SVEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I

BRODOGRADNJE

ZAVRŠNI RAD

PRIMJENA MODELIRANJA POSLOVNIH PROCESA U IZRADI POSLOVNOG

SOFTVERA

Martina Bašić

Split, rujan 2010.

1

S V E U Č I L I Š T E U S P L I T U

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I

BRODOGRADNJE

Preddiplomski studij: Računarstvo

Oznaka programa: 120

Akademska godina: 2009/2010.

Ime i prezime: MARTINA BAŠIĆ

Broj indeksa: 178-2006

ZADATAK ZAVRŠNOG RADA

Naslov: PRIMJENA MODELIRANJA POSLOVNIH PROCESA U IZRADI

POSLOVNOG SOFTVERA

Zadatak: Opisati metode za modeliranje poslovnih procesa. Opisati BPMN standard za

modeliranje poslovnih procesa. Opisati ARIS platformu. Primjenom ARIS-a

modelirati proces za obračun plaća. Definirati funkcionalne zahtjeva na aplikaciju

za obračun plaća.

Prijava rada: 25.03.2010.

Rok za predaju rada: 11.10.2010.

Rad predan:

Predsjednik Odbora za završni rad: Mentor:

Dr. sc. Nikola Rožić, red. prof. Dr. sc. Stipo Čelar, doc.

2

SADRŽAJ

1 SAŽETAK I KLJUČNE RIJEČI ......................................................................................... 4

2 UVOD ................................................................................................................................. 5

3 POSLOVNI PROCESI ........................................................................................................ 7

3.1 Općenito o poslovnim procesima................................................................................. 7

3.2 Što je dizajniranje poslovnih procesa? ......................................................................... 8

3.3 Zašto tvrtke trebaju dizajniranje poslovnih procesa? ................................................... 9

4 MODELIRANJE POSLOVNIH PROCESA .................................................................... 10

4.1 Model poslovnog procesa i modeliranje .................................................................... 10

4.2 Principi modeliranja ................................................................................................... 11

4.3 Alati za modeliranje ................................................................................................... 12

4.4 Metode modeliranja ................................................................................................... 12

4.4.1 Grafička metoda ................................................................................................. 13

4.4.2 Simulacijska metoda ........................................................................................... 15

4.5 Kako rade eksperti za modeliranje? ........................................................................... 16

5 BPMN ................................................................................................................................ 17

5.1 Osnove BPMN-a ........................................................................................................ 18

5.2 Poslovni proces „Prijava korisnika u sustav“ modeliran BPMN standardom ........... 19

6 ARIS .................................................................................................................................. 20

6.1 ARIS platforma .......................................................................................................... 21

6.2 ARIS house ................................................................................................................ 24

6.3 Razine ARIS arhitekture ............................................................................................ 25

6.4 ARIS metoda .............................................................................................................. 27

6.5 ARIS sučelje .............................................................................................................. 28

6.5.1 Struktura ARIS Designer sučelja ........................................................................ 28

6.6 Kreiranje modela u ARIS-u ....................................................................................... 29

6.7 EPC dijagram ............................................................................................................. 30

6.7.1 Pravila pri modeliranju EPC dijagrama .............................................................. 31

6.7.2 Primjer EPC dijagrama „Prijava korisnika u sustav“ ......................................... 32

6.8 VAC dijagram ............................................................................................................ 33

6.8.1 VAC dijagram – upravljanje projektom „Obračun plaća“ ................................. 34

7 POSLOVNI SOFTVER „OBRAČUN PLAĆA“ .............................................................. 36

7.1 Projekt „Obračun plaća“ ............................................................................................ 36

7.2 Primjer obračuna plaće .............................................................................................. 38

7.3 Općenito o zahtjevima ............................................................................................... 39

7.4 Popis korisničkih i sistemskih zahtjeva za aplikaciju „Obračun plaća“ .................... 39

7.4.1 Korisnički zahtjevi .............................................................................................. 39

7.4.2 Sistemski zahtjevi ............................................................................................... 40

7.5 Use case scenarij i dijagrami slijeda modelirani u ARIS-u ....................................... 40

7.5.1 Prijava korisnika u sustav ................................................................................... 41

7.5.2 Obračun plaće za pojedinog zaposlenika ............................................................ 44

7.5.3 Odjava korisnika iz sustava ................................................................................ 47

8 ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 49

3

9 LITERATURA .................................................................................................................. 50

10 PRILOZI ............................................................................................................................ 52

10.1 Popis oznaka i kratica ................................................................................................ 52

10.2 Popis slika .................................................................................................................. 52

10.3 Popis tablica ............................................................................................................... 53

10.4 Ostali prilozi i dokumentacija .................................................................................... 53

4

1 SAŽETAK I KLJUČNE RIJEČI

Sažetak

Završni rad „Primjena modeliranja poslovnih procesa u izradi poslovnog softvera“ je složeni

poslovni proces čiji su temeljni procesi projekt „Obračun plaća“, specifikacija projekta i

radnja. Procese potpore čine konzultacije s mentorom i čitanje literature, dok planiranje i

vođenje projekta te evidentiranje obavljenih radnji i konzultacije s mentorom predstavljaju

upravljačke procese. U radnji je objašnjen pojam poslovnog procesa, a kako bi se lakše

razumjeli poslovni procesi te kako bi rezulatati procesa bili što kvalitetniji, napravljen je

funkcionalan model procesa korištenjem ARIS platforme (alat i metoda za modeliranje). Za

modeliranje procesa korišteni su VAC i EPC dijagrami. Kroz cijeli dokument provlači se veza

s projektom „Obračun plaća“, a najvidljivija je u poglavlju „Poslovni softver“ gdje je

definiran dio funkcionalnih zahtjeva (use case scenarij i EPC dijagrami) za projekt „Obračun

plaća“.

Ključne riječi

poslovni proces, model poslovnog procesa, modeliranje poslovnog procesa, BPMN, ARIS,

EPC dijagram

5

2 UVOD

Cilj završnog rada je upoznavanje s poslovnim procesima i modeliranjem poslovnih procesa

koji su danas neizostavni dijelovi svakog poslovanja. Modeliranje poslovnih procesa nije

znanost, to je umijeće za koje je potreban zdrav razum, sistematičnost, disciplina, iskustvo te

moć apstrakcije, zato se ekspertom za modeliranje ne postaje odmah, već je potrebno puno

rada i truda. Izuzetno je bitno da poslovni procesi budu dobro definirani i funkcionalni kako

bi se olakšalo njihovo razumijevanje te kako bi i njihovi rezultati bili što efikasniji i

kvalitetniji. Pri modeliranju poslovnih procesa značajna je uloga metode koja se koristi i

odabranog alata za modeliranje. Potrebno je dobro poznavanje alata i metode jer

nepoznavanje mogućnosti alata i metode uvelike otežava razvoj modela.

Osim upoznavanja s poslovnim procesima i modeliranja poslovnih procesa, cilj ovog

završnog rada je i sudjelovanje u projektu i timskom radu, prikupljanje dokumnetacije,

obavljanje razgovora s korisnikom, planiranje, evidentiranje obavljenih radnji, proučavanje

literature, razvoj aplikacije, pisanje specifikacije, odnosno kroz ovaj rad i projekt trebali smo

steći određeno znanje i iskustvo koje ćemo moći primijeniti sutra u svom poslu.

U projektnom timu obavljena je podjela poslova tako da će kolegica Martina Bašić biti

voditelj projekta, baviti se skupljanjem dokumentacije te će napisati dokument specifikacije

zahtjeva. Razvojni programer će biti kolega Joško Franić koji će napisati dokument

specifikacije dizajna, dok je kolegica Katarina Krišto zadužena za testiranje aplikacije te će

napisati dokument specifikacije testiranja. Projekt će se razvijati prema vodopad modelu za

koji je vremenski plan, ali i raspodijela resursa napravljena u MS Project-u, a evidencija

obavljenih radnji vodit će se u MS Excel-u. Baza podataka će biti projektirana u MS Access-

u, a aplikacija će biti razvijena u MS Visual Studio 2008 korištenjem programskog jezika C#.

Modeliranje poslovnih procesa i use case scenarija obavit će se u ARIS platformi korištenjem

EPC dijagrama, a specifikacija projekta i svi prilozi bit će napisani u MS Word-u.

U ovoj radnji, u trećem poglavlju bit će definirani poslovni procesi i njihova uloga u

poslovanju tvrtki. U četvrtom poglavlju bit će objašnjeno modeliranje poslovnih procesa,

odnosno opisane najčešće korištene metode za modeliranje, prednosti i mane alata za

modeliranje te kako rade eksperti za modeliranje, dok će sljedeće poglavlje dati kratki pregled

osnova BPMN-a. U šestom poglavlju bit će ukratko objašnjena ARIS platforma, ARIS

6

metoda, ARIS house i ARIS sučelje. Također će biti prikazan i način kreiranja modela u

ARIS-u poštujući pravila i principe modeliranja, dok će detaljno biti objašnjen EPC dijagram,

a njegova primjena najvidljivija je u sedmom poglavlju u kojem će biti definirani

funkcionalni zahtjevi projekta „Obračun plaća“ i opisane opće informacije o projektu. Sedmo

poglavlje je direktna poveznica s projektom „Obračun plaća“. U zaključnom poglavlju dan je

osvrt na završnu radnju.

7

3 POSLOVNI PROCESI

3.1 Općenito o poslovnim procesima

Današnji svijet je nezamisliv bez poslovnih procesa, međutim poslovni procesi su nastali

pojavom čovječanstva na Zemlji iako pojam poslovnog procesa prvi put spominje F.W.Taylor

1911. godine u svojoj studiji u kojoj je analizirao i dokumentirao procese rada. Jedinstvena

definicija poslovnog procesa ne postoji jer svaka osoba ili tvrtka definira procese na svoj

način. Sljedeće dvije definicije poslovnih procesa se najčešće koriste. Poslovni proces je niz

logički povezanih aktivnosti koje koriste resurse tvrtke čiji je cilj zadovoljenje potrebe

klijenata za proizvodima ili uslugama odgovarajuće kvalitete u određenom vremenskom roku

uz ostvarenje vrijednosti.[1] Poslovni proces je interakcija između ljudi, opreme, metoda i

kontrola, a sve sa svrhom postizanja određenog cilja.[2] Poslovni procesi prema

funkcionalnosti se dijele na temeljne ili osnovne, upravljačke i procese potpore. Temeljni

procesi su procesi koji daju vrijednost proizvodu ili usluzi koje tvrtka stvara za svoje klijente.

Primjer temeljnog procesa je proizvodnja. Da bi temeljni procesi funkcionirali potrebni su

procesi potpore. Procesi potpore ne rezultiraju vrijednošću, ali su neophodni za funkcioniranje

temeljnih procesa, odnosno poslovnih procesa. Primjer procesa potpore je pravna potpora ili

IT. Procesi potpore najviše razine su upravljački procesi koji planiraju, organiziraju,

komuniciraju, nadgledaju i kontroliraju aktivnosti organizacije. Upravljački procesi su

planiranje, interna kontrola, upravljanje ljudskim resursima.... Prema složenosti poslovni

procesi se dijele na: jednostavne, složene i vrlo složene procese. Jednostavni procesi slijede

dobro definirani niz koraka s jasno postavljenim pravilima, bez izuzetaka. Za razliku od

jednostavnih, složeni procesi nisu dobro definirani, koriste veći broj različitih pravila i sadrže

mnogo izuzetaka. Vrlo složeni procesi se ne mogu automatizirati upotrebom postojeće

tehnologije, već zahtijevaju mnogo inicijative, kreativnosti, snalažljivosti i inovativnosti od

osoba koje ih izvršavaju. Poslovni procesi su sastavni dio svake tvrtke, ali veoma rijetko se

opisuju i analiziraju. Promatranje tvrtke kroz procese daje vjerodostojniju sliku poslovanja.[2]

Ova radnja: „Primjena modeliranja poslovnih procesa u izradi posovnog softvera“ je rezultat

poslovnog procesa „Završni rad“, odnosno projekta „Obračun plaća“. Kako bi dobili što

jasniju sliku poslovnog procesa „Završni rad“ procesi su ukratko opisani. Temeljni procesi su:

izrada aplikacije za obračun plaća i specifikacije projekta te radnja.

