna RH.

Stjecanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti ostvarit će neza-poslena osoba (pomorac) ako ispuni i ostale Zakonom propisane uvjete za stjecanje tog prava, a koji su utvrđeni čl. 37. i 38. Zakona.Za vrijeme trajanja razdoblja nezaposlenos-ti nezaposlena osoba (pomorac) ima prava i obveze utvrđene čl. 10. i 11. Zakona, koje se odnose prvenstveno na: redovno mjesečno javljanje Zavodu, aktivno traženje posla i raspoloživost za rad (odazivanje na svaki poziv Zavoda radi pripreme za zapošljavanje i zaposlenja). Prethodno opisani postupak za stjecanje prava po osnovu nezaposlen-osti može se primijeniti samo na slučajeve budućih zaključivanja ugovora, neposredno prije odlaska na rad u inozemstvo, odnosno neposredno prije očekivanog ukrcaja na brod, a nikako retroaktivno.

Akcije SPH

Ubrzanje postupkau HZZO Ponukan rješenjem HZZO područni ured Split kojeg mi je dostavio član SPH zatražio sam sastanak s ravnateljem ureda Vinkom Marojevićem koji je održan 18. kolovoza. Nakon konstruktivnog razgovora dogvo-

oreno je da će se postupak koji je potreban za odobravanje dopusta roditelju za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju maksi-malno skratiti (od sadašnjih 20-tak dana na maksimalno 3 dana). Uz to dogovoreno je da se pomorci koji imaju slične probleme obrate u Ured SPH u Splitu (za sada samo Split), a predstavnik SPH će kontaktirati s područnim uredom HZZO u Splitu. Istovremeno će SPH uputiti dopis Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture u kojem će ukazati na problem i organizirati sastanak u MMPI uz nazočnost predstavnika HZZO i SPH, a brodarima i posrednicima (agentima) biti će poslana obavijest o mogućem rješenju problema uko-liko su kod njih zaposleni pomorci koji imaju

dijete s navedenim problemom. Naime, član SPH se obratio u Ured SPH u Splitu sa zamol-bom da mu se pomogne u bržem ishodovanju prava na dopust zbog njege djeteta s teškim smetnjama u razvoju. Član SPH (njegova zaposlena supruga) ima pravo sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama ..., Pravilniku o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju... na dopust... Pravno gledano majka navedenog djeteta mogla bi konzumirati navedeno pravo, ali problem je otac djeteta zato jer je pomorac.Cijeli postupak, od vještačenja i dokazivanja da je dijete s teškim smetnjama u razvoju, pa do dobivanja rješenja, može potrajati od 2 do

3 mjeseca. Uz navedeno, majka djeteta mora poslodavcu najaviti kada će prestati s radom i koliko će prekid trajati. Taj postupak traje ko-liko i pomorcu ugovor o radu, odnosno ukrcaj. Prigodom dolaska pomorca kući, navedeno pravo, za koje još nije dobiveno rješenje, se gubi. Navedeni postupak se opet ponavlja, često s istim ili sličnim rezultatom.Da bi donekle ublažili tvrdu zakonsku regulati-vu, dogovoreno je kako je navedeno. Mišljenja sam da bi žurno trebalo ukazati na navedeni problem kako bi bar donekle olakšali i ubrzali donošenje pozitivnog rješenja od strane HZZO-a roditeljima.

A. Malger

Pregledi otetihpomoraca

Sindikat pomoraca Hrvatske u dogovoru sa stručnjacima u Referentnom centru za PTSP dogovorio je mogućnost pregleda pomoraca koji su imali iskustvo otmice i/ili pokušaja otmice u bilo kojem dijelu svijeta (somalske vode, Nigerija i dr.).

-Smatram da je ova inicijativa korisna, jer će stručnjaci pomoći da se sastave uputstva o poželjnom ponašanju za vrijeme i nakon otmice te će pomorci imati dokumentaciju koja im može pomoći u nekon budućem stresu, a koji može imati veće posljedice - izjavio je P. Brazzoduro.

SPH poziva sve pomorce koji su imali iskustva otmice i/ili pokušaja otmice da se jave u Središnji ured SPH u Rijeci radi dogovora oko pregleda.

Otvoren dijalog s Transeuropa Shipping Lines

Pomorci u sustavu za zapošljavanje

Pomorci u sustavu za zapošljavanje

U ponedjeljak 24. kolovoza je u Kopru, na zahtjev SPH, održan sastanak

između predstavnika Transeuropa Ship-ping Lines d.o.o. (J. Vidmar, komercijalni manager i D. Seršen, crew manager), SPH (V. Svalina) i ITF-a (B. Krznarič). Sastanak je održan nakon dužeg vremena neko-municiranja čime je otvorena komu-nikacija s kompanijom koja zapošljava oko 200 hrvatskih pomoraca (časnika i ostale posade) na svojim putničkim trajektima. Tijekom sastanka iznijeti su neki slučajevi hrvatskih pomoraca - npr.

nestanak konobara s broda Primrose Z. Kovačevića koji je bez traga nestao početkom rujna prošle godine u luci Ostende - koji se mogu riješiti boljom komunikacijom između dvije strane.Na kraju je istaknuto da su razgovori bili vrlo korektni i otvoreni te da predstav-ljaju početak kvalitetne suradnje između SPH i brodara na pitanjima od obostra-nog interesa (kolektivni pregovori, socijalna i porezna reforma, edukacija, zapošljavanje).

HZZ

“Primrose” - OstendeStrojar u pogonu


Na upit SPH od HZZO dobili smo objašnjenja u svezi osiguranja za

hrvatske članove posade koji služe na brodovima pod švicarskom zastavom. HZZO je potvrdio da je tvrtka The United Kingdom Mutual Steam Ship Asurance Association (Bermuda) Limited, Hamilton, Bermuda

propisano priznata od strane Federalnog ureda za socijalno osiguranje u Bernu i ovlaštena dati pokriće članovima posade na brodovima pod švicarskom zastavom za slučaj ozljede i bolesti u opsegu švicarskog Federalnog zakona o pomorskoj plovidbi, članak 84/2 i Uredbe Federalnog zakona, članak 41/1 i članak 42 kao i “Standardnog ugovora o osiguranju posade na brodovima koji plove na moru” što čini Dodatak III federalnog zakona.

Dalje se potvrđuje da je osiguranje u slučaju ozljede i bolesti prošireno na “Kolektivni sporazum o zapošljavanju (CAE)” od 17. veljače 2003. koji je sklopljen između Udruge brodovlasnika i Švicarskog saveza pomoraca UNIA (prije VHTL/FCTA), članak 9,10 i 11.

Na osnovi Bilateralnog sporazuma sklopljenog između RH i Švicarske konfed-eracije od 9. travnja 1996. (članak 7/5) svi Hrvati članovi posade koji služe na brodovi-ma pod švicarskom zastavom su osigurani za vrijeme dok služe na brodu za slučaj ozljede i bolesti prema određenju švicarskog federalnog zakona i Kolektivnog sporazuma.

Sadašnji atest pokriva slijedeće švicarske brodove: “Corviglia”, “General Guisan”, “Engiadina”, “Lausanne”, “Sils”, “Maersk Jaun”, “Maersk Jenaz” i “St-Cergue”.

Posebno treba ukazati na Ugovor između RH i Švicarske Konfederacije o socijalnom osiguranju (čl. 7. st 5.) temeljem kojeg, a suglasno posebnosti zakonodavstva Švicarske Konfederacije , pravo na osigu-

ranje ostvaruju i pomorci koji plove na brodovima pod švicarskom zastavom, a prijavljeni su kod privatnih osiguravatelja. Prema posebnoj dojavi švicarskog nositelja osiguranja riječ je o brodovima za čije se posade može reći da su osigurane sukladno švicarskim pravnim propisima te na koje se stoga primjenjuje navedeni članak ugovora. Riječ je o brodovima: “Corviglia”, “General Guisan”, “Engiadina”, “Lausanne”, “Sils”, “Maersk Jaun”, “Maersk Jenaz” i “St-Cergue”.

Slijedom rečenog, podnese li pomorac potvrdu poslodavca (ili ugovor o plovidbi) da je zaposlen na jednom od navedenih brodova, u razdoblju zaposlenja navedenog u potvrdi, oslobođen je obveze zdravstvenog osiguranja prema propisima RH.

Napominje se da će se navedeni popis brodova usklađivati s eventualnim prom-jenama o čemu će područni uredi biti obaviješteni neposredno nakon saznanja za nastalu promjenu.

Pomorac koji temeljem ugovora o socijalnom osiguranju, suglasno naprijed rečenom, nije obavezan na zdravstveno osiguranje, obvezan je, međutim, posred-stvom lučke kapetanije ili preko osobnog opunomoćenika mjesno nadležnom područnom uredu Zavoda, a suglasno članku 11. zakona podnijeti prijavu na zdravstveno osiguranje za članove svoje obitelji, koji to pravo nemaju prema nekoj drugoj zakonskoj osnovi i za svakoga od njih plaćati propisani doprinos za to osigu-ranje.

Posebni porez na automobile, plovila …

Hrvatski sabor je krajem srpnja prihvatio Zakon o izmjenama Zakona o posebnim porezima na osobne auto-mobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove.

Prema izmjenama, novim automobi-lom i motociklom smatra se osobni automobil i motocikl koji nije bio registriran i korišten.Pod registracijom se podrazumijeva godišnja registracija. Novim automobilom i motociklom koji se uvozi u RH smatra se osobni automo-bil koji nije bio registriran.

Porezna osnovica posebnog poreza na osobne automobile, motocikle, plovila i zrakoplove jest: prodajna cijena (cijena bez poreza na dodanu vrijed-nost) i carinska vrijednost uvećana za iznos carine pri uvozu.

Donosimo tablicu za izračunavanje posebnog poreza.

Osnovica –prodajna cijena (kn) Posebni porez

preko do

0 50.000,00 13%

50.000,00 100.000,006.500,00 + 18%

na iznos preko 50.000,00

100.000,00 150.000,0015.500,00 + 23%


150.000,00 200.000,0027.000,00 + 28%


200.000,00 250.000,0041.000,00 + 33%


250.000,00 300.000,0057.500,00 + 38%


300.000,00 350.000,0076.500,00 + 43%


350.000,00 400.000,0098.000,00 + 48%


400.000,00 450.000,00122.000,00 + 53%


450.000,00 500.000,00148.500,00 + 58%


500.000,00 177.500,00 + 63%


Osiguranje pod švicarskom zastavom

www.sph.hr

Ukratko

Predstavnici SPH održali su sastanak u

Atlantskoj plovidbi d.d. u Dubrovniku 28. rujna

o rješevanju problema plaća filipinske posade

na brodovima pod zastavom Marshall Islanda.

