primena+savremenih+tehnologija+u+nastavi.unlocked (1)

60
PANEVROPSKI UNIVERZITET „APEIRON“ BANJA LUKA FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE SPECIJALISTIČKI STUDIJ Nedeljko Klarić , prof. PRIMJENA SAVREMENIH SREDSTAVA INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA U OBRAZOVNIM PROCESIMA Mentor:Prof. dr Zoran Avramovi ć, dipl.inž.elek.

Upload: radenko-ivanovic

Post on 09-Aug-2015

132 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

5t54t45t54t

TRANSCRIPT

Page 1: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

PANEVROPSKI UNIVERZITET „APEIRON“ BANJA LUKA FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE

SPECIJALISTIČKI STUDIJ

Nedeljko Klarić, prof.

PRIMJENA SAVREMENIH SREDSTAVA INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA U OBRAZOVNIM

PROCESIMA

Mentor:Prof. dr Zoran Avramović, dipl.inž.elek.

Page 2: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 2

SADRŽAJ

• UVOD......................................................................................................................3 • INFORMATIZACIJA I OBRAZOVANJE.............................................................4

o Visoke tehnologije u društvu.......................................................................5 o Kompjuter u obrazovanju kao posrednik u obrazovanju.............................5

Razvoj i primjena.............................................................................5 o Promjene u obrazovanju.....................................................................................6

• MEDIJI U OBRAZOVANJU................................................................................12

o MULTIM EDIJA........................................................................................12 Virtuelna stvarnost.........................................................................14 Vještačka inteligencija i ekspertni sistemi.....................................15 Obrada slika...................................................................................19 Obrada zvuka.................................................................................21

• IZRADA DOBRE PREZENTACIJE....................................................................25

o Važnost prezentacije..................................................................................25 o Sastavljanje prezentacije............................................................................26 o Pravila u izradi prezentacije.......................................................................27 o Izrada prezentacije.....................................................................................27

Najava prezentacije........................................................................27 Početak prezentacije.......................................................................27 Cilj prezentacije.............................................................................27 Srž prezentacije.............................................................................28 Dobar završetak.............................................................................28

• IZRADA DOBRE PREZENTACIJE KAO OSNOVE ZA DOBRO PREDAVANJE............................................................................................................30 • IZRADA PREZENTACIJE U PROGRAMU POWERPOINT.............................33 • INTERNET KAO SREDSTVO U OBRAZOVNOM PROCESU........................40

o World Wide Web.......................................................................................41 o Elektronsko učenje (e-učenje ili engl. e-learning).....................................42

• Istorija učenja na daljinu................................................................45 • Definicija sistema elektronskog učenja.........................................49 • Elektronske knjige.........................................................................50 • Tele teaching..................................................................................50 • Edukativni programi......................................................................51 • Veb dnevnik...................................................................................51

• DOŽIVOTNO UČENJE........................................................................................53 • INTERAKTIVNA TABLA KAO SAVREM ENI DIDAKTIČKI M EDIJ............54 • ZAKLJUČAK........................................................................................................58 • LITERATURA......................................................................................................60

Page 3: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 3

UVOD U današnjem vremenu kada je napredak u tehnologiji ide neslućenim brzinama nastavnici koji rade u osnovnim i srednjim školama moraju da realno sagledaju situaciju da “kompjuterska revolucija” samo može da pomogne u njihovom radu u školi sa mladim generacijama. Nastavnici ne trebaju da imaju strah od novih tehnologija koje ako se savladaju samo će efikasnije usmjeriti nastavni proces i doprinijeti izvođenju kvalitetnije nastave. Ovdje se sada javlja evidentan problem, a to je na kojem stepenu su nastavnici ovladali primjenom novih informacionih tehnologija koje bi njima mogle da pomognu u njihovom poslu. Što se tiče prostora Brčko Distrikta u Bosni i Hercegovini može se reći da situacija nije na nekom zavidnom nivou, ali obzirom na sveukupnu situaciju koja je pratila državu Bosnu i Hercegovinu zadnjih godina situcija i nije toliko dramatična. Ovdje ću spomenuti da ima značajnih pomaka zadnjih 8 godina kada je uveden i predmet Informatika kao obavezan predmet u Osnovne škole u Brčko Distriktu. U tom vremenu počeli su u Osnovnim školama predavati predmet Informatika nastavnici koji su stručni i u dobrom dijelu škola oni su educirali ostale kolege za korišćenje novih informacionih tehnologija u nastavi. Ovdje se može konstatovati da mlađi nastavnici koji su završili studije zadnjih godina prilično dobro vladaju novim tehnologijama, dok poneke starije kolege imaju otpor od novih tehnologija smatrajući da to njima i nije toliko potrebno obzirom da su pred penzijom, kako oni kažu. Smatram da ti nastavnici nisu u pravu i da samo trebaju promijeniti razmišljanje u svojoj glavi i uložiti napore da savladaju minimum koji je potreban da mogu u svom predavanju koristiti nove informacione tehnologije kao i softver koji im može pomoći u njihovom predmetu. Ti i takvi nastavnici prvo treba da obezbijede računare kod kuće, literaturu koja im je najneophodnija da bi savladali osnovu koja im je potrebna da bi mogli da sutra u razredu primijene način rada koji je podržan kompjuterom. Nastavnici moraju da budu svjesni da moraju izdvojiti i određena f inansijska sredstva za pomenute potrebe, jer da se razumijemo ako hoćemo da pratimo dostignuća u informacionoj tehnologiji, to košta i nastavnici koji danas u cijeloj B i H imaju solidna primanja moraju to imati u vidu.

Page 4: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 4

INFORMATIZACIJA I OBRAZOVANJE VISOKE TEHNOLOGIJE U DRUŠTVU Razvoj visoke tehnologije može se pratiti kroz opštu istoriju razvoja tehnologija u posljednjih nekoliko vjekova. Nakon Drugog svjetskog rata u drugoj polovini 20. vijeka došlo je do ubrzanog razvoja nauke. Kako se udaljavamo od tog vremena fond naučnih saznanja sve se više ubrzava i u kratkom vremenu udvostručuje. Izumom kompjutera u društvenoj proizvodnji nastupaju visoke tehnologije (high tech), koje sa sobom donose umni naučni način rada kao vladajući način rada u društvenoj proizvodnji. Do naglog ubrzanja razvoja nauke je došlo zbog toga, jer visoke tehnologije skromne mogućnosti čovjeka podižu na nivo svoje ogromne moći. Uz pomoć takvih sredstava rada čovjek nekoliko miliona puta bolje vidi (elektronski mikroskop) ili v idi što ranije nikad nije mogao vidjeti (ultrazvuk i CT) ili pamti više od svih ljudi na planeti Zemlji, ili r ješava pet milijardi najsloženijih matematičkih operacija u jednoj sekundi, ili putem saznanja u genetici prilagođava živu i neživu prirodu svojim potrebama. U tim uslovima čovjek daleko brže uči i dolazi do novih saznanja. O naglom razvoju nauke i akumulaciji novih naučnih otkrića govore istraživanja UNESCO-a: “Sudeći po sadašnjoj stopi umnožavanja znanja i naučnih otkrića, ukupna suma znanja kojim će raspolagati čovječanstvo, bit će 4 puta veće od onog momenta kada dijete koje se rađa bude završilo fakultet. Kad to dijete bude navršilo 50 godina života ukupna suma znanja uvećat će se 62 puta, a 97 posto znanja u tom trenutku bit će otkriveno poslije njegovog rođenja”. U uslovima čestih tehnoloških promjena koje sa sobom donosi naučna revolucija postavlja se pitanje kakva i koja su nam znanja potrebna i kakav treba biti obrazovni sistem u tim uslovima. Nastupaju mašine koje učinkovitije od ljudi pamte, “misle” i rade (kompjuterska automatizacija materijalne proizvodnje dobara). Visoke tehnologije u kojima vlada umni naučni način rada potiskuju s istorijske scene jednostavne i klasične elektromehaničke tehnologije fizikalnih sistema industrijskog društva u kojima vlada fizički manuelni otuđeni najamni način rada i društvena vrijednost izrađena u materijalnim dobrima. Visoke tehnologije u radu i proizvodnji potiskuju politehnički obrazovni sistem čiji se je cilj obrazovanja sadržavao u pružanju ukupnog određenog znanja u funkciji primjene znanja. U uslovima akceleracije nauke visoke tehnologije izazvale su krizu obrazovanja i društva. Visoke tehnologije donijele su sa sobom novi cilj obrazovanja sadržan u pružanju opštih trajnih znanja i znanja za naučni način rada u funkciji primjene i stvaranja novih znanja. Nastupa naučno društvo koje uči, radi i stvara. Savremena nauka čiji je predmet naučnog interesa i proučavanja obrazovanje i njegov značaj u društvenoj proizvodnji, obrazovni sistem dijeli na dva dijela:

• formalni školski obrazovni sistem za djecu i omladinu (osnovno, srednje, više i visoko obrazovanje);

• trajno doživotno obrazovanje u kojem se globalno društvo u prvom planu usmjerava kao obrazovni sistem (učešće društvo).

Obrazovni sistem i obrazovanje u njemu za sve građane društva je jedini i to bez alternative način društvene proizvodnje. To je uslov egzistencije u globalnom svijetu poručuju nabrojene nauke. U današnje vrijeme slobodno se može reći da nastupa naučno društvo i potpuno nova civilizacija koja se razlikuje od dosadašnjeg društva i civilizacije

Page 5: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 5

u svemu što je do sada bilo poznato. U društvenoj proizvodnji u kojoj visokotehnološki naučni način rada, nova vrijednost sadržana je u prikupljanju, upotrebi, širenju i proizvodnji informacija znanja. U društvenoj proizvodnji, umjesto ekonomije koja se je temeljila na ekonomiji materijalne proizvodnje dobara, nastupa nova ekonomija koja se temelji na znanju. Ta ekonomija određena je s potpuno novim premisama društvenog razvoja. Narodi čije političke elite u razvoju društva odbacuju stari način društvene proizvodnje i koji ubrzano usmjeravaju društvo na izgradnju informacionog naučnog društva postižu vanredne privredne i svake druge pozitivne rezultate. Zbog brzog razvitka nauke, čestih tehnoloških promjena, globalno se društvo usmjerava kao obrazovni, naučni i proizvodni sistem. Prelaz iz privrede s materijalne proizvodnje dobara i prelaz s najamnog fizičkog načina rada u dematerijalizovanu tercijarnu privredu i umni način rada za sve građane društva, za djecu, omladinu i odrasle može osigurati organizovano svjesno i planski samo novi informacioni naučni obrazovni sistem s novim ciljevima obrazovanja koji ne daje znanja samo za postojeću tehnologiju, nego daje znanja za postojeću tehnologiju i tehnologije koje će doći. Daje znanja koje čitavog života omogućava učenje i stvaranje. Ta su znanja sadržana u opštim znanjima i trajnim znanjima i umijećima naučno-istraživačkog načina rada koji pruža mogućnost ubacivanja u promjene i participaciju u tim promjenama (nove strateške smjernice društvenog razvitka). Investicije u svijetu nisu usmjerene pretežno kao ranije u materijalnu proizvodnju dobara. Zato se strategije razvoja društva i investicije u svijetu usmjeravaju gdje je znanje i gdje se stvara znanje. Investicije u svijetu se usmjeravaju u integralnu visoko-tehnološku proizvodnju društva (obrazovanje, nauka, proizvodnja), u kojem se globalno društvo ustrojava kao obrazovni naučni i proizvodni sistem. Ukoliko je obrazovni sistem izvan integralne proizvodnje društva, u takvim uslovima ne stvara se naučna informacija ni vaspitanje novih kadrova za 21 vijek. KOM PJUTER U OBRAZOVANJU KAO POSREDNIK U KOM UNIKACIJI Razvoj i primjena Kada pogledamo danas je svjetski trend mijenjanje obrazovnog sistema. Tradicionalni sistem nastave putem predavanja kao centralnog dijela obrazovnog procesa pokušava se zamijeniti sa nekim efikasnijim oblikom učenja. Zbog tog razloga obrazovne ustanove moraju proći kroz radikalne promjene. Promjenama u društvu sa industrijskog na postindustrijsko značajno su se promijenila znanja koja su jednoj osobi potrebna da bi mogla uspješno obavljati neki posao. Sposobnosti koje se traže od radnika obuhvaćaju:

sposobnost samostalnog učenja razvijene komunikacijske sposobnosti (čitanje, pisanje, usmeno izražavanje i

slušanje) sposobnost rada u timu prilagođavanje novim okolnostima sposobnost razmišljanja (rješavanja problema-kritičke, logičke i numeričke

vještine)

Page 6: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 6

pretraživanje i vrednovanje informacija (gdje pronaći informacije te kako ih obraditi i prezentovati)

Od radnika se takođe očekuje i veći stepen stručnog znanja, odnosno viši stupanj radne spreme-otvara se sve manje radnih mjesta za koje je dovoljna niska stručna sprema, a visoka stručna sprema praktično postaje standardni nivo koji se očekuje od radnika. Pod uticajem takvih promjena mijenja se i sigurnost zadržavanja radnog mjesta-u naprednim zemljama postalo je uobičajeno promijeniti nekoliko radnih mjesta, pa čak i profesija u toku radnog vijeka. Radnici su takođe postali mobilniji, posao se često ne obavlja fiksno na jednom mjestu, već se mnogo putuje ili radi u vlastitoj kući. Tržište rada je dakle postavilo nove zhtjeve na obrazovnom nivou-danas je isto ulagati u edukaciju radnika kao što je npr. ulaganje u izgradnju pogona. Problem koji je postao očit sredinom 1980-ih je da obrazovni sistem ne prati potrebe za obrazovanjem koje je potrebno na modernom tržištu rada, posebno na visokoškolskom nivou. Potreba za visokoškolskim obrazovanjem je povećana, pa su zbog toga otvoreni novi univerziteti, a stari su počeli upisivati veći broj studenata. Te promjene nisu pratila i proporcionalno povećana finansijska sredstva što je rezultiralo skupljim studijama na kojima su se uslovi pogoršali-kako se sistem vrti oko predavanja, a povećao se broj studenata, interakcija na času se smanjila, a time i kvalitet predavanja. Neprilagođenost gradiva i sposobnosti koja se usvajaju, a uslovljena su novim potrebama, rezultovala su nepovjerenjem javnosti u visoke škole, što je smanjilo finansije i to je značajno pogodilo visoke škole koje sufinansira država. Problem cjelokupnog obrazovnog sistema je to što se kroz vrijeme izrazito povećala količina gradiva koje učenik mora usvojiti, a način predavanja se ustvari nije mijenjao vjekovima (promjene su se događale, ali u suštini princip je ostao isti). Za toliku količinu gradiva današnji sistem obrazovanja je neefikasan-učenici često ne dobiju znanja potrebna za nastavak školovanja, tako da postoji disproporcija predznanja potrebnog za prelazak na viši nivo (npr. prelaz iz srednje škole na fakultet, napredovanje na fakultetu od godine do godine itd.). Sa ovim promjenama paralelno se odvijala još jedna “revolucija”-informatička. Danas su računari dio naše svakodnevice, a zbog izrazitog poboljšanja efikasnosti postali su obaveza u radu. Danas se bez informatičke pismenosti ne može obavljati skoro ni jedan posao. Razvojem informacione i komunikacione tehnologije došlo je do njenog proboja u područje edukacije, te se pokazalo da se pravilnom primjenom računara u obrazovanju mogu riješiti mnogi problemi koje sam prije naveo. U daljem radu ću pojasniti promjene koje treba izvršiti u obrazovnom sistemu i kako se mijenja nastavni proces uvođenjem tehnologije. Promjene u obrazovanju Dakle može se konstatovati da obrazovni sistem treba promijeniti zbog potreba društva. Prvo ću objasniti razloge zbog kojih promjene nastaju da bi kasnije objasnio potrebne promjene:

Page 7: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 7

Količina informacija koju učenici moraju usvojiti brzo raste. Količina znanja na planeti Zemlji se duplira svakih 7 godina, a svakog dana nastane otprilike 10 000 naučnih radova!

Korišćenje tehnologije postalo je uobičajeno u obavljanju poslova. Otprilike 95% svih radnika koristi neki oblik informacione i komunikacione tehnologije.

Saradnja i timski rad su vještine koje svaki pojedinac mora imati. U današnjim radnim uslovima računa se da jedna osoba nije u stanju obavljati sav posao, zbog nedostatka kompetencija.

Dodatna obuka je potrebna kako bi osoba mogla da “prati” posao. Osoba koja je usvojila jedan stepen znanja ne može računati da će mu to znanje biti dovoljno za cijeli život. Tempo kojim se potrebno znanje mijenja zavisi od struke, ali računa se da u prosjeku za 5 godina znanje koje nosimo sa studija nije dovoljno za obavljanje posla.

Demografija studenta se promijenila. Sve više studiraju stari studenti i studenti koji nemaju prebivalište u mjestu obrazovanja. Ti studenti imaju i druge, važnije životne prioritete osim edukacije (posao, porodica itd.) i zbog toga oni ne mogu po cijeli dan boraviti na fakultetima.

Selekcija prilikom odabira škola i fakulteta je izraženija. Radije se biraju fakulteti i srednje škole koje pružaju konkretna znanja koja će ljudima koji ih pohađaju dati bolje šanse za zapošljavanje.

Pritisak vlasti se javlja kako bi se univerziteti prilagodili novim društvenim uslovima. Vlasti uglavnom traže pristupačnije studije (jeftinije studije, veće upisne kvote itd.). Vlada je takođe odgovorna i treba da potiče generalne promjene u školstvu bazirane na svjetskim trendovima.

Povećanja potražnja za obrazovanjem javlja se zbog svijesti stanovništva da će sa većim stepenom obrazovanja imati veće šanse za zapošljenje. Ovdje nailazimo na jedan problem da kapaciteti fakulteta nisu dovoljni. Inače ovdje moram konstatovati da u BiH od ukupnog broja nezaposlenih, veoma mali broj je nezaposlenih sa završenim fakultetom što potvrđuje gore navedene navode.Ovdje takođe moram da istaknem da BiH kao država mora da učini nešto da se obezbijede kapaciteti na fakultetima tako da svi mladi ljudi koji žele mogu upisati fakultet.