8

U procese potpore se ubrajaju konzultacije s mentorom, proučavanje literature, razgovor s

krajnjim korisnikom - Računovođom, dok planiranje i vođenje projekta te evidentiranje

obavljenih radnji i konzultacije s mentorom definiraju upravljačke procese. Poslovni proces

„Završni rad“ je složen proces koji sadrži mnogo grananja (rad na projektu, pisanje

specifikacije, prikupljanje podataka, proučavanje literature, planiranje, konzultacije s

mentorom, sastanci projektnog tima, pisanje radnje, evidenitranje izvršenih radnji....).

Potrebno je poštivati različita pravila i propise (upute mentora, pravila pri obračunu plaća,

zakone, upute za pisanje radnje i specifikacije), a često su se događale i nepredviđene situacije

(npr. prometna nesreća) koje su poremetile planove i promijenile planirane vremenske okvire.

3.2 Što je dizajniranje poslovnih procesa?

Da bi se dizajnirao poslovni proces potrebno ga je analizirati. Kako ne postoji jedinstvena

definicija poslovnog procesa, tako ne postoje ni jedinstveni koraci u analizi poslovnih

procesa. Pri analizi procesa polazi se od toga kako menadžment vidi prirodu procesa, odnosno

potrebno je prikupiti što veći broj kvalitetnih informacija o procesu: željeni rezultat procesa,

početna i završna točka (ulaz i izlaz), aktivnosti koje se izvode, redoslijed aktivnosti, osoblje

koje će izvoditi te aktivnosti te dokumenti i forme koje se koriste i razmjenjuju između

funkcija. Nakon prikupljanja potrebnih informacija potrebno je napisati opis poslovnog

procesa te izraditi dijagrame procesa. Analiza procesa otkriva organizacijske, strukturne i

tehnološke slabosti u procesima te identificira i definira način kako što uspješnije riješiti

probleme i poboljšati poslovne procese. Istinska efikasnost poslovnih procesa vidljiva je

nakon postupka analize. Dizajniranje poslovnih procesa se odnosi na usklađivanje procesa sa

zahtjevima klijenata, odnosno kreiranje transparentnosti promatrajući postojeću kvalitetu

procesa. Bez spoznaje o procesnim vremenima i procesnim troškovima nemoguće je

identificirati troškove procesa, potrebno vrijeme, moguće izuzetke i probleme. Dizajniranje

poslovnih procesa daje odgovor na veoma važna pitanja: „Tko što radi? Koje su posljedice?

Koje usluge se pružaju? Koji softverski sistemi se koriste za procese?.“ Kako bi se izvršilo

dizajniranje, a potom i modeliranje poslovnih procesa, tvrtke trebaju imati jedinstvenu

podršku za upravljanje poslovnim procesima u obliku alata za modeliranje koji bilježi

poslovne procese i prikazuje pomoću teksta, tablica i dijagrama. Često tijekom razvoja

projekta dolazi do promjena poslovnih procesa, ali promjene poslovnih procesa su projekt

kojim se upravlja prema unaprijed definiranom projektnom pristupu koji se definira pri

9

dizajniranju poslovnih procesa. Promjena poslovnih procesa nije jednokratna vrijednost, već

je iterativna aktivnost koja zahtijeva postupno poboljšanje kvalitete i učinkovitosti poslovnog

procesa. Nekvalitetan dizajn poslovnih procesa uzrokuje mnoge nepravilnosti i probleme u

poslovnim procesima, kao što su: prekoračenje planiranih rokova, pad kvalitete, otpor i

nezadovoljstvo zaposlenika i probleme nastale uslijed nepredviđenih okolnosti koji mogu

dovesti do potpunog zastoja u poslovanju i ozbiljno ugroziti opstanak tvrtke.[1]

3.3 Zašto tvrtke trebaju dizajniranje poslovnih procesa?

Svaki poslovni proces počinje s potrebom klijenta, a završava zadovoljavanjem te potrebe.

Kako bi se povećala korist na strani klijenta, a time i korist i reputacija tvrtke bitno je

analizirati i dizajnirati poslovne procese. Poboljšanje poslovanja je samo jedan od razloga

zašto tvrtke prihvaćaju dizajniranje poslovnih procesa, odnosno zašto je dizajniranje u

današnjem poslovnom svijetu postalo neophodno. Tvrtke moraju uskladiti „unutrašnje“ i

„vanjske“ poslove, a to je nemoguće bez dobro dizajniranih poslovnih procesa. Primjer

pozitivne posljedice upotrebe dizajna poslovnog procesa je vidljiv u jednoj Njemačkoj tvrtki

koja je uštedjela više od 50 milijuna dolara u jednoj godini korištenjem ARIS softvera u

usklađivanju IT procesa.

Slika 3-1 Poslovni procesi u ARIS platformi [9]

10

4 MODELIRANJE POSLOVNIH PROCESA

4.1 Model poslovnog procesa i modeliranje

Model poslovnog procesa (Business Process Model – BPM) je približni prikaz sustava ili

procesa koji služi za razumijevanje sustava te za njegovo mijenjanje ili upravljanje. Modeli

moraju biti što jednostavniji, ali ispravni kako bi koristili svrsi za koju su napravljeni. Modeli

moraju biti jednostavni, ali ne i prejednostavni jer prejednostavni modeli gube elemente koji

su bitni za objašnjenje procesa. Ni presloženi modeli nisu pogodni za objašnjavanje procesa

jer dolazi do otežanog razumijevanja procesa. Modeli su aproksimacija stvarnosti, a upravo to

je njihova prednost jer iz stvarnosti uzimaju samo najvažnije dijelove te olakšavaju

razumijevanje stvarnosti, odnosno način na koji funkcioniraju poslovni procesi. Dobar i jasan

model ima ključnu ulogu u komunikaciji, ali omogućava i definiranje ključnih poslovnih

procesa, detaljno modeliranje pojedinih procesa, identificiranje procesa koji traže poboljšanje

te modeliranje novih procesa prije nego što se implementiraju. Značajna je i podjela modela

na tvrde i meke. Tvrdi modeli se koriste za dobro definirane probleme s mnogo podataka i

daju kvantitativne rezultate, dok se meki modeli koriste za nestrukturirane probleme kod kojih

modelari moraju pomoći klijentima da bolje razumiju problem. Današnji poslovni svijet je

nezamisliv bez modela jer omogućuju opis i bolje razumijevanje kompleksnih fenomena,

efikasniju komunikaciju između osoblja koje rješava probleme te efikasnije i brže rješavanje

problema. U inženjerstvu i ekonomiji modeli služe za oblikovanje novih rješenja, ispitivanje

svojstva rješenja i na kraju izbor najpovoljnijeg i najefikasnijeg rješenja.[1]

Modeliranje poslovnih procesa (Business Process Modeling – BPM) je izrada dijagrama koji

će prikazivati poslovne aktivnosti slijedom kako se događaju. Modeliranje zamijenjuje

eksperimentiranje „u živo“ koje zahtijeva mnogo vremena, ima visoku cijenu, a ponavljanje

eksperimenta je skupo te može biti „opasno“. Modeliranje procesa je umijeće, a ne znanost.

Zahtijeva zdrav razum, moć apstrakcije, sistematičnost, disciplinu i iskustvo. Upravo iz tih

razloga modeliranje sve više postaje nužno u tvrtkama koje koriste kompleksne i vrlo

zahtjevne procese. [1]

Definiranjem cilja modeliranja počinje proces modeliranja. Kako bi se odredio cilj potrebno je

upoznati rad i optimizaciju procesa te je nužno dobro proučiti izvore podataka koji će biti

korišteni pri modeliranju. Izvori podataka su najčešće: vremenski projektni planovi, značajke

11

procesa, dokumentacija opisa procesa, poznavanje metode koja će se koristiti. Pri modeliranju

koriste se standardni grafički elementi koji su razumljivi cijelom osoblju koje izrađuje ili

koristi model. Korištenje standardnih elemenata olakšava komunikaciju među osobljem

različite stručne spreme, ali omogućava i rad na poboljšanju modela, pri čemu je izuzetno

bitno da svi učesnici dobro razumiju način odvijanja procesa i svoju zadaću u sklopu toga.

Ukoliko osoblje ne razumije funkcioniranje procesa i svoju zadaću u sklopu te metode,

rezultati mogu biti katastrofalni. Nakon identificiranja procesa potrebno je stvoriti prvi ili

osnovni model koji prikazuje trenutnu situaciju. Osnovni model se pregledava, analizira te se

nadopunjuje. Nadopunom osnovnog modela stvara se drugi ili „to be“ model koji prikazuje

novu situaciju sa potrebnim poboljšanjem. Model se testira, a potom i implementira.

Implementacijom ne završava rad na modelu, već se model konstantno nadograđuje i

poboljšava.[3]

4.2 Principi modeliranja

Kako bi modeliranje procesa bilo što uspješnije potrebno je voditi računa o sljedećim

podacima:

• vrijednost modela ovisi o konzistentnosti, količini i točnosti podataka koji se

koriste pri konstrukciji modela

• izbor ključnih varijabli ovisi o osobnim procjenama, ciljevima, opsegu problema...

• predviđanja nisu bez pogreške te modelar mora prepoznati i ocijeniti odstupanje od

realnosti pri izboru alata za modeliranje

• kada se izabere model rješava se model, a ne stvarnost

• poslovni sustavi su sustavi s nedestruktivnom memorijom, što znači da je prošlost

integralni dio objekta te svakim novim stanjem definira nove oblike ponašanja

• poslovni sustavi su anticipativni objekti, što znači da će akcije koje se predviđaju

za budućnost snažno utjecati na sadašnje odluke

• ponašanje poslovnog sustava ovisi o njegovoj dinamici.[4]

Osim navedenih podataka pri modeliranju potrebno je poštivati i principe modeliranja kako bi

modeli bili što kvalitetniji.

12

Osnovni principi modeliranja:

• zdrav razum, apstrakcija, sistematičnost, disciplina, iskustvo – umijeće, a ne

znanost

• ne previše kompleksni i detaljni modeli jer ih je teško razumjeti i vrednovati

• ne previše jednostavni modeli jer gube bitne elemente koji omogućavaju

objašnjenje

• razvoj modela u jednostavnim modulima s dobro definiranim funkcijama što

olakšava izgradnju i provjeru modela

• korišenje softverskog inženjerstva, metode za razvoj algoritama i programa

• obvezna provjera logičke i kvantitativne ispravnosti modela, kako bi se model

mogao s pouzdanošću koristiti, kao pojedinačni moduli, kao cjelina

• korištenje analogija i metafora, povezivanje naizgled nepovezanih ideja[5]

4.3 Alati za modeliranje

Da bi poslovni procesi bili dobro definirani i modelirani potrebno je odabrati odgovarajući

alat za modeliranje. Alat za modeliranje nije isto što i alat za crtanje jer dijagram koji nastaje

korištenjem alata za modeliranje nije samo crtež, grafički prikaz, već sadrži mnogo

informacija o procesu. Alati za modeliranje imaju svoje prednosti i mane. Prednosti alata su

razumijevanje i poboljšanje procesa, standardizacija procesa i procedura, analiza osjetljivosti

procesa na promjene, izrada „što-ako“ scenarija i razvoj alternativnih rješenja, dok su

isprepletanje modela postojećeg i željenog stanja, pogrešno odabrani sudionici projekta,

postojanje iznimki te problem održavanja i korištenja modela procesa samo neki od mana

alata za modeliranje poslovnih procesa. Alati za modeliranje i upravljanje poslovnim

procesima poboljšavaju performanse organizacije, a menadžerima omogućuju učinkovitiju

koordinaciju resursa potrebnih za izvršavanje poslovnih procesa. Njihova prednost je što

unaprjeđenjem performansi omogućuju menadžerima da učinkovito koordiniraju ljudske i

tehnološke resurse koji su potrebni za izvođenje pojedinog poslovnog procesa.

