priprave za izvodjenje nastave u trecem razredu

PRIPRAVE ZA NASTAVNE SATE PREMA UDBENIKU

PRIPRAVE ZA NASTAVNE SATE PREMA UDBENIKU TOKA, CRTA, SVIJET 3

OSNOVNA KOLA:_______________________IME I PREZIME: ______________________RAZRED:_______________________

DATUM: _______________________

RITAMNASTAVNA TEMA: TOKA I CRTAPODRUJE RADA: CRTANJE

CILJ: Opaziti i izraziti ritam kao ponavljanje i izmjenjivanje elemenata.

KLJUNI POJMOVI: toka, crta, tok crteZADATCI:OBRAZOVNI: osvijestiti i istraiti ritam u sebi i svom okruenju

uoiti i istraiti ritam na umjetnikom djelu

izraavati se ritmom boja i likova

FUNKCIONALNI: razvijati sposobnost uoavanja, razlikovanja i interpretacije ritma

razvijati sposobnosti auditivnog percipiranja te njegovog prenoenja u vizualni doivljaj

razvijati stvaralaku matu

ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: otkrivanje estetskih vrijednosti analogije izmeu glazbene i likovne umjetnosti

razvijati potrebu sluanja glazbe i izraavanja glazbenog djela likovnim sredstvimaDIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), kreativna igra, razgovor, rad nakon sluanja

LIKOVNE METODE RADA: variranje, graenje, kombiniranje

OBLICI RADA: individualni, frontalni

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA:P. Mondrian, Brodvej bugi-vugi, ulje na platnu, 1942.- 1943.

PREDLOENA GLAZBENO-UMJETNIKA DJELA:Luigi Boccherini, MenuetJohann Strauss, Anina polkaWofgang Amadeus Mozart, Simfonija br. 40. u g-moluLIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: tu i kist

KORELACIJA:Glazbena kultura interpretacija ritma u glazbi

TIJEK IZVOENJA NASTAVE

MOTIVACIJASat poinjemo pritiskanjem vrata prstima uenici sluaju otkucaje srca, stavljaju dlan pred usta osvjetavaju izmjenu udaha i izdaha.Objanjavamo uenicima da ponavljanjem otkucaja srca nastaje ritam isto kao i izmjenom udaha i izdaha. Dakle, kada se neto izmjenjuje ili ponavlja, nastaje RITAM.Pitamo uenike to se jo ponavlja ili izmjenjuje u njihovom okruenju i njihovom ivotu:dan i no, godinja doba, kolska godina i praznici, nastava i odmor, ritam dnevnih obroka hrane

Promatramo fotografije u knjizi. Uenici gledaju to se na njima izmjenjuje. Ponavljaju prikazani ritam pljeskanjem, lupkanjem, pjevanjem, pokretom. Redaju ritmove od najjednostavnijega do najsloenijega.Igraju se. Pretvaramo uionicu u ulicu. Svaki se uenik ee ulicom u svom ritmu. Igramo se igre pogaanja. Jedan uenik glumi odreeni ritam kretanja, a drugi pogaa o ijem/kakvom se kretanju radi (star ovjek, dijete, ovjek koji epa...).Uenici promatraju detalje sa slike P. Mondriana Brodvej bugi-vugi. Pljeu prikazane ritmove. Usporeujemo ih i pronalazimo na slici.ZADATAKLikovna tehnika: Tu i kistRad nakon sluanja. Uenici sluaju glazbu te interpretiraju njen ritam crtajui tuem. Prvo sluaju glazbu i igraju se dirigenta pratei pokretima ruke u zraku tok melodije i ritam skladbe. Radi usporedbe sluamo dvije ritmiki razliite skladbe. Izabiremo jednu od skladbi i ponovno je sluamo ovog puta pratei je slikanjem na papiru. Razgovaramo s uenicima o tome to na slici moe tei poput melodije (crte), a to poskakivati poput ritma (toke).VRJEDNOVANJEPo zavretku rada, likovne radove izlaemo i vrjednujemo. Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, sposobnost uoavanja, razlikovanja i interpretacije ritma (hodanjem, pljeskanjem). Pitamo uenike koji im se rad ini najzanimljiviji i zato. Pitamo i u kojem radu uoavamo najvei broj razliitih ritmova. Kod likovnih radova vrjednuje se originalnost u interpretaciji motiva i tehnika izvedba.PLAN PLOETOKA I CRTARITAM nastaje ponavljanjem ili izmjenjivanjem elemenataOSNOVNA KOLA:_______________________IME I PREZIME: ______________________RAZRED:_______________________

DATUM: _______________________

CRTAKA TEKSTURANASTAVNA TEMA: TOKA I CRTAPODRUJE RADA: CRTANJE

CILJ: Uoiti, prepoznati i izraavati crtake teksture.KLJUNI POJMOVI: crtaka tekstura, skupljeno rasprenoZADATCI:OBRAZOVNI: uoavati i opisivati razliite vrste crta te razliite crtake teksture na umjetnikom djelu / oblicima iz prirode

koristiti razliite crtake teksture u vlastitom likovnom izraavanju

crtama i tokama graditi kompoziciju crtea

FUNKCIONALNI: razvijati preciznost kod uoavanja i opisivanja razliitih vrsta crta i crtakih tekstura razvijati preciznost u otkrivanju i opisivanju tih tekstura na oblicima iz prirode

razvijati finu motoriku ruke

ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: poticati razumijevanje i potivanje tueg rada

razvijati uvjerenja i stavove na podruju likovne stvarnosti, vrjednovanje sadraja i idejaDIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), vjeba, razgovor, rad po izmiljanju

LIKOVNE METODE RADA: variranje, rekomponiranje

OBLICI RADA: individualni, skupni, frontalni

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA: Vincent van Gogh, Sija, tu i pero, 1888.LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: tu i pero

KORELACIJA:Hrvatski jezik basna (interpretacija crteom lika iz basne)TIJEK IZVOENJA NASTAVE

MOTIVACIJAS uenicima promatramo izdvojene detalje crtea.Uenici na njima pronalaze crte razliitih karakteristika: USKE, IROKE, SVIJETLE, TAMNE, KRATKE, DUGE, RAVNE, ZAKRIVLJENE.Nakon opisivanja pojedinih crta uenici trae gdje su crte i toke SKUPLJENE, a gdje RASPRENE, tj. gdje su rasporeene gusto, a gdje rijetko.Pronalazimo gdje se izdvojeni detalji nalaze u cjelini slike.Zatim promatramo crte u cjelini. Jedan uenik opisuje na glas to je sve prikazano na njemu. Pitanjima ga potiemo da opie bogatstvo prikazanih motiva nastalo grupiranjem crta: ito koje se njie, veliko sunce koje sjaji i iji se sjaj rasprio po itavom nebu, poloeno klasje po kojem gazi sija, sitno grumenje zemlje koje izviruje izmeu klasja Kaemo uenicima da pogledaju oko sebe. Pitamo ih gdje uoavaju crte, kakvih su one oblika i kako su meusobno rasporeene: nabori na zastorima, elementi parketa, kosa uenikaPatim promatramo fotografije s detaljima povrina razliitih ivotinja. Pitamo uenike prepoznaju li o kojim se ivotinjama radi.Svaki detalj moe se doivjeti, interpretirati kao razliita crtaka tekstura.Sugeriramo uenicima da se pri opisivanju naina na koji bi prikazali povrine slue navedenim izrazima koji opisuju razliite karakteristike toaka i crta (uske, iroke, svijetle, tamne, kratke, duge, ravne, zakrivljene).ZADATAKLikovna tehnika: tu i pero Crtanje po izmiljanju: Neobina ivotinja.Svaki uenik ispunjava papir tokama i crtama kako eli. Papir se moe podijeliti i na manje dijelove te svaki dio ispuniti na razliit nain.Zatim dijelimo uenike u skupine. Svaka skupina uenika smilja neobinu ivotinju ija je povrina prekrivena razliitom dlakom, perjem, ljuskama, bodljamaivotinju radimo koristei razliite crtae teksture koje smo dobili ispunjavanjem papira tokama i crtama. Izrezujemo dijelove i spajamo ih u neobinu ivotinju. Po elji crtamo jo neke detalje.VRJEDNOVANJENa kraju sata izlaemo radove radi vrjednovanja. Postavljamo pitanja: Na kojem radu uoavamo najvie razliitih vrsta crta i crtakih struktura? Koja je ivotinja najmatovitija?Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, preciznost kod uoavanja i opisivanja razliitih vrsta crta i crtakih tekstura, preciznost u otkrivanju i opisivanju tih tekstura na oblicima iz prirode.Kod likovnog rada vrjednuje se tehnika izvedba, raznovrsno koritenje crta i crtakih tekstura te matovitost u interpretaciji zadane teme.PLAN PLOECRTE USKE, IROKE, SVIJETLE, TAMNE, KRATKE, DUGE, RAVNE, ZAKRIVLJENESKUPLJENO RASPRENOOSNOVNA KOLA:_______________________IME I PREZIME: ______________________RAZRED:_______________________

DATUM: _______________________

RITAM, OMJERI I VELIINA LIKOVANASTAVNA TEMA: PLOHAPODRUJE RADA: GRAFIKACILJ: Upoznati osnovne pojmove vezane uz grafike tehnike.