I pored toga što se u području obrazovanja očito otvaraju novi horizonti na svim nivoima školski sistem nije u stanju pružiti ono što društvo treba. Trenutno se ne koriste svi potencijali koje pružaju nova saznanja iz pedagogije i informacionih tehnologija. Kod klasične nastave postoji nesrazmjer između toga kako se podučava i znanja koja su na radnom mjestu potrebna. Tabela 1: Naglašeni elementi tradicionalnog pristupa obrazovanju i današnjih potreba Tradicionalni pristup Potrebe na radnom mjestu Činjenice Rješavanje problema Individualni rad Timski rad Testiranje Znati kako učiti Dijeljenje znanja na područja Interdisciplinirano znanje Primanje informacija Interakcija i proučavanje informacija Tehnologija odvojena od učenja Tehnologija integrisana u proces učenja

Page 8: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 8

U većini ustanova se kao primaran način prenošenja znanja koriste predavanja. Iako predavanja mogu biti ef ikasan način za prenošenje znanja, ona to za većinu učenika nisu. Istraživanja (koja su se vodila na polju efikasnosti predavanja) su pokazala da predavanja ne mogu poslužiti za sticanje vještina kritičkog razmišljanja, rješavanja problema i ne mogu poslužiti kao baza za doživotno učenje što je danas primarno. Možemo reći da nastava danas ima sledeće karakteristike:

Dominacija predavanja u nastavi. Na predavanja se troši otprilike 80% vremena, a nema saradnje i interakcije između profesora i učenika

Nastavnik je centralna ličnost u procesu podučavanja i on odlučuje o sadržaju predavanja i načinu procjene naučenoga. Nastavnik povremeno ispituje i testira učenike kako bi vidio da li su razumjeli izloženo gradivo i da li prate na predavanjima. Očekuje se da će, ako se podučavanje izvodi dobro, sposobni i ambiciozni učenici stvarno i naučiti izloženo gradivo.

Interakcije nema na svim nivoima:učenik-učenik, učenik-nastavnik i učenik-informacija. Interakcija je vitalna za efikasnije učenje, ali većina predavanja ima manjak interakcije. Npr. u odjeljenju od 30 učenika njih 5 će biti aktivno, dok će ostali učenici ostati pasivni (osim ako se ne prisile). Ako se grupa učenika poveća broj aktivnih učenika će se smanjiti. Nastavnik će u prosječnom predavanju od 45 minuta na interakciju potrošiti svega 5 minuta. Većina učenika sarađuje međusobno, no mali broj njih će pitati nastavnika u slučaju da im nešto nije jasno.

Manjak učenja na osnovu iskustva se javlja kod česte primjene predavanja. Pretpostavka da su predavanja efikasan način prenošenja preciznih informacija je kriva. Učenici većinu izloženog gradiva nisu u stanju registrovati. Npr. ako nastavnik ispredaje predavanje od 5 000 riječi učenici će biti u stanju registrovati njih 500, a ako predavanje uključuje prepisivanje sa table ili grafoskopa što je čest slučaj učenici neće biti u stanju registrovati veći dio gradiva. Zato predavanja predstavljaju samo pregled znanja koje se treba učiti, a ona sama nisu učenje.

Reprodukcija poznatih materijala se često koristi u nastavi. Učenik radi neki posao koji daje rezultat koji koristi samo nastavniku za evaluaciju, a ne širem krugu ljudi kao izvor novih spoznaja. Ovaj pristup budi kod dosta učenika negativne stavove.

“Tvornički” pristup podučavanju kakav je prisutan u današnjem obrazovanju potpuno je neprimjeren svijetu oko njega. Hijerarhijski top-down pristup koji je karakteristika tvorničkog pristupa edukaciji, u kojem je gradivo podijeljeno u čvrsto definisane cjeline, nastavnik podučava, a učenik sluša i čita ne pružaju dobar uvid u budući način funkcionisanja u društvu.

Tendencija promjena obrazovnog sistema je da trenutni sistem koji za svoj centar ima nastavnika, bude izmijenjen tako da u centru bude učenik. Ta struktura bi bila mnogo fleksibilnija.

Page 9: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 9

Model koji je koncentrisan na učenika je f leksibilniji zato što se mijenja pristup prema primanju znanja. Nastavnik više nije “čuvar” znanja, već dizajner znanja, tako da je pristup informacijama za učenike slobodniji. Dok klasična predavanja traže da učenik bude na određenom mjestu u određeno vrijeme, ako koristimo informacionu tehnologiju to ne mora biti tako. Znanju je moguće pristupiti sa više mjesta, a vrijeme učenja se prilagođava učeniku (ne mora se obavezno biti na predavanjima, mijenja se vrijeme koje nam je na raspolaganju da nešto naučimo itd.). Da bi se ostvario takav pristup obrazovanju potrebno je promijeniti način na koji se održava nastava. U tabeli 2 je prikazano poređenje nastave kako se održava sada i modernog pristupa nastavi kakav bi trebao biti. Tabela 2: Poređenje načina na koji se drži nastava, kakav je danas i kakav treba biti u budućnosti Klasičan pristup Moderan pristup Nastavnik podučava, učenici slušaju Nastavnici upućuju, motivišu i pružaju

informacije. Učenici su t i koji čine stvari, oni prezentuju, analiziraju, rješavaju probleme i konstruišu.

Rad učenika kao pojedinca se cijeni. Rad učenika u grupama se obeshrabruje i u neku ruku smatra varanjem.

Rad u timu se više cijeni, zato se emulira rad u stvarnom životu (uvijek se radi u grupi ljudi koja sarađuje). Individualnom radu se daje manji značaj.

Znanje je podijeljeno u predmete, koji se sagledavaju odvojeno, bez međusobnog povezivanja. Često se ne može shvatiti veza između različit ih predmeta iako ona postoji.

Predmeti integrišu znanja iz više područja, kako bi se razvili drgačiji pogledi na neka znanja i vješt ine. Ovaj pristup može pomoći u rješavanju nekih problema, a takođe omogućuje učenicima da povežu svoje interese sa znajem iz različit ih predmeta.

Gradivo se bazira na činjenicama, koje su često odvojene od stanja u ostatku svijeta.

Gradivo se bazira na problemima, t j. njihovom rješavanju. Učenici obavljaju zadatke za koje moraju prikupiti i obradit i realne podatke, kako bi mogli riješit i neki problem.

Nastavnik se smatra primarnim izvorom informacija.

Korist i se mnogo izvora znanja. Nastavnici pomažu i pot iču u korišćenju raznih izvora

Poređenje dva modela obrazovnog sistema

Page 10: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 10

poput štampanih materijala (knjige, skripte), interneta i dijaloga sa stručnjacima.

Štampani materijali su primarni način interakcije učenika. Čitanje i pisanje čine bit učenja.

Uz štampane intezivno se koriste i ostali mediji poput slika, videa i zvuka (govora). Na takav način učenici st iču iskustvo u korišćenju t ih medija, a ne samo u čitanju i pisanju.

Smatra se da je gradivo naučeno kada je učenik u stanju memorisat i i izložit i gradivo koje je dobio od nastavnika i iz knjiga.

Gradivo je naučeno kada je učenik u stanju riješit i neki problem, prezentovati informacije, komunicirat i o idejama i kada je učenik naučio kako učit i.

Škole su u većini pogleda odvojene od ostatka društva.

Učenje je svačija potreba i ostvaruje se kroz društvo. Komunikacione tehnologije poput računarskih mreža povezuju učionicu sa svijetom.

Iz svega ovoga može se zaključiti da je upotreba informacione i komunikacione tehnologije u nastavi izuzetno potrebna, zato što mnogi aspekti moderne koncepcije obrazovanja ne mogu biti ostvareni bez nje ili bi ih bilo jako teško ostvariti. Tehnologija se ne mora nužno koristiti za tako korjenitu reformu sistema, već može biti korišćena samo kao pripomoć. Kada gledamo kroz istoriju ljudskog komuniciranja, napredak u tehnologiji je oduvijek bio veliki, ako ne i najveći pokretač promjena u edukaciji. Tehnologija znatno utiče na ono što smo u mogućnosti napraviti, a u zadnje vrijeme su tehnološka “čuda” počela i participarati u našim odlukama o tome šta je najbolje da napravimo i na koji način. Iako su ljudi mogli čitati i pisati i prije izuma pisaće mašine, upravo je ta mašina omogućila nezaustavljivo širenje pismenosti te (skoro) neograničen pristup na papiru zapisanim mislima, događajima te različitim informacijama. Takav nagli razvoj sveopšte pismenosti je uveliko promijenio klasnu strukturu te je nepovratno promijenio kompletan obrazovni sistem. Treba napomenuti da; nažalost, proces opismenjavanja i dalje traje po cijelom svijetu. Iako danas mnogi imaju pristup različitim inovacijama u tehnologiji kao što su radio, televizija, kompjuter itd. i koristimo ih u svakodnevnom životu a da toga nismo svjesni, knjige, govor, olovka i papir još uvijek su i biti će najprihvatljiviji i najrašireniji način komunikacije. Zašto, to je tema velikog broja rasprava što se konstantno vode između dvije sukobljene strane. Na jednoj strani se nalaze informatički entuzijazisti koji promoviraju kompjuter, a na drugoj strani su “konzervativci” koji promoviraju papir i koji ne žele čuti za e-mail iako e-mail omogućava da kolega iz Amerike dobije naš članak “odmah”. Očito je da treba pronaći zlatnu sredinu, tj. treba prezentovati kompjuter kao još jedan od alata koji se može prihvatiti kao sredstvo komunikacije. Kao što je štampa prouzrokovala mnoge promjene u edukaciji, ali nije potpuno dovela do nestajanja rukom pisane riječi n iti verbalne komunikacije, tako i nove elektronske tehnologije moraju proći tu fazu traženja puta do potpune i permanentne implementacije u obrazovnom sistemu. Kada kažem implementacija, onda mislim na tačno to šta ta riječ znači-prihvatiti nešto kao dobro ili korisno te povezati ga i primijeniti da na najbolji mogući način unaprijedi ono što je bilo prije toga isto tako dobro ili korisno. A nikako da ga potpuno zamijeni.

Page 11: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 11

Nastavnici danas koriste nove tehnologije na način koji povezuje kompjutere i moderna dostignuća u sektoru telekomunikacija, a ako želimo imenom obuhvatiti sve aspekte primjene tog objedinjenja tehnologije u edukacijske svrhe onda bi najprikladniji naziv za takvu vrstu pristupa nastavi bio komunikacija primjenom kompjutera (u nastavku CM C-eng. Computer M ediated Communication). CM C se može koristiti na mnogo načina: e-mail, interaktivne poruke, velike i male diskusione grupe, velike video konferencije, on-line katalozi ili baze znanja, on-line učenje, različite programirane arhive podataka smještene na webu (podaci tipa slika, zvuk, tekst, video), kompletni campus informacioni sistemi ... itd. CM C promoviše interakciju koja često ne nalazi primjenu u tradicionalnim frontalnim metodama predavanja nastavnika. Ono omogućava učenicima slobodu istraživanja alternativnih puteva, tj. da pronađu i razviju svoj lični stil učenja. Jedno od najvećih prednosti ovog pristupa nastavi je da nastavni sadržaj i sve što ga prati i nadopunjava može biti dostupan u različitim oblicima (prvenstveno se ovdje misli na multimediju) bilo gdje i bilo kada u cijelom svijetu. Kompjuterske tehnologije pomažu profesionalnim edukatorima da podijele sa učenicima alate koji će njima poslužiti kao jedan primjeren način vodiča u procesu razvoja vlastitog znanja. Tehnologija uklanja prepreke u naučnom istraživanju na način da povezuje studente i eksperte da saradnjom zajednički dolaze do novih saznanja. Učenje više ne predstavlja osamljen proces nego nešto sasvim uobičajeno, svakodnevnu pojavu u velikom svijetu ljudi i primijenjene tehnologije. Prednosti i nedostaci korišćenja kompjutera u učenju i poučavanju Postoje mnoge prednosti korišćenja modernih pristupa učenja i poučavanja u obrazovanju (kao što je CMC), ali isto tako moramo biti i svjesni mnogobrojnih nedostataka, pa čak i opasnosti koje proizilaze iz korišćenja tehnologije u edukaciji. Jedna od najvećih prednosti, kako je već rečeno, sigurno je sveopšte prisutna informacija, instrukcija od strane nastavnika oslobođena od ograničenja u vremenu i prostoru. U nastavi sada možemo participirati u školi, kod kuće ili iz ureda. CM C pristup promoviše samodisciplinu te zahtijeva od učenika da preuzmu više odgovornosti za vlastito učenje. Nastavne aktivnosti mogu varirati od detaljno strukturiranih zadataka pa sve do “otvorenih” projekata gdje su učenici slobodni da razvijaju vlastiti stil rješavanja problema. Cilj je svakako razviti samomotivirajuće učenike željne znanja i istraživanja, ali svakako treba ponuditi pomoć kada god je ona potrebna. Korišćenje CMC-a se uglavnom odnosi na informaciju koja se prenosi u obliku teksta (npr. e-mail, forumi, diskusione grupe, chat itd) pa zato nastavnici moraju voditi računa da se svi učenici ne mogu dobro izraziti uz pomoć p isane riječi. Prednost korišćenja CMC-a u tehničkom pogledu su svakako jednostavnost cirkulisanja i arhiviranja datoteka i dokumenata. S druge strane, poteškoće pri savladavanju tehnologijom i prilagođavanje radu u novom sistemu (primarno se ovo odnosi na kompjutere te snalaženje u mrežnom okruženju) ponekad zahtijevaju mnogo više uloženog truda nego što je to u slučaju kod nekih tradicionalnih metoda. Tu još možemo svakako navesti i troškove nabave opreme te svakako i njenog održavanja. Nadalje ne postoji 100% siguran sistem te se tako srećemo sa i slučajevima pada jednog dijela ili ponekad čak i cijelih sistema. Ponekad možemo biti i izloženi tolikom kvantitetom dostupnih ili nadolazećih informacija vezanih uz određenu tematiku ili područje

Page 12: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 12

istraživanja da jednostavno ne možemo sami “filtrirati” željene informacije pa se nerijetko možemo naći u konfliktu tipa šta zadržati, tj. šta iskoristiti od mnoštva informacija, a šta zanemariti. To je zaista jedan veliki problem, a rješenja se vide u uvođenju ekspertnih sistema koji su u stanju, nakon što ih dobro definišemo i podesimo, da umjesto nas odaberu koja informacija ili koji sadržaj trenutno ima prioritet nad ostalima. Prednosti i nedostataka ima još mnogo ali ovdje smo se zadržali na onima koji više od ostalih dolaze do izražaja. Mediji u obrazovanju MULTIMEDIJA Pojam multimedija (multimedia)-dolazi od latinskih riječi multus (mnogi) i medium (medijum ili posrednik) Multimedija je kombinacija teksta, slike (pokretne ili nepokretne), zvuka, animacije, videa objedinjenih putem kompjutera i odnosi se prvenstveno na medije koji su po svojoj prirodi netekstualni, a ako je uključen tekst riječ je o kraćim uputstvima ili objašnjenjima. Čovjek je po svojoj prirodi takođe multimedijalan:istovremeno govori, sluša, gleda, osjeća okusom, mirisom i dodirom. M ultimedija predstavlja jedan koncept koji predstavlja povezanost tehničkih i softverskih dimenzija. Multimedija predstavlja jednu sveoobuhvatnu medijsku integraciju. Mogućnost da računar uspješno objedini zvuk, sliku i tekst u jedinstveni dokument, treba biti zahvalan velikom napretku tehnologije personalnih kompjutera kao hardverskih mogućnosti tako i softvera kao multimedijalnog programa. Rani multimedijalni programi nisu bili interaktivni. to znači da su informacije slijedile zadati raspored, a korisnik je bio ograničen samo na pomicanje za sledeću sliku na ekranu ili vraćanje na prethodnu. Osim toga uglavnom su informacije bile tekstualne, sa pozadinom sličnom stranici knjige.

• Interaktivna multimedija dopušta korisniku da kontroliše način na koji se informacije prikazuju.

• To znači da korisnik može upravljati dolaskom i odlaskom potrebnih informacija. Za rad u multimediji kompjuter treba biti opremljen sa:

• monitorom u boji • zvučnom karticom i zvučnicima (slušalicama) • video karticom • kamerom • pogodnim CD-ROM (DVD)

Multimedija koristi:

• Hardver za pohranjivanje multimedijskih programa-disk CD ROM, a u novije vrijeme i DVD disk

• Zvučnu karticu kao dodatnu karticu, koja se utakne u kompjuter i služi za analizu sadržaja zvučnih zapisa, kao i da ih reprodukuje putem zvučnika ili slušalica

Page 13: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 13

• Hiperlinkove koji korisniku daju slobodu da istražuje informacije na svoj način. To znači da korisnik sam kontroliše ono što uči i može sam da prilagodi brzinu rada

• Pretraživačke programe (engl. search). Pretraživanje je usmjereno prvenstveno na traženje teksta.

Pretraživanje:

1. po ključnoj riječi-služe za traženje širih tema ili informacija. Pretraživanje pomoću ključne riječi ima tu prednost što je brzo, jer se ne pretražuje cijeli tekst, već samo popis ključnih riječi.

2. po temi-obuhvaćaju pretraživanja samo naslova poglavlja i sekcija, tražeći podudarnost.

3. traženje određenog teksta-sporije, jer se pretražuje unutar puno veće količine podataka.

Primjena multimedije

• U poslovanju • Na javnim mjestima • Kod kuće • U obrazovanju

U poslovanju:

• poslovne multimedijalne aplikacije: marketing, prezentacije, reklame, simulacije, katalozi, ...