4.4 Metode modeliranja

Metoda modeliranja je skup procedura koje dovode do rješenja modela. Da bi bila efikasna

metoda mora zadovoljiti opće kriterije (originalnost, uopćenost), sintaktičke (jasno

13

formuliranje pojmova, unutrašnja neproturječnost), semantičke (homogenost, mogućnost

empirijske interpretacije pojmova), ontološke (znanstvena objektivnost) i kriterije spoznajne

vrijednosti (sklad informacija i hipoteza). Cilj metodologije je omogućiti sustavni postupak

razvoja koji će moći pratiti napredak, uspostaviti dobru komunikaciju među osobljem,

osigurati da se dovoljno pažnje posveti analizi poslovanja kako bi se osigurala izrada sustava

koji odgovara poslovanju i zahtjevima klijenta. Svaka od metoda modeliranja prati ciklus

modeliranja poslovnog procesa koji se sastoji od nekoliko osnovnih faza, a to su: dizajn,

modeliranje, izvršavanje, nadgledanje i optimizacija. Odabir metode modeliranja ovisi o

složenosti problema. Najpoznatije metode su: analitička, numerička, simulacijska i grafička

metoda. Analitička metoda se koristi u algebri, matematičkoj analizi, teoriji vjerojatnosti za

rješavanje problema njihala, jednostavnih repova čekanja, a modeli i rješenja su u analitičkom

obliku (diferencijalne jednadžbe, funkcije ovisnosti). Kod numeričkih metoda modeli su

prikazani u analitičkom obliku, a rješenja numeričkim postupcima. Ova metoda se koristi pri

rješavanju problema difuzija, hidrodinamike, vremenske prognoze.[1] Grafička metoda se

danas najčešće koristi, a simulacijsko modeliranje je metoda budućnosti te će zato biti opisani

u posebnim potpoglavljima.

4.4.1 Grafička metoda

Grafičko modeliranje poslovnih procesa uključuje formiranje dijagrama koji prikazuju

aktivnosti poslovanja i slijed kojim se događaju. Grafička metoda je najznačajnija metoda

statičkog modeliranja, čija su glavna karakteristika dijagrami koji pomažu razumijevanju

poslovnih procesa te osiguravaju i pojednostavljuju komunikaciju između različitih

organizacijskih dijelova. Osnovni elemeti dijagrama su: osnovni proces, organizacijska

jedinica, procesni korak, tok, okidač, izlaz i spremište. Problem pri modeliranju je bio što

naručitelji, korisnici i poslovni analitičari govore jednim „jezikom“, razvojni programeri

drugim, projektanti trećim, odnosno svaka grupa koja je sudjelovala u pojedinoj razvojnoj fazi

koristila je svoj način izražavanja. Zato je bio potreban „jezik“ kojim će se služiti svi

sudionici modeliranja te su 1997. godine Gardy Booch, James Rumbaugh i Ivar Jacobson

objavili prvu inačicu Unified Modeling Language – UML, koji je danas najpoznatiji i

najrašireniji jezik za modeliranje poslovnih procesa. UML služi za specifikaciju sustava te se

može koristiti za informiranje o tome „Što“ se traži od sustava i „Kako“ se sustav može

realizirati ili promijeniti. Jezik se primjenjuje za vizualizaciju sustava i izgradnju sustava pa

14

se može koristiti kao vodič pri realizaciji sustava, odnosno daje sliku sustava poput

arhitektonskih nacrta. Značajna mu je primjena i u dokumentiranju sustava te se može koristiti

za pohranu znanja o životnom ciklusu razvoja sustava. UML sadrži trinaest tipova dijagrama:

dijagram aktivnosti (activity), klasa (class), komunikacije (communication), komponenti

(component), kompozitne strukture (composite structure), deployment dijagram, dijagram

pregleda interakcija (interaction overview), objektni dijagram (object), dijagram paketa

(packege), dijagram slijeda (sequence), stanja (state machine), vremena i dijagram slučajeva

upotrebe (use case). Najčešće su u upotrebi use case dijagrami koji prikazuju sudionike

procesa i njihove akcije, a koriste se za prikaz funkcionalnosti organizacije, organizacijskih

struktura, veze sustava s okruženjem..... Dijagrami aktivnosti koriste se kako bi se prikazalo

od kojih se koraka i aktivnosti sastoji proces, tko je zadužen za izvršavanje aktivnosti, dok se

dijagrami slijeda koriste za interakciju među objektima s naglaskom na slijed interakcije.[6]

Slika 4-1 UML dijagram slijeda „Prijava korisnika u sustav“

15

4.4.2 Simulacijska metoda

Simulacijska metoda modeliranja se koristi kad je analiza modela analitičkom metodom

previše kompleksna te kad su eksperimenti „u živo“ skupi, opasni ili neizvedivi. Metoda

koristi tehnologiju za koju stručnjaci smatraju da će dati najefikasnija rješenja pri određenom

uloženom trudu i vremenu. Podaci se prikupljaju iz projektno-procesne dokumentacije,

promatranja i mjerenja procesa, prikupljanja osobnih iskustava članova projektno-procesnog

tima... U izgradnji modela koristi se: sintaksna provjera, planiranje i izvođenje simulacijskih

eksperimenata te traženje optimalnog slučaja za pojedine početne vrijednosti procesnih

parametara. Povjerenje u simulacijski model se izgrađuje tijekom cijelog procesa izgradnje

modela. U vrednovanju simulacijskog modela koriste se statističke i informatičke tehnike,

grafički prikazi izlaznih varijabli modela, animacija rada modela te procjena donositelja

odluka i simulacijskih stručnjaka. Simulacijska metoda je metoda dinamičkog modeliranja te

se njom analizira dinamika i ponašanje procesa u različitim zadanim uvjetima, a najčešće se

koristi kod vrlo kompleksnih procesa gdje su prisutni paralelni i isprepleteni procesi. Model

se prikazuje korištenjem obojenih Petrijevih mreža, koje omogućuju hijerarhijski opis

najzahtjevnijih procesa te razradu sustava na procese do željene razine. Obojene Petrijeve

mreže su grafički orijentirani jezik pogodan za specifikaciju, simulaciju i verifikaciju sustava.

Petrijeve mreže omogućuju opisivanje poslovnog međudjelovanja, a programski jezik

omogućava definiranje tipova podataka i rukovanje njihovim vrijednostima. Problem

simulacijskog modeliranja je što matematičke simulacije poslovnih procesa značajno mogu

odstupati od realnih rezultata. Na rezulate u praksi uvelike utječe ljudsko ponašanje jer je

svaka osoba individua za sebe, drugačije reagira na postavljene uvjete, a na rezulat rada utječu

i fizičke, mentalne i duševne komponente osobe koja izvodi pojedine poslove. Simulacijsko

modeliranje je napredno modeliranje poslovnih procesa koje bi trebalo uključivati i psiho-

fizičku dimenziju ljudskog resursa koji sudjeluje u procesu. U modele bi trebalo ugraditi

komponente koje opisuju određene prosječne značajke ljudskog bića u poslovnom okruženju,

odnosno uklapanje procesa fizičkog i psihičkog umaranja, dinamike posla i količine stresa u

simulaciju poslovnog procesa. Za uklapanje navedenih procesa u dijagrame bit će potrebno

ujediniti znanja iz matemetike i statistike sa znanjima i iskustvima iz psihologije, medicine i

biologije.[1] Simulacijsko modeliranje je nužno za potvrdu ispravnosti te za uspješno

konstruiranje i istraživanje ponašanja budućeg poslovnog procesa, ali metoda još nije

dovoljno razvijena ni zastupljena, stoga je simulacijsko modeliranje, modeliranje budućnosti.

16

4.5 Kako rade eksperti za modeliranje?

Modeliranje nije znanost već umijeće, koje zahtijeva zdrav razum, moć apstrakcije,

sistematičnost, disciplinu i iskustvo, a sve te karakteristike posjeduju eksperti za modeliranje.

Prema jednom istraživanju, da bi dobili funkcionalan i efikasan model eksperti modele

razvijaju duže vrijeme, tijekom kojega su u intezivnom kontaktu s klijentima. Često koriste

analogije i crteže i razvijaju više alternativnih modela. Poštuju principe modeliranja te uvijek

kreću od malog modela (osnovnog modela) kojeg proučavaju, analiziraju i proširuju.

Ako njihov ukupan rad promatramo kroz postotke dobit ćemo sljedeće rezultate. Na

razmišljanje o kontekstu problema, odnosno na razumijevanje problema potroše 15%

ukupnog vremena koje je predviđeno za razvoj modela. Najveći dio vremena 60% koriste za

razvoj strukture modela i analizu podataka. Nakon razvoja modela 15% vremena koriste za

proučavanje i analiziranje modela, odnosno za vrednovanje modela, procjenu korisnosti

modela i prihvatljivosti za klijenta. Za procjenu parametara modela i računanje rezultata

pomoću modela, odnosno testiranje modela prije integracije koriste 10% vremena.[5]

Iz navedenih rezultata vidljivo je da je modeliranje umijeće koje se razvija uz zdrav razum i

iskustvo. Kao i u svakom poslu bitna je disciplina i sistematičnost, a najvažnija stvar kod

modeliranja je moć apstrakcije koja je alfa i omega modeliranja.

17

5 BPMN

Business Process Modeling Initiative – BPMI je razvila standardni zapis modeliranja

poslovnih procesa Business Process Modeling Notation – BPMN, čiji je primarni cilj bio

razvijanje zapisa koji je lako razumljiv svim poslovnim korisnicima, od poslovnih analitičara

koji stvaraju početne nacrte procesa, razvojnih programera koji su odgovorni za izvođenje

tehnologije koja će obavljati poslovne procese pa sve do krajnjih korisnika, odnosno

poslovnih ljudi koji će upravljati tim procesima.[2] BPMN sadržava grafičku notaciju za

specificiranje poslovnih procesa, odnosno izradu dijagrama poslovnih procesa BPD -

Business Process Diagram. Način izrade dijagrama sličan je UML dijagramu aktivnosti.

Procesi koji se mogu modelirati korištenjem BPMN su: visoka razina privatnih poslovnih

procesa, detaljni privatni poslovni procesi, „As-is“ ili stari poslovni proces, „To-be“ ili novi

poslovni proces, dva ili više apstraktnih procesa, apstraktni proces vezan za kolaboracijski

proces, kolaboracijski proces.....

