pripreme 4a

8/16/2019 pripreme 4a

1/26

UČITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATALIKOVNE KULTURE 4.

OBRAZOVNI ZADATCI:a) Stjecanje znanja: upoznati tlocrte jednostavnijih građevina, usvojiti rad didaktički

neolikovanim materijalom ! kutijicama) Stjecanje sposonosti: vje"ati sposonost divergentnog mi#ljenja, opa"ati različito

strukturiranje "ivotnih i radnih prostora, razvijati ma#tu, vje"ati sposonost izra"avanjadidaktički neolikovanim materijalom.

ODGOJNI ZADATCI: $ormiranje stavova, razvijanje estetičkih i radnih sposonosti

NAČINI RADA

%. prema promatranju &. nakon promatranja

'. prema sje(anju 4. prema zami#ljanju . prema izmi#ljanju

OBLICI RADA

%. *rontalni &. +ndividualni '. Rad u parovima 4. rupni

NASTAVNA JEDINICA

1. Cjeli!: -S + /R0S10R

". N!#$!%! $e&!: tlocrt

'. Li()%) *)+,-je: modeliranje i građenje

. Li()%i *,)0le&i ključni pojmovi 2:

3. M)$i%: a) vizualni: građevina na tlocrtu ) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:

4. Li()%)5$e6i(! #,e+#$%! i li()%e $e6i(e: didaktički neolikovan materijal 2 kutijice

NASTAVNEMETODE

%. nalitičko promatranje&. Demonstracija '. Razgovor 4. 3smeno izlaganje . -etoda scenarija . Rad s tekstom

5. 6ominiranje

7. 8ariranje 9. rađenje %. Razlaganje;astavno sredstvo ! reprodukcija: Sv. Donat u


2/26

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

%. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove, spajamo ih po dva kako i četiri učenika mogla raditi u grupi. 3čenici pripremaju kutijice odamala"e koje su donijeli. Svakoj grupi učenika dajemo crno2ijeli $otokopirani tlocrt ' veličine zalijepljen na kartonskupodlogu. 1locrti su $otokopirani s %. stranice ud"enika.

&. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju ud"enik na . stranici. ;a ploču postavljamo veliku $otogra$iju Sv. Donata u


3/26



OBRAZOVNI ZADATCI:c) Stjecanje znanja: uočavati i izra"avati uvjetovanost olika predmeta njegovom namjenom,

razlikovati različite vrste dizajna, usvojiti rad s kola"2papirom i $lomasterima.

d) Stjecanje sposonosti: vje"ati sposonost divergentnog mi#ljenja, opa"ati različitodizajnirane predmete u svojoj okolini, razvijati ma#tu, vje"ati sposonost izra"avanja kola"2papirom i $lomasterima


NAČINI RADA

%. prema promatranju

&. nakon promatranja '. prema sje(anju 4. prema zami#ljanju . prema izmi#ljanju

OBLICI RADA


NASTAVNA JEDINICA

1. Cjeli!: -S + /R0S10R

". N!#$!%! $e&!: olici i $unkcije'. Li()%) *)+,-je: dizajn, modeliranje i građenje, slikanje

. Li()%i *,)0le&i ključni pojmovi 2: industrijski dizajn, ovisnost olika i $unkcije

3. M)$i%: a) vizualni: amala"a omot) proizvoda ) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:

4. Li()%)5$e6i(! #,e+#$%! i li()%e $e6i(e: kola"2papir, $lomasteri, kutijice

NASTAVNEMETODE


5. 6ominiranje 7. 8ariranje 9. rađenje %. Razlaganje;astavno sredstvo ! reprodukcija:


4/26


%. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove. 3čenici pripremaju kutijice od amala"e koje su donijeli, kola"2papir i $lomastere. /odsje(amo dakola"2papir lijepimo tako da prvo stavljamo ve(e plohe, a na njih detalje. /reko svega $lomasterima docrtavamo jo# manjedetalje.

&. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju ud"enik na '. stranici. ;a ploči je nekoliko crno2ijelih $otogra$ija koje prikazuju upotrene predmete, adjeca u ud"eniku promatraju i opisuju čajnike. Femu slu"e čajnici, kako se upotreljavaju@ Bto im je različito, a #tozajedničko@ +ako su različitog olika, svaki od njih ima poklopac, grli( i ručku? svaki od tih dijelova čajnika ima svoju namjenu$unkciju)? poklopac pokriva otvor čajnika, ručka slu"i za dr"anje posude koja je mo"da vru(a, za preno#enje i točenje, agrli(em se teku(ina usmjerava u #alice.


5/26



OBRAZOVNI ZADATCI:e) Stjecanje znanja: uočavati, istra"ivati i izra"avati optičko mije#anje oja točkama osnovnih

oja, usvojiti rad s $lomasterima, upoznati djela likovne a#tine koja sadr"e optičko mije#anjeoja.