• obuka zaposlenih • videokonferencije • on-line prodaja

Na javnim mjestima:

• hoteli, autobuske i željezničke stanice, trgovački centri, muzeji i slično gdje kiosci-samostojeći računari nude prolaznicima informacije i pomoć

Kod kuće:

• PC računari, Internet (najveći izvor multimedijalnih programa i sadržaja) • samostalni uređaji i zabavne i edukativne sadržaje koji mogu biti i priključeni na

televizor (Playstation, Nintendo i sl.) • Porodica koristi računar za učenje U obrazovanju:

• obrazovne ustanove su najprikladnije mjesto za upotrebu multimedija

Page 14: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 14

• najmlađi uzrast-važna je grafika i animacija, kao i zvuk koji vrlo često zamjenjuje ili nadopunjuje tekst

• odrasli-slike-fotografije upotpunjene tekstom i video zapisi • oblik korišćenja multimedija u edukaciji:uključivanje učenika u proces izrade

multimedijalne aplikacije Multimedijski paketi Korisnik može danas stvoriti sopstvenu multimediju zahvaljujući brojnim softverskim paketima. Ti paketi se nazivaju autorski paketi (engl. authoring packages-coursware). Ovi softverski paketi se razlikuju po samoj složenosti, tako da imamo jednostavne programe i složene programe koje koriste profesionalci za multimedije. Pod pojmom kompjuterskog multimedijskog sistema podrazumijeva se kompjuterski sistem sposoban prikazati tekst, mirnu i pokretnu sliku sa pratećim zvukom. Bitno je da se korisniku informacija može prenijeti posredovanjem više različitih medija. Slika i prateći zvuk trebaju korisniku pružiti potpuniji doživljaj prikazanog sadržaja. Multimedijski kompjuteri opremljeni su sintetizatorima zvuka i stereo zvučnicima te su sposobni reprodukovati visokokvalitetan zvuk u stvarnom vremenu, tj. uporedo sa slikom na ekranu monitora. Kompjuteri se mogu priključiti na razglasne uređaje ili kućnu audioopremu, čime se dodatno može povećati kvalitet zvuka. Ponekad su kompjuteri opremljeni mikrofonom i sklopovima za prepoznavanje govora te su u stanju primati govorne naredbe. Hipertekst Osnovni zadatak hiperteksta (engl. hypertext) je povezivanje međusobno povezanih tekstualnih podataka u ukupnom skupu tekstualnih podataka, i to tako da je jednostavnom radnjom moguće uz pomoć te veze doći od jednog do drugog podatka (koji je s njime vezan). Dijelovi teksta na koje je moguće kliknuti mišem i tako pozvati prikaz drugoga dokumenta označeni su kako bi se razlikovali od ostalog teksta. Obično su to podvučeni ili različito obojeni dijelovi teksta. Takvo mjesto u dokumentu se naziva veza (engl. link). Pojam hipertekst, ako uzmemo preciznije, odnosi se na dokument koji sadrži samo tekst. Za dokument koji uz tekst sadrži nepokretne i pokretne slike i zvučne zapise ispravnije je upotrebljavati naziv hipermedija (engl. hypermedia). Najčešće se, međutim, pojam hipertekst upotrebljava i za hipertekst i za hipermedijske dokumente. Primjer raspostranjene upotrebe hipermedije su web stranice na Internetu. Virtuelna stvarnost Virtuelna stvarnost (engl. virtual reality-VR) je sistem koji se sastoji od računara, priključnih uređaja i programa koji treba da oponašaju stvarnost, tj. određenu čovjekovu okolinu. Oponašanje treba biti što vjernije i uključivati osjećajne doživljaje, a treba omogućiti i djelovanje čovjeka na tu nestvarnu okolinu. Objekti virtuelne stvarnosti trebaju imati svojstva što sličnija onima stvarnog svijeta:oblik, boju, prostornost i sl.

Page 15: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 15

Sistem virtuelne stvarnosti mora biti interaktivan, tj. mora korisniku pružati mogućnost primanja informacija iz virtuelne stvarnosti, ali i uticaj na tu virtuelnu stvarnost. To npr. znači da korisnik, osim što vidi predmete u nekoj nestvarnoj prostoriji, može te predmete i pomjerati. Sistem omogućuje korisniku doživljaje slične onima koje bi imao da se npr. nalazi u avionu, automobilu, unutar neke građevine i sl. Tri su glavna razloga primjene virtuelne stvarnosti. Prvi je razlog otkloniti opasnost za ljude i materijalna dobra. Tako npr. nema opasnosti za pilota koji uči upravljati “virtuelnim avionom” ili za vozača početnika pri vožnji “virtuelnim automobilom”. Drugi je razlog smanjenje troškova. Naprimjer, znatno je jeftinije iz graditi “virtuelnu zgradu” i pokazati je potencijalnom kupcu nego izgraditi stvarnu građevinu. Treći je razlog stvaranje “nemoguće stvarnosti”, tj. takve nestvarne okoline koja nije moguća u stvarnom svijetu. Primjenom virtuelne stvarnosti čovjek može “boraviti” u svijetu mašte, što se koristi u različitim zabavnim igrama. Sistemi virtuelne stvarnosti veoma puno se koriste u sistemima za zabavu. Različiti zabavni automati koji simuliraju vožnju avionom ili nekim drugim vozilom, borbu s virtuelnim protivnikom, simuliraju pucnjavu i sl., primjeri su primjene virtuelne stvarnosti. Za razliku od “ozbiljne” primjene, u ovom je slučaju često riječ o nečemu što bi bilo nemoguće doživjeti u stvarnom svijetu. Vještačka inteligencija i ekspertni sistemi Računar koji igra šah (aplikacija ekspertnih sistema koja je u meču od šest partija 1997. uspjela pobijediti svjetskog šahovoskog prvaka Garryja Kasparova), putni kompjuter, usisivač (robot) koji ima sposobnost zaobilaženja manjih prepreka koje detektuje senzorima, digitalne biblioteke, sistem za identifikaciju.......sve su to primjeri vještačke inteligencije. Mnoge ljudske aktivnosti kao što su, naprimjer, rješavanje križaljki, igranje igara, rješavanje matematičkih problema ili pak, vožnja automobila podrazumijevaju inteligenciju. Ako računari mogu obaviti takve zadatke, tada se predpostavlja da ti računari imaju određen stepen «vještačke inteligencije». (N.J. Nilsson, 1971.) Vještačka se inteligencija počela razvijati 50-ih godina 20. vijeka. To je tehnologija koja obuhvata metode i postupke koji koriste znanje da bi se upravljalo podacima i informacijama. Zašto kažemo da je ekspertni sistem inteligentan? Zato što je baziran na čovjekovom znanju. To znanje «pretvaramo» u program kojim se nastoji riješiti neki problem na način kako to čovjek čini kada koristi svoju prirodnu inteligenciju. Inteligentni sistem pokazuje sledeća svojstva:

1. ciljno usmjereno ponašanje 2. uči na temelju iskustva 3. koristi velike količine znanja 4. pokazuje svojstva svjesnosti 5. komunicira s čovjekom prirodnim jezikom i govorom 6. toleriše greške i nejasnoće u komunikaciji 7. odgovara u stvarnom vremenu.

Page 16: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 16

Osnovni dio ekspertnog sistema je baza znanja. Baza znanja sadrži sva znanja iz sistema za koji je namijenjen. Tu se nalazi jedan podsistem zaključivanja koji koristi to znanje da bi donio zaključak kako postupiti. Na kraju treba analizirati različite mogućnosti (mane i prednosti) u ostvarenju cilja. Ekspertni sistemi mogu zaključivati i donositi zaključke o svijetu koji ih okružuje, mogu razumjeti prirodni jezik ili spoznati i tumačiti složene vizuelne scene, mogu obavljati i druge vrste vještina koje zahtijevaju čovjekovu vrstu inteligencije.

Primjer ekspertnog sistema je sistem za prepoznavanje hoaxa (hoax je e-mail poruka lažnog sadržaja, poslana s ciljem zastrašivanja ili dezinformisanja primaoca).

U medicini postoji ekspertni sistem za uspostavu dijagnoze U autoservisu se može obaviti potpuna analiza stanja automobobila. Automobil se

kablovima priključi na ključno mjesto, koje kad se priključi na računar daje informacije o stanju automobila.

U novije vrijeme pojavljuju se intelugentni roboti koji će imati sposobnost učenja. EKS PERTNI SIS TEMI Ekspertni sistemi su sofistični računarski programi koji primjenjuju ljudsko znanje u specifičnim oblastima ekspertize da bi se riješili teški problemi. Često se predstavljaju kao sistemi sasatavljeni iz tri fundamentalna dijela: interfejsa, baze znanja i inferentne mašine. Baza znanja se veže za vještačku inteligenciju i ekspertne sisteme. Predstavlja jedan od tri ključna dijela ekspertnog sistema. Baza znanja sadrži znanje, koje je predstavljeno u obliku nestruktuiranog skupa činjenica i pravila.

Slika 1. Ekspertni sistemi su jedno od područja primjene vještačke inteligencije (Artificial Intelligence). Osnovna ideja se sastoji u nastojanju da se skup znanja (ekspertiza) koje posjeduju eksperti za određeno problemsko područje na određen način transferiše od čovjeka-eksperta na računar. To znanje se u određenom obliku pohranjuje na računaru sa

Page 17: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 17

ciljem da ga koriste neki drugi korisnici u rješavanju problema ili pružanju određenih sugestija. Cilj primjene ekspertnih sistema nije u zamjeni ljudskih eksperata već jednostavno u prikupljanju njihovog znanja i stavljanja tog znanja u oblik koji je raspoloživ širem krugu korisnika. Pored znanja, sledeća bitna osobina ES-a je mogućnost rezonovanja i zaključivanja, ali opet na osnovu određenih pravila koje definišu njegovi kreatori. Većina komercijalnih ES-a su tzv. «rule-based systems», odnosno sistemi zasnovani na pravilima. To znači da je znanje pohranjeno u formi «ako....onda» (if-then) pravila tako da slijede logiku rješavanja problema. Osnovne komponente ekspertnog sistema su:

Baza znanja (Knowledge Base) Mehanizam zaključivanja (Inference Engine) Korisnički interfejs (User Interface)

Baza znanja sadrži znanje u formi logike kako ljudski ekspert rješava određeni problem ili donosi određenu odliku. Baza znanja se konstruiše koristeći ES-razvojne alate koji pomažu ES-programerima da «prenesu» znanje na računar. M ehanizam zaključivanja je program koji koristi činjenice i pravila iz baze znanja da bi doveo do određenog zaključka. Osnovni ciljevi korišćenja ekspertnih sistema su:

Prikupiti i staviti na raspolaganje znanje u rješavanju određenih problemskih situacija kako bi moglo biti korišćeno od strane drugih korisnika, uz minimalnu obuku.

Standardizovati zaključke za date problemske situacije. Naime, često se dešava da više ljudi odgovarajući na ista pitanja daje različite odgovore. Stoga je bitno osigurati konzistentnost u odgovorima na postavljene upite. Naprimjer, postupak odobravanja kredita u banci može biti formalizovan na način da se koristi ekspertni sistem i da se na taj način izbjegnu problemi koji mogu nastati u različitim tumačenjima pojedinih aspekata procedure rješavanja kreditnog zahtjeva od strane različitih bankarskih službenika.

Osloboditi ljude-eksperte od rutinskog i repetitivnog rada i na taj način im dati više vremena za druge aktivnosti koje ekspertni sistemi ne mogu r iješiti.

Dokumentovati tehnike rješavanja određenih problema za buduće generacije. Mnoge firme imaju eksperte za pojedina problemska područja ali nemaju dokumentaciju o tome kako ti eksperti rješavaju probleme.

Primjer Ovdje ćemo dati primjer kreiranja jednog jednostavnog ekspertnog sistema koristeći DSS alat Decision Pro. Radi se o ekspertnom sistemu koji pomaže u donošenju odluke o odobravanju bankarskog kredita komitentu u zavisnosti od sledećih kriterijuma:

komitent mora da ima dovoljnu zaradu koja će pokriti zajam, mora biti označen kao stabilan, i mora biti odrasla osoba

Page 18: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 18

Slika 2. Ekspertni sistem (1)

Svaki od ovih kriterijuma se dalje raščlanjuje na podkriterijume. Tako npr. zadovoljavajući dohodak se definiše kao zarada koja je najmanje pet puta veća od iznosa zajma, a ne manja od nekog iznosa na godišnjem nivou. Stabilnost klijenta se određuje tako da mora biti najmanje 30 godina star ili oženjen, i da posjeduje zaposlenje u zadnje tri godine. I na kraju, klijent mora imati više od 18 godina. Sledeća slika prikazuje ovaj model:

Slika 3. Ekspertni sistem (2) Naravno, radi se o jednostavnom modelu, koji može biti upotpunjen sa većim brojem pravila kada se radi o konkretnom slučaju. U postupku kreiranja ovog modela, tj. Ekspertnog sistema, učestvuju eksperti iz kreditnog odjeljenja banke koji zajedno sa poslovodstvom banke definišu neophodne uslove ili kriterijume za odobravanje kredita.

Page 19: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 19

Nakon kreiranja, ekspertni sistem se u formi standardnog računarskog programa može dati na korišćenje bankarskim službenicima koji će pomoću njega obrađivati svaki kreditni zahtjev. Sličan model se može napraviti npr. U prodaji za utvrđivanje prodajnih cijena, prodaju na kredit, davanje popusta itd., sve u zavisnosti od određenih parametara kupca, od kojih se većina može predefinisati. U servisiranju, takođe, postupak rješavanja jednostavnijih problema se može predefinisati i dati na raspolaganje neiskusnim serviserima, dok se oni iskusniji i sa više znanja mogu upućivati na složenije probleme. Vještačka inteligencija Termin vještačka inteligencija-VI (artificial inteligence-AI) potiče od Johna M cCartyja i označava pojavu inteligencije koja je ostvarena na vještački način, t.j. putem programiranja računara. Vještačka inteligencija (AI) je izraz koji obuhvata nekoliko definicija. Većina eksperata se slaže da AI odnosi na dvije osnovne ideje. Prvo, ona podrazumijeva proučavanje procesa razmišljanja kod ljudi; drugo, ona se bavi predstavljanjem tih procesa preko mašina (računara, robota, itd.) Jedna od dobro poznatih definicija AI je «ponašanje mašine, koje bi bilo nazvano inteligentnim kada bi se tako ponašalo ljudsko biće». Neke sposobnosti se smatraju znakovima inteligencije:

Učenje ili shvatanje na bazi iskustva; Uočavanje smisla u neodređenim ili kontradiktornim porukama; Brzo i uspješno reagovanje na nove situacije; Rješavanje problema razmišljanja i ef ikasno usmjeravanje djelovanja; Shvatanje i zaključivanje na uobičajen, racionalan način; Primjenjivanje znanja pri djelovanju u okruženju; Prepoznavanje relativnog značaja raznih elemenata u datoj situaciji.

Konačni cilj AI je da sagradi mašine koje će oponašati ljudsku inteligenciju. Sposobnost sadašnjih inteligentnih sistema, čiji su primjeri komercijalni AI proizvodi, daleko su od toga da pokazuju iole značajniju inteligenciju. M eđutim, inteligentni sistemi postaju sve bolji kako vrijeme prolazi i korisni su već danas zbog efikasnosti mnogih poslova koji zahtijevaju ljudsku inteligenciju. Alan Turing, britanski AI pionir, dizajnirao je zanimljiv test kojim se utvrđuje da li računar pokazuje inteligentno ponašanje. Prema Turingovom testu, računar se može smatrati «pametnim» samo ako čovjek koji vodi intervju, tako što razgovara sa sagovornikom koga ne vidi, ne može da utvrdi da li je to ljudsko biće ili računar. Prema drugoj definiciji, vještačka inteligencija je grana računarske nauke koja se bavi načinima predstavljanja znanja, korišćenjem simbola prije nego algoritmima za obradu informacija. Obrada slika Slike se u računaru mogu stvarati samostalno, u nekom programu za crtanje ili se mogu preuzeti s različitih uređaja (digitalnih fotoaparata, mobitela, skenera i dr.). Veliki broj

Page 20: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 20

slika se može preuzeti i s interneta, ali pri njihovoj upotrebi treba imati na umu autorska prava autora slike. Postoji mnogo formata za kompjuterski prikaz slike. Zapis slike može biti vektorski (engl.vector graphic) i tačkasti ili rasterski (engl. bitmap graphic). Vektorski programi (npr. Autocad, M icrostation, CorelDraw i dr.), namijenjeni su izradi i obradi najprije tehničkih crteža, s mogućnosti crtanja u više slojeva i bez gubitka kvaliteta prilikom povećanja slike. Tačkasti ili rasterski programi (npr. Photoshop, Corel PhotoPaint, M S Paint i dr.) namijenjeni su izradi i obradi likovnih crteža, fotografija i dr. U tabeli su prikazani različiti formati čuvanja slika u računaru. Format Produžetak Veličina Tip Primjer TIFF (tagged image file format)

tiff Velika Tačkasta jabuka.tiff

GIF (graphic interchange format)

gif Mala Tačkasta medvjed.gif

JPEG jpg Mala Tačkasta me.jpg Windows bitmap

bmp Velika Tačkasta table.bmp

Windows metafile

wmf Velika Vektorska izlet.wmf

CorelDraw cdr Velika Vektorska logo.cdr

Slika3. Izbor formata za čuvanje slike u programu Paint

Page 21: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 21

Veličina slike zavisi od njene rezolucije, tj. od broja tačaka od kojih se slika sastoji. Što je rezolucija veća, slika je bolja, ali zauzima i više mjesta u memoriji. Programi za obradu slika imaju mogućnost čuvanja slika u različitim formatima. Slike koje će se slati internetom kao prilog poruci elektronske pošte ne smiju biti velike kako bi se što brže prenijele. Takođe, slike koje ćemo stavljati kao sadržaj web stranice ne smiju biti velike kako bi se stranica što brže učitala. Najpogodniji format za te slike je jpeg i gif. Naprimjer, ako je brzina kojom se spajamo na internet 56 Kb/s za preuzimanje slike s interneta koja je velika 1 M B trebat će približno 2,5 minute (1024*1024*8/5600/60). Znamo da je jedinica za prenos podataka Kb/s (kilo bit po sekundi) što je jednako 56 000 b/s (bita po sekundi). Ovdje treba uočiti da kod brzine prenosa podataka oznaka K iznosi 1000, a ne 1024 kao kod jedinice za mjeru kapaciteta memorije. Naprimjer u programu za crtanje (engl.M S Paint) moguće je promijeniti format u kojem je slika sačuvana kao što je prikazano gore na slici 3. Inače biranje programa za obradu slike zavisi oad više faktora. Kao prvo, programi za obradu slike dijele se na one koji obrađuju bitmape (ili rasterske slike, koje su sastavljenje od tačaka-pixela) i oni koji obrađuju vektorske slike (koje su opisane uz pomoć krivulja), pa je zbog toga prilikom biranja važno znati kakvu vrstu slika želimo obrađivati. Npr., fotografije koje su nastale digitalnim fotoaparatom ili skenirane slike su bitmape. Sledeće o čemu treba voditi računa je funkcionalnost koju treba da ima program za obradu slika. Funkcionalnost zavisi od toga za koju svrhu se obrađuje slika.-za web stranicu, za fotoalbum, za novine i slično. Ako se radi o profesionalcima koji obrađuju slike oni će vjerovatno odabrati neki od kvalitetnih profesionalnih programa od proizvođača kao što suAdobe (Photoshop ili Illustrator), M acromedia (Freehand ili Fireworks) ili Corel (CorelDRAW Graphics Suite). Obrada zvuka

Za stvaranje zvuka na računaru zaduženi su zvučna kartica i zvučnici. Zvučna kartica ima dva glavna zadatka. Pri unosu zvuka iz okoline u računar zvučna kartica digitalizuje zvuk (pretvara ga iz analognog u digitalni oblik). Pri stvaranju zvuka (reprodukciji) zvučna kartica pretvara zvučni zapis iz digitalnog u analogni oblik. Za digitalnu obradu zvuka potrebni su i dodatni

uređaji (mikrofon, pojačalo i dr.) i odgovarajući programi. U sklopu operativnog sistema Windows postoji jednostavan program za snimanje zvuka Sound Recorder kojim se uz pomoć mikrofona može snimiti zvuk u datoteku s nastavkom wav. Osim snimanja zvuka mikrofonom, u programu Sound recorder moguća je i jednostavnija digitalna obrada. Naredbe za obradu zvuka imamo u meniju Efekti (engl.Effects). Na računaru se mogu obrađivati i zvučne datoteke prenesene s drugih uređaja, npr. mobitela, digitalnog diktafona i dr. Muziku s audio CD-a moguće je pretvoriti u digitalni oblik, u datoteku s nastavkom wav koja se može kasnije obrađivati.