SPH se zalagao za sačuvanje radnih mjesta hrv.

pomoraca s obzirom da je najavljeno da će dva

broda biti dana u management Wallemu, a uz to

SPH je zadržao pravo pregovora i potpisa kolek-

tivnog ugovora , uz potporu tajništva ITF-a za te

brodove bez obzira na nacionalnost posada.

Porinuće školskoga broda tipa loger u

Korčuli najavljeno je za 16. listopada.

U Splitu je 30. rujna održan sastanak

povjerenika Jadrolinje za kopno (A. Gate i M.

Ilijašić) i zamjenika predsjenika SPH A. Malgera

na kojem se raspravljalo o radu u agencijama

Jadrolinije. Istaknuto je da su uočene nepravil-

nosti u ispunjavanju ukupnog broja radnih sati

( nije u skladu s Odlukom o radnom vremenu

niti s Pravilnikom o radu). Sastanak je održan

kao priprema za izradu prijedloga kolektivnog

ugovora za radnike na kopnu.

Na inicijativu SPH 24. rujna predsjednik

RV Tankerske plovidbe održao je sastanak s

upravom brodara – razgovaralo se o poslovanju

tvrtke te o kriznom porezu. Uprava je odbila

prijedlog o povećanju plaća.

U najnovijem prijedlozu izmjena Zakona o

radu (ZOR) za SPH je najsporniji dio o prera-

spodjeli radnog vremena, prekovremenom radu,

evidencija rada i rad na određeno vrijeme.

Zbog dugovanja plaća prema posadama

SPH je poduzeo mjeru uhićenja broda “Adria-

cem I” kojim upravlja Brodogradilište Cres. SPH

je pozvao sve bivše članove posade koji imaju

bilo kakva potraživanja od tog brodara (s bilo

kojeg broda) da se jave s potrebitim dokumen-

tima (ugovor, Pomorska knjižica, obračun plaća)

u Središnji ured SPH u Rijeci.

Nakon odluke Vlade o smanjenju plaća

članovima uprava tvrtki u vlasništvu države za

10 posto, došlo je objašnjenje da se za radnike

zahtjeva smanjenje mase plaća za isti postotak.

Povjerenici SPH iz Plovputa, Jadrolinije, Jadro-

plova, Pomgrada i Hrvatskog registra brodova

jednoglasno su odbili mogućnost da se plaće

u tim tvrtkama smanjuju. Zbog odluke Vlade u

Jadroliniji je došlo do neprodužavanja ugovora o

radu određenom broju ljudi koji su imali ugovor

na određeno vrijeme. SPH poduzima aktivnosti

kako bi se smanjio broj ljudi s takvim ugov-

orima koji bi trebali biti zamijenjeni ugovorima

na određeno vrijeme.

Središnji ured SPH u Rijeci su devetog

listopada posjetili predstavnici Suisse-Atlantique

Societe de navigation Maritime S.A. iz Geneve

(Kurt Buergin, zadužen za crew i catering, David

Martinez, crew dept manager te predstavnik

brodara u Hrvatskoj Ivica Pavlak). Naglašeno je

da taj brodar upošljava hrvatske pomorce od

1950. godine kada su izgradili prvi svoj brod u

brodogradilištu 3. maj te da će na tri novograd-

nje uposliti hrvatsku posadu. Raspravljano je

o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju te

daljnjoj suradnji između brodara i SPH.

Skupština Mare Nostruma održana je 30.

rujna uz nazočnost predsjednika SPH Vladimira

Svaline. On je istaknuo da socijalna reforma

pokazuje čitav niz problema u primjeni zbog

lošeg rada i neorganiziranosti državne uprave.

Prihvaćen je prijedlog SPH da se upriliči novi

sastanak SPH , MMPI, HZZO i HZMO.

Na 3. sjednici povjereništva podružnice

SPH Jadrolinija koja je održana 21. rujna u Zadru

zaključeno je da SPH ne pristaje na sman-

jenje plaća, ali niti na prekidanje ugovora o

radu na određeno vrijeme. Raspravljalo se i o

oživljavanju rada ženske sekcije SPH.

Atlantska plovidba d.d. iz Dubrovnika 13.

kolovoza prodala je bulkcarrier “Koločep” tvrtci

Multiocean Shipping Ltd (manager Genbulkma-

rin iz Moskve). Novo ime broda je “Ocean Rider”.

Atlantska plovidba d.d. iz Dubrovnika

prodala je 22. rujna kineskim kupcima vremešni

bulkcarrier “Pelješac”. brod je izgrađen 1983.

godine u riječkom 3. maju.


Pitanje: Drugi sam časnik na njemačkoj kompaniji i imam par pitanja na koja sam čuo različite odgovore. Da li je istina da će od slijedeće godine osnovni certifikati kao Basic trening, advance fire fighting, medical care i ostali imati limitiranu valjanost od 5 godina i kako je to moguće da nešto što ima neograničeni rok valjanosti odjednom postane limitirano?

Plovim desetak godina kao durgi časnik i nemam mogućnosti napredovanja, jer me naša lijepa država koči u tome i traži od mene, kao i od drugih pomoraca, da pohađamo nekakve čudnovate više škole koje, naravno, moram masno platiti. Moje pitanje na navedeno je kada će se napokon riješiti taj slučaj da pomorci kao ja bez više škole mogu napredo-vati barem do prvog časnika palube?

Kako je moguće da se naobrazba u inozem-stvu upisuje u onih “famoznih” 183 dana, a naobrazba u Hrvatskoj (viša škola) ne ulazi u te dane?

Odgovor: Točno je da su u vašem upitu navedene svjedodžbe stavljene u kontekst ograničenja na pet godina. To je ustupak pomorcima koji su imali probleme sa svojim svjedodžbama neograničenog trajanja i koji su, da bi zadovoljili zahtjeve kompanije (registra i zastave broda) morali pribjegavati varanju o uništenoj svjedodžbi kako bi zadovoljili pravilo ograničenja na 5 godina koje je zahtjevano. Prema izmjenama i dopunama Pravilnika svjedodžbe se mijenjaju najkasnije u roku od pet godina od dana izdavanja, odnosno u roku od godine dana od dana stupanja na snagu novog Pravilnika ( 7/6/2009).

U tijeku je izmjena kojom bi se omogućilo stjecanje svjedodžbi i bez tzv. više škole/fakulteta. Moramo upozoriti da je vezivanje obrazovanja za stjecanje svjedodžbe prvog časnika/zapovjednika/upravitelja stroja za srednješkolsko obrazovanje, odnosno fakultetsku naobrazbu, podmetanje koje ne vodi rješenju problema.Inzistiram na “drugom putu” stjecanja svjedodžbi za krajnja zvanja.Praksa/teoretska naobrazba u dužem vremenu i bez “harača” koje ubiru fakulteti. Priznaje se stručna izobrazba u inozemstvu, a ne naobrazba.

Pitanje: Imam 60 godina, bivši sam upravi-

telj stroja koji je plovio 30 godina. Zadnjih deset godina sam bio inspektor u J. Koreji. Potpisao sam ugovor s norveškom kompani-jom početkom 2009. godine za nadzor gradnji deset product tankera u kojem su bile osnovne točke (plaća, obveze, raskidi i vrijeme trajanja ugovora- do 2012.). razbolio sam se sredinom 2009, operiran sam, liječim se u Zagrebu i čekam još neke operacije.Moja kompanija me osigurala pri Axa PPP koji će platiti liječenje. Kompanija je prekinula ugovor i obvezala se platiti za 3 mjeseca ( do kolovoza). Da li je to ispravno ?

Odgovor: Bilo kakav odgovor povezan s ugov-ornom odgovornošću kompanije bilo bi gatanje, jer za odgovor nužno je imati cijeli ugovor. Što se tiče vanugovorne odgovornosti kompanije i naknade s tim u svezi, odgovor moraju dati, u prvom redu, liječnici. Za takvu odgovornost kompanije nužno je dokazati da je posao uzro-kovao ili pospješio pojavu i širenje bolesti.

Pitanje: Da li pomorac ima pravo na bolovanje dok je kući i bolest je nastala isključivo kući i nema veze s posljedicama na brodu, tj. da li mu to ulazi u onih obveznih 183 dana?

Odgovor: Nažalost, ne. S obzirom da, kako kažete bolest nije povezana s radom na brodu. Moram istaknuti da je namjera bila (barem SPH u tijeku dogovaranja zakona ) da se pomorac ne ošteti ako je nastupila bolest, jer u njoj nema njegove krivnje (ako se suprotno ne dokaže). Slijedom te namjere, tvrdim da se svako bolovanje koje je povezano sa zaposlen-jem pomorca mora računati u 183 dana U to bi spadalo bolovanje koje započne na brodu ili na putu do ili s broda i bolovanje zbog bolesti za koju se može lako dokazati da je inicirana na brodu, a posljedice su nastupile nakon iskrcaja (inkubacija bolesti) te bolovanje koje je nastalo za vrijeme godišnjeg odmora (perma-nent agreement) ili za vrijeme nezaposlenosti, a koje pomorce sprječava u redovitom odlasku na brod (ovo bi moglo biti dokazivano permanent-nim ugovorom o zapošljavanju s klauzulom ukrcanja/odmora i pomorskom knjižicom iz koje je vidljiv raspored i permanentnost. Kako je ovo samo moje tumačenje, za stvarno ostvarivanje prava (druga strana zakon tumači drugačije) nužno je u jednom slučaju (dobar primjer) ostvariti sudsko tumačenje i onda imati primjenu na sve pomorce.

