primjena e-učenja u nastavi na sadržajima koji nisu česti ... · • za pojedinca...

Primjena e-učenja u nastavi na sadržajima koji nisu česti u e-okruženju

Centar za e-učenje

9. svibnja 2014.

Vesna Ciglar Goran Hajdin[[email protected]] [[email protected]]

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet organizacije i informatike, Varaždin

Ovaj rad licenciran je prema Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License. Da biste vidjeli kopiju ove licence, posjetite

http://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/.

This work is licensed under the Creative Commons Attribution-NonCommercial4.0 International License. To view a copy of this license, visit

http://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/.

Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.

2

Predstavljanje sudionika


3

Sadržaj

• Trendovski pristup tehnologijama u obrazovanju

• Primjena e-učenja na sadržajima koji nisu česti u e-okruženju

• Individualne razlike koje je poželjno uvažavati prilikom kreiranja materijala za e-učenje

• Povratne informacije u nastavnom procesu


4

Sadržaj






5

Sadržaj

• Uvod

• Aktivnost

• Projekti

• Diskusija

• Istraživanja

• Zaključak

Tre

ndovsk

i prist

up t

ehnolo

gijam

a u

obra

zova

nju


6

Uvod – tehnologije u obrazovanju

• suvremene tehnologije i obrazovanje

multimedija

animacije, video, prezentacije,...

virtualna okruženja

suradnja, igre,...

programski jezici

LOGO, C++, Ruby, JAVA,...

udaljeno poučavanje

LMS Nikola Tesla

certifikati

ECDL, EUCIP,...

sigurnost

e-knjižnica

Tre

ndovsk

i prist

up t

ehnolo

gijam

a u

obra

zova

nju


7

Uvod – trendovski pristup

• sve veći broj škola oslanja se na uvođenje digitalnih sadržaja i IKT-a

• zamjena tradicionalnih udžbenika digitalnim sadržajima

• korištenje IKT-a: digitalizacija materijala, računala, e-okruženje, tableti i pametni telefoni (BYOD),...

• Hrvatska, Honolulu, Kina, SAD, Singapur, Škotska, Velika Britanija i dr.

Tre

ndovsk

i prist

up t

ehnolo

gijam

a u

obra

zova

nju


8

Aktivnost

Navedite primjere u kojima IKT nije pružila odgovarajuće rješenje/očekivani rezultat.

Tre

ndovsk

i prist

up t

ehnolo

gijam

a u

obra

zova

nju


9

Projekti - One Laptop Per Child (OLPC)

• započeo 2007. godine

• osiguravanje (jeftinih) laptopa djeci u zemljama 3. svijeta, ali i šire

• Latinska Amerika, Afrika i ostatak svijeta

• 2,5 milijuna učenika

• oprema (laptopi) 0,5 milijardi USD

• cilj: povećanje kvalitete učenja, čitalačkih i matematičkih kompetencija te motivacija

Tre

ndovsk

i prist

up t

ehnolo

gijam

a u

obra

zova

nju


10

Projekti – SAD

• Maine, Georgia, Texas, Virginia

• polazište: svaki učenik mora imati svoj laptop ili tablet

• pojačano od 1996.

• cilj: poboljšanje učenja, znanja i kompetencija (jezik i matematika)

• Massachusetts

• cilj: poboljšanje uspjeha učenika u školi

• trajanje projekta: 3 godine

Tre

ndovsk

i prist

up t

ehnolo

gijam

a u

obra

zova

nju


11

Projekti – SAD

• Michigan

• 5 projekata

• trajanje: 1 godina

• cilj: poboljšanje uspjeha učenika

• svaki učenik dobio je svoje računalo

• računala su se mogla koristiti bilo kad i bilo gdje

• Kalifornija

• 1123 učenika iz 15 osnovnih škola

• SAD godišnje ulaže ~7 milijardi USD u IKT

• cilj: poboljšanje ocjena, pohađanja nastave i discipline

Tre

ndovsk

i prist

up t

ehnolo

gijam

a u

obra

zova

nju


12

Diskusija

Kakvi su rezultati projekata?

