38

i n t e r v j u

25. april 2012.

G O R A N A Z L A T K O V I ] , M I N I S T A R T R G O V I N E I T U R I Z M A R E P U B L I K E S R P S K E

Prirodne ljepote ~ine RS jedinstvenom

Dokaz da zainteresovanost za Republiku Srpsku postoji dobili smo na ovogo-di{njim turisti~kim sajmovima na kojima smo bili i na kojima je RS promovi-sana. Rije~ je, svakako, o sajmovima turizma u Tel Avivu i Berlinu, ali i o ni{tamanje zna~ajnom sajmu turizma u Beogradu

novi_reporter_476-477.qxd 28.8.1956 15:06 Page 38

Uraspravama o mogu}nostimarazvoja turizma Republike Sr-pske nerijetko se mogu ~utiskepti~ne tvrdnje, uglavnomzasnovane na pore|enju sa zemljama ko-jima je priroda podarila maksimalne pre-dispozicije za uspjeh na tom polju. Me|u-tim, dosada{nja iskustva i stru~ne analizepotvr|uju da, bez dileme, ima prostora daRS sa postoje}im resursima ostvari zna~a-jan napredak u ovoj sferi. Na po~etkurazgovora za „Novi Reporter“, ministar tr-govine i turizma Republike Srpske Gora-na Zlatkovi} ukazala je na klju~ne poten-cijale za takav iskorak: „Budu}i da Re-publika Srpska nema geografski polo`ajkakav imaju druge zemlje, poput morskeobale, koja je u tim zemljama okosnica zarazvoj turisti~ke privrede i u najve}oj mje-ri doprinosi bruto dru{tvenom proizvodu,turisti~ki razvoj Republike Srpske morabiti usredsre|en na ono ~ime se raspola-`e. To su, svakako, prirodne ljepote kojeRepublika Srpska ima i koje je ~ine jedin-stvenom. Republika Srpska ima posebneprednosti kada je rije~ o svim oblicima tu-rizma u prirodi. Posebno se isti~u ruralni,avanturisti~ki i eko-turizam, kao i banjskiturizam, koji bilje`i najve}i broj no}enjaturista.“

: Ukoliko govorimo o konkretnimdestinacijama, koji turisti~ki kapaciteti RSse nalaze u prvom planu?

Zlatkovi}: Mo`emo re}i da se unutarturisti~ke privrede Republike Srpske iz-dvaja avanturisti~ki turizam, sa atraktiv-nim sadr`ajima kao {to su to rafting naTari i Vrbasu, uz Jahorinu u domenusportsko-rekreativnog turizma i banjuVru}icu u kategoriji banjskog i velnesturizma. Naredni period svakako }e obi-lje`iti Andri}grad u Vi{egradu, kao spojkulture i tradicije Republike Srpske iprojekat kroz koji }e se promovisati kul-tura i kulturno naslije|e RS. Dakle, Re-publika Srpska ima {ta da ponudi turisti-ma. Ono {to je bitno i na ~emu treba ra-diti jeste oboga}ivanje postoje}ih sadr-`aja u svim oblicima turizma, jer se samona taj na~in stvara atraktivan i konku-rentan turisti~ki proizvod.

Postoji li interesovanje stranih turista zaRepubliku Srpsku? Koliko su uop{te upozna-ti s onim {to Republika Srpska mo`e da po-nudi u turisti~kom smislu?

Dokaz da zainteresovanost za Republi-ku Srpsku postoji dobili smo na ovogo-di{njim turisti~kim sajmovima na kojimasmo bili i na kojima je RS promovisana.Rije~ je, svakako, o sajmovima turizma uTel Avivu i Berlinu, ali i o ni{ta manjezna~ajnom sajmu turizma u Beogradu.Posebno zadovoljstvo imali smo tokomu~e{}a na sajmu u Tel Avivu, gdje je Re-publika Srpska prvi put predstavljena, za{to je postojao veliki interes posjetilacasajma i turoperatora iz Izraela i drugihzemalja. Pored toga, imali smo i sastanaksa ministrom turizma Izraela i izraelskim

turoperatorima. Kontakti koji su ostvare-ni u Izraelu sigurno }e biti iskori{}eni unarednom periodu, a planirana je i uz-vratna posjeta ministra turizma Izraela iizraelskih turoperatora Republici Srpskoj.S druge strane, u~e{}e na sajmu turizmau Berlinu, vode}em svjetskom sajmu tu-rizma, na kojem je ove godine u~estvo-valo vi{e od 11.000 izlaga~a iz preko 180zemalja svijeta, jasno govori koliki jezna~aj tog predstavljanja za promocijuRepublike Srpske.

Da li je „kap“ Republike Srpske bila primi-je}ena u tom „okeanu“ izlaga~a na sajmu uBerlinu?

Tom prilikom vidjela sam da intereso-vanje za RS postoji, bez obzira na tolikubrojnost zemalja u~esnica na sajmu. [ta-nd na{e turisti~ke organizacije bio je je-dan od posje}enijih, {to nam je svakakoohrabrenje za daljnji rad na unapre|enjupromocije na{ih turisti~kih ljepota. Isto ta-ko, me|unarodno priznanje za rad ̀ ena uturizmu Pacifi~kog udru`enja putopisaca- PATWA i Svjetske turisti~ke organizaci-je, koje sam dobila u Berlinu, odli~an je

na~in da se promovi{e sama RepublikaSrpska na tako zna~ajnoj manifestacijikoju posjeti preko 170.000 posjetilaca.

