prijedlog studije prostornog razvoja grada bjelovara · stanje i procesi u prostoru utvrđuju se...

REPUBLIKA HRVATSKA BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

GRAD BJELOVAR

STUDIJA PROSTORNOG RAZVOJA

GRADA BJELOVARA

PRIJEDLOG STUDIJE

ZAGREB - BJELOVAR, prosinac 2016.

d.o.o. za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti, ZAGREB

STUDIJA PROSTORNOG RAZVOJA GRADA BJELOVARA


2


GRADA BJELOVARA

PRIJEDLOG STUDIJE

Zagreb - Bjelovar, prosinac 2016.



3

Naručitelj: GRAD BJELOVAR Trg Eugena Kvaternika 2 43000 Bjelovar Izrađivač: APE d.o.o. za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti, Ozaljska 61, 10 000 Zagreb Broj ugovora: 13/2016. ELABORAT:


GRADA BJELOVARA Voditelj izrade studije: Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh. Koordinator i suradnik od strane naručitelja: Zvonimir Horn, dipl.ing.građ. Stručni tim: Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh. Sandra Jakopec, dipl.ing.arh. Nikša Božić, dipl.ing.arh. Estera Gobac – Trninić, dipl.ing.biol. Vlatka Žunec, mag.ing.arh. Demografska studija: Dr.sc. Ivan Zupanc, prof. Odgovorna osoba: Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh. PRIJEDLOG STUDIJE Zagreb, studeni 2016.



4

SADRŽAJ STUDIJE

1. UVOD 6 1.1. RAZLOZI I SVRHA IZRADE STUDIJE 6 1.2. CILJEVI STUDIJE 7 1.3. ANALIZA ZAKONODAVNOG OKVIRA

2. POLAZIŠTA 12 2.1. ANALIZA DEMOGRAFSKIH POKAZATELJA 12 Uvodne i metodološke napomene 12 Demografska obilježja 14 Međupopisno kretanje stanovništva 1991.-2011. 18 Prirodno kretanje stanovništva 2000.-2014. 23 Migracije stanovništva 27 Struktura stanovništva prema spolu i dobi 39 Stanovništvo prema bračnom stanju 41 Obrazovna struktura stanovništva 43 Stanovništvo prema ekonomskoj aktivnosti 45 Struktura stanovništva prema djelatnosti 49 Dnevne migracije 52 Sastav kućanstava 56 Obilježja stambenog fonda 57 2.2. ANALIZA NASELJA 57 Broj, veličina i osnovna obilježja naselja 58 Mjesni odbori 59 Tipovi naselja 62 Naselja po tipu razvijenosti 63 Demografski aspekti sustava naselja Grada Bjelovara 64 Veličina naselja 68 Demografska valorizacija naselja 70 2.3. ANALIZA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA 70 Postojeće stanje neizgrađenog i izgrađenog građevinskog područja po

namjenama 72 Osnovne namjene građevinskog područja naselja 79 Prateće namjene građevinskog područja naselja 80 Zone gospodarske namjene unutar građevinskih područja naselja 82 Javna i društvena namjena u građevinskim područjima naselja 83 Analiza sadržaja javne i društvene namjene 86 Analiza sadržaja sportsko-rekreacijske namjene 87 Analiza površina za uređenje groblja 88 Zone gospodarske namjene (zone izdvojenih građevinskih područja izvan

naselja) 90 2.4. ANALIZA PROMETNE INFRASTRUKTURE 90 Analiza postojeće i planirane mreže cestovnog prometa 94 Analiza postojećeg stanja željezničkog prometa 94 Zračni promet 94 Biciklistički promet



5

97 2.5. ANALIZA PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA 97 Zaštićene prirodne vrijednosti 99 Zaštićena kulturna dobra 101 Zaštitne zone i građevine posebne namjene 101 Zaštitni koridori infrastrukture

3. SMJERNICE 103 3.1. OCJENA STANJA I TREND DEMOGRAFSKIH POKAZATELJA 103 Migracije stanovništva do 2030. 104 Trend kretanja stanovništva do 2030. 106 3.2 OCJENA STANJA I TREND ŠIRENJA/SMANJENJA GRAĐEVINSKIH

PODRUČJA NASELJA DO 2030. 106 Ocjena stanja građevinskih područja naselja 106 Smjernice za planiranje naselja 107 Ocjena stanja i potrebe za sadržajima javne i društvene namjene po

naseljima 108 Ocjena stanja i smjernice za planiranje ostalih pratećih namjena građevisnkog

područja naselja 108 Prioritetni razvoj naselja 112 Ocjena stanja i smjernice za planiranje zona izdvojenih građevisnkih područja

izvan naselja 113 3.3. OCJENA STANJA I POTREBA IZGRADNJE PROMETNE

INFRASTRUKTURE 113 Ocjena stanja postojeće mreže cestovnog prometa i prometnica planiranih

prostornim planovima

113 Ocjena stanja i očekivani razvoj željezničkog prometa 114 Smjernice za razvoj prometne mreže 114 3.4. OCJENA STANJA I SMJERNICE ZA PLANIRANJE NA PODRUČJIMA

POSEBNIH OGRANIČENJA 114 Smjernice za planiranje na područjima posebnih ograničenja 116 Revalorizacija područja koja se štite mjerama prostornih planova 118 POPIS TABLICA 119 POPIS SLIKA 121 POPIS KORIŠTENE LITERATURE



6

1. UVOD

1.1. Razlozi i svrha izrade studije

Studija prostornog razvoja Grada Bjelovara izrađuje se kao dio strateškog planiranja razvoja grada u području

prostornog uređenja. Strateško planiranje je sustavan način donošenja temeljnih odluka, određivanja smjera

djelovanja i provođenja akcija. Pri tome nije u fokusu stvaranje slike idealnog stanja budućnosti, već analiza

problema i obilježja procesa iz nedavnog razdoblja s posljedicama donošenja planskih odluka za budućnost.

Načelo strateškog planiranja podrazumijeva proces planiranja koji je usmjeren strateškom razvoju te je usklađen

s dokumentima višeg reda, a služi kao podloga izradi planova nižeg reda. Starteško planiranje odvija se u skladu

s načelom održivosti što podrazumijeva održivi gospodarski, prostorni, društveni i ekološki razvoj koji osigurava

zaštitu i očuvanje naslijeđa te omogućuje iskorištenje potencijala temeljem njihova održivog korištenja.

Predmet ove Studije je prostorni razvoj Grada Bjelovara koje se promatra u projektnom razdoblju od 15 godina tj.

do okvirno 2030. godine. Prostorni obuhvat Studije odnosi se na administrativno područje Grada Bjelovara tj.

ukupno područje jedinice lokalne samouprave Grada Bjelovar.

Svrha izrade studije je dobiti strateški dokument na temelju kojega će se izrađivati (novi ili mijenjati postojeći)

prostorno-planski dokumenti Grada Bjelovara (Prostorni plan uređenja grada, Generalni urbanistički plan).

Osnovno polazište izrade Studije je da se do rezultata – poželjnog koncepta prostornog razvoja - dolazi putem

detaljnih analiza postojećih procesa u prostoru, planskih odrednica koje proizlaze iz planova višeg reda te vlastitih

odluka o poželjnom smjeru prostornog razvoja na razini Grada.

Stanje i procesi u prostoru utvrđuju se analizom i ocjenom stanja populacijske osnove, prostorne organizacije

funkcija u prostoru, društvene infrastrukture, gospodarskih djelatnosti i aktivnosti koje najviše utječu na prostor,

prometne i energetske infrastrukture te područja ograničenja i posebnih pritisaka na prostor.

Početna faza rada na Studiji je prikupljanje i sistematiziranje prostorno-planskih dokumenata koji predstavljaju

kvalitetnu informacijsku osnovu za izradu.

U analitičkom dijelu Studije utvrđuje se stanje u prostoru na temelju dostupnih javnih dokumenata.

U programskom dijelu utvrđuju se smjernice za buduće planske odluke kod planiranja novih i/ili izmjena

dokumenata prostornoga uređenja koji su trenutno na snazi.

1.2. Ciljevi studije

U analitičkom dijelu Studije utvrđuje se stanje u prostoru na temelju dostupnih javnih dokumenata te se daje

ocjena stanja. U programskom dijelu utvrđuju se smjernice za buduće planske odluke kod planiranja novih i/ili

izmjena dokumenata prostornoga uređenja koji su trenutno na snazi.

Zadatak ove Studije je polazeći od analitičkog dijela (analiza i opis postojećeg stanja osnovom javno-dostupnih

dokumenata) prikazati i ocijeniti stanje te predvidjeti trendove u prostornom razvoju grada. Nastavno na analitički

dio, Studija u programskom dijelu mora dati smjernice za usmjeravanje prostornog razvoja do 2030. godine.

Analiza postojećeg stanja usredotočiti će se na sljedeće pokazatelje koji imaju utjecaj na prostorni razvoj:

1. Analiza demografskih pokazatelja

2. Sustav, veličina i demografska valorizacija naselja



7

3. Analiza građevinskog područja

4. Prostori za javne i društvene i gospodarske djelatnosti

5. Analiza prometne infrastrukture

6. Analiza područja posebnih ograničenja

Na temelju analitičkog dijela Studija treba dati smjernice prostornog razvoja do 2030. godine u odnosu na:

1. Demografske pokazatelje i trendove

2. Smjernice za planiranje građevinskih područja naselja

3. Smjernice za planiranje mreže sadržaja javne i društvene namjene

4. Smjernice za moguće prostore za razvoj gospodarstva

5. Ocjenu stanja i očekivani razvoj prometne mreže

6. Smjernice za planiranje u područjima posebnih ograničenja.

Valja napomenuti da je trenutno u izradi nova „Strategija gospodarskog razvoja Grada Bjelovara 2016 - 2020“, te

su tijekom izrade Studije korišteni dostupni sistematizirani podaci iz tog dokumenta.

Za ovaj prostorno-planerski zadatak bilo je potrebno prikupiti opsežnu dokumentaciju i podatke o stanovništvu,

izgrađenom prostoru, neizgrađenom prostoru, rasporedu, kapacitetu i potrebama naselja, ocjeni stanja, analizi i

trendu kretanja gospodarskih subjekata, analizi i potrebama u prometnom razvoju, javnih sadržaja, zaštićenih

prirodnih i kulturnih vrijednost i sl.

1.3. Analiza zakonodavnog okvira

Zakonodavni okvir za ovaj tip strateškog planiranja u području prostornog uređenja, bazira se na Zakonu o

prostornom uređenju (NN 153/13) koji navodi mogućnost korištenja „sektorskih strategija, planova, studija i drugih

dokumenata…“ prilikom izrade Plana. Člankom 93. navedenog Zakona propisana je mogućnost izrade više

stručnih rješenja prostornog plana.

U stručnom smislu, izrada strateških dokumenata kao podloge za izradu prostorno-planske dokumentacije od

velike je važnosti, jer inače se noveliranje postojeće dokumentacije provodi parcijalno, prema pojedinim

zahtjevima i bez sagledavanja planerske cjeline.

Europska unija veliku pažnju poklanja načelima održivosti i dobre vladavine na razini lokalne samouprave.

Najvažniji dokument vezan za strukturu i funkcioniranje lokalne samouprave je Europska povelja o lokalnoj

samoupravi koju je Republika Hrvatska ratificirala i dio je zakonskog okvira. Republika Hrvatska 1993. godine

donijela Zaključak o prihvaćanju i poštivanju načela i instituta (odredbi) Europske povelje o lokalnoj

samoupravi, a potom 1997. godine Zakon o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Povelja je

stupila na snagu 1. veljače 2008. godine.

Povelja europskih gradova i mjesta o održivosti, tzv. Olborška povelja, usvojena je od strane sudionika

Europske konferencije o održivim gradovima i mjestima, održane 27. svibnja 1994. u Aalborgu u Danskoj. Ovom

poveljom predlažu se temeljna načela održivosti europskih gradova i mjesta.

Mi, gradovi i mjesta, uviđamo da nam ideja održivog razvoja pomaže da svoj standard življenja temeljimo

na prihvatnom kapacitetu prirode. Težimo postizanju društvene pravde, održivih gospodarstava i

održivosti okoliša.

Leipciška povelja o održivim europskim gradovima, prihvaćena je na neformalnom ministarskom sastanku o

urbanom razvoju i teritorijalnoj koheziji u Leipzigu 24. i 25. svibnja 2007. Radi se o dokumentu država članica koji

je sastavljen uz široko i transparentno sudjelovanje europskih dionika.



8

Imajući saznanja o izazovima i mogućnostima kao i o različitoj povijesnoj, gospodarskoj, socijalnoj i

okolišnoj podlozi europskih gradova, ministri u državama članicama nadležni za urbani razvoj suglasni

su o zajedničkim načelima i strategijama politike urbanog razvoja. Ministri se obvezuju da će u svojim

državama započeti političku raspravu o tome kako integrirati načela i strategija Lepziške povelje o

održivim europskim gradovima u nacionalne, regionalne i lokalne razvojne politike; da će koristiti alat

integriranog urbanog razvoja i odgovarajućeg upravljanja u cilju njegove provedbe, te da će u tu svrhu

uspostaviti sve potrebne okvire na nacionalnoj razini, i da će promicati uspostavu uravnotežene

teritorijalne organizacije temeljene na europskoj policentričnoj urbanoj strukturi.“

Ovo su temeljni dokumenti održivog razvoja koji su ugrađeni i u naš zakonodavni okvir u području prostornog

uređenja. Temeljni zakon je Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13) u kojem su definirani ciljevi i načela

prostornog uređenja:

Ciljevi prostornog uređenja (Članak 6.)

(1) Ciljevi prostornog uređenja su:

1. ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima

2. prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu,

moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora

3. povezivanje teritorija Države s europskim sustavima prostornog uređenja

4. njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti

5. međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi

funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora

6. razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštita okoliša i prevencija od rizika

onečišćenja

7. zaštita kulturnih dobara i vrijednosti

8. dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta

9. kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni

i radni okoliš

10. cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju

11. odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz

12. opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih skupina

stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti

13. kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja

14. stvaranje visokovrijednog izgrađenog prostora s uvažavanjem specifičnosti pojedinih cjelina te

poštivanjem prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijeđa, a posebice uređenja ugostiteljsko-

turističkih područja na obalnom i kopnenom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja

15. prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva

16. nacionalna sigurnost i obrana Države te zaštita od prirodnih i drugih nesreća.

(2) Ciljevi prostornog uređenja postižu se primjenom načela prostornog uređenja u izradi i donošenju

prostornih planova te njihovoj provedbi.

Načela prostornog uređenja (Članak 7.)

Prostorno uređenje temelji se na načelima:

1. integralnog pristupa u prostornom planiranju

2. uvažavanja znanstveno i stručno utvrđenih činjenica

3. prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje

4. ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa

5. horizontalne integracije u zaštiti prostora



9

6. vertikalne integracije

7. javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje.

Kako bi se ostvarili navedeni ciljevi, od velike je važnosti sustavan pristup prostornom planiranju, što je i razlog da

je Grad Bjelovar pristupio izradi ove Studije.

PLANSKI OKVIR – PROSTORNI PLAN BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE

Prostorni plan Bjelovarsko - bilogorske županije ("Županijski glasnik", broj 02/01, 13/04 (dvije izmjene) i 07/09)

izrađen je uz poštivanje ciljeva i smjernica iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te

utvrđuje osnove za budući razvitak u prostoru, ciljeve prostornog uređenja i namjenu prostora, te smjernice, mjere

i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora. Na Prostorni plan Bjelovarsko - bilogorske županije donijela je

Županijska skupština Bjelovarsko - bilogorske županije (objava: "Županijski glasnik", broj 02/01). Prostorni plan

Županije, kao i sve njegove kasnije izmjene i dopune, izradio je Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko -

bilogorske županije.

Prema Prostornom planu Županije Grad Bjelovar ima status županijskog sjedišta i većeg regionalnog središta.

Planom je planirano bolje korištenje i jačanje osovine urbanizacije Bjelovar - Daruvar te poticanje razvoja

naselja. Kao nositelji gospodarskog razvoja županijskim su planom prepoznati urbani centri Bjelovar, Čazma,

Daruvar, Garešnica i Grubišno Polje čiji razmještaj pruža mogućnost uravnoteženog razvoja Županije.

Županijska skupština je 2004. godine donijela Odluku o donošenju I. Izmjena i dopuna Prostornog plana

Bjelovarsko - bilogorske županije koje su se odnosile na koridore brze ceste Vrbovec - Bjelovar - Virovitica i brze

ceste Kutina - Garešnica - Grubišno Polje - Virovitica.

II. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Bjelovarsko - bilogorske županije od 02. prosinca 2004. godine

određena je dodatna lokacija građevina za obradu i skladištenje opasnog otpada u jednoj od industrijskih zona

grada Grubišno Polje. Obje Izmjene objavljene su u "Županijskom glasniku", broj 13/04.

III. Izmjene i dopune Prostornog plana Bjelovarsko - bilogorske županije (objava: "Županijski glasnik", broj 07/09)

odnose se na objavu pročišćenog teksta Odredbi za provođenje i kartografskih prikaza.

Županijska skupština Bjelovarsko - bilogorske županije je 13. ožujka 2012. godine donijela Odluku o izradi IV.

izmjena i dopuna Prostornog plana Bjelovarsko - bilogorske županije (objava: "Županijski glasnik", broj 02/12).

Izradi IV. izmjena i dopuna Prostornog plana Bjelovarsko - bilogorske županije pristupilo se zbog usklađivanje i

prilagođavanje pojedinih rješenja važećim zakonskim okvirima, te otklanjanja uočenih nedostataka, a kako bi se

omogućila zaštita i uređenje prostora sukladni planiranom razvoju.

IV. izmjenama i dopunama Prostornog plana Bjelovarsko - bilogorske županije planira se prvenstveno:

usklađenje sa promijenjenim odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, ostalim promijenjenim

zakonima i propisima, te novim stručnim podlogama i sektorskim dokumentima,

preispitivanje i po potrebi revidiranje postojećih rješenja vezano na: gospodarenje otpadom, istraživanje i

eksploataciju mineralnih sirovina, iskorištavanje termalnih voda, navodnjavanje i melioracije, odvodnju

otpadnih voda i drugo

preispitivanje i po potrebi revidiranje postojeće podjele zahvata u prostoru na županijski i lokalni značaj,

a posebice: elektroenergetskih građevina i obnovljivih izvora energije (bioplinskih elektrana, solarnih

elektrana, vjetroelektrana i drugo), te zahvata izvan građevinskih područja (sportsko - rekreacijski

kompleksi i građevine, akumulacije, uzgajališta i drugo),

ubrzati realizaciju za pojedine zahvate županijskog značaja omogućavanjem direktne provedbe Plana,



10

preispitivanje i po potrebi revidiranje odredbi, smjernica i kriterija za planiranje pojedinih zahvata u

prostoru lokalnog značaja,

izmjena pojedinih planskih rješenja temeljem pojedinačnih zahtijeva (autoceste, produktovodi,

dalekovodi i drugo)

IV. izmjenama i dopunama Prostornog plana Županije ne planira se izmjena ukupne koncepcije uređenja

prostora, već samo preispitivanje i po potrebi revidiranje pojedinih sustava i elemenata planskih rješenja. Nositelj

izrade IV. izmjena i dopuna Prostornog plana Bjelovarsko - bilogorske županije je Upravni odjel za graditeljstvo i

komunalnu infrastrukturu Bjelovarsko - bilogorske županije, a stručni izrađivač je Zavod za prostorno uređenje

Bjelovarsko - bilogorske županije. Javna rasprava o prijedlogu plana održana je početkom 2016. godine i u

vrijeme izrade ove Studije plan se nalazi u fazi Nacrta konačnog prijedloga.

PLANSKI OKVIR – PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BJELOVARA

Prostorni plan uređenja Grada Bjelovara, obuhvata 187,78 km², izrađen je u skladu s Prostornim planom

Bjelovarsko - bilogorske županije. PPUG Bjelovara usvojen je 2003. godine (Službeni glasnik Grada Bjelovara br.

11/03; 13/03 – ispravak). Stručni izrađivač PPUG-a Bjelovara je bila tvrtka PROSTOR d.o.o. iz Bjelovara.

Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Bjelovara usvojilo je Gradsko vijeće Grada Bjelovara 2009.

godine (Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 1/09). Stručni izrađivač je bila tvrtka APE d.o.o. iz Zagreba.

II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Bjelovara usvojilo je Gradsko vijeće Grada Bjelovara 2013.

godine (Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 8/13). Stručni izrađivač je bila tvrtka APE d.o.o. iz Zagreba.

III. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Bjelovara (usklađenje sa Zakonom o prostornom

uređenju) usvojilo je Gradsko vijeće Grada Bjelovara 2016. godine (Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 1/16).

Stručni izrađivač je bio Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije.

PLANSKI OKVIR – GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA BJELOVARA

Temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji (koji danas više nije na snazi) Generalni urbanistički plan

(GUP) se obavezno donosio za naselja u kojima je sjedište županija, te druga naselja koja imaju više od 15.000

stanovnika.

Generalni urbanistički plan grada Bjelovara obuhvaća područja naselja Bjelovar i dijelove naselja Trojstveni

Markovac, Novoseljani, Ždralovi, Brezovac, Veliko Korenovo, Stare Plavnice i južni dio Letičana. Ukupna

površina obuhvata iznosi 3.928 ha, a od toga na samo naselje Bjelovar otpada 2.395 ha (61%).

GUP Bjelovara usvojen je 2004. godine (Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 07/04). Stručni izrađivač bila je

tvrtka "ARTING" d.o.o. iz Bjelovara.

Izmjene i dopune GUP-a usvojene su 2009. godine (Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 03/09). Stručni

izrađivač je bio Urbanistički institut Hrvatske d.d. iz Zagreba.

II. Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana grada Bjelovara usvojene su 2012. godine (Službeni glasnik

Grada Bjelovara br. 06/12). Stručni izrađivač je bila tvrtka APE d.o.o. iz Zagreba.

PLANSKI OKVIR – PROVEDBENI DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

Prema podacima iz Izvješća o stanju u prostoru Grada Bjelovara za razdoblje od 2009. do 2012. godine (Službeni

glasnik Grada Bjelovara, br. 5/2013.) na području Grada Bjelovara na snazi je 24 provedbeni dokument

prostornog uređenja (18 urbanističkih planova uređenja i 6 detaljna urbanistička plana):



11

Doneseni urbanistički planovi uređenja

1. Urbanistički plan uređenja “Male Sredice” u Bjelovaru, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 07/99 i

07/06, 4/15

2. Urbanistički plan uređenja povijesne jezgre grada Bjelovara – zona A, Službeni glasnik Grada

Bjelovara br. 06/00 i 02/11

3. Urbanistički plan uređenja Novi Borik - Lepirac, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 06/04, 07/06 i

06/10

4. Urbanistički plan uređenja Jug 1, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 10/04

5. Urbanistički plan uređenja Zapad 3, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 06/06


7. Urbanistički plan uređenja uz Ulicu E. Bulešića u Bjelovaru, Službeni glasnik Grada Bjelovara br.

05/07

8. Urbanistički plan uređenja Sjever 2, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 11/07 i 07/12

9. Urbanistički plan uređenja sjeverno od Ulice Eugena Kumičića, Službeni glasnik Grada Bjelovara br.

11/07

10. Urbanistički plan uređenja istočno od Ulice Jakova Gotovca, Službeni glasnik Grada Bjelovara br.

04/08

11. Urbanistički plan uređenja gospodarske zone Korenovo, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 04/09

12. Urbanistički plan uređenja Sjeverozapad 1, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 04/09, 2/15


14. Urbanistički plan uređenja Istok 2, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 12/09

15. Urbanistički plan uređenja područja Povijesne jezgre Grada Bjelovara (zona “B”), Službeni glasnik

Grada Bjelovara br. 03/10

16. Urbanistički plan uređenja Jug 1 - sjeverni dio, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 06/10

17. Urbanistički plan uređenja Sjeverozapad 2, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 8/13

18. Urbanistički plan uređenja „Radničko naselje“, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 06/14

Doneseni detaljni planovi uređenja

1. Detaljni plan uređenja Sjever I. - 1. dio, "SGGB", broj 07/99 i 05/07

2. Detaljni plan uređenja zone Trojstveni Markovac 2, "SGGB", broj 04/08

3. Detaljni plan uređenja Naselja kralja Petra Krešimira IV., "SGGB", broj 05/11

4. Detaljni plan uređenja Jugozapad, "SGGB", broj 06/11

5. Detaljni plan uređenja Sjever I. - 2. dio, "SGGB", broj 07/01



12

2. POLAZIŠTA

2.1. ANALIZA DEMOGRAFSKIH POKAZATELJA

UVODNE I METODOLOŠKE NAPOMENE

Demografska studija kao dio Studije prostornog razvoja Grada Bjelovara temelji se na podacima službene

statistike (Državni zavod za statistiku) i to posljednja dva popisa stanovništva 2001. i 2011. godine. Osim popisnih

podataka, korišteni su i podaci tzv. vitalne statistike (rođeni i umrli za određene godine). Ograničenja koja su

utjecala na izradu studije vezana su za metodološke promjene u posljednja tri popisa (1991., 2001. i 2011.).1

Takve razlike koncepcijske naravi mogu utjecati na analizu demografskih trendova kao i na njihovu projekciju u

budućnosti. Također, problem predstavlja i dostupnost podataka za određene naselja. Naime, podaci Popisa

2011. nisu objavljeni niti dostupni u slučaju kada se radi o malim brojevima. Ti su podaci zaštićeni slovnom

oznakom „Z“.2

DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA

Grad Bjelovar konstituiran je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92),

a formiran početkom 1993. godine. Administrativni teritorij Grada čini 31 naselje (centralna naselja kojima

pripadaju i tzv. dijelovi naselja ili zaseoci): Bjelovar, Breza, Brezovac, Ciglena, Galovac, Gornje Plavnice, Gornji

Tomaš, Gudovac, Klokočevac, Kokinac, Kupinovac, Letičani, Mala Ciglena, Malo Korenovo, Novi Pavljani,

Novoseljani, Obrovnica, Patkovac, Prespa, Prgomelje, Prokljuvani, Puričani, Rajić, Stančići, Stare Plavnice, Stari

Pavljani, Tomaš, Trojstveni Markovac, Veliko Korenovo, Zvijerci, Ždralovi. Teritorijalnih promjena od tada nije

bilo, samo su tri naselja promijenila ime 1997. godine. Gornje Plavnice do tada su se zvale Plavnice Gornje,

zatim Puričani su se ranije zvali Purićani, a Stare Plavnice zvale su se Plavnice Stare.

1 Podaci Popisa 1991. odnose se na stalno stanovništvo, tj. na osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj bez obzira na to jesu li u

vrijeme popisa bile prisutne u prebivalištu ili ne i bez obzira na duljinu odsutnosti iz prebivališta. U Popisu 2001. prvi se put pri definiranju

ukupnog stanovništva primjenjuje koncept „uobičajenog mjesta stanovanja“ i uvodi se razdoblje od jedne godine i dulje kao osnovni kriterij

za uključivanje ili isključivanje osobe iz ukupnog stanovništva. U Popisu 2011. također se primjenjuje koncept „uobičajenog mjesta

stanovanja“ (engl. place of usual residence), a prvi se put uvodi namjera odsutnosti/prisutnosti kao dodatni kriterij za uključivanje ili

isključivanje osobe iz ukupnog stanovništva. Podaci Popisa 2011. nisu neposredno usporedivi s podacima Popisa 2001. ni s podacima

prijašnjih popisa jer se statistička definicija ukupnog stanovništva primijenjena u Popisu 2011. razlikuje od onih koje su primijenjene u

prijašnjim popisima. Iako se podaci obaju popisa, 2001. i 2011., temelje na konceptu „uobičajenog mjesta stanovanja“', oni nisu

neposredno usporedivi zbog namjere odsutnosti/prisutnosti koja se nije prikupljala u Popisu 2001., a potom i stoga što je Popis 2001. u

ukupan broj stanovnika uključivao i osobe odsutne godinu i dulje koje su se u mjesto stalnog stanovanja vraćale sezonski i mjesečno (te se

osobe u Popisu 2011. ne uključuju u ukupan broj stanovnika). U Popisu 2011., u skladu s međunarodnim statističkim standardima, za

definiranje ukupnog stanovništva primjenjuje se koncept uobičajenog mjesta stanovanja. Prema tom konceptu ukupnim stanovništvom

naselja smatraju se sve osobe koje u tom naselju imaju svoje uobičajeno mjesto stanovanja. Uobičajenim mjestom stanovanja smatra se

ono mjesto u kojem osoba provodi većinu svoga dnevnog odmora bez obzira na kratkotrajnu odsutnost iz tog mjesta (npr. zbog odlaska na

odmor, putovanje, liječenje, u posjet i sl.). U skladu s definicijom uobičajenog mjesta stanovanja, ukupan broj stanovnika obuhvaća: a)

osobe koje uoči kritičnog trenutka popisa žive neprekidno u svome uobičajenome mjestu stanovanja barem 12 mjeseci; b) osobe koje su

tijekom 12 mjeseci uoči kritičnog trenutka popisa došle u svoje uobičajeno mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostanu barem godinu

dana (Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Metodološka objašnjenja, www.dzs.hr).

2 Službena formulacija u publikacijama DZS-a glasi: „podatak zbog povjerljivosti nije objavljen“, a objašnjenje je sljedeće: agregirani podaci

kod kojih postoje razlozi za povjerljivost u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN 103/03, 75/09, 59/12 i 12/13) tretiraju se kao

povjerljivi i stoga se ne objavljuju.



13

Sl. 1. Naselja Grada Bjelovara

Površina Grada Bjelovara iznosi 187,701 km2 što čini 7,1% Bjelovarsko-bilogorske županije i 0,3% površine

Republike Hrvatske. Županiju čini 23 jedinica lokalne samouprave: 5 gradova i 18 općina. Grad Bjelovar je po

površini četvrta jedinica lokalne samouprave u županiji. Veći su Grad Grubišno Polje, Čazma i Garešnica. No

brojem stanovnika Grad Bjelovar je najnaseljenija jedinica lokalne samouprave. U njemu je 2011. živjelo 40 276

stanovnika što predstavlja 33,6% Bjelovarsko-bilogorske županije i svega 0,9% populacije Hrvatske. Također je

sa 214,6 st/km2 najgušće naseljena jedinica lokalne samouprave. Za usporedbu, gustoća naseljenosti

Bjelovarsko-bilogorske županije iznosila je 45,4 st/km2, a Hrvatske 75,7 st/km2.

Sl. 2. Položaj Grada Bjelovara u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji



14

MEĐUPOPISNO KRETANJE STANOVNIŠTVA 1991. – 2011.

Na području današnje Bjelovarsko-bilogorske županije je 1991. živjelo 144 042 stanovnika. Istovremeno, na

području Grad Bjelovara bilo je 42 066 stanovnika (29,2%). Nakon toga se broj stanovnika smanjivao u županiji i

u Gradu Bjelovaru. Dakle, prisutan je proces depopulacije. Ona je prema intenzitetu bila izraženija u županiji,

nego u Gradu Bjelovaru. Tako je između 1991. i 2001. u Županiji smanjenje iznosilo 7,6%, dok je u Gradu

Bjelovaru svega 0,5%. U posljednjem međupopisnom periodu (2001. – 2011.) županijska populacija smanjena je

za 10,0%, a u Gradu za 3,8%. Na razini naselja u prvom međupopisnom razdoblju (1991. – 2001.) 16 naselja

doživjelo je smanjenje broja stanovnika, dok je u 15 naselja ukupno kretanje stanovništva bilo pozitivno.

U posljednjem desetljeću između dva popisa (2001. – 2011.) svega dva naselja bilježe porast broja stanovnika:

Gornje Plavnice (sa 655 na 687 ili 4,9%) i Trojstveni Markovac (sa 1280 na 1301 ili 1,6%). Relativnim

intenzitetom depopulacije (indeks promjene) ističu se Mala Ciglena, Stančići i Tomaš. U samom središtu

Bjelovaru, broj stanovnika je u prvom desetljeću povećan za 857 stanovnika (3,2%), a u posljednjem smanjen za

759 (2,7%).

Sl. 3. Prikaz broja stanovnika po naseljima Grada (podaci Popisa 2011. godine)

Važno je analizirati strukturu ukupne promjene broja stanovnika s obzirom na dvije sastavnice (prirodno i

mehaničko kretanje) tj. uzročnike tih promjena. U 29 depopulacijskih naselja glavni (dominantni) uzročnik je

prirodan pad stanovništva. Kod devet naselja on je isključivi uzorčnik jer je migracijski saldo u njima pozitivan. U

osam naselja zajednički djeluju prirodan pad i negativan migracijski saldo, s time da je glavni (dominantni)

uzročnik prirodan pad koji premašuje vrijednost negativnog migracijskog salda. S druge strane, u 11 naselja

depopulacija se odvija pod utjecajem negativnog migracijskog salda. U tri naselja je prirodni prirast pozitivan pa je

u njima negativan migracijski saldo isključivi uzrok depopulacije (Klokočevac, Prgomelje, Ždralovi), a u osam

prados

Sticky Note



15

naselja zajednički djeuluju i prirodan pad i negativan migracijski saldo, s time da je glavni uzrok emigracijska

depopulacija. U naselju Rajić radi se o nultom migracijskom saldu uz prirodan pad kao čimbenik depopulacije.

Kod jedina dva naselja u kojima se broj stanovnika povećao glavni je uzrok doseljavanje. U naselju Gornje

Plavnice pozitivan migracijski saldo iznosi +62 osobe uz prirodan pad (–30), a u naselju Trojstveni Markovac

pozitivan migracijski saldo iznosi +16 uz prirodni prirast od +5.

Tablica 1. Broj stanovnika Grada Bjelovara 1991., 2001. i 2011. po naseljima

Naselje 1991. 2001. 2011.

Bjelovar 26.926 27.783 27.024

Breza 151 125 102

Brezovac 1.046 1.113 1.080

Ciglena 412 376 340

Galovac 487 508 457

Gornje Plavnice 608 655 687

Gornji Tomaš 114 95 94

Gudovac 1.033 1.107 1.095

Klokočevac 847 860 828

Kokinac 256 217 197

Kupinovac 165 170 144

Letičani 334 360 349

Mala Ciglena 30 24 17

Malo Korenovo 254 222 196

Novi Pavljani 166 162 150

Novoseljani 790 784 708

Obrovnica 208 198 185

Patkovac 258 287 257

Prespa 523 546 511

Prgomelje 646 727 696

Prokljuvani 287 292 251

Puričani 170 162 136

Rajić 284 242 214

Stančići 135 121 91

Stare Plavnice 621 690 673

Stari Pavljani 252 262 241

Tomaš 330 310 241

Trojstveni Markovac 2.101 1.280 1.301

Veliko Korenovo 582 631 534

Zvijerci 525 62 54

Ždralovi 1.525 1.498 1.423

Grad Bjelovar 42.066 41.869 40.276

Izvor: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. – 2001., www.dzs.hr; Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., www.dzs.hr

Unutar samog naselja Bjelovar analizu općeg kretanja stanovništva za posljednje međupopisno razdoblje (2001.

– 2011.) izvršili smo pomoću podataka za pojedine statističke krugove. Trideset statističkih krugova grupirali smo

u sedam područja: Centar (10), Zapad (5), Sjever (3), Istok (4), Jug (4), Križevačka cesta (2) i Hrgovljani (2).

Podaci pokazuju da se u svim dijelovima grada, osim „Sjevera“ broj stanovnika smanjio. Prema relativnom

pokazatelju (indeks promjene) to je smanjenje najveće u dijelu „Križevačka cesta“ (88,6), a slijede „Hrgovljani“,

„Istok“ i „Centar“. U dijelu nazvanom „Sjever“ porast je svega 4,31%.