Tre

ndovsk

i prist

up t

ehnolo

gijam

a u

obra

zova

nju


13

Rezultati projekata

• ciljevi projekata:

znanje i kompetencije (jezične i matematičke)

školski uspjeh

motivacija

disciplina

• rezultati pokazuju da nema pozitivnih (niti negativnih) učinaka IKT-a na ciljeve projekta

Tre

ndovsk

i prist

up t

ehnolo

gijam

a u

obra

zova

nju


14

Istraživanja

• korištenje IKT-a u nastavi i utjecaj na učenike

• utjecaj SMS-a

• 185 studenata (3 grupe: <8, 8-15, >15)

• utvrđena statistički značajna razlika između 1. i 3. grupe

• razlika = 1 ocjena

Tre

ndovsk

i prist

up t

ehnolo

gijam

a u

obra

zova

nju


15

Istraživanja

• utjecaj IKT-a na učenike kod kuće

• 263 učenika (od I. do III. razine)

• multitasking

• 15-minutne sekvence

• pažnja <6 min.!

• učenici koji tijekom učenja koriste npr. Facebook ostvaruju niže rezultate (nižu ocjenu) od učenika koji su usredotočeni (samo) na učenje

Tre

ndovsk

i prist

up t

ehnolo

gijam

a u

obra

zova

nju


16

Istraživanja

• rezultati 5 istraživanja

• ukupno 4556 nastavnika OŠ

• mišljenje nastavnika

• prednosti/pozitivan utjecaj IKT-a:

povećanje motivacije

individualizirana nastava

suradnja i socijalizacija

učenikova produktivnost

• nije utvrđen pozitivan utjecaj na učenje i uspjeh učenika

• negativni učinci na: vrijeme i opterećenje nastavnika

Tre

ndovsk

i prist

up t

ehnolo

gijam

a u

obra

zova

nju


17

Zaključak

• znanstveno dokazano da IKT nema pozitivan (niti negativan) utjecaj na znanje, učenje ili kompetencije (jezične i matematičke) učenika

• IKT može imati i negativan utjecaj na pažnju učenika (učenje i rezultate)

• utvrđeni su temeljni uvjeti kvalitetne primjene IKT-a: edukacija nastavnika, kvalitetni materijali i adekvatan način rada

Tre

ndovsk

i prist

up t

ehnolo

gijam

a u

obra

zova

nju


18

Popis izvora

• Apple (2014). Real Stories: School Profiles. Pristupljeno 20. veljače 2014. Dostupno na: http://www.apple.com/uk/education/real-stories/.

• Cristia, J., Ibarrarán, P., Cueto, S., Santiago, A., & Severín, E. (2012). Technology and child development: Evidence from the one laptop per child program.

• Fairlie, R. W., & Robinson, J. (2013). Experimental evidence on the effects of home computers on academicachievement among schoolchildren (No. w19060). National Bureau of Economic Research. Pristupljeno 10. siječnja 2014. Dostupno na: http://www.econstor.eu/bitstream/10419/71735/1/738080128.pdf.

• Goodwin, B. (2011). One-to-one laptop programs are no silver bullet. Pristupljeno: 10. siječnja 2014. Dostupno na: http://www.educationalleadership-digital.com/educationalleadership/201102?pg=80#pg80

• Lowther, D. L., Strahl, J. D., Inan, F. A., & Bates, J. (2007). Freedom to Learn Program Michigan 2005-2006 Evaluation Report. Memphis, TN: Center for Research in Educational Policy.

• One Laptop Per Child (2013). About the Project: Countries. Učitano 18. studenog 2013. Dostupno na: http://one.laptop.org/about/countries.

• Penuel, W. R. (2006). Implementation and Effects Of One-to-One Computing Initiatives: A Research Synthesis. Journal of Research on Technology in Education, 38(3).

• Pressey, B. (2013). Comparative Analysis of National Teacher Surveys. Pristupljeno 10. siječnja 2014. Dostupno na: http://www.gamesandlearning.org/wp-content/uploads/2013/11/jgcc_teacher_survey_analysis_final.pdf.