Kakvim kapacitetima raspola`u postoje}ismje{tajni objekti u Republici Srpskoj?

U Republici Srpskoj posluje ukupno 71hotel, ne ra~unaju}i motele i pansione, ta-ko da je broj smje{tajnih kapaciteta mno-go ve}i. Od tog broja, dva hotela katego-risana su najve}om ocjenom, sa pet zvjez-dica, jer posjeduju kvalitet koji zadovolja-va najvi{e svjetske standarde u hotelijer-stvu. Ipak, ne postoji dovoljan broj hotelasa dodatnim sadr`ajima koji bi mogli bitiatraktivni za strane turiste. To je segmentna kojem bi trebalo da radi svaki ugosti-teljski objekat ukoliko `eli da unaprijedisvoje poslovanje. U tom kontekstu, trebapomenuti da Republici Srpskoj nedostajuobjekti visokih kategorija sa kongresnimsadr`ajima u ve}im gradskim centrima. Sdruge strane, primjer uspje{nog poslova-nja, svakako, imamo u banji Vru}ici, kojaje oboga}ivanjem svojih sadr`aja postalajedan od najprepoznatljivijih zdravstve-no-turisti~kih centara u regionu i bilje`ipozitivne poslovne rezultate. Isto tako,Olimpijski centar „Jahorina“ posjeduje

zna~ajan broj smje{tajnih kapaciteta, pri~emu su neophodna odre|ena infrastruk-turna ulaganja u dio tih kapaciteta, kaopreduslov za uspje{an razvoj ne samozimskog, ve} i planinskog turizma.

Kako turizam RS mo`e da iza|e u susretpotrebama mladih ljudi, budu}i da su pripad-nici te populacije najmobilniji dio stanovni{-tva u globalnim razmjerama?

Uo~ljiv je sve ve}i broj hostela, odnos-no omladinskih hotela ~iji kapacitet je,ipak, skroman, jer ne omogu}ava smje{-taj ve}ih, organizovanih grupa. Odgova-raju}i smje{tajni kapaciteti za mla|u kli-jentelu, ujedno su i uslov za razvoj omla-dinskog turizma, za {to Republika Srpskaima velike mogu}nosti u nacionalnimparkovima, na planini Jahorini i u graduBanjaluci. Omladinski turizam ima naj-ve}i trend rasta u odnosu na sve ostalevidove turizma na svjetskom nivou i na-vedene destinacije potrebno je obogatitiodgovaraju}im sadr`ajima koji }e biti in-teresantni mladim turistima.

Na koji na~in je mogu}e unaprijediti turi-zam u Republici Srpskoj? Kakvi su planoviMinistarstva u ovoj godini?

Ministarstvo je u protekloj godini izra-dilo Strategiju razvoja turizma RepublikeSrpske za period 2011-2020. godine. Tajdokument sadr`i prijedloge ~itavog nizamjera za unapre|enje turizma koje }e seimplementirati u ovoj godini, kao i naj-va`nija zakonska i podzakonska rje{enjakojima se ure|uju oblasti turizma i ugos-titeljstva u Republici Srpskoj. U ovoj go-dini planirana je izrada seta pravilnikakoji se odnose na zakonska rje{enja us-vojena 2010. i 2011. godine, ~ime }e sedetaljno urediti svi oblici turizma. Svakegodine izdvajamo sredstva za u~e{}e Tu-risti~ke organizacije Republike Srpske nasajmovima u zemlji i inostranstvu, s ci-ljem {to bolje promocije turisti~kih poten-cijala Republike Srpske. Planirano jestavljanje u funkciju turisti~kog proizvo-da omladinskog turizma, obuka turisti~-kih vodi~a, te razvoj i unapre|enje seos-kog turizma.

Kakva finansijska konstrukcija prati teambicije u ovoj godini?

Ministarstvo trgovine i turizma svakegodine raspisuje Javni konkurs za finan-siranje projekata iz oblasti turizma. Pre-ma bud`etu Ministarstva za 2012. godinufinansijska sredstva u iznosu od5.000.000 KM namijenjena su za finansi-ranje projekata iz oblasti turizma u skla-du sa procedurom propisanom podza-konskim aktima Ministarstva, kao i za fi-nansiranje projekta „Andri}grad“ Vi{eg-rad. Prioriteti su: rast obima turisti~kogproizvoda, dugoro~na za{tita prirodnog ikulturnog naslije|a, unapre|en polo`ajRS u odnosu na regionalno okru`enje,prihva}en imid` Republike Srpske kaosigurne destinacije, kao i druge klju~nedimenzije turizma RS. �

39

i n t e r v j u

Prema bud`etu Ministarstva za2012. godinu finansijska sredstvau iznosu od 5.000.000 KM namije-njena su za finansiranje projekataiz oblasti turizma u skladu sa pro-cedurom propisanom podzakon-

skim aktima Ministarstva, kao i zafinansiranje projekta „Andri}grad“

Vi{egrad

novi_reporter_476-477.qxd 28.8.1956 15:06 Page 39

NR 1NR 2