Odgovara: kap. P. Brazzoduro

Pitanja iodgovori

Socijalna reforma

Pravo na stjecanje plaćenog bolovanja

Objavljujemo naputak za pomorce u

svezi stjecanja prava na plaćeno bolovanje u slučaju ozljede na radu ili profesional-nog oboljenja. U tom slučaju potrebno je:

- provjeriti da li je zaista prijavljen na zdravstveno osiguranje kao pomorac,

- potrebno je popuniti tiskanicu “Prijava OZR” u osam primjeraka. Pomorac mora sam popunjavati obrazac, jer se tretira kao samozaposlenik. Zadnju stranicu tiskanice “Prijeva OZR” popunjava izabrani specijalist medicine rada koji je pomorcu određen ili ga je sam izabrao (to je najčešće onaj kod kojega se pomorac pregledava za produženje pomorske knjižice),

-pomorac mora donijeti na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu svu liječničku dokument-aciju o ozljedi ili profesionalnom oboljen-ju i liječenju prevedenu na hrvatski jezik (kako bi specijalista medicine rada popunio tiskanicu), a, po mogućnosti,i izvadak iz brodskog dnevnika o ozljedi na radu,

-specijalista medicine rada otvara bolovanje s danom nastanka ozljede, ali s pravom naknade osiguraniku tek od povratka u Hrvatsku,

-ujedno pomorac mora donijeti na zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu potvrdu Porezne uprave da nema dugovanja ili karticu Porezne uprave za sve doprinose,

-isplata naknade vrši se izravno osigu-raniku na njegov tekući račun koji treba dostaviti, a doznaku o bolovanju treba donijeti najkasnije do 10-tog u mjesecu za prethodni mjesec da bi redovno dobivao naknadu za bolovanje,

-svaki pomorac koji se iskrca s broda zbog ozljede ili profesionalnog oboljenja i nalazi se na bolovanju po prestanku radnog odnosa, Hrvatski zavod za zdravst-veno osiguranje zaštite zdravlja na radu prijavljuje na zdravstveno i mirovinsko osiguranje po toj osnovi te mu se upisuje staž u radnu knjižicu,

-po prestanku bolovanja Zavod za

zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu odjavljuje pomorca te se on može prijaviti na zdravstveno osiguranje kao nezaposlena osoba do ponovnog ukrcaja na brod.

Zastare poreza i doprinosa

Prema Općem poreznom zakonu za-stara prava iz porezno-dužničkog odnosa nastupa istekom tri godine od dana kada je zastara počela teći. U roku od tri godine zastarijeva:

-pravo poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, a rok počinje teći istekom godine u kojoj je trebalo utvrditi porezne obveze i kamate;

-pravo poreznog tijela na pokretanje prekršajnog postupka, a rok počinje teći nakon isteka godine u kojoj je prekršaj počinjen;

-pravo poreznog tijela na naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni, a rok počinje teći istekom godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili nakon isteka godine u kojoj je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu, kamate, troškove ovrhe i novčanu kaznu;

-pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamate, troškove ovrhe i novčanih kazni, a rok počinje teći istekom godine u kojoj je porezni obveznik stekao pravo na povrat.

Napomena: zastara ne može teći u slučaju kada porezno tijelo nije znalo, niti je moglo znati, za postojanje obveze poreznog obveznika koji je bio dužan utvrditi (prijaviti) poreznu obvezu.

Kada je poreznu obvezu utvrdio sam porezni obveznik, zastara počinje teći istekom godine u kojoj je porezna obveza utvrđena.

Kada je poreznu obvezu utvr-dilo porezno tijelo, zastara počinje teći istekom godine u kojoj su porezne obveze utvrđene, neovisno o godini za koju se utvrđuju odnosno o godini u kojoj ih je trebao utvrditi porezni obveznik.

Prema Zakonu o doprinosima pravo na obračunavanje doprinosa, pokretanje prekršajnog postupka, naplatu doprinosa, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni te pravo obveznika na povrat dopri-nosa plaćenih bez pravne osnove i više uplaćenog iznosa doprinosa, kamata, troškova ovrhe i novčane kazne zastari-jeva istekom pet godina od dana kada je zastara počela teći.

Zastara prava počinje teći:1. na obračunavanje doprinosa i kamata

– nakon isteka kalendarske godine u kojoj je trebalo obračunati doprinose i kamate;

2. na pokretanje prekršajnog postupka- nakon isteka kalendarske godine u kojoj je počinjen prekršaj;

3. na naplatu doprinosa, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni – nakon isteka kalendarske godine u kojoj je ob-veznik sam obračunao obvezu ili u kojoj je tijelo nadležno za obračunavanje dopri-nosa utvrdilo obvezu, kamate, troškove ovrhe i novčanu kaznu;

4. na povrat više uplaćenog iznosa doprinosa, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni – nakon isteka kalen-darske godine u kojoj je obveznik stekao pravo na povrat.

Zastara nastupa kada istekne po-sljednji dan zakonom određenog roka. Znači, porezna je obveza zastarjela ako porezno tijelo u zakonom propisanom roku, koristeći sva dopuštena sredstva,ne naplati porezni dug. Taj je rok šest godina.

Protekom roka od šest godina računajući od dana kada je zastara počela prvi puta teći,nastupa apsolutna zastara.


Podsjetnik Pornoprepadi

Britanski sindikat Nautilus nastavlja s pritiskom prema UK vlastima zbog sve češćih slučajeva da policija, carina i BA (Borders Agency) pretražuje sadržaj računala, mobilnih telefona i memory sticksa za vrijeme pregleda brodova.Nautilus je upozorio na nedavne slučajeve kada je više Filipinaca uhićeno i zatvoreno zbog posjedo-vanja pedofilske pornografije (video ili foto), a materijal je otkriven za vrijeme pregleda brodskih kabina u Seaforth Docks u Liverpoolu. Slični pregledi izvršeni su i u drugim lukama V. Britanije, a prilikom posjete broda luci Teesport zapovjednik je upozoren o posljedicama ukoliko se kod članova posade pronađe maloljetnička porno-grafija.Neka ovo bude upozorenje svim po-morcima da paze kakav sadržaj imaju u svojim računalima, mobilnim tele-fonima, memory stickovima, CD-ima i DVD-ima.

Nema oružja na “Arctic Sea”

Ruske vlasti su napokon dovršile istragu o navodnom otimanju broda “Arctic Sea” (zastava MLT) – prema izvješću na brodu nije pronađen nikakav sumnjivi teret. Posada broda je poslala poruku da su napadnuti i oteti od maskiranih otmičara u Baltičkom moru, a ruska mornarica je brod pronašla nakon dugo vremena kod otoka Cape Verde. Posadu su čak optuživali za krijumičarenje tajnog tereta (rakete za Iran), ali su istražitelji na brodu pronašli samo teret drva.

Poziv mladimaSPH poziva mlađe članove (po

mogućnosti časnike) koji su zainteresirani

za rad u SPH na poslovima pregleda bro-

dova, odnosno provođenja kampanje ITF-a,

da se jave u Središnji ured SPH u Rijeci

(kontakt kap. P. Brazzoduro).

Rad će se obavljati u Središnjem uredu

SPH u Rijeci odnosno u Uredima SPH (Zadar,

Šibenik, Split i Dubrovnik).

Svjedodžbe za upraviteljaodnosno časnika stroja

Za stjecanje svjedodžbe za upravitelja stroja/ drugog časnika stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3.000 kW ili jačim (STCW III/2) potrebno je ispuniti slijedeće uvjete:

-odslušani položeni svi ispiti prve dvije godine preddiplom-skog sveučilišnog studija brodostrojarskog smjera ili drugog odgovarajućeg smjera u kojima su obuhvaćeni najmanje sadržaji dijela A-III/2 STCW Pravilnika, ili-završen preddiplomski studij brodostrojarskog smjera ili drugog odgovarajućeg smjera u trajanju od tri godine u kojima su obuhvaćeni najmanje sadržaji sukladno programu A-III/2 STCW Pravilnika,-najmanje 12 mjeseci plovidbene službe u svojstvu časnika od-govornog za stražu u strojarnici na brodovima sa strojem porivne snage od 3.000 kW ili jačima ( za drugog časnika stroja),-12 mjeseci plovidbene službe nakon stjecanja svjedodžbe za drugog časnika stroja na brodu sa strojem porivne snage od 300 kW ili jačima u svojstvu časnika stroja na brodovima sa strojem snage 3.000 kW ili jačim (za upravitelja stroja),-udovoljeni propisani zdravstveni uvjeti.

Svjedodžba ima valjanost za razdboblje od pet godinaod dana izdavanja.

Za stjecanje svjedodžbe za časnika stroja odgovornog za stražu u strojarnici sa strojem porivne snage od 750 kW ili jačim (STCW III/1) potrebno je ispuniti slijedeće uvjete:

-najmanje 18 godina života,-završeno srednješkolsko obrazovanje brodostrojarskog smjera ili drugog odgovrajućeg smjera u trajanju od najmanje četiri godine u kojem su obuhvaćeni najmanje sadržaji sukladno programu iz dijela A-III/1 STCW pravilnika, ili-odslušani i položeni svi ispiti prve dvije godine preddiplom-skog sveučilišnog studija brodostrojarskog smjera ili drugog odgovarajućeg smjera u kojima su obuhvaćeni najmanje sadržaji iz dijela A-III/1 STCW pravilnika, ili-završen preddiplomski studij brodostrojarskog smjera ili drugog odgovarajućeg smjera u trajanju od tri godine u kojima su obuhvaćeni najmanje sadržaji sukladno programu iz dijela A-III/1 STCW pravilnika,-najmanje 12 mjeseci plovidbene službe u svojstvu vježbenika u strojarnici, od čega najmanje 6 mjeseci plovidbene službe mora biti ostvareno na brodovima sa strojem porivne snage od 3.000 kW ili jačim,-udovoljeni propisani zdravstveni uvjeti,-završena izobrazba programa D2 (temeljna sigurnost na brodu, STCW A-VI/1), D12 (Upravljanje gašenjem požara, STCW VI/3), D17 ( Rukovanje brodicom za spašavanje i spasilačkom brodicom osim brze spasilačke brodice, STCW VI/2) i D19 (Pružanje medicinske prve pomoći, STCW VI/4).

Svjedodžba ima valjanost za razdboblje od pet godinaod dana izdavanja.

Novi test štiti pomorce od benzena

Testiranje na benzen biti će jednostavnije uporabom nove tehnologije koja će tako zaustaviti veće rizike za zdravlje pomoraca koji su godinama nezaštićeni.Britanska kompanija Concateno razvila je sistem koji može otkriti tragove benzena u urinu, što je mnogo jednostavnije od krvnih

pretraga. sada se pokušava nagovoriti brodare da povećaju broj testova čime bi se dramatično bolje štitilo zdravlje pomoraca uz minimalne troškove. Inhalacija i kontakt s benzenom može biti fatalna. U 2006. godini zabilježena je smrt jednog časnika na tankeru za prijevoz kemikalija “Samho Phoenix” (zastava J. Koreja, 3.400 tona nosivosti, izgrađen 2004. godine) nakon što je ušao u prazan tank i inhalirao benzen.Iz Concatena upozoravaju da i kontakt s malim količinama ben-zena u dužem vremenskom razdoblju može uzrokovati rizike za zdravlje. Test će biti dostupan po cijeni od 50 dolara.