Razvoj BPMN-a je važan korak u smanjenju rascjepkanosti i velikog broja alata za

modeliranje. Razvoj standardnog zapisa će smanjiti nesporazume koji se često događaju

između osoblja različitog stručnog usmjerenja koji sudjeluju u projektu. Još je uvijek aktualna

verzija BPMN1.2, ali nova verzija BPMN2.0 svojim specifikacijama nadmašuje kapacitete

prethodne verzije i proširuje opseg BPMN1.2 u nekoliko područja, odnosno formira

izvršavanje semantika za sve BPMN elemente, definira proširenje mehanizma za oba modela

procesa proširenja, proširuje definiciju ljudske interakcije i definira grafički model. Ova

specifikacija BPMN također rješava problem nejasnoća i nedosljednosti verzije BPMN1.2. Uz

sve navedene prednosti, nova verzija ima i svoje nedostatke od kojih su najvidljiviji problemi

pri definiranju organizacijskih modela i resursa te problemi pri modeliranju funkcionalnih

kvarova i modeliranju strategije. Nakon određenog vremena kada se bude koristila nova

verzija bit će poznati rezultati učinkovitosti i zadovoljstva korisnika te će BMNI moći raditi

na poboljšanju BPMN-a kako bi se omogućilo i modeliranje visokih razina što uključuje

modeliranje poslovnih pravila i strategija.

BPEL – Business Process Execution Language je standardni jezik za određivanje interakcije s

Web servisima. BPEL je orijentiran na moderne poslovne procese, ali zbog svoje težine i

komplikacija u preslikavanju iz BPMN u BPEL se rijetko koristi.

18

5.1 Osnove BPMN-a

BPD se sastoji od grafičkih elemenata koji omogućavaju razvoj jednostavnih dijagrama koje

će razumjeti poslovni analitičari, ali isto tako i razvojni programeri te ostalo osoblje koje je

zaduženo za izradu ili rad s dijagramima. Elementi BPD-a su podijeljeni u četiri osnovne

kategorije: tekući objekti (flow objects), povezujući objekti (connecting objects), tijek

obavljanja posla (swimlanes) i artifakti (artifacts). Kako bi dijagram bio što razumljiviji BPD

dopušta izradu vlastitog tekućeg objekta ili artifakta.

Glavni elementi za opisivanje u BPMN-u su: događaji, aktivnosti i izlazi, odnosno tekući

objekti. Postoje tri tipa događaja ovisno o njihovom utjecaju na tok procesa. Početni događaji

djeluju kao okidač za proces te se prikazuju otvorenom ikonom. Kraj događaja se označava

jednom tankom ili podebljanom granicom i predstavalja rezultat procesa, dok sredina

događaja opisuje što se događa između početka i kraja i prikazuje se debelom unutarnjom

granicom. Aktivnosti opisuju posao koji je potrebno odraditi, a simboliziraju ih pravokutnici

zaobljenih vrhova. Tipovi aktivnosti su: zadatak koji predstavlja dio posla koji se ne može

rastaviti na više dijelova i potprocesi koji se koriste za skrivanje ili otkrivanje razina BPD-a.

Rombovima su prikazani izlazi i predstavljaju grananje i spajanje uvjeta ovisno o

postavljenim uvjetima.[7]

Povezujući objekti se sastoje od slijednog toka, poruke i asocijacije, a služe za povezivanje

tekućih objekata. Slijedni tok prikazuje se punom crtom sa strelicom te pokazuje red odvijanja

aktivnosti, dok tok poruke prikazuje put poruke kroz organizacijske granice, a prikazuje se

isprekidanom linijom s punim krugom na početku i praznom strelicom na kraju. Asocijacija je

prikazana točkastom crtom s nezatvorenim streličastim završetkom te se koristi za spajanje

informacija i tekstova s tekućim objektima.[7]

Tijek obavljanja posla je mehanizam organizacije aktivnosti u BPMN-u i sadrži dva tipa:

bazen (pool) i traka (lane). Pool predstavlja sudionike u procesu, dok lane predstavlja

raspodjelu unutar bazena bilo okomito ili horizontalno, a koristi se za organizaciju

aktivnosti.[7]

Artifekti omogućuju programerima da unesu više informacija u dijagram te tako dijagram

postaje razumljiviji. Koriste se tri tipa artifakata: podatkovni objekti, grupe i anotacije

19

(napomene). Podatkovni objekti su mehanizmi koji pokazuju kako aktivnosti zahtijevaju ili

proizvode informacije. Grupe se koriste pri dokumentiranju ili analizi, a predstavljaju se

pravokutnikom zaobljenih isprekidanih linija. Anotacije ili napomene su mehanizmi koji

programeru omogućavaju upis dodatnih informacija koje služe čitateljima dijagrama.

5.2 Poslovni proces „Prijava korisnika u sustav“ modeliran BPMN standardom

Poslovni proces prijave korisnika u sustav prikazan je BPD u BPMN-u. Početni događaj,

odnosno okidač procesa je prijava – upis korisničkog imena i lozinke, a izlaz iz toga je

provjera podataka koja rezultira prijavom korisnika u sustav ili pri pogrešnom unosu

korisničkog imena ili lozinke sredina događaja omogućuje ponovni unos podataka prilikom

povratka na početni događaj. Nakon prijave korisnika u sustav omogućen mu je izbor upisa

nove tvrtke ili odabira tvrtke, odnosno odabir potprocesa koji završava krajem događaja,

odnosno daje rezultat procesa.

Slika 5-1 BPD „Prijava korisnika u sustav“

20

6 ARIS

Sve tvrtke imaju poslovne procese koji ovise o veličini tvrtke i djelatnosti kojom se tvrtka

bavi. Međutim potrebno je uspostaviti kvalitetnu komunikaciju i usklađenost između

poslovnih procesa unutar tvrtke i poslovnih procesa koji povezuju tvrtku s drugim klijentima

ili tvrtkama kako bi se osigurao profit i konkurentnost na tržištu. Kako bi svi procesi bili pod

kontrolom koristi se ARIS. ARIS (Arhitecture of Integrated Information Systems -

Arhitektura integriranih informacijskih sustava) je vodeća svjetska platforma za upravljanje

poslovnim procesima. Sadrži alate za dizajniranje i modeliranje poslovnih procesa te nudi i

metodologije za upravljanje poslovnim procesima koji se sastoje od većeg broja različitih

metoda. ARIS koncept je razvio profesor August Wilhelm Scheer sa Instituta fur

Wirtschaftsinformatik na Sveučilištu Saarland u Saarrbrucken u Njemačkoj. Profesor je

nastojao razviti koncept koji bi povezao teoriju poslovanja s informacijskom i

komunikacijskom tehnologijom. Razvojem ARIS-a povećavale su se i njegove mogućnosti,

tako danas ARIS omogućava:

• upravljanje poslovnim procesima na razini tvrtke, ali i globalno

• višestruke opcije analize i izvještaja

• višejezičnu funkcionalnu podršku međunarodnim projektnim timovima

• povećanje standardizacije

• upotrebu zajedničkog, dobro razumljivog jezika

• obavještavanje i prikazivanje pomoću www-a

• provjeru ispravnosti procesnog modela, optimizaciju i testiranje modela

• kompatiblinost s Windows platformom

• animacije i simulacije procesa.

Zbog svih navedenih mogućnosti ARIS se koristi za modeliranje podataka, resursa, sustava,

poslovnih ciljeva, vještina, toka informacija, materijala, troškova, proizvoda.....

Kako bi modeliranje bilo jednostavnije i brže, a modeli kvalitetniji i efikasniji potrebno je

poštivati principe modeliranja. Osnovni principi modeliranja su:

• princip točnosti – model mora imati ispravnu semantiku i morfologiju

• princip primjerenosti – modeliranje samo najvažnijih elemenata

21

• princip odnosa uloga i dobitka – potrebno je pronaći pravu mjeru između uložene

količine truda za prikupljanje i modeliranje podataka i rezultata obavljenog posla.

Stručnjaci su utvrdili da se 80% rezultata dobije iz prvih 20% uloženog truda.

• princip jasnoće – model mora biti razumljiv i koristan

• princip usporedivosti – uporaba ARIS-a na različite načine dovodi do identičnog

rješenja, zbog toga je potrebno definirati standard za modeliranje i pridržavati ga se

• princip stvarne strukture – modeli se izrađuju u različitim pogledima, ali se moraju

integrirati u svim pogledima.[8]

Model izrađen u ARIS-u nije samo slika, već sadrži mnogo informacija o poslovnom procesu.

Objekti i veze od kojih se sastoji model su dobro definirani te ih je moguće provjeriti, a

jednom kreiran model ostaje trajno pohranjen u bazi podataka, tako da postojanje modela ne

ovisi o njegovom modelatoru. Model se može analizirati, simulirati, koristiti za izradu drugih

modela, može se prikazati i na www, a kolekcija modela pohranjenih u bazi podataka

omogućuje stvaranje baze znanja u poslovanju. Prethodno navedene činjenice su potvrda da

model, iako grafički prikaz procesa, nije samo slika, već sadrži važne informacije koje

poznavatelji modela znaju pročitati i iskoristiti za lakše i efikasnije rješavanje početnog

problema.

6.1 ARIS platforma

ARIS platforma nudi integrirane softverske proizvode koji pomažu da tvrtke neprestano

poboljšavaju svoje poslovne procese. Cilj ARIS platforme je povezati IT i poslovni sustav

korištenjem različitih arhitektura, alata i metoda kako bi se velikim brojem rješenja podržao

cjelokupni životni ciklus poslovnog procesa te podrška za sustav upravljanja poslovnim

procesima. Jedan od ciljeva platforme je osigurati kompatibilnost sa drugim arhitekturama

kao što su Zachman, Archimate..... Arhitektura se sastoji od razina (levels) čija je uloga

povezivanje poslovnog i informacijskog sustava te od pogleda (views) koji služe za smanjenje

složenosti pri modeliranju poslovnih procesa.[9]

22

Slika 6-1 Arhitekture kompatibilne s ARIS arhitekturom [9]

ARIS platforma sastoji se od četiri platforme:

• ARIS Strategy Platform – Strateška platforma

• ARIS Design Platform – Dizajn platforma

• ARIS Implementation Platform – Implementacijska platforma

• ARIS Controlling Platform – Upravljačka platforma.

Strateška platforma služi za definiranje strategije poslovanja, implementaciju strategije u

procese te omogućava definiranje ključnih parametara monitoring sustav. Njene najznačajnije

komponente su ARIS Balanced Scorecard koja pomaže u upravljanju strategijom, podržava

modeliranje strateških ciljeva i modela ciljeva s alokacijom resursa, ARIS poslovno

optimiranje je komponenta koja podržava analizu indikatora performansi poslovanja te služi

za provođenje „što-ako“ analize. Treća komponenta strateške platforme koja podržava na

web-u utemeljenu simulaciju poslovnih procesa naziva se ARIS poslovna simulacija.[9]

Za modeliranje, simulacije, optimiziranje i obavljanje poslovnih procesa te za upravljanje IT

arhitekturom zadužen je dizajn platforma. Platforma daje odgovor na pitanja: „Tko radi i što

radi?“, „Koji je redoslijed aktivnosti?“, „Koje je servise potrebno osigurati?“ te „Koji se

softver koristi u procesu?“ ARIS Toolset omogućava modeliranje poslovnih procesa

korištenjem definiranih elemenata procesa (događaji, funkcije, operatori i resursi) te potom

23

analiziranje i optimizaciju poslovnih procesa. Uspostavom repozitorija poslovnih procesa

formira se ARIS baza podataka. [9]

ARIS implementacijska platforma služi za prevođenje poslovnih procesa u operativna

aplikacijska rješenja. Omogućava izvršavanje procesa u IT sustavima, konfiguriranje ERP

sustava te olakšava upravljanje poslovnim pravilima, a najznačajnije je kreiranje servisno

orijentiranih arhitektura (Service Oriented Architecture – SOA). Polazna točka u SOA

konceptu su poslovni procesi koji specificiraju zahtjeve čiju će realizaciju omogućiti usluge.