16

Slika 4: Prikaz analitičkih područja unutar naselja Bjelovar

Tablica 1.a. Naselje Bjelovar prema broju stanovnika 2011. po područjima

Područje Broj stanovnika

2011. Udio (%)

Centar 4.296 15,9

Zapad 7.783 28,80

Sjever 8.090 29.94

Istok 1.438 5,3

Jug 2.427 9,0

Križevačka cesta 1.510 5,6

Hrgovljani 1.480 5,5

Bjelovar 27.024 100,0

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., DZS, Zagreb.



17

Tablica 2. Apsolutna i relativna promjena broja stanovnika Grada Bjelovara 1991.-2011. po naseljima

Naselje Apsolutna promjena Relativna promjena

1991.-2001. 2001.-2011. 1991.-2001. 2001.-2011.

Bjelovar 857 -759 103,2 97,3

Breza -26 -23 82,8 81,6

Brezovac 67 -33 106,4 97,0

Ciglena -36 -36 91,3 90,4

Galovac 21 -51 104,3 90,0

Gornje Plavnice 47 32 107,7 104,9

Gornji Tomaš -19 -1 83,3 98,9

Gudovac 74 -12 107,2 98,9

Klokočevac 13 -32 101,5 96,3

Kokinac -39 -20 84,8 90,8

Kupinovac 5 -26 103,0 84,7

Letičani 26 -11 107,8 96,9

Mala Ciglena -6 -7 80,0 70,8

Malo Korenovo -32 -26 87,4 88,3

Novi Pavljani -4 -12 97,6 92,6

Novoseljani -6 -76 99,2 90,3

Obrovnica -10 -13 95,2 93,4

Patkovac 29 -30 111,2 89,5

Prespa 23 -35 104,4 93,6

Prgomelje 81 -31 112,5 95,7

Prokljuvani 5 -41 101,7 86,0

Puričani -8 -26 95,3 84,0

Rajić -42 -28 85,2 88,4

Stančići -14 -30 89,6 75,2

Stare Plavnice 69 -17 111,1 97,5

Stari Pavljani 10 -21 104,0 92,0

Tomaš -20 -69 93,9 77,7

Trojstveni Markovac -821 21 60,9 101,6

Veliko Korenovo 49 -97 108,4 84,6

Zvijerci -463 -8 11,8 87,1

Ždralovi -27 -75 98,2 95,0

Grad Bjelovar -197 -1.593 99,5 96,2


Tablica 2.a. Apsolutna i relativna promjena broja stanovnika 2001.-2011. po analiziranim područjima naselja

Područje naselja Bjelovar 2001. 2011. Apsolutna promjena Indeks promjene

Centar 4.578 4.296 -282 93,8

Zapad 8.157 7.783 -374 95,4

Sjever 7.756 8.090 334 104,3

Istok 1.546 1.438 -108 93,0

Jug 2.447 2.427 -20 99,2

Križevačka cesta 1.704 1.510 -194 88,6

Hrgovljani 1.595 1.480 -115 92,8

Bjelovar 27.783 27.024 -759 97,3

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.; Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., DZS, Zagreb.



18

PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA 2000. – 2014.

Prirodno kretanje stanovništva tijekom promatranih 15 godina (od 2000. do 2014.) za koje su podaci dostupni

pokazuje prirodan pad stanovništva Grada Bjelovara. Broj rođenih je u tom periodu bio 5686, umrlih 7578 iz čega

proizlazi prirodni pad od 1892 stanovnika. Prosječno godišnje nešto malo više od 126 stanovnika. U samom

naselju Bjelovar, u istom je razdoblju rođeno 3836 djeteta, umrlo 5085 osoba te je prirodan pad iznosio 1249

stanovnika. Naselja redom imaju istu sliku, osim tri u kojima je prirodno kretanje pozitivno jer broj rođenih

premašuje broj umrlih. To su naselja Klokočevac +18 (184 rođenih i 166 umrlih), Prgomelje +31 (175 rođenih i

144 umrlih) i Ždralovi +8 (155 rođenih i 147 umrlih).

Sl. 5. Broj živorođenih, umrlih i prirodno kretanje stanovništva Grada Bjelovara 2000.-2014.

Sl. 6. Broj živorođenih, umrlih i prirodno kretanje stanovništva naselja Bjelovar 2000.-2014.

-300

-200

-100

0

100

200

300

400

500

600

700

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

.

20

11

.

20

12

.

20

13

.

20

14

.

rođeni

-200

-100

0

100

200

300

400

500

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

.

20

11

.

20

12

.

20

13

.

20

14

.

rođeni



19

Tablica 3. Prirodno kretanje stanovništva Grada Bjelovara 2000.-2014. po naseljima

Naselje Živorođeni Umrli Prirodno kretanje Vitalni indeks

Bjelovar 3.836 5.085 -1.249 75,4

Breza 13 53 -40 24,5

Brezovac 119 159 -40 74,8

Ciglena 52 91 -39 57,1

Galovac 72 140 -68 51,4

Gornje Plavnice 117 156 -39 75,0

Gornji Tomaš 15 24 -9 62,5

Gudovac 210 240 -30 87,5

Klokočevac 184 166 18 110,8

Kokinac 26 57 -31 45,6

Kupinovac 18 39 -21 46,2

Letičani 42 48 -6 87,5

Mala Ciglena 1 12 -11 8,3

Malo Korenovo 33 36 -3 91,7

Novi Pavljani 21 43 -22 48,8

Novoseljani 43 70 -27 61,4

Obrovnica 23 44 -21 52,3

Patkovac 31 61 -30 50,8

Prespa 93 122 -29 76,2

Prgomelje 175 144 31 121,5

Prokljuvani 41 56 -15 73,2

Puričani 11 20 -9 55,0

Rajić 32 69 -37 46,4

Stančići 8 24 -16 33,3

Stare Plavnice 31 45 -14 68,9

Stari Pavljani 35 51 -16 68,6

Tomaš 18 80 -62 22,5

Trojstveni Markovac 105 108 -3 97,2

Veliko Korenovo 82 121 -39 67,8

Zvijerci 44 67 -23 65,7

Ždralovi 155 147 8 105,4

Grad Bjelovar 5.686 7.578 -1.892 75,0

Izvor: Tablogrami rođeni i umrli po naseljima, DZS, Zagreb.



20

Tablica 4. Živorođeni u Gradu Bjelovaru 2000.-2014. po naseljima

Naselje 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Bjelovar 267 259 259 230 276 264 249 260 277 283 265 244 226 235 242

Breza 1 2 1 1 5 3

Brezovac 5 6 9 6 4 9 6 13 8 3 13 8 11 8 10

Ciglena 3 3 1 2 6 2 5 4 6 3 3 2 3 7 2

Galovac 5 5 4 4 5 5 7 8 6 5 1 5 2 6 4

Gornje Plavnice 10 3 7 9 5 12 3 18 3 9 12 6 10 6 4

Gornji Tomaš 3 1 2 1 1 3 1 1 1 1

Gudovac 13 13 11 12 16 14 13 13 10 17 20 14 14 14 16

Klokočevac 11 11 12 3 14 22 18 16 13 13 7 15 10 11 8

Kokinac 1 2 2 3 2 2 3 1 1 3 2 1 1 2

Kupinovac 2 3 1 3 1 3 1 1 1 1 1

Letičani 4 2 3 4 2 2 2 2 4 6 2 3 6

Mala Ciglena 1

Malo Korenovo 3 2 1 3 1 5 3 1 7 2 2 3

Novi Pavljani 2 1 2 1 2 2 1 2 2 1 4 1

Novoseljani 3 1 2 2 1 5 5 7 4 5 6 2

Obrovnica 2 4 2 3 1 4 1 1 3 2

Patkovac 2 1 2 3 5 2 3 1 1 5 1 3 2

Prespa 4 11 5 7 5 5 8 4 5 5 8 3 6 12 5

Prgomelje 15 8 9 12 10 12 8 15 10 11 16 10 11 15 13

Prokljuvani 2 2 3 2 1 3 4 3 2 4 3 3 5 2 2

Puričani 1 1 1 2 2 2 2

Rajić 1 1 3 1 2 5 3 1 2 2 2 2 3 3 1

Stančići 2 2 2 1 1

Stare Plavnice 1 4 1 1 3 2 3 2 5 2 7

Stari Pavljani 2 2 2 1 3 4 3 3 3 1 2 3 1 3 2

Tomaš 6 1 3 1 1 2 2 1 1

Trojstveni Markovac 3 1 4 3 4 6 10 9 13 9 17 9 11 6

Veliko Korenovo 2 8 5 6 7 8 9 6 8 2 8 1 4 2 6

Zvijerci 2 1 2 3 2 3 3 1 1 2 3 5 7 7 2

Ždralovi 3 7 2 6 4 7 11 7 15 22 9 16 21 16 9

Grad Bjelovar 368 366 355 324 381 397 374 397 405 422 399 381 371 384 362



21

Tablica 5. Umrli u Gradu Bjelovaru 2000.-2014. po naseljima

Naselje 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Bjelovar 379 396 361 391 350 330 324 321 319 346 314 307 320 314 313

Breza 5 2 3 3 5 2 4 5 5 4 3 4 2 3 3

Brezovac 8 10 11 8 12 11 8 9 11 7 16 9 12 13 14

Ciglena 7 5 7 7 4 6 9 3 6 10 2 5 10 6 4

Galovac 6 7 13 7 11 11 14 9 10 12 10 5 10 11 4

Gornje Plavnice 13 9 11 9 14 8 13 18 7 13 9 5 12 5 10

Gornji Tomaš 1 1 2 1 2 1 1 1 2 2 2 1 1 2 4

Gudovac 20 17 17 12 21 15 13 18 18 14 8 10 18 20 19

Klokočevac 14 15 13 12 13 9 17 8 8 12 13 8 8 6 10

Kokinac 2 2 2 8 5 2 1 4 4 4 3 6 7 5 2

Kupinovac 4 2 3 4 1 2 2 3 1 2 5 4 2 1 3

Letičani 3 1 5 3 3 3 2 5 4 3 8 4 1 1 2

Mala Ciglena 1 1 1 3 2 2 1 1

Malo Korenovo 2 3 2 1 2 3 3 1 3 5 4 1 1 5

Novi Pavljani 3 5 2 6 2 6 4 1 3 5 3 2 1

Novoseljani 1 2 2 4 3 7 7 10 5 6 8 5 10

Obrovnica 4 7 4 2 2 1 3 4 4 3 1 1 6 2

Patkovac 4 3 4 7 3 5 3 3 3 3 5 4 9 5

Prespa 6 5 5 14 6 11 6 9 10 9 10 11 6 8 6

Prgomelje 7 7 11 14 11 10 2 6 13 9 15 13 11 6 9

Prokljuvani 4 3 2 3 4 2 8 7 3 5 4 5 5 1

Puričani 1 2 1 1 1 2 1 3 1 3 2 1 1

Rajić 4 4 5 8 1 7 9 3 7 4 2 3 6 3 3

Stančići 3 4 1 3 2 2 1 3 1 1 2 1

Stare Plavnice 4 3 5 1 2 1 2 2 2 6 3 7 2 5

Stari Pavljani 4 2 4 4 6 6 3 2 2 5 3 2 2 6

Tomaš 10 6 7 7 5 7 5 7 2 5 7 4 3 2 3

Trojstveni Markovac 1 1 3 3 7 14 16 10 18 10 16 9

Veliko Korenovo 12 8 7 11 5 7 6 5 12 7 7 9 6 9 10

Zvijerci 5 7 5 8 9 3 4 4 1 3 4 2 5 3 4

Ždralovi 2 6 2 1 4 5 18 16 16 17 18 10 14 18

Grad Bjelovar 536 540 516 561 499 484 472 496 504 532 506 475 498 473 486



22


Naselje 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Bjelovar -112 -137 -102 -161 -74 -66 -75 -61 -42 -63 -49 -63 -94 -79 -71

Breza -5 -1 -3 -1 -5 -1 -4 -5 -4 -4 -3 -4 3 -3 0

Brezovac -3 -4 -2 -2 -8 -2 -2 4 -3 -4 -3 -1 -1 -5 -4

Ciglena -4 -2 -6 -5 2 -4 -4 1 0 -7 1 -3 -7 1 -2

Galovac -1 -2 -9 -3 -6 -6 -7 -1 -4 -7 -9 0 -8 -5 0

Gornje Plavnice -3 -6 -4 0 -9 4 -10 0 -4 -4 3 1 -2 1 -6

Gornji Tomaš -1 2 -2 0 -2 -1 1 0 -1 1 -2 0 0 -1 -3

Gudovac -7 -4 -6 0 -5 -1 0 -5 -8 3 12 4 -4 -6 -3

Klokočevac -3 -4 -1 -9 1 13 1 8 5 1 -6 7 2 5 -2

Kokinac -1 0 0 -5 -3 0 2 -4 -3 -3 0 -4 -6 -4 0

Kupinovac -4 0 0 -3 2 -1 1 -3 0 -1 -4 -3 -2 0 -3

Letičani 1 1 -5 0 -3 1 0 -3 -2 -1 -4 2 1 2 4

Mala Ciglena -1 0 -1 -3 -2 -2 0 -1 0 -1 0 0 0 0 0

Malo Korenovo -2 0 -2 1 -1 0 -3 0 2 3 -4 3 1 1 -2

Novi Pavljani -1 -5 -2 -5 0 -5 -2 1 -2 -3 -3 2 -1 3 1

Novoseljani 2 -1 2 -2 0 -2 -2 -2 -2 -3 -5 -2 -3 1 -8

Obrovnica -4 -5 0 0 1 1 -1 -3 0 -3 -2 -1 2 -6 0

Patkovac -2 -2 -2 -4 2 -3 0 -3 -2 -2 0 -4 -8 3 -3

Prespa -2 6 0 -7 -1 -6 2 -5 -5 -4 -2 -8 0 4 -1

Prgomelje 8 1 -2 -2 -1 2 6 9 -3 2 1 -3 0 9 4

Prokljuvani -2 -1 1 -1 -3 3 2 -5 -5 1 -2 -1 0 -3 1

Puričani 1 -1 -2 0 0 -1 0 0 -1 -1 -1 -1 -2 1 -1

Rajić -3 -3 -2 -7 1 -2 -6 -2 -5 -2 0 -1 -3 0 -2

Stančići 0 2 -3 -4 1 -3 0 -2 0 -1 -3 -1 0 -1 -1

Stare Plavnice -3 1 -4 -1 0 -1 -1 -2 1 0 -3 -1 -2 0 2

Stari Pavljani -2 0 2 -3 -1 -2 -3 0 1 -1 -3 0 -1 1 -4

Tomaš -4 -5 -4 -6 -5 -7 -4 -5 -2 -3 -7 -4 -2 -2 -2

Trojstveni Markovac 2 1 3 0 3 1 3 3 -5 -3 -1 -1 -1 -5 -3

Veliko Korenovo -10 0 -2 -5 2 1 3 1 -4 -5 1 -8 -2 -7 -4

Zvijerci -3 -6 -3 -5 -7 0 -1 -3 0 -1 -1 3 2 4 -2

Ždralovi 1 1 0 6 3 3 6 -11 -1 6 -8 -2 11 2 -9

Grad Bjelovar -168 -174 -161 -237 -118 -87 -98 -99 -99 -110 -107 -94 -127 -89 -124



23

MIGRACIJE STANOVNIŠTVA

Migracija ili mehaničko kretanje stanovništva čini najkompleksniju komponentu kretanja stanovništva. Zajedno s

prirodnim kretanjem čini (moguću) sastavnicu ukupnog (općeg) kretanja stanovništva. Utjecaj i djelovanje te dvije

komponente na opće kretanje često je međusobno povezan i u uzročno-posljedičnom odnosu. Pojam migracija ili

mehaničko kretanje stanovništva označava prostornu pokretljivost, odnosno prostornu mobilnost stanovništva.

Migracija je samo jedan od oblika ukupne mobilnosti stanovništva.

Migracija ili mehaničko kretanje stanovništva ima učinak na sva demografska obilježja, pa tako djeluje:

a) na veličinu ukupnog stanovništva i njegovu prostornu distribuciju

b) na natalitet i mortalitet

c) na strukture stanovništva (demografsku, ekonomsko-socijalnu, narodnosnu i dr.)

Na navedene značajke migracija utječe istodobno u dva različita područja: u polazištu i odredištu migracije. Zato

za nju kažemo da ima dvostruki (dvojni) učinak. Svaka migracija ima dva vremenska učinka: a) trenutačni i b)

dugoročni učinak. Trenutačni učinak očituje se u tome što migracija kao događaj odmah mijenja ukupan broj

stanovnika i njegovu strukturu, kako u mjestu podrijetla tako i u mjestu odredišta migracije. Osim trenutnog

gubitka mlađeg stanovništva koje najčešće sudjeluje u emigraciji, to isto stanovništvo „odnosi” sa sobom i buduća

rođenja, smrti, sklapanja i razvode brakova. Otuda proizlazi njezin dugoročni (odgođeni) učinak.

Podatke o međupopisnom mehaničkom kretanju stanovništva možemo izračunati indirektnom metodom pomoću

ukupne i prirodne promjene broja stanovnika između dva popisa.3 Za posljednji međupopisni period 2001. – 2011.

migracijski saldo za ukupno područje bio je negativan i iznosio je –303 stanovnika (kao rezultat ukupnog kretanje

stanovništva –1593 i prirodnog pada –1290). Migracijski saldo bio je negativan u 19 naselja, među kojima se

ističe Veliko Korenovo (–89). Pozitivan je u 11 naselja, među kojima se ističu Bjelovar (+71) i Gornje Plavnice

(+62) dok je u naselju Rajić ostvaren nulti migracijski saldo.

Tablica 7. Migracijsko kretanje stanovništva Grada Bjelovara po naseljima 2001.-2011.

Naselje 2001. 2011. Popisna

promjena Ž U PP MS

Bjelovar 27.783 27.024 -759 2.622 3.452 -830 71

Breza 125 102 -23 5 36 -31 8

Brezovac 1.113 1.080 -33 77 103 -26 -7

Ciglena 376 340 -36 35 59 -24 -12

Galovac 508 457 -51 50 104 -54 3

Gornje Plavnice 655 687 32 81 111 -30 62

Gornji Tomaš 95 94 -1 11 15 -4 3

Gudovac 1.107 1.095 -12 139 153 -14 2

Klokočevac 860 828 -32 129 120 9 -41

Kokinac 217 197 -20 19 35 -16 -4

Kupinovac 170 144 -26 16 25 -9 -17

Letičani 360 349 -11 21 37 -16 5

Mala Ciglena 24 17 -7 1 11 -10 3

Malo Korenovo 222 196 -26 19 23 -4 -22

3 Kako se podaci o prirodnom kretanju objavljuju na godišnjoj razini nije moguće sasvim precizno odrediti broj rođenih i umrlih pa onda i

prirodno kretanje između dva popisa koji su svedeni na 31. ožujka 2001. i istog datuma 2011. godine. Korišteno je rješenje je da se koriste

podaci za čitavu 2001. (umjesto devet mjeseci, od travnja do prosinca) i čitavu 2010. (umjesto tri mjeseca 2011., od siječnja do ožujka).



24

Novi Pavljani 162 150 -12 11 37 -26 14

Novoseljani 784 708 -76 23 40 -17 -59

Obrovnica 198 185 -13 18 30 -12 -1

Patkovac 287 257 -30 23 39 -16 -14

Prespa 546 511 -35 63 85 -22 -13

Prgomelje 727 696 -31 111 98 13 -44

Prokljuvani 292 251 -41 27 37 -10 -31

Puričani 162 136 -26 6 13 -7 -19

Rajić 242 214 -28 22 50 -28 0

Stančići 121 91 -30 6 19 -13 -17

Stare Plavnice 690 673 -17 14 24 -10 -7

Stari Pavljani 262 241 -21 24 34 -10 -11

Tomaš 310 241 -69 10 58 -48 -21

Trojstveni Markovac 1.280 1.301 21 59 54 5 16

Veliko Korenovo 631 534 -97 67 75 -8 -89

Zvijerci 62 54 -8 21 48 -27 19

Ždralovi 1.498 1.423 -75 90 85 5 -80

Grad Bjelovar 41.869 40.276 -1.593 3.820 5.110 -1.290 -303

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001., www.dzs.hr; Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.,

www.dzs.hr; Tablogrami rođeni i umrli po naseljima, DZS, Zagreb., Ž = živorođeni 2001. – 2010., U = umrli 2001. – 2010., PP = prirodni

prirast/pad 2001. – 2010., MS = migracijski saldo 2001. – 2011.

Migracijska obilježja stanovništva

Prema migracijskim obilježjim, većina stanovništva Grada Bjelovara (53,6%) je u naselje u kojem je 2011.

prilikom popisa živjelo odnekuda doselilo. S druge strane, 45,7% stanovništva od rođenja stanuje u istom naselju.

Najviše je doseljenih s kraće udaljenosti – iz drugog grada ili općine Bjelovarsko-bilogorske županije (30,2% svih

doseljenih). Druga skupina najbrojnijih imigranata je iz neke druge županije Republike Hrvatske (28,9%). Zatim

su najbrojniji doseljenici iz inozemstva (5262

ili 24,4% svih doseljenih), među kojima

prednjače on iz BiH (2080), povratnici iz

Njemačke (1375), Srbije (596), doseljenici s

Kosova (357), te iz Slovenije (134).

Zanimljivo da je najmanje doseljenih s

najkraće udaljenosti – iz nekog od drugih

naselja Grada Bjelovara (3570 ili 16,6%).

Među naseljima, najveći udio stanovništva

koje od rođenja stanuje u istom naselju je u

Novim Pavljanima (64,0%), dok s duge

strane najveći udio doseljenika imaju naselja

Mala Ciglena (76,5%) i Zvijerci (74,1%).

Sl. 7. Migracijska obilježja stanovništva

Migracijska obilježja stanovništva

Od rođenja stanuje u istom naselju

Doseljeni u naselje stanovanja



25

Tablica 8. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima Grada Bjelovara 2011. po naseljima

Naselje Ukupan broj

stanovnika

Od rođenja

stanuju u istom

naselju

%

Doseljeni u

naselje

stanovanja

% Nepoznato

Bjelovar 27.024 12.969 48,0 13.803 51,1 252

Breza 102 49 48,0 53 52,0 -

Brezovac 1.080 378 35,0 702 65,0 -

Ciglena 340 194 57,1 146 42,9 -

Galovac 457 229 50,1 228 49,9 -

Gornje Plavnice 687 277 40,3 410 59,7 -

Gornji Tomaš 94 48 51,1 46 48,9 -

Gudovac 1.095 547 50,0 543 49,6 5

Klokočevac 828 285 34,4 543 65,6 -

Kokinac 197 93 47,2 104 52,8 -

Kupinovac 144 77 53,5 67 46,5 -

Letičani 349 125 35,8 224 64,2 -

Mala Ciglena 17 4 23,5 13 76,5 -

Malo Korenovo 196 105 53,6 91 46,4 -

Novi Pavljani 150 96 64,0 54 36,0 -

Novoseljani 708 292 41,2 416 58,8 -

Obrovnica 185 80 43,2 105 56,8 -

Patkovac 257 98 38,1 159 61,9 -

Prespa 511 222 43,4 289 56,6 -

Prgomelje 696 340 48,9 355 51,0 1

Prokljuvani 251 114 45,4 135 53,8 2

Puričani 136 63 46,3 73 53,7 -

Rajić 214 92 43,0 122 57,0 -

Stančići 91 50 54,9 41 45,1 -

Stare Plavnice 673 212 31,5 461 68,5 -

Stari Pavljani 241 110 45,6 131 54,4 -

Tomaš 241 132 54,8 109 45,2 -

Trojstveni Markovac 1.301 395 30,4 906 69,6 -

Veliko Korenovo 534 218 40,8 316 59,2 -

Zvijerci 54 14 25,9 40 74,1 0

Ždralovi 1.423 502 35,3 903 63,5 18

Grad Bjelovar 40.276 18.410 45,7 21.588 53,6 278




26

Tablica 9. Doseljeno stanovništvo s područja Hrvatske u Grad Bjelovar 2011. po naseljima

Naselje

Doseljeni s područja Republike Hrvatske

svega

iz drugog naselja Grada

Bjelovara

iz drugog grada ili

općine iste županije

iz druge županije

nepoznato mjesto u Republici Hrvatskoj

Doseljeni iz inozemstva

Bjelovar 10.240 783 4.779 4.668 10 3.563

Breza 44 14 10 20 - 9

Brezovac 599 267 166 166 - 103

Ciglena 110 48 41 21 - 36

Galovac 208 102 52 54 - 20

Gornje Plavnice 342 175 90 77 - 68

Gornji Tomaš 40 27 9 4 - 6

Gudovac 401 165 119 115 2 142

Klokočevac 360 171 69 120 - 183

Kokinac 86 28 36 22 - 18

Kupinovac 50 5 15 29 1 17

Letičani 190 104 46 40 - 34

Mala Ciglena 10 7 3 0 - 3

Malo Korenovo 65 23 22 20 - 26

Novi Pavljani 36 0 6 29 1 18

Novoseljani 293 157 84 52 - 123

Obrovnica 93 43 28 22 - 12

Patkovac 118 46 40 30 2 41

Prespa 215 116 72 27 - 74

Prgomelje 247 85 72 90 - 108

Prokljuvani 92 24 31 37 - 43

Puričani 66 27 28 10 1 7

Rajić 112 49 22 41 - 10

Stančići 38 8 9 21 - 3

Stare Plavnice 372 217 76 79 - 89

Stari Pavljani 92 42 22 28 - 39

Tomaš 78 29 29 20 - 31

Trojstveni Markovac 749 373 197 174 5 157

Veliko Korenovo 227 105 76 46 - 89

Zvijerci 35 18 11 6 - 5

Ždralovi 718 312 251 154 1 185

Grad Bjelovar 16.326 3.570 6.511 6.222 23 5.262




27

STRUKTURA STANOVNIŠTVA PREMA SPOLU I DOBI

Struktura stanovništva prema spolu

Struktura stanovništva prema spolu, uz onu prema dobi temeljna je struktura. Ujedno, ona je i vrlo jednostavna

struktura neke populacije. Pokazuje nam odnos muškog i ženskog kontingenta u ukupnoj populaciji.

Najjednostavnije je taj odnos izraziti postotnim udjelima muškog i/ili ženskog stanovništva u ukupnom

stanovništvu. Tako je udio u ukupnoj populaciji 2011. iznosio 47,6% muških i 52,4% žena. Izraženo koeficijentom

maskuliniteta (broj muških na 100 žena) taj je omjer bio 91,0. Dakle, na svakih 100 žena dolazi u prosjeku 91

muški stanovnik. Takav je omjer primjerice nepovoljniji nego u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (km = 94,3) ili

Hrvatskoj (km = 93,1). Sličan je omjer i u Bjelovaru: 47,0% muških i 53,0% žena (km = 88,6). U većini naselja (njih

21) također je većinska ženska populacija, dok je u njih 10 više popisano muškog stanovništva.

Tablica 10. Struktura stanovništva Grada Bjelovara prema spolu 2001. po naseljima

Naselje Ukupno M % Ž % km

Bjelovar 27.783 13.085 47,1 14.698 52,9 89,0

Breza 125 59 47,2 66 52,8 89,4

Brezovac 1.113 571 51,3 542 48,7 105,4

Ciglena 376 180 47,9 196 52,1 91,8

Galovac 508 254 50,0 254 50,0 100,0

Gornje Plavnice 655 323 49,3 332 50,7 97,3

Gornji Tomaš 95 45 47,4 50 52,6 90,0

Gudovac 1.107 540 48,8 567 51,2 95,2

Klokočevac 860 422 49,1 438 50,9 96,3

Kokinac 217 111 51,2 106 48,8 104,7

Kupinovac 170 84 49,4 86 50,6 97,7

Letičani 360 174 48,3 186 51,7 93,5

Mala Ciglena 24 13 54,2 11 45,8 118,2

Malo Korenovo 222 115 51,8 107 48,2 107,5

Novi Pavljani 162 86 53,1 76 46,9 113,2

Novoseljani 784 391 49,9 393 50,1 99,5

Obrovnica 198 99 50,0 99 50,0 100,0

Patkovac 287 138 48,1 149 51,9 92,6

Prespa 546 264 48,4 282 51,6 93,6

Prgomelje 727 340 46,8 387 53,2 87,9

Prokljuvani 292 140 47,9 152 52,1 92,1

Puričani 162 84 51,9 78 48,1 107,7

Rajić 242 131 54,1 111 45,9 118,0

Stančići 121 62 51,2 59 48,8 105,1

Stare Plavnice 690 349 50,6 341 49,4 102,3

Stari Pavljani 262 128 48,9 134 51,1 95,5

Tomaš 310 153 49,4 157 50,6 97,5

Trojstveni Markovac 1.280 622 48,6 658 51,4 94,5

Veliko Korenovo 631 315 49,9 316 50,1 99,7

Zvijerci 62 26 41,9 36 58,1 72,2

Ždralovi 1.498 702 46,9 796 53,1 88,2

Grad Bjelovar 41.869 20.006 47,8 21.863 52,2 91,5

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001., www.dzs.hr



28

Neravnoteža stanovništva prema spolnoj strukturi pokazuje pravilnost kada se istovremeno prikaže u odnosu na

dob. S jedne strane, radi biološkog fenomena da se rađa više muške nego ženske djece neravnoteža je prisutna

u mlađim dobnim skupinama. S druge pak strane, prevlast ženskog stanovništva u starijim dobnim skupinama

uglavnom je rezultat biološkog fenomena dužeg životnog vijeka ženskog stanovništva te veće smrtnosti muške

populacije. Na čitavom području Grada Bjelovara, u prvih osam dobnih skupina (0-4, 5-9, 10-14, 15-19, 20-24,

25-29, 30-34, 35-39) prevladava muško stanovništvo, dok u ostalim dobnim skupinama prevladava ženski dio

populacije.


Naselje Ukupno M % Ž % km

Bjelovar 27.024 12.693 47,0 14.331 53,0 88,6

Breza 102 52 51,0 50 49,0 104,0

Brezovac 1.080 548 50,7 532 49,3 103,0

Ciglena 340 169 49,7 171 50,3 98,8

Galovac 457 225 49,2 232 50,8 97,0

Gornje Plavnice 687 345 50,2 342 49,8 100,9

Gornji Tomaš 94 43 45,7 51 54,3 84,3

Gudovac 1.095 546 49,9 549 50,1 99,5

Klokočevac 828 404 48,8 424 51,2 95,3

Kokinac 197 100 50,8 97 49,2 103,1

Kupinovac 144 68 47,2 76 52,8 89,5

Letičani 349 169 48,4 180 51,6 93,9

Mala Ciglena 17 6 35,3 11 64,7 54,5

Malo Korenovo 196 101 51,5 95 48,5 106,3

Novi Pavljani 150 80 53,3 70 46,7 114,3

Novoseljani 708 341 48,2 367 51,8 92,9

Obrovnica 185 87 47,0 98 53,0 88,8

Patkovac 257 122 47,5 135 52,5 90,4

Prespa 511 253 49,5 258 50,5 98,1

Prgomelje 696 329 47,3 367 52,7 89,6

Prokljuvani 251 125 49,8 126 50,2 99,2

Puričani 136 67 49,3 69 50,7 97,1

Rajić 214 114 53,3 100 46,7 114,0

Stančići 91 46 50,5 45 49,5 102,2

Stare Plavnice 673 340 50,5 333 49,5 102,1

Stari Pavljani 241 113 46,9 128 53,1 88,3

Tomaš 241 119 49,4 122 50,6 97,5

Trojstveni Markovac 1.301 621 47,7 680 52,3 91,3

Veliko Korenovo 534 270 50,6 264 49,4 102,3

Zvijerci 54 22 40,7 32 59,3 68,8

Ždralovi 1.423 671 47,2 752 52,8 89,2

Grad Bjelovar 40.276 19.189 47,6 21.087 52,4 91,0

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., www.dzs.hr



29

Sl. 8. Struktura stanovništva Grada Bjelovara prema spolu i dobi (koeficijent maskuliniteta) 2011.

Dobna struktura stanovništva

U analizi strukturnih obilježja određene populacije, struktura stanovništva prema dobi (uz onu prema spolu)

predstavlja najvažniji dio biološke (demografske) strukture. Dobna struktura preslika je povijesnog razvoja

stanovništva u određenom vremenskom razdoblju, ali u njoj se zrcali i utjecaj prostora na određenu populaciju.

Predstavlja jedan od najvažnijih pokazatelja biodinamike stanovništva nekog područja, a važnost se očituje i u

društvenim i gospodarskim implikacijama. Dobna struktura utječe na gotovo sva područja društvenog života,

posebice na gospodarsku, socijalnu i kulturnu sferu. Najjednostavniji analitički pokazatelj dobne strukture

određene populacije je njezina prosječna starost. Smatra se da kada određeno stanovništvo prijeđe prosječnu

starost od 30 godina već je zašlo u proces starenja. Prema ovom pokazatelju, 2011. godine stanovništvo Grada

Bjelovara s prosjekom od 41,7 godina neznatno je mlađe nego populacija Bjelovarsko-bilogorske županije (42,0),

a jednako u prosjeku staro kao i stanovništvo Hrvatske (41,7).

Jedan od najvažnijih demografskih procesa i problema u suvremenom svijetu je starenje stanovništva. Starenje

stanovništva je proces povećavanja stanovništva starog 60 i više godina u ukupnom stanovništvu.4 Intenzitet tog

procesa mjeri se prije svega koeficijentom starosti. Koeficijent starosti pokazuje udio (%) osoba starih „60 i više“

u ukupnom stanovništvu. Kada udio osoba starih „60 i više godina“ dostigne 12% smatra se da je stanovništvo

tog područja počelo starjeti. Udio starog stanovništva u Gradu Bjelovaru čini nešto manje od četvrtine (23,8%) i

nešto je povoljniji od županijskog (24,8%) i državnog udjela (24,1%). Unutar samog naselja Bjelovar,

najnepovoljniji koeficijent starosti 2011. godine zabilježen je u predjelu „Zapad“ (27,2%), dok je najmanji udio

starih u predejelu „Hrgovljani“ (21,6%).

4 Može se izračunavati i s udjelom stanovništva starog 65 i više godina.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

110

120

0-4

5-9

10

-14

15

-19

20

-24

25

-29

30

-34

35

-39

40

-44

45

-49

50

-54

55

-59

60

-64

65

-69

70

-74

75

-79

80

-84

85

-89

90

-94

95

+

k m



30

Treći, često korišten pokazatelj je indeks starosti koji pokazuje omjer broja starih „60 i više godina“ i mladih u

dobi do 19 godina. Kritična vrijednost indeksa starosti iznosi 40. Prema tom pokazatelju, stanovništvo Grada

Bjelovara također je nešto mlađe (indeks 112,3) no u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (114,9) i Hrvatskoj u cjelini

(115,0).

Na razini naselja, u 22 više je starijeg stanovništva, no mladih, a u devet je situacija obrnuta – više je mladih no

starih. Među takvima se ističu Prgomelje (226 mladih i 134 starih, indeks 59,3) i Klokočevac (235 mladih i 154

starih, indeks 65,5). Najbrojnija petogodišnja dobna skupina 2011. bila je ona 50-54. U njoj je bilo 3128 osoba ili

7,8% ukupnog stanovništva. Radi se o „valu“ budući da je prilikom popisa 2001. najbrojnija skupina bila 40-44

godina starosti (3331 stan.). U samom naselju Bjelovar, u predjelima „Istok“ i „Hrgovljani“ 2011. više je popisano

mladih nego starih pa je i indeks starosti najpovoljniji („Istok“ = 98,1 i „Hrgovljani“ = 98,8), dok je najnepovoljnini

omjer u predjelu „Zapad“ (141,2).