$) Stjecanje sposonosti: vje"ati sposonost divergentnog mi#ljenja, opa"ati optičko mije#anjeoja na likovnim radovima, razvijati ma#tu, vje"ati sposonost optičkog mije#anja oja.


NAČINI RADA



OBLICI RADA


NASTAVNA JEDINICA

1. Cjeli!: /08RB+;

". N!#$!%! $e&!: teksture, optičko mije#anje

'. Li()%) *)+,-je: slikanje

. Li()%i *,)0le&i ključni pojmovi 2: mrlja, potez, raster, optičko mije#anje oja

3. M)$i%: a) vizualni: ) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: optičko mije#anje oja

rasterima točaka osnovnih oja

4. Li()%) $e6i(! #,e+#$%! i li()%e $e6i(e: $lomasteri

NASTAVNEMETODE


5. 6ominiranje

7. 8ariranje 9. rađenje %. Razlaganje;astavno sredstvo ! reprodukcija: eorges Seurat? Lijepa žena se pudra, %777., mapa UG4

PLAN PLOČE: NASTAVNASREDSTVA IPOMAGALA:

%. Reprodukcija &. +zravno umjetničko djelo '. /rirodni olici4. ;ačinjeni olici . Dijapozitivi . *otogra$ije 5. ra$oskop 7. 1elevizor 9. 8ideo %. /loča, kreda %%. 0stalo:

KORELACIJA


6/26


%. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove. Dijelimo prior i papire. /odsje(amo se rada s $lomasterima? linije i točke ostaju uvijek jednakodeele ez ozira na jačinu pritiska o podlogu. /apire (emo smanjiti na veličinu %H%9 cm četvrtina papira iz mape).-o"emo pripremiti i ne#to ve(e crne papire koji (e stvoriti ukrasni okvir oko dječjih radova ako crne papire nalijepimo sdonje strane.

&. MOTIVACIJA

;a ploči su nalijepljene aplikacije od kola"2papira koje prikazuju zrajanje osnovnih oja i doivanje izvedenih? podsjetimose s djecom koji parovi daju koju oju.

Djeca otvaraju ud"enik na &7. stranici. Skrenimo im pozornost na ilustraciju koja prikazuje uve(ani detalj slike iz nekeknjige. 0ja#njavamo djeci kako (e, ako izliza pozorno pogledaju neku sliku u ovoj ili ilo kojoj drugoj knjizi, vidjeti mnogotočkica različitih oja. 1očkice koje se upotreljavaju u tisku za mije#anje također su osnovne oje ! crvena, "uta isvijetloplava. 1e se točkice prividno mije#aju u na#em oku jer su vrlo sitne, pa nam se čini kako vidimo izvedene oje.


7/26



OBRAZOVNI ZADATCI:g) Stjecanje znanja: uočavati, istra"ivati i izra"avati rekompoziciju elemenata određene

kompozicije $otomonta"om, usvojiti rad kola"om iz časopisa.h) Stjecanje sposonosti: vje"ati sposonost divergentnog mi#ljenja, opa"ati različite primjere

$otomonta"e i rekompozicije u svojoj okolini, razvijati ma#tu, vje"ati sposonost izra"avanjakola"om iz časopisa.

ODGOJNI ZADATCI: *ormiranje stavova, razvijanje estetičkih i radnih sposonosti

NAČINI RADA



OBLICI RADA


NASTAVNA JEDINICA

1. Cjeli!: /08RB+;

". N!#$!%! $e&!: 6ompozicija, rekompozicija


. Li()%i *,)0le&i ključni pojmovi 2: $otomonta"a, rekompozicija

3. M)$i%: a) vizualni: neoična "ivotinja ) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:

4. Li()%) $e6i(! #,e+#$%! i li()%e $e6i(e: kola" iz časopisa

NASTAVNEMETODE


5. 6ominiranje

7. 8ariranje 9. rađenje %. Razlaganje;astavno sredstvo ! reprodukcija: iuseppe rchimoldo: Ejeto, %5', mapa UG4

PLAN PLOČE NASTAVNASREDSTVA IPOMAGALA


KORELACIJA

8,%!$#(i je9i(: igreriječima


8/26


%. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove. Dijelimo časopise, papire, #kare i ljepilo. Demonstriramo rad kola"em iz časopisa: izrezujemodijelove likova i spajamo ih na podlozi u nove odnose.

&. MOTIVACIJA

/itamo učenike pitanje kako je namje#tena njihova soa. dje se nalazi stol, stolac, krevet itd.@


9/26



OBRAZOVNI ZADTACI:i) Stjecanje znanja: uočiti i opisati smje#taj točaka, crta i ploha u $ormatu papira, usvojiti rad

kola"em.

j) Stjecanje sposonosti: vje"ati sposonost divergentnog mi#ljenja, opa"ati oilje"ja različitihkompozicija na umjetničkim djelima i učeničkim radovima, razvijati ma#tu, vje"atisposonost izra"avanja kola"em.