Posrednici s dopusnicom

1. TA – NA d.o.o. Zagreb, Pavla Hatza 28

2. ZOROVIĆ d.o.o. Rijeka, Trpimirova 2/11

3. B.S.M. CENTAR ZA POSADE-HRVATSKA d.o.o. Split, Split, Boktuljin put bb

4. GLOBTIK EXPRESS AGENCY d.o.o. Split, Zbora narodne garde bb

5. ORION MARINE LTD d.o.o. Split, Kralja Zvonimira 8

6. SPLIT SHIP MANAGEMENT d.o.o. Split, Boktulijin put bb

7. CMA BRODOVI d.o.o. Rijeka, Prolaz Marije Krucifikse Kozulić 3/3 kat

8. MORE TRANS ADRIATIC d.o.o. Rijeka, Školjić 6

9. GLOBE MARINE d.o.o. Rijeka, Pavlinski trg 5

10. POMORSKA AGENCIJA MUŠTRA d.o.o. Trogir, Kneza Trpimira bb

11. PASAT d.o.o. Split, Spinčićeva 2d

12. IVA POMORSKA AGENCIJA d.o.o. Split, Marasovićeva 67

13. ZAPADNI VJETAR d.o.o. Split, Mažuranićevo šetalište 1

14. COLUMBIA SHIPMANAGEMENT – RIJEKA d.o.o. Rijeka, Trpimirova 2/VIII

15. BOGDAN COMPANY d.o.o. Sinj, Domovinskog rata 33

16. DGS d.o.o. Rijeka, Srdoči 64

17. MARE NOSTRUM d.o.o. Split, Gundulićeva 26A

18. V.BRODOVI HRVATSKA d.o.o. Riva Boduli 1, Rijeka

19. ANAMILA d.o.o. Splitska 2/III, Rijeka

20. MARINCONSULT d.o.o. Obala kralja Tomislava bb, Kaštel Gomilica

21. COLSHIP d.o.o. Riva 16, Rijeka

22. CB MARITIME d.o.o. Riva 4, Rijeka

23. EUROS d.o.o. Riva Boduli 3/II, Rijeka

24. USPINJAČA POSAO d.o.o. Tkalčićeva 27, Zagreb (Ograničeno samo na posredo-vanje pri zapošljavanju za rad kao hotelsko osoblje na brodu)

25. WILHELMSEN SHIP MANAGEMENT d.o.o., Split, Šimićeva 54

26. M.O.D.I.N. UKRCAJ d.o.o., Split, Marasovićeva 67

27. AZALEA ZADAR d.o.o., Zadar, Liburnska obala 6

28. PLEIADES – ENTERPRISE d.o.o., Ploče, Trg kralja Tomislava 11

29. THOME ZADAR d.o.o., Zadar, Obala kneza Trpimira 2

30. GRAND CIRCLE DUBROVNIK d.o.o., Dubrovnik, dr. Vladka Mačeka 23

UPOZORENJE -Nelegalni posrednici

Na internet portalima potrebu za pomorcima objavljuje tvrtka Maritime Crewing Agency- Zadar. Prema podacima SPH, čovjek koji predstavlja tvrtku i nepostojeća agencija su, kao i u mnogo slučajeva dosad, samo paravan za potkradanje pomoraca kojima se uzima novac (2.300 kuna), a od ukrcaja – ništa!Brodara Thome Ship Management Pte Ltd u Hrvatskoj legalno predstavljaju posrednici Thome Zadar d.o.o. iz Zadra i Zorović d.o.o. iz Rijeke. Tvrtka International Maritime Agency iz Šibenika, prema podacima SPH, ne bavi se posredovanjem pri ukrcaju pomoraca, a ako se i bavi, onda to čini protuzakonito, jer nema dopusnicu MMPI.Sindikat pomoraca Hrvatske poziva pomorce koji imaju infor-macije o kršenju Pravilnika o posredovanju da te informacije proslijede SPH koji će te informacije provjeriti i o eventualnom kršenju pravilnika obavijestiti MMPI i pomorce. Na web stranici SPH mogu se objavljivati potrebe za pomorcima, ali isključivo od posrednika s dopusnicom MMPI i brodara, a takvo oglašavanje je besplatno. SPH zadržava pravo uskratiti objavu potreba za pomorcima u slučaju da posrednik ukrcava pomorce na brodove sumnjive kvalitete ili su uvjeti rada i života na brodovima tog brodara ispod minimuma koji je propisan u Kolektivnom ugovoru za hrvatske pomorce u međunarodnoj plovidbi. Ukoliko SPH ustanovi da posrednik ili brodar krše ili ne udovoljavaju uvjetima iz kolektivnog ugovora, SPH će pokrenuti postupak za zabranu rada tog posrednika.


Prijepori oko formacijskog sastava posada

Drugog listopada u MMPI održan je treći sastanak u svezi izrade kriterija na

utvrđivanje minimalnog broja članova posade broda u javnom obalnom pomorskom prome-tu u komercijalnoj eksploataciji i Obrasca izjave o formacijskom sastavu članova posade broda u javnom obalnom pomorskom prometu na kojem su sudjelovali D. Mucić, A. Malger i N. Predovan iz SPH.

Prema pristiglom zapisniku predstavnici SPH su ponovili spremnost da sudjeluju u izradi tablice s kriterijima za određivanje formacijskog sastava brodova, ali su svoje sudjelovanje uvjetovali prethodnim prihvaćanjem zahtjeva: brodar koji se prijav-ljuje na natječaj za dodjeljivanje koncesije na određenoj liniji s brodom za kojeg ima ugovoreni/utvrđeni formacijski sastav istog ne može jednostrano mijenjati; na brodovima brodara koji su plovili na liniji za koju se pokreće postupak takmičenja za dobivanje koncesije, formacijski sastav posade neće se smanjivati i isti će se za tu liniju koristiti kao osnov za određivanje formacijskog sastava posade za brodove istih ili sličnih karakteris-tima.

Predstavnici MMPI, Jadrolinije i NSPPBH nisu se složili s tim zahtjevima SPH s obrazloženjem da zahtjev SPH nije kriterij.

Važno je naglasiti da je u prijedlogu pred-stavnika SPH jasno navedeno da su određena tri kriterija; brod, linija i luka, a da se prijed-log SPH može svrstati pod kriterij brod ili linija.Nadalje predstavnici SPH inzistiraju na svojem prijedlogu iz razloga da se sačuvaju radna mjesta pomoraca, a time i izbjegnu otpuštanja ili neobnavljanja Ugovora o radu na određeno, što je počelo biti pravilo, a ne izuzetak.

Predstavnici MMPI, Jadrolinije i Nezavis-nog sindikata pomoraca putničkih brodova Hrvatske nisu prihvatili navedeni prijedlog, čak i nakon predlaganja predstavnika SPH slijedećeg prijedloga: članovi SPH prihvaćaju da se prijedlog Jadrolinije doradi, postojeći važeći Formacijski sastav posade broda (potpisani NKU) da se po potrebi revidira i da takvi budu osnovica za izradu (novog) kriterija Formacijskog sastava posade broda.

Članovi Radne grupe, ne podržavajući prijedlog predstavnika SPH jasno su dali do

znanja da ih ne zanima zaštita radnih mjesta pomoraca, radnog vremena, a time niti sama sigurnost u cjelini, nakon takve konstatacije predstavnici SPH napustili su sastanak uz konstataciju da ne žele sudjelovati u izradi akta koji će biti na štetu, a ne na korist pomorcima!

Predstavnici SPH su konstatirali da zapisnik ne oslikava pravo stanje sa sastanka, jer nije navedeno da nisu bili nazočni predstavnici „malih brodara“, niti predstavnici trećeg sindi-kata, što dovodi u pitanje legalnost sastanka. Nadalje u zapisniku nije navedeno niti da je predstavnik SPH ukazao na činjenicu da je na snazi Nacionalni kolektivni ugovor kojim je utvrđen Formacijski sastav posade broda, a napomenuto je da su neki brodari predlagali da navedeni Formacijski sastav bude priznat i od ostalih i da se isti potpiše. To je na tragu

prijedloga SPH (uz podršku NSPPBH i dijela brodara) da se od ministra zatraži proširenje kolektivnog ugovora na cijelu granu i tako smanji mogućnost nelojalne konkurencije. Odgovor od ministra nikada nije dobiven, iako je Vlada RH naložila ministrima da na

Uprava Plovputa je, sukladno preporuci Vlade

RH o smanjenju plaća zaposlenika u trgovačkim

društvima u većinskom državnom vlasništvu za

10%, u srpnju pokrenula pregovore sa sindikati-

ma koji djeluju u Plovputu. Drugog rujna 2009.

godine sindikati su donijeli stav o neprihvaćanju

smanjivanja plaće, a razlozi su brojni i teško

oborivi: osnovica plaće se nije mijenjala od 2004.

do 2007. godine, a od tada do danas je porasla za

6%; ono što se događalo u periodu 2004.-2007.

suvišno je ponavljati, ali su radnici iz tog perioda

izašli zakinuti za mnoga svoja prava, a za to bi se

moglo optužiti Vladu RH koja je tadašnju Upravu

imenovala; dolaskom nove Uprave, Plovput poslu-

je pozitivno, bez gubitaka, likvidno je i u zakons-

kom roku izvršava svoje obveze; društvo sredstva

za poslovanje ne dobiva iz proračuna RH, već

svoje prihode ostvaruje na tržištu i pilikom potpi-

sivanja K.U. krajem 2008. godine, a predviđajući

teško stanje u RH, a time i u Plovputu, sindikati

nisu insistirali na povećanju osnovice.

Tome se može pridodati opći stav koji vrijedi za

cijelu Hrvatsku, da radnici nisu krivi za sadašnje

stanje. Krivci su upravo oni koji od nas ponovno

traže odricanja. Neka potraže novac u džepovima

onih koji su ih, uz njihov blagoslov, nemilo punili

dok je hrvatski puk ostajao bez posla. Radnici

Plovputa su daleko od blagostanja, kao i ostali

“obični” ljudi i spremni su braniti svoje plaće svim

sredstvima.