KLJUNI POJMOVI: grafika, matrica, otisakZADATCI:OBRAZOVNI: upoznati osnovne pojmove vezane uz grafiku (matrica, otisak) i grafike tehnike

upoznati se s postupkom izrade karton- -tiska

koristiti mogunosti karton-tiska u vlastitom likovnom izraavanju

FUNKCIONALNI: razvijati likovnu sposobnost izraavanja grafikom tehnikom karton-tiska

razvijati sposobnost vizualno-stvaralakog miljenja i logikog miljenja

razvijati preciznost kod uoavanja i opisivanja razlika izmeu matrice i otiska kao i brzina i sposobnost usvajanja novih pojmova

ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: razvijati upornost i samostalnost u radu

razvijati ljubav prema prirodi i ivotinjamaDIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), vjeba, demonstracija, razgovor, rad po zamiljanju/promatranju

LIKOVNE METODE RADA:

variranje, kombiniranje


LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA:

Franz Marc, Tigar, drvorez, 1912.LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA:

karton-tisak

KORELACIJA:Hrvatski jezik izrada pozivnice ili estitke

TIJEK IZVOENJA NASTAVEMOTIVACIJASat zapoinjemo promatrajui otisak prsta i otisak cipele prikazan u udbeniku. Razgovaramo gdje se sve u naoj okolini nalaze otisci. Prisjeamo se to smo uili o otiskivanju u prethodnim razredima.Zatim izvodimo mali pokus. Namaemo bojom dlan jednog uenika ili uenice i otisnemo ga na papir (ako je na dlanu ostalo dovoljno boje, otisnemo ga i nekoliko puta za redom). Neka zatim uenik/uenica poloi dlan (okrenut prema gore) uz otisak. Uoavamo kako se ruka i otisak zrcale, kako je ono to je na dlanu lijevo na otisku desno. Skreemo takoer pozornost uenicima kako se ruka (uzorak) moe otiskivati vie puta.Objanjavamo uenicima kako umjetnici koriste postupak otiskivanja za izradu likovnih radova grafika.U udbeniku je prikazan postupak izrade karton-tiska. Uenici paljivo promatraju sve etape procesa, a posebno im se skreemo panja na pojmove MATRICA i OTISAK. Odgovarajui na pitanje po emu se sve razlikuju matrica i otisak, usporeujui ih, osvjetavaju osnovna svojstva grafike:1) prvo se obrauje matrica/uzorak koji se otiskuje (to je posrednik u nastanku konanog rada)

2) jednom matricom moe nastati vei broj otisaka.

Promatramo grafiku reproduciranu u udbeniku: F. Marc, Tigar. Promatrajui otisak, uenici ponovno odgovaraju na pitanje o razlici izmeu otiska i matrice. Da bi odgonetnuli kako je izgledala matrica, uenici upotrebljavaju znanje steeno u prethodnom zadatku, osvjetavaju da su udubljeni dijelovi bijeli, a da su izboeni bili obojeni te su na otisku ostavili obojen (crni) trag.ZADATAKLikovna tehnika: karton-tisak

Rad po zamiljanju/promatranju: Neobian kukac.Razgovaramo s uenicima o razliitim kukcima. Opisujemo sve njihove dijelove: tijelo, noice, rep, ticala, krila. Pokazujemo im fotografije razliitih kukaca koji se nalaze u prilogu prirunika.Izrezuju iz kartona razliite dijelove kukca i lijepe ih na vrstu kartonsku podlogu. Moemo koristiti karton od korica likovne mape; on je dovoljno vrst, a lako se ree.Gotovu, izraenu matricu bojimo temperom u koju dodajemo malo glicerina kako bi se sporije suila i otiskujemo je na bijeli papir. Kada se boja na matrici osui, bojimo je nekom drugom bojom i ponovno otiskujemo na drugi papir. Ako imamo vei papir, radimo zajedniki rad s otiscima mnotva kukaca ili svaki uenik moe svog kukca otisnuti vie puta na jednom papiru.Gotove radove potpisujemo obinom olovkom kao to je objanjeno u prilogu prirunika, u poglavlju o likovnim tehnikama.VRJEDNOVANJENa kraju sata izlaemo radove radi vrjednovanja. Postavljamo pitanja: Kako nastaje grafika? Koliko likovnih radova moemo dobiti grafikim tehnikama, jedan ili vie? Koje smo etape procesa nauili?Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata; brzina u pronalaenju razliitih otisaka u okolini, preciznost kod uoavanja i opisivanja razlika izmeu matrice i otiska kao i brzina te sposobnost usvajanja novih pojmova. Kod likovnog rada vrjednuje se brzina, tonost i spretnost u usvajanju nove likovne tehnike te matovitost u interpretaciji zadane teme.PLAN PLOEOTISKIVANJE = GRAFIKA

MATRICA OTISAK

KARTON-TISAKOSNOVNA KOLA:_______________________IME I PREZIME: ______________________RAZRED:_______________________

DATUM: _______________________

ORNAMENT, NARODNI UKRAS, SIMETRIJANASTAVNA TEMA: TOKA I CRTA / BOJAPODRUJE RADA: SLIKANJECILJ: Uoiti, prepoznati i izraziti ritam i simetriju u oblikovanju ornamenta (narodnog ukrasa). KLJUNI POJMOVI: ritam, ornament, simetrija, narodni ukrasZADATCI:OBRAZOVNI: uoiti i prepoznati ritam u izmjenjivanju boja i oblika na narodnoj tkanini

uoiti simetriju u oblikovanju ornamentalnih oblika

slikajui ili crtajui interpretirati narodni ukras svoga kraja

FUNKCIONALNI: razvijati osjetljivost za promjene ritma i prepoznavanje tradicijskih motiva svoga kraja

razvijati sposobnost uoavanja i razlikovanje boja i oblika

razvijati sposobnost tonog zapaanja

razvijati osjetljivost za sklad cjeline

ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: razvijati upornost i samostalnost u radu

poticati vrjednovanje i ouvanje batineDIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), razgovor, rad po promatranju

LIKOVNE METODE RADA: graenje, kombiniranje


LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA:Pokriva za krevet, okolica Slavonskog BrodaPregaa iz Likeensko ruho, Ravni kotariLIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: pastele

KORELACIJA:Priroda i drutvo moj zaviaj u prolosti (upoznajte narodnu nonju i obiaje svoga zaviaja)TIJEK IZVOENJA NASTAVE

MOTIVACIJASat zapoinjemo istraivanjem u udbeniku. Od uenika traimo da opiu oblike koje vide na reproduciranoj tkanini: na to podsjeaju, kako su i ime napravljeni, kakvih su sve boja. Nastavljamo s igrom trailicom. Uenici promatraju izdvojene oblike i otkrivaju koliko se puta koji oblik ponavlja. Obogaujemo zadatak dodatnom zagonetkom: koji se oblik, na samoj tkanini, najvie puta ponavlja (male crte na vrcima cvjetnih oblika ili, jo preciznije, niti obojenog konca kojima su izvezeni oblici).Pitamo uenike to se jo na tkanini izmjenjuje osim oblika. (Boje.) Uenici pronalaze koje se to boje i kako izmjenjuju na tkanini.Prisjeamo se: ponavljanjem ili izmjenjivanjem elemenata nastaje ritam. Podsjeamo se, razgovarajui, gdje smo sve do sada uoavali ritam: priroda, ples, glazba, slike...Igramo se i drugom trailicom u udbeniku. Uenici otkrivaju koji je niz oblika pogrean, tj. koji ne odgovara nizovima s tkanine. Svrha je ove trailice uoavanje da ritam prepoznajemo kao red i organizaciju meu oblicima koji se izmjenjuju. (Uenici u trailici usporeuju taj red.) Upoznajemo uenike s pojmom ornamenta.U oblikovanju ornamenata na narodnim tkaninama jo je jedno vano naelo simetrija.U udbeniku se nalaze crtei dvaju oblika unutar koordinatnih mrea. Pomou njih uenici lake uoavaju pravilnosti simetrinog rasporeda oblika. Oba oblika shematski su prikazi ornamenata s tkanina prikazanih u udbeniku. Uenici ih trebaju pronai na tkaninama te prepoznati simetriju i na ostalim oblicima. Upoznajemo uenike s ornamentom svoga kraja i u njima prepoznajemo ritam i simetrije.

ZADATAKLikovna tehnika: pasteleRad po promatranju: Uenici slikaju motive s narodne nonje svoga kraja. Prvo promatraju te oblike, opisuju njihoveboje, prepoznaju u njima ritam i simetriju pa tek onda zapoinju s radom.

VRJEDNOVANJENa kraju sata izlaemo radove i vrjednujemo ih. Ponavljamo to je to ritam, na koji nain on postaje vidljiv i gdje u radu uoavamo ritam. Pitamo uenike koji je rad, po njihovu miljenju, najbolje tehniki izveden, koji rad smatraju najskladnijim i zato. Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, sposobnost uoavanja i razlikovanje boja i oblika, osjetljivost za promjene ritma i prepoznavanje tradicijskih motiva svoga kraja. Kod likovnog rada vrjednuje se snalaenje u likovnoj tehnici, interpretacija glavnih karakteristika ornamenta i sklad cjeline.