Page 22: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 22

Prilikom kopiranja zvučnih zapisa treba imati na umu autorska prava. Zvukove koje koristi operativni sistem i ostali programi u računaru zapisani su u formatu datoteka s nastavkom wav. Ovaj oblik sadrži vrlo kvalitetan zvuk i zato su wav datoteke velike. Ako ih želimo prenositi internetom ili sačuvati na nekom prenosivom digitalnom uređaju, bilo bi dobro ih pretvoriti u neki drugi, sažeti format. Pri sažimanju se u određenoj mjeri gubi kvalitet zvučnog zapisa. Jedno od mjerila kvaliteta zvučnog zapisa nakon sažimanja je engl. bit rate. To je količina bitova potrebna za zvučni zapis u jednoj sekundi. Mjerna jedinica je kb/s (kilobit u sekundi). Što je ovaj broj veći, zvuk je kvalitetniji, ali je i zvučna datoteka veća. U tabeli je popis najčešće korišćenih formata zvučnih datoteka. Format Ekstenzija Veličina Opis Microsoft Wave wav Velika Format zvučnih

datoteka firme M icrosoft

Audio CD cda Velika Format muzičkih datoteka na audio CD-ovima

MPEG Audio Layer 3

mp3 M ala Sažeti zvučni zapis

Windows Media Audio

wma M ala Sažeti zvučni zapis firme Microsoft

Real Audio ra M ala Najviše korišteni format za prenos zvučnih datoteka internetom u stvarnom vremenu

Midi mid Vrlo mala Format zvučnog zapisa instrumentalne muzike

Na internetu su najrasprostranjeniji zvučni zapisi u mp3 formatu. Format ra se od ostalih navedenih razlikuje po tome što se takav zvučni zapis može reprodukovati prije nego se prenese cijela datoteka. Zvučni zapis u ra formatu se može reprodukovati za vrijeme dok se datoteka prenosi na korisnikov računar. Kod ostalih zapisa treba čekati da se cjelokupna datoteka prenese na korisnikov računar i tek se onda može reprodukovati. Format mid može sačuvati samo zvučne zapise pojedinih muzičkih instrumenata pa mu je primjena ograničena.

Page 23: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 23

MULTIM EDIJA U NASTAVI Ovdje moramo konstatovati da korišćenje multimedije u nastavi ne započinje od grafičkog dizajna i samog rada u programu PowerPoint. Kada je korišćenje multimedije u pitanju mi na prvom mjestu moramo definisati:

• Koja će se izrazita pobiljšanja dobiti ako se koristi multimedija. M i možemo istaći da je jasna dobit vizuelnog prikaza za bolje usvajanje i povećanje aktivnog učešća učenika na predavanju. Ovdje mi moramo voditi računa da za razliku od klasičnog izlaganja, gdje imamo punu fleksibilnost toka nastave, multimedijalna prezentacija traži definisanu strukturnu šemu izlaganja i toka nastave koje se mi moramo uglavnom pridržavati. Za većinu nastavnika ovo nije novina ali i pored iskustva u programiranom izlaganju moj savjet je da se prvo napravi jedan dijagram toka, usko segmentiranih tema (blokova koji će imati definisanu hronologiju trajanja). Ovaj skup naslova mi najčešće koristimo u prikazu sadržaja izlaganja slajdova.

Struktura multimedijalne nastave Upotreba različitih medija

Poglavlja

Uvod Obrazovne aktivnosti Dodatni primjeri Zadaci

Mediji Grafika S til pisanja

Preoblikovanje klasičnog sadržaja u elektronsku formu • Mi trebamo obratiti pažnju na logistiku slajdova, a ne na grafički dizajn. Novi

alati i mogućnosti jako utiču na našu kreativnost. Kreatori prezentacija moraju da imaju u vidu činjenicu da je prezentacija za učenike da bolje usvoje gradivo, a ne za njih te ne treba previše trošiti vremena (naročito u početku se griješi) u dizajnu originalnih šablona, vizuelnih efekata i svih mogućih funkcija koje su na raspolaganju u programima za izradu prezentacija. Zato kreatori prezentacija treba da se koncentrišu na one efekte koji će doprinijeti jasnom i boljem prikazu informacije, a ne pratećih ukrasa (koji samo odvlače pažnju). Sa druge strane dok ne ovladate kompleksnijim funkcijama tehnički jednostavna prezentacija biće bolje i sprovedena.

Page 24: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 24

Uvod

Kratak prikaz sadržaja

Ovdje se ukratko predstavlja sadržaj poglavlja (tematske cjeline) kako bi učenici znali šta ih očekuje

Obrazovni ciljevi sadržaja

Preporučujem da se obrazovni ciljevi nalaze ispred obrazovnog sadržaja. Prednost jasno zapisanih obrazovnih ciljeva je u tome što: -olakšava komunikaciju između profesora i učenika jer profesor ovde naznačava šta treba učiti i učenici onda znaju šta da nauče -olakšava provjeru znanja i profesoru i učeniku

Sadržaj poglavlja

Ovdje se može prikazati sadržaj samo pojedinačnog poglavlja ili sadržaj svih poglavlja koja se prezentuju, tako da učenici imaju pregled cjelokupnog gradiva

Obrazovne aktivnosti “Znanje nije informacija već transformacija” Informacija Akcija

Primjena multimedijalne prezentacije će pomoći učenicima:

• da bolje upamte obrazovnu materiju • da bolje razumiju obrazovnu materiju • da razmišljaju vlastitom glavom • da uče na konkretnim praktičnim primjerima • da upotrijebe naučeno • da povezuju učenje sa vlastitom situacijom • da kontrolišu svoj lični napredak • da prepoznaju svoje jake i slabe strane

Korišćenje multimedijalne nastave treba da poveća kvalitet i ef ikasnost predavanja tako da će učenicima i profesorima ostati više vremena da timski ili samostalno rade na praktičnim “projektima” ili vježbama kao:

• da upotrijebe naučeno • da istražuju novo uz pomoć onoga što su naučili • da vlastitim riječima mogu izložiti sadržaj koji im je prezentovan • da predlože svoje vlastite primjere • da pitaju i raspravljaju sa drugima o datoj temi • da preuzimaju različite uloge

Page 25: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 25

U današnje vrijeme pristup Internetu i korišćenje PC računara, sa ogromnim brojem informacija, vježbi i simulacija daje nam jednu potpuno novu dimenziju za aktivnosti koje zahtijevaju praktičan ili projektni rad. Da bi iskoristili Internet i PC računar kod učenja treba voditi računa o povratnoj informaciji:

• pravilna primjena informacije ako postoji višestruki izbor • savjeti kako naći i dobiti informacije i ocijeniti njihovu validnost • savjeti kako mogu samostalno verifikovati uspješnost • kriterijumi ocjenjivanja rezultata koje su učenici napravili

Ovdje moram konstatovati da je nesporno da aktivnost sa povratnom informacijom i povećanjem personalizacije imaju bitnu ulogu kod učenja. Kada je naprednija faza korišćenja IT-a u nastavi dobar dio komunikacije na relaciji nastavnik učenik odvija se u elektronskoj formi. IZRADA DOBRE PREZENTAC IJE Danas u poslovnom svijetu veoma je važna izrada kvalitetne prezentacije. Osnovni principi izrade prezentacije:

VAŽNOS T PREZENTACIJE (Postoje različiti razlozi zašto se drži prezentacija:na fakultetu u sklopu nekog predmeta, na budućem poslu-potencijalnim poslovnim partnerima, za vrijeme sastanka, na konferenciji ....) • Inače komunikacija se smatra laka, ali to baš nije tako (Imamo samo jedan pokušaj, potrebno je govoriti s lakoćom, potrebno je pravilno tempirati-vicevi...) • Nesigurnost (Grčevi u želucu, suha usta, strah od neuspjeha u smislu: ja to ne mogu-nisam spreman, zaboravit ću šta sam htio reći, neću imati dovoljno materijala...) • Ankete pokazuju da su ljudi zabrinuti sa sledećim stvarima:

o Šta s rukama? o Koliko glasno govoriti? o Šta ako publika loše reaguje? o Šta ako imam previše materijala? o Pogrešna procjena vremena

• Treba se ne brinuti previše pošto svi gore navedeni problemi imaju praktična rješenja

• Veoma je malo ljudi koji mogu govoriti bez prethodne pripreme • Prilikom držanja prezentacije predavač ne smije doslovno sve čitati s nekog

papira • Predavač treba proučiti publiku

o Ko su oni o Jesu li iskusni u području koje se predaje o Koja su njihova očekivanja

Page 26: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 26

o Staviti se u njihovu poziciju • SVAKA POTENCIJALNA PUBLIKA HOĆE OD NAS KAO PREDAVAČA:

o Da dobro poznajemo materiju koju izlažemo o Da izgledamo uvjerljivo o Da poštujemo njih i njihova stajališta o Da skrojimo prezentaciju po njihovoj mjeri o Da zadržimo njihovu pažnju kroz cijelu prezentaciju

• ISTO JE VAŽNO ZNATI ŠTO PUBLIKA NE ŽELI: o Da je zbunjena o Da bude zaslijepljena naukom, tehničkim detaljima, stručnim izrazima o Da bude izgubljena u strukturi prezentacije o Da teškom mukom dođe do zaključka kako, ono što je izneseno, može

primijeniti za svoje potrebe o Da sluša nepripremljenog predavača

• VAŽNE SM JERNICE: o Kao predavač moramo se probati uživiti u grupu kojoj predajemo o Moramo imati na umu važnost našeg izgleda i organizovanost-trebamo

biti profesionalni o Moramo uvijek imati jasan cilj prezentacije koju radimo

SAS TAVLJANJE PREZENTACIJE

1. korak-SPISAK

(Ovdje ne trebamo gledati na redosljed i trebamo napisati-kratke napomene, ključne riječi ........, za jednostavnu temu otprilike 12 riječi, omogućava nam da stvorimo sliku prezentacije u glavi)

2. korak-SORTIRANJE (Sada pogledati spisak i odlučiti šta reći prvo, šta drugo..., vidjeti šta logički povezati i na koji način, razmisliti šta može poslužiti kao dokaz, primjer, teza iz prezentacije i kao posljednja provjera obično je dobro prepisati te bilješke)

3. korak-PREGLED SPISKA (Ovaj korak prolazimo ako je prezentacija od velike važnosti)

4. korak-IZRADA BILJEŠKI PREDAVAČA (Ovdje se obraća pažnja na koji način ćemo kazati nešto, a ne šta će mo kazati, trebamo proći kroz cijelu prezentaciju odjednom, pa se vratiti na detalje)

5. korak-ZADNJA PROVJERA (Najbolje je napraviti nakon određene pauze, treba napraviti probno predavanje, vjerovatno će mo htjeti izmijeniti d ijelove prezentacije, ali nesmijemo ovdje pretjerivati pa mijenjati skoro sve) ž

Page 27: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 27

PRAVILA: • Izabrati jedan način sastavljanja prezentacije i najbolje se njega samo držati

kasnije • Čitljivost bilješki predavača je veoma važna (moramo imati na umu da stajimo za

vrijeme predavanja) • Bilješke trebaju da mogu stati na ravnu podlogu • Uvijek se obilježavaju brojevi stranica • Trebamo odvojiti različite vrste bilješki (ono šta želimo reći i način na koji to

želimo reći, i sl.) IZRADA PREZENTACIJE

• Najava prezentacije o daje pregled prezentacije i or jentaciju o doprinosi organizovanosti o zavisi od veličine prezentacije o najavljuje pojedine elemente (“Npr. .......”) o upućuje na prirodu onoga šta slijedi (“Kratko ću se udaljiti od teme...”),

objasniti zašto • Početak prezentacije

o dobra prilika za postizanje dobrog prvog utiska o daje samopouzdanje osjećanje da je sve u redu nakon početnog straha o publici mora biti jasno radi čega se održava prezentacija o na slušaoce trebamo uticati na dva načina

• privući njihovu pažnju i zanimanje formalnost ili lagani pristup, pa formalnost iznenadite publiku nečim postavite im pitanja podstaknite znatiželju publike podsjetite publiku na nešto (čega se svi sjećaju) recite publici nešto dramatično citirajte nešto nemojte ništa reći

• sa slušaocima treba uspostaviti odgovarajući odnos

o veoma je važno da znamo da publika želi da prezentacija uspije o mi moramo da znamo kako nas publika želi da doživi (kao

stručnog, autoritativnog, simpatičnog......) o SNAGA ENTUZIJAZM A

• zarazan entuzijazam, ima snažan efekat • treba izabrati odgovarajuću formu obraćanja slušaocima

(naš izbor riječi odražava pristup publici) • treba povezati našu situaciju ili iskustvo s njihovim

o CILJEVI PREDAVAČA NA POČETKU PREZENTACIJE • definicija i opis teme

Page 28: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 28

• nabrajanje ciljeva • objašnjenje zašto je to potrebno • opis strukture prezentacije • prezentaciju počinjemo s nečim što privlači zanimanje i

potiče očekivanja slušaoca da će se prezentovati nešto što žele čuti

• ako je moguće, počinjemo s nečim što će zadovoljiti njihova specifična očekivanja

• stvoriti osjećaj da je prezentacija primjerena njima

o REAKCIJA PUBLIKE • treba razmisliti o tome kako se osjeća publika

o ADM INISTRATIVNA PITANJA • pozdraviti prisutne pojedince, obavijestiti o pauzi,

zabrani pušenja........ • naglasiti trajanje prezentacije

SRŽ PREZENTACIJE o ovdje je najvažnija dobra organizacija i struktura prezentacije o ovdje moramo biti usmjereni na slušaoca i uzeti u obzir njihove potrebe i

situaciju o STRUKTURA PREZENTACIJE

cijelo vrijeme trebamo da mislimo na strukturu trebamo objasniti logiku strukture reći na vrijeme koji redosljed smo odabrali svojom najavom treba omogućiti publici da nas prati vizuelna sredstva treba vezati za strukturu

o IS PRAVNO PRILIKOM DRŽANJA PREZENTACIJE da uvijek budemo jasni da stalno mislimo na publiku da opisujemo da nastojimo da ono što kažemo bude zapamćeno da upotrebljavamo vizuelna sredstva da dokazujemo da koristimo glasovne mogućnosti

o NEIS PRAVNO PRILIKOM DRŽANJA PREZENTAC IJE prazna priča ako pretjeramo u upotrebi stručnih izraza ako upotrebljavamo nejasne ili uopštene izraze ako neosnovano tvrdimo

o PAZITI N A POVRATN E INFORMACIJE PUBLIKE I KORISTITI IH o dali su nervozni, šaptanje, kimanje glavom, možemo li tražiti povratnu

informaciju..... • DOBAR ZAVRŠ ETAK PREZENTAC IJE

o dobar završetak prezentacije je važan kao i početak prezentacije o ciljevi prezentacije

ovdje treba izraziti konačne stavove

Page 29: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 29

izvući zaključke završiti prezentaciju s nekom pozitivnom, po mogućnosti važnom

izjavom ovdje treba osjetiti da ste kao predavač postigli svoje ciljeve i

ciljeve publike o NE SM IJETE

dovesti prezentaciju do kraja, i zatim ponovo nastaviti govoriti požuriti na kraju prezentacije i tako kraj prezentacije napraviti

konfuznim nepotrebno ponavljati izložena stajališta kao zadnju riječ reći “Hvala” (bolje je završiti s nekom misli)

o PREZENTACIJU UVIJEK TREBA ZAVRŠITI NA VRIJEME ovim se dobija poštovanje publike mogu se pojaviti nepredviđene okolnosti, unaprijed trebamo voditi

računa o njima

• TEHN IKE KOJE POBOLJŠAVAJU UVJERLJIVOS T I PRECIZNOST kod držanja prezentacije trebamo ustati, gledati publiku u oči i

pokazati šta znamo! “stajati čvrsto na zemlji”

o gdje ćemo stajati o kako ćemo se kretati-trebamo stajati uspravno i kretati se

gledati publiku oči o ako ne gledamo publiku u oči ostavit ćemo dojam

uplašene, nervozne, nestručne osobe o pogledom trebamo obuhvatiti cijelu publiku

kuda s rukama? o najbolji savjet:Zaboraviti ih o zaposliti ih (držati nešto, gestikulacija..)

gestikulacija o gestikulisati trebamo umjereno i spontano o treba namjerno pretjerati kod određenih pokreta

glas o treba govoriti glasno i naglašavati ispravno o treba redovno praviti pauze u govoru o treba voditi računa o pravilnoj interpunkciji o pažljivo birati riječi o govoriti jasno

dramatičnost o koristiti pauzu u prezentaciji dramaturški o koristiti poseban naglasak o ponekad pretjerivati u gestama o nešto neskriveno teatralno o moramo biti oprezni ovdje, ako ne uspije možemo pokvariti

dojam prezentovanja humor

Page 30: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 30

o može biti rizičan o treba se suzdržati od svega što je teško izvesti o ako su vicevi u pitanju prvo ih trebamo testirati

• VIZUELNI ELEMENTI o mi kao predavači smo najvažniji vizuelni element prezentacije o vizuelni elementi su u stvari namijenjeni publici, služe kao dodatni

podsjetnik predavaču o vizuelna pomagala

multimedijalni projektor interaktivna tabla grafoskop bijela metalna tabla video prospekti

o opšta pravila upotrebe jednostavan sadržaj smanjiti količinu informacija i broj riječi dijagrami i grafikoni imaju prednost pred čitanjem brojeva boje trebaju biti raznolike vizuelni sadržaj treba se poklapati s verbalnim moramo se uvjeriti dali se sve može dobro vidjeti, dali je jasno i

dali odgovara prostoru i opremi ako je potrebno napajanje strujom uvjeriti se dali postoji obraćati se trebamo publici a ne vizuelnom sredstvu ništa ne smije biti prepušteno slučaju-sve treba dobro provjeriti i

opet provjeriti.... • DRUGE MOGUĆNOS TI

o OPŠTE PRAVILO JE DA MORAMO BITI INVENTIVNI! SVE SE SKORO M OŽE UPOTRIJEBITI KAO VIZUELNO SREDSTVO. TO MOŽE BITI IZLOŽBENI PREDM ET ILI DRUGA OSOBA. U POSLOVNIM PREZENTACIJAMA TO MOGU BITI PROIZVODI, UZORCI, POSTERI ITD.