Održan sastanak povjereništva podružniceDana 16.rujna održan je sastanak proširenog

sastava povjereništva SPH u Plovputu te su

jednoglasno doneseni slijedeći zaključci: neće

se prihvatiti smanjivanje plaća u Plovputu, traži

se poštivanje kolektivnog ugovora i produženje

valjanosti istog, podržavaju se dosadašnji zaključci

doneseni nakon pregovora s Upravom i istupi koor-

dinatora; podržava se inicijativa IO SPH o istupanju

SPH iz SSSH, kao i jačanje koordinacije transportnih

sindikata u RH, a učlanjenih u ITF; traži se učešće

u zajedničkim i dobro organiziranim prosvjedima

sindikata kao i drugih ugroženih skupina (studenti,

seljaci, umirovljenici…). Također se podržava

prijedlog o prosvjedu sindikalnih profesionalaca na

Markovom trgu u Zagrebu.

Prikupljaju se ustavne tužbe protiv “harača” SPH - podružnica Plovput je pokrenula

prikupljanje “prijedloga za pokretanje postupka

za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH”. Postoji

tumačenje Ustavnog suda RH kako će u slučaju

proglašavanja neustavnom odredbe o “kriznom

porezu”, povrat novca dobiti samo oni koji su

osobno podnijeli tužbu. Odziv radnika je iznimno

velik, te će ovih dana prema Ustavnom sudu

krenuti obimna pošiljka tužbi članova SPH

u Plovputu.

Internet na svjetionicima i brodovima Plovputa Sindikat pomoraca Hrvatske je prema Upravi

Plovputa uputio inicijativu za nabavu i instalaciju

prijenosnih PC-a na udaljene svjetionike i radne

brodove Plovputa. To je danas, u 21. stoljeću

nužnost radi potrebe što kvalitetnijeg informi-

ranja svjetioničara i pomoraca, koji su radi

dislociranosti često vrlo loše, pogrešno ili nikako

informirani. Takvo umrežavanje je na korist i

tvrtki i radnicima. Realizacijom tog projekta bi i

telekomunikacijske tvrtke mogle dokazati ono

što u reklamnim spotovima često tvrde – 100%-

tnu pokrivenost hrvatskog Jadrana.Prve reakcije

Uprave su bile vrlo pozitivne, te se nadamo

skoroj realizaciji. Inicijativa je potekla od A.

Malgera nakon posjeta svjetionicima

Sušac i Palagruža.

Dunavski Lloyd

Potpisan Sporazum

Smanjenje plaća ne dolazi u obzir Plov

put

traženje granskih sindikata barem jednom mjesečno održe sastanak i potvrde socijalni dijalog, što otvara sumnju da je očita sprega između MMPI i Jadrolinije, kao i onih koji prihvaćaju njihova stajališta.

Predstavnici SPH uvažavaju drugačija mišljenja, ali ih ne opravdavaju, jer pred-stavljaju pomorce, a svako smanjenje broja ukrcanih pomoraca opterećuje rad onih

koji ostaju. Uz to, navedeni postupak ne poboljšava sigurnost plovidbe. Predstavnici SPH žale što ostali članovi radne grupe ne prepoznaju prijedlog SPH i protive mu se, a u konačnici izrađuju akt na štetu pomoraca i sigurnosti plovidbe, a u interesu kapitala. Predstavnici SPH ne žele učestvovati u izradi takvog akta i javno će se od njega ograditi, stoji u reakciji članova radne grupe iz SPH. •

Prvog listopada 2009. godine Dunavski Lloyd –Sisak d.o.o. i Sindikat pomoraca Hrvatske potpisali su Sporazum o plaćama, naknadama plaća, preraspodjeli radnog vremena i drugim novčanim primicima radnika što je bila završnica višemjesečnih pregovora i sastanaka.

O namjeri da izvrši promjenu načina obračuna plaća direktor DL-a Velibor Gazdik je obavijestio SPH na sastanku koji je održan u Sisku 20. kolovoza. Tada je, na prijedlog predstavnika SPH (V. Svalina i I. Ćuk), dogovoreno da se umjesto odlukom cijeli prob-lem riješi sporazumom između socijalnih partnera.

Kako bi se provjerila prihvatljivost novog načina obračuna u Davoru je 7. rujna održan sindikalni skup na kojem je zaključeno da se oformi radna grupa koja će u roku od sedam dana dati dvoje mišljene o predloženome, a da se nakon toga održi novi sastanak s direktorom DL-a u Sisku. Nakon što je sve definirano održan je novi sindikalni skup 26. kolovoza u Davoru gdje su članovi SPH iz DL-a prihvatili sporazum. Na istome sastanku sudjelovali su i predstavnici Croatia Osiguranja koji su predstavili Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata pomoraca Hrvatske.

Sporazum predstavlja rezultat rasprave između Uprave i radnika društva te pregovora između Uprave i pregovaračkog odbora SPH, a donijet je zbog lošeg stanja na tržištu brodskog prostora u unutrašnjoj plovidbi, recesiji koja traje u RH i zemljama okruženja te potrebi očuvanja zaposlenosti radnika, prije svega ukrcanog osoblja, održavanje prihvatljive razine socijalnog standarda radnika, a kako je dogovoreno ovaj je Sporazum prijelazno rješenje koje prethodi zaključivanju kolektivnog ugovora. Samim potpisom Sporazuma ugovorne se strane obvezuju započeti pregovore oko zakjljučivanja koelktivnog ugovora.

Zamjenik predsjednika SPH A. Malger je 5. listopada uputio inici-jativu prema predsjedniku uprave Jadrolinije S. Lončaru za održavanje žurnog sastanka u svezi formaci-jskog sastava posade. U pozivu je istaknuto da je Radna grupa SPH uredno dostavila pisani prijedlog , koji su prihvatili brodari, osim dva predstavnika Jadrolinije.

- Moram naglasiti da njihovi argu-menti i obrazloženja nisu ostavili dojam opravdanosti njihovog odbijanja, a navedeno me navelo na pomisao da to ipak nije stav Jadrolinije, nego stav dvojice pregovarača, naglasio je A. Malger.


Povodom upita SPH o carinskim propisima kod oslobođenja od plaćanja

carine za hrvatske pomorce koji plove u međunarodnoj plovidbi, glasnogovornica Carinske uprave Republike Hrvatske Sanja Crnković odgovara:

- Oslobođenja od plaćanja carine prop-isana su odredbama članka 187. Carin-skog zakona (Narodne novine, broj 78/99 do 45/09), te Uredbom o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine (Narodne novine, broj 5/07). Člankom 187. st. 1. točka 11. Carinskog zakona propisana su oslobođenja od plaćanja carine za rabljene predmete kućanstva pri preseljenju fizičkih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku, a koje su prethodno u drugoj zemlji boravile neprekidno najmanje 12 mjeseci, dok su detalji za ostvarivanje ove olakšice prop-isani člancima 17. i 18. Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine. Tako, uvoz predmeta kućanstva nije ograničen vrstom, količinom i vrijednošću, no uvjetovan je njihovom najmanje šestomjesečnom uporabom u inozemnom kućanstvu. Predmeti kućanstva uz oslobođenje od plaćanja carine mogu se uvoziti u roku 12 mjeseci od dana preseljen-ja. Pod predmetima kućanstva smatraju se namještaj, kućanski aparati, razni električni uređaji, razni drugi predmeti za uređenje i opremanje kuće ili stana, kućne biblioteke, videoteke, a isto tako i hobi alat, manje poljoprivredne alatke i uređaji, kao što su motorna pila, freza, kosilica i sl., ukoliko se radi o predmetima podobnim za kućnu uporabu ili uporabu u slobodno vrijeme, odnosno ne za profesionalno bavljenje nekom djelatnošću. U predmete kućanstva potpadaju i osobni automobili, motocikli, prikolice, kamp prikolice, plovila, kućni ljubimci i životinje za jahanje, ukoliko je i ove predmete korisnik povlastice ili koji

član njegove obitelji imao u vlasništvu šest mjeseci, ali i razumne količine potrošne robe koje su kupljene radi stvaranja kućnih zaliha u zemlji prethodnoga boravka, prije nastanka okolnosti koje su uvje-tovale preseljenje (i koje podrazumijevaju količine za podmirivanje jednomjesečnih potreba kućanstva), no za koje, obzirom na njen karakter nije obvezatno prethodno šestomjesečno posjedovanje. Predmetima kućanstva ne smatraju se alkohol i alkohol-na pića, duhan i duhanski proizvodi, komer-cijalna sredstva prijevoza, strojevi, te alati i instrumenti za obavljanje određene profe-sionalne djelatnosti. Svi spomenuti pred-meti oslobođeni su i od plaćanja poreza na dodanu vrijednost, uz gore navedene uvjete. Posebne povlastice za hrvatske pomorce bile su propisane člankom 27. stavak 1., točka 4. Carinskog zakona objavljenog u Narodnim novinama, broj 53A/91, a ispravke i izmjene Zakona u Narodnim novinama, broj 64/91, 33/92, 106/93, te 92/94. Odredbom nave-denog članka bilo je propisano da „hrvatski državljani – članovi posada brodova, te hrvatski državljani i stranci koji su po propisima bivše SFRJ smatrani jugoslaven-skim državljanima, a na dan 8. listopada 1991. godine imali prebivalište u Republici Hrvatskoj, koji su po bilo kojem osnovu bili na radu u inozemstvu najmanje dvije godine neprekidno ili najmanje 24 mjeseca u posljednje 4 godine ili boravili u inozem-stvu najmanje sedam godina – na predmete svog kućanstva i na predmete gospodarskog inventara za obavljanje gospodarske ili slične djelatnosti u Republici Hrvatskoj, koje uvezu ili unesu iz inozemstva u roku od šest mjeseci od dana povratka u Hrvatsku, u vrijednosti koju propiše Vlada Republike Hrvatske“.

Isplaćene plaće

Od samog početka 2009. godine za inspektore ITF-a u svijetu, pa tako i one u Hrvatskoj, je izrazito puno posla oko naplate različitih potraživanja pomoraca. Što se tiče jadranskih luka, ni srpanj nije u tome iznimka; početkom ovog mjeseca, teretn-jak “Baltic Star” je ukrcaja drva za izvoz u Egipat šest dana proveo na prisilnom vezu u zadarskoj luci Gaženica. Dio posade je zatražio pomoć od strane ITF inspektora Milka Kronje te su odbili isploviti dok im se ne isplate zaostale plaće. Tek kada je osiguran novac, a radilo se o svoti od približno 24 000 američkih dolara, brod je krenuo prema odredišnoj luci Aleksandriji.