PLAN PLOE

RITAMNARODNI UKRASORNAMENT = ukras, urez, ara nastaje kada se neki motiv ponavlja po odreenom redu


DATUM: _______________________

SLIKARSKA TEKSTURANASTAVNA TEMA: POVRINAPODRUJE RADA: SLIKANJECILJ: Uoavati i izraavati slikarske teksture bojom, potezom i mrljom kao sastavnim dijelovima povrine. KLJUNI POJMOVI: slikarska tekstura, povrina, potez, mrljaZADATCI:OBRAZOVNI: igrajui se iskuati izraajne mogunosti vodenih boja i gvaa

uoavati razliite gustoe namaza boje i bogatstvo poteza i mrlja na umjetnikim djelima

koristiti se mogunostima razliitih poteza i namaza boje u vlastitom likovnom izraavanju

FUNKCIONALNI: razvijati sposobnost uoavanja i preciznog opisivanja razliitih karakteristika poteza, mrlja i boje na cjelovitom umjetnikom djelu/izdvojenim detaljima

razvijati interes za istraivanje, isprobavanje mogunosti tehnike

razvijati interes za slikarstvo

ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: uoiti estetske vrijednosti u umjetnikom djelu

poticati pozitivan odnos prema radu: aktivnost, inicijativu i samostalnostDIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), kreativna igra, vjeba, razgovor, rad po promatranju

LIKOVNE METODE RADA: graenje, kombiniranje


LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA:Emil Nolde, Crveni makovi, akvarel, 1920.Vincent van Gogh, Dvanaest suncokreta u vazi, ulje na platnu, 1888.LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: gva

KORELACIJA:Glazbena kultura sluanje glazbeTIJEK IZVOENJA NASTAVE

MOTIVACIJAPomaemo uenicima da isprobaju i istrae razliite mogunosti i naine slikanja vodenim bojama i gvaem. Izvodimo igru opisanu u udbeniku: namoimo papir vodom, na nekoliko mjesta nanosimo boju i promatramo kako se iri po papiru. Prskamo boje kistom u razliitim smjerovima. Promatramo nastale povrine, usporeujemo ih s prethodnim. ekamo nekoliko minuta da se boja osui te kistom nanosimo novi sloj boje. Promatramo to se dogaa, na koji su se nain i gdje boje pomijeale, gdje su postale gue i zamuenije, a gdje su ostale prozrane. Mijeamo boje s bijelom temperom i nastavljamo slikati. Kaemo uenicima da zamisle da slikaju vatromet, potiui ih tako da slikaju mrljama i potezima razliitog smjera i gustoe.Usporeujemo radove, pronalazimo mjesta gdje su se boje najvie rasprsnule, opisujemo najbogatiji vatromet. Traimo najprozraniju sliku, kao i onu s najguim bojama. Opisujemo onu koja ima podjednak broj prozranih i gustih poteza, mrlji, toaka i crta.U udbeniku su reproducirane slike Emila Noldea i Vincenta van Gogha te uveani detalji. Promatramo ih i opisujemo. Uenici uoavaju karakteristike boja, tehnika i poteza koje su i sami koristili pri slikanju.Traimo gdje se izdvojeni detalji nalaze na slikama. Pronalazimo jo neka mjesta na slici Makovi gdje su se boje razlijevale po papiru, a gdje su se pomijeale.Prouavamo detalje izdvojene sa slike Vincenta van Gogha. Na njima se jasno vide tragovi poteza kista. Kaemo uenicima da rukom u zraku ponove te poteze da bi osvijestili kako potezi ovise o pokretima slikareve ruke, smjeru i ritmu pokreta kista. Pronalazimo gdje se ti detalji nalaze na slici.Jo jednom gledamo obje slike i usporeujemo ih. Otkrivamo to im je zajedniko, a to razliito. Opisujemo razlike koristei se pojmovima/rijeima istaknutim u udbeniku (POVRINA, GLATKO, HRAPAVO, GUSTO, RIJETKO, MRLJA, POTEZ). Pomaemo uenicima pitanjima: Zamisli da pred sobom ima originalne slike i da ih smije dodirnuti rukom, kojoj bi povrina bila glatka, a kojoj hrapava? Na kojoj su slici boje prozirne, a gdje su guste? Na kojoj se slici jasnije razabiru potezi kista?

ZADATAKLikovna tehnika: gva Slikanje po promatranju: Buket cvijea.Pripremamo veliki buket cvijea kao motiv za slikanje. Koristimo cvijee razliitog oblika i karaktera kako bismo potaknuli uenike da pri slikanju koriste to vie razliitih poteza, mrlja, boja. Upuujemo ih da pri slikanju potezima prate smjer i karakter oblika motiva koji slikaju: primjerice, kratke, male mrlje za sitne latice cvjetova, dugi obli potezi za rubove listova i sl. S obzirom da slikamo gvaem, sugeriramo uenicima da neke dijelove slike ostave prozirne, a da negdje boju naprave gustom.

VRJEDNOVANJENa kraju sata izlaemo radove radi vrjednovanja. Uenike potiemo da na likovnom radu uoe koritenje to vee raznovrsnosti poteza, mrlja i povrina boja. Postavljamo pitanja: Koji vam je rad najmatovitiji u interpretaciji motiva?U kojem radu uoavamo najvei broj raznovrsnih slikarskih struktura? Kako je to uenik postigao?Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, aktivnost u isprobavanju mogunosti slikanja vodenom bojom i gvaem, preciznost i brzina kod uoavanja razliitih karakteristika poteza boje na izdvojenim detaljima, sposobnost uoavanja i preciznog opisivanja razliitih karakteristika poteza, mrlja i boje na cjelovitom umjetnikom djelu.Kod likovnog rada vrjednuje se tehnika izvedba, koritenje to vee raznovrsnosti poteza, mrlja i povrina boja te matovitost u interpretaciji zadane teme.

PLAN PLOE

POVRINA SLIKE:

GLATKO, HRAPAVO

GUSTO, RIJETKO

MRLJA, POTEZ


DATUM: _______________________

KONTRAST KROMATSKO AKROMATSKO NASTAVNA TEMA: BOJAPODRUJE RADA: SLIKANJECILJ: Uoiti, prepoznati i izraavati kontraste boja i neboja (arenih i nearenih boja).KLJUNI POJMOVI: Uoiti, prepoznati i izraavati kontraste boja i neboja (arenih i nearenih boja).ZADATCI:OBRAZOVNI:razlikovati boje i neboje

uoavati i opisivati razliku izmeu boja i neboja na oblicima iz prirode ili umjetnikom djelu

koristiti boje i neboje u vlastitom likovnom izraavanju

FUNKCIONALNI: poticati preciznost i brzinu kod uoavanja i opisivanja razlike izmeu boja i neboja na oblicima u prirodi kao i na umjetnikom djelu

razvijati matovitost i preciznost u opisivanju stvarnog i zamiljenog svijeta u nebojama ili bojama razvijati kreativnost i matovitostODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: doivjeti i izraziti likovnu priu

razvijati uvjerenja i stavove na podruju likovne stvarnosti, vrjednovanje sadraja i idejaDIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), kreativna igra, vjeba, razgovor, rad prema zamiljanju


graenje, kombiniranje

OBLICI RADA:

individualni, frontalni

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA:Eduard Weston, List kupusa, crno-bijela fotografija, 1931.Pablo Picasso, Boca vina, ulje na platnu, 1926.LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA:

tempere

KORELACIJA:Hrvatski jezik stvaranje zajednike prie prema poticaju

TIJEK IZVOENJA NASTAVEMOTIVACIJAPromatramo reproduciranu fotografiju. Odgovarajui na pitanja postavljena u udbeniku uenici brzo, jasno i lako uoavaju, osvjetavaju i opisuju razliku izmeu boja i neboja te shvaaju vanost boje za cjelovit doivljaj predmeta.Proirujemo ovu spoznaju igrom: uenici zamiljaju kako bi izgledao svijet kada bismo vidjeli samo crne, bijele i sive tonove. Pokuavamo opisati takav svijet, pojedine predmete, svoju sobu, uionicu... Tom igrom uenici osvjetavaju vanost boje za snalaenje u svakodnevnom ivotu kao i za komunikaciju medu ljudima.Razgovaramo i o specifinom doivljaju boja kod daltonista koji ne razlikuju pojedine (a poneki i sve) boje.Opisujemo koje su stvari i pojave u prirodi karakteristine po nebojama. Nabrajamo ih. Zatim zamiljamo situaciju u kojoj su bijele, sive i crne stvari postale obojene. Pokuavamo zamisliti o kojim bi se bojama radilo i kako bi izgledao na svijet.Promatramo sliku P. Picassa Boca vina. Opisujemo to se na njoj nalazi te to je naslikano bojama, a to nebojama. Da bi uoili to vie razliitih boja i neboja, rjeavamo zadatak s paletama. Na jednoj su paleti izdvojene boje, a na drugoj neboje. Pronalazimo ih na slici, a zatim pronalazimo i one koje nedostaju; pokuavamo ih pronai to vie.ZADATAKLikovna tehnika: tempereSlikanje po zamiljanju: Stol za vrijeme nedjeljnog ruka.Uenici opisuju stol za vrijeme nedjeljnog ruka, to se sve na njemu nalazi i kakvih je boja, odnosno neboja. Opisuju kakvih su veliina ti predmeti i kako su rasporeeni. Kaemo uenicima da zamisle stol gledan odozgo.Zadatak je naslikati opisane predmete koristei to vie razliitih boja i neboja.VRJEDNOVANJEVrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, preciznost i brzina kod uoavanja i opisivanja razlike izmeu boja i neboja na oblicima u prirodi kao i na umjetnikom djelu, matovitost i preciznost u opisivanju stvarnoga i zamiljenoga svijeta u nebojama ili bojama.Kod likovnog rada vrjednuje se tehnika izvedba, koritenje to raznovrsnijih boja i neboja te matovitost u interpretaciji zadane teme.PLAN PLOEBOJE I NEBOJE(ARENE I NEARENE BOJE)