ODGOJNI ZADACI: $ormiranje stavova, razvijanje estetičkih i radnih sposonosti

NAČINI RADA



OBLICI RADA


NASTAVNA JEDINICA

1. Cjeli!: A0C

". N!#$!%! $e&!: kompozicija'. Li()%) *)+,-je: slikanje

. Li()%i *,)0le&i ključni pojmovi 2: kompozicija

3. M)$i%: a) vizualni: =čitanje> kompozicije umjetničkog djela ) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:

4. Li()%)5$e6i(! #,e+#$%! i li()%e $e6i(e: kola"2papir

NASTAVNEMETODE


5. 6ominiranje 7. 8ariranje 9. rađenje %. Razlaganje;astavno sredstvo ! reprodukcija: +van /icelj? Connexion 51. S., %97&., mapa UG 4

;ikola 6oIdl: Feelings, mapa UG

PLAN PLOČE: NASTAVNASREDSTVA IPOMAGALA


KORELACIJA


10/26


%. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove, dijelimo učenicima prior. *otokopirali smo reprodukcije s &&. stranice ud"enika, svakuposeno? uve(ajmo ih na 4 veličinu.


11/26



OBRAZOVNI ZADATCI:k) Stjecanje znanja: uočavati, istra"ivati i izra"avati rekompoziciju elemenata određene

kompozicije $otomonta"om, usvojiti pojam kompozicije i spirale, usvojiti rad kola"em izčasopisa

l) Stjecanje sposonosti: vje"ati sposonost divergentnog mi#ljenja, opa"ati različite primjere$otomonta"e, kompozicije, rekompozicije i spirale u svojoj okolini, razvijati ma#tu, vje"atisposonost izra"avanja kola"em iz časopisa


NAČINI RADA



OBLICI RADA


NASTAVNA JEDINICA

1. Cjeli!: /08RB+;

". N!#$!%! $e&!: kompozicija, rekompozicija


. Li()%i *,)0le&i ključni pojmovi 2: $otomonta"a, rekompozicija, spiralna kompozicija

3. M)$i%: a) vizualni: kompozicija poezije ) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:

4. Li()%)5$e6i(! #,e+#$%! i li()%e $e6i(e: kola" iz časopisa

NASTAVNEMETODE


5. 6ominiranje

7. 8ariranje 9. rađenje %. Razlaganje;astavno sredstvo ! reprodukcija: iuseppe rchimoldo, Ljeto, %5'., mapa UG4



KORELACIJA

8,%!$#(i je9i(:kompozicija uknji"evnosti


12/26


%. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove. Dijelimo časopise, papire, #kare i ljepilo. Demonstriramo rad kola"em iz časopisa: izrezujemodijelove likova i spajamo ih u nove odnose.

&. MOTIVACIJA

3čenici otvaraju ud"enik na ''. stranici? istovremeno stavljamo na ploču uve(anu crno2ijelu $otokopiju pjesme,=vodi>, =vodo> itd.) dovodi se u novi odnos s drugim riječima, čime nastaju duhovite slo"enice ! nove riječi u neuoičajenomkontekstu. ), a na papir (emo ihzalijepiti u oliku spirale. ko preostane vremena, spirali istih likova mogu se dodavati različiti likovi koji (e odgovarati dodatcima =ne>, =nici>,=zemci>, =njaci> itd. 1ime (emo pjesmu =prevesti> u sliku.

'. NAJAVA ZADATKA

Danas (emo kola"em iz časopisa slikati spiralnu kompoziciju iz poezije rekompozicijom i $otomonta"om. 1ko (e ponoviti zadatak@

4. REALIZACIJA RAD2

3čenici rade. 0ilazimo ih i razgovaramo s njima: jesu li odarali isti element koji se ponavlja, nije li spirala mo"daprezavinuta preduga), mo"e li se drugačije@

. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

3 drugoj polovici sata stavljamo na ploču reprodukciju umjetničkog djela . rchimolda: Ljeto. ;a kraju sata na pločumagneti(ima postavljamo nekoliko dječjih radova i analiziramo ih. Bto je io dana#nji zadatak@ Cesu li ga svi ispunili@ Bto jekompozicija, #to je rekompozicija, #to je spirala@ /o čemu se razlikuju va#i radovi@ 6ako su likovi izrezivani, kako su

komponirani@ 6oji je rad najneoičniji, najoriginalniji@ /ogledajmo umjetničko djelo. dje uočavamo rekompoziciju@ 0d čega je sastavljeno ljudsko lice@


13/26



OBRAZOVNI ZADATCI:m) Stjecanje znanja: uočavati kontraste i dominacije oja, olika, veličinaG na plakatu,

povezivati vizualne i veralne poruke, usvojiti rad s kola"em iz časopisan) Stjecanje sposonosti: vje"ati sposonost divergentnog mi#ljenja, opa"ati različite primjere

gra$ičkog dizajna u svojoj okolini, razvijati ma#tu, vje"ati sposonost izra"avanja kola"em izčasopisa i $lomasterima

ODGOJNI ZADATCI: $ormiranje stavova, razvijanje estetičkih i radnih sposonosti.

