19.3.2011.

1

PRIMJENA RAČUNALAPovijesni pregled razvoja računarstva

Razvoj komunikacijskih tehnologija

How to describe a radio?

2

Tijek razvoja

� Od samih početaka civilizacije čovjek nastojispoznati svijet oko sebe � bilježi ono što vidi

3

19.3.2011.

2

Tijek razvoja

� Jezik i pismo � bitni preduvjeti za prijenos informacija i znanja � temelji napretka� Sposobnosti apstrakcije i imaginacije razvijali su se kroz

evolucijske faze razvoja čovjeka� Plemenske zajednice � evoluirale prema različitim oblicima

društava� Javljaju se napredni oblici ljudskih društava u kojim su dostignuti

zavidni nivoi upravljanja, proizvodnje i trgovine, umjetničkog izražavanja, samog društvenog uređenja, znanosti i obrazovanja, te zakonskih okvira� civilizacija

� Civilizacije zaslužne za razvoj informatike i računarstva kakve danas poznajemo:� Babilonska, Egipatska, Antička Grčka i Stari Rim� Indijske drevne civilizacije, Stara Kina, itd.

4

Stare civilizacije

� Babilon (2000 – 300 pr.Kr)

� Razvoj astronomije � matematičke teorije kojima su predviđali pomrčine Sunca i Mjeseca

� Potreba za pomoćnim sredstvom za računanje

� Ploča za računanje � rana verzija Abakusa

� Klinasto pismo

� Pozicijski brojevni sustav s bazom 60

� Egipat (4000 pr.Kr. – AD)

� Počeci razvoja stereometrije i trigonometrije

� Formula za obujam krnje piramide

� Hijeroglifi, astronomija, kalendar, itd.

Stilus i glinena pločica (Babilon)

Znamenke u hijeroglifskom pismu

5

Stare civilizacije

� Antička Grčka (period od 1600 pr.Kr. do uspona Rimskog Carstva)� Začeci filozofije i znanosti� Tales � uveo princip matematičkog dokaza

� Teoremi iz geometrije

� Pitagora � osnovao prvu matematičku školu� Podijelio matematiku na aritmetiku, geometriju, astronomiju i

glazbu� Vrhunac njegove škole � uvođenje skupa iracionalnih brojeva

� Hipokrit � deduktivna metoda� Demokrit � formule za obujam piramide, valjka i stošca� Zenon � paradoski gibanja

6

19.3.2011.

3

Stare civilizacije

� Antička Grčka (nastavak)� Sokrat uvodi definiciju

� Platon osnovao Akademiju � osnove matematike

� Aristotel � osnovni principi logike � Osnovao školu Licej

� Eudem � napisao prvu povijest matematike

� Euklid � Elementi u kojima su sustavno izloženi principi geometrije

� Arhimed � uzgon; definirao interval vrijednosti za π� Prilagođeni oblik feničkog pisma

7

Stare civilizacije

� Stari Rim� Rimski brojevni sustav � čitav

niz nedostataka� Spada u nepozicijske brojevne

sustave

� Uvode slova svog alfabeta kao oznake znamenki

� Cezarova šifra – kodiranje

� Gradnja vodovoda i cesta� Postojanje pomoćnih naprava za

proračune – oblik abakusa

� Kalendari

Znamenke rimskog brojevnog sustava

8

Stare civilizacije

� Drevna Indija� Sanskrt

� Vedska matematika

� Upanišade

� Uvodi se nula, utemeljen broj 10

� Kina� Abakus (iz starosemitskog abaq što znači prašina)

� Razvoj različitih oblika pisama (piktografsko i ideografsko)

Abakus (Kina 3000 pr. KR.) – perle na žici

9

19.3.2011.

4

Motivacija

� Potreba za komunikacijom� Želja za razumijevanjem svijeta u kojem žive

� Zaključivanje i opisivanje

� Pomoć pri rješavanju praktičnih problema� Sredstva za rješavanje apstraktnih problema� Prijenos znanja i ideja� Korijen ideje prema razvoju stroja koji “misli”

10

Motivacija

Od davnina se javlja potreba za pomoćnim, u početku priručnim sredstvima koja će imati mogućnosti zapisivanja podataka, informacija i znanja ili izvršavanja određenih proračuna.