DATUM: _______________________

KOMPLEMENTARNI KONTRASTNASTAVNA TEMA: BOJAPODRUJE RADA: SLIKANJECILJ: Uoiti, prepoznati i izraavati komplementarne odnose i kontraste boja. KLJUNI POJMOVI: komplementarni kontrastiZADATCI:OBRAZOVNI: osvijestiti komplementarni/simultani kontrast kao optiku pojavu

razlikovati tri komplementarna para boja

uoiti poloaj boja komplementarnog para na krugu boja

shvatiti da se boje koje ine komplementarni par nadopunjuju, tj. da boje komplementarnog para u sebi sadravaju sve tri osnovne boje

uoavati i opisivati komplementarne parove na umjetnikom djelu

koristiti komplementarne parove boja u vlastitom likovnom izraavanju

FUNKCIONALNI: razvijati sposobnost snalaenja na krugu boja

razvijati sposobnost uoavanja nadopunjujuih parova na vlastitom likovnom radu/umjetnikom djelu

razvijati interes za slikarstvo

ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: poticati pozitivan odnos prema radu: aktivnost, inicijativu, suradnju, samostalnostDIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), vjeba, demonstracija, razgovor, rad po zamiljanju



OBLICI RADA:


LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA:Vincent van Gogh, Cvjetni vrt sa stazom, ulje na platnu, 1888.LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA:

vodene boje

KORELACIJA:Hrvatski jezik djeji roman (ilustracija krajolika iz odabrane hrvatske narodne bajke)

TIJEK IZVOENJA NASTAVEMOTIVACIJAIzvodimo vjebu s promatranjem crvenoga kruga opisanu u udbeniku. Sugeriramo uenicima da za vrijeme izvoenja vjebe prekriju rukom donji dio stranice kako im ne bi odvlaio panju.Kao rezultat vjebe u okviru e se pojaviti zelenkasti krug. Nekim uenicima ovaj pokus nee uspjeti iz prvog pokuaja pa ga, po potrebi, ponovite nekoliko puta. Vano je da uenici budu usredotoeni za vrijeme izvoenja pokusa, da pomno promatraju crveni krui, sa to manje treptanja i zatim skrenu pogled ravno na bijelu plohu. Izvodimo jednaku vjebu koristei zeleni papir; drimo ga u ruci ispred bijeloga zida i kaemo uenicima neka gledaju u njega te da nastave gledati u isto mjesto nakon to mi papir maknemo. Na praznom mjestu pojavit e se (blijeda) crvena boja. Zatim traimo te dvije boje na krugu boja i uoavamo da se nalaze na suprotnim stranama. Gledamo koje se jo boje nalaze na suprotnim stranama kruga. Objanjavamo uenicima kako se dvije boje koje se nalaze na suprotnim stranama kruga dopunjuju, odnosno da takav par boja sadri u sebi sve tri osnovne boje. Prouavamo prikaz nadopunjavanja boja u udbeniku i opisujemo ga.Promatramo sliku Vincenta van Gogha Cvjetni vrt sa stazom, reproduciranu u udbeniku. Pronalazimo gdje se sve na njoj crvena i zelena boja nalaze jedna pored druge. Pronalazimo na slici jo jedan par boja koje se dopunjuju (plave se mrlje na jednom mjestu nalaze uz naranaste).ZADATAKLikovna tehnika: vodene boje Slikanje po zamiljanju: Cvjetna livada.Kaemo uenicima neka zatvore oi i zamisle da lete iznad livade pune razliitog cvijea. Potom otvaraju oi i opisuju livadu: opisuju boje koje su vidjeli i kakvih je sve veliina i oblika bilo cvijee. Zatim slikaju opisano. Potiemo uenike da koriste sve boje esterodijelnog kruga boja.Na zavrenim radovima traimo gdje se jedna pored druge nalaze boje koje se nadopunjuju (komplementarni parovi boja).VRJEDNOVANJENa kraju sata izlaemo radove radi vrjednovanja. Uenici uoavaju nadopunjujue parove na vlastitom likovnom radu. Postavljamo pitanja: Koji je rad najmatovitije interpretiran, koji je tehniki najbolje izveden te u kojem radu uoavamo koritenje vee raznovrsnosti boja? Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, usredotoenost u izvoenju vjebe s crvenom tokom, sposobnost snalaenja na krugu boja i brzina uoavanja parova boja koje se dopunjuju, brzina i tonost u razumijevanju sustava dopunjavanja, preciznost i brzina u pronalaenju komplementarnih parova na umjetnikom djelu.PLAN PLOEBOJE KOJE SE NADOPUNJUJU:CRVENA ZELENA UTA LJUBIASTA PLAVA NARANASTA


DATUM: _______________________

MODELACIJA I MODULACIJANASTAVNA TEMA: PLOHAPODRUJE RADA: SLIKANJECILJ: Uoavati, razlikovati i izraavati se tonskim i koloristikim slikanjem.KLJUNI POJMOVI: tonsko i koloristiko slikanje, autoportret, portretZADATCI:OBRAZOVNI: istraiti oblike i boje na svom licu, upoznati se s temom portreta i autoportreta

uoiti karakteristike tonskog slikanja na umjetnikom djelu (uporabu svjetlijih tonova za prikaz izboenja i tamnijih tonova za prikaz sjene na slici)

uoiti karakteristike koloristikog slikarstva na umjetnikom djelu (upotrebu kontrasta toplih i hladnih boja)

izraavati se slikajui jednim od tih slikarskih postupaka

FUNKCIONALNI: razvijati sposobnost analitikog promatranja, uoavanja, razlikovanja, usporeivanja, opisivanja i zakljuivanja

poticati doivljaj i razumijevanje slikarskog postupka

poticati doivljaj lica prikazanih na slikama

ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI:razvijati estetsku osjetljivostDIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), kreativna igra, vjeba, razgovor, rad po promatranju



OBLICI RADA:


LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA:Rembrandt van Rijn, Autoportert, ulje na platnu, 1665.Henri Matisse, Portret ene sa eirom, ulje na platnu, 1905.LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA:

gva

KORELACIJA:Hrvatski jezik izgled i ponaanje lika (slikanjem interpretirati knjievni lik)TIJEK IZVOENJA NASTAVEMOTIVACIJASat zapoinjemo igrom/istraivanjem. Uenici zatvaraju oi. Pitanjima ih potiemo da istrauju lice, to je lijevo, desno, u sredini, gore, dolje, izboeno i udubljeno. Zatvorenih oiju uenici osvjetavaju reljefnost lica i simetrian raspored dijelova.Postavljamo im i pitanja o karakteristikama oblika na licu: to je na njemu okruglo, usko, izdueno, ravno, zaobljeno? Uenici meusobno usporeuju svoja iskustva.Zatim ih upuujemo da se okrenu prema svom prijatelju/prijateljici u klupi i pomno pogledaju njegovo/njeno lice. Potiemo ih da na glas opisuju lice i pritom budu to precizniji i detaljniji u opisu.Dodajemo i nova pitanja: to je na licu svijetlo, a to tamno? Uenici bi tako trebali uoiti da su udubljenja na licu ujedno i mjesta sjene.Zatim promatramo Autoportret Rembrandta van Rijna u udbeniku. Objanjavamo uenicima da autoportret znai da je slikar prikazao samoga sebe.Jedan uenik na glas opisuje lice prikazano na slici. Pomaemo mu istim pitanjima koja smo postavljali uenicima dok su opipavali i opisivali svoja lica. Pomaemo im da uoe kako su udubljenja na licu prikazana tamnijim tonovima, a izboenja svjetlijim tonovima. Pitamo ih gdje se, u odnosu na lice, nalazi izvor svjetlosti na slici (od kuda je lice bilo osvijetljeno).Uenici zatim rjeavaju zadatak/zagonetku kojom je od ponuenih paleta naslikana slika (treom). Tako uenici lake uoavaju da se slikar koristio samo svjetlijim i tamnijim tonovima jedne boje, a ne razliitim bojama. Sljedei je zadatak rijeiti slinu zagonetku sa slikom H. Matissea. Ovog su puta ponuene tri slike, a jedna paleta. Uenici, usporeujui boje na paleti i na slikama, otkrivaju da je slikar naslikao sliku u sredini. Smisao je ovog zadatka da uenici uoe kako je slika naslikana toplim i hladnim bojama koje stoje jedna uz drugu. Jedan uenik na glas opisuje sliku u sredini. Objanjavam uenicima da portret znai prikaz odreene osobe. Usporeujemo obje slike. Uenici odgovaraju na pitanja u udbeniku. Pitamo ih kako na njih djeluju lica prikazana na slikama.ZADATAKLikovna tehnika: vodene boje, gva, tempere, pastele Rad po promatranju: Portret.Uenici na sat donose fotografiju drage osobe. Kao neposredan uvod u zadatak priamo s uenicima o licima (osobama) koja su im draga. Uenici opisuju njihov izgled, ali i osjeaje koje vezuju uz njih. Pitamo ih kojih su boja njihova kosa i oi, ali i koje ih boje podsjeaju na njih.Svaki uenik izabire hoe li slikati portret te osobe tonovima jedne boje ili kontrastima toplih i hladnih boja te u skladu s izborom priprema paletu s umijeanim tonovima/bojama kojima slika. (Podsjeamo uenike kako da umijeaju/dobiju svjetlije i tamnije tonove boja.) Zadatak je naslikati portret drage osobe.VRJEDNOVANJENa kraju sata izlaemo radove radi vrjednovanja. Izabiremo najoriginalniji i tehniki najbolje izveden rad. Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata; sposobnost uoavanja, opisivanja i zakljuivanja. Kod likovnih radova vrjednuje se tehnika izvedba, razumijevanje likovnog problema (tonsko ili koloristiko slikanje) i originalnost u interpretaciji teme.PLAN PLOEPortret prikaz odreene osobe Autoportret prikaz samog sebe