NAČINI RADA



OBLICI RADA


NASTAVNA JEDINICA

1. Cjeli!: A0C

". N!#$!%! $e&!: kontrast i dominacija oja, olika, veličinaG itd.

'. Li()%) *)+,-je: dizajn, slikanje

. Li()%i *,)0le&i ključni pojmovi 2: plakat, gra$ički dizajn, kompjutorska gra$ika

3. M)$i%: a) vizualni: plakat za 7. 9. -eđunarodni dan pismenosti> ) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:

4. Li()%)5$e6i(! #,e+#$%! i li()%e $e6i(e: kola" iz časopisa, $lomaster

NASTAVNEMETODE


5. 6ominiranje

7. 8ariranje 9. rađenje %. Razlaganje;astavno sredstvo ! reprodukcija:


14/26


%. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove. Demonstriramo rad kola"em iz časopisa ! ne trgamo olike, ve( samo malo plohe u jednoj ojikoje lijepimo jedne do drugih kako ismo doili teksturiranu, =titravu> plohu. /reko kola"a mo"emo crtati $lomasterima./o"eljni su deeli $lomasteri, takozvani markeri.

&. MOTIVACIJA

Razgovaramo s djecom o tome #to znači iti pismen. ;ije dovoljno poznavati samo izgled slova, pismena osoa slovimase slu"i u svrhu stvaranja smislenih, razumljivih tekstova. /itamo djecu znaju li kako se zove pismo kojim pi#emo@ /oznajuli jo# neka pisma osim latinice@ Djeca otvaraju ud"enik na &4. stranici i promatraju različite vrste pisma: egipatske hijerogli$e, kineske ideograme,arapsko pismo, durovačku eneventanu i glagoljicu. ;a &. stranici u ud"eniku djeca proučavaju i opisuju izgledglagoljice, staroga hrvatskog pisma? na ploču postavljamo uve(anu crno2ijelu $otokopiju glagoljskih slova.

0ja#njavamo djeci da 7. 9. slavimo Dan pismenosti, za koji (emo danas izraditi plakat. /lakat je gra$ički umno"enaulična oavijest o nečemu. ra$ikom označavamo otiskivanje, mogu(nost vi#estrukog umno"avanja, čime plakat postaje

ulična slika. Dizajnom nazivamo olikovanje upotrenih predmeta. ;amjena plakata je da nas o nečemu oavje#tava, zogčega slova na njemu treaju iti velika, deela i čitka kako ismo ih mogli rzo i lako uočiti i pročitati dok prolazimotramvajem, automoilom ili pje#ice. +z istog se razloga slika i tekst na plakatu pojednostavnjuju =stiliziraju>) kako ismo ihlako primijetili i razumjeli. Audu(i da dizajnirani plakat umna"amo gra$ičkim putem, govorimo o gra$ičkom dizajnu. /ogledajteEautrecov plakat, njegove likove, slova i oje na &5. stranici ud"enika. ;a ploču postavljamo plakat


15/26



OBRAZOVNI ZADATCI:o) Stjecanje znanja: upoznati oilje"ja naselja različitih krajeva, usvojiti rad didaktički

neolikovanim materijalom ! kutijicamap) Stjecanje sposonosti: vje"ati sposonost divergentnog mi#ljenja, opa"ati oilje"ja različitih

naselja na njihovim tlocrtima, razvijati ma#tu, vje"ati sposonost izra"avanja didaktičkineolikovanim materijalom


NAČINI RADA



OBLICI RADA


NASTAVNA JEDINICA

1. Cjeli!: -S + /R0S10R

". N!#$!%! $e&!: arhitektura i uranizam


. Li()%i *,)0le&i ključni pojmovi 2: arhitektura, gradogradnja

3. M)$i%: a) vizualni: naselje ) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:

4. Li()%)5$e6i(! #,e+#$%! i li()%e $e6i(e: didaktički neolikovan materijal 2 kutijice

NASTAVNEMETODE


5. 6ominiranje

7. 8ariranje 9. rađenje %. Razlaganje;astavno sredstvo ! reprodukcija: Durovnik, $otogra$ija i uranistički plan, mapa UG



KORELACIJA

P,i,)+! i +,-7$%):naselja


16/26


%. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove, spajamo ih po dva kako i četiri učenika mogla raditi u grupi. 3čenici pripremaju kutijice odamala"e koje su donijeli. Svakoj grupi učenika dajemo ve(i komad kartona kao podlo"ak na kojem (e komponirati naselje.Demonstriramo da se kutijice mogu spajati ljepilima ili ljepljivim trakama, da se mogu rezati #karama, rastavljati i uvlačiti jedna u drugu.