• Rosen, L. D., Lim, A. F., Carrier, L. M., & Cheever, N. A. (2011). An empirical examination of the educationalimpact of text message-induced task switching in the classroom: Educational implications and strategies to enhance learning. Psicología educativa, 17(2), 163-177.

• Rosen, L. D., Mark Carrier, L., & Cheever, N. A. (2013). Facebook and texting made me do it: Media-inducedtask-switching while studying. Computers in Human Behavior, 29(3), 948-958.

Tre

ndovsk

i prist

up t

ehnolo

gijam

a u

obra

zova

nju


19

Sadržaj






20

Sadržaj

• Aktivnost

• Vrste nastave koje nisu česte u e-okruženju

• Diskusija

• Primjeri

• Diskusija

• Zaključak


21

Prim

jena e

-uče

nja

na s

adrž

ajim

a k

oji n

isu č

est

i u

e-o

kru

ženju

Aktivnost

Izvođenje kojih vrsta nastave nije često u e-okruženju?

(predavanja, vježbe, seminari, radionice, terenska nastava, samostalni zadatci, laboratoriji, mentorski rad...)


22

Prim

jena e

-uče

nja

na s

adrž

ajim

a k

oji n

isu č

est

i u

e-o

kru

ženju

Vrste nastave koje nisu česte u e-okruženju

• Seminarska nastava

• Vježbe (pedagogija, psihologija, didaktika, metodika,...)

• Terenska nastava (metodika, psihologija, pedagogija,...)


23

Prim

jena e

-uče

nja

na s

adrž

ajim

a k

oji n

isu č

est

i u

e-o

kru

ženju

Diskusija

U svom radu, na koji način vidite primjenu/nemogućnost primjene IKT-a u spomenutim vrstama nastave?


24

Prim

jena e

-uče

nja

na s

adrž

ajim

a k

oji n

isu č

est

i u

e-o

kru

ženju

Primjer – vježbe

• na vježbama se primjenjuju i uvježbavaju činjenice obrađene na predavanjima

• koriste se primjeri iz prakse i svakodnevnog života

• potiču se različite interpretacije

• različite interpretacije – što je točno?

• važnost povratne informacije

• razvoj uvažavanja, tolerancije, mišljenja, izražavanja


25

Prim

jena e

-uče

nja

na s

adrž

ajim

a k

oji n

isu č

est

i u

e-o

kru

ženju

Primjer – vježbe

• forumi

• povratne informacije

• priprema za vježbe

• rječnik

• evidencija prisustvovanja

• materijali s predavanja


26

Prim

jena e

-uče

nja

na s

adrž

ajim

a k

oji n

isu č

est

i u

e-o

kru

ženju

Primjer – vježbe


27

Prim

jena e

-uče

nja

na s

adrž

ajim

a k

oji n

isu č

est

i u

e-o

kru

ženju

pr. Psihologija razrednog odjeljenja

Primjer – seminarska nastava

• svaki seminarski rad je unikatan

• treba odgovarati određenim pravilima/smjernicama

• potaknuti aktivnost/diskusiju

• interakcija s auditorijem


28

Prim

jena e

-uče

nja

na s

adrž

ajim

a k

oji n

isu č

est

i u

e-o

kru

ženju


• raspored aktivnosti

• popis/odabir seminarskih tema

• popis predloženih izvora

• pravila/savjeti za izradu seminarskog rada /prezentacije /diskusije

• hodogram aktivnosti

• forumi

• povratne informacije

• priprema za diskusiju

• rječnik


• ...


29

Prim

jena e

-uče

nja

na s

adrž

ajim

a k

oji n

isu č

est

i u

e-o

kru

ženju



30

Prim

jena e

-uče

nja

na s

adrž

ajim

a k

oji n

isu č

est

i u

e-o

kru

ženju

pr. Opća pedagogija

Primjer – terenska nastava

• pr. metodika nastave informatike

• priprema za terensku nastavu

• svaki terenski sat je unikatan

• terenska nastava mora odgovarati određenim pravilima/smjernicama

• osvrt na terensku nastavu


31

Prim

jena e

-uče

nja

na s

adrž

ajim

a k

oji n

isu č

est

i u

e-o

kru

ženju


• planiranje terenske nastave

• priprema terenske nastave (nastavnog sata iz

informatike)


• hodogram

• predlošci

• savjeti

• prikupljanje povratnih informacija


32

Prim

jena e

-uče

nja

na s

adrž

ajim

a k

oji n

isu č

est

i u

e-o

kru

ženju



33

Prim

jena e

-uče

nja

na s

adrž

ajim

a k

oji n

isu č

est

i u

e-o

kru

ženju

pr. Metodika nastave informatike 2

Diskusija

Kako bi organizirali vlastitu nastavu uz pomoć IKT-a, uvažavajući vrste nastave koje nisu česte u e-okruženju?