Sl. 9. Stanovništvo Grada Bjelovara prema petogodišnjim dobnim skupinama 2001. i 2011.

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

0-4

5-9

10

-14

15

-19

20

-24

25

-29

30

-34

35

-39

40

-44

45

-49

50

-54

55

-59

60

-64

65

-69

70

-74

75

-79

80

-84

85

-89

90

-94

95

+

2001.

2011.



31

Tablica 12. Stanovništvo Grada Bjelovara prema velikim dobnim skupinama 2001. po naseljima

Naselje Ukupno 0-19 20-59 60 i više Nepoznato Indeks

starosti

Bjelovar 27.783 6.527 15.502 5.642 112 86,4

Breza 125 27 57 41 - 151,9

Brezovac 1.113 281 595 233 4 82,9

Ciglena 376 81 185 110 - 135,8

Galovac 508 106 264 137 1 129,2

Gornje Plavnice 655 152 362 140 1 92,1

Gornji Tomaš 95 26 47 22 - 84,6

Gudovac 1.107 294 568 242 3 82,3

Klokočevac 860 217 456 183 4 84,3

Kokinac 217 49 101 67 - 136,7

Kupinovac 170 35 92 42 1 120,0

Letičani 360 107 189 61 3 57,0

Mala Ciglena 24 - 11 13 - -

Malo Korenovo 222 54 120 48 - 88,9

Novi Pavljani 162 36 73 53 - 147,2

Novoseljani 784 186 405 184 9 98,9

Obrovnica 198 44 104 49 1 111,4

Patkovac 287 63 146 78 - 123,8

Prespa 546 142 266 134 4 94,4

Prgomelje 727 224 341 162 - 72,3

Prokljuvani 292 83 149 60 - 72,3

Puričani 162 45 93 24 - 53,3

Rajić 242 51 115 76 - 149,0

Stančići 121 38 51 31 1 81,6

Stare Plavnice 690 167 412 108 3 64,7

Stari Pavljani 262 66 135 61 - 92,4

Tomaš 310 65 147 98 - 150,8

Trojstveni Markovac 1.280 297 761 221 1 74,4

Veliko Korenovo 631 142 344 143 2 100,7

Zvijerci 62 17 35 10 - 58,8

Ždralovi 1.498 371 829 293 5 79,0

Grad Bjelovar 41.869 9.993 22.955 8.766 155 87,7

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001., www.dzs.hr



32


Naselje Ukupno 0-19 20-59 60 i više Indeks

starosti

Koeficijent

starosti

Bjelovar 27.024 5.553 14.887 6.584 118,6 24,4

Centar 831 2.432 1.033 24,0 124,3

Zapad 1.498 4.170 2.115 27,2 141,2

Sjever 1.740 4.481 1.869 23,1 107,4

Istok 322 800 316 22,0 98,1

Jug 512 1.330 585 24,1 114,3

Križevačka cesta 327 836 347 23,0 106,1

Hrgovljani 323 838 319 21,6 98,8

Breza 102 19 54 29 152,6 28,4

Brezovac 1.080 227 619 234 103,1 21,7

Ciglena 340 80 170 90 112,5 26,5

Galovac 457 94 270 93 98,9 20,4

Gornje Plavnice 687 157 399 131 83,4 19,1

Gornji Tomaš 94 25 55 14 56,0 14,9

Gudovac 1.095 293 562 240 81,9 21,9

Klokočevac 828 235 439 154 65,5 18,6

Kokinac 197 49 95 53 108,2 26,9

Kupinovac 144 35 72 37 105,7 25,7

Letičani 349 82 197 70 85,4 20,1

Mala Ciglena 17 1 8 8 800,0 47,1

Malo Korenovo 196 28 116 52 185,7 26,5

Novi Pavljani 150 37 86 27 73,0 18,0

Novoseljani 708 150 391 167 111,3 23,6

Obrovnica 185 41 97 47 114,6 25,4

Patkovac 257 54 145 58 107,4 22,6

Prespa 511 120 269 122 101,7 23,9

Prgomelje 696 226 336 134 59,3 19,3

Prokljuvani 251 53 146 52 98,1 20,7

Puričani 136 26 84 26 100,0 19,1

Rajić 214 47 118 49 104,3 22,9

Stančići 91 15 59 17 113,3 18,7

Stare Plavnice 673 132 388 153 115,9 22,7

Stari Pavljani 241 55 120 66 120,0 27,4

Tomaš 241 49 116 76 155,1 31,5

Trojstveni Markovac 1.301 257 731 313 121,8 24,1

Veliko Korenovo 534 107 288 139 129,9 26,0

Zvijerci 54 7 29 18 257,1 33,3

Ždralovi 1.423 300 772 351 117,0 24,7

Grad Bjelovar 40.276 8.554 22.118 9.604 112,3 23,8




33

Kao indikator socijalnog i gospodarskog potencijala neke populacije važan su pokazatelj koeficijenti dobne

ovisnosti. Pri analizi upotrebljavamo tri koeficijenta dobne ovisnosti:

1) koeficijent ukupne dobne ovisnosti,

2) koeficijent dobne ovisnosti mladih i

3) koeficijent dobne ovisnosti starih.

Sl. 10. Indeks starosti stanovništva po naseljima Grada Bjelovara

Koeficijent ukupne dobne ovisnosti pokazuje odnos dobnih skupina (starih i mladih) prema radnom

kontingentu (15-64). Njime se prikazuje stupanj opterećenosti stanovništva u radnoj dobi (15-64) mladima tj.

onima u predradnoj dobi (0-14) i staračkim kontingentom (65+). Što je veća vrijednost koeficijenta to je veća

opterećenost stanovništva u radnoj dobi tj. situacija je nepovoljnija. Koeficijent ukupne dobne ovisnosti za Grad

Bjelovar iznosio je 2011. godine 49,3. Njegova vrijednost povoljnija je od županijskog (56,2) te neznatno

nepovoljnija od hrvatskog u cjelini (49,1). U samom Bjelovaru koeficijent iznosi 49,1, dok najpovoljniji koeficijent

ukupne dobne ovisnosti imaju naselja: Stančići (21,3), Puričani (33,3), Letičani (39,6) i Stare Plavnice (39,9). Na

razini pojedinih područja unutar naselja Bjelovar, najnepovoljniji koeficijent je u dijelu „Zapad“ (52,1), a najmanji u

dijelovima „Hrgovljani“ i Križevačka cesta (44,8).

Koeficijent dobne ovisnosti mladih pokazuje stupanj opterećenosti stanovništva u radnoj dobi kontingentom u

predradnoj dobi (0-14 godina starosti). Prema tom pokazatelju, koeficijent dobne ovisnosti mladih s 22,8 također

je povoljniji nego u županiji (25,6) i neznatno nepovoljniji nego u državi (22,7). U administrativnom središtu –

Bjelovaru koeficijent iznosi 22,0. Unutar Bjelovara vrijednost ovog koeficijenta je najveća (time i najnepovoljnija)

je u području „Istok“ (25,1), a najmanja u dijelovima „Centar“ (20,3) i „Križevačka cesta“ (20,5).



34

Koeficijent dobne ovisnosti starih pokazuje stupanj opterećenosti stanovništva u radnoj dobi kontingentom

starog stanovništva (65 i više godina starosti). Koeficijent dobne ovisnosti starih od 26,5 također je povoljniji nego

na razini Bjelovarsko-bilogorske županije (30,6) te blago nepovoljniji nego Hrvatske (26,4). Sam Bjelovar ima

nešto nepovoljniji koeficijent dobne ovisnosti starih (27,2). Najpovoljnija vrijednost koeficijenta je u naseljima:

Puričani (15,7), Stančići (17,3), Letičani (19,2) i Gornje Plavnice (19,5). U samom naselju Bjelovar, najmanji

koeficijent je u predjelu „Hrgovljani“ (23,7), a najveći u dijelu „Zapad“ (30,9).

Prema izloženome, uočljivo je da prema sva tri koeficijenta dobne ovisnosti populacija Grada Bjelovara u cjelini

ima veći potencijal od županijskog prosjeka.

Koeficijent ukupne dobne ovisnosti

•Bjelovar: 49,3

•Bjelovarsko-bilogorska županija: 56,2

•Republika Hrvatska: 49,1

Koeficijent dobne ovisnosti mladih

•Bjelovar: 22,8



Koeficijent dobne ovisnosti starih

•Grad Bjelovar: 26,5





35

Tablica 14. Predradni, radni i postradni kontingent stanovništva Grada Bjelovara 2011. po naseljima

Naselje Ukupno Mlado stanovništvo

(0-14)

Radna dob

(15-64)

Staro stanovništvo

(65 i više)

Bjelovar 27.024 3.981 18.120 4.923

Breza 102 14 68 20

Brezovac 1.080 170 736 174

Ciglena 340 58 208 74

Galovac 457 66 325 66

Gornje Plavnice 687 117 477 93

Gornji Tomaš 94 17 64 13

Gudovac 1.095 232 681 182

Klokočevac 828 187 532 109

Kokinac 197 37 115 45

Kupinovac 144 27 88 29

Letičani 349 51 250 48

Mala Ciglena 17 0 9 8

Malo Korenovo 196 22 134 40

Novi Pavljani 150 24 104 22

Novoseljani 708 104 478 126

Obrovnica 185 29 121 35

Patkovac 257 37 175 45

Prespa 511 84 337 90

Prgomelje 696 162 435 99

Prokljuvani 251 35 175 41

Puričani 136 18 102 16

Rajić 214 36 140 38

Stančići 91 3 75 13

Stare Plavnice 673 85 481 107

Stari Pavljani 241 42 151 48

Tomaš 241 35 144 62

Trojstveni Markovac 1.301 185 894 222

Veliko Korenovo 534 78 357 99

Zvijerci 54 5 37 12

Ždralovi 1.423 208 962 253

Grad Bjelovar 40.276 6.149 26.975 7.152




36

Tablica 15. Pokazatelji dobne ovisnosti (opterećenosti radnog kontingenta) u Gradu Bjelovaru 2011. po naseljima

Naselje Koeficijent ukupne dobne

ovisnosti

Koeficijent dobne

ovisnosti mladih

Koeficijent dobne

ovisnosti starih

Bjelovar * 49,1 22,0 27,2

Breza 50,0 20,6 29,4

Brezovac 46,7 23,1 23,6

Ciglena 63,5 27,9 35,6

Galovac 40,6 20,3 20,3

Gornje Plavnice 44,0 24,5 19,5

Gornji Tomaš 46,9 26,6 20,3

Gudovac 60,8 34,1 26,7

Klokočevac 55,6 35,2 20,5

Kokinac 71,3 32,2 39,1

Kupinovac 63,6 30,7 33,0

Letičani 39,6 20,4 19,2

Mala Ciglena 88,9 0,0 88,9

Malo Korenovo 46,3 16,4 29,9

Novi Pavljani 44,2 23,1 21,2

Novoseljani 48,1 21,8 26,4

Obrovnica 52,9 24,0 28,9

Patkovac 46,9 21,1 25,7

Prespa 51,6 24,9 26,7

Prgomelje 60,0 37,2 22,8

Prokljuvani 43,4 20,0 23,4

Puričani 33,3 17,6 15,7

Rajić 52,9 25,7 27,1

Stančići 21,3 4,0 17,3

Stare Plavnice 39,9 17,7 22,2

Stari Pavljani 59,6 27,8 31,8

Tomaš 67,4 24,3 43,1

Trojstveni Markovac 45,5 20,7 24,8

Veliko Korenovo 49,6 21,8 27,7

Zvijerci 45,9 13,5 32,4

Ždralovi 47,9 21,6 26,3

Grad Bjelovar 49,3 22,8 26,5


* Naselje Bjelovar detaljnije je obrađeno po područjima – podaci su prikazani u Tablici 15.a.



37

Tablica 15.a. Pokazatelji dobne ovisnosti (opterećenosti radnog kontingenta) u naselju Bjelovar 2011. prema

područjima

Područje naselja Bjelovar

0-14 15-64 65+ Koeficijent ukupne

dobne ovisnosti

Koeficijent dobne ovisnosti

mladih

Koeficijent dobne

ovisnosti starih

Centar 591 2.912 793 47,5 20,3 27,2

Zapad 1.086 5.118 1.579 52,1 21,2 30,9

Sjever 1.261 5.426 1.403 49,1 23,2 25,9

Istok 241 962 235 49,5 25,1 24,4

Jug 372 1.637 418 48,3 22,7 25,5

Križevačka cesta 214 1.043 253 44,8 20,5 24,3

Hrgovljani 216 1.022 242 44,8 21,1 23,7

Bjelovar 3.981 18.120 4.923 49,1 22,0 27,2


Dobno-spolna struktura stanovništva

Dobnu i spolnu strukturu možemo promatrati u kombinaciji. Takvu kombiniranu strukturu tada prikazujemo

specifičnim (posebnim) pokazateljima prema dobi (najčešće prema petogodišnjim dobnim skupinama). Za

grafičko prikazivanje dobno-spolnog sastava izrađujemo tzv. dobno-spolnu piramidu. Izgled dobno-spolne

piramide ili piramide starosti koja predstavlja populaciju Grada Bjelovara ima formu starog ili kontraktivnog

stanovništva. Kod takvih populacija baza piramide (mlađe dobne skupine) je sužena, a srednji dio (zrela dob) je

ispupčen.

Tablica 16. Dobno-spolna struktura stanovništva Grada Bjelovara 2011.

Starost Ukupno M % Ž %

0-4 2.037 1.065 5,6 972 4,6

5-9 1.916 975 5,1 941 4,5

10-14 2.196 1.144 6,0 1.052 5,0

15-19 2.405 1.290 6,7 1.115 5,3

20-24 2.425 1.234 6,4 1.191 5,6

25-29 2.621 1.312 6,8 1.309 6,2

30-34 2.716 1.388 7,2 1.328 6,3

35-39 2.702 1.355 7,1 1.347 6,4

40-44 2.522 1.246 6,5 1.276 6,1

45-49 2.982 1.445 7,5 1.537 7,3

50-54 3.128 1.481 7,7 1.647 7,8

55-59 3.022 1.461 7,6 1.561 7,4

60-64 2.452 1.142 6,0 1.310 6,2

65-69 1.952 823 4,3 1.129 5,4

70-74 1.954 797 4,2 1.157 5,5

75-79 1.670 599 3,1 1.071 5,1

80-84 1.007 290 1,5 717 3,4

85-89 448 123 0,6 325 1,5

90-94 107 15 0,1 92 0,4

95+ 14 4 0,0 10 0,0

Ukupno 40.276 19.189 100,0 21.087 100,0



38


Sl. 11. Dobno-spolna struktura stanovništva Grada Bjelovara 2001.


5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95+

M % Ž

5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95+

M % Ž



39

Sl. 13. Dobno-spolna struktura stanovništva naselja Bjelovar 2011.

STANOVNIŠTVO PREMA BRAČNOM STANJU

Kontingent stanovništva prema bračnom stanju odnosi se na stanovništvo staro 15 i više godina. Obilježja

stanovništva iskazana su posebno za mušku i žensku populaciju u kategorijama: „neoženjen“/“neudana“,

„oženjen“/“udana“, „udovac“/“udovica“, „razveden“/“razvedena“ i „nepoznato“.5 Prema rezultatima posljednjeg

popisa pučanstva (2011. g.) ukupno je među 34 127 osoba u dobi „15 i više godina“ bilo 18 562 ili 54,4% osoba u

braku (9231 oženjenih muškaraca i 9331 udanih žena). U Hrvatskoj je taj udio malo iznosio malo više – 55,3%.

Apsolutni broj osoba u bračnoj zajednici toliko je izjednačen da je i relativni udio prema spolu praktički jednak

(27,3% udanih žena i 27,0% oženjenih muškaraca). Druga najbrojnija skupina su neoženjeni muškarci (5354) čiji

je udio od 15,7% u ukupnom stanovništvu starom 15 i više godina manji nego onaj u Županiji (16,6%) i Hrvatskoj

(16,5%). Slijede neudane žene (3983 ili 11,7%) čiji je relativni udio veći od županijskog (10,5%), a manji od

državnog (12,4%) te udovice (3604 ili 10,6%) kojih je relativno manje nego u Županiji (11,6%), a više no u

Hrvatskoj (9,5%). Biološke zakonitosti dugovječnosti žena i dobna struktura odrazili su se i u sastavu prema

bračnom stanju.

5 Neoženjenim muškarcem ili neudanom ženom smatraju se sva djeca mlađa od 16 godina i sve osobe koje nikad nisu sklopile brak prema važećim propisima. Oženjenim muškarcem odnosno udanom ženom smatraju se osobe koje su sklopile brak pred nadležnim tijelom ovlaštenim za sklapanje braka u skladu s važećim propisima (Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Metodološke napomene).

5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95+

M % Ž



40

Tablica 17. Muškarci Grada Bjelovara stari 15 i više godina prema bračnom stanju 2011.

Starost Ukupno Muškarci

svega neoženjen oženjen udovac razveden nepoznato

15-19 2.405 1.290 1.290 - - - -

20-24 2.425 1.234 1.178 55 - 1 -

25-29 2.621 1.312 905 384 - 20 3

30-34 2.716 1.388 591 759 2 33 3

35-39 2.702 1.355 348 931 2 70 4

40-44 2.522 1.246 244 910 4 87 1

45-49 2.982 1.445 268 1.070 13 93 1

50-54 3.128 1.481 207 1.133 23 116 2

55-59 3.022 1.461 157 1.138 41 121 4

60-64 2.452 1.142 75 922 56 86 3

65-69 1.952 823 32 667 68 53 3

70-74 1.954 797 23 617 118 36 3

75-79 1.670 599 27 419 135 12 6

80-84 1.007 290 6 163 110 5 6

85 i više 569 142 3 63 71 3 2

Ukupno 34.127 16.005 5.354 9.231 643 736 41


Tablica 18. Žene u Gradu Bjelovaru stare 15 i više godina prema bračnom stanju 2011.

Starost Ukupno Žene

svega neudana udana udovica razvedena nepoznato

15-19 2.405 1.115 1.106 9 - - -

20-24 2.425 1.191 995 191 2 3 -

25-29 2.621 1.309 663 607 3 34 2

30-34 2.716 1.328 312 943 7 66 -

35-39 2.702 1.347 197 1.046 13 90 1

40-44 2.522 1.276 182 952 39 102 1

45-49 2.982 1.537 139 1.154 77 165 2

50-54 3.128 1.647 111 1.214 159 161 2

55-59 3.022 1.561 92 1.089 228 150 2

60-64 2.452 1.310 53 809 337 107 4

65-69 1.952 1.129 37 553 446 87 6

70-74 1.954 1.157 33 414 636 64 10

75-79 1.670 1.071 33 240 722 55 21

80-84 1.007 717 23 91 563 20 20

85 i više 569 427 7 19 372 11 18

Ukupno 34.127 18.122 3.983 9.331 3.604 1.115 89




41

OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA

Obrazovna struktura stanovništva povezana je s ostalim strukturama stanovništva, prvenstveno onima vezanima

uz rad pa je ujedno pretpostavka i posljedica promjena u strukturi stanovništva prema aktivnosti, djelatnosti i

zanimanju. Temeljno obrazovno obilježje je „stanovništvo prema završenoj školi“. Kontingent školovanog

stanovništva prema Popisu 2011. godine odnosi se na stanovništvo staro 15 i više godina. Podaci se odnose na

najvišu završenu školu.6 Obilježje „završene škole“ iskazano je ovdje u četiri modaliteta: 1) osnovna škola, 2)

srednja škola, 3) visoko obrazovanje i 4) nepoznato i ostalo. To je uzrokovano brojnošću slučajeva u kojima

podaci zbog povjerljivosti nisu objavljeni (Z). Tako kategorija „visoko obrazovanje“ u sebi sadrži podatke za

završen „stručni studij“, „sveučilišni studij“ i/ili postignut „doktorat znanosti“, a kategorija „nepoznato i ostalo“

sadrži osim podataka o nepoznatom obrazovanju i podatke o stanovništvu „bez škole“ te sa završena „1-3

razreda osnovne škole“ i/ili „4-7 razreda osnovne škole“.

Najbrojnije stanovništvo je ono sa završenom srednjom školom (52,4%). Slijedi ono sa završenom osnovnom

školom (25,9%) i visokoobrazovano (13,9%). Takvu raspodjelu imaju i Bjelovarsko-bilogorska županija s

udjelima: 46,5% – 32,9% – 9,3%. U samom središtu – Bjelovaru poredak je također isti (54,3% – 22,5% –

17,5%). Također, u većini naselja (njih 21) najbrojnije je stanovništvo sa završenom srednjom školom pa

osnovnom. Osam naselja ima obrnut poredak pa je u njima najbrojnija populacija sa završenom osnovnom

školom, a u dva naselja (Mala Ciglena i Stančići) jednak je broj onih sa završenom osnovnom i srednjom školom.

Sl. 14. Obrazovna struktura stanovništva

6 Pod najvišom završenom školom (postignutim obrazovanjem) podrazumijeva se vrsta škole čijim je završavanjem osoba

stekla najvišu razinu obrazovanja. Pritom se nije pravila razlika je li obrazovanje završeno u redovitoj školi ili u školi koja

zamjenjuje redovitu (npr. škole za obrazovanje odraslih). Bitno je da je škola priznata u formalnom sustavu obrazovanja

Republike Hrvatske. Kategorija „bez škole“ odnosi se na osobe koje nikad nisu išle u školu, odnosno nisu završile ni prvi

razred osnovne škole (Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Metodološka objašnjenja).

26%

52%

14%

8%

Obrazovna struktura stanovništva

Osnovna škola Srednja škola Visoko obrazovanje Nepoznato i ostalo



42

Tablica 19. Stanovništvo Grada Bjelovara staro 15 i više godina prema završenoj školi 2011. po naseljima

Naselje Ukupno Osnovna

škola %

Srednja škola

% Visoko

obrazovanje %

Nepoznato i ostalo

Bjelovar 23.043 5.188 22,5 12.522 54,3 4.044 17,5 1.289

Breza 88 38 43,2 28 31,8 (Z) - (Z)

Brezovac 910 233 25,6 495 54,4 88 9,7 94

Ciglena 282 155 55,0 93 33,0 13 4,6 21

Galovac 391 167 42,7 185 47,3 23 5,9 16

Gornje Plavnice 570 199 34,9 277 48,6 30 5,3 64

Gornji Tomaš 77 34 44,2 23 29,9 (Z) - (Z)

Gudovac 863 287 33,3 398 46,1 36 4,2 142

Klokočevac 641 243 37,9 287 44,8 48 7,5 63

Kokinac 160 89 55,6 63 39,4 (Z) - (Z)

Kupinovac 117 24 20,5 62 53,0 4 3,4 27

Letičani 298 99 33,2 161 54,0 20 6,7 18

Mala Ciglena 17 5 29,4 5 29,4 (Z) - (Z)

Malo Korenovo 174 43 24,7 89 51,1 8 4,6 34

Novi Pavljani 126 52 41,3 64 50,8 5 4,0 5

Novoseljani 604 140 23,2 346 57,3 69 11,4 49

Obrovnica 156 64 41,0 66 42,3 9 5,8 17

Patkovac 220 74 33,6 97 44,1 4 1,8 45

Prespa 427 151 35,4 167 39,1 14 3,3 95

Prgomelje 534 244 45,7 181 33,9 16 3,0 93

Prokljuvani 216 58 26,9 112 51,9 7 3,2 39

Puričani 118 48 40,7 57 48,3 12 10,2 1

Rajić 178 83 46,6 56 31,5 4 2,2 35

Stančići 88 36 40,9 36 40,9 (Z) - (Z)

Stare Plavnice 588 203 34,5 310 52,7 33 5,6 42

Stari Pavljani 199 90 45,2 93 46,7 6 3,0 10

Tomaš 206 76 36,9 72 35,0 5 2,4 53

Trojstv. Markovac 1.116 274 24,6 630 56,5 101 9,1 111

Veliko Korenovo 456 136 29,8 216 47,4 31 6,8 73

Zvijerci 49 18 36,7 25 51,0 (Z) - (Z)

Ždralovi 1.215 280 23,0 650 53,5 98 8,1 187

Grad Bjelovar 34.127 8.831 25,9 17.866 52,4 4.737 13,9 2.693

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., DZS, Zagreb.; (Z) = podatak zbog povjerljivosti nije objavljen.



43

STANOVNIŠTVO PREMA EKONOMSKOJ AKTIVNOSTI

Ekonomskom aktivnošću smatra se svaka aktivnost osoba koje pridonose ili su spremne pridonositi proizvodnji

dobara i usluga u određenome (referentnom) razdoblju radi stjecanja sredstava za život (Popis stanovništva,

kućanstava i stanova 2011., Metodološke napomene).7 Stanovništvo koje je uključeno u obilježju „prema

trenutačnoj aktivnosti“ nije jednostavna kategorija. S obzirom na dob, to je stanovništvo staro 15 i više godina

koje se dijeli na:

Ekonomski aktivno stanovništvo uključuje:

Zaposlene osobe

Nezaposlene osobe

Ekonomski neaktivno stanovništvo uključuje:

Umirovljenike

Osobe koje se bave obavezama u kućanstvu

Učenike i studente

Ostale neaktivne osobe

Među relativnim pokazateljima, postoji nekoliko temeljnih koji se upotrebljavaju za analizu aktivnog stanovništva

(radne snage). Opća ili sirova stopa (ekonomske) aktivnosti ukupnog stanovništva pokazuje udio

ekonomski aktivnog stanovništva u ukupnom. Na čitavom promatranom prostoru 2011. njena vrijednost iznosila

je 42,9% (17.265/40.276 × 100).

To je neznatno iznad prosjeka županije (42,6%) i nešto više od prosjeka Hrvatske (41,9%). Najviša stopa bila je u

naseljima Stančići (58,2), Tomaš (52,7) i Puričani (51,5). Opća stopa ekonomske aktivnosti pokazuje odnos

ekonomski aktivnog stanovništva (u dobi 15 i više godina) i ukupnog stanovništva u toj dobi. Što je veća brojčana

vrijednost, to je veći udio stanovništva (15+) koje je ekonomski aktivno. Za svih osam općina i gradova zajedno,

iznosila je 50,6% što je također neznatno iznad prosjeka Bjelovarsko-bilogorske županije (50,3%) i nešto više od

Hrvatske (49,4%). Najveće vrijednosti su u naseljima Tomaš (61,7), Stančići (60,2) i Puričani (59,3). Treći

pokazatelj koji smo koristili je koeficijent aktivnosti stanovništva, a pokazuje odnos broja ekonomski aktivnog

stanovništva (u dobi 15 i više godina) na 100 osoba u radnoj dobi (15–64 godina). S omjerom 68,4 i taj pokazatelj

povoljniji je nego na razini županije (64,3) ili države (62,5). Među naseljima, najviši ekonomski aktivnog

stanovništva na 100 osoba u radnoj dobi dolazi u Tomašu (88,2), Stančićima (70,7) i Prespi (70,3).

7 Popis 2011. mjerio je ekonomsku aktivnost stanovništva u skladu s metodološkim pravilima i načelima Međunarodne

organizacije rada (engl. International Labour Organization) donesenima na 13. konferenciji statističara tržišta rada.

Ekonomska aktivnost u Popisu 2011. odnosila se na razdoblje promatranja od tjedan dana, a referentni tjedan bio je 25. –

31. ožujka 2011. Dakle, riječ je o trenutačnoj aktivnosti u referentnom tjednu. Podaci o ekonomskoj aktivnosti prikupljali su se

samo za osobe stare 15 i više godina (Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Metodološke napomene,

www.dzs.hr).



44

Tablica 20. Stanovništvo Grada Bjelovara staro 15 i više godina 2011. po naseljima

Naselje Ukupn

o Ukupno

(15 i više)

Radna dob

(15-64)

Ekonomski aktivni Ekonomski neaktivni

Nepoznato Ukupno Zaposleni Nezaposleni

Bjelovar 27.024 23.043 18.120 11.702 9.743 1.959 11.278 63

Breza 102 88 68 42 29 13 46 -

Brezovac 1.080 910 736 464 394 70 446 -

Ciglena 340 282 208 112 84 28 170 -

Galovac 457 391 325 213 168 45 178 -

Gornje Plavnice 687 570 477 316 243 73 254 -

Gornji Tomaš 94 77 64 42 20 22 35 -

Gudovac 1.095 863 681 419 339 80 444 -

Klokočevac 828 641 532 298 226 72 342 1

Kokinac 197 160 115 71 54 17 89 -

Kupinovac 144 117 88 54 39 15 63 -

Letičani 349 298 250 148 121 27 150 -

Mala Ciglena 17 17 9 4 3 4 10 -

Malo Korenovo 196 174 134 84 65 19 90 -

Novi Pavljani 150 126 104 51 40 11 75 -

Novoseljani 708 604 478 314 271 43 290 -

Obrovnica 185 156 121 63 44 19 93 -

Patkovac 257 220 175 105 96 9 115 -

Prespa 511 427 337 237 198 39 190 -

Prgomelje 696 534 435 303 260 43 230 1

Prokljuvani 251 216 175 108 82 26 108 -

Puričani 136 118 102 70 62 8 48 -

Rajić 214 178 140 70 65 5 108 -

Stančići 91 88 75 53 38 15 35 -

Stare Plavnice 673 588 481 301 240 61 287 -

Stari Pavljani 241 199 151 78 58 20 121 -

Tomaš 241 206 144 127 116 11 79 -

Trojstveni

Markovac

1.301 1.116 894 540 443 97 576 -

Veliko Korenovo 534 456 357 224 164 60 232 -

Zvijerci 54 49 37 24 16 8 25 -

Ždralovi 1.423 1.215 962 625 514 111 590 -

Grad Bjelovar 40.276 34.127 26.975 17.265 14.235 3.030 16.797 65

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., DZS, Zagreb



45

7%

29%

28%

34%

2%

Struktura stanovništva prema djelatnostima

Primarni

Sekundarni

Tercijarni

Kvartarni

Nepoznato i ostalo

STRUKTURA STANOVNIŠTVA PREMA DJELATNOSTI

Razvrstavanje zaposlenog stanovništva uobičajeno se obavlja prema klasifikaciji djelatnosti.8 Zaposleni prema

sektorima djelatnosti svrstani su u popisnim podacima Hrvatske 2011. u 22 kategorije.9 Da bi lakše analizirali sve

djelatnosti grupiramo ih uobičajeno prema tzv. sektorima djelatnosti od I do IV.10 Primarni sektor obuhvaća

stanovništvo koje radi u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. Sekundarni sektor obuhvaća stanovništvo zaposleno

u rudarstvu, industriji, građevinarstvu, vodoprivredi itd. Tercijarni sektor obuhvaćao je stanovništvo zaposleno u

neproizvodnim, uslužnim djelatnostima, a kasnije je iz njega izdvojen i kvartarni sektor (uprava, obrazovanje,

znanost, umjetnost, zdravstvo itd.).

Najviše stanovništva promatranog područja bilo je zaposleno 2011. u kvartarnom sektoru, 33,6%. Slijedio je

sekundarni (28,9%), tercijarni (27,9%) te primarni (7,5%). Prema tom redoslijedu, poredak izgleda ovako: IV-II-III-

I. U čitavoj Bjelovarsko-bilogorskoj županiji redoslijed je sljedeći: II-I-IV-III, dok je na državnoj: III-IV-II-I.

Zanimljivo da strukturu kakvu ima Grad Bjelovar u cjelini nema niti jedno naselje. Možemo prepoznati čak 14

različitih tipova. Najviše naselja (njih 9) ima strukturu II-IV-III-I. Najbrojnija su naselja u kojima je stanovništvo na

prvom mjestu zaposleno u sekundarnom sektoru (17 naselja), slijede ona u kojima je najbrojnija populacija

zaposlena u primarnom (sedam naselja), zatim ona u tercijarnom (pet) i kvartarnom sektoru (samo dva naselja:

Bjelovar i Obrovnica).

Sl. 15. Struktura

stanovništva prema

djelatnostima

8 U metodološkim objašnjenjima Popisa 2011. navodi se: „Za razvrstavanje zaposlenih osoba prema djelatnosti korištena je Nacionalna

klasifikacija djelatnosti – NKD 2007. koja je usklađena sa Statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici – NACE Rev. 2.”. Sama djelatnost objašnjena je na sljedeći način: ”Djelatnost se odnosi na ekonomsku djelatnost poslovnog subjekta u kojem osoba radi. Dakle, djelatnost je obilježje ekonomske aktivnosti poduzeća, ustanove, obrtničke radnje, slobodnog zanimanja, poljoprivrednoga gospodarstva ili bilo kojega drugog oblika poslovnog subjekta, ali i samostalnog posla, u kojem osoba obavlja svoje zanimanje radi stjecanja sredstava za život.“ (Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Metodološka objašnjenja). 9 Kategorije su označene slovnim oznakama od A do U. Kategorija A: Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B: Rudarstvo i vađenje; C:

Prerađivačka industrija; D: Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E: Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša; F: Građevinarstvo; G: Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i

motocikala; H: Prijevoz i skladištenje; I: Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J: Informacije i komunikacije; K:

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L: Poslovanje nekretninama; M: Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N:

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O: Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje; P: Obrazovanje; Q: Djelatnosti

zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R: Umjetnost, zabava i rekreacija; S: Ostale uslužne djelatnosti; T: Djelatnosti kućanstava kao

poslodavca, djelatnosti kućanstva koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; U: Djelatnost

izvanteritorijalnih organizacija i tijela. Postoji još i kategorija koja ne nosi slovnu oznaku, a to je „Nepoznato“. 10 Navedene kategorije djelatnosti Državni zavod za statistiku grupira u sektore na sljedeći način: Primarni sektor (I) obuhvaća kategoriju

A, sekundarni (II) B, C, D, E, F, tercijarni (III) G, H, I, J, K, L i kvartarni (IV) M, N, O, P, Q, R.



46

Tablica 21. Zaposleni u Gradu Bjelovaru prema sektorima djelatnosti 2011. po naseljima

Naselje Ukupno Primarni Sekundarni Tercijarni Kvartarni Ostalo i

nepoznato

Bjelovar 9.743 325 2.600 2.869 3.730 219

Breza 29 17 8 2 2 0

Brezovac 394 15 142 106 124 7

Ciglena 84 17 34 14 15 4

Galovac 168 29 57 43 36 3

Gornje Plavnice 243 27 83 57 71 5

Gornji Tomaš 20 9 4 3 4 0

Gudovac 339 82 117 77 57 6

Klokočevac 226 21 79 59 61 6

Kokinac 54 24 15 7 7 1

Kupinovac 39 4 13 14 8 0

Letičani 121 15 35 37 34 0

Mala Ciglena 3 0 3 0 0 0

Malo Korenovo 65 8 24 12 20 1

Novi Pavljani 40 4 17 8 11 0

Novoseljani 271 3 98 78 83 9

Obrovnica 44 0 15 11 18 0

Patkovac 96 7 50 18 19 2

Prespa 198 59 75 30 32 2

Prgomelje 260 142 66 31 20 1

Prokljuvani 82 6 29 27 19 1

Puričani 62 13 17 21 8 3

Rajić 65 25 21 9 10 0

Stančići 38 16 14 5 3 0

Stare Plavnice 240 18 100 52 63 7

Stari Pavljani 58 4 21 17 16 0

Tomaš 116 67 19 14 15 1

Trojstveni Markovac 443 23 142 137 136 5

Veliko Korenovo 164 27 56 38 41 2

Zvijerci 16 0 5 6 5 0

Ždralovi 514 59 161 164 122 8

Grad Bjelovar 14.235 1.066 4.120 3.966 4.790 293


Najviši udio zaposlenih u primarnom sektoru je u naseljima Breza (58,6%), Tomaš (57,8%) i Prgomelje (54,6%).