DATUM: _______________________

PLASTIKA TEKSTURANASTAVNA TEMA: POVRINA / VOLUMEN I MASA U PROSTORUPODRUJE RADA: MODELIRANJE I GRAENJECILJ: Uoavati razliite plastike teksture kao sastavne dijelove povrine. KLJUNI POJMOVI: plastina tekstura, povrinaZADATCI:OBRAZOVNI: igrajui se istraiti mogunosti koje u oblikovanju prua odreeni materijal

uoiti, opisati i usporediti razliite teksture na skulpturama

oblikovati u razliitim materijalima i izraavati razliite povrine (teksture)

isprobavati, usporeivati i razlikovati karakteristike razliitih materijala i postupke kojima se oni mogu mijenjati

FUNKCIONALNI: razvijati sposobnost uoavanja i razlikovanja karakteristika materijala i oblika na kiparskom umjetnikom djelu

razvijati taktilnu osjetljivost

razvoj sposobnosti izraavanja u kiparskoj tehnici po izboru

ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: poticati pozitivan odnos prema radu: aktivnost i inicijativu, znatielju, suradnju

razvijati upornost i samostalnost u raduDIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), vjeba, demonstracija, razgovor, rad prema zamiljanju



OBLICI RADA:


LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA:Ivan Koari, empres, aluminijska folija i drvo, 1976.Alem Korkut, Drvo, 1996.LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: glina/glinamol, alu-folija, karton, krep-papir, ica

KORELACIJA:Hrvatski jezik pridjevi; opisivanje karakteristika materijala, opisivanje skulptura

TIJEK IZVOENJA NASTAVEMOTIVACIJA / Z ADATAKSat zapoinjemo igrom. Svaki uenik uzima tanki bijeli list papira iz svoje mape. Upuujemo ih da isprobaju kakvi sve oblici mogu nastati iz tog lista papira savijanjem, guvanjem, trganjem, uvrtanjem, rezanjem i lijepljenjem. Potiemo uenike da iskuaju razliite postupke. Izlaemo nastale oblike na vidljivo mjesto u uionici i razgovaramo o tome koji je oblik najneobiniji i kako je nastao svaki od oblika. Pitamo uenike znaju li kako bi se i ime (kojim postupkom) jo mogao mijenjati oblik papira; kairanjem, buenjem, paljenjemZatim uenicima nudimo i druge materijale: glinu/glinamol, alufoliju, karton, krep-papir, icu... Svaki uenik izabire jedan od ponuenih materijala i oblikuje njime. Dogovaramo zajedniki motiv. Ponovno izlaemo nastale radove. Uenici priaju to im se svidjelo pri oblikovanju odreenim materijalom. Zatim svaki uenik dobiva zadatak izabrati drugaiji materijal od onog koji je koristio prvi put te ponovno oblikovati isti motiv. Po zavretku rada usporeujemo prvi i drugi rad i kako je materijal uvjetovao drugaije oblikovanje. Pitamo uenike kojim im je materijalom bilo lake, a kojim zanimljivije oblikovati.Na kraju sata promatramo skulpture u udbeniku. Uenici opisuju skulpture rabei ponuene pojmove: krhko, vrsto, sjajna/glatka/hrapava povrina. Razgovaramo i o tome to skulpture prikazuju (stablo) i kakva su ta stabla; krhka, vrsta, njie ih vjetar, ogoljela, debela, tanka.Razgovaramo s uenicima od kojih su materijala do sada vidjeli skulpture, kakvih su povrina, znaju li kako su izraene i obraene. Iako uenici uglavnom nemaju iskustva s nastankom kiparskih djela, podsjeamo ih na njihova svakodnevna iskustva s predmetima nainjenim od razliitih materijala: kako su spojeni dijelovi drvenih stolova, ormara, kakvih su sve povrina oblici od metala, koji su materijali krhki, a koji vrsti.VRJEDNOVANJENa kraju sata izlaemo oblikovane skulpture. Od uenika traimo da opiu materijal u kojem su oblikovali i postupak kojim su oblikovali. Svaki uenik objanjava u emu je razlika izmeu dvaju odabranih materijala (karakteristike materijala i postupak oblikovanja). Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, originalnost u upotrebi materijala i interpretaciji motiva, sposobnost uoavanja i razlikovanja karakteristika materijala i oblika na kiparskom umjetnikom djelu.PLAN PLOEMATERIJALI KOJIMA OBLIKUJEMO: PAPIR, GLINA, ALUMINIJSKA FOLIJA, ICA, DRVOvrsti i krhki materijaliPOVRINA: glatka, hrapava, sjajna


DATUM: _______________________

VISOKI, NISKI I UDUBLJENI RELJEFNASTAVNA TEMA: POVRINAPODRUJE RADA: MODELIRANJE I GRAENJECILJ: Uoavati i razlikovati visoki, niski i udubljeni reljef.KLJUNI POJMOVI: niski, visoki, udubljeni reljef, udubljeno/ispupenoZADATCI:OBRAZOVNI: uoiti razliite stupnjeve udubljenosti i ispupenosti na povrinama u prirodi

razlikovati razliite vrste reljefa na skulpturi

oblikovati reljef s razliitim stupnjevima udubljenosti i ispupenosti

FUNKCIONALNI: razvijati sposobnost preciznog uoavanja i zakljuivanja u otkrivanju razliitih stupnjeva reljefnosti

razvijati sposobnost uivljavanja u priu te prenoenja iste prie u likovno djelo

razvijati interes i sposobnost za rad tehnikom kairanja

ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: poticati razumijevanje i potivanje tueg rada

poticati pozitivan odnos prema radu: aktivnost, inicijativu, suradnja i timski rad

doivjeti i izraziti likovnu priuDIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), demonstracija, razgovor, rad po sjeanju



OBLICI RADA:

skupni

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA:Branko Rui, Vrata od terakote, terakota, 1994.LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA:

kairani papir

KORELACIJA:Priroda i drutvo zemljovid (izrada modela reljefa)TIJEK IZVOENJA NASTAVEMOTIVACIJANa poetku sata prisjeamo se iskustva igranja u pjeaniku djejeg igralita ili na morskoj obali. Uenici promatraju fotografije u udbeniku. Razgovaramo o oblicima koji mogu nastati u i na pjeanoj povrini: o udubljenim tragovima ruku ili stopala (stopa naih koraka), o neravninama koje nastaju kada more i vjetar pomiu pijesak, o visokim kulama koje moemo izgraditi.Povezujemo to iskustvo sa sadrajima Prirode i drutva. Podsjeamo uenike da udubljenja i ispupenja na Zemljinoj povrini nazivamo reljefom. Na fotografiji planine u udbeniku uenici pronalaze razliite stupnjeve reljefnosti. Zatim promatramo reljef B. Ruia. Pitamo uenike primjeuju li na njemu razliita udubljenja i ispupenja te, to misle, kako su ona nastala.Objanjavamo uenicima da kiparovo igranje s udubljenjima i ispupenjima na povrini takoer nazivamo reljefom te da razlikujemo udubljeni (uleknuti), niski i visoki reljef. Ispisujemo te nazive na plou.Pomaemo uenicima pronai razliite stupnjeve reljefnosti (udubljeni (uleknuti), niski i visoki reljef) na primjeru u udbeniku.Pitamo uenike, to misle, u kojim sve materijalima kipar moe oblikovati reljef i razgovaramo o tome u kojem bi materijalu uenici mogli lako oblikovati razliita udubljenja i ispupenja.ZADATAKLikovna tehnika: kairani papirRad u skupini. Rad po zamiljanju: Morsko dno. Pripremamo materijal potreban za rad, a klupe titimo najlonom.Kao neposredan uvod u zadatak uenicima govorimo da zatvore oi te zamiljaju prema naim uputama: Zamisli da hoda po dnu mora, stopalima gazi po pijesku i kameniima u pliaku, a zatim ulazi sve dublje i dublje... Pod tvojim se stopalima uzdie vee kamenje. U njegovu su povrinu utisnuti oblici razliitih koljki koje su na njemu rasle, a kasnije ih je more odnijelo Pitanjima potiemo uenike da sami dopune opis morskoga dna: to se jo nalazi na dnu? Osjea li to pod stopalima? Kakvog je oblika? O to je zapelo tvoje stopalo?Po zavretku opisa uenicima objanjavamo postupak oblikovanja; pripremamo drvenu ili vrstu kartonsku plou na kojoj e uenici kairati, pokazujemo im kako se papir umae u razrijeeno ljepilo, oblikuje i lijepi na podlogu. Zajedno odluujemo koje emo motive Morskoga dna oblikovati. Nekoliko uenika skicira olovkom njihov smjetaj na podlozi. Uenici se dijele u manje skupine i svaka skupina oblikuje (kaira) jedan dio rada. Potiemo uenike da izraze to razliitije odnose udubljenja i ispupenja na povrini.VRJEDNOVANJEVrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, preciznost uoavanja i zakljuivanja uotkrivanju razliitih stupnjeva reljefnosti, njihova primjena u likovnom radu i suradnja s drugim uenicima.PLAN PLOEUdubljeno ispupenoRELJEF: visoki niski udubljeni, uleknuti