34

Prim

jena e

-uče

nja

na s

adrž

ajim

a k

oji n

isu č

est

i u

e-o

kru

ženju

Zaključak

• IKT kao podrška sadržajima koji se ne ponavljaju

• koristiti različite sustave i rješenja

• prihvatiti ograničenja IKT-a

• IKT ne odgovara svim sadržajima

• što nas čeka sutra?


35

Prim

jena e

-uče

nja

na s

adrž

ajim

a k

oji n

isu č

est

i u

e-o

kru

ženju

Sadržaj






36

Sadržaj


• Kognitivni stil

• Kognitivni stil - dimenzije

• Preferencija osjetilnog modaliteta

• Zavisnost o opažajnom polju

• (Ne)tolerancija prema nejasnoći, dvosmislenosti i višeznačnosti

• Refleksivnost – impulzivnost

• Izjednačavanje – izoštravanje

• Pitanja za kraj


37

Indiv

idualn

e r

azl

ike k

oje

je p

ože

ljno u

važa

vati

prilik

om

kre

iranja

mate

rija

la z

a e

-uče

nje

Individualne razlike koje je poželjno uvažavati prilikom kreiranja materijala za e-učenje

• osobe se razlikuju u brojnim obilježjima vezanim uz učenje – nabrojimo neke od prepoznatih individualnih razlika

• na koji je način moguće/potrebno te razlike uvažavati u kreiranju materijala za e-učenje?


38

Indiv

idualn

e r

azl

ike k

oje

je p

ože

ljno u

važa

vati

prilik

om

kre

iranja

mate

rija

la z

a e

-uče

nje

Kognitivni stil

• za pojedinca karakterističan, relativno stalni način na koji prima, obrađuje, pohranjuje i koristi informacije

• to je način na koji pojedinac osmišljava sebe i svijet oko sebe, stvara svoju sliku svijeta

• obilježja kognitivnog stila u velikoj mjeri određuju i način učenja pojedinca

• kognitivni stil se odnosi na strukturu procesa tj. način na koji pojedinac te procese izvodi i ne dovodi se u vezu sa kvalitetom, učincima

• relativno je neovisan o vrsti sadržaja

• u nekim dimenzijama kognitivnog stila mogu se sustavnim djelovanjem u procesu odgoja i obrazovanja postići manje promjene, no više u smislu da se pojedinac navikne u pojedinim situacijama prilagoditi svoje ponašanje zahtjevima situacije nego da se generalno promjeni njegov stil (impulzivnost - refleksivnost)


39

Indiv

idualn

e r

azl

ike k

oje

je p

ože

ljno u

važa

vati

prilik

om

kre

iranja

mate

rija

la z

a e

-uče

nje

Kognitivni stil - dimenzije

• kognitivni stil opisuje se većim brojem dimenzija:

1. preferencija osjetilnog modaliteta – vizualni, akustični, motorički (kinestetički) stil

2. (ne)zavisnost o opažajnom (perceptivnom) polju

3. (ne)tolerancija na nejasnoće, dvosmislenosti, višeznačnosti …

4. refleksivnost – impulzivnost

5. izjednačavanje – izoštravanje (eng. leveling – sharpening)

• većina dimenzija predstavljena je kao neka vrsta bipolarnog kontinuuma

• veći broj različitih pristupa, klasifikacija – vrlo živ(ahn)o područje znanstvenog rada


40

Indiv

idualn

e r

azl

ike k

oje

je p

ože

ljno u

važa

vati

prilik

om

kre

iranja

mate

rija

la z

a e

-uče

nje

1. Preferencija osjetilnog modaliteta – vizualni, akustički, motorički (kinestetički) stil

• prepoznaje se u činjenici da neke osobe preferiraju i uspješnije su u procesuiranju vizualnih, druge auditivnih, a treće motorički prezentiranih informacija

• “omiljena” dimenzija u kontekstu e-učenja - razlog?