Sekundarni sektor relativno je najzastupljeniji u naseljima Mala Ciglena (100,0% no radi se o svega tri

stanovnika), Patkovac (52,1%) i Novi Pavljani (42,5%). Udjelom tercijarnog sektora ističu se naselja Zvijerci

(37,5%), Kupinovac (35,9%) i Puričani (33,9%). Natprosječni udio u kvartarnom sektoru imaju Obrovnica (40,9%)

i Bjelovar (38,3%).



47

Tablica 22. Udio (%) zaposlenih u Gradu Bjelovaru prema sektorima djelatnosti 2011. po naseljima

Naselje Ukupno Primarni Sekundarni Tercijarni Kvartarni Ostalo i

nepoznato

Bjelovar 9.743 3,3 26,7 29,4 38,3 2,2

Breza 29 58,6 27,6 6,9 6,9 -

Brezovac 394 3,8 36,0 26,9 31,5 1,8

Ciglena 84 20,2 40,5 16,7 17,9 4,8

Galovac 168 17,3 33,9 25,6 21,4 1,8

Gornje Plavnice 243 11,1 34,2 23,5 29,2 2,1

Gornji Tomaš 20 45,0 20,0 15,0 20,0 -

Gudovac 339 24,2 34,5 22,7 16,8 1,8

Klokočevac 226 9,3 35,0 26,1 27,0 2,7

Kokinac 54 44,4 27,8 13,0 13,0 1,9

Kupinovac 39 10,3 33,3 35,9 20,5 -

Letičani 121 12,4 28,9 30,6 28,1 -

Mala Ciglena 3 0,0 100,0 0,0 0,0 -

Malo Korenovo 65 12,3 36,9 18,5 30,8 1,5

Novi Pavljani 40 10,0 42,5 20,0 27,5 -

Novoseljani 271 1,1 36,2 28,8 30,6 3,3

Obrovnica 44 0,0 34,1 25,0 40,9 -

Patkovac 96 7,3 52,1 18,8 19,8 2,1

Prespa 198 29,8 37,9 15,2 16,2 1,0

Prgomelje 260 54,6 25,4 11,9 7,7 0,4

Prokljuvani 82 7,3 35,4 32,9 23,2 1,2

Puričani 62 21,0 27,4 33,9 12,9 4,8

Rajić 65 38,5 32,3 13,8 15,4 -

Stančići 38 42,1 36,8 13,2 7,9 -

Stare Plavnice 240 7,5 41,7 21,7 26,3 2,9

Stari Pavljani 58 6,9 36,2 29,3 27,6 -

Tomaš 116 57,8 16,4 12,1 12,9 0,9

Trojstveni Markovac 443 5,2 32,1 30,9 30,7 1,1

Veliko Korenovo 164 16,5 34,1 23,2 25,0 1,2

Zvijerci 16 0,0 31,3 37,5 31,3 -

Ždralovi 514 11,5 31,3 31,9 23,7 1,6

Grad Bjelovar 14.235 7,5 28,9 27,9 33,6 2,1




48

Tablica 23. Zaposleni u Gradu Bjelovaru prema rangu sektora djelatnosti 2011. po naseljima

Naselje Tip

Bjelovar IV-III-II-I

Breza I-II-III/IV

Brezovac II-IV-III-I

Ciglena II-I-IV-III

Galovac II-III-IV-I

Gornje Plavnice II-IV-III-I

Gornji Tomaš I-II/IV-III

Gudovac II-I-III-IV

Klokočevac II-IV-III-I

Kokinac I-II-III/IV

Kupinovac III-II-IV-I

Letičani III-II-IV-I

Mala Ciglena II

Malo Korenovo II-IV-III-I

Novi Pavljani II-IV-III-I

Novoseljani II-IV-III-I

Obrovnica IV-II-III

Patkovac II-IV-III-I

Prespa II-I-IV-III

Prgomelje I-II-III-IV

Prokljuvani II-III-IV-I

Puričani III-II-I-IV

Rajić I-II-IV-III

Stančići I-II-III-IV

Stare Plavnice II-IV-III-I

Stari Pavljani II-III-IV-I

Tomaš I-II-IV-III

Trojstveni Markovac II-III-IV-I

Veliko Korenovo II-IV-III-I

Zvijerci III-II/IV

Ždralovi III-II-IV-I

Grad Bjelovar IV-II-III-I


Tumač: I – primarni sektor (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo) II – sekundarni sektor (rudarstvo, industrija, građevinarstvo, vodoprivreda itd.) III – tercijarni sektor (neproizvodne, uslužne djelatnosti) IV - kvartarni sektor (uprava, obrazovanje, znanost, umjetnost, zdravstvo itd.).



49

DNEVNE MIGRACIJE

Dnevna redovita migracija (ili cirkulacija) stanovništva pripada oblicima prostorne pokretljivosti stanovništva.

Prema motivaciji, ona se može odvijati radi posla, školovanja itd. U prostornom smislu određuje ju u pravilu iste

linije (putanje) kretanja, a u vremenskom smislu učestalost (redovitost).

Prema udaljenosti dijelimo ju na unutarnju i vanjsku dnevnu migraciju. Unutarnja dnevna migracija može biti

lokalna (iz jednog naselja u drugo naselje iste općine), unutarregionalna (npr. iz jedne općine u drugu općinu

iste županije), međuregionalna (npr. iz jedne županije u drugu županiju). Vanjska cirkulacija je međunarodna

tj. prilikom takvog kretanja prelazi se barem jedna državna granica.

Dnevna migracija koja se odvija zbog posla odnosi se na kratkotrajne oblike prostorne pokretljivosti koje imaju

intervale tj. učestalost (redovitost) na relaciji mjesto stanovanja → mjesto rada → mjesto stanovanja.

Prema podacima iz Popisa 2011. ukupno je na ovom području bilo 6168 osoba koje su dnevno putovale radi

posla, školovanja itd. To je čak 26,7% svih dnevnih migranata Bjelovarsko-bilogorske županije. U strukturi

dnevnih migranata prevladava muška populacija (3439 ili 55,8% muških i 2729 ili 44,2% žena). Većina dnevnih

migranata putuje radi posla i takvih je bilo 4479 ili 72,6% svih dnevnih migranata. To predstavlja 29,3%

zaposlenih dnevnih migranata Županije.

Među cirkulacijama radi posla prevladavaju one na kraću udaljenost (tzv. lokalne tj. unutar Grada Bjelovara),

kakvih je bilo 64,3%. Slijedile su međužupanijske dnevne migracije izvan teritorija Bjelovarsko-bilogorske

županije (1025 ili 22,9%) te one unutarregionalne tj. izvan Grada Bjelovara, ali unutar Bjelovarsko-bilogorske

županije (576 ili 12,9%). Zaposlenih dnevnih migranata u inozemstvo nije bilo kao ni u čitavoj Županiji.

Usporedbe radi, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji među zaposlenima također dominiraju lokalne cirkulacije

(40,8%), ali zatim slijede unutarregionalne cirkulacije (39,1%) te međužupanijske (20,1%).

Učenika i studenata kao dnevnih migranata na području Grada Bjelovara bilo je 1689 ili 27,4% (1494 učenika i

195 studenata).

S druge strane, 8969 (63,0 %) zaposlenih na području Grada Bjelovara radi u naselju u kojem i živi. Najveći je

udio u samom Bjelovaru, čak 82,5%.

Tablica 24. Zaposleni dnevni migranti u Gradu Bjelovaru 2011. po naseljima

Naselje

Dnevni

migranti -

ukupno

Zaposleni dnevni migranti

Svega

Rade u drugom

naselju Grada

Bjelovara

Rade u drugom

gradu/općini

Bjelovarsko-

bilogorske

županije

Rade u drugoj

županiji

Bjelovar 1.409 1.236 82 407 747

Breza 23 12 12 0 0

Brezovac 484 344 308 12 24

Ciglena 68 53 42 8 3

Galovac 159 119 108 3 8

Gornje Plavnice 253 188 159 8 21

Gornji Tomaš 23 12 11 (Z) (Z)

Gudovac 329 211 169 16 26

Klokočevac 273 182 147 16 19

Kokinac 54 27 22 4 1



50

Naselje

Dnevni

migranti -

ukupno

Zaposleni dnevni migranti

Svega

Rade u drugom

naselju Grada

Bjelovara

Rade u drugom

gradu/općini

Bjelovarsko-

bilogorske

županije

Rade u drugoj

županiji

Kupinovac 28 4 (Z) (Z) (Z)

Letičani 135 80 70 4 6

Mala Ciglena 2 2 (Z) (Z) (Z)

Malo Korenovo 64 52 46 4 2

Novi Pavljani 58 33 31 (Z) (Z)

Novoseljani 334 232 210 6 16

Obrovnica 58 38 32 1 5

Patkovac 93 52 43 5 4

Prespa 184 117 103 5 9

Prgomelje 187 94 70 6 18

Prokljuvani 98 69 64 (Z) (Z)

Puričani 53 39 35 (Z) (Z)

Rajić 72 44 32 4 8

Stančići 34 21 17 (Z) (Z)

Stare Plavnice 290 199 182 7 10

Stari Pavljani 82 50 46 (Z) (Z)

Tomaš 69 44 43 (Z) (Z)

Trojstveni Markovac 538 378 329 18 31

Veliko Korenovo 164 127 110 8 9

Zvijerci 17 13 8 (Z) (Z)

Ždralovi 533 407 342 19 46

Grad Bjelovar 6.168 4.479 2.878 576 1.025




51

Tablica 25. Zaposleni u naselju stanovanja Grada Bjelovara 2011. po naseljima

Naselje Ukupno Ukupno (15 i više) Zaposleni

ukupno u naselju stanovanja %

Bjelovar 27.024 23.043 9.743 8.041 82,5

Breza 102 88 29 15 51,7

Brezovac 1.080 910 394 31 7,9

Ciglena 340 282 84 27 32,1

Galovac 457 391 168 39 23,2

Gornje Plavnice 687 570 243 39 16,0

Gornji Tomaš 94 77 20 6 30,0

Gudovac 1.095 863 339 93 27,4

Klokočevac 828 641 226 27 11,9

Kokinac 197 160 54 21 38,9

Kupinovac 144 117 39 9 23,1

Letičani 349 298 121 24 19,8

Mala Ciglena 17 17 3 (Z) -

Malo Korenovo 196 174 65 9 13,8

Novi Pavljani 150 126 40 (Z) -

Novoseljani 708 604 271 15 5,5

Obrovnica 185 156 44 (Z) -

Patkovac 257 220 96 41 42,7

Prespa 511 427 198 69 34,8

Prgomelje 696 534 260 156 60,0

Prokljuvani 251 216 82 7 8,5

Puričani 136 118 62 18 29,0

Rajić 214 178 65 18 27,7

Stančići 91 88 38 16 42,1

Stare Plavnice 673 588 240 27 11,3

Stari Pavljani 241 199 58 4 6,9

Tomaš 241 206 116 68 58,6

Trojstveni Markovac 1.301 1.116 443 32 7,2

Veliko Korenovo 534 456 164 27 16,5

Zvijerci 54 49 16 (Z) -

Ždralovi 1.423 1.215 514 87 16,9

Grad Bjelovar 40.276 34.127 14.235 8.969 63,0




52

SASTAV KUĆANSTAVA

Struktura kućanstava uglavnom je odraz demografskih kretanja, a iz njenih promjena se može vidjeti i vitalnost

određenog kraja. U prostornom planiranju i strateškom odlučivanju kućanstvo često predstavlja temeljnu jedinicu.

Kućanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje

prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, prehrana i sl.). Statistika dijeli kućanstva prema

tipu na privatna i institucionalna.11 Privatna kućanstva dijele se na: a) obiteljska (mogu biti jednoobiteljska, ali i

više obitelji u jednom kućanstvu) i b) neobiteljska (samačka ili višečlana). U ovom poglavlju analizirana su

privatna kućanstva. Prema rezultatima posljednjeg Popisa 2011. najbrojnija među privatnim kućanstvima su ona

s dva člana (takvih je bilo 24,2%). Odmah iza dvočlanih slijede samačka (22,2%). Tako je poredak prvih pet

najbrojnijih kućanstava sljedeći: 2-1-3-4-5. Udio samačkih kućanstava nešto je ispod prosjeka Bjelovarsko-

bilogorske županije (24,0%) i Hrvatske (24,6%). Najveći njihov udio je u Maloj Cigleni (44,4%, no treba upozoriti

da se radi o malom ukupnom broju; svega 9 privatnih kućanstava) i Brezi (37,8%), a najmanji u naselju Malo

Korenovo (9,3%). U samom Bjelovaru njihov udio jednak je kao i u Županiji – 24,0%. Najviše naselja (njih deset)

upravo ima najveći udio samačkih kućanstava.

U odnosu na prethodni Popis 2001. udio samačkih kućanstava se povećao (2001. = 19,6%), a kućanstva s dva

člana su i tada bila najbrojnija privatna kućanstva (22,0%).

11 Institucionalna su ona u kojima za osobe skrbi neka ustanova (npr. domovi za starije i nemoćne). Za privatno kućanstvo se uglavnom

upotrebljava naziv kućanstvo.



53

Tablica 26. Kućanstva Grada Bjelovara prema tipu i broju članova 2001. po naseljima

Naselje

Privatna kućanstva

Ukupno obiteljska kućanstva prema broju članova Neobiteljska kućanstva

svega 2 3 4 5 6 7 8 i više svega samačka % višečlana

Bjelovar 9.414 7.336 2.130 1.984 2.012 760 286 89 75 2.078 1.952 20,7 126

Breza 46 30 12 5 5 2 5 1 - 16 14 30,4 2

Brezovac 340 280 62 69 80 41 17 7 4 60 55 16,2 5

Ciglena 125 90 24 19 18 18 6 4 1 35 34 27,2 1

Galovac 171 128 37 30 24 27 7 1 2 43 39 22,8 4

Gornje Plavnice 218 164 48 35 41 20 14 4 2 54 48 22,0 6

Gornji Tomaš 31 24 8 4 6 3 2 - 1 7 6 19,4 1

Gudovac 311 257 62 55 48 42 28 8 14 54 47 15,1 7

Klokočevac 251 195 51 33 38 32 24 5 12 56 53 21,1 3

Kokinac 63 51 15 9 8 7 6 4 2 12 11 17,5 1

Kupinovac 59 48 15 13 13 5 1 1 - 11 11 18,6 -

Letičani 109 93 25 19 25 13 6 4 1 16 16 14,7 -

Mala Ciglena 10 8 5 1 1 1 - - - 2 2 20,0 -

Malo Korenovo 56 48 4 9 12 14 3 5 1 8 8 14,3 -

Novi Pavljani 57 45 16 11 9 6 2 1 - 12 12 21,1 -

Novoseljani 235 211 53 52 55 34 14 2 1 24 22 9,4 2

Obrovnica 66 47 11 8 16 8 2 2 - 19 16 24,2 3

Patkovac 91 71 18 15 19 6 11 2 - 20 20 22,0 -

Prespa 168 129 40 17 30 19 13 5 5 39 36 21,4 3

Prgomelje 185 154 36 18 28 23 28 12 9 31 29 15,7 2

Prokljuvani 85 75 19 15 22 9 6 3 1 10 9 10,6 1

Puričani 50 39 8 6 16 4 4 - 1 11 11 22,0 -

Rajić 79 60 17 17 7 10 5 4 - 19 17 21,5 2

Stančići 32 22 6 2 2 3 2 2 5 10 10 31,3 -

Stare Plavnice 200 173 30 44 56 23 13 5 2 27 26 13,0 1

Stari Pavljani 82 64 17 12 16 9 6 4 - 18 17 20,7 1

Tomaš 107 75 28 12 12 13 5 1 4 32 30 28,0 2



54

Trojstveni Markovac 388 339 79 84 106 44 19 4 3 49 43 11,1 6

Veliko Korenovo 178 149 34 31 34 23 16 4 7 29 27 15,2 2

Zvijerci 16 16 2 4 6 2 2 - - - - - -

Ždralovi 463 396 99 113 96 48 28 6 6 67 61 13,2 6

Grad Bjelovar 13.686 10.817 3.011 2.746 2.861 1.269 581 190 159 2.869 2.682 19,6 187



Naselje

Privatna kućanstva

Ukupno Obiteljska kućanstva prema broju članova Neobiteljska kućanstva

svega 2 3 4 5 6 7 8 i više svega samačka % višečlana

Bjelovar 9.550 7.168 2.389 1.986 1.678 703 274 73 65 2.382 2.288 24,0 94

Breza 37 22 6 4 5 2 4 - 1 15 14 37,8 1

Brezovac 352 297 90 73 82 26 18 6 2 55 53 15,1 2

Ciglena 104 79 23 12 17 10 12 4 1 25 23 22,1 2

Galovac 154 123 37 35 24 19 5 1 2 31 29 18,8 2

Gornje Plavnice 241 170 49 40 39 29 6 4 3 71 67 27,8 4

Gornji Tomaš 30 23 6 4 6 5 1 1 7 6 20,0 1

Gudovac 305 255 66 45 62 35 30 11 6 50 45 14,8 5

Klokočevac 243 189 42 43 36 30 19 10 9 54 48 19,8 6

Kokinac 55 46 10 10 6 11 5 3 1 9 9 16,4 -

Kupinovac 53 40 15 8 11 4 1 1 - 13 13 24,5 -

Letičani 106 92 26 20 26 9 5 4 2 14 14 13,2 -

Mala Ciglena 9 4 2 1 1 - - - - 5 4 44,4 1

Malo Korenovo 54 48 10 11 10 11 3 1 2 6 5 9,3 1

Novi Pavljani 49 39 10 9 13 4 3 - - 10 8 16,3 2

Novoseljani 229 189 56 44 48 24 12 4 1 40 36 15,7 4

Obrovnica 60 44 10 9 12 8 3 1 1 16 15 25,0 1

Patkovac 82 63 16 17 13 7 6 3 1 19 18 22,0 1

Prespa 151 116 31 19 28 14 15 1 8 35 32 21,2 3



55

Prgomelje 176 145 26 23 22 36 16 9 13 31 30 17,0 1

Prokljuvani 72 59 14 7 16 11 8 2 1 13 13 18,1 -

Puričani 43 33 6 9 8 5 5 - - 10 10 23,3 -

Rajić 69 49 9 14 10 8 4 3 1 20 19 27,5 1

Stančići 27 20 4 4 6 3 1 1 1 7 6 22,2 1

Stare Plavnice 221 186 53 55 44 21 9 3 1 35 32 14,5 3

Stari Pavljani 76 61 21 11 11 7 8 2 1 15 14 18,4 1

Tomaš 87 62 25 15 8 6 3 3 2 25 23 26,4 2

Trojstveni Markovac 398 335 86 89 101 36 13 4 6 63 61 15,3 2

Veliko Korenovo 168 140 43 31 35 18 8 1 4 28 23 13,7 5

Zvijerci 20 14 2 5 6 1 - - - 6 6 30,0 -

Ždralovi 465 388 131 95 85 46 21 6 4 77 71 15,3 6

Grad Bjelovar 13.686 10.499 3.314 2.748 2.469 1.149 518 162 139 3.187 3.035 22,2 152


Tablica 28. Stanovi prema načinu korištenja 2011. u Gradu Bjelovaru, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i Republici Hrvatskoj

Ukupno

Stanovi za stalno stanovanje Stanovi koji se koriste

povremeno

Stanovi u kojima se samo

obavljala djelatnost

ukupno nastanjeni privremeno

nenastanjeni napušteni

za odmor i

rekreaciju

u vrijeme

sezonskih radova

u poljoprivredi

iznajmljivanje

turistima

ostale

djelatnosti

Grad Bjelovar 16.915 16.392 13.580 2.535 277 462 31 - 30

m2 1.445.624 1.422.139 1.211.713 192.785 17.641 20.696 668 - 2.121

Bjelovarsko-bilogorska županija 56.316 52.473 40.703 8.306 3.464 3.071 681 3 88

m2 4.492.266 4.326.888 3.513.942 612.528 200.418 143.855 14.840 440 6.243

Republika Hrvatska 2.246.910 1.912.901 1.496.558 342.349 73.994 249.243 13.526 60.100 11.140

m2 168.651.195 149.140.244 121.125.768 23.637.434 4.377.042 15.116.934 379.438 3.175.663 838.916




56

OBILJEŽJA STAMBENOG FONDA

Stambeni fond s jedne strane predstavlja utjecaj na razmještaj stanovništva i gustoću naseljenosti, a s druge

strane je upravo odraz razmještaja stanovništva i gustoće naseljenosti. Upravo zato se u pravilu popisi obavljaju

ne samo za stanovništvo nego i za stambene jedinice. Analiza stambenog fonda povezana je s demografskim

analizama jer odražava životne prilike i uvjete u kojima stanovništvo živi, a ujedno s druge strane predstavlja

pretpostavku naseljavanja jer pokazuje kvalitetu životnih preduvjeta. Stanovi prema načinu korištenja iskazani su

u Popisu 2011. u sedam modaliteta: 1) nastanjeni stanovi12, 2) privremeno nenastanjeni stanovi13, 3) napušteni

stanovi14, 4) stanovi za odmor i rekreaciju15, 5) stanovi koji se koriste u vrijeme sezonskih radova u

poljoprivredi16, 6) stanovi za iznajmljivanje turistima17 i 7) stanovi za ostale djelatnosti18.

Ukupan broj stambenih jedinica u Gradu Bjelovaru prilikom popisa 2011. iznosio je 16 915. Gustoća stambenog

fonda tako je iznosila 90,1 stanova/km2 što je znatno iznad prosjeka Županije (21,3 stanova/km2) i Hrvatske (39,7

stanova/km2). Najbrojniji su bili nastanjeni stanovi (80,3%) što je više nego u Županiji (72,3%). Druga je skupina

po brojnosti „privremeno nenastanjeni“ kojih je popisano 2535 što čini udio od 15,0% (za usporedbu, na razini

Bjelovarsko-bilogorske županije njihov je udio iznosio 14,7%, a Republike Hrvatske 15,2%).

12 „Nastanjenim stanovima smatraju se stanovi koji su se u vrijeme Popisa koristili za stalno stanovanje ili za stanovanje i obavljanje djelatnosti jedne ili više osoba.“ (Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Metodološka objašnjenja). 13 „Kao privremeno nenastanjeni stanovi popisani su novi, još neuseljeni stanovi, stanovi koji su ispražnjeni radi preseljenja ili izvođenja građevinskih radova, stanovi koji su privremeno nenastanjeni jer se trebaju prodati ili iznajmiti te stanovi kućanstava koja žive u drugom stanu na istoj ili drugoj adresi u istome ili drugom naselju, a starim se privremeno ne koriste niti ga iznajmljuju.“ (Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Metodološka objašnjenja). 14 „Kao napušteni stanovi popisani su stanovi koji se dulje vrijeme ne koriste jer se vlasnik iselio (ili preselio) u drugo mjesto, a stanom se više ne koristi ni povremeno niti ga iznajmljuje, ili je vlasnik umro, a nasljednici ne iznajmljuju stan niti se njime povremeno koriste (npr. kao kućom za odmor).“ Nisu popisani stanovi u starim oronulim kućama (koje su se počele urušavati) ni u kućama koje se trebaju srušiti.“ (Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Metodološka objašnjenja). 15 „Stanovi za odmor i rekreaciju u svemu odgovaraju definiciji stana, a koriste se isključivo za odmor i rekreaciju, bilo povremeno bilo više mjeseci u godini. U tu skupinu nisu uključeni stanovi koji se isključivo koriste za iznajmljivanje u turističkoj sezoni, nego samo stanovi kojima se vlasnici koriste za svoje potrebe. Stan za odmor i rekreaciju može se nalaziti u zasebnoj kući, vili i sličnom tipu zgrade sagrađene samo za korištenje kao vikend-kuća, zatim u (naslijeđenoj) obiteljskoj kući ili u višestambenoj zgradi u kojoj se mogu nalaziti i stanovi koji se koriste za odmor.“ (Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Metodološka objašnjenja). 16 „Kao stanovi koji se koriste u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi popisane su stambene prostorije koje odgovaraju definiciji stana,

a koriste se samo u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi (kao salaš, pastirska, vinogradarska kuća i sl.).“ (Popis stanovništva,

kućanstava i stanova 2011. godine, Metodološka objašnjenja).

17 „Stanovi za iznajmljivanje turistima jesu stanovi (kuće ili apartmani) u privatnom vlasništvu građana koji se koriste isključivo za iznajmljivanje turistima.“ (Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Metodološka objašnjenja). 18 „Stanovi za ostale djelatnosti jesu stanovi koji se u cjelini koriste za obavljanje neke djelatnosti (npr. odvjetnički ured, stomatološka ordinacija, predstavništvo tvrtke).“ (Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Metodološka objašnjenja).



57

2.2. ANALIZA NASELJA

BROJ, VELIČINA I OSNOVNA OBILJEŽJA NASELJA

U sastav Grada Bjelovara, prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06,

125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15) ulazi naselje Bjelovar i 30 prigradskih naselja:

Breza, Brezovac, Ciglena Galovac, Gornje Plavnice, Gornji Tomaš, Gudovac, Klokočevac, Kokinac, Kupinovac,

Letičani, Mala Ciglena, Malo Korenovo, Novi Pavljani, Novoseljani, Obrovnica, Patkovac, Prespa, Prgomelje,

Prokljuvani, Puričani, Rajić, Stančići, Stare Plavnice, Stari Pavljani, Tomaš, Trojstveni Markovac, Veliko Korenovo,

Zvijerci i Ždralovi.

Sl. 16. Sustav naselja Grada Bjelovara

Prema Prostornom planu uređenja Grada Bjelovara i Prostornom planu Bjelovarsko-bilogorske županije naselje

Bjelovar spada u kategoriju veće regionalno (i općinsko) središte.

U kategoriju manje lokalno središte spadaju naselja Brezovac, Gudovac, Trojstveni Markovac, Ždralovi, Gornje

Plavnice, Klokočevac, Novoseljani, Prgomelje, Stare Plavnice, Veliko Korenovo i Prespa.

Sva ostala naselja razvrstana su u kategoriju ostala naselja.



58

MJESNI ODBORI

Grad Bjelovar administrativno je podijeljen na 38 mjesnih odbora. Njihove granice uglavnom se poklapaju s

granicama naselja – izuzetak je MO Trojstveni Markovac koji obuhvaća naselja Trojstveni Markovac, Puričani i rubni

dio naselja Bjelovar te mjesni odbor Zvijerci koji obuhvaća naselje Zvijerci i rubni dio naselja Bjelovar.

Samo područje naselja Bjelovar podijeljeno je na 11 mjesnih odbora od čega se njih 9 nalazi isključivo na području

naselja Bjelovar a dva mjesna odbora obuhvaćaju i područja drugih naselja.

Mjesni odbori na području naselja Bjelovar* su:

1. MO Knez Domagoj

2. MO Dr. Ante Starčević

3. MO Antun Gustav Matoš

4. MO Kralj Petar Krešimir IV.

5. MO Ban Josip Jelačić

6. MO Stjepan Radić

7. MO Hrgovljani

8. MO Križevačka cesta

9. MO Velike Sredice

Ostali mjesni odbori na području Grada Bjelovara su:

10. Breza

11. Brezovac

12. Ciglena

13. Galovac

14. Gornji Tomaš

15. Gudovac

16. Klokočevac

17. Kokinac

18. Kupinovac

19. Letičani

20. Mala Ciglena

21. Malo Korenovo

22. Novi Pavljani

23. Novoseljani

24. Obrovnica

25. Patkovac

26. Plavnice Gornje

27. Prespa

28. Prgomelje

29. Prokljuvani

30. Rajić

31. Stančići

32. Stare Plavnice

33. Stari Pavljani

34. Tomaš

35. Trojstveni Markovac *

36. Veliko Korenovo

37. Zvijerci *

38. Ždralovi

* MO Trojstveni Markovac obuhvaća naselja Trojstveni Markovac i Puričani te dio naselja Bjelovar (u

grafičkom prikazu označeno kao “Trojstveni Markovac (BJ)”)

* MO Zvijerci obuhvaća naselje Zvijerci te dio naselja Bjelovar (u grafičkom prikazu označeno kao “Zvijerci

(BJ)”)



59

Sl. 17. Mjesni odbori na području naselja Bjelovar

TIPOVI NASELJA

Prema PPUG-u Bjelovara, temeljem analize četiri nezavisne varijable:

broj stanovnika,

postotak poljodjelskog stanovništva,

postotak radnika u mjestu stanovanja i

postotak domaćinstava bez poljodjelskog gospodarstva

jedino naselje Bjelovar moguće je svrstati u kategoriju gradskog naselja.

Prijelaznih naselja (koja su doživjela određen stupanj socioekonomske i druge preobrazbe, te po svojim obilježjima

predstavljaju prijelaz između gradskih i seoskih naselja) je izdvojeno 9: Gornje Plavnice, Zvijerci, Trojstveni

Markovac, Novoseljani, Ždralovi, Brezovac, Veliko Korenovo, Gudovac i Stare Plavnice. Prigradska naselja

smještena istočno od Bjelovara (Trojstveni Markovac, Novoseljani, Ždralovi i Brezovac) okarakterizirana su kao jače

urbanizirana, dok ostala (Gornje Plavnice, Zvijerci, Veliko Korenovo, Gudovac i Stare Plavnice sjeverno i

jugozapadno od Bjelovara) ulaze u kategoriju slabije urbaniziranih naselja.

U slabije urbanizirana naselja PPUG-om su navedena i naselja Kupinovac, Letičani, Prokljuvani, Malo Korenovo i

Prgomelje.

Seoska naselja sa izrazito agrarnim karakterom u Gradu Bjelovaru su rubna naselja smještena na rubnom istočnom

i zapadnom dijelu Grada Bjelovara i njih je brojčano najviše, čak 16. Ova naselja nisu doživjela značajnije

preobrazbe, što se ne očekuje ni u budućnosti te će i dalje ostati agrarna.



60

Sl. 18. Tipovi naselja po stupnju urbaniziranosti

Sl. 19.a. Naselje gradskih obilježja: Bjelovar Sl. 19.b. Naselje gradskih obilježja: Bjelovar



61

Sl. 19.c. Naselje prijelaznih obilježja: Ždralovi Sl. 19.d. Naselje prijelaznih obilježja: Stare Plavnice

Sl. 19.e. Slabije urbanizirana naselja: Prgomelje Sl. 19.f. Slabije urbanizirana naselja: Prgomelje

Sl. 19.g. Seoska naselja: Breza Sl. 19.h. Seoska naselja: Ciglena



62

Sl. 19.i. Seoska naselja: Kokinac Sl. 19.j. Seoska naselja: Patkovac

Sl. 19. Primjeri različitih tipova naselja unutar administrativnog područja Grada Bjelovara

NASELJA PO TIPU RAZVIJENOSTI

Bjelovar je središte gradske regije kojem gravitiraju sva ostala naselja na području grada ali kao županijski centar

djeluje kao centar urbanizacije i za šire područje županije.

Oko Bjelovara formirano je prigradsko urbanizirano područje čija veličina, broj prigradskih naselja i raspored ovise o

funkciji rada u gradu, mogućnostima dnevnog migriranja, zatečenoj mreži naselja, socioekonomskim prilikama u

okolici i drugim faktorima.

PPUG-om Bjelovara analizirani su tipovi i oblici urbanizacije prostora, te njihov utjecaj na procese u okolnom

ruralnom prostoru, te je zaključeno je bolje korištenje i jačanje osovina urbanizacije, uz odgovarajuće planirano

uređenje naselja, jedan od najvažnijih instrumenata usmjeravanja prostornog razvoja Grada. Temeljem analize

reprezentativnog broja demografskih, gospodarskih, sociokulturnih i drugih pokazatelja prostor Grada Bjelovara je

PPUG-om razvrstan u pet osnovnih tipova:

IZRAZITO NAZADOVANJE U RAZVITKU: Naselja koja imaju izrazito negativne sve pokazatelje su ruralna i

prometno izolirana naselja uz zapadnu i istočnu granicu Grada Bjelovara: Gornji Tomaš, Mala Ciglena i Breza. Ova

naselja su velike demografske starosti, duboko u procesu izumiranja, s velikim udjelom poljoprivrednog stanovništva,

izrazito nepovoljne obrazovne strukture, bez radnih mjesta u naselju, minimalno opremljena komunalnom i

društvenom infrastrukturom. Proces nazadovanja je praktično nemoguće zaustaviti.

NAZADOVANJE U RAZVITKU: Naselja u ruralnim područjima, podalje od glavnih prometnica i većih središta rada

koja imaju izrazito negativne sve pokazatelje: Tomaš, Ciglena, Kokinac, Obrovnica, Galovac, Novi Pavljani, Rajić,

Stančići i Kupinovac. Ova naselja su velike demografske starosti, duboko u procesu izumiranja, s velikim udjelom

poljoprivrednog stanovništva, izrazito nepovoljne obrazovne strukture, bez radnih mjesta u naselju, minimalno

opremljena komunalnom i društvenom infrastrukturom. Proces nazadovanja je jako teško, ali ne i nemoguće

zaustaviti.

ZAOSTAJANJE U RAZVITKU: Prosječan tip naselja u ruralnim područjima Grada Bjelovara s uglavnom negativnim

gotovo svim pokazateljima: Malo Korenovo, Stari Pavljani, Prokljuvani, Puričani, Patkovac i Zvijerci. To su u pravilu

naselja s manjim brojem radnih mjesta u naselju, sa uznapredovanim procesom depopulacije ali relativno dobro

opremljena komunalnom infrastrukturom. Stagnacijom će se mnoga od ovih naselja relativno brzo približiti ili čak

prevesti u prethodni tip nazadovanja u razvoju.

STAGNACIJA PROCESA: Prosječan tip naselja s nizom povoljnih pretpostavki za brže, lakše i racionalnije

usmjeravanje procesa razvoja su uglavnom prigradska naselja Bjelovara: Gornje Plavnice, Klokočevac, Letičani,

Novoseljani, Prespa, Prgomelje, Stare Plavnice, Veliko Korenovo i Brezovac. To su naselja s većim brojem radnih



63

mjesta u naselju, uglavnom pozitivnim demografskim pokazateljima i relativno dobro opskrbljena komunalnom i

društvenom infrastrukturom. Konkretnim mjerama gospodarske i demografske politike većina bi se relativno brzo

mogla dovesti u stupanj uravnoteženog razvitka.

URAVNOTEŽENI RAZVITAK: U tom je tipu relativno mlada, biodinamički postojana, aktivnija, ali i mobilnija

populacija s jasnim međupopisnim i prirodnim rastom stanovništva: Bjelovar s prigradskim naseljima: Gudovac,

Trojstveni Markovac i Ždralovi. Naselja u tom tipu su zadovoljavajući okvir kojem treba težiti pri promišljanju

poželjnog tipa razvoja naselja.

EKSPANZIJA: Poseban tip u kome su svi pokazatelji pozitivni. Međutim, ovakav tip determinira izrazitu urbanu

koncentraciju stanovništva i djelatnosti, te intenzivno prazni okolno ruralno područje. U cijeloj Županiji tom se tipu

približio samo Bjelovar s prigradskim naseljima koji imaju karakteristike uravnoteženog razvitka. Ekspanzija ovog

tipa, uz sadašnje negativne demografske trendove u ostalim naseljima Grada, nije ono čemu treba težiti.