Protekli tjedan je inspektor Kronja na poziv rumunjskog pomorca Saidana Ableza izvršio pregled na talijanskom tankeru “Maritea” koji je bio usidren u luci Bakar. Tom prilikom je utvrđeno da se rumunjskom kormilaru nisu poštivala prava koja mu pripadaju po nacionalnom kolektivnom ugovoru, koji je važeći za sve članove posade a ne samo za Talijane, kako je to tumačio brodar. Nakon što je izračunato da je za tri i po mjeseca boravka na brodu zakinut za čak 1.730 eura na ime odrađenih a neplaćenih prekovremenih sati, intervencijom inspektora dug mu je isplaćen, a Saidan Ablez repatriran. Čestitamo inspektoru!!!

Apostolat mora

Jačatisuradnju

U Karlobagu je 23. rujna 2009. godine održan godišnji susret djelatnika, suradnika i prijatelja Apostolata mora Hrvatske na kojem je SPH predstavljao Neven Melvan. Na godišnjem skupu Apostolata mora koji je održan u Kapucinskom samostanu Sv. Josipa, a kojeg je predvodio msgr. Ivan Milovan ove je godine učestvovao veliki broj vanjskih surad-nika: predstavnici Lučkih kapetanija Rijeka i Karlobag, Udruge kapetana, Udruge strojara, lokalne samouprave, Pomorskog fakulteta u Rijeci, HRM-a, te medija.

Nakon pozdravne riječi i izlaganja svećenika u službi Apostolata mora,kap. Mladen Russo je održao izlaganje na temu «Prešućena istina o somalijskim piratima» koje je i kod nazočnih, a pogotovo kod medija pobudilo veliko zanimanje. Istaknuvši svoj problem pri plasiranju u medije svog članka, zamolio je SPH da kroz svoju web stranicu i Pomorski vjesnik objavi njegovo izlaganje što je prihvaćeno.

Tema “Globalna ekonomska kriza i njezin utjecaj na položaj Hrvatskih pomoraca” koju sam prezentirao na skupu izazvala je brojne upite i komentare nazočnih, posebno o stanju u hrvatskim brodarskim kućama i refleksi-jama na pomorce.

Prof.dr. Nadan Petri, stručnjak za pomorsku medicinu iz Splita, održao je vrlo eksplicitnu prezentaciju o pomorskim i podmorskim ozljedama, također pozvavši SPH na suradnju u izradi i distribuciji materijala po brodovima.

Na kraju je Župnik Gospe od Pojišana u Splitu, vlč. Miljenko Vrabec, prezentirao novu web stranicu Apostolata mora, te ponudio su-radnju svim nazočnim Udrugama i pojedin-cima i najavio da će se sva izlaganja objaviti na web stranici Apostolata mora.

Neven Melvan

Zastoj u pregovorima sa Shellom

S obzirom na mnogobrojne upite pomoraca-članova SPH koji su prisust-vovali sastanku u ožujku u Šibeniku u svezi potpisivanja novog kolektivnog ugovora sa Shellom: ugovor, nažalost, još uvijek

nije potpisan, jer je nakon pregovora u ožujku na brodove poslan draft ugovora koji je sadržavao neke elemente koji nisu bili dogovoreni, a i način na koji se odnosi management prema pregovaračkom timu SPH (nisu poslali pisane odgovore na post-avljene zahtjeve) nije bio prihvatljiv. Bitno je da se utvrdi i razlog izmjena u članku 12. ugovora i po mogućnosti izmijeni - taj no-vonapisani članak ustvari otvara mogućnost da manager ima diskrecijsko pravo prekinuti plaćanje permanentnog ugovora za časnike u slučaju dužeg ili kraćeg razdoblja plovidbe od ugovorene.

Upozorenje

Opasnaindijska rudača

Britanski UK P&I Club odaslao je upo-zorenje u svezi prijevoza željezne rudače iz luka zapadne obale Indije nakon što je potonuo brod “Black Rose” (zastava Mongolija, 37. 657 tona nosivosti) u Bengalskom zaljevu prošloga mjeseca. Klub upozorava na “povećanje broja problema” koje stvara povišena količina vlažnosti u željeznoj rudači. U potonuću mongolskog broda stradao je jedan pomorac.

Povlastice zapomorce?

Carinski propisi


Važno je da pomorac učini sve što je u njegovoj moći da izb-

jegne onečišćenje morskog okoliša. Ponekad komercijalni pritisci stavl-jaju pomorca u tešku situaciju i uko-liko kompanija nije podučila posadu da reagira na pravi način, pomorac je prepušten sebi da poduzima mjere kako bi zadovoljio brodovlasnika. U trenutnoj situaciji, svaka akcija koja može uzrokovati oštećenje morskog okoliša, bilo ona nenamjerna ili hotimična, može dovesti do toga da pomorac bude tretiran kao krimi-nalac.Svaka zemlja ima svoj vlastiti zakono-davni sustav i vjerojatno ne prim-jenjuje procedure koje su pomorcu bliske, odnosno koje se primjenjuju u njegovoj zemlji. Npr. pravo na šutnju, pravo na povjerljivost informacija, fer suđenje, a proces izručenja je različit u svakoj zemlji. Ako je pomorac u dilemi, treba potražiti savjet od svog sindikata i/ili svoje kompanije.Nova EU direktiva kriminalizira onečišćenje koje je ne nenamjerno izazvano. Koristi se nejasan koncept “ozbiljnog nemara”. Industrijska koalicija je zatražila ocjenu primjene

EU Directive on Ship Source Pollution – a sudski postupak je počeo 2008. godine.Ako je brod upleten u pomor-sku nesreću (accident), postoje međunarodna pravila koja osigu-ravaju da se pomorci tretiraju fer, ako se provodi istraga odnosno ako je pomorac uhićen nakon nesreće.Pomorac treba biti upozoren da se informacije date u istrazi o nesreći mogu koristiti protiv samog pomorca u sudskom progonu. Dakle, ako po-

morac bude ispitivan o nesreći koja se dogodila na brodu, treba zatražiti odvjetnika (ako je potrebno) i kon-taktirati svoj sindikat i/ili kompaniju kako bi dobio uputstva i pomoć.Zemlja zastave koju brod vije ima pravo po međunarodnim zakonima da poduzme mjeru kojom se zahtjeva trenutačno oslobađanje svakog po-morca koji je zadržan nakon nesreće ili onečišćenja morskog okoliša. Na nesreću, zemlje zastava pogodnosti (FOC) su poznate po tome da izbjega-vaju koristiti to pravo za pomorce na brodovima pod svojom zastavom.Brodovlasnik i pomorski osiguravatelj mogu osigurati pomorcu zakonsku potporu i savjete ako je pomorac uhićen ili zaustavljen, odnosno osigu-rati mu svi moguću pomoć. Pravila International Maritime Organisation (IMO)/International Labour Organisa-tion (ILO) o fer tretmanu pomoraca u slučaju pomorske nesreće/nezgode se mogu dobiti kod lokalnih sindikata odnosno na web stranicama tih dviju organizacija.

Sjećanje Renata Superine (rođenog u Rijeci, u to doba živio je u Genovi), zapovjednika tankera: - Bili smo usidreni. Čuli

smo jak udarac i pojavio se plamen. Zatražili smo pomoć dok je posada pokušavala ugasiti plamen. Kada smo došli do zaključka da ne možemo ništa učiniti, spustili smo čamac za spašavanje.

U trenutku udara, na tankeru nisu niti pomislili na mogućnost da ih je udario trajekt. Smatrali su da ih je udarila barža tako da su dali uzbunu bez da su opće spomenuli ˝ Moby Prince˝.

Prema procjenama trajekt je plovio brzinom od deset čvorova tako da dežurnom časniku nije trebao biti problem da uoči veliki tanker (280 metara dužine) s tri radara na trajektu (Decca tip Rm 1290 koji je bio u stanju uočiti i najmanju plutaču). Radari na trajektu imali su dvije vrste kalibracije: jedna uža i druga šira koja se koristi na otvorenom moru za kontrolu većih površina. Možda je bila u fukciji ta kalibracija, kada je 6000 tona težak trajekt udario u tanker. Nisu, izgleda, vidjeli tanker, jer nisu niti pokušali izbjeći sudar. ˝Moby Prince˝ (trajekt je rekonstruiran 1986. godine, a talijansku zastavu je izvijesio 1985. godine, prije toga je plovio kao ˝Koningin Juliana˝ pod nizozemskom zastavom, a izgrađen je 1967. godine u Velikoj Britaniji u Birkenheadu) je probušio jedan od brodski rezervoara, broj sedam, koji se nalazi na lijevoj strani, uz krmeni kaštel. Trajekt je ostao zarobljen!

Iz rupe suknulo je gorivo, iranski Fluoil, kategorije “A” koji ima istu točku plamišta kao super benzin. Odmah časnik, ili možda sam zapovjednik Chessa, daje ˝svom snagom natrag˝ te se trajekt oslobađa zagrljaja tankera. Za vrijeme te operacije nastaje požar - limovi su strugajući proizveli iskru. Toplina je dovela do eksplozije spremnika benzina u automobilima u garaži trajekta...

Pomoć je došla nakon sat i pol, u trenutku kada su se pogasili motori trajekta – cijelo to vrijeme trajekt je plovio! Nije potonuo, vjetar ga je tjerao prema jugu. Prošao je uz Pomorsku akademiju i samo kod Quercianella je zaustavljen tegljačima.

Putnici su otrovani plinovima, živi ispečeni vatrom koju nitko nije gasio, niti brodski protupožarni sustav, ako je ikad profunkcionirao. I to je tajna: da li je sustav uopće radio, iako je trajekt samo mjesec dana prije toga dobio, nakon pregleda, produljenje svjedodžbi.

Kao u svim tragedijama netko se spasio sasvim slučajno: jedan mornar i jedan časnik su se iskrcali nekoliko minuta prije isplovljavanja. Zbog toga je, kasnije, utvrđen broj od 138 stradalih, a ne 140 ... Oba pomorca ostala su u Livornu kako bi pomagali obiteljima, identificirali žrtve. Bio je to dramatičan posao: da bi identificirali ostatke, oni su odnijeti u hangar gdje je nekoliko mjeseci ranije bio uskladišten teret s broda ˝Karin B˝(priča o otrovnim otpadima i krijumičarenju oružja).