SOA podržava novu i fleksibilnu implementaciju poslovnih procesa te je komplementarna s

BPM-om.[9]

Cilj upravljačke platforme je mjerenje i procjenjivanje performansi poslovnih procesa

podržanih IT sustavima te identificirati moguća poboljšanja. Upravljačka platforma

omogućava dinamičko praćenje trenutnih poslovnih procesa, implementaciju korporativnih

performansi menadžment sustava i uspostavu usklađenosti za cijelu tvrtku.[9]

Slika 6-2 Mogućnosti ARIS platforme [9]

24

6.2 ARIS house

Kako bi što bolje proučili poslovne procese eksperti modeliranja uvijek izrađuju više manjih

modela sa specifičnim pogledima, a modeli se uvijek mogu povezati. Na prethodno opisanom

principu radi ARIS Toolset. Svaki model može sadržavati više objekata i mnogo međusobnih

veza, a isti objekti se mogu koristiti u mnogo različitih modela. Da bi se ostvarila takva

struktura modeli su organizirani u pet pogleda (views): organizacija, podaci, funkcije,

proizvod i procesi, a svaki pogled ima svoje specifičnosti koje pridonose boljem

razumijevanju modela.

Slika 6-3 Prikaz ARIS House s pogledima [9]

Organizacija (Organisation View) je predstavljena statičkim modelom koji prikazuje

organizacijsku strukturu, odnosno organizacijske entitete koji sudjeluju u ostvarenju određene

funkcije. U organizacijsku strukturu su uključeni i hijerarhijski poredani ljudski resursi,

tehnički resursi te komunikacijske mreže. Osim organizacije za definiranje organizacijske

strukture bitan je i proizvod (Product/Output/Service View) koji prikazuje sve fizičke i

nefizičke ulaze i izlaze u pojedinu funkciju, odnosno definira statički model koji prikazuje

proizvode i usluge. Za definiranje i analiziranje ponašanja te povezivanja pojedinih pogleda

kako bi funkcije poslovnog procesa bile što efikasnije u ostvarenju željenog cilja zadužen je

proces (Process Control View).

25

Proces definira dinamički model koji prikazuje ponašanje procesa i odnose procesa s

resursima, podacima i funkcijama u poslovnom okruženju. Statički modeli koji prikazuju

poslovne informacije koje su potrebne za ostvarenje određene funkcije te događaje koji

iniciraju aktivnosti koje mijenjaju stanje informacijskog objekta – podataka definira podatak

(Data View). Ovaj pogled uključuje modele podataka, strukturu znanja, modele baze

podataka, tehničke termine i informaciju. Posljednji, ali jednako značajan pogled je funkcija

(Function View), odnosno statički modeli koji prikazuju procesne zadatke. Cilj pogleda je

opisati funkcije i njihove odnose te način odvijanja pojedinog procesa, stoga uključuje i

funkcijske hijerarhije, poslovne procese i softverske aplikacije. Funkcija je aktivnost koja se

provodi nad objektom, odnosno informacijom zbog postizanja određenog cilja. Svaka

funkcija je inicirana događajem te i završava događajem. Svi pogledi zajedno čine jedinstvenu

cjelinu koja se naziva ARIS House.[8][9]

6.3 Razine ARIS arhitekture

ARIS arhitektura je hijerarhijski definirana arhitektura koja se sastoji od četiri razine, a svaka

razina koristi određeni tip dijagrama za modeliranje poslovnog procesa. Prva razina definira

poslovne strategije i ciljeve. Ishodište integralnog sustava poslovanja je poslovna strategija

(definira položaj tvrtke na tržištu, pravce u kojima se tvrtka nastoji razvijati i rasti, prednosti i

nedostatci tvrtke) i strateški ciljevi koji su definirani u skladu s vizijom (željena slika budućeg

stanja) i misijom (definira svrhu tvrtke i razlog postojanja) poslovnog sustava. U fazi

strateškog planiranja osim ciljeva generalno se određuju i poslovni procesi, resursi i

potencijalni efekti pri implementaciji. Za modeliranje poslovnih procesa na ovoj razini koristi

se Value Added Chain Diagram – VAC (dijagram lanca dodanih vrijednosti) koji ne prikazuje

samo veze između funkcija, već i veze između funkcija i organizacijskih jedinica te

informacijskih objekata i funkcija. Detaljniji opis i prikaz VAC dijagrama nalazi se u

potpoglavlju „VAC dijagram“. VAC dijagram se koristi i na drugoj razini ARIS arhitekture

gdje se razvija model poslovnih procesa i definiraju zahtjevi s obzirom na potporu

aplikacijskog sustava podržanog ICT modelom. Na trećoj razini započinje postupna

transformacija poslovnog modela (modela zahtjeva) u modele IS-a. Razvija se logički model

IS i detaljno se opisuju ICT komponente (modeli baza podataka, softverski moduli,

hardverske i mrežne specifikacije). Kako bi modeliranje bilo što efikasnije na ovoj razini

koristi se funkcijsko stablo koje predstavlja hijerarhijsku strukturu funkcija tvrtke.

26

Osnovni element funkcijskog stanja je funkcija, a funkcija predstavlja tehnički zadatak ili

aktivnost koja se izvodi na objektu, dok njen rezultat pridonosi ciljevima poduzeća. Funkcije

se mogu opisati na različitim razinama hijerarhije. Razvoj tehnološkog modela budućeg

poslovnog sustava i implementacija poslovnih modula (zahtjevi) u konkretne hardverske i

softverske komponente odvija se na četvrtoj razini ARIS arhitekture, na kojoj se koristi Event

Driven Process Chain Diagram – EPC (dijagram procesa iniciran događajima). EPC dijagram,

detaljno opisuje poslovne procedure u tvrtki, predstavlja dinamički aspekt modeliranja.[9]

Zbog svoje važnosti bit će opisan u zasebnom potpoglavlju „EPC dijagram“.

Slika 6-4 Razine ARIS arhitekture i pripadajući dijagrami [9]

27

6.4 ARIS metoda

ARIS arhitektura je podloga za sve ARIS Toolset proizvode, a korištenje arhitekture i toolseta

se naziva ARIS metoda. ARIS metoda sadrži 150 modela, 200 objekata i 1400 atributa te

određuje raspoložive tipove modela, servere i baze podataka, tipove objekata i događaja,

njihove atribute i karakteristike te odnose među njima. Kako bi se lakše upravljalo zadatcima

potrebno je da se poslovni model vizualizira na razinama ARIS house. Izrađuju se blokovi

poslovnih modela koji su važni za određeno područje poslovanja. Ti blokovi su u ARIS-u

organizirani kao modeli i baze podataka koji su spremljeni na pojedinim serverima. Svaki

model je prikazan dijagramom, spremljen u baze podataka, koje se čuvaju i održavaju na

serverima. Modeli prikazuju veze između opisanih objekata, koji predstavljaju stvarne

subjekte koji se žele modelirati i analizirati. ARIS sadrži preko 200 objekata koje ARIS

metoda rangira i definira u kojim se modelima mogu koristiti. Različiti tipovi ARIS objekta u

modelima su prikazani preko različitih simbola. Kad se simbol objekta stavi u dijagram tada

se i objekt kreira u bazi podataka, objekt je tada definiran i može se koristiti u bilo kojem

ARIS modelu. Promjena na objektu uzrokovat će promjene na svim modelima u kojima se

objekt koristi. Nakon kreiranja, objekti se povezuju s drugim objektima u modelima kako bi

ispunili svoju zadaću. Kada se veze između objekata izbrišu, one nisu vidljive u ARIS

modelu, ali su i dalje pohranjene u bazi podataka sve dok se ne pokrene aplikacija

reorganizacije baze podataka čijim pokretanjem je omogućeno brisanje neželjenih objekata i

veza iz baze podataka. Sve informacije koje ARIS pohranjuje o objektima, modelima i

bazama podataka definiraju se karakteristikama. U atributima se specificiraju informacije o

imenu objekta, datumu kreiranja, autoru i tekstualni opis, koje definiraju objekt. Atributi se

generiraju automatski tijekom kreiranja modela ili se ručno unose u predviđene obrasce, a

neki atributi imaju mogućnost dodavanja dodatnih informacija kod korištenja simulacija,

procjene troškova i www prikaza.[10]

ARIS sadrži mnoge tipove modela, objekata i različite veze. Zbog toga je bitna još jedna

mogućnost koju podržava ARIS platforma, a to su filteri. Filteri ograničavaju broj mogućih

opcija pri korištenju, koriste se na razini baza podataka, ali mogu biti alocirani i za

individualne korisnike. Veoma su bitni pri procesu modeliranja te se koristi mnogo

standardnih filtera, ali postoji i mogućnost definiranja novih.

28

6.5 ARIS sučelje

ARIS se sastoji od dva glavna dijela:

• ARIS Explorer – glavni radni prostor za upravljanje bazama podataka, modelima i

objektima

• ARIS Designer – sadrži crtaće alate za grafičko definiranje i prikaz poslovnih modela.

ARIS Explorer i ARIS Designer se koriste preko sučelja: glavni izbornik (ARIS Main Menu),

čarobnjaci (ARIS Wizards), opcije (ARIS Options), administracija (ARIS Administration) i

pomoć (ARIS Help). Princip korištenja glavnog izbornika je isti kao u Microsoft Windows

formatu. Izbornik se sastoji od glavnih komandi koje sadrže podizbornike. Ispod glavnog

izbornika nalazi se FileToobar koji sadrži najčešće korištene ikone u radu s ARIS-om.

Čarobnjaci pomažu pri izradi kompleksnih ARIS struktura, a opcije se mogu podešavati ili

kreirati prema potrebi. Većina opcija je vidljiva nakon selektiranja komande View – Options

u glavnom izborniku. Administracija je sastavni dio svake softverske aplikacije pa tako ni

ARIS nije iznimka. Najčešće je adminstracija zadužena za baze podataka koje se spremaju na

različite servere te ako se baza nalazi na serveru, administraciju obavlja sistemski

administrator, ali ako je baza pohranjena na osobnom računalu tada je potrebno ručno obaviti

administraciju baze podataka backup-om ili reorganise. Pri radu s aplikacijama često

nailazimo na nejasnoće i uvelike nam pomaže opcija pomoći, a isto se događa i s ARIS-om.

ARIS Help aplikacija se sastoji od tri opcije: Help Topics, Method Help i Method Manual

koje su neophodne i svrsishodne.[9]

6.5.1 Struktura ARIS Designer sučelja

ARIS Designer sučelje sadrži crtaće alate za grafički prikaz modela poslovnog procesa. Kao

što je vidljivo na slici 6-5 ARIS Designer prozor sadrži glavni izbornik s pripadajućim

podizbornicima, traku s najčešće korištenim alatima, radnu površinu za kreiranje modela te

set alata (događaji, funkcije, operatori odluke, veze, organizacijske jedinice i podatci) za

modeliranje poslovnih procesa.

29

Slika 6-5 Struktura ARIS Design sučelja

6.6 Kreiranje modela u ARIS-u

Kreiranje modela u ARIS-u moguće je izvesti na nakoliko načina:

• u glavnom izborniku selektiramo File – New Model

• u traci alata odaberemo ikonu New Model

• desni klik na ime grupe i selektiramo New Model

• desni klik na Designer u lijevom okviru i selektiramo New Model.

Posljednja dva načina kreiranja novog modela prepoznaju kontekst baze podataka i grupe u

kojoj se trenutno radi te se kreira novi model u toj grupi. Pri kreiranju novog modela na prva

dva načina potrebno je odabrati bazu podataka ili grupu u kojoj će se kreirati novi model.