DATUM: _______________________

KONTRAST PUNOG I PRAZNOG PROSTORANASTAVNA TEMA: VOLUMEN I MASA U PROSTORUPODRUJE RADA: MODELIRANJE I GRAENJECILJ: Uoavati, razlikovati i izraavati suprotnosti punoga i praznoga prostora. Usmjeravati uenike da to preciznije zamjeuju i opisuju karakteristike trodimenzionalnih oblika.KLJUNI POJMOVI: kiparstvo, proupljena masa, udubljeno-ispupena masa u prostoruZADATCI:OBRAZOVNI: uoiti razliit odnos punog i praznog (mase i prostora) na oblicima u neposrednom okruenju/kiparskom umjetnikom djelu

izraavati se razliitim odnosom punog i praznog (mase i prostora) oblikovanjem glinamolom ili glinom

FUNKCIONALNI: razvijati likovnu sposobnost modeliranja skulpture

razvijati sposobnost tonog zapaanja (analitikog promatranja), usporeivanja i razlikovanja

ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: uoavanje estetskih vrijednosti na umjetnikom djelu

razvijati uvjerenja i stavove na podruju likovne stvarnosti, vrjednovanje sadraja i idejaDIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), vjeba, razgovor, rad prema izmiljanju


granje, kombiniranje

OBLICI RADA:


LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA:Jean Arp, Zvijezda, mramor, 1939.-1960.LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA:

glina ili glinamol

KORELACIJA:Hrvatski jezik pridjevi; opisivanje (kakvo je to?)TIJEK IZVOENJA NASTAVEMOTIVACIJAPrisjeamo se pojmova: prostor i masa. Moemo ih ponoviti priom o dizalu:Zamislite da se vozite dizalom. Dizalo staje na svakom katu i u njega ulazi sve vie i vie ljudi. Na zadnjem katu u dizalu vie nema mjesta. Ljudi su zauzeli sav prostor dizala. Ispunili su ga svojom masom. Svaki ovjek koji je uao u lift ima razliitu masu; neki su ljudi deblji, neki mraviji, tanji, neki su vii, neki su uli s velikom torbom, a neki s kolicima.Razgovaramo o vrstama masa i opisujemo ih gledajui fotografije jabuka u udbeniku. Uenici trebaju opisati promjene koje se dogaaju na obliku jabuke (na fotografijama) rabei pri tome i navedene pojmove (zbijena, zatvorena masa, udubljena i ispupena masa). Pitanjima im pomaemo da preciznije uoavaju i opisuju: Na koje te geometrijsko tijelo podsjea ova jabuka? Na kojem se mjestu jabuka istanjila? Zamisli da rukom prolazi po ovoj jabuci, opii to osjea pod rukom, gdje ti je ruka prolazila po glatkoj povrini, gdje je naila na udubljenja, kakva su ta udubljenja, po emu se meusobno razlikuju?Zakljuujemo kako svaki predmet, pa tako i jabuka koju smo opisivali, zauzima odreeni prostor. Pitamo uenike koja od jabuka zauzima vie prostora. U udbeniku su odnosom crne i bijele plohe prikazani odnosi mase i prostora, punoga i praznoga. Uenici trebaju odgonetnuti na koje se jabuke odnose ti prikazi te na kojem primjeru ima vie mase, a u kojem prostora. Na taj nain osvjetavaju da i prostor ima oblik te da moe okruiti masu i uvui se u nju na razliite naine.Slijedi istraivanje tog odnosa i na kipu Jeana Arpa Zvijezda. Prstom uenici jo jednom opisuju odnose punoga i praznoga; usmeno opisuju oblik mase te gdje sve prostor prolazi kroz masu. Tako iskustvo iz neposrednog okruenja prenose i na doivljaj umjetnikog djela. Kako bi se taj doivljaj prenio i na iskustvo itavog tijela, izvodimo igru kipa i prostora opisanu u udbeniku.ZADATAKLikovna tehnika: glina ili glinamolRad prema izmiljanju.Zatitite klupu najlonom. Svi uenici glinamolom ili glinom oblikuju zamiljeno voe i povre neobinog oblika.VRJEDNOVANJEPo zavretku rada uenici izlau svoje radove radi vrjednovanja. Izabiru radove s najneobinijim oblikom voa i povra, rad koji je tehniki najbolje izveden te rad koji im je vizualno najljepi. Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, uoavanje i razlikovanje razliitih odnosa punog i praznog (mase i prostora) u neposrednom okruenju i kiparskim umjetnikim djelima. Kod likovnog rada vrjednuje se tehnika izvedba u materijalu, originalnost motiva i uporaba razliitog odnosa punoga i praznoga.PLAN PLOEPROSTOR MASAMasa moe biti: zbijena, zatvorena udubljena i ispupena probuena (proupljena) tanka poput plohe tanka poput crte.


DATUM: _______________________

PLONO ISTANJENA MASA, RAVNOTEANASTAVNA TEMA: VOLUMEN I MASA U PROSTORUPODRUJE RADA: MODELIRANJE I GRAENJECILJ: Uoavati i izraavati ravnoteu u prostoru.KLJUNI POJMOVI: mobil, ravnotea, dinamina i statina ravnoteaZADATCI:OBRAZOVNI: istraiti i osvijestiti dinamiku ravnotee vlastitoga tijela

uoiti kako nastaje uravnoteenost oblika u skulpturi

izraditi mobil

FUNKCIONALNI: razvijati osjetljivost za vizualnu ravnoteu

razvijati sposobnost uoavanja dinaminog i statinog odnosa ravnotee meu oblicima

razvijati osjetljivost za ravnoteu na svom tijelu i na umjetnikom djelu

ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: razvoj upornosti i samostalnosti u radu

poticati razumijevanje i potovanje tueg radaDIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), kreativna igra, razgovor, rad prema izmiljanju


variranje, graenje

OBLICI RADA:

individualni, skupni, frontalni

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA:Alexander Calder, Bijeli disk, 7 toaka na crvenom i crnom, obojeni metal i ica, 1960.

Alexander Calder, Tri diska u zraku, obojeni metal i ica, 1967.LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA:

papir

KORELACIJA:Tjelesna i zdravstvena kultura ritmike i plesne struktureTIJEK IZVOENJA NASTAVEMOTIVACIJASat zapoinjemo igrom. Jedan uenik izlazi pred razred i stane u poloaj u kojem se osjea stabilno. Dajemo mu uputu da podigne nogu visoko od tla. Promatramo koje je jo dijelove tijela uenik pomaknuo kako bi tijelo ostalo u ravnotei.Sljedei uenik takoer zauzima poloaj koji eli, a zatim mu u jednu ruku stavljamo teku kolsku torbu. Variramo ovu igru pomicanjem ruku i nogu, naginjanjem trupa, dodavanjem teine, skakutanjem na jednoj nozi, plesnim poloajima... Razgovaramo s uenicima gdje je sredite ravnotee u njihovom tijelu, u kojim je poloajima ravnotea dinamina, napeta, a u kojima statina i stabilna. Uenici potom promatraju fotografije djevojice u udbeniku.Promatraju i skulpturu mobil A. Caldera. Objanjavamo uenicima pojam mobila (pokretne skulpture koja se pokree strujanjem zraka ili nekim mehanizmom; moe stajati na postolju poput ovog primjera u udbeniku ili biti objeena). Pitamo uenike, to misle, kako izgleda ovaj mobil kada se okree.Uenici zatim promatraju i mobil na sljedeoj stranici. Pitanjima potiemo uenike da opiu dijelove od kojih se sastoji; kojih su boja, na to podsjeaju (obraamo pozornost na to da su njihove mase istanjene poput ploha/listova), kako su rasporeeni, mogu li zamisliti kako izgleda kada se pokreu na vjetru. Dva su elementa izdvojena: jedan veliki i jedan mali. Uenici trebaju odgovoriti na pitanje gdje bi oni trebali biti smjeteni na mobilu, a da svi oblici budu u ravnotei. Smisao ovog zadatka/zagonetke nije iskljuivo pronai tono rjeenje, ve putem traenja rjeenja (iskuavanja razliitih odnosa meu oblicima) razvijati osjetljivost za vizualnu ravnoteu.ZADATAKLikovna tehnika: oblikovanje papirom izrada mobilaOvisno o godinjem dobu u kojem izvodimo ovu jedinicu izabiremo zajedniku temu za svoje mobile: npr. jesensko lie, boine zvijezde, let ptica, svijet podmorja.Svaki uenik izrezuje nekoliko jednostavnih oblika iz papira na zadanu temu (npr. stilizirane oblike ptica). Oblici se mogu rezati iz bijelog ili raznobojnog kola papira ili iz mekog kartona. Uenike upuujemo da izreu oblike razliitih veliina. Svaki oblik privrujemo na zasebni konac i vjeamo na krajeve drvenih tapia. tapove pripremimo ranije i izreemo ih na duinu od 30 do 50 cm. avliem uvrujemo i dva prekriena tapia.VRJEDNOVANJENa kraju sata izlaemo zajednike radove. Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata; sposobnost uoavanja dinaminog i statinog odnosa ravnotee meu oblicima. Kod likovnih radova vrjednuje se originalnost u izradi plonih oblika te sklad i tehnika i vizualna uravnoteenost cjeline. Postavljamo pitanja: ime smo postigli ravnoteu u svom mobilu? Koji vam je mobil najzanimljiviji, najorigionalniji? U kojem je mobilu postignut sklad, tehnika i vizualna uravnoteenost?PLAN PLOERAVNOTEAStatino (stabilno) dinamino (napeto)MOBIL kip koji se pokree