Prema rekonstrukciji događaja sumnjiv je bio položaj tankera ˝Agip Abruzzo˝ - zapovjednik je najprije tvrdio da je pramac bio okrenut prema luci, a kasnije je tvrdio da je brod bio okrenut u suprotnom smjeru. I u jednom i u drugom slučaju ˝Moby Pprince˝ je morao skrenuti sa svog kursa za 180 stupnjeva da bi udario o bok tankera! Pitanje je je li je tanker bio usidren u zoni tabrane sidrenja ili na dopuštenom mjestu. Dakle, nije ustanov-ljen položaj tankera u trenutku sudara – brodski dnevnik i crna kutija ostali su na brodu u plamenu. Drugi dokumenti su nestali, ali je pronađen amaterski film snimljen na trajektu koji je izbjegao uništenje u požaru, ali netko ga je premontirao! Podrtina trajekta, umjesto da je pomno čuvana, kao mjesto nesreće, posjetili su tajnoviti posjetitelji koji su otuđili crnu kutiju i nešto radili na kormilarskom uređaju!

Što je još sumnjivo ? Lučka kapetanija koja je obaviještena o sudaru punih pet sati nije dala nikakva uputstva što treba činiti. Od lučkog kapetana ni traga ni glasa punih pet sati (nakon istrage je degradiran, iako je do nesreće imao odlične ocjene za svoj rad) !

Već smo napomenuli o čudnim sjenama na radarskim zaslonima u radarskoj postaji u Poggio Lecceta. Dodatno je ustanovljeno da niti jedan radar na brodovima na sidrištu nije radio! Iz baze Camp Darcy tvrde da nemaju radar koji bi mogao registrirati let tajnovitog helikoptera... Postoji mogućnost da se radilo o helikopteru za ometanje komunikacija koji je uzletio s nekog američkog nosača aviona koji se nalazio u blizini.

nastavlja se

Moby Prince 5Tajne mora, more tajni

Ispravak/isprikaU tekstu Posada napustila “Sol Trader” pogrešno je navedeno, bez ikakve zle namjere,

da je bivši vlasnik broda tvrtka Anamila d.o.o. iz Rijeke. Ispravno je da je ta tvrtka bila

manager (i ISM manager) toga broda, ali nije bila vlasnik. Ispričavamo se...

Piše: D.Prestint

Piše: D.Prestint

Što učiniti kada...Kriminalizacija pomoraca

Fond solidarnosti SPH

Dodijeljene pomoći

Na sjednici Fonda solidarnosti SPH koja je održana 16. srpnja u Rijeci, nakon detaljne analize i razmatran-ja zahtjeva za pomoć, komisija je dodijelila slijedeće pomoći: obitelji pok. C. Lušića (Plovput) dodijeljena je pomoć od 5.000 kn, a obitelji pok. S. Petkovića (Rezervat Lokrum) dodijeljena je pomoć od 3.000 kn. Po 2.000 kuna pomoći odobrene su: M. Rakić i I. Mikulić (Dunavski Lloyd), N. Majić (Plovput), Z. Fićor (Vugib) i N. Jurlina (Transadria). B. Olić (Dunavski Lloyd) dobio je pomoć od 3.000 kuna, a I. Pribanić (Vugib) je dobio pomoć od 1.000 kuna. M. Pi-asevoli (Plovput) dobio je pozajmicu od 3.000. kuna. Odbijen je zahtjev R. Silića (Jadrolinija) zbog neispunja-vanja uvjeta.Na sjednici Fonda solidarnosti SPH koja je održana 24. rujna u Rijeci, nakon detaljne analize i razma-tranja zahtjeva za pomoć, komisija je dodijelila slijedeće pomoći: J. Mihelčić (Jadrolinija) pozajmica od 2.000 kn, Z. Maršanić ( Lošinjska plo-vidba) pomoć od 1.000 kn, obitelji pok M. Radovanovića (Jadrolinija) 3.000 kn, O. Ozretić (Brodospas) 3.000 kn, B. Županjac (Jadrolinija) 2.000 kn, K. Bebić (Transadria) 3.500 kn, Ž. Marić (Jadrolinija) 2.000 kn, J. Rušin (Seatrans Adriatic) 3.000 kn i S. Štivičić (Dunavski Lloyd) 2.000 kn.

Što učiniti kada...


Natekla mi prepredena faca, a nekakva mračna “ roleta želja” spustila nad jednim okom. Onim drugim, kroz

gusarski durbin, vidio sam samo bolju polovicu Engleske. Obraćam se nekom znancu za savjet, jer rado primam savjete, pogotovu kad je riječ o ljepoti.

On se prihvatio humanitarne zadaće da me privede najbližem zubaru. A kako nije znao njegovu e-mail adresu, uskoro nam se pridruži neka vucibatina iz obližnjeg puba. Zatim još jedna, pa još jedna. Ako ne računamo mene, ukup-no četiri vucibatine!

I tako pođemo. I idemo. Možda ipak negdje i dođemo. Na putu nam se ispriječilo desetak usputnih pubova. Ubrzo smo se izgubili u zadimljenom prostoru i vremenu (po meridijanu Greenwicha). Udahnuvši punim plućima ponešto ljekovitog smoga - na svakome uglu obraćali smo se ponekom Bobbyju dvometrašu, koji bi nam se rado priključio.

Uvidjevši da je moja zubobolja prerasla u globalnu ekološku manifestaciju: “Greenpeace - spasimo kitove i preostale ugrožene sisavce na brodovima!” pokušavam im neprimjetno izmaći.

Ništa od toga. Odred pajkana prati me uslužno u stopu (engleska mjera za dužinu). Da me u tome trenutku vidjelo staro društvo sa splitske Rive, sigurno bi pomislili da me ovi krelci vode na električnu stolicu. Kakva bi to tek bila senzacija! No, meni nije bilo do šale, inače bih se pretplatio na “punč” bez ruma...

Naposljetku sam se našao u jednom od onih klonira-nih predgrađa u kojima su svi kućerci jednako jadni poput “stanova solidarnosti” u Mezopotamiji prije pronalaska nafte. Uzalud kucam na sto i prva vrata do vratiju (“door to door”). Na kraju smo natrapali na krajnje oronulu ordi-naciju, opremljenu za prihvat izbjeglica iz Krezubistana. Ušao sam u raskošno predsoblje s gomilom domaće peradi i nekoliko suhozemnih kornjača.

Već na prvome koraku oduševljeno me primilo nekakvo

neodređeno dvonožno stvorenje, rijetkih nogu (“na štakama oko svijeta”). Bože, kakva li je to zubarica “dr. univ. med. spec. stom. prot.” kojoj nedostaju prednje kljove?!

Moja tjelesna straža ostaje pred vratima, uznemireno čeka na ishod događaja. Momci su nestrpljivi, lomeći nervoz-no prste, raspušili su se kao u rodilištu.

Popravio sam petparačku “kravatu-croatu” i u trećoj brzini uletio u njezin kick-boxing zagrljaj. Žestokim protu-udarcem ona me prikucala u tvrdi zubarski tron. Prepuštam se vječnom zaboravu bez prava na injekcijsku eutanaziju.

- Otvorite “Ralje IV”! - šapće mi čelična “Lady, be Good” .- AAA! - zinem kao podignuti pramac na praznom

trajektu. - Jače!- AAAAA!- Gotovo! Sljedeći...Začuvši lavlju Metro-Goldwyn-Mayer riku iz ordinacije,

moje odane vucibatine istog su se trenutka netragom izgu-bile, dospjevši u ured za izgubljene stvari. Još uvijek su tamo.

Lady Godiva mi je za svoj brzopotezni trud u muževnom uklanjanju zuba “željeznom mašću” (komplet Gedora) naplatila deset funti. Uostalom, to nije vrijedno ni spomena, jer naši dobroćudni momci, iz urođene rastresenosti, ne nose sobom iskaznicu dopunskog osiguranja. •

U zagrljaju “Čelične Lady”

Piše: kap. Bruno Profaca

iSto

ckph

oto

Za vrijeme boravka u New Castleu pro-radila mi radio-stanica u šupljem zubu, emitirajući cjelodnevni “repperski” pro-gram od kojega mi se vrtilo u kutiji za nejasna pitanja.

U zagrljaju “Čelične Lady”

Sabor

prihvaćenizakoni

Vlada je na sjednici 23. rujna 2009 Saboru uputila prijedlog Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka kojim se propisuje obveza brodara, luka i pomoraca radi podizanja razine sigurnosne zaštite, kao i obveze nadležnih državnih tijela u provedbi tog zakona.

Propisani su stupnjevi sigurnosne zaštite, kako je to utvrđeno ISPS Pravilnikom, definirane su nadležnosti pojedinih državnih tijela, te mehanizmi njihove surad-nje. Značajne odredbe odnose se i na postupke u slučaju sigurnosne prijetnje.

Novim Zakonom osigurat će se potpuna usklađenost s Uredbama Europskog parlamenta i Vijeća o sigurn-osnoj zaštiti brodova i lučkih operativnih područja, te Direktivom o sigurnosnoj zaštiti luka.

Proširuje se primjena Zakona i na brodove u nacio-nalnoj plovidbi i luke u koje ti brodovi uplovljavaju, pri čemu se opseg proširenja utvrđuje prema provedenoj sigurnosnoj provjeri.

Također, jasnije se definira uloga priznatih orga-nizacija, način njihova ovlašćivanja i nadzor nad njihovim radom, propisuje se obveza osnivanja službi sigurnosne zaštite pri lučkim upravama, odnosno koncesionarima luka posebne namjene. Uz to, definiraju se postupci, informacije i nadležnosti prilikom najave uplovljavanja broda te način koordinacije aktivnosti i komunikacije sa nadležnim tijelima EU i državama članicama.

Pored navedenog, Zakon propisuje i obveze u pogledu izdavanja i nošenja identifikacijskih oznaka za osobe i vozila koji se zadržavaju na lučkom području. Zakon također donosi preciznija određenja komunikacijskog lanca u slučajevima sigurnosne prijetnje. Uz to, odredbe Zakona usklađuju se i sa odredbama drugih zakona, a poglavito Pomorskog zakonika i Zakona o tajnosti podataka.