IZRADA DOBRE PREZENTAC IJE KAO OS NOVE ZA DOBRO PRED AVANJE Program M icrosoft PowerPoint je jednostavan program ali omogućava da se napravi izuzetna prezentacija. Predavanja koja su podržana multimedijalnim PowerPoint prezentacijama su daleko efikasnija i zanimljivija od klasičnih predavanja. Prezentacija se priprema prije časa i njen prikaz na času omogućava uštedu vremena koje bi bilo utrošeno za pisanje na tabli, a primjena multimedijalnih elemenata u prezentaciji zamjenjuje primjenu očiglednih nastavnih sredstava. Da bi nastavnik napravio dobru prezentaciju mora da poznaje tehnike rada u programu PowerPoint ali i da se ponaša prema sledećim uputama:

Page 31: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 31

Organizovanje prezentacije Kada kreiramo prezentaciju moramo voditi računa da sam sadržaj prezentacije bude logično oraganizovan, a prezentacija treba da bude pregledna. Prezentacija namijenjena predavanju ne treba da sadrži cijele i složene rečenice nego samo teze. Kod izrade prezentacije pojmove koji su važni treba naglasiti (npr. nekom drugačijom bojom od osnovnog teksta) tako da bi se privukla pažnja učenika i omogućilo bolje pamćenje. Na slajdovima treba da budu izložene samo teze. Detaljnija objašnjenja uz slajd se unose u bilješke (engl. Notes) što nastavniku može da pomogne kod pripremanja izlaganja. Ako se bilješke odštampaju zajedno sa slajdom, mogu se podijeliti učenicima kao materijal za učenje. Ovako se učenici oslobađaju pisanja u svoje sveske, koje se svodi na mehaničko prepisivanje teksta sa slajda. Samo gradivo učenicima će biti mnogo jasnije ako izlaganje nastavnika prati multimedijalna prezentacija. “Slika govori hiljadu riječi” i zato uz tekst u prezentaciju treba ugraditi slike, filmove ili animacije. Ovdje treba voditi računa da postoji ravnoteža između teksta i ostalih elemenata slajda. Efekte animacije sadržaja slajdova treba koristiti oprezno jer će imati pozitivan efekat samo ako se upotrijebe u pravom trenutku i na pravom mjestu. M oramo voditi računa da izbjegavamo efekte koji traju predugo. Sav sadržaj slajda treba da se pojavi odjednom, osim ako pojavljivanje jednog po jednog elementa može doprinijeti boljem razumijevanju složene materije. Što se tiče prelaza sa jednog na drugi slajd on treba da bude kontrolisan (mišem ili tastaturom), a ne automatski, jer nastavnik tada može da uskladi promjenu slajdova sa svojim izlaganjem. Broj slajdova Ako hoćemo da imamo dobru prezentaciju ona ne mora da ima puno slajdova, ali mora da sadrži sve teze. Broj slajdova po prezentaciji zavisi od gradiva, a kreće se od 20 do 30 za trideset minuta predavanja. Što se tiče prvog slajda on treba da sadrži naslov predavanja, naziv predmeta i ime nastavnika. Ako se predavanje izvodi izvan škole, onda prvi slajd treba da sadrži i ime škole. Mjesto i datum nisu obavezni, ali su poželjni. Ako koristimo staru prezentaciju, obavezno treba ažurirati datum tako da publika ima utisak da je prezentacija napravljena baš za njih. Kada je u pitanju drugi slajd tu se izlaže cilj predavanja u najkraćim crtama. Ovdje se može izložiti sadržaj same prezentacije. Sam cilj ovog slajda je da se učenici upoznaju sa gradivom koje će im biti izloženo. Na samom kraju prezentacije uvijek se treba dati kraći pregled svega što je prezentovano i konstatovati određene zaključke. Nakon predavanja može ostati prikazan prvi slajd ili slajd sa literaturom, mogu biti podaci o kontaktu i e-mail nastavnika i sl. Tekst u slajdovima Ovdje trebamo voditi računa da tekst na slajdu mora biti vidljiv za sve učenike prilikom projekcije slajda. Ovdje preporučujem da veličina teksta bude sledeća: naslov 44 tač, podnaslov 32 tač, ostali tekst 32-24 tač. Broj redova teksta po slajdu ne treba da bude veliki-ne više od sedam (zbog preglednosti). U prezentaciji ne smije biti pravopisnih i gramatičkih grešaka, jer to dokazuje (ne)profesionalnost nastavnika.

Page 32: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 32

Multimedijalni elementi prezentacije Multimedijalni elementi u prezentaciji utiču na percepciju i pamćenje slušaoca. Zna se da se informacija bolje pamti ako je primljena preko više čula. Informacije primljene čulom vida bolje se pamte od informacija primljenih čulom sluha (zato što se više od trećine moždane kore bavi obradom vizuelnih informacija), i zbog toga će slike i filmovi u prezentaciji privući pažnju i omogućiti da učenici zapamte gradivo izrazito bolje nego ako slajdovi sadrže samo tekst. Inače kada biramo nastavne metode koje će mo upotrebljavati na času i prilikom pravljenja same prezentacije moramo imati u vidu pedagošku teoriju: “Čovjek pamti 10% onoga što pročita, 20% onoga što čuje, 30% onoga što vidi, 40% onoga što čuje i vidi, 50% onoga o čemu diskutuje, 70% onoga što iskusi, 95% onoga što predaje”. Opšte je pravilo što se tiče dizajna prezentacije da na njoj ne treba da bude puno šarenila. Optimalno je koristiti tri-četiri boje. Treba voditi računa o skladu boja. Pozadina treba da bude ista za sve slajdove prezentacije, a dobro je da slika ili šara pozadine bude diskretna. Neke šare mogu da otežaju čitanje teksta. Trebalo bi koristiti animacije da bi privukle pažnju publike. Ako imamo previše animacija, jake boje, nedosljedan izgled slajdova, sve to čini prezentaciju neurednom i nesređenom. Uspješno predavanje ne garantuje dobra prezentacija u PowerPointu Obavezno sačuvati prezentaciju na računar prije prezentovanja i provjeriti da li funkcioniše prezentacija (da li postoji program za otvaranje prezentacije, da li su instalirani fontovi koji su korišćeni u prezentaciji, da li animacije rade itd). Nastavnik za vrijeme izlaganja treba da stoji. Tako privlači pažnju i uspostavlja kontakt sa učenicima koji slušaju. Samo izlaganje treba da bude jasno i glasno. Čitanjem teksta sa prezentacije ne može se zadržati pažnja učenika. Ovdje cilj nastavnika treba da bude da navede učenike na razmišljanje, i zbog toga u toku predavanja učenicima treba postavljati p itanja. M oramo paziti na broj slajdova i vremenski zadržavanje po jednom slajdu. Vrijeme za objašnjenje slajda zavisi od sadržaja, a preporučuje se da traje od 1 do 2 minuta. Dakle ovdje bih još rekao da je jako važan izbor sadržaja (teza) koji se stavljaju na slajdove, umijeća da se kaže puno sa malo riječi, nastavnik mora znati izdvojiti bitno od nebitnog. Napominjem, nastavnik treba uvježbati vrijeme predavanja kako bi vrijeme prezentovanja prilagodio planu časa. Ovdje moram naročito napomenuti da nastavnik svojim primjerom uči učenike kako treba pripremati prezentaciju i kako je treba izlagati! Program za izradu prezentacija Microsoft PowerPoint Prezentacija (engl. presentation) je izlaganje (prezentovanje) neke teme slušaocima. Programi za izradu prezentacija omogućuju kreiranje prezentacije na računaru. Kompjuterska prezentacija se može izvoditi uz usmeno izlaganje predavača ili samostalno. U ovom dijelu ću prikazati kako se izrađuje prezentacija u PowerPointu. Svaka se prezentacija sastoji od slajdova (engl. slide) koji su svojevrsne stranice prezentacije. Slajdovi mogu da sadrže tekst, slike, animacije, grafikone, filmove, muziku i dr.

Page 33: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 33

Izrada prezentacije u PowerPointu U programu PowerPoint prezentaciju možemo izraditi na tri načina:

1) Samostalna izrada prezentacije (engl. blank presentation) u kojoj korisnik sam određuje izgled i sadržaj svakog slajda (pozadinu, oblik i veličinu slova, raspored elemenata slajda itd)

2) Izrada prezentacije u dizajnu (engl. design template) gdje korisnik bira između ponuđenih gotovih šablona koji se dobiju uz program. Time se bira izgled slajda (pozadina, oblik i veličina slova itd.), ali ne i sadržaj.

3) Izrada prezentacije uz pomoć čarobnjaka (engl. From AutoContent wizard). Program postavlja pitanja korisniku i na temelju odgovora zaključuje o kojoj je vrsti prezentacije riječ. U skladu sa namjenom prezentacije program korisniku nudi prikladne uzorke slajdova s unaprijed upisanim tekstom koji korisnik zatim može zamijeniti vlastitim tekstom.

Način izrade prezentacije bira se desno u panel prozoru u okviru New Presentation u prozoru PowerPoint programa.

Prozor programa Microsoft PowerPoint

6

12

3

4 5 7

8

9

Page 34: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 34

Prozor programa PowerPoint se sastoji od:

1) Naslovne trake (engl title bar) koja sadrži naziv aktivnog dokumenta i naziv programa te dugmad za upravljanje veličinom prozora i zatvaranje prozora

2) Traka sa menijima (engl. menu bar) sadrži tekstovne menije s naredbama programa PowerPoint u tekstovnom obliku

3) Alatne trake (engl. toolbars) sadrže slikovno prikazane najčešće naredbe programa PowerPoint. Uključuju se i isključuju ako idemo u meni View i naredba Toolbars

4) Panel prozor (engl. task pane) se otvara zavisno o odabranoj naredbi, a služi za biranje željenih naredbi vezanih za određeni zadatak. M oguće ga je zatvoriti, ali i ponovo otvoriti ako idemo u meni View i komandom TaskPane

5) Okvir sa popisom slajdova sadrži dva prikaza:Outline-prikazuje se popis slajdova koji sadrže naslove i tekstove slajdova i Slides-prikazuje umanjene slajdove

6) Prikazi pogleda (engl.View) određuju način na koji se slajdovi prikazuju. Pogledi mogu biti Normal View-običan pogled, Slide Sorter View-pogled sortiranih slajdova i Slide Show-dijaprojekcija trenutnog slajda

7) Okvir slajda-služi za rad sa slajdovima ( ili v iše njih) 8) Okvir bilješki (engl. notes pages)-služi za unošenje napomena i komentara

predavaču i nije vidljivo prilikom dijaprojekcije 9) Statusna traka (engl. Status bar)-sadrži podatke o broju slajdova, odabranom

šablonu i jeziku prezentacije

Izrada prezentacije upotrebom gotovih šablona (templates) U okviru panel prozora desno u polju New Presentation biramo opciju Slide Design-Design Template i onda u naslovu Apply a design template biramo šablon-uzorak slajdova koji želimo imati u prezentaciji. Na prvom slajdu pojavljuje se okvir za tekst- Klick to add title. Klikom u taj okvir postojeći tekst se izbriše i umjesto njega napišemo naslov prezentacije. Na isti način se dodaje i podnaslov ili se okvir za podnaslov izbriše. Okvir za tekst, kao i svi ostali objekti se brišu tako da se označe i pritisne taster Delete. Okviru za tekst se može promijeniti veličina tako da se klikne na njegov rub. Kad se pokazivač miša postavi na rub i promijeni u strelicu, povuče se u željenom smjeru. Tekst se uređuje naredbom Format/Font ili upotrebom alatne trake Format (isto kao u Wordu). Napomena: Prezentacija izrađena u PowerPointu može se sačuvati u mnogo različitih formata, ali se najčešće čuva u formatu ime_prezentacije.ppt ili u obliku

Page 35: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 35

ime_prezentacije.pps. U principu dok se prezentacija izrađuje i mijenja lakše ju je sačuvati u formatu ppt. Gotovu prezentaciju lakše je sačuvati u formatu pps.

Dodavanje novog slajda

Novi se slajd dodaje klikom na dugme New Slide u alatnoj traci Formatting ili naredbom Insert/New Slide. Dodavanjem novog slajda otvori se desno u panel prozoru naslov Slide Layout u kojem se bira oblik novog slajda.

Page 36: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 36

Premiještanje, kopiranje i brisanje slajdova

Slajdovi se premiještaju, kopiraju i brišu povlačenjem miša ili upotrebom naredbi Cut, Copy i Paste kao i u drugim programima (npr.Word). Ove se radnje mogu izvoditi u Običnom pogledu-Normal View i u S lide S orter View.

U Običnom pogledu slajdovi se premještaju ovako. U okviru s popisom slajdova označe se slajdovi koje treba premjestiti, odabere se naredba Cut, postavi se pokazivač miša na mjesto na koje se slajdovi žele premjestiti te se odabere naredba Paste.

Na isti način se i kopiraju slajdovi, samo se umjesto naredbe Cut upotrebljava naredba Copy. Za označavanje slajdova vrijede ista pravila kao i kod označavanja teksta (taster Shift i klik miša za slajdove koji su u nizu, taster Ctrl i klik miša za slajdove koji nisu u nizu).

Slajdovi se brišu tako što ih prvo označimo u okviru s popisom slajdova i nakon toga pritisnemo taster Delete. Umetanje sadržaja na slajdove

Na slajdove se mogu umetati različiti objekti: slike, crteži, grafikoni, f ilmovi, muzika i dr. Svi se ovi objekti mogu umetati na različite načine. Već pri dodavanju novog slajda u naslovu Slide Layout možemo odabrati izgled slajda (naslov, tekst, grafikon, tabela, slika i dr.).Nakon izbora opšteg izgleda slajda na slajdu se pojave ikone ispod kojih piše “Kliknite na ikonu za dodavanje sadržaja”. Klikom na odgovarajuću ikonu umeće se izabrana vrsta sadržaja na slajd.

2. Umetanje grafikona 3. Umetanje gotovog crteža 4. Umetanje slike 5. Umetanje dijagrama ili organizacionog grafikona 6. Umetanje medijskog isječka Ikone za izbor sadržaja Objekti se mogu umetati u slajd i pomoću menija Insert i uz pomoć alatne trake Drawing i na druge načine.

1 2 3

4 5 6

Page 37: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 37

Zaglavlje i podnožje (Header and Footer) Uobičajeno je u zaglavlju ili podnožju slajda napisati ime i prezime autora prezentacije i (ili) ime firme, ime proizvoda koji se predstavlja, datum i vrijeme, broj slajda i slično. Zaglavlje i podnožje umeće se naredbom View/Header and Footer, gdje se uređuju postavke zaglavlja i podnožja. Tekst upisan u zaglavlje i podnožje bit će prikazan na svim slajdovima ako klknemo na dugme Apply to All ili samo na jednom slajdu ako se klkne na dugme Apply. Prikaz prezentacije Naredbom Slide Show/View S how ili tasterom F5 na ekranu monitora se prikazuje prezentacija u obliku kako će je vidjeti publika pri prezentaciji. Ako se želi prikazati prezentacija od trenutno aktivnog slajda pa do kraja, bira se dugme prikaza Slide Show. Tokom prikaza prezentacije moguće je pisati po ekranu povlačenjem miša (slično kao što se tokom predavanja piše po tabli). Ta se mogućnost uključi naredbom Pointer Options gdje uzmemo alat Pen iz menija koji se prikaže desnim klikom miša. Animacije Gledaocima prezentacije pažnja se može dodatno privući animacijom objekata na

slajdovima. Animacijom objekti postaju pokretni i promjenljivi. Objekti se mogu kretati po slajdu, pojavljivati ili nestajati, vrtiti i dr. Prilikom animacije na slajdu važno je odabrati pravu mjeru kako bi se pažnja usmjerila na temu slajda, a ne na samu animaciju. Animacije zato moraju biti u funkciji sadržaja, a ne same sebi svrha. Animacija se slajdu dodaje nakon što je unesen sav sadržaj i i uređen izgled slajdova. Animacijom se može odrediti:

a) Ulaz (engl. entrance)-način pojavljivanja objekta.

b) Isticanje (engl. emphasis)-isticanje objekta za vrijeme prikazivanja.

c) Izlaz (engl. exit)-način uklanjanja objekta. d) Putevi animacije (engl. direction)-način na

koji se animacija izvodi. Animacije se dodaju tako što se u običnom pogledu (engl. normal) odabere slajd koji se želi animirati, pa se u meniju Slide Show odabere naredba Custom Animation nakon čega se otvara naslov Custom Animation kao na slici lijevo.