DATUM: _______________________

RITAM I NIZ LIKOVANASTAVNA TEMA: PLOHAPODRUJE RADA: DIZAJNCILJ: Uoiti i izraziti lik u pokretu.KLJUNI POJMOVI: ritam likova, lik u pokretuZADATCI:OBRAZOVNI: osvijestiti dinamiku pokreta tijela

uoiti kako fotografija i crte biljee pokret

prikazati pokret u vlastitom radu

FUNKCIONALNI: razvijati opaanje detalja pri opisivanju pokreta

razvijati sposobnost zakljuivanja i originalnost u interpretaciji pokreta u vlastitom radu

razvijati kreativnost i stvaralaku matu

ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: u radu razvijati inicijativu, upornost i samostalnost

razvijati uvjerenja i stavove na podruju likovne stvarnosti, vrjednovanje sadraja i idejaDIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), vjeba, razgovor, rad prema zamiljanju



OBLICI RADA:



Henry Matisse, Pele, kola, 1948.LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA:

kola

KORELACIJA:Tjelesna i zdravstvena kultura sve nastavne teme, usvajanje temeljnih motorikih znanjaTIJEK IZVOENJA NASTAVEMOTIVACIJASat zapoinjemo igrom. Jedan uenik/uenica izlazi pred razred i kae koji mu/joj je sport najdrai. Zatim izvodi jedan pokret iz tog sporta; prvo brzinom kojom se taj pokret izvodi, a zatim usporeno. Na taj e nain uenici osvijestiti od koliko se, i kakvih, manjih pokreta on sastoji. Razgovaramo s uenicima jesu li kada gledali usporene snimke sa sportskih natjecanja ili fotografije nastale na sportskim terenima; one stvaraju dojam kao da se pokret zamrznuo. Promatramo fotografiju leta moljca u udbeniku. Pitamo uenike koliko je dijelova pokreta krilima ona zabiljeila. Kaemo uenicima da e sada zajedno pokuati napraviti slian crte pokreta. Na pod prostremo veliki papir za crtanje. Jedan uenik/uenica glumi model te legne na papir, a ostali uenici olovkom ili pastelom na papiru biljee njegov poloaj (obris njegovog tijela). Zatim neka model polako pomie nogu ili ruku, a svaku promjenu poloaja biljeite iscrtavanjem obrisa. Kada model ustane, zajedno gledamo crte i te uoavamo koliko smo sitnih pokreta ruku i nogu zabiljeili crtama.Zatim gledamo jo dva primjera u udbeniku; jedan je rad umjetnika, a na drugom su izmijeani dijelovi. Kako bi rijeili zagonetku koja je slika umjetnikov rad, uenici otkrivaju koja od njih prikazuje let pele. Kaemo im da rukom prate kretanje pela na objema slikama (s desna na lijevo). Pitamo ih koji im se let ini prirodniji i zato (uenici bi trebali uvidjeti da je let pele na prvom primjeru previe isprekidan za razliku od drugog primjera gdje je njihov let prikazan u velikim lukovima). Razgovaramo i o kretanju nekih drugih ivotinja te kako bi se ono moglo prikazati. Razgovaramo o razlici izmeu filma i fotografije.ZADATAKLikovna tehnika: kola Rad po zamiljanju: Let zmaja.Svaki uenik izrezuje iz raznobojnog kola papira papirnatog zmaja. Po uzoru na njega neka izree jo nekoliko zmajeva istog oblika i veliine (boja se moe varirati). Zmajevi se lijepe na veu podlogu tako da se sugerira prikaz njihovog kretanja, leta. Oni se mogu djelomino preklapati, pokretati (letjeti) s lijeva na desno, dijagonalno ili u krivuljama po papiru. Najvie slobode uenici imaju pri oblikovanju zmajevog repa koji je tanak pa se puno bre i dinaminije pokree.VRJEDNOVANJENa kraju sata izlaemo radove radi zajednikog vrjednovanja. Postavljamo pitanja: U kojem je radu najinteresantnije/ najvjerodostojnije interpretiran pokret zmaja? Kako je to uenik postigao?Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, opaanje detalja pri opisivanju pokreta, sposobnost zakljuivanja i originalnost u interpretaciji pokreta u vlastitom radu.PLAN PLOEPOKRETPRIKAZ LIKA U POKRETUOSNOVNA KOLA:_______________________IME I PREZIME: ______________________RAZRED:_______________________

DATUM: _______________________

KADAR, ODNOS SLIKE I TEKSTANASTAVNA TEMA: TOKA I CRTAPODRUJE RADA: DIZAJN

CILJ: Prepoznati i izraavati kadar kao isjeak cjeline i kadrove u nizu u stripu. KLJUNI POJMOVI: slika, kadar, strip, tekstZADATCI:OBRAZOVNI: uoiti povezanost slike i teksta u stripu

uoiti kako strip nastaje nizanjem kadrova

nacrtati kratak strip

FUNKCIONALNI: razvijati sposobnost uoavanja i zakljuivanja u rjeavanju zadataka

razvijati finu motoriku ruke

poticati sposobnost stvaranja to veeg broja ideja

ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: razvijati uvjerenja i stavove na podruju likovne stvarnosti, vrjednovanje sadraja i ideja

doivjeti i izraziti likovnu priuDIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), kreativna igra, vjeba, razgovor, rad po izmiljanju


variranje

OBLICI RADA:



Nedeljko Dragi, Strip Tupko, tu i pero, 1970. Jim Davis, Strip Garfield, tu i pero, 1983. Charles M. Schulz, Strip Snoopy, tu i pero, 1968.LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA:

olovka

KORELACIJA:Hrvatski jezik stvaranje zajednike prie prema poticaju: osmisliti i nacrtati strip prema zajednikom poticajuTIJEK IZVOENJA NASTAVEMOTIVACIJAUenicima prethodno kaemo da donesu u kolu svoje najdrae stripove. Pripremimo i nekoliko stripova koje itamo zajedno s uenicima u kolskim asopisima. Razgovaramo s njima o tome zato vole stripove, koji su im najdrai likovi i zato, jesu li im zanimljiviji crtei ili tekst, nalikuju li oni vie filmovima ili priama iz knjiga.Objanjavamo da sliice u stripu jo nazivamo kadrovima. Kadrom odjeljujemo, izdvajamo neto iz okoline; u stripu izdvajamo dijelove prie koji nam se ine vanim ili zanimljivim. Ispisujemo rije KADAR na plou.Promatramo zatim prva dva stripa u udbeniku. U prvom prevladava tekst, a u drugom crte. Na glas itamo oba stripa i pitamo uenike jesu li oni jednako zanimljivi kada ih se samo ita ili kada ih se ita i gleda.Uenici zatim rjeavaju zadatak u kojem je ispremijean redoslijed sliica/kadrova u stripu (Garfield). Kako bi ga lake rijeili, jedan uenik na glas pria to se dogaa na svakoj sliici.Na isti ih nain upuujemo da rijee i sljedei zadatak (Snoopy). Ovog je puta potrebno smjestiti tekst u odgovarajui oblai.Ovim zadacima/zagonetkama uenici osvjetavaju glavne karakteristike stripa, tj. stripovskog prianja; strip nastaje nizanjem, slijedom kadrova (isjeaka prie), u stripu su na osebujan nain povezani slika i tekst.ZADATAKLikovna tehnika: olovka Rad po izmiljanju.Kao neposredan uvod u zadatak zajedno s uenicima radimo scenarij jednog kratkog stripa. Izabiremo kratak dogaaj koji nam je svima poznat. Ispisujemo na plou dijelove tog dogaaja (npr. Ana hoda, sretne Marka, razgovaraju, poinje kia, Marko otvara svoj kiobran, Marko prati Anu kui kako ne bi pokisla). Biljeimo svaki od ovih dijelova prie kao jednu sliicu/kadar.Upuujemo uenike da na isti nain naprave scenarij za svoj strip. Moemo se dogovoriti oko iste teme ili neka svaki uenik izabere svoju temu. Pomaemo im oko izrade scenarija i dijelimo priu na 5 do 8 sliica/kadrova. Za vrijeme rada potiemo uenike da vei dio prie ispriaju crteom/slikom, a ne tekstom.VRJEDNOVANJEPostavljamo pitanja: to je strip? Kako nastaje strip? Koja su dva bitna elementa stripa bez kojih strip ne bi mogao postojati (slika i tekst)? Traimo najoriginalniju i najmatovitiju priu te najoriginalniju interpretaciju prie. Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, sposobnost uoavanja i zakljuivanja u rjeavanju zadataka. Kod likovnih radova vrjednuje se tehnika izvedba, originalnost u interpretaciji prie i razumijevanje osobitosti stripa.PLAN PLOESTRIPKADAR izdvojenost iz okolineOSNOVNA KOLA:_______________________IME I PREZIME: ______________________RAZRED:_______________________

