priča o bečkoj Šnicli

4
Priča o bečkoj šnicli (sa originalnim receptom), zlatu, Vizantiji i Radetskom maršu Posted on 17 March 2012 by Dragana Amarilis foto – Konstantinopolj Priča o bečkoj šnicli počinje davno, jako davno na teritoriji Vizantijskog carstva. Na vrhuncu svoje moći, Vizantijsko carstvo je bilo centar sveta. Na glavnoj kapiji je stajao natpis, koji je glasio otprilike ovako: - Dobrodošli u palatu Konstantina Velikog! Dobrodošli u Konstantinopolj, centar sveta! Carevi, koji su vladali tim carstvom, mogli su sebi da dopuste gotovo sve, recimo da jedu hranu, koja je bila pozlaćena. Što se ukusa tiče, ne bih znala da vam kažem, da li je zlatni prah ukusan ili ne. Ono što je sigurno, hrana je lepše izgledala. Moda se, vremenom, proširila i na druge vladajuće kuće, (retki su bili oni, koji su zlato mogli da koriste na taj način). Kuvari su spremali hranu za svoje gospodare i smišljali kako da pripreme, nešto slično, ali bez zlata, za one manje imućne. Neko se dosetio i upotrebio je mrvice starog hleba, poznatije pod imenom – prezla. Dobili smo tako jedan od specifičnih sastojaka, neophodnih za ovaj recept. U međuvremenu, otprilike početkom 15-og veka, prestala je upotreba zlata u ishrani, tačnije zabranjena je kao štetna. Sada je vreme da pomenem čuvenog grofa Radetskog, Graf Radetzky, koga svi ljubitelji Bečkih novogodišnjih koncerta dobro poznaju po Radetskom maršu, Johana Štrausa. Grof Radetski je na svojim službenim putovanjima po severnoj Italiji, ratovao je tamo da budem precizna, uživao u lokalnim

Upload: asose-tu

Post on 04-Jan-2016

218 views

Category:

Documents


4 download

DESCRIPTION

Prica o beckoj snicli

TRANSCRIPT

Page 1: Priča o Bečkoj Šnicli

Priča o bečkoj šnicli (sa originalnim receptom), zlatu, Vizantiji i Radetskom maršu

Posted on 17 March 2012 by Dragana Amarilis

foto – Konstantinopolj

Priča o bečkoj šnicli počinje davno, jako davno na teritoriji Vizantijskog carstva. Na vrhuncu svoje moći, Vizantijsko carstvo je bilo centar sveta.Na glavnoj kapiji je stajao natpis, koji je glasio otprilike ovako:- Dobrodošli u palatu Konstantina Velikog! Dobrodošli u Konstantinopolj, centar sveta! Carevi, koji su vladali tim carstvom, mogli su sebi da dopuste gotovo sve, recimo da jedu hranu, koja je bila pozlaćena.

Što se ukusa tiče, ne bih znala da vam kažem, da li je zlatni prah ukusan ili ne. Ono što je sigurno, hrana je lepše izgledala.Moda se, vremenom, proširila i na druge vladajuće kuće, (retki su bili oni, koji su zlato mogli da koriste na taj način). Kuvari su spremali hranu za svoje gospodare i smišljali kako da pripreme, nešto slično, ali bez zlata, za one manje imućne. Neko se dosetio i upotrebio je mrvice starog hleba, poznatije pod imenom – prezla.Dobili smo tako jedan od specifičnih sastojaka, neophodnih za ovaj recept.U međuvremenu, otprilike početkom 15-og veka, prestala je upotreba zlata u ishrani, tačnije zabranjena je kao štetna.Sada je vreme da pomenem čuvenog grofa Radetskog, Graf Radetzky, koga svi ljubitelji Bečkih novogodišnjih koncerta dobro poznaju po Radetskom maršu, Johana Štrausa.Grof Radetski je na svojim službenim putovanjima po severnoj Italiji, ratovao je tamo da budem precizna, uživao u lokalnim specijalitetima severne Italije.Costoletta alla milanese je naziv te vrste šnicle a Italijani i dan danas osporavaju originalnost recepta za bečku šniclu, ali to nije predmet današnje priče.

Bečka šnicla, Wiener Schnitzel – originalni recept i uputstvo za pripremu

1. Bečka šnicla se pravi isključivo od telećeg mesa i to od buta. Ako se koristi svinjsko meso onda je to šnicla na bečki način - Wiener Art.2. Komad mesa za bečku šniclu mora biti obrađen, isečen, na poseban način – Der Schmetterlingsschnitt, u obliku leptira. Da ponovim, teleće meso od buta!

Page 2: Priča o Bečkoj Šnicli

foto

3. Meso se zatim izlupa tučkom za meso. Priča kaže da je dozvoljena debljina mesa max. 5 mm. Meso se posoli sa obe strane.4. Pripremi se u jednom tanjiru brašno, u drugom izmućeno jaje i u trećem prezle.5. Meso se spušta u brašno, okrene se obe strane, naravno, u jaja pa u prezle.6. Ovo je veoma važno – meso se samo blago spušta u nadeve, nikako se ne pritiska ili tapka. To je veoma važno da bi se stvorila lepa i hrskava korica.7. Prava bečka šnicla se prži na puteru. Zagrejati puter u dovoljnoj količini da šnicla može da “zapliva” u masnoći. Šniclu spustiti u zagrejan puter.8. Šniclu nikako ne bušiti viljuškom, isključivo se koristi specijalna viljuška za okretanje mesa. Ako želite da budete sigurni da se meso nije zalepilo za dno tiganja, protresti s vremena na vreme.(Ko misli da ove sitnice nisu važne, nikada nije probao pravu bečku šniclu).9. Šnicla okrenuti na drugu stranu, kada dobije zlatnožutu boju.

Servirati je sa zelenom salatom, kriškom limuna i Petersilerdäpfel – bareni krompir, preliven vrelim puterom i seckanim peršunom.

fotoIstine radi, moram da napomenem da ćete u današnje vreme, čak i u Beču, jesti ovu vrstu šnicle, pripremljenu od svinjskog mesa. Ništa manje nećete uživati.Ko oseti želju da jede šniclu sa pravim zlatom, može, evo fotografije, kako to izgleda. Ako

Page 3: Priča o Bečkoj Šnicli

sledite link, pronaćićete i sve ostale informacije, kuda je potrebno da odete da bi se prepustili tom gastronomskom diživljaju.

foto Šnicla sa dodatkom pravog zlataNaravno – pravi ugođaj je ako šniclu jedete uz zvuke Radetskog marša.