&. MOTIVACIJA

3čenici otvaraju ud"enik na &. stranici. Djeca promatraju $otogra$iju grada Durovnika odozgo.


17/26



OBRAZOVNI ZADATCI:L) Stjecanje znanja: uočavati, istra"ivati i izra"avati raspored i odnose veličina različitih olika,

usvojiti rad glinom

r) Stjecanje sposonosti: vje"ati sposonost divergentnog mi#ljenja, opa"ati različite odnoseveličina u svojoj okolini i na umjetničkim djelima, razvijati ma#tu, vje"ati sposonostizra"avanja glinom


NAČINI RADA



OBLICI RADA


NASTAVNA JEDINICA

1. Cjeli!: -S + /R0S10R

". N!#$!%! $e&!: kompozicija olika'. Li()%) *)+,-je: modeliranje i građenje

. Li()%i *,)0le&i ključni pojmovi 2: odnosi veličina, omjeri i razmjeri, kompozicija masa iprostora

3. M)$i%: a) vizualni: glava koja pjeva ) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 4. Li()%)5$e6i(! #,e+#$%! i li()%e $e6i(e: glina

NASTAVNEMETODE


5. 6ominiranje 7. 8ariranje 9. rađenje %. Razlaganje;astavno sredstvo ! reprodukcija: -iron, #is"o$ol acač diska), . st. pr. 6rista., mapa UG 3



KORELACIJA

P,i,)+! i +,-7$%): omjer na zemljoviduM!$e&!$i(!: omjer


18/26


%. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove, dijelimo kartonske podlo#ke i glinu. /onavljamo način rada glinom ! mo"emo je modelirati,mijesiti, dodavati i oduzimati prstima ili drvenim no"i(ima. ko se glina osu#i i otvrdne, dodajemo joj vodu. Radovemodeliramo na kartonskim podlo#cima kako ismo ih mogli okretati i prenositi.

&. MOTIVACIJA

3čenici otvaraju ud"enik na 4&. stranici i proučavaju ilustracije: uspoređivanje, odnos dviju veličina nazivamo omjer. Arojdva je dvostruko ve(i od roja jedan, ali je i dvostruko manji od roja četiri. ;a ploču ispisujemo: % : & i čitamo: jedan prema dva. /odsjetimo se da se tako izra"avaju mjerila na zemljovidima. /ogledajmo ponovno primjere na istoj stranici: svi odnosi imaju jednak omjer, jer je prvi element uvijek dvostruko manji oddrugog. 0vakav niz izjednačenih omjera naziva se razmjer, analogija ili proporcija. /roporcija je jednak omjer vi#e veličina.

;a 4'. stranici promatramo dvije skulpture koje prikazuju glave. 3 čemu je razlika@ /rva glava vjerno prikazuje "enu, tonazivamo portret. ;a drugoj glavi je pretjerano pove(an nos, #to prikaz čini smije#nim, a ne realističnim. 0mjer glave i nosa je pove(an u odnosu na uoičajene prikaze. 1o isto mo"emo vidjeti na crte"ima Eeonarda da 8incija na istoj stranici. 0vakvi

smije#ni prikazi ljudskog lika s iskrivljenim proporcijama nazivaju se karikature.

/roučimo sada omjere na na#im licima. 3čenici se okrenu jedni prema drugima i ez glasa, samo mimikom licaizgovaraju samoglasnike. /roučavajmo jedni drugima olik usta, ali i orve, oči, nos i ore na licu: mo"emo li pogoditi koji sesamoglasnik izgovara@ 0vu igru mo"emo isproati na $otogra$ijama lica u knjizi. /oku#ajmo pjevati ! #to se sada događa scrtama lica@

/romatramo na istoj stranici $otogra$ije glave sprijeda en $ace) i sa strane pro$il) koje imaju ucrtane pomo(ne linije, #toradi jasno(e vode do crte"a na kojima se mogu izmjeriti omjeri veličina. 6oliko puta nos ide u visinu lica@ 3očimo da su nos iu#i jednake visine, da je nos otprilike tre(ina visine lica, kao i čelo, a poseno kakav je olik potiljka glave gledane sa strane.Mijela glava stoji na valjku vrata.

'. NAJAVA ZADATKA

Danas (emo glinom modelirati i graditi glavu koja pjeva, paze(i na njezine omjere i razmjere. 1ko (e ponoviti zadatak@

4. REALIZACIJA RAD2

3čenici rade. 0ilazimo ih i razgovaramo o olicima glave? je li potiljak dovoljno ispupčen, je li čelo dovoljno visoko, stoji liglava na vratu, jesu li nos i u#i ispupčeni, kako izgledaju usta i ore oko njih dok pjevaju@


;a kraju sata spajamo klupe na koje postavljamo podlo#ke s izrađenim glavama i analiziramo ih s učenicima. Bto je iodana#nji zadatak@ Cesu li ga svi ispunili@ Bto je omjer, a #to razmjer@ 6ako izgledaju na#e glave, sliče li na portrete ili nakarikature@