• jaki tipovi nerijetko si informacije “prevode” u svoj kod (čitaju na glas, strukturiraju skice, sheme informacija koje su čuli, prepisuju bilješke…)

• većina osoba pripada mješovitom tipu

• pojedine vrste sadržaja primjerenije su prezentiranju u pojedinim osjetnim modalitetima: tablice,… tekstovi na dijalektu,… psihomotorne vještine,…)

• opće je pravilo: u procesu poučavanja i učenja učinak je bolji ako se koristi više “ulaznih kanala”


41

Indiv

idualn

e r

azl

ike k

oje

je p

ože

ljno u

važa

vati

prilik

om

kre

iranja

mate

rija

la z

a e

-uče

nje

2. (Ne)zavisnost o opažajnom (perceptivnom) polju (1/2)

• prepoznaje se u činjenici da neke osobe zahvaćaju cjelovite strukture informacija, bez izdvajanja pojedinih dijelova perceptivnog a neke unutar cjeline bez problema izdvajaju dijelove i mogu ih procesuirati neovisno o kontekstu

• zavisnima o perceptivnom polju:

svaka promjena bilo kojeg dijela polja može biti zbunjujuća

moraju cijelo polje ponovno procesuirati

teško izdvajaju dijelove i stavljaju ih u drugi kontekst

obično na isti način interpretiraju činjenice

veze i odnose (verbaliziraju) pa i ako ih dobro razumiju i ako nisu usvojene “na pamet”

• jeste li prepoznali kojeg studenta/učenika iz ove skupine? po kojim karakteristikama?


42

Indiv

idualn

e r

azl

ike k

oje

je p

ože

ljno u

važa

vati

prilik

om

kre

iranja

mate

rija

la z

a e

-uče

nje

2. (Ne)zavisnost o opažajnom (perceptivnom) polju (2/2)

• nezavisni o perceptivnom polju lako izdvajaju pojedine dijelove polja i obrađuju ih “za sebe”, nezavisno od konteksta

• nezavisnima o perceptivnom polju:

promjena unutar polja ne smeta

bez problema mogu promijeniti mjesto od kud kreću u obradi ili prezentiranju informacija

lako povezuju informacije iz različitih polja

uspješni su u prilagođavanju interpretacije kontekstu koji je različit od onog u kojem je informacija obrađivana

• jeste li prepoznali kojeg studenta/učenika iz ove skupine? po kojim karakteristikama?


43

Indiv

idualn

e r

azl

ike k

oje

je p

ože

ljno u

važa

vati

prilik

om

kre

iranja

mate

rija

la z

a e

-uče

nje

3. (Ne)tolerancija prema nejasnoći, dvosmislenosti, višeznačnosti …

• prepoznaje se u činjenici da neke osobe jako teško podnose nejasnoće, dvosmislenosti, prividne ili stvarne razlike u prezentiranim informacijama a druge nemaju s tim problema

• prepoznajete li kako osobe s niskom tolerancijom prema nejasnoćama, dvosmislenosti, višeznačnosti funkcioniraju kad naiđu na takav sklop informacija?

• a osobe s visokom tolerancijom?

• do nejasnoća, dvosmislenosti višeznačnosti... može dovesti i “podrazumijevanje da se neke stvari znaju, da su jasne”, “prebrzo prelaženje na višu, složeniju razinu” i sl.

• dvosmislenosti, nejasnoće i višeznačnosti mogu biti i posljedica nedostatnog ili loše organiziranog predznanja, ranije stečenog iskustva!!!