Sl. 20. Naselja po tipu razvijenosti

DEMOGRAFSKI ASPEKTI SUSTAVA NASELJA GRADA BJELOVARA

Sustav naselja razmatrali smo pomoću populacijskog potencijala svakog pojedinog naselja. Populacijski potencijal je

prostorni pokazatelj ili pokazatelj distribucije i udaljenosti stanovništva, a računa se na temelju broja stanovnika

(podaci posljednjeg Popisa 2011.) pojedinog naselja i udaljenosti između svakog naselja.19 Pokazuje demografski

utjecaj s obzirom na udaljenost. Populacijski potencijal određenog naselja pokazuje sumu omjera stanovnika svakog

naselja i udaljenosti do naselja za koje se populacijski potencijal računa. U slučaju Grada Bjelovara naseljski skup

19 Za izračun udaljenosti u kilometrima između naselja korištena je interaktivna karta na mrežnoj stranici Hrvatskog autokluba (Google karta)

(https://map.hak.hr/). Za izračun vlastitog potencijala svakog naselja korištena je tzv. metoda udaljenosti najbližeg susjedstva.



64

iznosi 31 naselje. Dobiveni rezultat pokazuje broj stanovnika po kilometru. Što je veći broj znači da naselje ima veći

populacijski potencijal. To je svojevrsna gravitacijska (privlačna) moć svakog naselja. Naravno, da dobiveni

pokazatelj nije bez nedostataka. Prvi, općeniti nedostatak je nedovoljna preciznost zbog toga što se izračun

pretpostavlja da svo stanovništvo pojedinog naselja stanuje u jednoj točki. Drugi nedostatak jest što je izračun

obuhvatio naseljski skup Grada Bjelovara. Očekivano, najveći populacijski potencijal ima Bjelovar te naselja u

njegovoj bližoj okolici: Novoseljani, Trojstveni Markovac, Ždralovi, Stare Plavnice, Zvijerci, Puričani, Brezovac itd. S

druge strane, naselja na rubovima kao što su Breza, Rajić, Mala Ciglena, Stančići, Ciglena, Kokinac, Obrovnica itd.

imaju najmanji populacijski potencijal.

Tablica 29. Populacijski potencijal naselja Grada Bjelovara 2011.

Naselje Populacijski potencijal

Bjelovar 16.999

Novoseljani 11.074

Trojstveni Markovac 10.244

Ždralovi 9.701

Stare Plavnice 8.783

Zvijerci 8.227

Puričani 7.451

Brezovac 7.339

Letičani 7.122

Gudovac 7.060

Novi Pavljani 6.937

Prokljuvani 6.397

Malo Korenovo 6.376

Veliko Korenovo 6.274

Gornje Plavnice 6.027

Galovac 5.853

Klokočevac 5.589

Stari Pavljani 5.533

Prespa 5.192

Patkovac 4.705

Prgomelje 4.659

Gornji Tomaš 4.640

Kupinovac 4.587

Tomaš 4.517

Obrovnica 4.388

Kokinac 4.209

Ciglena 4.103

Stančići 3.969

Mala Ciglena 3.781

Rajić 3.380

Breza 3.285

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., www.dzs.hr; Interaktivna karta, https://map.hak.hr/



65

VELIČINA NASELJA

Na području Grada Bjelovara izražena je izrazita koncentracija naseljenosti. Najviše stanovnika Grada Bjelovara živi

u naselju Bjelovar, čak 67,1%. Takva koncentracija pokazuje trend povećanja – 1991. je udio iznosio 64,0%, a 2001.

66,4%. U naselju Bjelovar je 2011. godine popisano 27 024 stanovnika. Prema veličini to je 16. naselje u Hrvatskoj.

Nakon Bjelovara, najveća naselja su: Ždralovi (1423 stanovnika ili 3,5%), Trojstveni Markovac (1301 stanovnika ili

3,2%), Gudovac (1095 stanovnika ili 2,7%) i Brezovac (1080 stanovnika ili 2,7%). U pet najvećih naselja živi 79,3%

stanovništva (31 923). Pridodamo li toj skupini i naselja s preko 500 stanovnika (ukupno 12 naselja) udio se penje na

čak 90,8% (36 560 st.).

Indeks redistribucije (prerazmještaja) 2011. u odnosu na 2001. na razini naselja iznosi 1,2% što znači da bi toliko

stanovništva iz 2011. trebalo promijeniti mjesto prebivališta kako bi razmještaj bio jednak onome iz 2001. godine. U

prethodnom periodu (1991. – 2001.) indeks redistribucije iznosio je 3,7%.

Tablica 30. Udio (%) stanovništva naselja u stanovništvu Grada Bjelovara 1991., 2001. i 2011.

Naselje 1991. 2001. 2011.

Bjelovar 64,0 66,4 67,1

Breza 0,4 0,3 0,3

Brezovac 2,5 2,7 2,7

Ciglena 1,0 0,9 0,8

Galovac 1,2 1,2 1,1


Gornji Tomaš 0,3 0,2 0,2

Gudovac 2,5 2,6 2,7


Kokinac 0,6 0,5 0,5

Kupinovac 0,4 0,4 0,4

Letičani 0,8 0,9 0,9

Mala Ciglena 0,1 0,1 0,0

Malo Korenovo 0,6 0,5 0,5

Novi Pavljani 0,4 0,4 0,4

Novoseljani 1,9 1,9 1,8

Obrovnica 0,5 0,5 0,5

Patkovac 0,6 0,7 0,6

Prespa 1,2 1,3 1,3

Prgomelje 1,5 1,7 1,7

Prokljuvani 0,7 0,7 0,6

Puričani 0,4 0,4 0,3

Rajić 0,7 0,6 0,5

Stančići 0,3 0,3 0,2

Stare Plavnice 1,5 1,6 1,7


Tomaš 0,8 0,7 0,6

Trojstveni Markovac 5,0 3,1 3,2

Veliko Korenovo 1,4 1,5 1,3

Zvijerci 1,2 0,1 0,1

Ždralovi 3,6 3,6 3,5

Grad Bjelovar 100,0 100,0 100,0




66

Tablica 31. Rang naselja Grada Bjelovara prema veličini 2011., 2001. i 1991.

Naselje 2011. 2001. 1991.

Bjelovar 1 1 1

Ždralovi 2 2 3

Trojstveni Markovac 3 3 2

Gudovac 4 5 5

Brezovac 5 4 4

Klokočevac 6 6 6

Novoseljani 7 7 7

Prgomelje 8 8 8

Gornje Plavnice 9 10 10

Stare Plavnice 10 9 9

Veliko Korenovo 11 11 11

Prespa 12 12 13

Galovac 13 13 14

Letičani 14 15 16

Ciglena 15 14 15

Patkovac 16 18 20

Prokljuvani 17 17 18

Stari Pavljani 18 19 23

Tomaš 19 16 17

Rajić 20 20 19

Kokinac 21 22 21

Malo Korenovo 22 21 22

Obrovnica 23 23 24

Novi Pavljani 24 25 26

Kupinovac 25 24 27

Puričani 26 26 25

Breza 27 27 28

Gornji Tomaš 28 29 30

Stančići 29 28 29

Zvijerci 30 30 12

Mala Ciglena 31 31 31




67

Tablica 32. Naselja Grada Bjelovara prema veličini 1991.

Veličina (br. stan.) Broj naselja % Broj stanovnika %

0-50 1 3,2 30 0,1

51-100 0 0,0 0 0,0

101-200 6 19,4 901 2,1

201-300 7 22,6 1.799 4,3

301-400 2 6,5 664 1,6

401-500 2 6,5 899 2,1

501-1000 8 25,8 5.142 12,2

1001 i više 5 16,1 32.631 77,6

Grad Bjelovar 31 100,0 42.066 100,0

Izvor: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. – 2001., www.dzs.hr



0-50 1 3,2 24 0,1

51-100 2 6,5 157 0,4

101-200 6 19,4 938 2,2

201-300 6 19,4 1.522 3,6

301-400 3 9,7 1.046 2,5

401-500 0 0,0 0 0,0

501-1000 8 25,8 5.401 12,9

1001 i više 5 16,1 32.781 78,3

Grad Bjelovar 31 100,0 41.869 100,0




0-50 1 3,2 17 0,04

51-100 3 9,7 239 0,6

101-200 7 22,6 1.110 2,8

201-300 5 16,1 1.204 3,0

301-400 2 6,5 689 1,7

401-500 1 3,2 457 1,1

501-1000 7 22,6 4.637 11,5

1001 i više 5 16,1 31.923 79,3

Grad Bjelovar 31 100,0 40.276 100,0




68

Prikažemo li razmještaj stanovništva po naseljima uočavamo na Lorenzovoj krivulji otklon od dijagonale (koja

predstavlja idelanu distribuciju). Izrazita koncentracija naseljenosti pokazuje se i vrijednošću Ginijevog indeksa od

0,70 (za 2011. g.) kojeg smo koristili za odnos koncentracije stanovništva u naseljima s obzirom na njihovu veličinu

2011. godine (tab. 34).20

Sl. 21. Koncentracija naseljenosti u Gradu Bjelovaru 2011.

DEMOGRAFSKA VALORIZACIJA NASELJA

Demografsku valorizaciju naselja moguće je izvršiti prema brojnim kriterijima. Sve dosadašnje analize na razini

naselja u ovoj studiji predstavljaju svojevrsne valorizacije, a koje je moguće dodatno izvršiti na temelju usporedbe

pojedinih naselja prikazanih u tablicama. Ipak, za ovo poglavlje odabrali smo valorizaciju naselja s obzirom na jednu

od najvažnijih (ako ne i najvažnijih) struktura, a to je ona prema dobi. Postupak vrednovanja stanovništva prema dobi

temelji se na udjelu (%) mladog i starog stanovništva u ukupnom broju. Podaci su uzeti prema posljednjem Popisu

2011. godine. Svakom udjelu dodjeljuje se pripadajući broj bodova prema modelu kojeg je uveo i razradio Klemenčić

20 Ginijev indeks koncentracije mjeri stupanj nejednakosti ili otklona, a vrijednost mu se kreće od nula (potpuna ravnoteža ili jednakost) do

jedan (potpuna koncentracija).

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

nas

elja

(%

)

stanovništvo (%)



69

(1990). Bodovna ljestvica posebno se primjenjuje za mlado stanovništvo po principu što je veći udio (%) mladog u

ukupnom to je veći broj bodova te posebno za staro stanovništvo gdje vrijedi obrnuto pravilo – što je veći udio (%)

starog stanovništva u ukupnom to je manji broj bodova. Nedostatak tog pokazatelja izražen je kada se radi o malim

naseljima (demografskim masama) gdje onda postotni udjeli od premalih uzoraka ne daju pouzdanu predodžbu.

Rezultat provedene analize upućuje na zanimljive odnose gdje najveći ukupan broj bodova ima naselja Prgomelje

(56 bodova) koje ima i najveći udio mladih pa tako i bodova za tu skupinu populacije. Na drugom je mjestu naselje

Gornji Tomaš koje pak ima najmanji udio starih pa tako i najveći broj bodova za tu kategoriju (ukupno 53 boda).

Slijede naselja Klokočevac (50), Novi Pavljani (43), Gudovac (40), Gornje Plavnice (38) i Letičani (37). Naselje

Bjelovar dijeli 23. odnosno 24. s naseljem Trojstveni Markovac (22 boda). Na začelju su Mala Ciglena i Zvijerci koje

zbog malog udjela mladih, odnosno velikog udjela starih nemaju uopće bodova. Na začelju su još Malo Korenovo (7),

Breza (10) i Tomaš (11).

Tablica 35. Demografska valorizacija naselja prema dobi 2011.

Naselje Udio mladih

(%) Bodovi Udio starih (%) Bodovi Ukupno

Prgomelje 32,5 35 19,3 21 56

Gornji Tomaš 26,6 23 14,9 30 53

Klokočevac 28,4 27 18,6 23 50

Novi Pavljani 24,7 19 18,0 24 43

Gudovac 26,8 24 21,9 16 40

Gornje Plavnice 22,9 16 19,1 22 38

Letičani 23,5 17 20,1 20 37

Prokljuvani 21,1 12 20,7 19 31

Galovac 20,6 11 20,4 19 30

Puričani 19,1 8 19,1 22 30

Prespa 23,5 17 23,9 12 29

Brezovac 21,0 12 21,7 17 29

Kupinovac 24,3 19 25,7 9 28

Rajić 22,0 14 22,9 14 28

Patkovac 21,0 12 22,6 15 27

Kokinac 24,9 20 26,9 6 26

Stančići 16,5 3 18,7 23 26

Novoseljani 21,2 12 23,6 13 25

Ciglena 23,5 17 26,5 7 24

Stare Plavnice 19,6 9 22,7 15 24

Obrovnica 22,2 14 25,4 9 23

Ždralovi 21,1 12 24,7 11 23

Bjelovar 20,5 11 24,4 11 22

Trojstveni Markovac 19,8 10 24,1 12 22

Stari Pavljani 22,8 16 27,4 5 21

Veliko Korenovo 20,0 10 26,0 8 18

Tomaš 20,3 11 31,5 0 11

Breza 18,6 7 28,4 3 10

Malo Korenovo 14,3 0 26,5 7 7

Zvijerci 13,0 0 33,3 0 0

Mala Ciglena 5,9 0 47,1 0 0

Grad Bjelovar 21,2 12 23,8 12 24




70

2.3. ANALIZA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

POSTOJEĆE STANJE NEIZGRAĐENOG I IZGRAĐENOG GRAĐEVINSKOG PODRUČJA PO NAMJENAMA

Prostornim planom uređenja Grada Bjelovara (PPUG) utvrđene su sljedeće osnovne namjene površina:

površine za razvoj i uređenje naselja;

- izgrađeni dijelovi građevinskih područja

- neizgrađeni dijelovi građevinskih područja,

površine za razvoj i uređenje izvan naselja;

- površine zona izdvojene namjene – posebnih građevinskih područja (gospodarske, sportsko-

rekreacijske i ugostiteljsko turističke).

- površine poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene (vrijednog obradivog tla i ostalog

obradivog tla),

- površine šuma isključivo osnovne namjene (gospodarskih šuma i šuma posebne namjene)

- površine ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta,

- vodne površine (vodotoci i akumulacije),

- površine posebne namjene,

- položaji i površine infrastrukturnih sustava (prometnih, energetskih),

- položaji površina i površine za iskorištavanje energetskih mineralnih sirovina,

- položaji površina rekreacijske namjene,

- položaj površina groblja

- položaji površina za postupanje s otpadom

- položaji površina stambene i gospodarske namjene za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma,

a u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti (farme, tovilišta, seoski turizam, manji pogoni u

funkciji farme i tovilišta).

Razgraničenje površina za razvoj i uređenje naselja – građevinskih područja naselja kao i njihovih izgrađenih i

neizgrađenih dijelova, utvrđeni su PPUG-om u kartografskim prikazima na katastarskim planovima mjerila 1:5000 za

naselje Bjelovar i preostalih trideset naselja na području Grada Bjelovara.

Detaljno razgraničenje građevinskog područja na izgrađeni dio građevinskog područje i neizgrađeni dio građevinskog

područja prikazano je za sva naselja osim za dijelove građevinskog područja koji su u obuhvatu GUP-a Grada

Bjelovara. Za potrebe ove analize GUP Bjelovara podrobno je analiziran te su u tablicama koje slijede iskazani i

odnosi izgrađenih i neizgrađenih dijelova građevinskih područja i za područje koje obuhvaća GUP Bjelovara.

U građevinskim područjima naselja (mješovite namjene) PPUG-om je predviđena gradnja novih građevina te obnova,

rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina. U građevinskim područjima naselja moguća je gradnja:

prostora za stanovanje,

prostora za rad,

prostora za odmor,

prostora za javne, društvene i prateće sadržaje,

prostora za gradnju trgovačkih i uslužnih sadržaja,

prostora za gradnju turističkih i ugostiteljskih sadržaja,

prostora za gradnju vjerskih građevina,

infrastrukture i komunalne građevine i uređaji,

manje zelene površine, sportsko - rekreacijske površine i dječja igrališta.

U sklopu ovih površina omogućeno je uređenje i gradnja :



71

kolnih i pješačkih putova,

biciklističkih staza,

sportsko-rekreacijskih površina i igrališta,

manjih građevinama prateće namjene (spremište rekvizita i opreme i sl.).

PPUG-om je predviđeno razgraničenje građevinskog područja po namjenama te su predviđene sljedeće namjene

površina:

1. mješovita namjena – pretežito stanovanje,

2. mješovita namjena – pretežito poljoprivredna gospodarstva,

3. mješovita namjena - pretežito povremeno stanovanje-klijeti,

4. mješovita namjena - pretežito poslovna,

5. poslovna namjena –pretežito neproizvodna,

6. gospodarska namjena-pretežito proizvodna,

7. javna i društvena namjena,

8. sportsko-rekreacijska namjena,

9. površine infrastrukture,

10. groblja.

Za potrebe ove Studije namjene unutar građevinskih područja naselja analizirane su u dvije kategorrije:

Osnovne namjene građevinskog područja naselja su:

1. mješovita namjena – pretežito stanovanje

2. mješovita namjena – pretežito poljoprivredna gospodarstva

3. mješovita namjena - pretežito povremeno stanovanje-klijeti.

Prateće namjene građevinskog područja naselja su:

1. mješovita namjena - pretežito poslovna

2. poslovna namjena – pretežito neproizvodna

3. poslovna - namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji i trgovini

4. gospodarska namjena-pretežito proizvodna

5. ugostiteljsko turistička namjena

6. javna i društvena namjena

7. sportsko-rekreacijska namjena

8. površine infrastrukture

9. groblja.

Osim građevinskih područja naselja, PPUG-om su utvrđene i zone izdvojenih građevinskih područja izvan

naselja koje se po namjeni dijele na:

1. sportsko rekreacijske, bare, sportski ribnjaci, nogometna igrališta

2. gospodarske- poljoprivredne

3. proizvodne

4. poslovne



72

OSNOVNE NAMJENE GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA

Osnovne namjene građevinskog područja naselja za potrebe ove Studije razgraničene su na:

mješovita namjena – pretežito stanovanje,

mješovita namjena – pretežito poljoprivredna gospodarstva,

mješovita namjena - pretežito povremeno stanovanje-klijeti

Unutar mješovite namjene – pretežito stambene može se graditi obiteljska kuća, stambena zgrada ili stambeno-

poslovna zgrada sa pomoćnim i manjim poslovnim građevinama, te poljoprivredne zgrade sa pomoćnim zgradama

uz ograničenje broja uvjetnih grla. U ovoj zoni mogu se na posebnoj čestici graditi i poslovne građevine: neproizvodni

i proizvodni pogodni, čiste i tihe industrije i zanatstva, koji svojim postojanjem i radom ne ugrožavaju osnovnu

funkciju stanovanja i čovjekovu okolinu u naselju.

Zona mješovite namjene – pretežito poljoprivredna gospodarstva namijenjena je gradnji obiteljskih kuća,

stambenih zgrada ili stambeno-poslovnih zgrada s pomoćnim građevinama, te poljoprivrednih zgrada s dopuštenim

većim kapacitetom uvjetnih grla. U ovoj zoni mogu se na posebnoj čestici graditi i poslovni objekti: neproizvodni i

proizvodni: čiste i tihe industrije i zanatstva koji svojim postojanjem i radom ne ugrožavaju osnovnu funkciju

stanovanja i čovjekovu okolinu u naselju.

Zona mješovite namjene – pretežito povremeno stanovanje – klijeti namijenjena je gradnji klijeti, obiteljskih kuća

ili stambenih zgrada s pomoćnim građevinama te na istoj parceli manje poljoprivredne i pomoćne građevine.

Tablica 36. Osnovne namjene građevinskog područja Grada Bjelovara (izvan obuhvata GUP-a)

Mješovita namjena –

stambena Mješovita namjena –

poljopr. gospod. Mješovita namjena -

klijeti UKUPNO Neizgr.

Naselje Izgrađ. Neizg. Izgrađ. Neizgr. Izgrađ. Neizgr. Izgrađ. Neizgr. %

ha ha ha ha

Bjelovar 559,02 272,83 48,81

Breza 38,0525 2,6600 38,0525 2,66 7,0

Brezovac 112,0914 13,3481 112,0914 13,3481 11,9

Ciglena 49,5089 1,0017 49,5089 1,0017 2,0

Galovac 83,3001 3,6324 83,3001 3,6324 4,4

Gornje Plavnice 69,8018 2,7252 55,3725 4,3342 125,1743 7,0594 5,6

Gornji Tomaš 12,0607 0,00 12,8187 0,00 24,8794 0 0,0

Gudovac 140,9591 14,5476 140,9591 14,5476 10,3

Klokočevac 61,2353 5,0027 61,2353 5,0027 8,2

Kokinac 38,3273 2,4176 38,3273 2,4176 6,3

Kupinovac 18,3481 0,1629 5,7597 0,00 24,1078 0,1629 0,7

Letičani 8,6326 0,00 36,0667 2,1316 6,1825 0,00 50,8818 2,1316 4,2

Mala Ciglena 4,5784 0,4545 4,5784 0,4545 9,9

Malo Korenovo 2,8790 0,7658 24,6342 1,9323 27,5132 2,6981 9,8

Novi Pavljani 31,7373 2,5981 31,7373 2,5981 8,2

Novoseljani 25,0374 8,9219 36,9601 4,4834 61,9975 13,4053 21,6

Obrovnica 30,7704 1,6277 30,7704 1,6277 5,3

Patkovac 45,0070 2,0306 45,007 2,0306 4,5

Prespa 13,0146 1,7241 77,8907 8,3447 90,9053 10,0688 11,1

Prgomelje 118,1532 10,6678 118,1532 10,6678 9,0

Prokljuvani 31,2311 1,3583 31,2311 1,3583 4,3

Puričani 4,1978 0,00 10,8659 0,8854 2,5529 0,00 17,6166 0,8854 5,0



73

19%

3%

68%

5% 5% 0%

Mješovita stambena -izgrađeno

Mješovita stambena -neizgrađeno

Mješovita poljoprivredna -izgrađeno

Mješovita poljoprivredna -neizgrađeno

Mješovita klijeti -izgrađeno

Mješovita klijeti -neizgrađeno

Rajić 32,9753 0,5925 32,9753 0,5925 1,8

Stančići 21,9125 1,9977 21,9125 1,9977 9,1

Stare Plavnice 62,8783 7,5185 62,8783 7,5185 12,0

Stari Pavljani 45,3070 1,2451 45,307 1,2451 2,7

Tomaš 47,2478 1,5227 0,9059 0,00 48,1537 1,5227 3,2

Trojstv. Markovac 65,9254 21,1836 65,9254 21,1836 32,1

Veliko Korenovo 57,4106 5,3012 57,4106 5,3012 9,2

Zvijerci 13,0934 0,7622 13,0934 0,7622 5,8

Ždralovi 71,7909 5,8437 38,0646 4,9459 109,8555 10,7896 9,8

Grad Bjelovar 347,03 51,88 1234,91 92,45 83,59 4,33 1665,54 148,67 8,9

Izvor: analiza građevinskih područja u PPUG Bjelovara

Sl. 22. Osnovne namjene građevinskog područja naselja bez područja GUP-a Bjelovar

Od ukupno 1814,21 ha osnovne namjene građevinskih područja (izvan obuhvata GUP-a) 347 ha (ili 19%) odnosi se

na izgrađeni dio mješovite namjene – pretežito stambene. Samo 3% ukupne površine (51,88 ha) PPUG-om je

označeno kao neizgrađeni dio mješovite namjene – pretežito stambene. Na izgrađeni dio mješovite namjene –

poljoprivredne otpada 1.234,91 ha (ili 68%) ukupne površine osnovne namjene građevinskih područja naselja, dok

na neizgrađeni dio iste namjene otpada 92,45 ha ili 5%. Isti postotak ( 5%) otpada i na mješovitu namjenu – klijeti, pri

čemu je neizgrađeni dio građevinskog područja te namjene statistički zanemariv (0,16 %).

Dokumentima prostornog uređenja (PPUG i GUP) nisu na području obuhvata GUP-a posebno prikazivani izgrađeni i

neizgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja. Za potrebe ove Studije napravljena je detaljna analiza gradivih



74

34%

16%

33%

17%

Stambena namjena -izgrađeno

Stambena namjena -neizgrađeno

Mješovita namjena -izgrađeno

Mješovita namjena -neizgrađeno

dijelova unutar GUP-a raščlanjena na izgrađeni i neizgrađeni dio. Podloga za analizu bile su službene ortofoto

snimke dostupne na Geoportalu Državne geodetske uprave21.

U tablici 36. prikazan je zbirni rezultat analize izgrađenosti građevinskih područja naselja (izvan obuhvata GUP-a).

U tablici 36.a. prikazana je analiza građevinskog područja po prostornim cjelinama i namjenama unutar obuhvata

GUP-a za kategorije stambena namjena (S) te mješovite namjene (M1 i M4).

Tablica 36.a. Osnovne namjene građevinskog područja unutar GUP-a (po prostornim cjelinama)

Stambena namjena –(S) Mješovita namjena –

stambena (M1, M4) UKUPNO Neizgr.

Prostorna cjelina Izgrađ. Neizg. Izgrađ. Neizg. Izgrađ. Neizg. %

ha ha ha

Centar 3,95 -- 13,72 0,47 17,67 0,47 3

Zapad 79,81 6,28 33,28 11,09 113,09 17,37 15

Sjever 119,38 48,25 64,17 35,33 183,55 83,58 45

Istok 18,23 5,82 21,88 7,22 40,11 13,04 32

Jug 31,78 8,17 58,30 54,55 90,08 62,72 69

Križevačka cesta 10,43 33,05 41,32 24,46 51,75 57,51 111

Hrgovljani 19,92 26,60 42,85 11,54 62,77 38,14 61

Bjelovar - UKUPNO 283,5 128,17 275,52 144,66 559,02 272,83 49

Sl. 23. Osnovne namjene građevinskog područja naselja unutar obuhvata GUP-a Bjelovar

21 http://geoportal.dgu.hr/

http://geoportal.dgu.hr/

Općina Štefanje

Općina Ivanjska

Općina Nova Rača

Općina Severin

Općina Farkaševac

Općina Rovišće

Općina Kapela

Općina Veliko Trojstvo

Bjelovar

Malo Korenovo

Klokočevac

Veliko Korenovo

Gudovac

Novi Pavljani

Brezovac

Stari Pavljani

Ždralovi

Kokinac

Novoseljani

Prokljuvani

Patkovac

Prespa

Ciglena

Gornji Tomaš

Tomaš

Mala Ciglena

Breza

Rajić

Stančići

Prgomelje

Stare Plavnice

Gornje Plavnice

Letičani

Kupinovac

Obrovnica

Galovac

Puričani

Zvijerci

MJEŠOVITA NAMJENA - pretežito poljoprivredna gospodarstva

MJEŠOVITA NAMJENA - pretežito stambena

MJEŠOVITA NAMJENA - pretežito povremeno stanovanje - kljeti

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA

SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA

GOSPODARSKA NAMJENA - proizvodna / rezervna zona

GOSPODARSKA NAMJENA - poslovna

GOSPODARSKA NAMJENA - poljoprivredna proizvodnja i trgovina

UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH GRAĐEVINA

ZRAČNO PRISTANIŠTE

NAMJENA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

GROBLJA

POSEBNA NAMJENA

GRANICA NASELJA

GRANICA GRADA BJELOVARA

PODRUČJE NASELJA BJELOVAR

PROMETNICE - postojeće

0 1 2 3 4 5 km

Trojstveni Markovac

PROMETNICE - planirane/mogući koridori

ŽELJEZNIČKA PRUGA

00 1 2 3 km

5. JUG

6. KRIŽEVAČKA CESTA

2. ZAPAD

3. SJEVER

4. ISTOK

7. HRGOVLJANI

1. CENTAR

MJEŠOVITA NAMJENA

STAMBENA NAMJENA

MJEŠOVITA NAMJENA - pretežito poslovna

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA

SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA

GOSPODARSKA NAMJENA - proizvodna

GOSPODARSKA NAMJENA - poslovna

NAMJENA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

GROBLJA

POSEBNA NAMJENA

PROSTORNE CJELINE NASELJA BJELOVAR

GRANICA NASELJA BJELOVAR

PROMETNICE - postojeće

PROMETNICE - planirane/mogući koridori

ŽELJEZNIČKA PRUGA



77

Sl. 24. Prikaz osnovne namjene građevinskog područja naselja po pojedinim naseljima Grada Bjelovara

Iz tablice 63.a. i prikaza na slici 24 vidljivo je da naselje Bjelovar, osim što ima površinom najveće građevinsko

područje, također prednjači i po površini odnosno postotku neizgrađenog građevinskog područja (48,81 %).

Analiza građevinskih područja naselja osim apsolutnih vrijednosti (veličina površine građevinskog područja) važnija

je u odnosu na broj stanovnika pojedinog naselja. Osnovna namjena građevinskog područja naselja analizirana je

kao:

gustoća stanovanja: broj stanovnika pojedinog naselja u odnosu na izgrađeni dio osnovne namjene

građevinskog područja naselja iskazan u jedinici stanovnici/hektaru

relativna veličina građevinskog područja: odnos ukupnog građevinskog područja osnovne namjene i

broja stanovnika pojedinog naselja iskazan u jedinici hektara građevinskog područja / stanovniku



78

Tablica 37. Gustoća stanovanja i relativna veličina građevinskog područja naselja osnovne namjene

Građevinsko područje osnovne

namjene

Broj stanovnika

2011. Gustoća stanovanja

Relativna veličina građ. područja

Naselje Izgrađ.

(ha)

Neizgr.

(ha) UKUPNO

stan/ha ha/stan

Bjelovar 559,02 272,83 831,85 27.024 48,34 0,0307

Breza 38,05 2,66 40,7 102 2,68 0,3991

Brezovac 112,09 13,34 125,4 1.080 9,63 0,1161

Ciglena 49,50 1,00 50,5 340 6,86 0,1485

Galovac 83,30 3,63 86,9 457 5,48 0,1902

Gornje Plavnice 125,17 7,05 132,2 687 5,48 0,1924

Gornji Tomaš 24,87 0 24,9 94 3,77 0,2646

Gudovac 140,95 14,54 155,5 1.095 7,76 0,1420

Klokočevac 61,23 5,00 66,2 828 13,52 0,0799

Kokinac 38,32 2,41 40,7 197 5,13 0,2068

Kupinovac 24,10 0,16 24,3 144 5,97 0,1685

Letičani 50,88 2,13 53,0 349 6,85 0,1519

Mala Ciglena 4,57 0,45 5,0 17 3,71 0,2960

Malo Korenovo 27,51 2,69 30,2 196 7,12 0,1541

Novi Pavljani 31,73 2,59 34,3 150 4,72 0,2289

Novoseljani 61,99 13,40 75,4 708 11,41 0,1065

Obrovnica 30,77 1,62 32,4 185 6,01 0,1751

Patkovac 45,0 2,03 47,0 257 5,71 0,1830

Prespa 90,90 10,06 101,0 511 5,62 0,1976

Prgomelje 118,15 10,66 128,8 696 5,89 0,1850

Prokljuvani 31,23 1,35 32,6 251 8,03 0,1298

Puričani 17,61 0,88 18,5 136 7,71 0,1360

Rajić 32,97 0,59 33,6 214 6,48 0,1568

Stančići 21,91 1,99 23,9 91 4,15 0,2627

Stare Plavnice 62,87 7,51 70,4 673 10,70 0,1046

Stari Pavljani 45,30 1,24 46,6 241 5,31 0,1931

Tomaš 48,15 1,52 49,7 241 5,00 0,2061

Trojstv. Markovac 65,92 21,18 87,1 1.301 19,73 0,0669

Veliko Korenovo 57,41 5,30 62,7 534 9,30 0,1174

Zvijerci 13,09 0,76 13,9 54 4,12 0,2565

Ždralovi 109,85 10,78 120,6 1.423 12,95 0,0847

Grad Bjelovar 2224,56 421,50 2646,06 40.276 15,22 0,0656

Apsolutno najveću gustoću stanovanja od više od 40 stan/ha ima naselje Bjelovar. Razmjerno tome i najmanje

površine građevinskog područja po stanovniku ima u naselju Bjelovar.

U drugu kategoriju naselja s gustoćom 15-20 stan/ha spada naselje Trojstveni Markovac.

U trećoj kategoriji, sa gustoćom od 10-15 stan/ha nalaze se četiri prigradska naselja: Klokočevac, Stare Plavnice,

Novoseljani, Ždralovi

Najveći broj naselja ima gustoću 5-10 stan/ha: Kupinovac, Letičani, Puričani, Gornje Plavnice, Rajić, Prgomelje,

Gudovac, Veliko Korenovo, Malo Korenovo, Brezovac, Galovac, Stari Pavljani, Kokinac, Obrovnica, Patkovac,

Prespa, Ciglena

Naselja s najmanjom gustoćom stanovanja, nalaze se uglavnom u rubnim ruralnim dijelovima Grada Bjelovara i

imaju gustoću ispod 5 stan/ha: Mala Ciglena, Tomaš, Gornji Tomaš, Novi Pavljani, Breza, Stančići, Zvijerci.



79

Sl. 25. Analiza gustoće stanovanja u naseljima Grada Bjelovara (broj stanovnika po hektaru izgrađenog građevinskog područja osnovne namjene)

PRATEĆE NAMJENE GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA

Prostornim planom uređenja Grada Bjelovara planirane su i namjene unutar građevinskih područja naselja koje nisu

predviđene za osnovnu namjenu – stanovanje. Ove druge namjene za potrebe ove studije nazvane su prateće

namjene građevinskog područja. To su sljedeće namjene:

Mješovita namjena – pretežito poslovna: unutar ove namjene na građevnoj čestici se može graditi jedna ili više

poslovnih građevina sa pomoćnim građevinama.

Poslovna zona - pretežito neproizvodna: na jednoj građevinskoj čestici može se graditi jedna ili više poslovnih

zgrada: trgovačkih, uslužnih, komunalno-servisnih, ugostiteljsko- turističkih i manji objekti proizvodnje (pretežno

zanatstvo) čija tehnologija nema znatne opasnosti od zagađenja te slični objekti sa pomoćnim i skladišnim

prostorima sa najviše jednim stanom za osobu čija je prisutnost potrebna danonoćno.

Poslovna zona namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji i trgovini: na jednoj ili više građevinskih čestica mogu se

graditi tovilišta ili druge gospodarske građevine namijenjene za stočarski uzgoj, kao i prateće poslovne građevine

namijenjene za preradu i prodaju poljoprivrednih (stočarskih i agrarnih) proizvoda (izložbeni, trgovački i aukcijski

zatvoreni i otvoreni prostori ili pak objekti namijenjeni za klanja i preradu). Uz ove objekte mogu se graditi

energetska postrojenja kao manje gospodarske (pomoćne) građevine i sve pomoćne građevine (spremišta i skladišta

za hranu, poljoprivrednu mehanizaciju i sl.) ili pak stambeni prostor za uzgajivača i čuvara. U ovoj zoni mogu se

graditi i objekti namijenjeni isključivo uzgoju bilja i cvijeća: staklenici, plastenici, trgovačko-izložbeni prostori i sl.

Gospodarska namjena – proizvodna: na jednoj građevnoj parceli može se graditi jedna ili više poslovnih građevina

namijenjenih za proizvodnju: pretežito industrija ili zanatstvo sa objektima neproizvodne namjene i pomoćnim

građevinama, te najviše jednim stanom za osobu čija je prisutnost potrebna danonoćno.



80

Ugostiteljsko-turistička namjena: PPU-om Grada Bjelovara planirana je jedna zona ove namjene unutar

građevinskog područja naselja (postojeći restoran Šljukin-gon), ali je omogućena izgradnja građevina ugostiteljsko-

turističke namjena u zonama mješovite, poslovne – pretežito neporizvodne i sportsko-rekreacijske namjene.