DATUM: _______________________

KADAR, SIMBOLIKA BOJANASTAVNA TEMA: BOJAPODRUJE RADA: DIZAJN

CILJ: Istraiti pokret i kompoziciju boja u kadrovima animiranog filma. KLJUNI POJMOVI: film, animirani filmZADATCI:OBRAZOVNI: ponoviti kako filmska traka biljei pokret (da se crtani/animirani film sastoji od niza sliica koje se izmjenjuju velikom brzinom)

uoiti kako pokret nastaje izmjenom ploha boja i kontinuiranom promjenom oblika unutar kadrova animiranog filma

uoiti bogatstvo boja i likova u kompoziciji kadra animiranog filma

animirati crte jednostavnim postupkom animacije (listanjem bloka ili biljenice)

FUNKCIONALNI: razvijati interes za animirani film

razvijati sposobnost analitikog promatranja, razlikovanja i usporeivanja

razvoj stvaralake mate

ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI:poticati pozitivan odnos prema radu: aktivnost, inicijativu, strpljivost, dosljednostDIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), demonstracija, razgovor, rad po izmiljanju

LIKOVNE METODE RADA: kombiniranje, graenje


LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA:Luske, Geronimi, Jackson, kadrovi iz animiranog filma Petar Pan, 1958.Grgi, Zaninovi, Kolar, Lonar, kadrovi iz animiranog filma Profesor Baltazar, 2005.LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: flomasteri

KORELACIJA:Hrvatski jezik (medijska kultura) djeji filmTIJEK IZVOENJA NASTAVEMOTIVACIJASat zapoinjemo gledanjem animiranog filma, po mogunosti jedan od filmova reproduciranih u udbeniku (Petar Pan, Profesor Baltazar).Razgovaramo s uenicima o animiranim filmovima koje vole gledati, upuujemo ih da razgovaraju sa svojim roditeljima o animiranim filmovima koje su oni gledali u djetinjstvu i po emu se sve oni razlikuju od ovih dananjih. Prisjeamo se kako filmska traka biljei pokret; nizanjem sliica koje se izmjenjuju velikom brzinom. Potom uenici rjeavaju prvi zadatak u udbeniku. Dvije su sliice iz filma Petar Pan zamijenile mjesto, a uenicima je zadatak, pratei kretanje lika Petra Pana, otkriti koje su to.Zatim uenike upoznajemo s povijeu animiranog serijala o Profesoru Baltazaru koji je nastao iz tradicije Zagrebake kole animiranog filma i s kojim su odrastale generacije djece.Uenici opisuju to se sve nalazi na jednoj sliici filma o Profesoru Baltazaru; od kojih se dijelova sastoji stroj, to se sve na njemu pomie, kojih je sve boja.Ispod trake filma izdvojeni su kiobran i cijev sa stroja Profesora Baltazara. Oni su izdvojeni kako bi uenici jasnije uoili kako se od sliice do sliice ti predmeti mijenjaju kako bi se sugerirao pokret. U sluaju kiobrana mijenja se njegov oblik, a u sluaju cijevi izmjenjuju se boje. Uenici trebaju potraiti koji se jo elementi na stroju pokreu i kako je to prikazano.Kaemo uenicima da i oni mogu animirati/pokrenuti sliicu. Prvo iskuavamo zadatak iz udbenika, otkrivamo skriveni crti. Svaki uenik zatvara knjigu, prstima prihvaa donje rubove knjige i lista ih velikom brzinom. Na dnu stranica, oko brojeva, vrti se, pokree, mala tokica. Ova je igra ujedno i neposredan uvod u zadatak.ZADATAKLikovna tehnika: flomasteriRad po izmiljanju.Pripremamo blokove za crtanje (moete ih i sami napraviti tako da izreemo papire za crtanje iz mape). Pokazujemo uenicima postupak. Na prvi se list nacrta jednostavan lik, na sljedeem listu, na istom mjestu, nacrta se lik s malom promjenom u pokretu i tako dalje, list po list. Izaberemo jednostavan motiv za crtanje: lice na kojem se iri smijeak i raste mu kosa, oblak koji raste i iz njega poinje padati kia, sunce koje rastjeruje oblak, lik koji mae Blok se zatim lista velikom brzinom, a sliice se kreu.VRJEDNOVANJENa kraju sata ponavljamo usvojeno i naueno. Uenici objanjavaju kako nastaje animirani film, te objanjavaju kako su oni rijeili svoj zadatak. Svi zajedno traimo najoriginalniju izvedbu animiranog crtea.Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata; sposobnost opaanja i zakljuivanja u rjeavanju zadataka/zagonetki te originalnost u izvedbi animiranog crtea.PLAN PLOEANIMIRANI FILMANIMIRATI = pokrenuti, oiviti


DATUM: _______________________

UDUBLJENO-IZBOENA MASA, SCENSKA LUTKANASTAVNA TEMA: VOLUMEN I MASA U PROSTORUPODRUJE RADA: MODELIRANJE I GRAENJECILJ: Istraiti i izraditi razliite tipove lutaka s obzirom na njihov oblik i nain pokretanja. KLJUNI POJMOVI: udubljeno-izboena masa, scenska lutkaZADATCI:OBRAZOVNI: osvijestiti kako razliiti predmeti mogu postati scenske lutke kada ih pokrenemo, oivimo (animiramo)

upoznati razliite tipove lutaka s obzirom na njihov oblik i nain pokretanja

izraditi jednostavnu scensku lutku

FUNKCIONALNI: razvijati stvaralaku matu

razvijati sposobnost animiranja svakodnevnih predmeta u scenske lutke

ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: razvijati ljubav prema lutkarstvu i lutkarskim predstavama

poticati samopouzdanje, strpljivost, dosljednost, razumijevanje i potivanje tueg radaDIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), kreativna igra, razgovor, demonstracija, rad po izmiljanju

LIKOVNE METODE RADA: rekomponiranje, kombiniranje

OBLICI RADA: individualni, skupni, frontalni

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA: vizualni poticaji: lutke razliitih vrsta

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA:vuna, konac, ica, plastine ae, papirnati tanjuri, komadii spuve, krpe, tapii, kvaice, ljepilo, spajalice

KORELACIJA:Hrvatski jezik izgled i ponaanje lika (oblikovati lutku prema zadanome liku)TIJEK IZVOENJA NASTAVEMOTIVACIJASat zapoinjemo igrom. Svaki uenik uzima gumicu i olovku ili neka druga dva predmeta iz svoje pernice. Kaemo im neka zamisle da su se oni upravo sreli i ele se upoznati, ispriati jedan drugom neto, uiniti neto zajedno. Svaki uenik igra kratki igrokaz o njihovom susretu. Dva-tri uenika izvode taj igrokaz pred itavim razredom. Razgovaramo s uenicima kakve su osobine dali predmetima i zato (npr. brbljava olovka, spora, debeljukasta gumica).Zatim sami izvodimo manji igrokaz s vunenom arapom, koju smo ranije pripremili, dodajui joj neke elemente (poput kvaica, mani) i mijenjajui njen izgled i karakter.Pitamo uenike u to bi se jo mogla pretvoriti jedna arapa. Promatramo primjere u udbeniku. Upoznajemo uenike s osnovnim tipovima lutaka. Ispisujemo nazive lutaka na plou. Objanjavamo uenicima da se scenske lutke prije svega razlikuju po nainu na koji se pokreu, tj. kako se njima upravlja.Promatramo primjere lutaka u udbeniku i opisujemo ih s uenicima na glas. Upuujemo uenike da dobro promotre oblik svake lutke, koji se dio pokree, a koji je statian. Promatramo fotografije ruku. Uenici svojim rukama zauzimaju svaki od tih poloaja kako bi osvijestili kako se ruka u tom poloaju moe pokretati, a zatim povezuju fotografije ruku s fotografijama lutaka kojima pripadaju.Razgovaramo s uenicima o lutkama koje su vidjeli u kazalitu i na televiziji, kako se sve mogu pokretati te od ega sve mogu biti napravljene.ZADATAKPripremamo razliite materijale i pribor za rad: vunu, konac, icu, plastine ae, papirnate tanjure, komadie spuve, krpe, tapie, kvaice, ljepila, spajalice... Zajedno s uenicima izabiremo ili smiljamo priu za lutkarsku predstavu.Dijelimo uloge po skupinama; svaka skupina oblikuje lutku. Pomaemo uenicima u izradi lutaka. Zbog jasnoe prie i izvedbe izraujemo 2-3 lutke koje e biti glavni oslonac prie. Ostale lutke imaju prateu ulogu, npr. trava koja plee, areni oblaci koji krue po nebuNa satu Hrvatskoga jezika uvjebavamo i izvodimo malu lutkarsku predstavu.VRJEDNOVANJEVrjednuje se aktivnost u svim etapama sata; originalnost i matovitost u animiranju svakodnevnih predmeta u scenske lutke. U likovno-tehnikoj izvedbi lutke vrjednuje se originalnost u upotrebi materijala, karakterizacija likova i pokretljivost lutaka.PLAN PLOESCENSKA LUTKAVrste lutaka:zijevalicemarionetelutke na tapulutke na prstima rukePAGE PAGE PAGE PAGE 33

priprave za izvodjenje nastave u trecem razredu

Documents