44

Indiv

idualn

e r

azl

ike k

oje

je p

ože

ljno u

važa

vati

prilik

om

kre

iranja

mate

rija

la z

a e

-uče

nje

4. Refleksivnost – impulzivnost (1/2)

• prepoznaje se u činjenici da neke osobe usredotočeno, pažljivo, sistematično procesuiraju informacije, traže moguće načine interpretacije, preispituju ih i vrednuju,

• druge reagiraju po principu “na prvu loptu” –zaključuju, osmišljavaju, interpretiraju “po prvom dojmu”, bez velike provjere, procjene, ne razmatraju druga moguća rješenja i sl.

• impulzivni često ni sami sebi ne mogu objasniti kako su došli na neku ideju, čime su se upravljali (tako mi se je u tom trenutku činilo; to mi se je nekako nametnulo…)

• prepoznajete li dobre i manje dobre strane svakog od ovih obilježja?

• čak i kad se postave zadaci s vremenskim ograničenjem (refleksivni) ili s kriterijem što manjeg broja pogrešaka (impulzivni) ova se obilježja stila zadržavaju


45

Indiv

idualn

e r

azl

ike k

oje

je p

ože

ljno u

važa

vati

prilik

om

kre

iranja

mate

rija

la z

a e

-uče

nje

4. Refleksivnost – impulzivnost (1/2)

• sistematskim utjecajem tijekom obrazovanja osoba može naučiti svoju impulzivnost u specifičnim situacijama kontrolirati (na pr. pisanje ispita), no ta se promjena ne generalizira, kognitivni stil se ne mijenja

• impulzivnost kao dimenziju kognitivnog stila nije u redu poistovjećivati s impulzivnim, nekontroliranim reakcijama, ispadima

• refleksivni vole raditi sami, skloni su e-nastavi

• impulzivni vole rad u grupi i preferiraju klasičnu nastavu


46

Indiv

idualn

e r

azl

ike k

oje

je p

ože

ljno u

važa

vati

prilik

om

kre

iranja

mate

rija

la z

a e

-uče

nje

5. Izjednačavanje – izoštravanje (eng. leveling –sharpening)

• prepoznaje se u činjenici da neke osobe imaju tendenciju nove podražajne strukture (informacije) s kojima se susreću prepoznati kao već poznate i asimilirati ih u postojeće iskustvo (“to je kao”; “to je jako slično…”)

• te osobe umanjuju ili ignoriraju razlike

• druge pak osobe naglašavaju i potenciraju razlike

• vrlo slične situacije ne prepoznaju kao takve, procesuiraju ih kao nove

• prepoznajete li dobre i manje dobre strane svakog od ovih obilježja?


47

Indiv

idualn

e r

azl

ike k

oje

je p

ože

ljno u

važa

vati

prilik

om

kre

iranja

mate

rija

la z

a e

-uče

nje

Pitanja za kraj

• koliko vam se poznavanje i uvažavanje predstavljenih dimenzija kognitivnog stila čini važnim za proces poučavanja i učenja?

• razmislite o ovim činjenicama u kontekstu klasične nastave i e-učenja!

• koje su mogućnosti na raspolaganju za uvažavanje ovih obilježja prilikom kreiranja materijala za e-učenje?


48

Indiv

idualn

e r

azl

ike k

oje

je p

ože

ljno u

važa

vati

prilik

om

kre

iranja

mate

rija

la z

a e

-uče

nje

Sadržaj




• Povratne informacije u nastavnomprocesu


49

Sadržaj

• Zadatak

• Povratne informacije

• Odgovori

• Utjecaj na motivaciju

• Reguliranje procesa

• Utjecaj na samopercepciju

• Utjecaj na odnos N-S, S-S

• Zaključak


50

Povra

tne info

rmaci

je u

nast

avnom

pro

cesu

Zadatak

Prisjetite se barem jedne povratne informacije koju ste dobili od profesora tijekom studija a koja vam je bila ugodna, imala je pozitivnu konotaciju.

Prisjetite se barem jedne povratne informacije koju ste dobili od profesora tijekom studija a koja vam je bila neugodna, imala je negativnu konotaciju.

Zabilježite ih.