Hrvatski sabor je 2. listopada prihvatio Zakon uz 94 glasa “za” i 4 “suzdržana”, a na istoj sjednici prihvaćen je Zakon o potvrdđivanju protokola iz 1966. godine uz Konvenciju o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima iz 1976. godine uz 88 glasova “za” i 2 “suzdržana”. (bm)

SPH

izlazakiz SSSH

Na sjednici IO SPH koja je održana 7. rujna u Splitu A. Malger, zamjenik predsjednika SPH je predložio da SPH izađe iz sindikalne središnjice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) radi lošeg i inertnog rada, pasivnosti kao i činjenice da je kao član Predsjedništva i Vijeća SSSH davao konstruktivne prijedloge koje nisu bile dobrodošle, a niti prihvaćene.

Zaključeno je da IO SPH podržava i predlaže da se izvrše pripreme za izlazak SPH iz sindikalne središnjice SSSH o čemu će se odluka donijeti na sjednici Središnjeg odbora. Odlučeno je da se na sjednicu IO SPH koja će prethoditi sjednici SO pozove predsjednica SSSH A. Knežević.

S obizorm na podijeljeno mišljenje oko organizacije prosvjeda SPH, članovi IO SPH su zaduženi da provjere mišljenje i stav članova SPH nakon čega će se pristupiti pripremama za organizaciju prosvjeda.


Ukratko 19. rujna u brodogradilištu 3. maju obavljeno je porinuće tankera “Verige” za Uljanik plovidbu d.d. iz Pule. Nakon porinuća postavljene su kobilice za dva tankera koje su naručili Uljanik plovidba i tankerska plovidba d.d. iz Zadra.

Trajekt “Dominče” iz flote Mediteranske plovidbe d.d. iz Korčule je 28. kolovoza isključen iz plovidbe zbog prodora vode, a nakon toga je nasukan kod Zaostroga. Nakon što su vatrogasci ispumpali more trajekt je otegljen u korčulansko brodogradilište.

Riječka Jadrolinija najavila je skori odlazak iz flote dijela starih brodova: “Nehaj”, “Lovrijenac”, “Božava”, “Ero”, “Istra”, “Vanga” i “Borik”.

Splitski Jadroplov International d.d. najavio je prodaju najstariji brod u floti – “Zrin”. brod je izgrađen 1994. godine u riječkom 3. maju.

Sponzorstva

Pharos- SPH srebrni sponzor

Na ovogodišnjem 34. Međunarodnom prvenstvu Hrvatske u daljinskom plivanju – Faros Maratonu 2009 koji je održan u Starom Gradu 29. kolovoza pod pokroviteljstvom predsjed-nika S. Mesića Sindikat pomoraca Hrvatske je po tradiciji bio srebrni sponzor.Ovogodišnji Faros je po kvaliteti organizacije i sudionika potvrdio primat najboljeg svjetskog maratona i najveće međunarodne manifestacije Lijepe naše – nikada nije sudjelovalo toliko elitnih maratonaca iz svjetskog vrha. Najbolji dokaz tome je činjenica da je Talijan Valerio Cleri, aktualni svjetski prvak zaostao gotovo 11 minuta za pobjednikom Alexanderom Studzinskim koji je postigao novi rekord staze s fantastičnih 3:01:55. Najbolji plasirani Hrvat bio je Josip Soldo koji je osvojio osmo mjesto. Među plivačicama najbolje vrijeme postigla je A. Uvarova, a Karla Šitić je osvojila drugo mjesto.U sklopu prvenstva održana je i jedriličarska regata Split- Stari Grad- Split.

A. Malger

Dan HRM

Proslava u Rijeci Dan Hrvarske ratne mornarice ove je ove godine svečano obilježen u Rijeci. Tim povodom riječka je luka dobila vrlo rijetke goste za ove vode - ratne brodove. U riječkoj luci tako su se našli “Dubrovnik”, “Vukovar”, “Cavtat”, “Cetina”, “Krka”, “Korčula”, “Kralj Petar Krešimir IV”, “Faust Vrančić” ...Posebnu pažnju plijenila su dva novonabavljena broda stara 25 godina, koji su bili u raspremi finske ratne mor-narice , nabavljeni su po cijeni od 8 milijuna eura, koji koriste isti protubrodski raketni sustav švedske prozvodnje RBS-15 kao i domaće topovnjače. Finske topovnjače “Kotka”

i “Oulu” dobila su ime herojskih gradova Vukovar i Du-brovnik. Nabavom korveta klase “Helsinki” HRM je znatno ojačao svoje sposobnosti za protupovršinsku i PZO borbu, a dobivena je i novu sposobnost za protupodmorničko djelovanje, koju dosad Hrvatska mogli razvijati. Treba reći da se Dan HRM obilježava 18. rujna - u spomen na bitku kod Makarske koja se dogodila 887. godine.

Foto kutak

Impressum

Pomorski vjesnikISSN 1330-736Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 51 000 RijekaZa nakladnika: Vladimir SvalinaGlavni i izvršni urednik: Danilo PrestintDizajn i prijelom:Roman CetinTisak:Novi List,Zvonimirova 20a,51 000 RijekaNaklada: 5.000

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH.Pretisak članaka dozvoljen uz nadođenje izvora.Tekstovi, fotografije, diskete i CD se ne vraćaju.

Oglasi: 1/1 str. 5.200/4.0001/2 str. 2.800/2.2001/4 str. 1.800/1.5001/8 str. 1.000/700Priprema se posebno naplaćuje. Odobravaju se popusti za uzastopno objav-ljivanje ili posebne dogovoreInformacije na + 385 51 325 344ili [email protected]

A nekad je to bio zapovjednički most


Radi se o kontejnerskom brodu “Astir” (IMO 7414860,

matična luka Singapore) koji je prije 1980. godine prevozio spremnike iz riječke luke prema lukama SAD za račun Jugolinije (vidi oznake na dimnjaku).

Brod je izgrađen 1975. godine u brodogradilištu Salamis Shipyard (novogradnja brod 121), imao je 5.834 tona nosivosti s ukupnom dužinom od 120 i širinom od 20,3 metra. Imao je dva vijka i mogao je razviti brzinu od 16 čvorova.

Osamdesete godine je promi-jenio ime u “Condor”, slijedeće godine postao je “Ville de Provi-dence”, a slijedila su imena “Euro-pean Express” (1982), “Cecilia” (1985) i “Skybridge” (1986).

Zanimljivo je da nema podata-

ka o sudbini broda...Iz cyberspacea svemogućeg

interneta izronila je slika turskog broda “Asmas” u kojoj smo prepoznali negdašnjeg kontejneraša “Buzet” riječke Jugolinije/Croatia line. Iako se sumnjalo da će ikada više zaploviti nakon sudske prodaje u Rijeci, brod i dan danas brodi rutama, pod imenom “Nordina-G” i panamskom zastavom, Dalekog istoka sudeći prema pregledima Tokyo MoU koji mu pronalazi sve više nedostataka.

Izgrađen je 1979. godine u brodogradilištu Weser Seebeck u Bremerhavenu (novogradnja 1020, od 12.430 tona nosivosti, ukupne duljine 144,7 i širine 23,0 metara) kao “Holstenclipper” da bi zaplovio kao “Seaway Clipper”, a godinu dana kasnije je opet bio “Holstenclipper”. Jugolinija ga kupuje 1982. godine, a sud ga prodaje 2002. godine turskoj tvrtci Nemtas Nemrut Liman. Slijedeće godine kupuje ga sirijski brodar Nour Ship Management Co Ltd iz Tartousa.

U kretanjima je vidljivo da je u siječnju ove godine bio u Haiphongu, a u veljači u Bang-koku.

Velikoj većini naših čitatelja ime broda “Aristandros” ne znači ništa, ali upravo je brod izgrađen pod tim imenom plovio u najmu početaka kontejnerizacije Jugo-linije. Brod je izgrađen 1972. godine u brodogradilištu Mitsui (novogradnja 921) u Osaki, imao je 18.858 tona nosivosti, bio je

dug 147,7 i širok 22,9 metara. Treba reći da je izgrađen kao “cargo ship”, a da je 1979. godine produžen na 170,8 metara, da mu je tada nosivost porasla na 21.876 tona i da je postao – kontejnerski brod. Prije nego što je zaplovio za Jugoliniju 1974. godine je promijenio ime u “Frankenfels”, 1980. mijenja ime u “Fulda Express”, a pod bojama riječkog brodara plovio je 1984. godine kao “Biscay” i od 1986. kao “Carmen Carina”. Devet godi-na kasnije mijenja ime u “Heung -A Grace”, 1998. postaje “Grace”, iste godine “ZIM Constantza I”, 2004 – “Good Luck” i 2004. “MSC Sharjah”. U pijesku indijskog Alanga završio je svoja putovanja 16. studenog 2008. godine...

I na kraju prvi vlastiti konte-jnerski brod Jugolinije – “Pionir” koji je izgrađen 1973. godine u brodogradilištu Schurenstedt u Bardenflethu kao “Maritime Champ”. Slijedeće godine kupuje ga Jugolinija, nadodaje mu dizalicu i upućuje na Atlantik. Imao je 6.359 tona nosivosti, bio je dug 110,1 i širok 16,2 metra. Brod je 2001. godine prodan na sudskoj dražbi te je postao “Nada I”, 2003. postaje “Seaqueen”, a 2004. – “Astra”. U veljači 2004. godine završava svoje plovidbe u nekom indijskom rezalištu. •

Piše: D.Prestint

Zahvaljujući bivšem inspektoru za havarije Milivoju Baretiću (Ju-golinija/Croatia Line), sada opet pomorcu, došli smo u posjed slike broda koji nikada nije bio u vlasništvu Jugo-linije, iako je plovio pod njenim oznakama (ali ne i pod jugoslavens-kom zastavom).

Mor

eplo

v

Iz povijestidomaćih kontejneraša

Adresar

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 Rijeka

Tel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673

E-mail: [email protected]; [email protected];

[email protected]; [email protected];

[email protected]; [email protected];

[email protected]; [email protected]; [email protected]

URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar

Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050

E-mail: [email protected]; [email protected];

[email protected]

URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 Split

Tel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339

E-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected]

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 Dubrovnik

Tel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993

E-mail: [email protected];

[email protected];[email protected]

URED ŠIBENIK, Obala dr. F. Tuđmana 6, 22000 Šibenik

Tel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321

E-mail: [email protected]; [email protected]

www.sph.hr

Iz povijestidomaćih kontejneraša

“Pionir”

“Asmas” - matična luka Istanbul

“Carmen Carina”

“Astir” - matična luka Singapore

prezentirana “bijela str.2-3 -...

Documents