Javna i društvena namjena: na jednoj građevnoj parceli može se graditi jedna ili više javnih i društvenih, te

poslovnih neproizvodnih zgrada (trgovine, ugostiteljstvo, uslužne djelatnosti i sl.) ili pak stambeno-poslovne ili

stambene građevine sa više stanova za prosvjetne i javne djelatnike sa pomoćnim prostorijama (garažama) u

dvorištima.

Sportsko-rekreacijska namjena: predviđena za gradnju sportsko-rekreacijskih i ugostiteljsko-turističkih građevina

sa pomoćnim građevinama i stanom za čuvara.

Površine infrastrukturnih građevina: koridori infrastrukturnih građevina, a načelno i površine nekih infrastrukturnih

građevina.

Groblja: postojeća i planirana groblja.

ZONE GOSPODARSKE NAMJENE UNUTAR GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA

Unutar građevinskih područja naselja planirani su prostori isključivo za gospodarsku namjenu. Radi se uglavnom o

postojećim gospodarskim subjektima koji djeluju unutar građevinskih područja naselja i koji zadovoljavaju kriterije

primjerenosti gospodarskog procesa u odnosu na prevladavajuću (stambenu) namjenu.

Zone koje su planirane prostornom planom uređenja su:

- mješovita namjena – pretežito poslovna,

- poslovna zona – pretežito neproizvodna,

- poslovna zona namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji i trgovini

- gospodarska namjena – proizvodna,

- ugostiteljsko-turistička namjena

Zone mješovite namjene – pretežito poslovne planirane su samo u naselju Bjelovar, a njihov su točan položaj i

veličina utvrđeni GUP-om.

Zone poslovne namjene – neproizvodne planirane su u naseljima Brezovac, Gornje Plavnice, Klokočevac,

Kupinovac, Letičani, Prespa, Stančići i Ždralovi. Samo u naseljima Klokočevac i Kupinovac postoje planirane,

neizgrađene površine ove namjene.

Zona poslovne namjene za poljoprivrednu proizvodnju planirana je u naselju Gudovac. Zona nije izgrađena.

Gospodarska – proizvodna namjena planirana je u naseljima Ciglena, Patkovac, Prgomelje, Stare Plavnice i Veliko

Korenovo. Zona u Starim Plavnicama, jedna zona u naselju Ciglena i dio zone u naselju Veliko Korenovo nisu

izgrađene, ostale su postojeće zone.

Ugostitejsko-turistička namjena planirana je samo u naselju Trojstveni Markovac.

Pregled zona gospodarske namjene unutar građevinkih područja naselja dan je u tablici:



81

Tablica 38. Područja gospodarske namjene unutar građevinskih područja naselja

Mješovita namjena

– poslovna Poslovna zona - neproizvodna

Poslovna zona za polj. proizv.

Gospodarska - proizvodna

Ugostiteljsko-turistička namjena

Naselje Izgrađ. Neizg. Izgrađ. Neizgr. Izgrađ. Neizgr. Izgrađ. Neizgr. Izgrađ. Neizgr.

Bjelovar 30,44 17,66 42,72 11,39 22,99 22,81

Centar 30,44 -- 9,18 --

Zapad -- 6,69 -- -- --

Sjever -- 17,55 2,66

Istok -- -- 0,54 -- -- --

Jug -- 15,19 8,22 5,57 22,09 21,93

Križevačka cesta -- -- 0,43 3,16 0,90 0,88

Hrgovljani -- 2,47 0,11 -- --

Breza

Brezovac 1,59

Ciglena 3,67

Galovac

Gornje Plavnice 0,43

Gornji Tomaš

Gudovac 3,41

Klokočevac 0,32 1,46

Kokinac

Kupinovac 2,53 0,28

Letičani 1,82

Mala Ciglena

Malo Korenovo

Novi Pavljani

Novoseljani

Obrovnica

Patkovac 4,39

Prespa 2,10

Prgomelje 2,13

Prokljuvani

Puričani

Rajić

Stančići 3,06

Stare Plavnice 1,60

Stari Pavljani

Tomaš

Trojstv. Markovac 5,93 0,85

Veliko Korenovo 2,69 2,32

Zvijerci

Ždralovi 5,15

Grad Bjelovar 30,44 17,66 59,75 13,14 5,93 3,42 32,21 30,42 0,85



82

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA NASELJA

Sadržaji javne i društvene namjene mogu se graditi u građevinskim područjima naselja prema odredbama

tekstualnog dijela plana. Dodatno je u naseljima planirana javna i društvena namjena za prostore koji su rezervirani

isključivo za izgradnju sadržaja javne i društvene namjene. Uglavnom se radi o evidentiranju postojećih prostora na

kojima su sagrađene vjerske, obrazovne i kulturne ustanove. Izuzetak je obuhvat GUP-a Bjelovara gdje su sadržaji

javne i društvene namjene detaljnije određeni, a rezervirani su i prostori za izgradnju dodatnih sadržaja javne i

društvene namjene.

Šire gledano, u sadržaje javne i društvene namjene spadaju i površine za izgradnju sportsko-rekreacijskih sadržaja u

naseljima. Veličina planiranih prostora za javnu i društvenu, sportsko-rekreacijsku namjenu te namjenu groblja

prikazana je u tablici 39.

Tablica 39. Područja javne i društvene te sportsko-rekreacijske namjene i površina za izgradnju groblja unutar građevinskih područja naselja

Javna i društvena

namjena

Sportsko-

rekreacijska namjena Groblja

Naselje Izgrađ. Neizg. Izgrađ. Neizgr. Izgrađ. Neizgr.

Bjelovar 27,02 13,02 13,01 24,52 9,58 3,35

Centar 9,60 -- 0,89 -- 2,39 0,47

Zapad 6,23 -- 5,62 6,00 -- --

Sjever 9,53 5,67 6,50 8,44 5,51 1,88

Istok 0,39 -- -- -- -- --

Jug -- 2,15 -- 2,43 0,91 0,18

Križevačka cesta 1,27 0,44 -- 5,63 0,46 0,64

Hrgovljani -- 4,76 -- 2,02 0,31 0,18

Breza 0,24

Brezovac 0,18 0,76 1,27

Ciglena 0,68

Galovac


Gornji Tomaš

Gudovac 0,68 2,93 0,31


Kokinac 1,88

Kupinovac 0,87 0,18

Letičani

Mala Ciglena

Malo Korenovo 0,10

Novi Pavljani 2,21 0,12

Novoseljani 0,37

Obrovnica 0,97 1,66 0,14

Patkovac

Prespa 2,50

Prgomelje 0,92 0,97

Prokljuvani

Puričani

Rajić 1,31 0,11

Stančići 0,29 1,54 0,06

Stare Plavnice



83


Tomaš 0,16 0,39

Trojstv. Markovac 12,45 0,41

Veliko Korenovo 10,18 0,65

Zvijerci

Ždralovi 1,10 1,72 1,35 0,49

Grad Bjelovar 40,81 14,74 24,59 51,63 17,09 3,35

ANALIZA SADRŽAJA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE

Predškolske ustanove

U Bjelovaru djeluje Dječji vrtić Bjelovar (kojemu je osnivač Grad Bjelovar) na 4 lokacije-objekta, te četiri privatna

dječja vrtića. U ostalim naseljima Grada nema predškolskih ustanova.

Osnovne i srednje škole

Na području Grada Bjelovara postoji 5 osnovnih i 13 područnih škola. Sjedište pet osnovnih škola nalazi se u

gradu Bjelovaru, dok se u okolnim naseljima nalaze područne škole.

I. osnovna škola Bjelovar nalazi se u Bjelovaru, a ima područna odjeljenja u naseljima Ciglena, Nove Plavnice,

Klokočevac, Tomaš i Kokinac.

II. osnovna škola osim središnje škole u Bjelovaru ima još područno odjeljenje u Centru (Bjelovara) te PŠ Ždralovi.

III. osnovna škola osim središnje škole u Bjelovaru ima još područna odjeljenja u naseljima Gudovac, Veliko

Korenovo, Galovac i Obrovnica.

IV. osnovna škola ima središnju školu u Bjelovaru i područnu školu u Gornjim Plavnicama.

V. osnovna škola ima sjedište u Bjelovaru a pohađaju je učenici s teškoćama u razvoju.

Jednosmjenska nastava organizirana je samo u I. i II. osnovnoj školi.

U naselju Prgomelje nalazi se područno odjeljenje Osnovne škole Rovišće (matična škola Rovišće je na području

druge jedinice lokalne samouprave – Općina Rovišće).

Sl. 26. Područna škola u naselju Prgomelje Sl. 27. Crkva i područna škola u naselju Galovac



84

Sl. 28. Mreža osnovnih škola u Gradu Bjelovaru

Na području Grada Bjelovara djeluje sedam srednjih škola, koje se sve nalaze u naselju Bjelovar:

1. Gimnazija Bjelovar

2. Medicinska škola Bjelovar

3. Komercijalna i trgovačka škola

4. Turističko - ugostiteljska i prehrambena škola

5. Ekonomska i birotehnička škola

6. Tehnička škola Bjelovar

7. Obrtnička škola

Prema podacima iz Izvješća o stanju u prostoru od ukupnog broja učenika srednjih škola prosječno je 57% iz Grada

Bjelovara a ostali dio putuje uglavnom iz okolnih gradova i općina.

Jednosmjenska nastava nije organizirana ni u jednoj srednjoj školi.

U Bjelovaru kao samostalna ustanova djeluje Dom učenika srednjih škola u Bjelovaru.

Na području grada djeluje i Glazbena škola Vatroslava Lisinskog Bjelovar i to kao osnovna i srednja glazbena škola.

Škola djeluje na dvije lokacije u Bjelovaru, a ima formirano i jedno područno odjeljenje u Čazmi.

Više i visoko školstvo

Na području Grada Bjelovara djeluju 4 stručna studija:

1. Ekonomski fakultet Rijeka - nastavni centar Bjelovar

2. Visoka tehnička škola - stručni studij mehatronike

3. Visoka tehnička škola - stručni studij sestrinstva



85

Ekonomski fakultet Rijeka – nastavni centar Bjelovar danas djeluje u okviru Nastavnog centra Pučkog otvorenog

učilišta Bjelovar.

Zdravstvo

Bjelovarsko - bilogorska županija je osnivač četiri zdravstvene ustanove na području Grada Bjelovara:

1. Opća bolnica Bjelovar

2. Dom zdravlja Bjelovarsko - bilogorske županije s ispostavom u Bjelovaru

3. Ljekarna Bjelovar

4. Zavod za javno zdravstvo BBZ

Opća bolnica Bjelovar ima 337 ležajeva, što nije dostatno za potrebe, pri čemu dodatni problem predstavlja

neadekvatnost prostora i nepovezanost odjela bolnice (paviljonski tip gradnje). U cilju izgradnje novih smještajnih

kapaciteta, povećanja dostupnosti zdravstvene zaštite kao i ekonomičnosti poslovanja Bjelovarsko - bilogorska

županija je pokrenula projekt izgradnje Nove opće bolnice Bjelovar.

Pored navedenih zdravstvenih ustanova na području Grada djeluju i brojne privatne zdravstvene ustanove i

ordinacije (ordinacije opće medicine, pedijatarske ordinacije, stomatološke i ortodontske ordinacije, ustanove za

zdravstvenu skrb).

Ljekarna Bjelovar obuhvaća šest ljekarničkih jedinica od kojih su tri u gradu Bjelovaru. Potrebe stanovništva na

području Grada Bjelovara zadovoljavaju i privatne ljekarne.

Zavod za javno zdravstvo obavlja poslove zdravstvene statistike, mikrobiološke i epidemiološke djelatnosti te školske

medicine.

Socijalna skrb

Bjelovarsko-bilogorska županija osnivač je Doma za starije i nemoćne osobe Bjelovar, koji djeluje u ulici V. Paljetka

1, kapaciteta 250 ležaja.

Dom za starije i nemoćne osobe VITA NOVA u Klokočevcu otvoren 2012. najmoderniji je objekt za skrb na području

Grada. Na području Grada Bjelovara djeluje još desetak ustanova za starije i nemoćne osobe u privatnom vlasništvu.

Centar za socijalnu skrb Bjelovar nadležan je za područje Grada Bjelovara i općina: Rovišće, Zrinski Topolovac,

Veliko Trojstvo, Nova Rača, Severin, Šandrovac i Velika Pisanica.

Kultura

Gradski muzej Bjelovar nalazi se u središtu grada na Trgu Eugena Kvaternika. Posjeduje kulturno - povijesnu,

prirodoslovnu, arheološku i etnografsku zbirku te Odjel nove povijesti s Domovinskim ratom. Muzej je temeljito

obnovljen 2010. godine.

Narodna knjižnica "Petar Preradović", najstarija je kulturna ustanova u Bjelovaru koja se razvila iz "čitaoničkog

društva" oko 1832. godine. Kao zasebna cjelina u okviru Studijskog odjela knjižnice nalazi se zavičajna zbirka -

Bjelovariana. U sastavu knjižnice djeluju Područna knjižnica Nova Rača te Dječji odjel na Šetalištu dr. Ivše Lebovića.

Državni arhiv u Bjelovaru organiziran je kao javna ustanova i kulturna institucija te obavlja stručne, upravne,

povijesne i druge djelatnosti. Najstariji sačuvani spisi u arhivu potječu iz 1685. godine

Pučko otvoreno učilište Bjelovar u suradnji s nizom institucija organizira razne oblike obrazovanja i djece i odraslih

(tečajevi i seminari stranih jezika, igraonice, informatički i knjigovodstveni tečajevi, pripreme za prijemne ispite,

osnovna škola za odrasle, osposobljavanje za njegovatelje, daktilografe i drugo).



86

ANALIZA SADRŽAJA SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE

Na području Grada Bjelovara djeluje pedesetak aktivnih sportskih klubova u 22 grane sporta koji su članovi Sportske

zajednice Grada Bjelovara.

Prema podacima iz Izvješća o stanju u prostoru značajniji sportski objekti u Bjelovaru su:

Školsko - sportska dvorana - Poljana dr F. Tuđmana

Sportska dvorana pri CSŠ - Poljana dr F. Tuđmana

Školsko - sportske dvorane pri osnovnim školama (I. i III. OŠ)

Sokolana I, Trg Hrvatskog Sokola 1

Sokolana II, Ulica Petra Zrinskog 2a

SRC i Gradski bazen, Trg Stjepana Radića 4

Stolnoteniska dvorana, Trg A. G. Matoša

Gradska kuglana, Trg Eugena Kvaternika 7a

Gradski stadion, Poljana dr F. Tuđmana

Gradsko strelište, Ulica Otona Kučere 1b

Rukometno igralište, Trg hrvatskog sokola 14

Rekreacijski park “Borik” na Vojnoviću

Teniski kamp “Sirela”

Sportski aerodrom u Brezovcu

Nogometno igralište "Mladost", Ždralovi

Mreža biciklističkih staza u sklopu biciklističkih staza BBŽ

Moto cross staza uz poligon Lepirac

Pored navedenih dodatni sportski sadržaji nalaze se u sklopu objekata u privatnom vlasništvu, kao što je grijani

bazen u sastavu doma Vita Nova.

U naseljima Brezovac, Klokočevac, Obrovnica, Prgomelje i Rajići uređena su nogomena igrališta.

U školsko - sportskim dvoranama uz nastavu se organiziraju sportske aktivnosti za učenike i rekreacijske aktivnosti,

a u većini dvorana treniraju i natječu se razni klubovi i udruge.

PPU-om Grada Bjelovara, planirano je 51,63 ha za sportsko-rekreacijsku namjenu dok postojeće zone sportsko-

rekreacijske namjene zauzimaju površinu od 24,59 ha. Veći dio postojećih (13,0 ha) i planiranih (24,5 ha) površina

sportsko-rekreacijske namjene nalazi se na podučju centralnog naselja – Bjelovara odnosno na području obuhvata

GUP-a.

Javna, profesionalna i dobrovoljna vatrogasna društva

Vatrogasna zajednica dobrovoljna je stručna, humanitarna i nestranačka udruga od interesa za Republiku Hrvatsku u

području zaštite od požara i vatrogastva. Vatrogasna zajednica Grada Bjelovara je organizacija u kojoj su udružene

dvije članice profesionalnih vatrogasnih postrojbi i 19 članica dobrovoljnih vatrogasnih društava.

Vatrogasnu zajednicu Grada Bjelovara čine:

1 javna profesionalna vatrogasna postrojba (JVP Grada Bjelovara)

1 profesionalna vatrogasna postrojba u gospodarstvu (PVPG Kronospan Cro)

16 dobrovoljnih vatrogasnih društava (DVD Bjelovar, DVD Breza, DVD Brezovac, DVD Galovac, DVD

Gornje Plavnice, DVD Gudovac, DVD Nove Plavnice i Križevačka cesta, DVD Novoseljani, DVD Prespa,

DVD Prgomelje, DVD Rajić, DVD Stančići, DVD Tomaš, DVD Velika Ciglena, DVD Veliko Korenovo, DVD

Ždralovi)

3 dobrovoljna vatrogasna društva u gospodarstvu (DVDG Česma, DVDG INA Bjelovar, DVDG Sirela).



87

ANALIZA POVRŠINA ZA UREĐENJE GROBLJA

Na području Grada Bjelovara postoje 34 groblja u vlasništvu Grada Bjelovara. Prostornim planom uređenja Grada

Bjelovara evidentirano (označeno) je građevinsko područje za 21 groblje, a za 6 groblja izvan obuhvata Generalnog

urbanističkog plana Bjelovara nije utvrđeno građevinsko područje. To su groblja u naseljima Prgomelje, Galovac,

Novi Pavljani i Kokinac. Generalnim urbanističkim planom Bjelovara utvrđeno je građevinsko područje 7 gradskih

groblja.

Groblja se nalaze u 21 naselju od kojih neka imaju i dva ili više groblja, a neka su se kod podjele novih

administrativnih granica našla izvan njihovog naselja. Tako se groblje naselja Malo Korenovo nalazi na

administrativnom prostoru naselja Brezovac, a groblje naselja Kokinac na administrativnom prostoru naselja

Patkovac.

Groblja sa najvećim brojem ukopnih mjesta su groblja u naselju Bjelovar („Borik“ sa 4900, „Sveti Andrija“ sa 3640 i

Velike Sredice – katoličko“ sa 540 ukopnih mjesta), groblje u naselju Ždralovi (566) i groblje u naselju Ciglena (480).

Sva ostala groblja imaju manje od 400 ukopnih mjesta.

U naselju Bjelovar na prostoru Malih Sredica nalazi se groblje gdje nije bilo ukopa zadnjih 50 godina, a koje se zbog

zakonskih propisa ne može prenamijeniti određeni vremenski period.

Sl. 29. Analiza groblja u prostorno-planskoj dokumentaciji Grada Bjelovara



88

ZONE GOSPODARSKE NAMJENE (ZONE IZDVOJENIH GRAĐEVINSKIH PODRUČJA IZVAN NASELJA)

Osim građevinskih područja naselja, PPUG-om su utvrđene zone izdvojenih građevinskih područja izvan naselja,

između ostalog i za proizvodnu i poslovnu namjenu te gospodarsko-poljoprivrednu namjenu.

Sl. 30. Zone gospodarske namjene na području Grada

Na slici 30 prikazane su zone gospodarske namjene planirane PPUG-om Grada Bjelovara označene usporedivim

veličinama grafičkih oznaka. Podaci o površinama zona po naseljima navedeni su u tablici 38, a površine zona

izdvojenih građevinskih područja gospodarske namjene navedeni su u tablici 40.

Postojeće zone izdvojenih građevinskih područja gospodarske namjene su:

Poslovne zona «Istok i Istok 2» smještene su na istočnom dijelu centaralnog naselja – Bjelovar, u području između

željezničke pruge i planirane istočne obilaznice Bjelovara.

Zona „Istok“ veličine je 5,8 ha, infrastrukturno opremljena i popunjena gospodarskim objektima servisne, uslužne i

trgovačke namjene te manjim proizvodnim pogonima. Prilaz zoni ostvaruje se Bilogorskom ulicom i njenim odvojkom

prema zoni. Cjelokupna površina zone podijeljena je na 13 građevnih čestica veličine od 1.900 m² do 8.000 m².

Zona «Istok 2» djelomično je izgrađena (7,4 ha) gospodarskim objektima manjih prerađivačkih kapaciteta metalne

industrije, proizvodnje stočne hrane te građevinske proizvodnje. Neizgrađeno prostor ove zone zauzima ovršinu od

18,2 ha.

Poslovna zona «Jug» smještena je na prostoru između željezičke pruge i južne obilaznice Bjelovara i zauzima

površinu od 51,1 ha. Sjeveroistočni dio ove zone zauzima stara industrijska zona grada Bjelovara uz Slavonsku

cestu, a južni dio izgrađen je uglavnom trgovačkim centrima. Neizgađeni prostor ove zone zauzima površinu od

21,02 ha.



89

Poslovna zona Novi Borik – Lepirac nalazi se u južnom dijelu naselja Gornje Plavnice, veličina zone prema PPUG

je 41,8 ha. Unatoč relativno dobrom prometnom položaju razvoj zone je dosta usporen, dobrim dijelom i zbog loše

opće gospodarske situacije. U zoni je započela izgradnja velikog logističkog centra čije gradilište već godinama stoji

napušteno. Buduću izgradnju u ovoj zoni treba uvjetovati visokim standardima sprječavanja negativna utjecaja na

okoliš, osobito zrak, s obzirom da je zona smještena nepovoljno u odnosu na izgrađeno područje grada i

prevladavajući smjer vjetrova.

Bjelovarski sajam je zona gospodarske i poslovne namjene u naselju Gudovac, površine 38,24 ha. Uređeno je 23,5

ha prostora namjenjenog organizaciji sajamskih priredbi. Veći dio prostora uređen je kao otvoreni izložbeni i

parkiralnišni prostor (7,0 ha) dok manji dio zauzimaju zatvoreni prostori, objekti namjenjeni izložbi stoke i nadstršnice.

Planirane zone izdvojenih građevinskih područja gospodarske namjene su:

Gospodarska zona Korenovo planirana je na prostoru naselja Gudovac i Veliko Korenovo uz planiranu prometnicu

koja će povezivati brzu cestu Vrbovec-Bjelovar-Virovitica i južnu obilaznicu Bjelovara u neposrednoj blizini palniranog

čvora Gudovac. PPUG-om Grada Bjelovara zona je planirana kao gospodarska-proizvodna zona. Za planiranu zonu

izrađen je Urbanistički plan uređenja kojim je prostor zone većim dijelom planiran za gospodarsku proizvodnu

namjenu, ali i za poslovnu i sportsko-rekreacijsku namjenu.

Južno od planirane gospodarske zone Korenovo PPUG-om Grada Bjelovara planirana je i rezervna zona

gospodarske-proizvodne namjene. Rezervna zona planirna je na površini od 99,6 ha.

Ukupna površina gospodarske zone Korenovo je 158,88 ha i najveća je površina takve namjene u Gradu Bjelovaru,

a što je vidljivo iz tablice 40.

Zona malog i srednjeg poduzetništva "Velika Ciglena" uz državnu cestu Bjelovar - Daruvar, 8 km jugoistočno od

Bjelovara vezana je za korištenje geotermalnih izvora (obnovljiva energija iz bušotina Ciglene) uz koje je planirana

staklenička proizvodnja povrća i cvijeća te prateće prerađivačke i skladišne građevine (sušare, hladnjače i sl.).

Tablica 40. Zone gospodarske namjene (izdvojene zone izvan građevinskog područja naselja)

Gospodarska i poslovna zona

Gospodarska i poslovna zona za poljoprivrednu proizvodnju i trgovinu

Gospodarska namjena - proizvodna

Naselje Zona Izgrađ. Neizgr. Izgrađ. Neizgr. Izgrađ. Neizgr.

Bjelovar 30,10 21,02 36,55 18,15

Centar Jug 30,10 21,02

Sjever Istok i Istok 2 36,55 18,15

Ciglena Velika Ciglena 10,72

Gornje Plavnice Novi Borik - Lepirac 21,20 20,61

Gudovac Bjelovarski sajam 38,24 4,85

Veliko Korenovo /

Gudovac Korenovo

59,31

99,57 (rezervna zona)

Grad Bjelovar 51,30 41,63 38,24 10,72 36,55 82,31 (+ 99,57)

Izvor: analiza građevinskih područja u PPUG Bjelovara



90

2.4. ANALIZA PROMETNE INFRASTRUKTURE

ANALIZA POSTOJEĆE I PLANIRANE MREŽE CESTOVNOG PROMETA

Dva osnovna prometna pravca koja prolaze bjelovarskim područjem su pravac Vrbovec (Križevci) – Bjelovar –

Daruvar (u smjeru sjeverozapad – jugoistok) te pravac Ivanić-Grad – Čazma – Bjelovar – Đurđevac (položen u

smjeru jugozapad – sjeveroistok). Ova dva pravca poklapaju se s državnim cestama D28 i D43 koje su razvrstane

temeljem Odluke o razvrstavanju javnih cesta (NN 96/16):

DC 28 Čvor Gradec (D10) - Bjelovar - V. Zdenci (D5)

DC 43 Đurđevac (D2) - Bjelovar - Čazma - čvorište Ivanić Grad (A3)

Navedeni prometni pravci prolaze kroz samo središte Bjelovara. Sjeverno od grada napravljena je cestovna spojnica

tako da tranzitni promet na trasi Vrbovec – Đurđevac (Koprivnica) više ne prolazi kroz gradsko središte. Nekadašnji

krak tog prometnog pravca, koji od središta Bjelovara vodi Zagrebačkom i Križevačkom ulicom prema Predavcu i

dalje je prometno opterećen zbog važnosti prometnog smjera prema Zagrebu.

Sl. 31. Križevačka cesta i Zagrebačka ulica - dio prometnog pravca prema Zagrebu

Sl. 32. Vukovarska ulica i Đurđevačka cesta - dio prometnog pravca prema sjeveroistoku (Đurđevac)



91

Sl. 33. Prometna mreža i razvrstane ceste na području Grada Bjelovara

Izvor: Županijska uprava za ceste Bjelovarsko-bilogorske županije (http://www.zucbbz.com/)

Tzv. „južna obilaznica Bjelovara“ izgrađena je na trasi od Velikih Sredica do Slavonske ceste (spoj DC 28 i DC 43),

ali zbog nedovršenosti prema sjeveru („istočna obilaznica Bjelovara“) navedena cesta još nije preuzela znatniji

postotak tranzitnog prometa na pravcu od Čazme prema Đurđevcu.

Planirana prometnica od Čvora Vrbovec 2 do Virovitice i dalje prema Mađarskoj također je razvrstana Odlukom o

razvrstavanju javnih cesta (NN 96/16) i dodijeljen joj je broj DC12:

DC 12 Čvorište Vrbovec 2 (D10) - Bjelovar - Virovitica - G.P. Terezino Polje (granica R.Mađarske)

Trasa ove ceste planirana je južnim dijelom Grada Bjelovara sa izlazima u području naselja Breza, Gudovac i Malo

Korenovo.

Na području Grada Bjelovara nema planiranih autocesta.

Prema Odluci o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste (NN 44/12)

županijske i lokalne ceste na području velikih gradova postale su nerazvrstane ceste, tako da duljine cesta na

području Grada Bjelovara iznose:

autoceste 0,00 km 0,0%

državne ceste 33,98 km 18,6%

planirane državne ceste 17,66 km 9,7%

županijske ceste 0,00 km 0,0%

lokalne ceste 0,00 km 0,0%

nerazvrstane ceste 130,93 km 71,7%

ukupno 182,57 km 100,0%



92

U Izvješću o stanju u prostoru navodi se pokazatelj o cestovnoj gustoći koja iznosi 0,97 km/km².

Sl. 34. Postojeća prometna mreža na području Grada Bjelovara

Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornim planom Bjelovarsko - bilogorske

županije brza cesta (Zagreb - Sv. Helena) - Vrbovec - Bjelovar - Virovitica kao spoj Podravine sa Zagrebom ulazi u I.

skupinu prioriteta izgradnje u cestovnoj mreži. Dionice Sv. Helena - Vrbovec i Vrbovec - Gradec su završene, kao i

krak prema Križevcima. Građevinsko - tehničkom studijom koridora brze ceste iz 2003. godine (izrađivač: IPZ,

Zagreb) i Studijom utjecaja na okoliš brze ceste "Vrbovec - Bjelovar - Virovitica" utvrđena je najpovoljnija trasa brze

ceste kao i trasa spojne ceste od čvora Bjelovar (M. i V. Korenovo) do Bjelovara. Trasa ide južnom granicom Grada

Bjelovara, sjeverno od šume uz rijeku Česmu i znatno se odmiče od grada Bjelovara i građevinskih područja naselja.



93

Osim navedene brze ceste, PPUG-om je planiran nastavak gradnje obilazne ceste grada Bjelovara, (istočno i

zapadno od izgrađenog dijela). Istočna trasa utvrđena je PPUG-om načelno kao tangencijalni spoj na državnu cestu

D43, dok je zapadna trasa utvrđena također načelno sa tri trase (glavnom i dvije alternativne) radi spajanja sa

sjevernom obilaznom cestom. Izmjenama i dopunama županijskog plana jedna od navedenih trasa je brisana, a

planirana je jedna nova trasa te će u budućim izmjenama PPUG Bjelovara biti potrebno provesti usklađenja sa

županijskim planom.

Sl. 35. Planirana prometna mreža na području Grada Bjelovara

Od planiranih prometnica na području Grada Bjelovara najznačajnija je brza cesta (Zagreb) – Vrbovec – Bjelovar –

Virovitica koja na području Grada Bjelovara ima planirana tri izlaza – jedan kod naselja Breza, jedan južno od naselja

Gudovec te jedan izlaz u naselju Malo Korenovo.

Planirane su i spojne prometnice sa brze ceste na postojeći i planirani prometni sustav od kojih su za Bjelovar važne

spojne ceste od čvorova u Gudovcu i Korenovu prema središtu Bjelovara. Izgradnjom brze ceste znatno će se

promijeniti prometna situacija Bjelovara jer će prvi put od utemeljenja grada oslabiti važnost pristupa sa zapada a

ojačati važnost pristupa gradu sa juga. Za pretpostaviti je da će se to odraziti i na smjerove širenja izgrađenih

gradskih područja.

Važećom prostorno-planskom dokumentacijom, planirana je :

- izgradnja istočne obilaznice s varijantnim spojem na Đurđevačku cestu,

- izgradnja južne obilaznice (prema zapadu) s varijantnim spojem na državnu cestu D28.

Budući da će izgradnjom brze ceste Zagreb - Virovitica ojačati važnost pristupa gradu s juga, gdje će se promet

distribuirati na gradske i obilazne ceste, od velike je važnosti za naselje Bjelovar izgradnja i razvoj prometnih spojeva

na obilaznicu.



94

Može se pretpostaviti da će brza cesta prema Virovitici na sebe preuzeti veći dio daljinskog tranzitnog prometa, te

obilaznice oko Bjelovara neće više imati svrhu preuzimanja daljinskog tranzitnog prometa već će služiti gradskom

prometu i opskrbi novih razvojnih područja. Stoga je za prometni sustav od velike važnosti paralelna izvedba spojeva

postojećih gradskih područja na obilazne ceste, uz izvedbu deniveliranih prijelaza preko željezničke pruge. Ovi

spojevi su planirani prostorno-planskom dokumentacijom ali ih treba ugraditi i u konkretne razvojne programe te

izvoditi prioritetno u odnosu na ostalu prometnu mrežu.

ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ŽELJEZNIČKOG PROMETA

Odlukom o razvrstavanju željezničkih pruga (NN 3/14) pruge se u Republici Hrvatskoj razvrstavaju na:

– pruge za međunarodni promet,

– pruge za regionalni promet,

– pruge za lokalni promet.

Bjelovar je u sustav željezničkog prometa povezan željezničkom prugom L203 Križevci – Bjelovar – Kloštar koja je

razvrstana u željezničke pruge od značaja za lokalni promet.

Dužina pruge L 203 na području Grada Bjelovara je 11,3 km, što predstavlja 18,3% od ukupne građevinske dužine

navedene pruge (61,747 km)22. Pruga služi za promet putničkih i teretnih vlakova. Građevinske karakteristike pruga

dozvoljavaju brzinu 80 km/sat od kolodvora Križevci do kolodvora Bjelovar, a 65 km/sat od kolodvora Bjelovar do

kolodvora Kloštar Podravski. Pruga nije elektrificirana i nije primjerena suvremenim potrebama.

Strategijom prometnog razvitka RH planirana je izgradnja nove dionice željezničke pruge koja bi spojila kolodvore

Gradec na pruzi M201 (Gyekenyes – Državna granica – Botovo – Koprivnica – Dugo Selo) i Žabno na pruzi L203.

Izgradnjom nove dionice pruge Gradec - Sv. Ivan Žabno značajno će se smanjiti vrijeme putovanja od Bjelovara do

Zagreba.

ZRAČNI PROMET

U naselju Brezovac postoji zračno pristanište za sportske i lake komercijalne zrakoplove najveće dopuštene uzletne

mase do 2300 kg. Manevarska površina zračnog pristaništa je travnata, koja se održava košenjem, valjanjem i

ravnanjem, a cijeli teren je dreniran, tako da na istom ne leži voda i za najvećih oborina, pa je najveći dio godine

upotrebljiv za korištenje.

PPUG-om Bjelovara u naselju Gudovac planirana je izgradnja novog zračnog pristaništa za sportske i lake

komercijalne, a po potrebi i poljoprivredne zrakoplove. Navedena lokacija brisana je zadnjim Izmjenama i dopunama

Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije, a prema ocjeni Strateške studije o utjecaju na okoliš Prostornog

plana Bjelovarsko-bilogorske županije. Kod sljedećih izmjena PPUG Bjelovara potrebno je provesti usklađenja sa

županijskim prostornim planom.

BICIKLISTIČKI PROMET

Bjelovar je zbog koncentracije velikog broja gospodarskih, uslužnih, obrazovnih, kulturnih, zdravstvenih i upravnih

sadržaja centar gravitacije velikog broja ljudi. Za one stanovnike koji žive u blizini (prije svega prigradska naselja) i

koji do središta grada putuju svakodnevno ili povremeno bicikl kao prijevozno sredstvo je kvalitetna alternativa

ostalim oblicima prijevoza. Razlozi za korištenje bicikla su ekološka i ekonomska prihvatljivost, pozitivan zdravstveni

učinak, tradicija, povoljna topografija i male prostorne udaljenosti. Preduvjet za veći razvoj biciklističkog prometa

svakako je poboljšanje postojeće i razvoj nove prometne infrastrukture.

22 Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Grada Bjelovara



95

U Gradu Bjelovaru učinjeni su prvi koraci u označavanju biciklističkih staza na području šireg središta grada.

Uglavnom se radi o označavanju prostora rezerviranih za biciklistički promet u koridorima postojećih prometnica,

najčešće kao posebno označeni dio nogostupa.

Sl. 36.a. Biciklistička staza u ulici Andrije Hebranga Sl. 36.b. Biciklistička staza u ulici Petra Biškupa-Vene

U sklopu rekonstrukcije pojedinih ulica uređene su i posebne biciklističke staze, najčešće na mjestu nekadašnjih

otvorenih kanala (putnih jaraka). Na ovaj način ostvarena je osnovna mreža biciklističkih staza što svakako pridonosi

popularizaciji biciklističkog prometa. To treba smatrati prvim korakom u izgradnji cjelovitog sustava biciklističkih staza

šireg područja grada.

2010. godine izrađena je Studija biciklističkih staza u Gradu Bjelovaru23 gdje su predložena rješenja za cjelovito

rješenje biciklističkih staza na području Grada.