1 2

6

5

4 3

Page 38: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 38

Uloga pojedinih dugmadi i polja u prozoru Custom Animation je sledeća: 1. Add Effect-dodavanje animacije 2. Remove-uklanja animaciju 3. Play-provjerava učinak animacije 4. Slide Show-klikom na ovo dugme pokreće se prikaz animacije 5. Re-Order-mijenja redosljed izvođenja pojedine animacije 6. Start-početak animacije, Speed-brzina animacije

Način izmjene slajdova Slajdovi se prikazuju u redosljedu jedan iza drugog. Program PowerPoint nam omogućuje izbor načina na koji će slajdovi smjenjivati jedan drugog. Zamjena slajdova može biti sasvim jednostavna ( jedan slajd nestane i pojavi se sledeći) ili uz različite vizuelne efekte (animacije). Način na koji će se slajdovi smjenjivati određuje se naredbom S lide S how/Slide transition. Ako izaberemo ovu naredbu otvorit će se prozor Slide Transition kao dole na slici.

Uloga određenih naslova u prozoru Slide Transition

1. Apply to selected slides-bira se animacija koja će se izvoditi tokom mijenjanja označenih slajdova

2. M odify transition-određuje se brzina izvođenja odabrane animacije i dodaje zvuk koji će pratiti izmjenu slajda

3. Advance slide-bira se pojavljivanje slajdova i objekata na njima na klik miša ili automatski nakon određenog vremena

4. Apply to All Slides-klikom na ovo dugme odabrane naredbe će se primijeniti na sve slajdove u prezentaciji

5. Play-klikom na ovo dugme može se provjeriti učinak odabranih naredbi

6. Slide Show-klikom na ovo dugme pokreće se prikaz prezentacije

3

1

2

4

5 6

Page 39: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 39

Način prikazivanja prezentacije Način prikazivanja prezentacije određuje se naredbom S lide Show/Set up Show. Zadavanjem ove komande otvara se dijaloški okvir Set Up Show što se vidi dole na slici. Uloga komandi u prozoru Set Up Show

1. Show type-bira se vrsta projekcije, zavisno od toga kako i za koga će se prezentacija izvoditi

2. Show options-bira se mogućnost izvođenja prezentacije 3. Show slides-određuju se slajdovi koji će se izvoditi (svi ili samo odabrani

slajdovi) 4. Advance slides-određuje se način mijenjanja slajdova 5. Slide show resolution-ovdje je moguće promijeniti rezoluciju projekcije. To je

važno kod izvođenja prezentacije uz pomoć projektora. Trebalo bi prije prikazivanja prezentacije pred publikom probati koja je rezolucija najoptimalnija za projektor.

Štampanje prezentacije Prezentacija se može odštampati na papiru ili na grafofoliji za prikazivanje na grafoskopu. Za pregled prije štampanja koristimo naredbu File/Print Preview ili

1

2

3

4

5

Page 40: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 40

odgovarajuće dugme (povećalo) u alatnoj traci Standard kao i kod ostalih Office programa. Prezentacija se štampa klikom na odgovarujeće dugme (štampač) u alatnoj traci Standard ili naredbom File/Print. Biranjem ove naredbe otvara se prozor Print u kojem možemo odabrati različite mogućnosti štampanja. Smjernice za izradu prezentacija

• Sadržaj prezentacije potrebno je unaprijed isplanirati te tačno odrediti svrhu prezentacije

• Poželjno je upotrebljavati riječi i izraze koji su bliski publici • Na jednom slajdu ne smije biti previše teksta. Tekst se mora ograničiti na

pojmove, a ne rečenice • Slajdovi moraju biti dinamični, s puno slika, grafikona i animacija • Zbog preglednosti treba koristiti malo boja i n ijansi. Sklad boja koje nalazimo u

prirodi (prirodne boje i njihove nijanse) najbolja su preporuka za izbjegavanje nesklada boja

• Odabrani šablon treba koristiti kroz cijelu prezentaciju • Na prvom slajdu treba biti naslov prezentacije i autor prezentacije. Svaki sledeći

slajd treba imati naslov. • Margine na slajdovima i razmak između pojedinih objekata na slajdu treba

odabrati tako da slajd djeluje skladno INTERNET KAO S AVREMENO SREDS TVO U OBRAZOVANJU Internet je svjetska računarska mreža povezana linijama za prenos podataka velikim brzinama preko modema, telefonskih linija, kablova, satelita i korisničkih D SL (engl. digital subscriber line) linija. Internet je nastao kao vizionarsko razmišljanje ljudi koji su početkom 1960. godina uvidjeli potencijalnu vrijednost u omogućavanju računarima da razmjenjuju informaciju o istraživanju na vojnom i naučnom planu. Dva čovjeka se mogu smatrati “očevima Interneta” i to: Leonard Kleinrock i J.C.R. Licklider. Prvi je na odbrani svoje doktorske disertacije na Univerzitetu Kalifornija u Los Anđelesu u laboratoriji prikazao proces “povezivanja kao na Internetu”. Drugi važi za prvog pokretača Interneta i on je iz Instituta za tehnologiju. Svoj rad Internet je počeo 1969. godine kao ARPANET, tako što su povezana četiri velika univerziteetska računara na jugozapadu SAD. Računarska mreža Internet je projektovana u periodu “hladnog rata”, a cilj je bio da se obezbijedi mreža komunikacija koja bi mogla da radi i pod uslovom da je oštećena u nuklernom napadu. U samom početku Internet su koristili eksperti za računare, naučnici, inženjeri i bibliotekari. U to vrijeme je bilo teško raditi na Internetu. U to vrijeme nije bilo personalnih računara, a mali broj korisnika morali su da izuče upotrebu veoma komplikovanog sistema. U početku Internetom su prenošeni samo tekstualni dokumenti. Početkom 1970-tih godina počele su da se upotrebaljavaju elektronske table (engl. bulletin board) na univerzitetima na time-sharing sistemima. Ove table su poslužile za

Page 41: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 41

razmjenu informacija između univerziteta. Ray Tomlinson je prilagodio e-mail za ARPANET 1972.godine. World Wide Web 1989. godine dogodio se jedan događaj koji je Internet učin io daleko lakšim za korišćenje nego što je bilo do tada. Tim Berners Lee i saradnici iz Evropske laboratorije za nuklearnu f iziku su predložili da se izradi jedan sistem-protokol koji bi pomoću računara dozvolio slobodan pristup različitim vrstama informacija i njihovo povezivanje. Taj sistem, koji se temelji na hipertekstu, sistemu ugrađenih linkova u tekst, koji ga povezuju sa drugim tekstom, 1991. godine je postao World Wide Web, ili Web širom svijeta. Običan tekst kodira se u hipertekst kada se izrazi posebnim jezikom koji je nazvan hypertext markup language, html. Razvijen je takođe i protokol za prenos hiperteksta (engl.hypertext transfer protocol, http). i takođe razvijen je i sistem za jedinstveno adresiranje mjesta na Webu (engl. uniform resource locator,URL). Protokol je u stvari način na koji se podaci prenose mrežom, a URL je adresa na Internetu za pristup Web stranici.. Web je engleska riječ koja znači tanka mreža. Web nas asocira na mrežu informacija na Internetu. Web je hipermedij koji objedinjuje informaciju sačuvanu na bezbrojnim računarima povezanim na mrežu Interneta. Interesovanje za Web i njegov nagli razvoj čekali su na razvoj adekvatnog softvera. M ark Andreessen sa Univerziteta Ilinois bio je prvi u kreiranju Mosaica, programa za čitanje hiperteksta (engl. brouser) koji je transformisao viziju Weba u praktičnu aplikaciju. Andreessen će kasnije sarađivati i u kreaciji pretraživača Netscape Navigator, Yahoo i AltaVista kao prve pretraživačke mašine. M nogo kasnije, 1998. godine, pojavio se Google, danas najsavremenija mašina za pretraživanje Weba, sa bazom od preko 8 milijardi web stranica. Internet je u početku finansirala Vlada SAD, pa je on tada bio korišćen za istraživanje, obrazovanje i potrebe Vlade. 2002. godine preko 600 miliona ljudi u svijetu se koristilo servisima Interneta, traženjem informacija na Webu i elektronskom poštom (e-mail). To je 10% od svjetske populacije. U to vrijeme U B i H manje od 5% populacije je koristilo Internet, a to je puno ispod svjetskog prosjeka. Broj korisnika Interneta je danas u svijetu dvostruko veći. Može se postaviti p itanje koje mogućnosti za učenje pruža Internet, a posebno Web, i kakva je praksa danas u korišćenju Interneta za učenje u institucijama osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja? Veliki broj informacija, dinamička priroda sadržaja i nezavisnost od vremena i mjesta stvorili su od Interneta veliki potencijal za učenje. Mi ćemo ovdje svoju pažnju usmjeriti na tri procesa koji se svakodnevno odvijaju u učionici: komunikacija i kolaboracija, istraživanje i publikacija. Komuniciranje sa učenicima je integralni dio procesa učenja. Ova komunikacija se obavlja u učionici i sastoji se od interakcije između nastavnika i učenika. Internet ima mogućnost da proširi tu komunikaciju na druge razrede učenika, druge nastavnike i eksperte za sadržaje.

Page 42: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 42

Istraživanje je nova tema u školama, gdje Internet nudi učenicima i nastavnicima novi način pristupa informaciji i materijalima. Učenicima se danas nudi ogroman broj informacija putem Weba što je jedna beneficija svakako. Publikacija učeničkih radova odražava njihovo poznavanje sadržaja nastavnog predmeta i činjenica proučenih u konkretnom razredu. Internet pruža mogućnost nastavnicima i učenicima da u izradi materijala razmišljaju drugačije nego ranije, jer te materijale će vidjeti ljudi širom svijeta. Studenti na mnogim fakultetima širom svijeta koji stiču formalno obrazovanje već imaju određene predmete koje izučavaju preko Interneta, tj. online. Danas mnogi zaposleni, i oni iz udaljenih seoskih sredina, za svoje doškolovavanje upisuju se na koledže i univerzitete koji organizuju, dijelom ili u cjelini, online nastavu. U SAD-u 65% fakulteta koji nude postdiplomske studije, takođe nude postdiplomski studij online. Za dodiplomske studije stanje je skoro identično: 63% fakulteta uz tradicionalni studij (face-to-face) nudi i dodiplomski studij online. Na ovakav oblik studija-online-na jedan ili više kurseva samo na koledže i univerzitete SAD-a 2004. godine upisano je 2,35 miliona studenata. Univerzitet koji ima najviše upisanih studenata u svijetu, a organizovan je online nastavom, tj. učenjem na daljinu je Andolu Univerzitet u Turskoj sa preko 500 000 studenata. Državni univerzitet u Njujorku (SUNY) je jedan od vodećih u svijetu koji nudi 100 kompletnih stepena i certifikata, sa 4300 online kurseva godišnje, koji godišnje upisuje 100 000 studenata iz čitavog svijeta, a sa kojima radi 2 000 instruktora svjetske klase (www.sln.suny.edu). Open University u Hong Kongu obezbjeđuje kurseve i programe za 100 000 studenata. Universidad Nacional de Educacion a Distancia u Španiji ima oko 130 000 studenata. Osim toga, velike svjetske korporacije organizuju stručno osposobljavanje svojih radnika širom svijeta izradom programa za online učenje. Velike organizacione promjene i nova usavršavanja u visokom obrazovanju su dinamičkim pomacima u globalnim digitalnim komunikacijama i sve sofisticiranijim tehnologijama učenja. Barijere za pristupanje mogućnostima učenja globalno su redukovane poboljšavanjem tehnologija učenja. Elektronsko učenje (e-učenje ili engl. e-learning) E-učenje se danas sve više susreće u praktičnoj primjeni. Osim osnovne upotrebe multimedije i interneta u sklopu svakodnevnog formalnog obrazovanja, danas se putem sistema e-učenja omogućuje i organizacija konferencija, kao i tzv, E-learning akademije, online obrazovanja zaposlenih u firmama i različiti komercijalni kursevi. Današnje vrijeme modernih tehnologija i globalizacije donosi brze promjene u svim aspektima ljudskog života. Svakim danom stvaraju se nove informacije, a opšti razvoj kontinuirano zahtijeva nova znanja i vještine. Javlja se potreba za što bržim, pravovremenim obrazovanjem, koje će istovremeno biti otvoreno, široko dostupno. “Početak obrazovanja na daljinu na univerzitetskom nivou dogodio se u SAD-u krajem 19. vijeka, kad je pokrenuto više inicijativa za obrazovanje putem dopisnih studija. Već početkom 20. vijeka pažnja je usmjerena kreiranju novih pedagoških modela za dopisne studije, kao i standardima kvalitete za njihovo provođenje. računarska tehnologija omogućila je interaktivno podučavanje u obrazovanju na daljinu koje je vođeno posebno

Page 43: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 43

dizajniranim obrazovnim softverom (engl. courseware), a prvi takvi sistemi pojavili su se oko 1960. godine, Poseban napredak u korišćenju računara za obrazovanje omogućila je tehnologija multimedijalnog CD-ROM-a, a posebna tehnološka i pedagoška revolucija u obrazovanju na daljinu pojavila se s razvojem World Wide Weba.” Osnovna definicija e-učenja kaže da je to “korišćenje multimedija i Interneta u svrhu poboljšanja kvaliteta učenja-omogućavanjem pristupa udaljenim izvorima i uslugama i omogućavanjem saradnje i komunikacije i na daljinu. Današnji oblici e-učenja obuhvaćaju različite aspekte korišćenja ICT-a u obrazovanju, pa zavisno od inteziteta i načina korišćenja ICT-a razlikujemo nekoliko oblika e-učenja:

• klasična nastava-nastava u učionici (f2 ili face-to-face); • nastava uz pomoć ICT-a-tehnologija u službi poboljšanja klasične nastave (ICT

supported teaching and learning); • hibridna ili mješovita nastava-kombinacija nastave u učionici i nastave uz

pomoć tehnologija (hybrid, mixed mode ili blended learning); • online nastava-nastava uz pomoć ICT-a u potpunosti organozovana na daljinu

(fully online). Prednosti nedostaci E-učenja Dizajniranje i izrada kvalitetnog i funkcionalnog sistema za e-obrazovanje u pravilu zahtijeva velika sredstva i mnogo vremena i truda ukoliko se želi cijeli nastavni predmet ili kurs staviti na Internet. Ulaganja u pripremu za on-line izvođenje jedne nastavne jedinice obično su višestruko veća nego kod off-line nastave uživo. Zbog svega toga vrlo je važno u konkretnoj situaciji prije uvođenja sistema e-učenja izvagati njegove prednosti i nedostatke. Prednosti E-učenja

• E-učenje omogućuje korisnicima kvalitetno sudjelovanje u nastavi i kada to pitanje daljine, rasporeda i sličnih okolnosti praktično čine nemogućim. Široka pristupačnost istovremeno omogućuje i istovremeno sudjelovanje velikog broja korisnika.

• U potpunosti modernizovana e-učionica otvorena je 24 sata dnevno, što omogućuje najefikasnije moguće iskorišćavanje vremena. Korisnici sami biraju kada će i kako pristupiti e-učenju ako se ima u vidu da imaju stalan pristup materijalima i nastavi koju polaze.

• E-učenje putem Interneta omogućuje posebno dinamičku interakciju između profesora i polaznika, kao i polaznika međusobno. Svaki pojedinac doprinosi nastavi pokretanjem, odnosno sudjelovanjem u raspravama koje se odnose na određenu temu.

Nedostaci E-učenja

• E-učenje traži od korisnika određena znanja i vještine kako bi se mogli njime koristiti. Bez određene računarske pismenosti, gradivo integrisano u sklopu

Page 44: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 44

elektronskog sistema učenja postaje potpuno beskorisno. Osim tih znanja, za realizovanje e-nastave važno je i da svaki korisnik ima za to određenu opremu.

• Najkvalitetnija oprema na kojoj se izvodi e-nastava nije apsolutno pouzdana. Čak ni kada mogući tehnički problemi ne dovedu do prekida u izvođenju e-nastave, svakako će doprinijeti padu koncentracije korisnika, a samim tim i padu kvaliteta e-učenja.

• Veća je odgovornost učenika kod e-učenja jer oni samostalno određuju način i vrijeme učenja.

• Jedan već razrađen sistem e-učenja nailazi na probleme s autorskim pravima za sadržaje određenog kursa i sl., kao i na pojavu sličnih nelojalnih ili kvalitetnijih kurseva drugih autora. Sistem zahtijeva određenu tehničku podršku, koja košta, i stalan razvoj u skladu s razvojem tehnologije kojom se koristi.