Nakon odabira baze podataka ili grupe pojavljuje se ARIS Wizard koji olakšava kreiranje

novog modela na kojem se odabire jedan od pet pogleda (organizacija, podatci, procesi,

funkcije i proizvodi). Nakon odabira pogleda pojavljuje se lista s pripadnim tipovima

30

dijagrama te se odabire željeni tip modela. Lista s tipovima dijagrama ovisi i prethodno

odabranom filteru. Kad je tip modela odabran potrebno je još specificirati njegovo ime.

Prethodno opisane radnje prikazane su na slici 6-6, gdje je odabran kontrolni pogled, EPC

dijagram u listi dijagrama te nosi naziv „Prijava korisnika u sustav“.

Slika 6-6 Prozor ARIS Wizard

6.7 EPC dijagram

Event Driven Process Chain Diagram – EPC (dijagram procesa iniciranih događajem) je

najčešće korišten dijagram za modeliranje poslovnih procesa u ARIS-u. EPC je dinamički

model koji zajedno povezuje statičke resurse poslovanja (sisteme, organizacije, podatke...) i

organizira ih na način da čine proces čiji je krajnji rezultat postizanje dodatne vrijednosti za

poslovanje tvrtke. Događaji su „okidači“ koji pokreću funkcije ili mogu biti rezultat tih

funkcija. Svaki EPC dijagram počinje i završava događajem.

Za kreiranje EPC dijagrama koriste se četiri osnovna tipa objekta:

• Events – događaji

• Functions – funkcije

• Rules – operatori

• Resources – resursi (podaci, organizacija, sistemi).

31

Događaji predstavljaju vanjske promjene koje služe kao pokretač početka procesa, unutarnje

promjene stanja koje su rezultat procesa te završni rezultat kao vanjski efekt, odnosno

događaji predstavljaju preduvjete (moraju se dogoditi prije nego aktivnosti budu nastavljene) i

postuvjete (predstavljaju što će se promijeniti kao rezultata aktivnosti) za svaki korak u

procesu. Krajnji događaji u jednom procesu mogu biti pokretači za drugi proces. Za opis

događaja koriste se izrazi u obliku „imenica-glagol“ npr. „korisnik prijavljen“.[10]

Funkcije predstavljaju aktivnosti ili zadatke koji se izvode kao dio poslovnog procesa, a

opisuju se izrazima oblika „glagol-imenica“ npr. „upiši podatke“. Funkcije imaju ulaze,

koriste resurse i kreiraju izlaze. [8]

Funkcije stvaraju odluke i spajaju se na operatore koji određuju moguće logične izlaze.

Operatori imaju jedan ulaz i dva ili više mogućih izlaza. Izlaz operatora se uvijek povezuje na

događaje koji pokazuju koji od njih dalje pokreću procesni put kroz model. Za određivanje

odluke koriste se operatori OR ili XOR, dok se za grananje koristi operator AND koji

razdvaja procese na dvije ili više paralelnih grana. Grananje procesa na paralelne grane

implicira da grane mogu biti završene istovremeno s obzirom da nema međusobnog

utjecaja.[10]

Pri upotrebi EPC dijagrama potrebno je poštivati sljedeća pravila:

• svaki model mora imati najmanje jedan početni i jedan završni događaj

• funkcije i događaji su uvijek naizmjenični

• funkcije se nikad ne bi trebale spajati s funkcijama, a događaji s događajima

• događaj i funkcija se ne mogu međusobno spojiti u oba smjera

• organizacijska jedinica se ne može spojiti s događajem.

6.7.1 Pravila pri modeliranju EPC dijagrama

Kako bi modeli poslovnih procesa definirani EPC dijagramom bili što efikasniji i razumljiviji

potrebno je poštivati standardna pravila modeliranja:

• svaki model mora imati najmanje jedan početni i jedan završni događaj

• funkcije i događaji su uvijek naizmjenični

• funkcije i događaji imaju uvijek samo jednu ulaznu i jednu izlaznu vezu

32

• procesne staze se uvijek razdvajaju i spajaju koristeći operatore

• višestruki događaji aktiviraju funkcije, spajajući se i koristeći operatore

• funkcije donose odluke

• operatori uvijek slijede nakon funkcija koje donose odluke

• operatori pokazuju važeću kombinaciju puteva koji slijede nakon odluke

• događaji slijede nakon operatora indicirajući aktualni izlaz odluke

• operatori ne mogu imati višestruke ulaze i izlaze

• operatori OR i XOR ne smiju nikad slijediti iza simbola jednog događaja

• grane dijagrama spajaju se istim operatorom kojim su razdvojene.[8]

6.7.2 Primjer EPC dijagrama „Prijava korisnika u sustav“

EPC dijagram je najkorišteniji dijagram za prikazivanje poslovnih procesa u ARIS platformi.

Proučavanjem ARIS platforme i njenih mogućnosti, u ovom radu naglasak je stavljen upravo

na EPC dijagram, odnosno svi poslovni procesi pri razvoju poslovnog softvera su definirani

EPC dijagramom. Na slici 6 -7 nalazi se primjer EPC dijagrama čiji je „okidač“ za poslovni

proces prijave korisnika na sustav događaj „Otvorena stranica za prijavu“. Kako bi se izvršila

prijava potrebno je obavljanje funkcije „Unos korisničkog ime i lozinke“. Rezultat funkcije su

dvije moguće odluke koje su odvojene operatorom odluke OR. Jedan rezultat funkcije je

događaj „Pogreška pri unosu korisničkog imena i lozinke“ te se pozivanjem funkcije

„Povratak na stranicu za prijavu“ obavlja povratak na događaj „Otvorena stranica za prijavu“ i

ponavlja se postupak prijave korisnika u sustav. Drugi rezultat funkcije je događaj „Ispravan

unos. Korisnik je prijavljen u sustav!“ koji služi kao okidač za sljedeći poslovni proces

„Odabir tvrtke“ ili „Upis nove tvrtke“.

33

Slika 6-7 EPC dijagram „Prijava korisnika u sustav“

6.8 VAC dijagram

Dijagram lanca dodanih vrijednosti odnosno Value Added Chain Diagram - VAC je jedan od

definiranih modela u ARIS-u koji služi za modeliranje procesa najviše razine. Identificira funkcije

najviše razine koje mogu biti povezane slijedno ili mogu biti uređene hijerarhijski. VAC dijagram

ne prikazuje samo veze između funkcija već i veze između funkcija i organizacijskih jedinica te

informacijskih objekata i funkcija. Koristi se na razini strateškog prikaza tvrtke na kojem se,

ulazeći u dubinu svakog pojedinog poslovnog područja, definiraju zasebni poslovni procesi. VAC

dijagram olakšava modeliranje poslovnih procesa i preglednost modela, ali i navigaciju kroz

definiranu bazu podataka.[9]

34

6.8.1 VAC dijagram – upravljanje projektom „Obračun plaća“

VAC dijagramom prikazan je poslovni proces upravljanja projektom „Obračun plaća“.

Poslovni proces upravljanja projektom se sastoji od pet glavnih potprocesa: pokretanje

projekta, planiranje, izvođenje, kontrola i zatvaranje projekta. Svaki od potprocesa ima

mnoštvo potprocesa. VAC dijagram je omogućio hijerarhijsku razradu poslovnog procesa

upravljanja projektom „Obračun plaća“, dok je organizacija resursa i vremena planirana u MS

Project-u.

Slika 6-8 Upravljanje projektom definirano u MS Project-u [11]

35

Slika 6-9 VAC dijagram za razvoj projekta „Obračun plaća“ [11]

Upravljanje projektom "Obračun plaća"

Pokretanjeprojekta

Planiranje projekta Izvođenje projekta Kontrola projekta Zatvaranje projekta

Pokretanjeprojekta

Odabir teme

Upoznavanje snačinom rada

Razradaosnovnogkoncepta

Podjela uloga

Trajanje i fazeprojekta

Tehnike imetode koje će

se koristiit

Komunikacija,sastanci

Definicijazahtjeva

Prikupljanjezahtjeva

Specifikacijazahtjeva

Analiza

Dizajn

Baza podataka

Grafičko sučelje

Dizajn ulaza iizlaza

Programiranje

Specifikacijadizajna

Testiranje

Opseg testova

Planiranjetestiranja

Detalji testiranja

Specifikacijatestiranja

Sastanci

Evidencija

Konzultacije

Završetak aplikacije

Specifikacija projekta

Završni rad

36

7 POSLOVNI SOFTVER „OBRAČUN PLAĆA“

7.1 Projekt „Obračun plaća“

Projekt „Obračun plaća“ je osnova na kojoj se zasniva ovaj završni rad, a glavni cilj projekta

je napraviti aplikaciju za obračun plaća koja bi zamijenila dosad korišteni „ručni“ način

obračuna. Osim razvoja aplikacije, cilj ovog projekta je upoznavanje s alatima za modeliranje

poslovnih procesa, proučavanje modeliranja poslovnih procesa, sudjelovanje u timskom radu,

pisanje projektne specifikacije, prikupljanje dokumentacije, evidentiranje obavljenih radnji i

upravljanje projektom, odnosno najvažniji cilj ovog projekta je naučiti planirati, organizirati,

realizirati poslove i voditi projekt te je ovaj projekt temelj našeg budućeg posla kao

računaraca.

Projektni tim činili su kolege Joško Franić (razvojni programer), Katarina Krišto (tester) i

Martina Bašić (sakupljanje dokumentacije, voditelj projekta), a sve je nadgledao i usmjeravao

mentor profesor Stipe Čelar. Na sastancima projektnog tima dogovorena je podjela poslova,

proučavale su se obavljene aktivnosti i njihovi rezultati te se dogovaralo o budućim

pothvatima, a potom je mentor bio obavješten o radu na konzultacijama. Kako bi bolje

razumjeli problem obračuna plaća obavljen je sastanak i s krajnjim korisnikom -

Računovođom, koji obavlja obračun plaća na Sveučilištu u Splitu te nas je uveo u svijet

ekonomije što je bilo od velike pomoći pri razvoju projekta „Obračun plaća“. Osim tih

informacija pri definiranju funkcionalnih, nefunkcionalnih i ostalih zahtjeva od velike pomoći

bila je i stručna literatura „Porezni priručnik za građane“ skupine autora.

Prije početka projekta napravljen je okvirni plan razvoja projekta u MS Project-u koji se

temelji na uputama korištenim iz knjige „Systems Analysis and Design“ Dennis, A., Wixom,

B., Roth, R.. Vremenske granice su poštovane iako je bilo dosta iznimki koje su utjecale na

razvoj projekta. Planirano je da projekt traje devedeset dana od 8.ožujka 2010. do 9.srpnja

2010.. Projekt se sastoji od četiri faze različitog vremenskog trajanja. Započinje fazom

planiranja koja zahtjeva 15% vremena projekta, odnosno 11 radnih dana, ali faza planiranja

time ne završava nego traje tijekom cijelog projekta. Nakon planiranja počinje faza analize

zahtjeva koja traje 24 dana, odnosno 25% ukupnog vremena, dok najvažnija faza dizajna

uzima 35% vremena i traje 39 dana. Projekt „završava“ fazom testiranja i implementacije koja

traje 16 dana odnosno preostalih 25% ukupnog vremena trajanja projekta. Međutim, projekt

37

ne završava fazom implementacije, već je aplikaciju potrebno konstantno nadgledati,

analizirati, nadopunjavati i poboljšavati.