19/26



OBRAZOVNI ZADATCI:s) Stjecanje znanja: istra"ivati i uočavati nijansiranje oje mije#anjem, naučiti da je nijansa mali

pomak ili u vrsti, ili u tonu, ili u čisto(i oje, usvojiti pojam piramidalne kompozicije, usvojiti

rad temperamat) Stjecanje sposonosti: vje"ati sposonost divergentnog mi#ljenja, opa"ati različite nijanseoje i kompozicije u svojoj okolini i na umjetničkim djelima, razvijati ma#tu, vje"atisposonost izra"avanja temperom


NAČINI RADA



OBLICI RADA


NASTAVNA JEDINICA

1. Cjeli!: A0C

". N!#$!%! $e&!: kompozicija i nijanse oja'. Li()%) *)+,-je: slikanje

. Li()%i *,)0le&i ključni pojmovi 2: kompozicija oja, nijanse oja

3. M)$i%: a) vizualni: %iet& ) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:

4. Li()%)5$e6i(! #,e+#$%! i li()%e $e6i(e: tempere

NASTAVNEMETODE


5. 6ominiranje 7. 8ariranje 9. rađenje %. Razlaganje;astavno sredstvo ! reprodukcija: /aul 6lee, 'rt ruža, %9&., mapa UG4

Eeonardo da 8inci, (ogorodi)a sa s!. Anom, %%., mapa UG4



KORELACIJA

P,i,)+! i +,-7$%): nijanse oja u prirodi


20/26


%. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove. Dijelimo prior: tempere, kistove, palete, vodu, za#ti(ujemo klupe. 8eralno ponavljamo načinrada temperama. Slikamo na hrapavoj strani papira.

&. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju ud"enik na %4. stranici. /odsjetimo se #to smo sve do sada naučili o ojama. Aoje razlikujemo po vrstama. 1o su čiste oje iz spektra, odnosno dugine oje: crvena, "uta, plava, zelena, te njihovamije#anja: plavozelena, zelenoplava itd. 3 ud"eniku na slici vidimo kako se zelena iz gornjeg lijevog kuta pretvara u plavuu donjem desnom kutu. ;a ploču stavljamo niz kola"2papira u ojama spektra i oja#njavamo kako oja mo"e promijenitinijansu tako da joj se doda susjedna oja iz spektra. 6oje su oje susjedne plavoj@


21/26



OBRAZOVNI ZADATCI:u) Stjecanje znanja: istra"ivati, uočavati i izra"avati linijski istanjene mase kao crte u prostoru,

usvojiti rad "icomv) Stjecanje sposonosti: vje"ati sposonost divergentnog mi#ljenja, opa"ati linijski istanjene

mase ! crte u prostoru u svojoj okolini i na umjetničkim djelima, razvijati ma#tu, vje"atisposonost izra"avanja "icom


NAČINI RADA



OBLICI RADA


NASTAVNA JEDINICA

1. Cjeli!: -S + /R0S10R

". N!#$!%! $e&!: linijski istanjena masa


. Li()%i *,)0le&i ključni pojmovi 2: crta u prostoru, prostorni crte"

3. M)$i%: a) vizualni: "ivotinja ) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:

4. Li()%)5$e6i(! #,e+#$%! i li()%e $e6i(e: "ica

NASTAVNEMETODE


5. 6ominiranje

7. 8ariranje 9. rađenje %. Razlaganje;astavno sredstvo ! reprodukcija: Sini#a -ajkus, (enin, %99., mapa UG 4



KORELACIJA

P,i,)+! i +,-7$%): crteu prirodi i dru#tvu


22/26


%. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove, dijelimo učenicima "icu. Demonstriramo kako "icom crtamo u prostoru savijanjem i pletenjem.;ije potreno "icu gusto namotavati i stvarati punu masu? u karakteru "ice je vi#e J#aranjeK kroz prostor, ouhva(anjeprostora "icom. Nicu mo"emo rezati klije#tima.

&. MOTIVACIJA

3čenici otvaraju ud"enik na 4. stranici. /ogledajmo /icassov crte" konja i EassaOovu skulpturu *+anon. 3 čemu jerazlika@ Mrte" se nalazi na plohi, a skulptura u prostoru. Fak i kada ismo /icassova konja načinili od "ice, on ne i mogaostajati na nogama. Stoga ka"emo da je ovakva linijska skulptura načinjena crtom u prostoru. Razlikujmo liniju i linijsko, #tose odnosi na istanjenu masu. dje jo# mo"emo vidjeti crte u prostoru@ /roučimo $otogra$ije na 47. stranici ud"enika. 0pi#imo građevine koje vidimo,stup dalekovoda, grane drveta, u"e pa i prste na rukama. 0svrnimo se po razredu? #to je jo# linijsko@ 0lovke, vezice nacipelama, "ice električnih aparata, noge stolova i stolicaG