Prijedlog rješenja biciklističkih staza na području Bjelovara temelji se na sljedećim polaznim ciljevima:

1. Omogućiti siguran dolazak biciklom iz glavnih pravaca prigradskih naselja do gradskog središta

2. Omogućiti dolazak biciklom do glavnih sadržaja javnih i društvenih namjena

3. Osmisliti sustav biciklističkih staza u gradskom središtu, kompatibilan sa kolnim ali i sa pješačkim prometom

najužeg središta grada

4. Predložiti uređenje biciklističkih staza u sklopu rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih prometnica u

rangu sabirnih ulica naselja

5. Predložiti sustav rekreacijskih staza duž vodotoka i na trasama napuštenih željezničkih koridora u svrhu

poticanja rekreacije i cikloturizma

Grad Bjelovar ima specifičnu urbanu strukturu planiranog i kompaktnog središta grada te prigradskih naselja što se

linearno šire duž glavnih prilaznih pravaca. Kako bi se omogućio dolazak biciklom iz prigradskih naselja u središte

grada planirano je uređenje biciklističkih staza u koridorima postojećih glavnih radijalnih prometnica u smjerovima

prema istoku (Ždralovi), jugoistoku (Male Sredice, Brezovac), jugozapadu (Velike Sredice, Korenovo), zapadu (Stare

i Nove Plavnice, Klokočevac, Hrgovljani), sjevernim predjelima grada (Zvijerci) te sjeverozapadnim predjelima

(Trojstveni Markovac).

U gradskom središtu predložen je sustav biciklističkih staza koji bi bio odijeljen od ulica sa prvenstveno kolnim

prometom (u načelu se odnosi na glavne obodne prometnice) ali i od ulica i predjela sa prvenstveno pješačkim

prometom (Korzo i Trg Eugena Kvaternika). Izvedba ovih staza podrazumijeva preoblikovanje ulica u kojima bi

23 Izrađivač: APE d.o.o., Zagreb



96

prednost bila dana pješacima i biciklistima (uz ograničavanje no ne i potpuno eliminiranje kolnog prometa) te

stvaranje šireg poteza zone umirenog kolnog prometa. Na ovaj način šire područje gradskog središta postalo bi

privlačnije za pješake.

Kao poseban oblik staza, Studijom je predloženo uređenje rekreacijsko-turističkih biciklističkih staza duž vodotoka

Plavnice i Bjelovacke te na trasi napuštene željezničke pruge prema Garešnici. Osim za rekreaciju lokalnog

stanovništva, ove bi biciklističke trase mogle postati i dio turističke ponude bjelovarskog kraja u vidu cikloturizma. Za

razvoj cikloturizma od velike je važnosti integracija sa željezničkim prijevozom (primjerice, mogućnost prijevoza

bicikla u vlakovima do Bjelovara), promotivne aktivnosti te tematsko osmišljavanje staza (primjerice, trasa naziva

„Mato Lovrak“ prema turističkom centru u Velikom Grđevcu i dalje prema Garešnici).

Sl. 37.a. Napušteni koridor nekadašnje pruge prema Garešnici

Sl. 37.b. Biciklistička staza predložena je i u dolini potoka Bjelovacka



97

2.5. ANALIZA PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA

ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI

Na prostoru Grada Bjelovara nema područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode.

Prostornim planom uređenja Grada Bjelovara a prema prethodno izrađenoj Stručnoj podlozi zaštite prirode za reviziju

Prostornog plana Bjelovarsko- bilogorske županije (Državni zavod za zaštitu prirode, 2008.) evidentirana su sljedeća

područja predložena za zaštitu:

- Značajni krajobraz - Bilogora

- Spomenik parkovne arhitekture – Park na Trgu Eugena Kvaternika u Bjelovaru

- Posebni rezervat – ornitološki Ribnjaci Narta - granično

- Park-šuma Bedenik - granično

- Park-šuma Kamenitovac - granično

Za potrebe izrade III. izmjena i dopuna Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije, Državni zavod za zaštitu

prirode nakon terenskih obilazaka i analize stanja pojedinih evidentiranih područja te uzimajući u obzir trenutno

važeće mehanizme zaštite prirode, Mišljenjem iz rujna 2014. g. utvrdio je da se na području Grada Bjelovara nalaze

slijedeća evidentirana područja predviđena za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode:

- Značajni krajobraz - Bilogora

- Spomenik parkovne arhitekture - Park na Trgu Eugena Kvaternika u Bjelovaru

Prema navedenom Mišljenju DZZP potrebno je izbrisati pojedina područja prethodno evidentirana i predviđena za

zaštitu uz slijedeća obrazloženja:

Posebni rezervat – ornitološki Ribnjaci Narta - Nalaze se unutar POVS područja HR2000441 Ribnjak Narta te

dijela POP područja HR1000009 Ribnjaci uz Česmu

Park-šuma Bedenik - Zbog lošeg zdravstvenog stanja iskazanog ponajprije sušenjem hrasta lužnjaka s

trendom širenja procijenjeno je da ova šuma ne može dugoročno ispunjavati svoju

funkciju kao park - šuma namijenjena odmoru i rekreaciji.

Park-šuma Kamenitovac - Sadrži preveliki udio stranih (alohtonih) vrsta- borovac i dr. 24

Ekološka mreža

Ekološka mreža proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15) i predstavlja područja ekološke

mreže Europske unije Natura 2000. Pravilnikom o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u

području ekološke mreže (NN 15/14) propisani su ciljevi očuvanja i osnovne mjere za očuvanje ciljnih vrsta ptica u

područjima ekološke mreže te način provedbe mjera očuvanja.

Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15) čine

područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih

vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta

ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne

tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa,

kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju).

Prostornim planom uređenja Grada Bjelovara – II. izmjenama i dopunama, utvrđena su područja ekološke mreže

koja su zauzimala površinu od 7629,3 ha, odnosno 40,6 % površine Grada Bjelovara.

24 Strateška studija o utjecaju na okoliš prostornog plana bjelovarsko-bilogorske županije (Dvokut ecro d.o.o., 2016)



98

Prema posljednjim podacima dostupnim na internetskim stranicama Državnog zavoda za zaštitu prirode25 na

prostoru Grada Bjelovara nalaze se dio područja značajnog za očuvanje ptica (POP) - HR1000009 Ribnjaci uz

Česmu i zauzima površinu od 4937,6 ha, odnosno oko 26,3% površine Grada Bjelovara.

Sl.

38. Područja posebnih uvjeta korištenja (zaštićene prirodne vrijednosti)

Glavne karakteristike ovog područja ekološke mreže, vezane za njihov značaj i prepoznate pritiske:

- ovo područje je značajno za ornitofaunu,

- ovdje se nalazi 12,5% nacionalne populacije čaplja danguba (Ardea purpurea) i 8% patka njorka (Aythya

nyroca),

- u poplavnim šumama hrasta koje okružuju ribnjake nalazi se 7,3% populacije orla štekavca (Haliaeetus

albicilla), 1,7% populacije orla kliktaša (Aquila pomarina), 4,4% populacije crne lunje (Milvus migrans), 2,3%

populacije crne rode (Ciconia nigra) i 2,5% populacije bjelovrate muharice (Ficedula albicollis),

- u SDF obrascu ovog područja, pod točkom 4.3. Opasnosti, pritisci i aktivnosti koji utječu na područje navodi

se da su za ovo područje prepoznati pritisci negativnog tipa uslijed korištenja biocida, hormona i kemikalija

te fertilizacije,

- intenzivan uzgoj riba i intenzifikacija prepoznati su kao pritisci/utjecaji pozitivnog tipa velike važnosti. Ipak,

prihvatljiviji oblik gospodarenja ribnjacima s ciljem očuvanja i zaštite bioraznolikosti pa time i ciljnih vrsta

ovog područja je ekstenzivan i poluintenzivan uzgoj riba na šaranskim ribnjacima.

25 http://www.bioportal.hr/gis/



99

ZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA

Na području Grada Bjelovara nalazi se 33 zaštićena i 3 preventivno zaštićena kulturna dobra temeljem Zakona o

zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i upisana u Registar kulturnih dobara RH (na dan 17. studenoga 2016.).

Osim kulturnih dobara zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, na području Grada Bjelovara

dokumentima prostornog uređenja evidentiran je veći broj elemenata kulturne baštine u pravilu lokalne vrijednosti koji

se štite mjerama plana. Prostornim planom uređenja Grada Bjelovara (ne obuhvaća površine obuhvaćene GUP-om)

evidentirano je 115 elemenata kulturne baštine, a Generalnim urbanističkim planom Grada Bjelovara 56 elemenata

kulturne baštine. GUP-om 32 dobra predložena su za zaštitu, ali obzirom da je proteklo više od tri godine od

donošenja odluke a postupak zaštite nije proveden i ova dobra se mogu smatrati evidentiranim elemenata kulturne

baštine koji se štite mjerama plana.

Kao mjesto s najviše kulturnih dobara izdvaja se naselje Bjelovar koji je kroz povijest bilo vojno, administrativno,

industrijsko i kulturno središte.

Tablica 41. Zaštićena kulturna dobra na području Grada Bjelovara

Oznaka dobra Naselje Naziv Vrsta kulturnog dobra

NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA - ZAŠTIĆENA

Z-3164 Bjelovar Kulturno-povijesna cjelina grada Bjelovara NKD - kulturno – povijesna cjelina

Z-2447 Bjelovar Crkva sv. Trojice NKD - pojedinačno

Z-2579 Bjelovar Graditeljski sklop katedrale sv. Terezije NKD - pojedinačno

Z-2310 Bjelovar Kasarna Križevačke regimente, Trg Eugena Kvaternika 13

NKD - pojedinačno

Z-2922 Bjelovar Kompleks sudskih zgrada i zatvora u Bjelovaru NKD - pojedinačno

Z-3259 Bjelovar Kompleks tvornice Koestlin, A. Šenoe 21 NKD - pojedinačno

Z-2921 Bjelovar Kompleks zgrada bolnice, Antuna Mihanovića 8 NKD - pojedinačno

P-5024 Bjelovar Sklop zgrada V. osnovne škole NKD - pojedinačno

Z-2756 Bjelovar Sokolski dom NKD - pojedinačno

Z-2371 Bjelovar Stara skladišta NKD - pojedinačno

Z-2924 Bjelovar Zgrada "Regiments Chirurgis", I. V. Trskog 10 NKD - pojedinačno

Z-2454 Bjelovar Zgrada čitaonice, Šetalište I. Lebovića 9 NKD - pojedinačno

Z-2923 Bjelovar Zgrada gimnazije, Matice Hrvatske 17 NKD - pojedinačno

Z-2453 Bjelovar Zgrada gradskog magistrata, Trg Eugena Kvaternika 1

NKD - pojedinačno

RZG-0615-1974.

Bjelovar Zgrada križevačke pukovnije, Trg Eugena Kvaternika 9

NKD - pojedinačno

RZG-0599-1974.

Bjelovar Zgrada stare komande, Trg Eugena Kvaternika 2 NKD - pojedinačno

Z-2851 Bjelovar Zgrada starog zatvora, Matice Hrvatske 16 i Trumbićeva 8

NKD - pojedinačno

Z-2578 Bjelovar Zgrada, A. Kačića Miošića 10 NKD - pojedinačno

Z-2372 Bjelovar Zgrada, A. Medulića 11 NKD - pojedinačno

Z-2848 Bjelovar Zgrada, A.B. Šimića 2a NKD - pojedinačno

Z-2850 Bjelovar Zgrada, A.B. Šimića 3 NKD - pojedinačno

Z-2450 Bjelovar Zgrada, F. Supila 1 NKD - pojedinačno

Z-2452 Bjelovar Zgrada, Preradovićeva 2 NKD - pojedinačno

Z-2640 Bjelovar Zgrada, Trg A. G. Matoša 6 NKD - pojedinačno

RZG-0598-1974.

Bjelovar Zgrada, Trg Eugena Kvaternika 10 NKD - pojedinačno

Z-2451 Bjelovar Zgrada, Trg Eugena Kvaternika 4 NKD - pojedinačno



Z-2449 Bjelovar Zgrada, Trg Eugena Kvaternika11 NKD - pojedinačno

Z-2852 Bjelovar Zgrada, Trg S. Radića 9 NKD - pojedinačno

Z-2639 Brezovac Crkva Vavedenja Presvete Bogorodice NKD - pojedinačno

Z-2112 Novi Pavljani Crkva sv. Pavla NKD - pojedinačno

Z-2113 Tomaš Crkva sv. Tome NKD - pojedinačno

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=247450732









































































































100

NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA - PREVENTIVNO ZAŠTIĆENA

P-5024 Bjelovar Sklop zgrada V. osnovne škole NKD - pojedinačno

P-4817 Gudovac Crkva sv. Petra i Pavla NKD - pojedinačno

P-5490 Malo Korenovo Arheološko nalazište Malo Korenovo NKD - pojedinačno

POKRETNA KULTURNA DOBRA - ZAŠTIĆENA

Z-6545 Bjelovar Gradski muzej Bjelovar - muzejska građa PKD - muzejska građa

NKD = nepokretno kulturno dobro, PKD = pokretno kulturno dobro

Sl. 39. Zaštićena kulturna dobra na području Grada Bjelovara















101

ZAŠTITNE ZONE I GRAĐEVINE POSEBNE NAMJENE

Postojeće lokacije prostora od interesa obrane - zone posebne namjene, nalazi se na području naselja Bjelovar.

Zona posebne namjene obuhvaća vojni kompleks vojarne „Bilogora“ oko koga su prema smjernicama MORH-a

definirane dvije „zaštitne zone“. Prostornim planom uređenja Grada Bjelovara i Generalnim urbanističkim planom

Grada Bjelovara utvrđene zaštitne zone označene su u grafičkom dijelu, a uvjeti izgradnje i korištenja prostora

utvrđeni su odredbama za provođenje.

Zone zabrane gradnje obuhvaćaju neizgrađeni prostor zapadno i istočno od vojnog kompleksa u pojasu od cca 100

metara. Odredbama za provođenje utvrđena je zabrana bilo kakova izgradnja, osim objekata za potrebe obrane.

Zona ograničene gradnje obuhvaća prostor južno i jugoistočno od vojnog kompleksa u pojasu od cca 150 metara

koji je većim dijelom izgrađen stambenim i stambeno-poslovnim zgradama.

Odredbama za provođenje utvrđena je zabrana izgradnje industrijskih, energetskih i sličnih objekata te izgradnja

zgrada viših od dvije nadzemne etaže u neposrednoj blizini vojarne. Izgradnja novih, adaptacija i rekonstrukcija

postojećih građevina moguća je uz suglasnost MORH-a, a za obiteljske zgrade, stambeno-poslovne ili poslovne

zgrada maksimalne visine prizemlje+1kat+potkrovlje nije potrebno ishoditi suglasnost MORH-a.

Sl. 40. Područja ograničenja uz zone posebne namjene

ZAŠTITNI KORIDORI INFRASTRUKTURE

Zaštitni koridor infrastrukturnog sustava je pojas određen posebnim propisima unutar kojega nisu dozvoljeni zahvati

u prostoru bez prethodnih uvjeta i drugih potvrda tijela ili osoba određenih posebnim propisima.

Prostornim planom uređenja Grada Bjelovara određene su trase i pojasevi zaštitnih koridora magistralne

infrastrukture – dalekovoda (110 kV i 35 kV), plinovoda, naftovoda i produktovoda. Posebnim propisima utvrđene su

širine zaštitnih koridora koje za pojedine vrste infrastrukture iznose:

dalekovod 110 kV 40 m



102

dalekovod 35 kV 20 m

magistralni plinovod 60 m

naftovod 200 m

produktovod 200 m

Trase magistralnog plinovoda, naftovoda i produktovoda koje su položene su i planirane u zajedničkom koridoru u

smjeru sjeveroistok-jugozapad prolaze zapadno i istočno od naselja Bjelovara.

Površina zaštitnih koridora postojeće i planirane magistralne infrastrukture iznosi cca 870 ha.

Osim zaštitnih koridora infrastrukture PPUG –om su rezervirane površine za potencijalne lokacije akumulacija za

obranu od poplava. IV. izmjenama i dopunama Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije, a temeljem

Strateške studije o utjecaju na okoliš ukinuta je lokaciji na prostoru naselja Zvjerci (površine 14,5 ha), a zadržane su

lokacije za dvije potencijalne akumulacije u istočnom dijelu Grada, u naseljima Ciglena i Mala Ciglena (površine 104

ha) te naseljima Tomaš i Prespa (51 ha). Kod sljedećih izmjena PPUG Bjelovara potrebno je provesti usklađenja sa

županijskim prostornim planom.

Tablica 42. Površine zaštitnih koridora infrastrukturnih građevina po tipovima

Zaštitni koridor – površina (ha) Zaštitni koridor – ukida se/nije u funkciji (ha)

Infrastrukturni sustav postojeće planirano postojeće planirano

Plinovod - magistralni 110,7 u zajedničkom koridoru

38,5 ---

Dalekovod 110 kV 66,4 61,3 --- ---

Dalekovod 35 kV 37,4 28,4

Produktovod/naftovod/plinovod 339,3 229,0 --- ---

Akumulacija za obranu od poplave (potencijalne lokacije)

-- 155,1 --- 14,6

Ukupno 553,8 473,8 38,5 14,6

Sl. 41. Zaštitni koridori magistralne infrastrukture



103

3. SMJERNICE

3.1. OCJENA STANJA I TREND DEMOGRAFSKIH POKAZATELJA

MIGRACIJE STANOVNIŠTVA DO 2030.

Projekcija migracija tj. izračun neto migracijskog salda (razlika između odseljenih i doseljenih) temelji se na

rezultatima posljednja dva popisa stanovništva (2001. i 2011.) i podacima vitalne statistike (rođeni i umrli). Na temelju

tih trendova, a pod pretpostavkom da će se takvi trendovi nastaviti i u budućnosti do 2030. ekstrapolirane su

dobivene stope za period 2001.-2011. Jedanaest naselja imalo bi tako pozitivan migracijski saldo, 19 negativan te

jedno naselje nulti (Rajić).

Tablica 40. Projekcija neto migracijskog salda stanovništva Grada Bjelovara do 2030. po naseljima

Naselje Neto migracijski saldo do 2030.

Bjelovar 131

Breza 12

Brezovac -13

Ciglena -21

Galovac 5

Gornje Plavnice 124

Gornji Tomaš 6

Gudovac 4

Klokočevac -75

Kokinac -7

Kupinovac -27

Letičani 9

Mala Ciglena 4

Malo Korenovo -37

Novi Pavljani 25

Novoseljani -101

Obrovnica -2

Patkovac -24

Prespa -23

Prgomelje -80

Prokljuvani -51

Puričani -30

Rajić 0

Stančići -24

Stare Plavnice -13

Stari Pavljani -19

Tomaš -31

Trojstveni Markovac 31

Veliko Korenovo -143

Zvijerci 31

Ždralovi -144

Grad Bjelovar -484

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001., www.dzs.hr; Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., www.dzs.hr;

Tablogrami rođeni i umrli po naseljima, DZS, Zagreb.



104

TREND KRETANJA STANOVNIŠTVA DO 2030.

Demografske projekcije manjih područja tj. manjih demografskih masa izložene su ograničenjima iz kojih proizlaze

rizici njihove preciznosti. Drugi faktor koji utječe na projekcije jest projekcijsko razdoblje. Što je ono dalje od početne

godine vjerojatnost otklona između predviđenih (očekivanih) i ostvarenih demografskih promjena je veća, osobito ako

se radi o dugoročnim prognozama (za više od 10 godina). Stoga, treba voditi računa o tome da projekcije ne mogu

dati posve pouzdan odgovor o budućnosti populacije tj. općem (ukupnom) kretanju stanovništva. Utjecaj

gospodarskih značajki također intenzivnije utječe na promjene stanovništva što je manja prostorna jedinica tj.

populacija, a time i na projekciju. Također, uspješnost prognoze uvelike ovisi o poznavanju prostornih (regionalnih)

značajki. Nakon testiranja nekoliko projekcija, odabrane su dvije varijante projekcije ovdje primijenjene temelje se na

pretpostavci da će budući demografski razvoj (ukupno kretanje broja stanovnika) predstavljati nastavak trendova iz

bliže prošlosti (2001. – 2011.). Obje varijante projekcije temelje se na broju stanovnika 2001. i 2011. s pretpostavkom

geometrijskog, odnosno aritmetičkog rasta. Obje varijante pokazuju slične vrijednosti broja stanovnika 2030. godine.

Prema obje varijante, nastavit će se trend smanjenja ukupne populacije. Dobivene vrijednosti za 2030. godinu

uspoređujemo s brojem stanovnika posljednjeg Popisa 2011. Za Grad Bjelovar u cjelini to će smanjenje iznositi nešto

manje od 7%. Samo u naseljima Gornje Plavnice i Trojstveni Markovac trebao bi se povećati broj stanovnika, a u

svim ostalim naseljima očekuje se nastavak depopulacije. U Bjelovaru to smanjenje u odnosu na 2001. iznosit će oko

5%. Za dijelove naselja Bjelovar također se očekuje nastavak smanjenja broja stanovnika, osim u dijelu „Sjever“ gdje

je moguć izrazitiji rast (oko 8%).



105

Tablica 41. Projekcija broja stanovnika Grada Bjelovara 2030. po naseljima

Naselje 2011. 2030. varijanta 1 2030. varijanta 2

ukupno % ukupno %

Bjelovar 27.024 25.746 -5,2 25.817 -5,1

Centar 4.296 3.793 -11,7 3.807 -11,4

Zapad 7.783 7.105 -8,7 7.119 -8,5

Sjever 8.090 8.752 8,2 8.765 8,3

Istok 1.438 1.247 -13,3 1.253 -12,9

Jug 2.427 2.389 -1,6 2.389 -1,6

Križevačka cesta 1.510 1.183 -21,7 1.200 -20,5

Hrgovljani 1.480 1.277 -13,7 1.284 -13,2

Breza 102 66 -35,3 69 -32,4

Brezovac 1.080 1.019 -5,6 1.020 -5,6

Ciglena 340 278 -18,2 281 -17,4

Galovac 457 370 -19,0 374 -18,2

Gornje Plavnice 687 751 9,3 752 9,5

Gornji Tomaš 94 92 -2,1 92 -2,1

Gudovac 1.095 1.072 -2,1 1.073 -2,0

Klokočevac 828 769 -7,1 770 -7,0

Kokinac 197 163 -17,3 164 -16,8

Kupinovac 144 102 -29,2 105 -27,1

Letičani 349 329 -5,7 329 -5,7

Mala Ciglena 17 8 -52,9 9 -47,1

Malo Korenovo 196 152 -22,4 155 -20,9

Novi Pavljani 150 129 -14,0 130 -13,3

Novoseljani 708 578 -18,4 583 -17,7

Obrovnica 185 162 -12,4 163 -11,9

Patkovac 257 206 -19,8 208 -19,1

Prespa 511 449 -12,1 451 -11,7

Prgomelje 696 640 -8,0 641 -7,9

Prokljuvani 251 184 -26,7 188 -25,1

Puričani 136 95 -30,1 98 -27,9

Rajić 214 167 -22,0 169 -21,0

Stančići 91 48 -47,3 53 -41,8

Stare Plavnice 673 641 -4,8 642 -4,6

Stari Pavljani 241 204 -15,4 206 -14,5

Tomaš 241 139 -42,3 149 -38,2

Trojstveni Markovac 1.301 1.342 3,2 1.342 3,2

Veliko Korenovo 534 378 -29,2 389 -27,2

Zvijerci 54 41 -24,1 42 -22,2

Ždralovi 1.423 1.288 -9,5 1.291 -9,3

Grad Bjelovar 40.276 37.608 -6,6 37.755 -6,3




106

3.2 OCJENA STANJA I TREND ŠIRENJA/SMANJENJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

NASELJA DO 2030.

OCJENA STANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA

Analiza građevinskih područja naselja napravljena u odnosu na gustoću stanovanja (broj stanovnika po hektaru

izgrađenog građevinskog područja naselja) prikazana je u tablici 37 i pokazuje najveću gustoću stanovanja u naselju

Bjelovar (48,34 stan/ha). Pet naselja (Trojstveni Markovac, Klokočevac, Ždralovi, Novoseljani i Stare Plavnice) imaju

gustoću stanovanja između 10 i 20 stan/ha. Radi se o prigradskim naseljima središnjeg naselja Bjelovar. Najmanja

gustoća stanovanja, ispod 5 stan/ha ostvarena je u naseljima Novi Pavljani, Stančići, Zvijerci, Gornji Tomaš, Mala

Ciglena i Breza. Naselje Breza ima najmanju gustoću stanovanja od svega 2,68 stan/ha.

Promatrane gustoće stanovanja nisu velike, međutim treba uzeti u obzir da se s izuzetkom naselja Bjelovar i

neposrednih prigradskih naselja radi uglavnom o ruralnim naseljima s izraženom poljoprivrednom gospodarskom

osnovom te je u njima niska gustoća stanovanja očekivana.

Analiza izgrađenost građevinskih područja prikazana u Studiji rađena je temeljem PPU-a Grada Bjelovara osim

područja obuhvata GUP-a. Neizgrađena građevinska područja prostornim planom određena su sukladno Zakonu o

prostornom uređenju i gradnji koji je u vrijeme izrade plana bio na snazi, a to znači da neizgrađeni dio građevinskog

područja čini jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih i neuređenih čestica zemljišta ukupne površine veće

od 5000 m2. Iz navedenog proizlazi da je površina stvarno neizgrađenog građevinskog zemljišta izvan područja

obuhvata GUP-a na kojem je moguća nova gradnja odnosno interpolacija u izgrađenoj strukturi naselja veća od

iskazanog u analitičkom dijelu Studije.

Budući da izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja u obuhvata GUP-a nisu posebno prikazivani GUP-

om ni PPUG-om, za potrebe ove Studije napravljena je detaljna analiza gradivih dijelova unutar obuhvata GUP-a koji

su raščlanjeni na izgrađeni i neizgrađeni dio. Metodološki, analiza je rađena korištenjem službene digitalne ortofoto

karte putem WMS servisa Državne geodetske uprave. Iskaz površina pojedinih namjena u ovoj Studiji daje stvarni

prikaz izgrađenih i neizgrađenih dijelova građevinskog područja unutar obuhvata GUP-a.

Područja gospodarske namjene unutar građevinskih područja naselja analizirana su i prikazana u tablici 38.

Prostornim planom ovakva područja predviđena su uglavnom prema pojedinačnim zahtjevima poznatih korisnika za

gospodarske djelatnosti koje su prihvatljive u naseljima. Ostale gospodarske djelatnosti smještene su u građevinama

koje se grade prema općim uvjetima za gradnju u građevinskim područjima naselja ili je predviđena njihova gradnja

izvan naselja (u posebnim izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene izvan naselja te izgradnja

izvan građevinskih područja prema odredbama plana).

Sadržaji javne namjene uglavnom su koncentrirani u naselju Bjelovar. Mreža javnih funkcija županijskog i lokalnog

značaja uglavnom je locirana u središtu grada (naselja), dok se mreža obrazovnih, zdravstvenih i drugih sadržaja

planira generalnim urbanističkim planom te urbanističkim planovima uređenja po pojedinim gradskim područjima.

Sadržaji javne namjene u ostalim gradskim naseljima uglavnom se svode na postojeću mrežu škola, vjerskih te

kulturnih sadržaja.

SMJERNICE ZA PLANIRANJE NASELJA

Buduće planiranje naselja treba polaziti od postojećeg stanja uzimajući u obzir:

- postojeći sustav naselja,

- planirana građevinska područja i postotak izgrađenosti građevinskih područja,

- pokazatelje razvijenosti naselja,

- demografsko stanje i projekcije,



107

- mogućnosti za razvoj.

Sukladno ovim polazištima definirane su smjernice za buduće planiranje naselja:

- Bjelovar kao regionalno središte treba planirati na način da se omogući njegova uloga većeg

regionalnog središta kroz kontrolirani i usmjeravani razvoj,

- dalje razvijati tradiciju planiranja prostornog razvoja koja je u Bjelovaru pristutna još od početaka

razvoja grada te budući prostorni razvoj naselja Bjelovar i prigradskih naselja planirati planovima nižeg

reda (GUP, UPU),

- poticati razvoj ostalih naselja na način da se omogući njihovo infrastrukturno opremanje, izgradnja

javnih i društvenih sadržaja te razvoj gospodarskih sadržaja,

- omogućiti fleksibilnost izgradnje društvenih sadržaja kroz omogućavanje gradnje istih u građevinskim

područjima naselja po posebnim uvjetima, bez obveze za definiranjem točnih lokacija,

- omogućiti gradnju gospodarskih sadržaja koji su prihvatljivi u stambenom okruženju unutar građevinskih

područja naselja uz jasne propise vezano na njihove kapacitete i utjecaj na okoliš i neposredno

okruženje,

- gradnju većih gospodarskih sadržaja usmjeravati u postojeće i planirane gospodarske zone,

- poticati revitalizaciju seoskih naselja kroz sustavna ulaganja u razvoj infrastrukture i prometa, uključivo i

javnog prometa,

- omogućiti razvoj tradicijskih djelatnosti u naseljima i u ruralnom području, osobito vezan na

poljoprivrednu proizvodnju i tradicijske djelatnosti,

- omogućiti razvoj novih gospodarskih djelatnosti u seoskim naseljima kao što su intenzivna

poljoprivreda, proizvodnja u staklenicima uz korištenje geotermalne energije te razvoj seoskog turizma,

sadržaja za sport i rekreaciju i dr.,

- širenje građevinskih područja u svim naseljima je moguće temeljeno na pokazateljima postotka

postojeće izgrađenosti, ali prostor treba koristiti racionalno i imajući u vidu demografske pokazatelje te

realne mogućnosti razvoja.

OCJENA STANJA I POTREBE ZA SADRŽAJIMA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE PO NASELJIMA

Mreža javnih funkcija županijskog i lokalnog značaja locirana je u naselju Bjelovar, a planski su lokacije određene

planovima nižeg reda (GUP, UPU). Bjelovar ima tradiciju prostornog planiranja i gradski je prostor dobro pokriven

planovima lokalne razine u kojima su definirane i lokacije za pojedine sadržaje javne namjene. Budući da je većina

sadržaja javne namjene koncentrirana u naselju Bjelovar i da su oni planirani u odnosu na razvojne projekcije

pojedinih dijelova naselja te naselja Bjelovar i Grada Bjelovara u cjelini, od velike je važnosti da se zadrže planovi

niže razine. Sve izmjene javne i društvene namjene u planovima niže razine (GUP, UPU) trebaju biti dobro

obrazložene uzimajući u obzir razvojne mogućnosti i potrebe promatranih prostornih cjelina.

Sadržaji javne namjene u ostalim gradskim naseljima uglavnom se svode na postojeću mrežu škola, vjerskih te

kulturnih sadržaja. Loša demografska situacija jedan je od razloga što u naseljima nema više planiranih javnih

sadržaja, no isto tako može se reći da je nedostatak javnih sadržaja i jedan od razloga iseljavanja mladih iz ruralnih

naselja grada.

Današnji sustav planiranja obilježava nedostatak sustavnog strateškog planiranja mreže javnih sadržaja po naseljima

što se odražava i na prostorno planiranje. Nedostatak prostora koji bi bili rezervirani isključivo za sadržaje javne

namjene u prigradskim i ruralnim naseljima kompenzira se odredbama za provođenje planova kojima se omogućuje

izgradnja sadržaja javne namjene u građevinskim područjima naselja bez određivanja točnih lokacija. Ovo

omogućuje i određeni poželjni stupanj fleksibilnosti koji je potreban zbog složene problematike rješavanja imovinsko-

pravnih odnosa kod realizacije ovakvih zahvata.



108

OCJENA STANJA I SMJERNICE ZA PLANIRANJE OSTALIH PRATEĆIH NAMJENA GRAĐEVISNKOG PODRUČJA NASELJA

Uređenje i izgradnju sadržaja pratećih namjena građevinskog područja naselja (gospodarska i poslovna namjena,

ugostiteljsko-turistička, sportsko-rekreacijaska namjena i površine groblja) potrebno je planirati i provoditi tako da

dopunjuju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju te da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva izvorna vrijednost

prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja.

Značajnije povećanje postojeće i buduću izgradnju većih gospodarskih sadržaja svakako treba usmjeravati u

planirane zone gospodarske namjene. Pri planiranju gospodarske namjene unutar građevinskih područja naselja

treba provesti pojedinačne analize kapaciteta prostora i infrastrukture na pojedinoj lokaciji te u planove ugraditi

odredbe o prihvatljivosti pojedinih gospodarskih djelatnosti u odnosu na primarnu stambenu namjenu.

PPU-om Grada Bjelovara zone u naseljima Ciglena, Stančići i Veliko Korenovo određene su kao područja

gospodarske namjene unutar građevinskog područja naselja iako bi obzirom na položaj i planirani sadržaj ove zone

trebale biti određene kao izdvojeno građevinsko područje gospodarske namjene.

Prostornim planovima (PPUG, GUP i UPU) određena je samo jedno zona ugostiteljsko-turističke namjene i to na

području naselja Trojstveni Markovac, ali je izgradnja građevina ove namjene omogućena u zonama mješovite,

poslovne – pretežito neporizvodne namjene te zonama sportsko-rekreacijske namjene.

Sadržaje ugostitejsko-turističke namjene koja bi svojim kapacitetima i djelovanjem mogli remetiti osnovnu funkciju

naselja - stanovanje treba planirati u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja.

Sportsko-rekreacijski sadržaji kao i sadržaji javne namjene uglavnom su koncentrirani u centralnom naselju. U

ostalim naseljima površine sportsko-rekreacijske namjene svode se na nogometna igrališta. Planirane površine

sportsko-rekreacijske namjene uglavnom su vezane uz veće zone planirane stambene i mješovite namjene.

Na području Grada ravnomjerno su raspoređena 34 groblja unutar administrativnih 21 naselja. Groblja su u

vlasništvu Grada i relativno dobro održavana.

Prilikom analize groblja u Prostornom planu uređenja grada Bjelovara uočene su određene neusklađenosti u

prikazima pojedinih groblja koje je potrebno korigirati u sljedećim izmjenama plana. Prostornim planom uređenja

Grada Bjelovara treba utvrditi građevinsko područje za postojeća groblja u naseljima Prgomelje (katoličko i

pravoslavno), Galovac (katoličko i pravoslavno) i Kokinac. Za pravoslavno groblje u naselju Novi Pavljani treba

izmjeniti namjenu iz javne i društvene namjene u građevinsko područje groblja.

Prema podacima Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora Grada Bjelovara, a koji su navedeni

u nacrtu „Strategije razvoja grada Bjelovara 2016-2020“ dokumentima prostornog uređenja potrebno je planirati

proširenje groblja „Borik“ i „Velike Sredice – katoličko“ u naselju Bjelovar te groblja u naseljima Klokočevac i

Trojstveni Markovac.

PRIORITETNI RAZVOJ NASELJA

S izuzetkom naselja Bjelovar i njegovih prigradskih naselja, postojeće stanje i demografske projekcije razvoja ne daju

temelja za očekivanje znatnijeg prostornog širenja ostalih naselja na području Grada. Ne očekuje se da će razvoj

naselja obuhvaćati veća prostorna širenja već se isti treba temeljiti na korištenju postojećeg prostora, a treba

razmišljati i o poticanju urbane / ruralne preobrazbe zapuštenih i napuštenih predjela.

Bjelovar kao najveće naselje i urbano središte čije centralne funkcije prelaze administrativne granice Grada Bjelovara

kroz cijelu je svoju urbanu povijest imao planiran svoj prostorni razvoj te je potrebno i ubuduće usmjeravati njegov

urbani rast. Pri razmatranju smjerova njegovog razvoja bitno je analizirati njegov povijesni razvoj, sadašnje stanje te

buduće perspektive.