Slika 7-1 Faze projekta prikazane u MS Project-u [11]

38

Pri realizaciji projekta „Obračun plaća“ korištene su različite tehnike i alati. Za pisanje

cjelokupne specifikacije projekta korišten je MS Word 2007, evidencija obavljenih radnji

vodila se u MS Excel 2007, a upravljanje promjenama obavljalo se korištenjem MS Project

2007. Modeliranje poslovnih procesa obavljeno je na ARIS platformi korištenjem EPC

dijagrama, dok je cjelovita aplikacija razvijena u MS Visual Studio 2008 u programskom

jeziku C#, a baza podataka kreirana u MS Access 2007. Testiranje prototipa aplikacije

obavljeno je alatom za testiranje StartQEngine.

7.2 Primjer obračuna plaće

Zaposlenik s poslodavcem ugovara bruto iznos, koji će biti polazna točka za obračun plaće.

Iznos bruto je osnovica iz koje se izračunavaju doprinosi za mirovinsko osiguranje, porezi,

prirezi te neto iznos plaće. Prvi stup mirovinskog osiguranja doprinos je iz bruta i izračunava

se kao 15% bruto iznosa. U prvom stupu mirovinskog osiguranja nalaze se svi zaposlenici,

bez obzira na dob, a iz njega se financiraju mirovine sadašnjih umirovljenika. Drugi stup

mirovinskog osiguranja je doprinos iz bruta koji se izračunava kao 5% bruto iznosa. Taj

doprinos se uplaćuje na osobni mirovinski račun u obveznom mirovinskom fondu. Svaka

osoba ima pravo na osobnu poreznu olakšicu od 1800,00 kuna. Olakšica se može povećati

ovisno o mjestu stanovanja (PPDS, P1, P2, P3, P4), broju djece (prvo dijete ima faktor 0.5,

drugo 0.7, treće 1.0, četvrto 1.4,....), broju uzdržavanih osoba koje su na poreznoj kartici

navedene kao takve (npr. bračni drug ima faktor 0.5) ili određeni stupanj invalidnosti. Može

se povećati ukoliko se uplaćuje životno osiguranje, dopunsko zdravstveno osiguranje,

privatno zdravstveno osiguranje ili treći stup mirovinskog osiguranja direktno iz plaće.

Oporezivi dohodak je iznos koji se dobije kada se bruto iznos umanji za doprinose (prvi i

drugi stup mirovinskog osiguranja) i ukupni iznos olakšice. Oporezivi dohodak je osnovica za

izračunavanje poreza i prireza. Ukupni porez se dobije oporezivanjem dohotka po razredima

(do 3600,00 kn 15%; 3600,00 – 9000,00 kn 25%; 9000,00 – 25200,00 kn 35%; iznad

25200,00 kn 45%). Kako bi oporezivanje dohotka po razredima bilo što jasnije objasnit će se

na primjeru oporezivog dohotka od 5000,00 kuna. Obračunava se samo prvi i drugi razred

poreza – na iznos od 3600,00 kn obračunava se 15%, a na razliku od 1400,00 kn (5000,00 –

3600,00 = 1400,00) obračunat će se 25%. Ukupni porez je zbroj iznosa poreza za prvi i drugi

razred poreza. Ukupni porez je osnovica za izračunavanje prireza. Stopa prireza ovisi o mjestu

prebivališta. Kada se bruto iznos umanji za doprinose, poreze i prireze dobije se neto iznos

39

plaće. Neto iznos može biti umanjen za iznos premije životnog osiguranja, dopunskog

zdravstvenog osiguranja, privatnog zdravstvenog osiguranja, iznos mjesečne rate kredita ili

iznos mjesečne rate za treći stup mirovinskog osiguranja. Nakon svih navedenih odbitaka

dobije se neto plaća za isplatu. Ukupne obveze poslodavca za svakog zaposlenika su izraženi

kroz bruto2. Bruto2 je iznos bruta uvećan za doprinose u iznosu 17.2% iznosa bruta.

Doprinosi u iznosu 17.2% su raspodijeljeni na način da 15% se odnosi na doprinos za

zdravstveno osiguranje, 1.7% na doprinos za zapošljavanje te 0.5% na doprinos u slučaju

ozljede na radu.[11]

7.3 Općenito o zahtjevima

Zahtjevi sustava su opis usluga - funkcionalnosti koje sustav pruža kao i njegova operacijska

ograničenja. Razlikujemo dvije vrste zahtjeva: korisnički i sistemski zahtjevi. Korisnički

zahtjevi su izjave napisane normalnim, govornim jezikom koje opisuju usluge koje sustav

nudi i ograničenja pod kojim mora funkcionirati. Definiraju funkcionalne i nefunkcionalne

zahtjeve korištenjem jednostavnih izraza, tablica i dijagrama kako bi bili razumljivi krajnjim

korisnicima sustava, koji nemaju određenih tehničkih znanja. Korisnički zahtjevi specificiraju

vanjsko ponašanje sustava.

Sistemski zahtjevi detaljno određuju funkcionalnosti, usluge i ograničenja sustava, odnosno

sistemski zahtjevi su proširena verzija korisničkih zahtjeva napisana stručnim tehničkim

jezikom te služe kao polazna točka za dizajniranje sustava. Objašnjavaju kako sustav treba

ispuniti korisničke zahtjeve. Dokument u kojem su opisani ti zahtjevi mora biti precizan i

mora točno određivati što će biti implementirano u sustav.

Postoji više načina prikupljanja zahtjeva, a najpoznatiji su: razgovor s korisnikom koji može

biti slobodan ili razgovor s predefiniranim pitanjima te prikupljanje dokumentacije.[11]

7.4 Popis korisničkih i sistemskih zahtjeva za aplikaciju „Obračun plaća“

7.4.1 Korisnički zahtjevi

Aplikacija „Obračun plaća“ će omogućiti brz i jednostavan obračun plaća. Potrebno je

omogućiti unos novih podataka (npr. upis nove tvrtke ili zaposlenika), izmjenu postojećih

podataka (npr. promjena prebivališta zaposlenika), pretraživanje postojećih podataka (kako bi

se došlo do željenih informacija). Aplikacija će pružiti i mogućnost brisanja podataka, ali tu

40

mogućnost ne smije pružiti svim korisnicima, već samo administratoru. Unutar aplikacije

moraju biti pohranjeni podatci koji su konstantni, kako bi se smanjilo vrijeme dohvata tih

podataka, odnosno kako bi se sami proces obračuna plaća ubrzao.

7.4.2 Sistemski zahtjevi

Kako bi aplikacija za obračun plaća bila ispravno razvijena i implementirana potrebno je da

budu ispunjeni sljedeći sistemski zahtjevi:

• Aplikacija „Obračun plaća“ će biti desktop aplikacija.

• Potrebno je da korisnik na svom računalu ima implementiran MS SQL server i

.NET Framework 3.5.

• Aplikacije se sastoji od grafičkog sučelja i baze podataka.

• Pomoću grafičkog sučelja korisnik će komunicirati (upisivati, čitati, pretraživati,

izmjenjivati podatke) s bazom podataka u koju se podatci pohranjuju.

• Grafičko sučelje i kod programa bit će realizirani u MS Visual Studio 2008, u

programskom jeziku C#.

• Baza podataka bit će kreirana u MS Access i implementirana na MS SQL serveru.

• Svaki korisnik imat će jedinstveno korisničko i ime i lozinku pomoću koje pristupa

sustavu.

• Ukoliko je unesena pogrešna lozinka ili korisničko ime sustav upozorava korisnika

na pogrešan unos i omogućava mu ponavljanje unosa.

• Sustav dozvoljava ponavljanje unosa pet puta te ukoliko ni peti put korisnik

ispravno ne unese svoje podatke (korisničko ime i lozinku), sustav proglašava

podatke o tom korisniku nevažećim te je potrebno da korisnik zatraži ažuriranje

podataka kod administratora.

• Svi uneseni ili promijenjeni podatci moraju se pohraniti u bazu podataka prije

odjave iz sustava, jer bez pohrane podataka nije moguća odjava korisnika iz

sustava.

7.5 Use case scenarij i dijagrami slijeda modelirani u ARIS-u

U ovom poglavlju naglasak je stavljen na funkcionalne zahtjeve od kojih su neki predstavljeni

tablicama i dijagramima slijeda modeliranim u ARIS platformi. Ostali funkcionalni zahtjevi

41

su definirani i prikazani u dokumentu Specifikacija zahtjeva za projekt „Obračun plaća“ koji

se nalazi u prilogu.

7.5.1 Prijava korisnika u sustav

Tablica 7-1 predstavlja use case scenarij za prijavu korisnika u sustav prema kojem je kreiran

EPC dijagram slijeda.

Tablica 7-1 Use case „Prijava korisnika u sustav“

USE CASE ID UC 1

USE CASE Prijava korisnika u sustav

AKTERI Krajnji korisnik – Računovođa, Administrator

PRIORITET Visoki

NAMJENA Korisnik se pomoću ove funkcije prijavljuje na aplikaciju, u sustav.

TIJEK 1. Pri pokretanju aplikacije, prvo što se pojavljuje je obavezna

prijava korisnika gdje se nalaze dva polja.

2. U polju s padajućim izbornikom korisnik odabire svoje

korisničko ime, a u drugom upisuje lozinku te potvrđuje svoje

odgovore.

IZNIMKE 1. Pogrešan upis lozinke - prilikom pogrešnog upisa lozinke ili

pogrešnog odabira korisničkog imena, aplikacija upozorava

korisnika da je lozinka pogrešna i ponovo ga vraća na stranicu s

prijavom.

42

Slika 7-2 EPC dijagram „Prijava korisnika u sustav“ [11]

Otvorenastranica za

prijavu

Unos korisničkogimena i lozinke

Ispravan unos. Korisnikje prijavljen u sustav!

Pogreška pri unosukorisničkog imena i lozinke

Povratak nastranicu za

prijavu

Računovođa

Odabir tvrtke Upis nove tvrtke

43

Use case scenarij i EPC dijagram procesa prijave korisnika u sustav osnova su po kojoj je

kreiran prozor za prijavu korisnika na aplikaciju za obračun plaća. Prozor prijave (Slika 7-3)

se sastoji od dva polja za upis podataka i botuna „Prijava“. Korisnik upisuje jedinstveno

korisničko ime i lozinku u prazna tekstualna polja te potvrđuje svoj unos klikom miša na

botun „Prijava“. Ukoliko su uneseni podaci ispravni, korisnik je prijavljen u sustav i otvara se

novi prozor s popisom tvrtki za koji se obavlja obračun plaća. Osim popisa tvrtki moguć je i

upis nove tvrtke.

Slika 7-3 Prozor za prijavu u sustav [11]

Ako su uneseni podaci netočni aplikacija generira novi prozor (Slika 7-4) koji obavještava

korisnika da su podaci za prijavu pogrešno uneseni te da je potrebno ponoviti unos kako bi se

korisnik prijavio u sustav.

Slika 7-4 Prozor upozorenja na pogrešan unos [11]

44

7.5.2 Obračun plaće za pojedinog zaposlenika

U tablici 7-2 opisan je način obračuna plaće za pojedinog zaposlenika, odnosno navedeni su

podatci koje je potrebno unijeti kako bi se obavio obračun. Prema use case scenariju iz tablice

kreiran je EPC dijagram.

Tablica 7-2 Use case „Obračun plaće za pojedinog zaposlenika“

USE CASE ID UC 9

USE CASE Obračun plaće za pojedinog zaposlenika

AKTERI Računovođa, Administrator

PRIORITET Visoki

NAMJENA Korisnik pomoću ove opcije obavlja unos podataka koji su potrebni za

obračun plaće pojedinog zaposlenika.

TIJEK 1. Nakon odabira željenog zaposlenika u popisu zaposlenika

korisnik odabire opciju „Obračun plaće“.