Možemo ovdje zaključiti da je E-učenje jedan od brojnih pojmova s prefiksom “e” koji se u zadnje vrijeme spominju. Može se reći da “e” najmanje predstavlja elektronsko učenje, a koriste se brojne interpretacije kao: -Experience Learning (iskustveno učenje) -Everywhere Learning (učenje “posvuda”) -Enhanced Learning (bolje učenje) -Extended Learning (prošireno učenje) Postoji više različitih definicija e-učenja, a one obično zavise o profesiji i iskustvima osoba koje ih koriste. M ožemo ih svrstati u one koje stavljaju akcenat na tehnologiju i one koje stavljaju akcenat na obrazovanje (učenje i poučavanje). Moguća definicija: E-učenje je proces obrazovanja (proces učenja i podučavanja) koji se izvodi uz upotrebu nekog oblika informacione i komunikacione tehnologije, a s ciljem unapređenja kvaliteta toga procesa i kvaliteta ishoda obrazovanja. Da bi se sistem za elektronsko učenje koristio upotrebljava se komunikacija u čijoj osnovi je računar sa raznim servisima. Najpoznatiji je servis za elektronsku poštu, (e-mail). Sastavni dio korišćenja novih informacionih tehnologija je i softver za pregledanje i pretraživanje (browser, kao što su M icrosoft Explorer, Netscape ili Mozila Firefox) globalne računarske mreže-Interneta. Internet pretraživači sa novim grafičkim rješenjima i sofisticirane interaktivne komunikacione tehnologije omogućile su da elektronsko učenje postane pristupačno najširim slojevima studentske populacije širom svijeta. Elektronsko učenje, poznatije kao učenje na daljinu (Distance Learning, skraćeno DL), prešlo je internacionalne granice i B i H već ulazi na internacionalno tržište elektronskog učenja. SAD su konkurentno tržište u elektronskom učenju i obrazovanju. Iskustvo koje Amerika, Kanada i Australija imaju na ovom polju datira još od osamdesetih godina devetnaestog vijeka. danas je elektronsko učenje sasvim normalna pojava i na najpoznatijim fakultetima (Harvard, Stenford, M IT) koji u svojim virtuelnim učionicama pružaju veliki izbor najraznovrsnijih akreditovanih akademskih kurseva. Politički i javni interes za elektronsko učenje postaje veći posebno u oblastima gdje je studentska populacija dosta razbacana (Australija, Kanada). M otivacija je velika za

Page 45: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 45

implementaciju ovog novog obrazovnog modela, kada ne postoji način da se povećaju kapaciteti postojećih obrazovnih institucija ili je budžet nedovoljan za primjenu novih obrazovnih programa. Mnoge akademske institucije već su napravile manji ili veći korak u primjeni virtuelnih učionica. Svaki region razvija svoju formu elektronskog učenja prema lokalnim zahtjevima, ciljnoj populaciji i f ilozofiji obrazovne institucije koja organizuje kurs. M noge obrazovne institucije, bilo državne ili privatne, preduzele su inicijativu u implementaciji v irtuelnih učionica i nude univerzitetske kurseve studentima koji su motivisani za programe elektronskog učenja. Ti studenti rade sami sa materijalom koji im je pristupačan preko sajta obrazovne institucije ili rade sa materijalom koji su dobili bilo elektronskom poštom, e-mailom, ili klasičnim sistemima (dostavljanje poštom) na CD-u ili DVD-ju. Istorija učenja na daljinu Komunikacija između profesora i učenika/studenta ključni je element uspješnosti učenja na daljinu. M edijum igra esencijalnu ulogu u ostvarivanju komunikacije na relaciji predavač-student. Da bi minimum komunikacije mogao da se ostvari, potrebni su pošiljalac, primalac i poruka. Ako je ta poruka neka instrukcija, onda pored studenta, profesora i sadržaja, mi moramo razmotriti i okolinu u kojoj se odvija ovaj obrazovni proces. Učenje na daljinu tehnološki se razvijalo u korišćenju obrazovnih materijala. Sa razvojem tehnologije usavršavao se i sistem učenja na daljinu. U početku su se za učenje koristili štampani materijali. Razvoj tehnologije omogućio je uvođenje novih “instrukcionih”

medija, kao što su slike, slajdovi, film. Popularnosti ovog oblika učenja doprinose elektronski mediji-radio, televizija, sve do interaktivnih računarskih tehnologija i dinamičkih Web sajtova. Da bi se bolje razumio sistem elektronskog učenja, treba se osvrnuti na istorijski razvoj ovog kompleksnog oblika obrazovanja. Učenje na daljinu postoji još od prve polovine devetnaestog vijeka. Vjeruje se da je prvi pionir u e-učenju bio Englez, Isak Pitman. Bio je učitelj po obrazovanju, podučavao je stenografiju korespondencijom u mjestu Bat, davne 1840. godine. Učenici su podučavani da prepisuju kratke pasuse iz Biblije, a materijal su vraćali na ocjenjivanje poštanskim sistemom.

Ana Tiknor je 1873. godine osnovala u Bostonu udruženje kojim je željela da pomogne “učenje kod kuće” radi obrazovanja žena svih socijalnih nivoa. za vrijeme svog

Slika 4: Isak Pitman

Page 46: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 46

postojanja (oko 24 godine) udruženje je korespondiralo sa više od deset hiljada korisnika. Prvi dopisni kurs zvanično je počeo 1883. godine na chautauqua College of Liberal Arts u državi Njujork. Koledž je imao dozvolu da izdaje diplome koje potvrđuju stečeni akademski stepen studentu koji uspješno završi akademsku godinu. Ovaj kurs se održao sve do 1891. godine.

Pensilvanijski državni univerzitet uvodi 1898. dopisni kurs iz poljoprivrede kao zvaničan akademski program. Univerzitet u Čikagu je u jednom istraživanju 1933. godine zaključio da dopisne kurseve treba uvesti kao eksperimentalne baze koje stvaraju inovacije i pomažu u poboljšanju metodologije podučavanja. Prvi oblici učenja na daljinu bili su zastupljeni isključivo kroz dopisne kurseve. Obrazovna institucija je materijal za kurs (kompletnu literaturu) slala poštom studentu. Student je učio samostalno i vraćao riješene testove poštom. Kompletna prepiska između mentora i studenta obavljala se u pisanoj formi, razmjenom klasične pošte. Završni test polagao se u ispitnom centru koji je odredila obrazovna institucija. Ovakav oblik učenja egzistirao je sve do pojave nove tehnologije. To je bio radio. Novi medij brzo nalazi svoje mjesto u dopisnim kursevima. Između 1918. i 1946. g. u SAD-u je savezna vlada odobrila 202 radio- licence koledžima, univerzitetima i školama. U Engleskoj je 1926. godine pokrenut “bežični univerzitet” u organizaciji BBC radija.

Radio je unio novu mogućnost u sistem dopisnih kurseva. Predavanja (lekcije) slušaju se preko radija. M ale radio-stanice (slika 6) omogućile su po prvi put dvosmjernu komunikaciju između studenata i mentora. Koristio se civilni frekvencijski opseg. Dvosmjerna komunikacija radio vezom mentor-student bila je u nekim oblastima (Australija, Kanada, SAD) jedini mogući način za obrazovanje.

Slika: 6

Slika 5:Pensilvanijski državni univerzitet (oko 1880.g.)

Page 47: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 47

Koncept dopisnog kursa koji je koristio radio bio je polazna tačka za uvođenje obrazovne televizije u dopisne kurseve. Kasnih pedesetih prošlog vijeka sedamnaest dopisnih programa koristilo je televiziju kao sredstvo u kursevima na daljinu. Upotreba “obrazovne televizije” bila je tada u usponu. Godine 1961. 53 stanice bile su učlanjenje u mrežu nacionalnih obrazovnih televizija SAD (NET). Osnovni cilj NET-a je bio distribucija f ilmova, vremensko planiranje i koordinacija. Tih godina televizijska produkciona tehnologija bila je ograničena na studio i prenose “uživo”. Tako je instruktor kurs držao kao javni čas. Studenti su bili u mogućnosti da lekcije prate na TV aparatima. Prvi televizijski obrazovni program bio je “Izlazak sunca” osnovan u Čikagu. Od 1959. do ranih šezdesetih bio je jedini program te vrste. Koncepcija programa bila je bazirana na statičnoj kameri, koja se nalazila u učionici i snimala je predavača. U ranim šezdesetim jedna od televizija lansira “leteću učionicu” sa aerodroma u blizini Purdju Univerziteta u Lafajetu, u državi Indijana. Program je bio namijenjen javnim školama u Indijani i pet susjednih država. Na svom vrhuncu ova televizija je prenosila obrazovni program u oko 2 000 škola i univerziteta dostigavši broj od skoro 400 000 studenata u 6 500 učionica u Indijani i okolnih pet država. Ovaj eksperiment u učenju bio je obrazovna vizija nekih edukatora i rezultat odgovarajuće pomoći Fordove fondacije. Projekat je inspirisao i druge koji su željeli obrazovnu televiziju u svom regionu. M noge škole počinju da koriste vlastite zatvorene televizijske sisteme. Kasnih sedamdesetih kablovska i satelitska televizija koriste se kao mediji namijenjeni dopisnim kursevima. U kasnim sedamdesetim pojavljuju se video rikorder i v ideo traka. Nov medij omogućuje da student dobija obrazovni sadržaj, odnosno lekcije na video traci. Profesionalno dizajnirane lekcije-serije sa novim sadržajima ponuđene su studentima. To je bio važan i kvalitetan poen za učenje na daljinu. Na Internacionalnoj konferenciji o dopisnom obrazovanju, održanoj 1972. godine pojavljuje se nov termin Obrazovanje na daljinu.

Slika 7: Prva familija personalnih računara (1979.)

Page 48: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 48

Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina pojavljuju se prvi skromni personalni računari (slika 7). Pojava jedne vrste elektronskih zidnih novina (Bulletin Board Systems-BBS) još više pojačava interesovanje za učenje na daljinu, odnosno za elektronsku razmjenu informacija. Pojavljuje se još jedan nov medij CD (kompakt disk) koji omogućuje lakšu razmjenu materijala zbog same specifičnosti medija. U drugoj polovini devedesetih dolazi do ekspanzije informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT), a rezultat je brzi razvoj Interneta. Učenje na daljinu transformisalo se i iz papirne forme prešlo u elektronsku. Takva promjena donijela je i nov naziv-elektronsko učenje (e-Learning). Lekcije se sada šalju korisniku isključivo u elektronskoj formi (koriste se e-mail ili ftp protokol). Popunjene testove korisnik vraća obrazovnoj instituciji elektronskom poštom. Korisnik lekcije učitava direktno sa servera obrazovne institucije (slika 8). Sadržaj lekcije prikazuje se na korisnikovom računaru. Za tu svrhu koriste se neki od pregledača (Explorer, Netscape, FireFox...). Pristup web sajtu obrazovne institucije podrazumijeva priključak na Internet mrežu (online). Testovi se rješavaju na isti način. Interaktivnim pristupom (web stranice su dinamičke) korisnik dobija pitanje po pitanje, na koje mora da odgovori tačno u predviđenom roku. Zahvaljujući novim web tehnologijama postigli su se uslovi za realizaciju sajtova za elektronsko učenje. Veoma brzo napredovanje ove tehnologije stvorilo je prostor za potpuno nov, komparativni način obrazovanja, i to širom svijeta. Rezultat ovog razvoja je veći broj univerziteta u svijetu koji imaju elektronsko učenje kao ponudu u svojim akademskim programima (slika 9).

Slika 8: Globalno studiranje

Page 49: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 49

Ovdje možemo reći da npr. 1998. godine 44% svih visokoobrazovanih institucija u SAD-u je imalo u ponudi kurseve za učenje na daljinu, a to je za 1/3 povećanje u odnosu na 1995. godinu. Definicija sistema elektronskog učenja Možemo reći da je elektronsko učenje (e-učenje) relativno nov termin u svijetu učenja na daljinu. Šta je u stvari elektronsko učenje? Imamo više definicija elektronskog učenja:

1. Elektronsko učenje je svaki oblik edukacije u kome se obrazovni sadržaj isporučuje u elektronskoj formi (Fallon, Brown, 2003).

2. Elektronsko učenje je komunikacija između mentora i studenta podržana nekom tehnološkom formom (Keegan, 1986).

3. E-učenje je kombinacija kvalitetnih i progresivnih dostignuća pedagoške tehnologije. Zasniva se na načelima slobodnog učenja, korišćenjem računara u obrazovnim programima i moderne telekomunikacije (Internet) za predavanje. Učenje je organizovano kao proces dijaloga u virtuelnim učionicama. To znači da su mentor i student razdvojeni u prostoru i (ili) vremenu (Perraton, H. 1998).

Prilikom definisanja e-učenja postoji problem zbog razlike u shvatanju ovog kompleksnog oblika učenja. Nove internet tehnologije omogućuju upotrebu raznih zapisa (tekst, audio i video) koji se kombinuju u multimedijalni sadržaj i tako se prezentuju studentu.

Slika 9. Učenje na daljinu, univerziteteski kurs arheologije u ponudi

Page 50: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 50

Oblici e-učenja koji su u upotrebi dijele se na: • E-mail učenje, • Elektronske knjige, • Tele teaching (učenje na daljinu) • Edukativni programi, • Online kursevi, • Web dnevnik.

E-učenje je jedan od najpoznatijih računarski generisanih komunikacionih servisa. Pošto je koristan alat našao je svoje mjesto i u obrazovnim programima. E-kursevi (eCourse) uz pomoć spiska elektronskih adresa (mailing list) predstavljaju najjednostavniji oblik isporučivanja edukativnog sadržaja studentu. M aterijali potrebni za određeni kurs stižu na elektronsku adresu po potrebi, dnevno, nedjeljno ili po određenom rasporedu. Učenik/student ne mora da posjećuje web sajt obrazovne institucije. Sva prepiska vezana je za e-mail. Elektronske knjige koriste se u sistemu elektronskog učenja kao jedno od mogućih rješenja. E-knjiga može da bude priručnik ali i kompletan kurs. Ovdje je moguće kombinovati grafičke, audio i video zapise. Najčešće je u formatu sa ekstenzijom .pdf (Adobe Acrobat), ali može da bude .exe ili neki drugi format kao što je html. M i možemo zaštiti e-knjigu od kopiranja ili štampanja, a to zavisi od softvera koji je korišćen za kreiranje e-knjige. Takođe je moguće definisati i do kog datuma e-knjiga se može upotrebljavati. Digitalni potpis (Authenticode Digital Signatures) koristi se zbog pružanja sigurnosti korisniku da sadržaj e-knjige nije mijenjan od kada je potpisana, odnosno da e-knjiga nije mijenjana već je u svojoj originalnoj, autentičnoj formi. Tele teaching-je pojam koji se upotrebljava kada govorimo o prenosu predavanja iz jedne učionice u drugu koja je fizički udaljena. Postoje dva osnovna načina. Prvi je video-on-demand ili video na zahtjev. Predavanja su sačuvana na tvrdom disku nekog servera i podijeljena na manje dijelove. korisnik putem veze koju ima skida i pregleda predavanje koje želi. Korišćenje je moguće u prostorijama gdje postoji “brza” veza. Drugi način je telekonferencija. Ovakav način podrazumijeva dvije strane koje istovremeno sudjeluju u raspravi, a f izički su udaljene. Interakcija se odvija putem “žive” slike i zvuka. Najčešći je slučaj da se predavanje odvija na jednom mjestu, a u njemu sudjeluju učenici (studenti) na jednom ili više udaljenih mjesta. Telekonferencija zahtijeva skupu infrastrukturu. potrebno je imati telekonferecijsku salu. Nameću se zahtjevi za dobrim ozvučenjem, kvalitetnim kamerama, projektorima i računarskom podrškom. To naravno znači v isoku cijenu opremanja takvih prostorija pa se nameće i pitanje isplativosti. Na prostorima koji su saobraćajno teško dostupni i udaljeni isplativost nije upitna. Dobitak je velik jer se najčešće prenose predavanja s “boljih” univerziteta i tako ipak, uprkos onima koji tvrde suprotno, dobijamo kvalitetnije obrazovanje. Osim prenosa slike i zvuka ovdje imamo i tzv. shared workspace ili dijeljeni radni prostor. Sa ovim načinom komunikacije jedna strana može drugoj prepustiti svoj računar i aplikacije s kojima radi. Takođe je moguće da obije strane istovremeno i zajedno koriste

Page 51: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 51

nekakav program. Radi se o najučinkovitijem držanju instrukcija jer vam stvari koje neznate pokazuje osoba koja zna, a istovremeno je možete vidjeti i čuti. Edukativni programi-koriste se u obrazovanju već dugo. Primijenjeni u e-učenju dobijaju jedan novi oblik. Ti novi programi (pamte igre) interesantni su korisnicima, posebno mlađem uzrastu. Autori edukativnih programa i simulacija trude se da poučavanje i način prezentacije budu stimulativni. U formi 3D interaktivnih simulacija, zabavnih igrica ili kvizova, plasiraju se vrlo ozbiljni nastavni sadržaji. Online kursevi (Courseware) su najpoznatiji oblik e-učenja. Puno obrazovnih institucija ima u svojim ponudama online kurs kao r ješenje za studente koji nisu u mogućnosti da prisustvuju nastavi u školskoj ili univerztetskoj učionici. Sa novim koncepcijama oni vode studenta kroz sadržaj na način koji im omogućuje napredovanje. Kroz razne radionice sprovode se vježbe i stiču potrebna znanja. Na kraju kursa polaže se ispit u obrazovnoj instituciji. Tako je omogućeno da student stekne kredite za položene predmete ili diplomu ako položi sve propisane ispite nekog univerziteta. Veb dnevnik (Web logging, blogging) skraćeno blog, pošto je to novi koncept onda je teže definisati dok se ne iskristališe. To je veb stranica koju sami uređujemo. Blog možemo definisati kao dnevnik pojedinca ili interesne grupe. Blogging stranica koja se koristi u e-učenju predstavlja interaktivnu razmjenu znanja, komunikaciju između studenata ili interesnih grupa. Neki autori definišu weblog kao lično izdavaštvo na vebu i u dijelu zajednice. Posjetioci bloga mogu unositi svoje komentare direktno na veb strani, na određeni link ili poslati e-mail. Sva navedena r ješenja imaju svoje prednosti i nedostatke. Virtuelna škola može imati dobre rezultate ako je integrisana u dobro isplaniran kurs učenja na daljinu. Virtuelna učionica sistema e-učenja U oblasti e-učenja često se koriste termini: -virtuelna učionica -grafički interfejs Virtuelna učionica je nastavno okruženje locirano u kompjuterski generisanim i komunikacijski podržanim sistemima. Nije sagrađena od čelika i konkretizovana, već se sastoji od seta komunikacionih grupa, radnih prostora i prostorija koje su sagrađene od kompleksnog i intuitivnog softvera. Grafički interfejs (Graphic User Interface, skraćeno GUI) je sistem softverskih komponenti (ikone, meniji, komandna linija) koje korisnik koristi za interakciju sa operativnim sistemom. Komunikacija korisnik-računar odvija se preko ulaznih elemenata (tastatura, miš ili senzibilni uređaj). Korisnik dobija povratnu informaciju od računara uz pomoć ekrana monitora. Virtuelna učionica dobija neku svoju konkretnu fizionomiju uz pomoć grafičkog interfejsa. Pažljivim razvojem multimodalnog interaktivnog interfejsa moguće je ponuditi nov grafički interfejs sa 3D okruženjem. savremena 3D tehnološka rješenja pružaju

Page 52: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 52

mogućnost da se krećemo i istražujemo prostor, bez direktnog prisustva. Danas je realnost da se virtuelizuje učionica, klasična, moderna ili po uzoru, jer postojeći računari imaju jake grafičke procesore, sa kojima je moguće realizovati izuzetno zahtjevnu 3D grafiku. Danas student može da ima pravi virtuelni svijet pred sobom, odnosno svijet generisan kompjuterskom tehnologijom. Interfejs stvara iluziju prostornosti i dubine. Student se kreće kroz virtuelne prostorije, (amfiteatar, biblioteke, učionice). Takav interfejs pojačava osjećaj pripadnosti, odnosno prisutnosti, i samim tim povećava angažovanje i učešće učenika u nastavi. Značaj elektronskog učenja -E-učenje je prava stvar za svršene srednjoškolce, studente, diplomirane studente, radnike i druga zainteresovana lica koja tržište rada jednostavno prisiljava na više učenja i obučavanja, a vremena je sve manje. Svi ovi pomenuti su spremni da investiraju u nova znanja, budući da se ona višestruko isplate. -E-učenje je i rješenje za zaposlene u kompanijama koji treba da se obrazuju. Primjenom e-učenja zaposleni u f irmama mogu se dodatno obrazovati, a ne moraju odsustvovati s posla i tako neće stvarati troškove usljed odsustva s posla. Zašto elektronsko učenje?