/ročitajmo učenicima zagonetku ;. 8ideka na 45. stranici ud"enika. Bto je rje#enje@ 1o je je". + odlje na njegovim

leđima su crte u prostoru. /romotrimo $otogra$ije "ivotinja na istoj stranici? istovremeno na ploču stavljamo crno2ijele$otogra$ije "ivotinja uve(ane kopiranjem na ' veličinu. 6akve su njihove kompozicije@ Nira$a je okomita, krokodil jevodoravan, slon je okrugao, a paunov rep je radijalan odnosno zrakast. 0sim tih osnovnih oilje"ja, s djecom razgovaramo io detaljima: koja je razlika između psa jazavčara, koji je također vodoravan, i krokodila@ /rimjerice, krokodilu se pomičegornja čeljust, a psu donja. Nivotinje imaju i repove, rogove, surlu, u#i itd.

;ajavljujemo kako (emo "icom modelirati neku od "ivotinja s $otogra$ije izjegavamo raditi napamet ako je ikakomogu(e, ve( vje"amo uočavanje odnosa). Nicom ouhva(amo prostor, J#aramoK, paze(i da likovi ne udu plo#ni ve(prostorni, moraju mo(i stajati na svojim nogama. -o"emo zamisliti kako omotavamo "icu oko nevidljive "ivotinje.

'. NAJAVA ZADATKA

Danas (emo "icom modelirati i graditi "ivotinju crtama u prostoru. 1ko (e ponoviti zadatak@

4. REALIZACIJA RAD2

3čenici rade. 0ilazimo ih i razgovaramo o olicima "ivotinja i o tehničkim rje#enjima izvede nogu na kojima treajustajati. ko je potreno, mo"emo učenicima prerezati "icu i pokazati im povezivanje, ali ne i izraditi neki dio.


;a kraju sata spajamo nekoliko klupa i na njima izla"emo učeničke radove. Razgovaramo s djecom. Bto je io dana#njizadatak@ Cesu li ga svi ispunili@ 3 čemu je razlika između linije i linijski istanjene mase@ 6ako su načinjene na#e skulpture@Stoje li na svojim nogama@ 0uhva(aju li prostor@ /o čemu se razlikuju@ +zra"avaju li najva"nije karakteristike "ivotinja kojepredstavljaju@ 3sporedimo dvije skulpture po mogu(nosti neka predstavljaju istu "ivotinju) i opi#imo njihove razlike. Cesu lineki radovi originalniji od ostalih@ 0pi#imo neke skulpture ez pokazivanja? mo"emo li ih prepoznati prema opisu@

0ratimo pozornost na umjetničko djelo S. -ajkusa (enin. Bto je zajedničko toj skulpturi i učeničkim radovima@ ;ačinjenisu crtama u prostoru. 6oja geometrijska tijela prepoznajemo ispletena od "ičane mre"e@


23/26



OBRAZOVNI ZADATCI:O) Stjecanje znanja: uočiti i opisati smje#taj točaka, crta i ploha u $ormatu papira, usvojiti rad

kominiranjem tu#a i pera s kola"em.

H) Stjecanje sposonosti: vje"ati sposonost divergentnog mi#ljenja, opa"ati oilje"ja različitihkompozicija na umjetničkim djelima i učeničkim radovima, razvijati ma#tu, vje"atisposonost izra"avanja tu#em, perom i kola"em.


NAČINI RADA



OBLICI RADA


NASTAVNA JEDINICA

1. Cjeli!: MR1 + 10F6

". N!#$!%! $e&!: kompozicija'. Li()%) *)+,-je: crtanje i slikanje

. Li()%i *,)0le&i ključni pojmovi 2: kompozicija

3. M)$i%: a) vizualni: ) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: kompozicija kvadrata

4. Li()%) $e6i(! #,e+#$%! i li()%e $e6i(e: tu# i pero, kola"2papir

NASTAVNEMETODE


5. 6ominiranje 7. 8ariranje 9. rađenje %. Razlaganje;astavno sredstvo ! reprodukcija: +van /icelj Connexion 51. S., %97&., mapa UG 4



KORELACIJA


24/26


%. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove, učenicima dijelimo papire, tu# i pera i kola"2papire. /apire im mo"emo unaprijed izrezati nakvadratni $ormat, ili to učenici mogu učiniti sami mjere(i papir. 6vadrat trea olovkom podijeliti po polovinama na četvrtine.