2. Korisnik unosi podatke za obračun plaće: mjesec i godina

isplate, bruto iznos plaće, uplaćene premije životnog

osiguranja, privatnog ili dopunskog zdravstvenog osiguranja,

treći stup mirovinskog osiguranja, iznos kredita, šifre

olakšica, podatci o invaliditetu, podatci oporezivog dohotka

po razredima poreza, šifra općine stanovanja.

3. Nakon unosa podataka, obavlja se algoritam obračuna plaće

koji izračunava: ukupno obveznih doprinosa, olakšice,

oporezivi dohodak, porez po razredima, prirez ovisno o

općini stanovanja, neto isplatu. Algoritam računa i bruto2,

odnosno sve obveze koje je poslodavac dužan podmiriti za

svakog pojedinog zaposlenika.

4. Nakon obavljenog obračuna plaće za određeno vremensko

razdoblje podatci se pohranjuju u bazu podataka.

45

IZNIMKE 1. Nisu svi obrasci popunjeni – u slučaju da korisnik zaboravi

popuniti koje od potrebnih polja, sustav ga na to upozorava i

traži da popuni sva polja.

2. Unos pogrešan – prilikom unosa datuma, bruto iznosa,

uplaćenih premija (životno osiguranje, dopunsko ili privatno

zdravstveno osiguranje, treći mirovinski stup), iznos kredita,

šifre općine, podataka o invaliditetu, oporezivog dohotka po

razredima je upisan simbol koji nije broj, sustav upozorava

korisnika na propust te traži ponovni unos.

3. Unos pogrešan – prilikom unosa šifre olakšica je upisan

simbol koji nije slovo, sustav upozorava na pogrešku te traži

ponovni upis podataka.

4. Ako korisnik ne pohrani podatke, sustav ga upozorava da

nije izvršena pohrana podataka. Nudi mu opciju pohrane ili

odustajanja od pohrane. Prilikom odustajanja od pohrane

sustav ih briše iz radne memorije i podatci ne postoje.

46

Slika 7-5 EPC dijagram „Proces obračuna plaće“ [11]

Odabran zaposlenik upopisu zaposlenika

Odaberi opciju"Obračun plaće"

Odabrana opcija"Obračun plaće"

Računovođa

Unos mjeseca igodine isplate

Unos brutoiznosa plaće

Unos šifriolakšica

Unos iznosakredita,

dopunskogosiguranja...

Unos oporezivogdohotka po

razredima poreza

Šifra općinestanovanja

Upisani mjesec igodina

Upisan brutoiznos plaće

Unesene šifreolakšica

Unesen iznoskredita,

dopunskog...

Unesenoporezivi

dohodak ...

Unesena šifraopćine

stanovanja

Obavi obračunplaće

Plaća obračunata

Pregled prethodnihobračuna plaće

Obračun plaće zaodređeni mjesec

Podaci ozaposleniku

47

7.5.3 Odjava korisnika iz sustava

U tablici 7-3 opisan je proces odjave korisnika iz sustava prema kojoj je modeliran i EPC

dijagram slijeda u ARIS platformi.

Tablica 7-3 Use case „Odjava korisnika iz sustava“

USE CASE ID UC 11

USE CASE Odjava korisnika iz sustava

AKTERI Krajnji korisnik – Računovođa, Administrator

PRIORITET Visoki

NAMJENA Korisnik se pomoću ove funkcije odjavljuje iz aplikacije.

TIJEK 1. Kada se želi odjaviti iz aplikacije, korisnik odabire stavku

„Odjava“ i aplikacija ga pita želi li se zaista odjaviti te mu je

ponuđen izbor „Da“ i „Ne“.

2. Izbor „Da“ odjavljuje korisnika iz sustava.

3. Izbor „Ne“ korisnika vraća na glavni izbornik.

IZNIMKE

48

Slika 7-6 EPC dijagram - Proces odjave korisnika iz sustava [11]

Radna okolina

Odabir opcije"Odjava"

Odabrana opcija"Odjava"

Odaberi opciju"Da" ili "Ne"

Odabrana opcija "Da"Korisnik se odjavio iz

sustava

Odabrana opcija "Ne"Korisnik se nije

odjavio iz sustava

Vrati se u radnuokolinu

Računovođa

49

8 ZAKLJUČAK

Svaki poslovni proces započinje potrebama i željama klijenta, a završava ispunjenjem

klijentovih zahtjeva, odnosno za realizaciju početne ideje u krajnji proizvod zadužen je

projektni tim. Međutim, put od ideje do proizvoda nije nimalo lak i jednostavan, a to je

vidljivo iz primjera projekta „Obračun plaća“. Kako bi imali projekt pod kontolom, potrebno

je da se podudaraju i nadopunjuju različiti faktori. Najvažnija stvar u projektu je timski rad,

dobra komunikacija, disciplina, a tek potom, iako ne manje važna, stručnost, znanje i

iskustvo. Teško je uskladiti sve činjenice, ali ih je potrebno pokušati složiti u funkcionalnu

cjelinu te i najzahtjevniji projekti postaju lakši kad projektni tim ispravno funkcionira. Jedna

od bitnih činjenica je i organizacija i podjela uloga u timu što olakšava rad.

Kako bi rezultati poslovnih procesa bili što efikasniji i kvalitetniji, osim ljudskih resursa bitno

je i modeliranje poslovnih procesa. U poslovnom procesu „Završni rad“ modeliranje je

obavljeno u ARIS platformi korištenjem EPC i VAC dijagrama. VAC dijagramom modeliran

je plan razvoja projekta „Obračun plaća“, dok su se EPC dijagrami koristili za modeliranje

use case scenarija funkcionalnih zahtjeva. EPC dijagrami značajno su utjecali na kreiranje

grafičkog sučelja aplikacije za obračun plaća.

Kao što je navedeno u uvodnom poglavlju „Završni rad“ je poslovni proces kojeg je bilo

potrebno planirati, analizirati, modelirati i realizirati korištenjem različitih alata i tehnika.

Radom, disciplinom, znanjem i slušanjem uputa mentora poslovni proces „Završni rad“ je

uspješno realiziran, odnosno ispunjeni su svi planirani ciljevi, a svaki od članova projektnog

tima stekao je značajno iskustvo koje će mu biti od velike pomoći u budućem radu.

50

9 LITERATURA

[1] Topić, G. (2010.) „Modeliranje poslovnih procesa i optimizacija ljudskih resursa u

slozenim poslovnim sustavima“, ERP˛Business Processes Ericsson Nikola Tesla d.d., s

Interneta: http://www.fer.hr/download/repository/GordanTopicklasifikacijski.pdf, zadnji

pristup: 31. ožujka 2010.

[2] Markić, B.; Tomić, D. (2010.) „Modeliranje poslovnih procesa“, s Interneta:

http://www.sve-mo.ba/ef/down/risfil/2005/risvitez/literatura/RISLANAK4.DOC, zadnji

pristup: 25. ožujka 2010.

[3] „Business Process Modelling“ (2010.) Businessballs.com, s Interneta:

http://www.businessballs.com/business-process-modelling.htm, zadnji pristup: 25.

ožujka 2010.

[4] Mesarić, J. (2010.) „Modeli i metode za razvoj informacijskih sustava“, s Interneta:

http://www.efos.hr/.../jmesaric/modeliranje/index.htm, zadnji pristup: 5. travnja 2010.

[5] Čerić, V. (2010.) „Modeliranje“ s Interneta: http://www.efzg.hr/dok/INF/Ceric/spo/

(1d)_osnove_modeliranja.pdf, zadnji pristup: 15. ožujka 2010.

[6] Tomić, D. (2010.) „Modeliranje poslovnih procesa“, s Interneta: http://www.sve-mo.ba,

zadnji pristup: 4. travnja 2010.

[7] White, A. S. (2010.) „Introduction to BPMN“, IBM Corporation, s Interneta:

http://www.bpmn.org/Documents/Introduction%20to%20BPMN.pdf, zadnji pristup:

13. travnja 2010.

[8] Davis, R. (2008.) „ARIS design platform – Advanced process modelling and

administration“, Springer, UK

[9] Kozina, M. (2010.) „Koncepti, metodike i alati za modeliranje i povezivanje poslovnih i

informacijskih sustava“, s Interneta: http://www.foi.hr/CMSlibrary/studiji/dodiplomski/

IS/kolegiji/.../EA3.ppt, zadnji pristup: 13. travnja 2010.

51

[10] Krčećić, D. (2010.) „Optimizacija procesa proizvodnje računalnim alatom ARIS“, s

Interneta: http://www.fsb.hr/atlantis/upload/.../10_06_2009__11024_Dino_doktorat.pdf,

zadnji pristup: 16. travnja 2010.

[11] Bašić, M.; Franić, J.; Krišto, K. (2010.) „Specifikacija projekta Obračun plaća“,

Sveučilište u Splitu, FESB, 17. rujna 2010.

52

10 PRILOZI

10.1 Popis oznaka i kratica

BPM Business Process Model

BPM Business Process Modeling

UML Unified Modeling Language

BPMN Business Process Modeling Notation

BPMI Business Process Modeling Initiative

BPD Business Process Diagram

BPEL Business Process Execution Language

ARIS Architecture of Integrated Systems

ERP Enterprise Resource Planning

SOA Service Oriented Arhitecture

IS Information System

ICT Information and Communication Technology

IT InformationTechnology

EPC Event Driven Process Chain

VAC Value Added Chain Diagram

10.2 Popis slika

Slika 3-1 Poslovni procesi u ARIS platformi [9] ....................................................................... 9

Slika 4-1 UML dijagram slijeda „Prijava korisnika u sustav“ ................................................. 14

Slika 5-1 BPD „Prijava korisnika u sustav“ ............................................................................. 19

Slika 6-1 Arhitekture kompatibilne s ARIS arhitekturom [9] .................................................. 22

53

Slika 6-2 Mogućnosti ARIS platforme [9] ............................................................................... 23

Slika 6-3 Prikaz ARIS House s pogledima [9] ......................................................................... 24

Slika 6-4 Razine ARIS arhitekture i pripadajući dijagrami [9] ................................................ 26

Slika 6-5 Struktura ARIS Design sučelja ................................................................................. 29

Slika 6-6 Prozor ARIS Wizard ................................................................................................. 30

Slika 6-7 EPC dijagram „Prijava korisnika u sustav“ .............................................................. 33

Slika 6-8 Upravljanje projektom definirano u MS Project-u [11] ............................................ 34

Slika 6-9 VAC dijagram za razvoj projekta „Obračun plaća“ [11] .......................................... 35

Slika 7-1 Faze projekta prikazane u MS Project-u [11] ........................................................... 37

Slika 7-2 EPC dijagram „Prijava korisnika u sustav“ [11] ....................................................... 42

Slika 7-3 Prozor za prijavu u sustav [11] ................................................................................. 43

Slika 7-4 Prozor upozorenja na pogrešan unos [11] ................................................................. 43

Slika 7-5 EPC dijagram „Proces obračuna plaće“ [11] ............................................................ 46

Slika 7-6 EPC dijagram - Proces odjave korisnika iz sustava [11] .......................................... 48

10.3 Popis tablica

Tablica 7-1 Use case „Prijava korisnika u sustav“ ................................................................... 41

Tablica 7-2 Use case „Obračun plaće za pojedinog zaposlenika“ ............................................ 44

Tablica 7-3 Use case „Odjava korisnika iz sustava“ ................................................................ 47

10.4 Ostali prilozi i dokumentacija

1. Specifikacija projekta „Obračun plaća“ (zahtjevi, dizajn, testiranje)

2. Plan razvoja projekta

3. Plan pisanja radnje

4. Evidencija rada na projektu i pisanju radnje

5. Evidencija rada projektnog tima

6. Zapisnici sa sastanaka projektnog tima

7. Zapisnici s konzultacija s profesorom