11

Razvitak načina obrade podataka

1. Faza ručne obrade podataka

2. Faza mehaničke obrade podataka

3. Faza elektromehaničke obrade podataka

4. Faza elektroničke obrade podataka

� Ručna obrada podataka

� Najstariji oblik obrade sadržaja

� Ljudi su koristili samo um i ruke

12

19.3.2011.

5

Razvitak načina obrade podataka

� Pomoćna sredstva � nalazili ih u prirodi (npr. kamenje) kako bi lakše izrazili količinske (kvantitativne) odnose

� Takva obrada podataka je bila:

� Spora

� Nepouzdana

� Netočna

� Količinski mala

� Materijalni nositelji sadržaja su bili:

� Zidovi pećina

13

Razvitak načina obrade podataka

� Kamene ploče

� Glinene pločice – klinasto pismo (Babilon, Asir)

� Papirus – Egipat

� Voštane pločice – staro Rimsko carstvo

� Pergamena

� Papir

� Ljudi su ubrzo počeli uočavati da se podaci mogu obrađivati slijeđenjem točno definiranih koraka –algoritamski pristup

14

Razvitak načina obrade podataka

� Algoritmi su ključni za razvoj računalstva i informatike

� Riječ “algoritam” dolazi od latinskog prijevoda imena arapskog matematičara Mohammed al-Khowarizmi (otac algebre – njegovi radovi predstavljali su osnovu za razvoj matematike i računalstva)

15

19.3.2011.

6

Johan Napier

� Škotski matematičar Johan Napier

napravio logaritamske tablice (1617)

� Kopirao je svoje tablice na šipke od slonovače i mehaničkim pomicanjem šipki dobivao je željeni umnožak. Iz te je naprave kroz generacije proizašlo logaritamsko računalo

16

Faza mehaničke obrade podataka

� Završetak srednjeg vijeka� Kulturni procvat� Materijalni i tehnički razvitak čovječanstva� Znatno povećanje količine znanja kojeg su stvorili pojedinci i

zajednica

� Javlja se potreba za bržim i boljim procesiranjem podataka

� Bilo je nužno konstruirati strojeve koji će moći odgovoriti na te zahtjeve – mehanički strojevi

17

� Prvi mehanički stroj s

mnoštvom zupčanika

koji je mogao zbrajati i

oduzimati velike

brojeve izradio je 1642.

godine francuski filozof

i matematičar Blaise

Pascal nazvavši ga

Pascalina.

Pascalina

18

19.3.2011.

7

Wilhelm Gottfried Leibniz

� 1673. Nijemac Wilhelm Gottfried

Leibniz izradio je stroj koji je izvodio 4 osnovne matematičke operacije (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje).

� Proučavao binarni brojevni sustav koji je osnova današnjih računala.

� Sve te naprave imale jedan veliki nedostatak: mogle su izvoditi samo operacije za koje su bili napravljene.

19

Gutenbergov stroj i pisaći stroj

� Gutenbergov tiskarski stroj (1450) – prva tiskana knjiga bila je Biblija

� Naklada od 300 primjeraka � sačuvano nekoliko do danas

� Pisaći stroj je osim tisklarskog stroja vrlo bitan za razvoj obrade podataka

� Prvi takav stroj konstruirao je John Mill 1714. godine

� Veća primjena tih strojeva uslijedila je u 19. st. kada se pojavljuje i veći broj proizvođača

� 1868. godine razvijen model s kojim se moglo pisati brže nego ručno (Christoper Latham Sholes)

20

Joseph Marie Jacquard (1801.)

� stroj sličan tkalačkom stroju koji je koristio bušene kartice, a raspored rupica na kartici određivao je uzorak.

21

19.3.2011.

8

Završetak faze mehaničke obrade

� Obrada podataka zasnovana na ovim strojevima je bila brža, pouzdanija i točnija u odnosu na ručnu obradu podataka

� Obrađivala se sve veća količina podataka

� Javljaju se specijalizirani obrađivači podataka

� Dolazimo do zatvorenog kruga prikazanog slikom na sljedećem slajdu:

22

Ciklički proces23