&. MOTIVACIJA

3čenici otvaraju ud"enik na . stranici. *ormatom nazivamo odnos stranica crte"a ili slike. 3nutar $ormata vje"amoopisivanje pozicije ! točka je u sredi#tu, linija je podijelila $ormat na dvije polovice okomito i vodoravno, linije su na triokomite tre(ine, na dijagonalama i na kraju jedna slo"enija kompozicija ! $ormat je podijeljen okomicom na polovice, desna je polovica vodoravno podijeljena na pola, a donja desna četvrtina je podijeljena dijagonalom koja se uzdi"e slijevanadesno. 0vu metodu provjerimo na slici na 5. stranici ! linije pokazuju kako su likovi vrlo pa"ljivo raspoređeni unutar$ormata na njegove polovine, tre(ine itd., #to nazivamo kompozicijom. 6ompozicija je razmje#taj i odnos likova unutar$ormata. ;a slici mo"emo razmje#tati $igurativne likove ali kao i apstraktne plohe? princip je jednak. Cednako tako govorimo io muzičkoj kompoziciji, u kojoj se muzički tonovi raspoređuju u određene odnose. /ogledajmo sliku na %%. stranici.

3čenici otvaraju ud"enik na 7. stranici i promatraju proces. Dajemo im komad papira kvadratnog $ormata koji treajusavijati kako "ele sve dok ponovno ne doiju mali kvadrat.


25/26



OBRAZOVNI ZADATCI:I) Stjecanje znanja: istra"ivati i uočavati razlike između stanja mirovanja i pokrenutosti crta,

uočiti i izraziti vizualni kompozicijski naglasak dominaciju), usvojiti rad ugljenom i kredom.z) Stjecanje sposonosti: vje"ati sposonost divergentnog mi#ljenja, opa"ati različite primjere

linija u pokretu u svojoj okolini i na umjetničkim djelima, razvijati ma#tu, vje"ati sposonostizra"avanja slikarskim ugljenom i kredom


NAČINI RADA


'. prema sje(anju 4. prema zami#ljanju . po izmi#ljanju

OBLICI RADA


NASTAVNA JEDINICA

1. Cjeli!: 10F6 + MR1

". N!#$!%! $e&!: crte prema značenju

'. Li()%) *)+,-je: crtanje

. Li()%i *,)0le&i ključni pojmovi 2: gianje crta, mirovanje crta

3. M)$i%: a) vizualni: zera na pje#ačkom prijelazu ) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:

4. Li()%) $e6i(! #,e+#$%! i li()%e $e6i(e: ugljen i ijela kreda

NASTAVNEMETODE


5. 6ominiranje

7. 8ariranje 9. rađenje %. Razlaganje;astavno sredstvo ! reprodukcija: 8incent van ogh ,!je-dana no crte"), %779., mapa UG3



KORELACIJA

P,i,)+! i +,-7$%): vrstelinija u prirodi


26/26


%. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove. Dijelimo prior: slikarski ugljen lomimo na komadi(e duge oko ' cm i dijelimo ih djeci zajedno skomadima #kolske ijele krede. Demonstriramo način rada ugljenom na papiru zalijepljenom na ploči ! ugljen se ne dr"ipoput olovke ve( polegnut. Daje pra#njav trag a tamnina ovisi o jačini pritiska o podlogu. +sto vrijedi za kredu, a ta dvasredstva se mogu mije#ati, ako se nanosi jedno preko drugog. otov rad moramo $iksirati, po#pricati lakom za kosu kako secrte" ne i izrisao.

&. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju ud"enik na %&. stranici. /roučavamo i opisujemo crte" . 6inerta. 6ako ismo opisali crte kojima jenacrtan@ Mrte koje predstavljaju noge i ruku vrlo su izdu"ene, pa se čini da i one same trče. Slične crte mo"emo vidjeti na glinenoj #alici iz -ezopotamije. Nivotinjski su likovi nacrtani razvučenim crtama, pa se činikako se crte kre(u po podlozi neovisno od motiva koji predstavljaju. dje jo# u prirodi vidimo različite crte@ ;a %'. stranici pogledajmo crte" koji predstavlja lik koji je kriknuo. Mrte" se, međutim, ne zove Fovjek koji je kriknuo, ve(sam 6rik. 3pravo su crte nositelji tog krika koji odjekuje po cijelom $ormatu. 6akve su te linije@ ;jihov tok je krivudav, a pokarakteru im varira deljina. 0djekivanje je postignuto jednoličnim razmacima, odnosno ritmom crta.

Ritam je ponavljanje ili izmjena linija. 3 nekim je dijelovima crte"a ritam gu#(i, u nekim je rjeđi.

/ogledajmo ritam crta na $otogra$iji zere. ;a ploču stavljamo uve(anu crno2ijelu ' $otokopiju $otogra$ije zere. Mrte suna zeri jednolično ritmičke, a njihovo krivudanje po tijelu stvara dojam crta u pokretu. 6ako izgleda zera@ 3 kojem joj sesmjeru savijaju koljena@ 6akve su joj u#i@ griva@ Rep@ 8rat, leđa, truh@ 6ako i zera izgledala kada i prelazila preko pje#ačkog prijelaza@ @ 6akav je ritam crta na pje#ačkom prijelazu@ Djeluju li crte na prijelazu kao da su u pokretu ili u mirovanju@

pripreme 4a

Documents