109

Bjelovar je kao planirano naselje nastao na križanju prometnih pravaca (Zagreb)-Križevci-Daruvar te (Ivanić-Grad) –

Čazma – Đurđevac i navedeni su prometni pravci znatno utjecali i na njegov prostorni razvoj. Njegov nastanak nije

bio organski te je i odnos prema zatečenim seoskim naseljima koja su već postojala na tom prostoru bio

ambivalentan.

Prostorni razvoj tijekom 19. stoljeća obilježavalo je „popunjavanje“ gradske jezgre Bjelovara te razvoj današnjih

prigradskih naselja, odnosno ruralnih naselja u okolici grada – osobito onih koji su se spontano širili uz radijalne

prometne pravce.

Sl. 42.a. Povijesni razvoj Bjelovara: 18.

stoljeće

Sl. 42.b. Povijesni razvoj Bjelovara: 19.

stoljeće



110

Sl. 42.c. Povijesni razvoj Bjelovara: 20.

stoljeće

Krajem 19. stoljeća izgrađena je željeznička pruga koja je znatno usmjerila daljnji razvoj grada. Tijekom 20. stoljeća

grad je doživio intenzivan razvoj pri čemu je planski osmišljavan razvoj novih gradskih područja: područja južno od

centra do željezničke pruge te intenzivni razvoj prema sjeveru (gdje nije bilo prirodnih ni infrastrukturnih ograničenja).

Radne zone locirane su u jugoistočnom dijelu grada, južno i istočno od željezničke pruge. Intenzivno se razvijaju i

prigradska naselja uz radijalne prometne pravce.

Pri razmatranju budućeg prostornog razvoja Bjelovara smatra se da će na njegov daljnji razvoj bitno utjecati

promjena šire prometne situacije odnosno izgradnja brze prometnice (Zagreb) Vrbovec – Bjelovar – Virovitica gdje će

se po prvi put u povijesti grada promijeniti dominantni smjer ulaska u grad tj. on više neće biti iz smjera

sjeverozapada već će ojačati prometni pravac iz smjera juga.

Ovako važne promjene prometnih ulaza u grad u pravilu dovedu i do spontanog širenja građevinskih područja duž

takvih osi. Da se to ne bi dogodilo, odnosno da bi razvoj grada i dalje bio planski osmišljavan u budućnosti je

prioritetno promišljanje razvoja grada na jug i savladavanje današnje prepreke koju u prostoru čini postojeća

željeznička pruga.



111

Prometnom mrežom planirani su cestovni spojevi od novih čvorova na brzoj cesti do središnjeg gradskog područja te

spoj na istočnu i južnu obilaznicu koja će odteretiti središnje gradsko područje od tranzitnog prometa.

Sl. 43. Vizija razvoja središnjeg naselja Bjelovar u 21. stoljeću Vizija prostornog razvoja središnjeg naselja Bjelovar temelji se na sljedećim postavkama:

- jačanje širenja grada prema jugu ka novim prometnim ulazima u grad,

- sanacija, obnova i konsolidacija postojećih gradskih predjela sjeverno od pruge, odnosno između pruge

i zone vojnog kompleksa na zapadu,

- plansko usmjeravanje izgradnje gospodarskih, proizvodnih i trgovačkih sadržaja u zoni istočno od

pruge,

- plansko usmjeravanje razvoja novih gradskih područja južno od pruge,

- planiranje prometnih spojeva preko pruge, odnosno spojeva obilaznice i današnjeg izgrađenog

gradskog područja kako bi se stvorilo povezano i kompaktno gradsko tkivo,

- nastavak tradicije planiranja razvoja grada na razini lokalnih provedbenih planova (GUP, UPU).



112

OCJENA STANJA I SMJERNICE ZA PLANIRANJE ZONA IZDVOJENIH GRAĐEVINSKIH PODRUČJA IZVAN NASELJA

Postojeće zone izdvojenih građevinskih područja gospodarske namjene smještene su u centralnom naselju –

Bjelovar ili njegovom neposrednom okruženju.

Poslovne zona «Istok i Istok 2» - razvojem grada smanjili su se neizgrađeni prostori između radnih zona i urbane

strukture centralnog naselja. Stoga su ove zone danas u neposrednoj blizini stambenih gradskih predjela te ih treba

zadržati u postojećim gabaritima i dalje razvijati bez većih industrijskih pogona (osobito potencijalnih zagađivača).

Poslovna zona «Jug» - je stara industrijska zona grada Bjelovara uz Slavonsku cestu komunalno opremljen, ali sa

postojećom industrijskom djelatnosti koju treba modernizirati. Južni dio ove zone je u novije vrijeme izgrađen

uglavnom trgovačkim centrima. Obzirom na blizinu središta grada i dobru prometnu povezanost sa svim dijelovima

grada koja će biti ostvarena izgradnjom obilaznice Bjelovara, ovu zonu bi dalje trebalo razvijati kao uslužno -

trgovačko središte Grada.

Poslovna zona Novi Borik – Lepirac - područje ove zone zbog svojih prostornih i infrastrukturnih ograničenja nije

pogodna za veći razvoj industrije, ali je obzirom na dobru prometnu povezanost (smještana je uz sjevernu obilaznicu

grada Bjelovara) povoljna za smještaj lakših proizvodnih pogona (koji nisu infrastrukturno zahtjevni) kao i skladišnih i

logističkih-distribucijskih centara.

Bjelovarski sajam je zona smještana izvan urbanog područja centralnog naselja za koju je PPUG-om Grada

Bjelovara ostvarena mogućnost za proširenje i bolju prometnu povezanost izgradnjom planiranih prometnica.

Obzirom na tradicijiu poslovanja i preduvjete ostvarene prostornim planom ovu zonu treba zadržati na postojećoj

lokaciji uz modernizaciju i dopunu pratećim trgovačkim i ugostiteljsko-turističkim sadržajima.

Planirane zone izdvojenih građevinskih područja gospodarske namjene prostornim planom smještene su u južnom

dijelu Grada, a što je u skladu s razvojem šire prometne mreže odnosno izgradnjom brze prometnice (Zagreb)

Vrbovec – Bjelovar – Virovitica.

Gospodarska zona Korenovo razvoj ove zone prvenstveno ovisi o realizaciji planiranih prometnica (brze ceste

Vrbovec-Bjelovar-Virovitica i prometnice koja će povezivati brzu cestu i južnu obilaznicu Bjelovara). Zona nije

infrastrukturno opremljena, ali je za zonu izrađen Urbanistički plan uređenja kojim su stvoreni preduvjeti za daljnju

realzaciju zone. U ovoj zoni treba planirati smještaj novih većih industrijskih kompleksa i preseljenje pogona (silosa

žita, nečistih industrija i dr.) iz postojećih gospodarskih zona neprikladnih za urbana područja. Rezervna zona

gospodarske-proizvodne namjene predstavlja potencijal za daljnje proširenje i razvoj ove zone.

Zona malog i srednjeg poduzetništva "Velika Ciglena" - potencijal za razvoj ove zone je izgradnja geotermalne

elektrane „Velika Ciglena“, dobra prometna povezanost (državna cesta, blizina čvora „Nova Rača“ na palniranoj brzoj

cesti Vrbovec-Bjelovar-Virovitica), mogućnost povezivanja na mrežu postojeće infrastrukture, neizgrađeni prostor u

neposrednom okruženju osim radne zone u susjenoj Općini, te lokacija izvan područja vrijednog obradivod tla i

zaštićenog područja – ekološke mreže. Planovima razvoja gospodarstva na području Grada treba razmotriti

potencijale i mogućnost daljnjeg širenja ove zone.

Iako je PPU-om Grada Bjelovara ostvarena mogućnosti izgradnje ugostiteljsko-turističkih sadržaja unutar

građevinskih područja naselja nužno je prostornim planom odrediti uvjete izgradnje za ovu namjenu, a moguće je i

planiranje zone izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene vezane uz budući razvoj turizma

na ovom prostoru (eno-gastro turizam, turizam manifestacija, lovni turizam, ciklo, pješački i konjički turizam, …).



113

3.3. OCJENA STANJA I POTREBA IZGRADNJE PROMETNE INFRASTRUKTURE

OCJENA STANJA POSTOJEĆE MREŽE CESTOVNOG PROMETA I PROMETNICA PLANIRANIH PROSTORNIM PLANOVIMA

Postojeću mrežu cestovnog prometa obilježavaju glavni prometni pravci koji se poklapaju s državnim cestama na

području Grada te mreža nekadašnjih razvrstanih cesta koje su sada u nadležnosti Grada Bjelovara.

Problemi u cestovnoj mreži proizlaze iz:

- prolaska dijela tranzitnog prometa kroz samo gradsko središte zbog nedostatka cjelovito izgrađenih

obilaznih pravaca,

- izgradnje duž glavnih prometnih pravaca čime se smanjuje kategorija, dozvoljena brzina i propusna

moć prometnica,

- prijelaza preko željezničke pruge u jednoj razini,

- tehničkih elemenata i nedovoljnih sredstava za održavanje cesta.

Glavna prometnica koja se planira na području Grada Bjelovara svakako je pravac brze ceste prema Virovitici čime

će glavni ulaz u grad postati iz smjera juga. Planovima je planiran i dovršetak obilaznice Bjelovara (s više varijanti) te

izvedba spojnih cesta sa izlaza sa brze ceste prema području gradske aglomeracije Bjelovara.

Izgradnjom brze ceste znatno će se promijeniti prometna situacija Bjelovara jer će prvi put od utemeljenja grada

oslabiti važnost pristupa sa zapada a ojačati važnost pristupa gradu sa juga. Za pretpostaviti je da će se to odraziti i

na smjerove širenja izgrađenih gradskih područja.

Budući da će izgradnjom brze ceste Zagreb - Virovitica ojačati važnost pristupa gradu s juga, gdje će se promet

distribuirati na planirane obilazne ceste, za sami Bjelovar od velike je važnosti izgradnja spojnih prometnica sa

obilaznice prema centru grada kao i prema već izgrađenim gradskim predjelima sjeverno i južno od centra grada.

Ovi spojevi u načelu podrazumijevaju i izvedbu deniveliranih prijelaza preko željezničke pruge, kao bi se riješio

probelm pruge kao prostorne barijere. Ovi spojevi su planirani prostorno-planskom dokumentacijom ali ih treba

ugraditi i u konkretne razvojne planove te izvoditi paralelno s izgradnjom ostale prometne mreže.

OCJENA STANJA I OČEKIVANI RAZVOJ ŽELJEZNIČKOG PROMETA

Željeznički promet u Hrvatskoj od osamostaljenja je u stalnom padu i karakterizira ga neulaganje u infrastrukturu i

vozila što dovodi do pada prometa roba i putnika na željeznici. Razvoj željezničke infrastrukture u načelu se planira

na državnoj razini. Trenutno je na bjelovarskom smjeru željezničke pruge (L203) u izvedbi spoj Gradec – Žabno što

će donekle skratiti vrijeme putovanja između Bjelovara i Zagreba. No bez značajnijeg ulaganja u infrastrukturu i

željeznička vozila upitno je koliko će ovo doprinijeti atraktivnosti željezničkog prometa u odnosu na autobusni promet.

Potencijali razvoja putničkog željezničkog prometa nalaze se i u integraciji željeznice s ostalim sustavima prijevoza

(multimodalni prijevoz, park-and-ride sustavi, integracija sa biciklističkim prometom) te povezivanje željezničkog

prijevoza i turističke ponude na širem prostoru (izletnički vlakovi, tematske povijesne linije, povezivanje s

cikloturizmom itd.)

Planovima razvoja gospodarskih zona u istočnom dijelu Bjelovara potrebno je revalorizirati činjenicu da te zone imaju

mogućnost pristupa na željezničku mrežu što je prednost u odnosu na većinu drugih gospodarskih zona u Hrvatskoj.

Za nadati se je da će nastojanja EU na korištenju ekološki i ekonomski najisplativijih oblika prijevoza dovesti do

jačanja uloge željezničkog prijevoza u budućnosti što će gospodarskim zonama koje imaju pristup željeznici dati

prednosti u odnosu na zone koje takve veze nemaju.



114

SMJERNICE ZA RAZVOJ PROMETNE MREŽE

Smjernice za razvoj prometne mreže svode se na utvrđivanje prioriteta izgradnje planiranih prometnica. Ovo uvelike

ovisi i o izgradnji brze ceste prema Virovitici.

Neovisno o izgradnji brze ceste potrebno je dovršiti obilaznicu Bjelovara kako bi se u potpunosti izmjestio tranzitni

promet iz središta grada.

Potrebno je planirati, projektirati i graditi spojeve izgrađenog dijela grada s obilaznicom, uključivo i izvedbu

deniveliranih prijelaza preko pruge kako bi se osigurao suvremeni standard prometnica.

Biciklistički promet ima tradiciju korištenja u široj okolici Bjelovara. Zbog postizanja više razine sigurnosti i povećanja

atraktivnosti biciklističkog prometa potrebno je dalje ulagati u razvoj i uređenje biciklističkih staza.

Deregulirani željeznički prijevoz na razini EU omogućuje i lokalne inicijative za poboljšanje putničkog prijevoza

željeznicom, a mogućnosti za financiranje postoje i u ESI fondovima. Potrebno je istražiti mogućnosti za aktivnije

rješavanje problema suvremenog željezničkog povezivanja Bjelovara sa širom regijom i Zagrebom kao središnjim

željezničkim čvorištem ovoga dijela Hrvatske.

3.4. OCJENA STANJA I SMJERNICE ZA PLANIRANJE NA PODRUČJIMA POSEBNIH

OGRANIČENJA

SMJERNICE ZA PLANIRANJE NA PODRUČJIMA POSEBNIH OGRANIČENJA

Prirodne vrijednosti

Na području planiranog zaštićenog krajobraza koje obuhvaća sjeverni dio građevinskog područja naselja Gornje

Plavnice i naselja Kupinovac, treba zadržati postojeću veličinu i oblik građevinskih područja te odrediti površine i

uvjete za izgradnju izvan građevinskih područja, a posebno na vizualno istaknutim lokacijama. Uređenje postojećih i

eventualno širenje građevinskih područja kao i moguća izgradnja izvan građevinskog područja mora biti planirana na

način da se očuva postojeća krajobrazne raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz provođenje:

- saniranja devastiranih dijelova,

- zaštite značajnijih vizura od zaklanjanja većom izgradnjom,

- sprečavanja napuštanja i propadanja naselja s jedne strane, te nepotrebnog širenja građevinskih područja i

arhitektonski i urbanistički neprikladne izgradnje s druge strane,

- ograničenja izgradnje izvan granica građevinskog područja uz kontrolu veličine gabarita,

- sprečavanja napuštanja i zarastanja u šumsku vegetaciju manjih poljoprivrednih površina (voćnjaka,

vinograda, livada i oranica),

- planiranja koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) duž prirodne reljefne morfologije.

Planirani Spomenik parkovne arhitekture - Park na Trgu Eugena Kvaternika u Bjelovaru koje se dokumentima

prostornog uređenja predlože za zaštitu treba planirati, održavati i očuvati cjelovito što podrazumijeva očuvanje

elementa kompozicije i matrice, biljnog fonda te parternih ploha i elementa urbane opreme.

Ekološka mreža – NATURA 2000

Ekološka mreža –natura 2000 zauzima južni dio područja Grada Bjelovara. dio područja područje očuvanja značajna

za ptice (POP) - HR1000009 Ribnjaci uz Česmu obuhvaća prostor južno od Gudovačke ulice i ulica Velike Sredice,

Malo Korenovo t ulice Galovac (naselje Breza, te veći dio naselja Raići, Prgomelje, Gudovac, Veliko Korenovo, Malo

Korenovo, Galovac i Obrovica.



115

Za potrebe izrade III. izmjena i dopuna Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije izrađena je Strateška

studija o utjecaju na okoliš Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije (Dvokut ecro d.o.o., 2016) kojom su

procijenjeni mogući utjecaji planiranih zahvata koji su utvrđeni Planom. Na području Grada Bjelovara to su područja

izdvojene namjene planirana u naseljima Gudovac i Veliko Korenovo te planirane prometnice za koje je Strateškom

studijom o utjecaju na okoliš za pojedine lokacije utvrđeno:

Gospodarska zona Korenovo - industrijska zona planira se u neposrednoj blizini naselja i Bjelovara. Ciljevi očuvanja

su ptice vezane za ribnjake i vodene površine te se ne očekuje značajna prisutnost na okolnom području planirane

zone.

Letjelište u naselju Gudovac - letjelište se planira na području ekološke mreže gdje su ciljevi očuvanja ptice. Zbog

mogućih značajnih utjecaja predlaže se lokaciju premjestiti izvan područja ekološke mreže.

Planirana autocesta/ brza cesta Vrbovec – Bjelovar - Virovitica - na dijelu koridora ceste koji prolazi kroz područje

ekološke mreže HR1000009 Ribnjaci uz Česmu ciljevi očuvanja su ptice vezane za ribnjake i vodene površine. S

obzirom na to da se koridor planira na dovoljnoj udaljenosti od ribnjaka te da ih ne presijeca ne očekuje se značajna

prisutnost vrsta na okolnom području planiranog koridora te se utjecaj smatra zanemarivim.

Planirana državna cesta C7-a (planirana spojna cesta brze ceste/autoceste i sjeverne obilaznice Grada Bjelovara) -

na dijelu koridora ceste koji prolazi kroz područje ekološke mreže HR1000009 Ribnjaci uz Česmu ciljevi očuvanja su

ptice vezane za ribnjake i vodene površine. S obzirom na to da se koridor planira u području veće ili manje

izgrađenosti naselja, na dovoljnoj udaljenosti od ribnjaka te da ih ne presijeca ne očekuje se značajna prisutnost

vrsta na okolnom području planiranog koridora te se utjecaj smatra zanemarivim.

Zaštićena kulturna dobra

Za sve zahvate na zaštićenim i preventivno zaštićenim kulturnim dobrima upisanim u Registar kulturnih dobara RH,

kod nadležne ustanove za zaštitu spomenika (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine -

Konzervatorski odjel u Bjelovaru) potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti.

Za evidentirane elemente kulturne baštine primjenjuju se uvjeti izgradnje i mjere zaštite utvrđeni dokumentima

prostornog uređenja.

Zaštitne zone i građevine posebne namjene

Na prostoru zaštitnih zona vojnog kompleksa „Bilogora“ uvjeti izgradnje i korištenja prostora utvrđeni su odredbama

za provođenje važećih dokumenta prostornog uređenja.

U zoni zabrane izgradnje zabranjena je izgradnja, osim objekata za potrebe obrane.

U zoni ograničene izgradnje zabranjena je izgradnja:

- industrijskih, energetskih i sličnih objekata (dalekovoda, antena, skladišta metalnih konstrukcija, elektronskih

uređaja i drugih objekata) koji emitiranjem elektromagnetskih valova ili na drugi način mogu ometati sustav

vojnih veza,

- izgradnja zgrada viših od dvije nadzemne etaže (prizemlje i jedan kat) u neposrednoj blizini vojarne,

poglavito u smjeru Zagrebačke i Moslavačke gore.

U ovoj zoni moguća je:

- izgradnja novih, adaptacija i rekonstrukcija postojećih građevina moguća je uz suglasnost MORH-a,

- izgradnja novih, adaptacija i rekonstrukcija postojećih obiteljske zgrade, stambeno-poslovne ili poslovne

zgrada maksimalne visine prizemlje+1kat+potkrovlje bez ishođenja suglasnost MORH-a.



116

Zaštitni koridori infrastrukture

Na površinama obuhvaćenim koridorima infrastrukture nije dozvoljena nova izgradnja. Za sve zahvate u prostoru

(novu gradnja, rekonstrukciju postojećih građevina, te svako drugo privremeno ili stalno djelovanje u prostoru kojim

se uređuje ili mijenja stanje u prostoru) potrebno je ishoditi prethodne uvjete i odobrenje tijela ili osoba određenih

posebnim propisima.

Trasa za infrastrukturne zahvate u prostoru treba planirati tako da se prvenstveno koriste postojeći koridori i koriste

se zajednički za više korisnika.

REVALORIZACIJA PODRUČJA KOJA SE ŠTITE MJERAMA PROSTORNIH PLANOVA

Hrvatska je potpisnik Europske deklaracije o krajobrazima ali tema sustavnog planiranja i zaštite krajolika/krajobraza

jođ uvijek nije u potpunosti integrirana u sustav prostornog planiranja. Za razliku od formalno zaštićenih dijelova

prirode i dijelova ekološke mreže, vrednovanje i zaštita vrijednih prirodnih krajolika provodi se na razini prostornih

planova.

Do donošenja krajobrazne osnove (prostornoplanerske podloge integralne zaštite raznolikosti i identiteta krajolika te

prirodnih i kulturno povjesnih vrijednosti prostora), kao polazište za izradu prostornih planova treba obaviti prethodna

istraživanja i vrednovanja krajolika na razini većih područja i cjelina.

Planiranim zahvatima u prostoru treba što manje mijenjati krajolik kako bi se očuvale lokalne posebnosti, a posebno

treba:

- spriječiti napuštanje i propadanje naselja s jedne strane, te nepotrebno širenje građevinskih područja i

arhitektonski i urbanistički neprikladnu izgradnju s druge strane,

- spriječiti neprikladnu izgradnju na pejsažno eksponiranim lokacijama,

- optimalizirati geometrijsku regulaciju vodotoka i agromeliorativne zahvate u svrhu očuvanja preostalih

poplavnih površina, potočnih šumaraka i živica,

- spriječiti napuštanje i zarastanje u šumsku vegetaciju manjih poljoprivrednih površina (voćnjaka,

vinograda, livada i oranica), proplanaka i šumskih putova,

- planirati otvaranje proplanaka u šumovitim gorskim i brdskim masivima, posebno oko mogućih vidikovaca i

krajobrazno privlačnijih lokacija uz potoke i rijeke.

U smislu zaštite vrijednih krajolika posebno se ističe potreba revalorizacije prostora uz doline potoka Plavnice i

Bjelovacka te brežuljkastih prostora u sjevernom dijelu Grada.

Doline potoka Plavnice i Bjelovacka

Bjelovar je s istočne i zapadne strane obrubljen dolinama vodotoka Plavnice i Bjelovacka. Radi se o manjim

vodotocima koji nemaju visok vodostaj, ali široki koridor doline uz njih predstavlja potencijal za prostore za rekreaciju,

očuvanje prirodnih staništa i prirodnog krajobraza. U dolinama oba potoka planirano je i vođenje biciklističkih staza

što dodatno povećava atraktivnost ovih predjela.

Planskom zaštitom dolina potoka Plavnice i Bjelovacka potrebno je zaštititi prostor od neprimjerene izgradnje te ga

uključiti u planove razvoja grada kao prirodne poteze na istočnom i zapadnom perimetru grada.



117

Sl. 44. Dolina potoka Plavnice Sl. 45. Dolina potoka Bjelovacka (izvor: Google Street View)

Brežuljkasti krajolik sjevernog i istočnog dijela grada

U sjevernom i istočnom dijelu grada u predjelima naselja Kupinovac, Letičani, Puričani, Ciglena, Tomaš nalaze se

lijepi brežuljkasti krajolici s kojih se pružaju zanimljive vizure. Navedeni je prostor potrebno krajobrazno revalorizirati i

predložiti planske mjere zaštite u svrhu očuvanja vrijednosti krajolika i zaštite zanimljivih vizura.

Kako se radi o slabo razvijenim naseljima s tradicijom bavljenja poljoprivrednom djelatnosti očuvani krajolik mogao bi

biti polazište i za turistički razvoj ovoga dijela grada.

Sl. 46.a. Krajolik u okolici naselja Ciglena Sl. 46.b. Krajolik u okolici naselja Ciglena

Sl. 47. Krajolik u okolici naselja Tomaš



118

POPIS TABLICA

Tablica 1. Broj stanovnika Grada Bjelovara 1991., 2001. i 2011. po naseljima

Tablica 1.a. Naselje Bjelovar prema broju stanovnika 2011. po područjima

Tablica 2. Apsolutna i relativna promjena broja stanovnika Grada Bjelovara 1991.-2011. po naseljima

Tablica 2.a. Apsolutna i relativna promjena broja stanovnika 2001.-2011. po analiziranim područjima naselja Bjelovar


Tablica 4. Živorođeni u Gradu Bjelovaru 2000.-2014. po naseljima

Tablica 5. Umrli u Gradu Bjelovaru 2000.-2014. po naseljima


Tablica 7. Migracijsko kretanje stanovništva Grada Bjelovara po naseljima 2001.-2011.

Tablica 8. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima Grada Bjelovara 2011. po naseljima

Tablica 9. Doseljeno stanovništvo s područja Hrvatske u Grad Bjelovar 2011. po naseljima





Tablica 14. Predradni, radni i postradni kontingent stanovništva Grada Bjelovara 2011. po naseljima

Tablica 15. Pokazatelji dobne ovisnosti (opterećenosti radnog kontingenta) u Gradu Bjelovaru 2011. po naseljima

Tablica 15.a. Pokazatelji dobne ovisnosti (opterećenosti radnog kontingenta) u naselju Bjelovar 2011. prema

područjima

Tablica 16. Dobno-spolna struktura stanovništva Grada Bjelovara 2011.

Tablica 17. Muškarci Grada Bjelovara stari 15 i više godina prema bračnom stanju 2011.

Tablica 18. Žene u Gradu Bjelovaru stare 15 i više godina prema bračnom stanju 2011.

Tablica 19. Stanovništvo Grada Bjelovara staro 15 i više godina prema završenoj školi 2011. po naseljima

Tablica 20. Stanovništvo Grada Bjelovara staro 15 i više godina 2011. po naseljima

Tablica 21. Zaposleni u Gradu Bjelovaru prema sektorima djelatnosti 2011. po naseljima

Tablica 22. Udio (%) zaposlenih u Gradu Bjelovaru prema sektorima djelatnosti 2011. po naseljima

Tablica 23. Zaposleni u Gradu Bjelovaru prema rangu sektora djelatnosti 2011. po naseljima

Tablica 24. Zaposleni dnevni migranti u Gradu Bjelovaru 2011. po naseljima

Tablica 25. Zaposleni u naselju stanovanja Grad Bjelovara 2011. po naseljima



Tablica 28. Stanovi prema načinu korištenja 2011. u Gradu Bjelovaru, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i Republici

Hrvatskoj

Tablica 29. Populacijski potencijal naselja Grada Bjelovara 2011.

Tablica 30. Udio (%) stanovništva naselja u stanovništvu Grada Bjelovara 1991., 2001. i 2011.



119

Tablica 31. Rang naselja Grada Bjelovara prema veličini 2011., 2001. i 1991.




Tablica 35. Demografska valorizacija naselja prema dobi 2011.

Tablica 36. Osnovne namjene građevinskog područja naselja Grada Bjelovara

Tablica 36.a. Osnovne namjene građevinskog područja po prostornim cjelinama naselja Bjelovar

Tablica 37. Gustoća stanovanja i relativna veličina građevinskog područja naselja osnovne namjene

Tablica 38. Područja gospodarske namjene unutar građevinskih područja naselja

Tablica 39. Područja javne i društvene te sportsko-rekreacijske namjene i namjene za izgradnju groblja unutar

građevinskih područja naselja

Tablica 40. Zone gospodarske namjene (izdvojene zone izvan građevinskog područja naselja)

Tablica 41. Zaštićena kulturna dobra na području Grada Bjelovara

Tablica 42. Površine zaštitinih koridora infrastrukturnih građevina po tipovima

POPIS SLIKA

Sl. 1. Naselja Grada Bjelovara

Sl. 2. Položaj Grada Bjelovara u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Sl. 3. Prikaz broja stanovnika po naseljima Grada (podaci Popisa 2011. godine)

Sl. 4. Prikaz analitičkih područja unutar naselja Bjelovar

Sl. 5. Broj živorođenih, umrlih i prirodno kretanje stanovništva Grada Bjelovara 2000.-2014.

Sl. 6. Broj živorođenih, umrlih i prirodno kretanje stanovništva Bjelovara 2000.-2014.

Sl. 7. Migracijska obilježja stanovništva

Sl. 8. Struktura stanovništva Grada Bjelovara prema spolu i dobi (koeficijent maskuliniteta) 2011.

Sl. 9. Stanovništvo Grada Bjelovara prema petogodišnjim dobnim skupinama 2001. i 2011.

Sl. 10. Indeks starosti stanovništva po naseljima Grada Bjelovara



Sl. 13. Dobno-spolna struktura stanovništva Bjelovara 2011.

Sl. 14. Obrazovna struktura stanovništva

Sl. 15. Struktura stanovništva prema djelatnostima

Sl. 16. Sustav naselja Grada Bjelovara

Sl. 17. Mjesni odbori na području naselja Bjelovar

Sl. 18. Tipovi naselja po stupnju urbaniziranosti

Sl. 19. Primjeri različitih tipova naselja unutar administrativnog područja Grada Bjelovara



120

Sl. 20. Naselja po tipu razvijenosti

Sl. 21. Koncentracija naseljenosti u Gradu Bjelovaru 2011.

Sl. 22. Osnovne namjene građevinskog područja naselja bez područja GUP-a Bjelovar

Sl. 23. Osnovne namjene građevinskog područja naselja unutar obuhvata GUP-a Bjelovar

Sl. 24. Prikaz osnovne namjene građevinskog područja naselja po pojedinim naseljima Grada Bjelovara

Sl. 25. Analiza gustoće stanovanja u naseljima Grada Bjelovara (broj stanovnika po hektaru izgrađenog

građevinskog područja osnovne namjene)

Sl. 26. Područna školja u naselju Prgomelje

Sl. 27. Crkva i područna školja u naselju Galovac

Sl. 28. Mreža osnovnih škola u Gradu Bjelovaru

Sl. 29. Analiza groblja u prostorno-planskoj dokumentaciji Grada Bjelovara

Sl. 30. Zone gospodarske namjene na području Grada

Sl. 31. Križevačka cesta i Zagrebačka ulica - dio prometnog pravca prema Zagrebu

Sl. 32. Vukovarska ulica i Đurđevačka cesta - dio prometnog pravca prema sjeveroistoku (Đurđevac)

Sl. 33. Prometna mreža i razvrstane ceste na području Grada Bjelovara

Sl. 34. Postojeća prometna mreža na području Grada Bjelovara

Sl. 35. Planirana prometna mreža na području Grada Bjelovara

Sl. 36.a. Biciklistička staza u ulici Andrije Hebranga

Sl. 36.b. Biciklistička staza u ulici Petra Biškupa-Vene

Sl. 37.a. Napušteni koridor nekadašnje pruge prema Garešnici

Sl. 37.b. Biciklistička staza predložena je i u dolini potoka Bjelovacka

Sl. 38. Područja posebnih uvjeta korištenja (zaštićene prirodne vrijednosti)

Sl. 39. Zaštićena kulturna dobra na području Grada Bjelovara

Sl. 40. Područja ograničenja uz zone posebne namjene

Sl. 41. Zaštitni koridori magistralne infrastrukture

Sl. 42.a. Povijesni razvoj Bjelovara: 18. stoljeće

Sl. 42.b. Povijesni razvoj Bjelovara: 19. stoljeće

Sl. 42.c. Povijesni razvoj Bjelovara: 20. stoljeće

Sl. 43. Vizija razvoja središnjeg naselja Bjelovar u 21. stoljeću

Sl. 44. Dolina potoka Plavnice

Sl. 45. Dolina potoka Bjelovacka

Sl. 46.a,b. Krajolik u okolici naselja Ciglena

Sl. 47. Krajolik u okolici naselja Tomaš



121

POPIS KORIŠTENE LITERATURE

1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog

uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, srpanj 1997, izmjene i dopune 2013

2. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog

uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, svibanj 1999, izmjene i dopune 2013

3. Površine županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Državna geodetska uprava, Zagreb, 2002

4. Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije, Službeni glasnik Bjelovarsko-bilogorske županije br. 2/01, 13/04

– dvije izmjene, 7/09, 6/15

5. Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije - IV. izmjene i dopune – Nacrt konačnog prijedloga plana, 2016.

6. Strateška studija o utjecaju na okoliš prostornog plana bjelovarsko-bilogorske županije (Dvokut ecro d.o.o.,

2016)

7. Prostorni plan uređenja Grada Bjelovara, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 11/2003, 13/03 – ispravak, 1/09,

8/13 i 1/16

8. Generalni urbanistički plan Grada Bjelovara, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 7/04, 3/09 i 6/12

9. Urbanistički plan uređenja “Male Sredice” u Bjelovaru, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 07/99 i 07/06, 4/15

10. Urbanistički plan uređenja povijesne jezgre grada Bjelovara – zona A, Službeni glasnik Grada Bjelovara br.

06/00 i 02/11

11. Urbanistički plan uređenja Novi Borik - Lepirac, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 06/04, 07/06 i 06/10

12. Urbanistički plan uređenja Jug 1, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 10/04



15. Urbanistički plan uređenja uz Ulicu E. Bulešića u Bjelovaru, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 05/07

16. Urbanistički plan uređenja Sjever 2, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 11/07 i 07/12

17. Urbanistički plan uređenja sjeverno od Ulice Eugena Kumičića, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 11/07

18. Urbanistički plan uređenja istočno od Ulice Jakova Gotovca, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 04/08

19. Urbanistički plan uređenja gospodarske zone Korenovo, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 04/09

20. Urbanistički plan uređenja Sjeverozapad 1, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 04/09, 2/15


22. Urbanistički plan uređenja Istok 2, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 12/09

23. Urbanistički plan uređenja područja Povijesne jezgre Grada Bjelovara (zona “B”), Službeni glasnik Grada

Bjelovara br. 03/10

24. Urbanistički plan uređenja Jug 1 - sjeverni dio, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 06/10

25. Urbanistički plan uređenja Sjeverozapad 2, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 8/13

26. Urbanistički plan uređenja „Radničko naselje“, Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 06/14

27. Detaljni plan uređenja Sjever I. - 1. dio, "SGGB", broj 07/99 i 05/07

28. Detaljni plan uređenja zone Trojstveni Markovac 2, "SGGB", broj 04/08

29. Detaljni plan uređenja Naselja kralja Petra Krešimira IV., "SGGB", broj 05/11

30. Detaljni plan uređenja Jugozapad, "SGGB", broj 06/11



122

31. Detaljni plan uređenja Sjever I. - 2. dio, "SGGB", broj 07/01

32. Izvješće o stanju u prostoru Grada Bjelovara za razdoblje od 2009. do 2012. godine, Službeni glasnik Grada

Bjelovara br 05/12

33. Strategija gospodarskog razvoja Grada Bjelovara 2011. – 2015. Grad Bjelovar , prosinac 2010.

34. Strategija razvoja grada Bjelovara 2016. – 2020. - prijedlog strategije (Superna d.o.o. Čakovec, 2016.).

Literatura i izvori korišteni za izradu demografske studije:

35. Interaktivna karta, https://map.hak (12.5.2016.)

36. Klemenčić, Mladen (1990): Postupak vrednovanja dobnog sastava stanovništva, Radovi 25, 73-80.

37. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. - 2011., www.dzs.hr (12.5.2016.)

38. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001., www.dzs.hr (12.5.2016.)

39. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Metodološka objašnjenja, www.dzs.hr (12.5.2015.)

40. Središnji registar prostornih jedinica Republike Hrvatske, Državna geodetska uprava, Zagreb, 2013.

41. Tablogrami rođeni i umrli po naseljima, DZS, Zagreb.

42. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, NN 90/92.

43. Zakon o službenoj statistici, NN 103/03.

44. Zakon o službenoj statistici (pročišćeni tekst) NN 12/13.

45. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službenoj statistici, 75/09, 59/12.

prijedlog studije prostornog razvoja grada bjelovara · stanje i procesi u prostoru utvrđuju se...

Documents