51

Povra

tne info

rmaci

je u

nast

avnom

pro

cesu

Povratne informacije

• povratne informacije važan su segment komunikacije uključene u sve oblike psihosocijalnih interakcija

• u pravilu po njima “čitamo”, procjenjujemo kako netko doživljava nas, naše postupke, poruke

• posebno mjesto zauzimaju u području profesionalne komunikacije

• tek se u novije vrijeme skreće pozornost na važnost povratnih informacija (i komunikacije) u nastavnom procesu

• koje utjecaje povratnih informacija u nastavnom procesu prepoznajete?


52

Povra

tne info

rmaci

je u

nast

avnom

pro

cesu

Pretpostavljam da su ovo i vaši odgovori:

1. utjecaj na motivaciju

2. reguliranje procesa

3. utjecaj na samopercepciju

4. utjecaj na odnos nastavnik - student, student -student

5. …

• ovi utjecaji se nerijetko manje ili više preklapaju


53

Povra

tne info

rmaci

je u

nast

avnom

pro

cesu

1. Utjecaj na motivaciju

• povratnim informacijama koje upućujemo možemo motivirati i demotivirati

• vrlo smo suzdržani (i kao roditelji) u izricanju pohvala ili pak ih izričemo “bez veze”

• pohvale trebaju biti jasne, odnositi se na pojedinca i iskazane dobre postupke, ponašanja, manifestiranje poželjnih osobina

• radi li se o neželjenom ponašanju ili postupanju, povratna informacija ne smije biti usmjerena na osobu nego na postupak (“vi ste vrlo lijeni” / “imam dojam da se niste dovoljno posvetili izradi ovog seminara”)

• prepoznajemo li i utjecaj povratnih informacija na motivaciju nastavnika?


54

Povra

tne info

rmaci

je u

nast

avnom

pro

cesu

2. Reguliranje procesa

• u nastavnom procesu važne su i povratne informacije kojima usmjeravamo pojedinca, reguliramo njegove postupke, omogućavamo mu da prepoznaje što je dobro, gdje griješi…

• često se kao povratne informacije u ovom kontekstu čuju poruke tipa: “nije točno”, “krenite iz početka”, “morate se više potruditi”… - koliko se ovakvim porukama može utjecati na reguliranje procesa?

• prepoznajemo li i utjecaj povratnih informacija na reguliranje nastavnog procesa od strane nastavnika?


55

Povra

tne info

rmaci

je u

nast

avnom

pro

cesu

3. Utjecaj na samopercepciju

• povratne informacije mogu djelovati i na način na koji doživljavamo sebe, mislimo o sebi

• možemo li pronaći neki primjer za ilustraciju?


56

Povra

tne info

rmaci

je u

nast

avnom

pro

cesu

4. Utjecaj na odnos nastavnik - student, student -student

• povratne informacije koje razmjenjujemo mogu biti temelj za razvoj i/ili promjenu međusobnog doživljavanja a time i odnosa povjerenja, uvažavanja, poštovanja sudionika nastavnog procesa

• veliki broj istraživanja ukazuje na važnost tih odnosa i njihov posredni utjecaj na motivaciju za rad

• koje povratne informacije doživljavate kao iskazivanje povjerenja, uvažavanja?


57

Povra

tne info

rmaci

je u

nast

avnom

pro

cesu

Što zaključiti o povratnim informacijama u nastavnom procesu?

• vjerujem da smo prepoznali njihovu važnost, značaj

• koliko trenutno dostupna IKT rješenja omogućavaju učinkovito korištenje povratnih informacija?


58

Povra

tne info

rmaci

je u

nast

avnom

pro

cesu

Popis izvora

• Andrilović, V., & Čudina-Obradović, M. (1996). Psihologija učenja i nastave:(psihologija odgoja i obrazovanja III.). Školska knjiga.

• Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., & Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP (četvrto poglavlje).

• Žižak, A., Vizek-Vidović, V., & Ajduković, M. (2012). Interpersonalnakomunikacija u profesionalnom kontekstu. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.


59

Zahvaljujemo na pažnji!

Centar za e-učenje

9. svibnja 2014.

Vesna Ciglar Goran Hajdin[[email protected]] [[email protected]]

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet organizacije i informatike, Varaždin

primjena e-učenja u nastavi na sadržajima koji nisu česti ... · • za pojedinca...

Documents