Ostvaruje se ušteda zbog putovanja. Udaljeni korisnici imaju pristup kursu čak sa drugog kontinenta

Omogućuje biranje mjesta, vremena i trajanja učenja, 24 sata dnevno, sedam dana nedeljno.

Velikim firmama se omogućava obuka zaposlenih na standardan, vremenom i cijenom prihvatljiv okvir. Ukupni trškovi se mogu smanjiti od 50% do 70%. Uštede u vremenu procjenjuju se na 40%.

Kompjuterska tehnologija je u relativno kratkom vremenu izmijenila način učenja i predavanja. Došlo je do naglog trazvoja računara, softvera i pada cijena internet usluga. Korišćenje elektronskog učenja omogućuje štednju vremena i novca i mogućnost pojave novih znanja u praktično prostorno neograničenim uslovima (među sobom udaljena mjesta, druge države, drugi kontinenti).

Korišćenje tehnologije za poboljšanje učenja je započelo istraživanjem kako ljudi uče, tj. kako oni uče efikasnije i uspješnije. Utvrđeno je da se korišćenjem informacionih tehnologija povećava iskustvo u učenju i poboljšava efikasnost. Uporedo satim smanjuju se i troškovi učenja. Klasični način nastave u učionici postepeno gubi dominantnu ulogu koju je imao donedavno. Novi obrazac učenja svakako će biti elektronsko učenje. Do sada obrazovanje je bilo zasnovano na klasičnom načinu školovanja. Sa razvojem elektronskog učenja, učenje se zasniva na intelektualnim potrebama individulanog korisnika, studenta. Dolazi do revolucije u korišćenju novih tehnologija u školama u mnogim zemljama usljed digitalnog doba koje je uticalo na obrazovanje i radikalno izmijenilo postojeći proces učenja i podučavanja. Danas imamo više miliona studenata širom Amerike i

Page 53: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 53

Evrope koji su u nekom od oblika “Distance Learning” studija, što govori da danas većina škola u svijetu ima u svojoj ponudi ozbiljno organizovane “distance learning” programe koje karakteriše velika posjećenost i učešće novih generacija studenata. U Bosni i Hercegovini postoje pojedinačni slučajevi koji učenje na daljinu tretiraju kao dodatni servis za pomoć svojim studentima u nastavi i to objavljivanjem materijala na Internetu. Ovdje moramo konstatovati da budući polaznici e-učenja će biti svršeni srednjoškolci ali i velika populacija stanovništva:nezaposleni odrasli ljudi sa potrebom sticanja tržišno korisnih stručnih znanja, zaposleni ljudi sa srednjom stručnom spremom sa potrebom nastavka obrazovanja, zaposleni sa visokom stručnom spremom sa potrebom inoviranja i nadogradnje postojećih znanja. PREDNOSTI DISTANCE LEARNING-A ZA STUDENTE

smanjuju se troškovi stanarine i svih troškova vezanih za boravak u mjestu održavanja studija

student bira školu van svoje države student može da radi za vrijeme studiranja nezavisno od mjesta održavanja studija

DOŽIVOTNO UČENJE Doživotno učenje podrazumijeva: sticanje i osavremenjavanje svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalif ikacija od predškole do perioda nakon penzije. Promovisanje razvoja znanja i sposobnosti koje će omogućiti građanima prilagođavanje “društvu znanja” i aktivnom sudjelovanju u svim sferama drštvenog i privrednog života te na taj način uticanje na vlastitu budućnost. U kontekstu doživotnog obrazovanja uvažavaju se svi oblici obrazovanja:formalno obrazovanje (npr. kurs na fakultetu), neformalno obrazovanje (npr. usavršavanje vještina potrebnih na radnom mjestu), i informalno obrazovanje, međugeneracijsko učenje (razmjena znanja u porodici, među prijateljima). Formalno obrazovanje podrazumijeva djelatnost koja se izvodi prema programima koje je odobrilo M inistarstvo obrazovanja radi sticanja stručnog znanja, vještina i sposobnosti. Nakon završetka takvog programa učesnici dobijaju javni dokument. Neformalno obrazovanje podrazumijeva organizovane procese učenja usmjerene na osposobljavanje i usavršavanje za rad, za različite socijalne aktivnosti te za lični razvoj. Provodi se u ustanovama za obrazovanje odraslih, trgovačkim društvima, firmama, udruženjima, sindikatima, političkim strankama, sportskim društvima, različitim centrima itd. Provodi se nezavisno od službenog obrazovnog sistema i ne vodi izdavanju javnih dokumenata. Informalno obrazovanje podrazumijeva aktivnosti u kojima osoba prihvaća stavove i pozitivne vrijednosti te vještine i znanja iz svakodnevnog iskustva i raznih drugih uticaja

Page 54: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 54

i izvora iz svoje okoline. Ono je prirodna pojava u svakodnevnom životu i za razliku od formalnog i neformalnog obrazovanja ne mora se odvijati svjesno. INTERAKTIVN A TABLA KAO S AVREMEN I DIDAKTIČKI MED IJ Interaktivnu tablu čine računar, projektor i površina za projektovanje slike tj. tabla, koja istovremeno predstavlja ulaznu jedinicu. Po tabli se može pisati specijalnim olovkama, ili kod nekih modela, samo pritiskom prsta. Tabla je računarom povezana preko USB porta ili bežično, pomoću Bluetooth-a. Dio ovog sistema je i softver, koji omogućuje da takvu površinu, osjetljivu na dodir, koristimo kao elektronsku tablu. Softver obično nudi korišćenje bijele table, video plejera, kreiranje i prikaz prezentacija i sl. Inače sama instalacija softvera je jednostavna. Uz elektronsku tablu moguće je imati na na dohvat ruke, veliku količinu nastavnog materijala:tekstova, filmova, animacija, grafikona ili dijagrama koji su potrebni za rad na času. Mi takođe možemo snimiti sve izmjene na njima ili snimiti cijelo predavanje (ako ta operacija ne usporava previše računar sa kojim radimo). Interaktivne table nameću korišćenje multimedijalnih prezentacija u nastavi. Dalje to dovodi do takozvane granularizacije nastave. Nastavni sadržaj se usitnjava i obrađuje se jadan po jedan pojam, prije sklapanja u cjelinu i odbacuje se sve što nije potrebno za

Slika 10. Izgled Interaktivne table

Page 55: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 55

razumijevanje lekcije ili teme. Time se učenicima olakšava posao, jer je nastavni sadržaj “očišćen” od nepotrebnih elemenata. Ono gradivo koje se smatra kao bitno, obrađuje se uz mnogo ilustracija, filmova ili animacija. Ranije je nastavnik vodio računa o “izgledu” table tj. rasporedu teksta na običnoj tabli, a sada je materijal prikazan kroz slajdove koji nisu vidljivi istovremeno, ali ih je lako prikazati ponovo, sa ili bez bilješki nastalih u toku časa. Nastavni materijal (u elektronskom obliku) se može lako distribuirati učenicima. Bolja motivacija i zainteresovanost učenika je evidentna, a naročito kod onih čije je školsko postignuće slabije. Usvojenost gradiva ili razumijevanje se može provjeriti frontalnom izradom testova. Može se konstatovati da je interaktivnim tablama produženo vrijeme efektivne nastave i uočen brži tempo prelaženja gradiva. U učionicama sa interaktivnom tablom je veći broj postavljenih pitanja i odgovora, ali je konstatovano i da se javlja slabije razumijevanje odgovora. Interaktivne table su i zbog propagande proizvođača i zbog retorike ljudi odgovornih za obrazovanje, izbile u prvi plan i postale svojevrstan fenomen. Uglavnom se koriste u zemljama, koje pripadaju engleskom govornom području (pošto je tu i veliki broj proizvođača, a i standard je veći) i u tim zemljama se i proučava njihovo korišćenje. Može se konstatovati da ulaganje u interaktivne table bi bilo mnogostruko isplativo ako gledamo budućnost mladih ljudi za koje mi koji smo u obtrazovanju snosimo odgovornost. Da su interaktivne table izrazito korisne u nastavi govori i podatak da svi oni nastavnici koji koriste ih u nastavi ne žele da ih se odreknu ni u kakavom slučaju. U Velikoj Britaniji je raspostranjeno korišćenje interaktivnih tabli. Uloženo je oko 50 miliona funti na opremanje škola interaktivnim tablama i 2006. godine je procijenjeno da u osnovnim školama ima u prosjeku po 6 tabli, a u srednjim školama po 16 tabli, uz konstataciju da neke osnovne škole imaju interaktivne table u svakoj učionici. Nakon izvršene analize korišćenja interaktivnih tabli u VB konstatovano je: ¸bolja motivisanost učenika, privlače i zadržavaju pažnju učenika, podstiču na korišćenje multimedijalnih prezentacija, interaktivnost korišćenih nastavnih materijala i veće učešće učenika tokom predavanja, mogućnost ispitivanja učenika pred cijelim razredom uz korišćenje računara tj. table, direktno prikazivanje web sadržaja cijelom odjeljenju, pritom je moguće pisanja olovkom na samim stranicama, višekratno korišćenje dijagrama i grafikona u toku vježbanja, višekratno korišćenje i laka izmjena pripremljenih materijala za nastavu. Problemi koji se javljaju prilikom korišćenja interaktivnih tabli: nedostatak odgovarajuće obuke i podrške, mogućnost tehničkih problema na časovima, neodgovarajuće podešavanje opreme, softver za tablu neprilagođen konkretnim uslovima, nastavnici osjećaju pritisak da odmah koriste sve mogućnosti interaktivne table, a to nije moguće bez određenog broja sati isprobavanja.

Page 56: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 56

KARAKTERISTIKE INTERAKTIVNE TABLE

• veličina table:1657 (šir ina)x1353 (visina) x30,5 (debljina) [mm+/-2%)

• težina:tijelo i žljeb za olovke 32 kg (+/-kg), nosač 1,5 kg (+ /-0,5 kg)

• materijal:polimer protiv odsjaja • prenos podataka: USB kabel • rezolucija:3000 tačaka po inču • temperatura:-100 do 500C • napajanje: AC100 -240 V (60 Hz)/DC

5V 300mA Adapter za IT-Board

POVEZIVANJE RAČUNARA, PROJEKTORA I TABLE

Page 57: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 57

POSTAVLJANJE PROJEKTORA U ODGOVARAJUĆI POLOŽAJ

• moramo poštovati pravilo razmaka između interaktivne table i projektora

• slika koja se projicira na tablu mora biti unutar granica table

Ovdje moram konstatovati da pošto je “prava” interaktivna tabla prilično skupa, postoji alternativa, a to je Wiimote whiteboard. Ovdje su nam potrebne dvije stvari: računar i projektor. Ovdje moramo imati takođe odgovarajući softver i imamo interaktivnu tablu na bilo kojoj površini koja ne zaostaje puno za pravom interaktivnom tablom. Postupak Wiimote interaktivne table u ovom radu neću objašnjavati detaljno, samo sam htio ukazati na jeftniju alternativu za pravu interaktivnu tablu.

Page 58: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 58

ZAKLJUČAK Evidentno je da mora doći do promjena u obrazovanju i da nis itelji tih promjena treba da budu u najvećem dijelu učitelji, nastavnici i profesori. Nastavnici i u osnovnim i srednjim školama moraju biti svjesni da oni danas jednostavno imaju novu ulogu. Namjerno sam u ovom svom specijalističkom radu na kraju rada spomenuo interaktivnu tablu (pametnu tablu) kao novo didaktičko sredstvo jer to je ono što društvo treba da uvidi da u ovim uslovima mi koji radimo u obrazovanju jednostavno ne možemo da sačuvamo autoritet koji treba da imamo pred učenicima. Ako škola nije opremljena novim didaktičkim sredstvima i ako nastavnici/profesori nisu obučeni da rade sa tim sredstvima, ako nastavnik radi na času kao što se radilo prije jednog vijeka kako možemo govoriti o budućnosti koja da bi opstali u njoj moramo imati nove vještine i znanja, a njih jednostavno učenici ne mogu dobiti u današnjoj školi u B i H. Nastavnik kao nositelj promjena u obrazovanju i inovacija u kreiranju nove obrazovne sredine stiče i nove kompetencije koje se prepoznaju u simultanom radu i usklađivanju informatičke tehnologije. Nastavnik mora biti osposobljen za rad u novim uslovima koji se brzo mijenjaju, obzirom na brze tehnološke promjene. Spremnost i otvorenost za promjene znači gubljenje tradicionalne uloge nastavnika kao jedinog i/ili glavnog izvora informacija. Njegova adaptibilnost mora osigurati snalaženje u novim uslovima rada, novoj obrazovnoj sredini na način da prihvaća uključivanje tehnologije i računara u nastavi te sam inicira promjene u tom smjeru. Nastavnik u novoj obrazovnoj sredini je FIT person, osoba spretna u ophođenju s informatičkom tehnologijom jer nabavlja, bira, kombinuje, prilagođava, struktuiše i evaluira medije u nastavi na način da preusmjerava poučavanje ka učenju. Od nastavnika se očekuje da bude prorok jer svoje učenike poučava znanjima i vještinama koje će im trebati u životu, uprkos činjenici da ne može znati kako će izgledati društvo budućnosti u kojem će učenici živjeti. Pred nastavnika se postavlja niz zahtjeva koje u novom multimedijalnom sistemu treba ispuniti. Nastavnik mora biti praktičar i teoretičar prakse. Nastavnik mora biti orjentisan na doživotno obrazovanje jer se njegovo obrazovanje nikada ne može smatrati završenim. Od nastavnika/profesora se očakuje da bude informaciono i informatički pismen te da ima pozitivan stav prema primjeni i upotrebi računara u nastavnom i nenastavnom radu. Za nastavnika je najvažnije da zna cijeniti značaj informacione i informatičke pismenosti u današnjem obrazovanju jer će samo takav nastavnik moći prenositi relevantna znanja svojim učenicima. Nastavnik refleksivni praktičar alternativa je tradicionalnom praktičaru jer ima promijenjen konceptualni i metodološki pristup praksi. Orjentisan je na dijete/učenika. On je aktivni pojedinac koji je voljan preispitati vlastito mišljenje, istražiti mogućnosti i različite načine djelovanja kao odgovore na praktične probleme. Nastavne situacije sagleda na nov način i identifikuje probleme u nastavnoj sredini. Pri tome je od izuzetne važnosti njegovo profesionalno snalaženje da u improvizovanim situacijama koje naša nastavna praksa podržava, osluškuje dječje/učenikove misli i osjećanja, posmatra njihove aktivnosti i uočava mogućnosti. Nastavnik akcioni istraživač sam preuzima ulogu vlastite nastave i cjelokupnog vaspitanja i obrazovanja te na taj način stiče saznanja koja mu osiguravaju bolje razumijevanje vlastitog rada.

Page 59: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 59

Ovdje možemo konstatovati da nastavnici/profesori koji ne prihvate nove modele učenja koji se baziraju na informacionim i informatičkim resursima stvarnog svijeta neće opstati jer računarska tehnologija uzrokuje sve očigledniji raskorak između onih koji je razumiju i koriste te onih koji se njome ne znaju služiti i ne koriste njene neizmjerne mogućnosti. Školski sistem se, neminovno, treba prilagoditi promjenama u obrazovanju nastalima uticajem informatičko-komunikacione tehnologije na sveukupno primarno obrazovanje. Samo nastavnici/profesori koji svoje učenike podučavaju komunikacionim kompetencijama (učenju traženja informacija, učenju primjene informacija itd.) mogu svoje učenike usmjeravati na doživotno obrazovanje kao temelj društva znanja u kome je ICT i računar postao njegov sastavni dio.

Page 60: Primena+Savremenih+Tehnologija+u+Nastavi.unlocked (1)

Nedeljko Klarić, prof. « Primjena savremenih sredstava informacionih tehnologija u obrazovnim procesima»

Panevropski univerzitet ,,APEIRON", Banja Luka-Fakultet informacionih tehnologija specoijalistički rad Str. 60

LITERATURA

1. Drago Branković, Danimir P. M andić, M etodika informatičkog obrazovanja sa osnovima informatike, M ediagraf, Beograd, 2003.

2. V.Sotirović, Informatičke tehnologije, Tehnički fakultet “Mihajlo Pupin” Zrenjanin, 2004.

3. D. M andić, Didaktičko-informatičke inovacije u obrazovanju, M ediagraf, Beograd, 2003.

4. Zoran Ž. Avramović: Računarstvo u nastavi na Univerzitetu u Beogradu, Međunarodna konferencija: Pravci razvoja Univerzitetske nastave, DIIT, Dnjepropetrovsk, Ukrajina, 1998. godine.

5. D. M andić, M . Ristić, Web portali i obrazovanje na daljinu u funkciji podizanja kvalitetne nastave, M ediograf, Beograd, 2006.

6. D. mandić, M . Ristić, Informacione tehnologije, M ediagraf, beograd, 2005. 7. V. Banđur, N. Potkonjak, Pedagoška istraživanja u školi, Učiteljski fakultet,

beograd 1997. 8. www.student.fizika.org 9. www.myplick.com 10. www.eunetcollege.com 11. www.pvprm.zesoi.fer.hr 12. www.racunarstvo.hr 13. www.cuc.carnet.hr 14. www.phv.hr 15. www.undp.ba 16. www.mzos.hr 17. www.vladars.net 18. www.trend.hr 19. www.public.mzos.hr 20. www.wikipedia.org