priručnik baze podataka microsoft access 2010

Autori: Gorana elebi i Mario Dujlo

Baze podataka - Microsoft Access 2010

pokret raunalnog

opismenjavanja

e-uenje

e-inkluzijaljudska prava na edukaciju i informacije

izgradnja modernog drutva

slobodan pristup

ITdesk.info - projekt raunalne e-edukacije

sa slobodnim pristupom- Prirunik za digitalnu pismenost

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

ITdesk.info is licensed under a Creative Commons Attribution- Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Croatia License

2

Autori:

Gorana elebi i Mario Dujlo

Glavni naslov:

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom - Prirunik za digitalnu pismenost

Podnaslov:

Baze podataka - Microsoft Access 2010, prirunik

Nakladnik:

Otvoreno drutvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb

Struna recenzija:

Mario Vuki, dipl. ing.el., MCP, MCSA, MCTS, MCT /ISO 9001:2000 Auditor; Infokatedra, centar za obrazovanje odraslih, Zagreb

Lektorica:

Ema ii

Naslovnica i dizajn:

Silvija Buni

ISBN:

978-953-56758-4-6

Mjesto i godina izdavanja:

Zagreb, 2011.

Autorsko pravo:

Slobodno kopirajte, tiskajte i dalje distribuirajte cijelu ili dio ove publikacije, ukljuujui i u svrhu organiziranih kolovanja, bilo u javnim ili u privatnim edukacijskim organizacijama, ali iskljuivo u nekomercijalne svrhe (dakle bez naplate krajnjim korisnicima/cama za koritenje publikacije) te uz navoenje izvora (izvor: www.ITdesk.info - projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom). Izvedeni (derivirani) radovi nisu doputeni bez prethodnog odobrenja nositelja autorskih prava (udruga Otvoreno drutvo za razmjenu ideja - ODRAZI).

Kontakt za traenje dozvole: [email protected]



3

Dananje drutvo obiljeeno je naglim rastom i razvojem informacijske tehnologije (IT), to je rezultiralo velikom ovisnou drutva, u irem smislu, o znanju i kompetencijama osobe u IT podruju. I premda ta ovisnost raste iz dana u dan, ljudsko pravo na obrazovanje i informacije nije proireno i na IT podruje. Pojavili su se problemi koji utjeu na drutvo u cjelini, koji stvaraju prepreke i udaljavaju ljude od glavnog razloga i motivacije za napredak, od prilike. Biti raunalno nepismena osoba, danas znai biti osoba koja nije u mogunosti sudjelovati u modernom drutvu, biti osoba bez prilike. Unato priznanju Europske komisije, UNESCO-a, OECD-a i ostalih relevantnih institucija o neophodnosti i korisnosti informatike pismenosti, jo uvijek postoje grupe ljudi s oteanim pristupom osnovnoj raunalnoj naobrazbi (npr. osobe s invaliditetom, osobe s potekoama u uenju, radnice/i migranti, nezaposlene osobe, osobe koje ive na udaljenim mjestima gdje nemaju pristup raunalnoj edukaciji).

Ovaj prirunik, zajedno s ostalim materijalom objavljenim na stranici ITdesk.info, predstavlja na doprinos realizaciji i promociji ljudskog prava na edukaciju i informacije u IT podruju. Nadamo se da e Vam ova edukacija pomoi u savladavanju osnovnih raunalnih vjetina i s tom nadom elimo Vam da nauite to vie i tako postanete aktivni/a lan/ica modernog IT drutva.

Iskreno vai,

ITdesk.infoteam

Predgovor

Struna recenzija:



4

1. Baza podataka - osnovni pojmovi 5

Razlika izmeu pojmova podataka i informacija 5

Organizacija baze podataka - tablice, slogovi, polja 5

Primjeri upotrebe velikih baza podataka 6

Organizacija baze podataka 6

Povezivanje tablica - veze 9

2. Aplikacija baze podataka - Microsoft Access 2010 12

Sastavni dijelovi prozora aplikacije 12

Osnovne radnje: otvaranje, zatvaranje aplikacije za rad s bazom podataka. 13

Rad s bazom podataka 17

3. Tablice 19

Slogovi 19

Dizajn baze podataka 20

4. Prikaz informacija 25

Osnovne operacije 25

Upiti 27

5. Objekti 32

Obrasci 32

6. Izvjetaji 35

Izvjetaji i izvoz podataka 35

7. Ispis 40

8. OPI UVJETI KORITENJA 44

Sadraj



5

1. BAZA PODATAKA - OSNOVNI POJMOVI

Baza podataka je strukturirana zbirka meusobno povezanih podataka. U relacijskoj bazi podaci se pohranjuju u tablicama.

1.1 RAZLIKA IZMEU POJMOVA PODATAKA I INFORMACIJA

Podatak je injenica koja moe biti predstavljena zvukom, slikom, tekstom ili brojem. Podatak, sam po sebi, ne mora biti relevantan, ali ako ga se obradi i stavi u neki kontekst, on poprima znaenje i postaje informacija. Informacija je taj kontekst, odnosno znaenje pridodano podatku.

Kao primjer podatka uzmimo zvuk za uzbunjivanje: kada bismo ga sluali van konteksta, on bi bio samo neugodan i prodoran zvuk. U trenu kada mu je ovjek dodijelio znaenje neposredna opasnost, on je postao (svima poznata) informacija.

1.2 ORGANIZACIJA BAZE PODATAKA - TABLICE, SLOGOVI, POLJA

Tablica je najvaniji element baze podataka. Sastavljena je od redaka i stupaca koji sadre podatke o nekom pojmu. Zapis ili slog se u tablici prikazuje retkom i sadri podatke o nekom pojmu. Polja su pojedine karakteristike zapisa i u tablici se nalaze u stupcima. Vrstu podatka, koju se moe upisati u polje, odreuje se tipom podatka (tekstualni, logiki, valutni, brojani...).

Poljima se, osim tipa, moe odrediti:

veliinu (Field Size);

oblik (Format) npr. moe se zadati da se uz iznos dodaje oznaka valute;

zadanu vrijednost (Deafault value) u polju e, ako nita nije upisano, biti zapisana vrijednost koja mu je zadana;

pravilo provjere (Validation Rule) provjerava se je li upisani podatak ispravan, odnosno provjerava je li zadovoljen postavljeni kriterij.



6

1.3 PRIMJERI UPOTREBE VELIKIH BAZA PODATAKA

rezervacija avionskih karata baze podataka vladinih institucija bankovni rauni podaci o pacijentima

1.4 ORGANIZACIJA BAZE PODATAKA

1.4.1 TO TABELE SADRE I NA EGA SE PODACI U TABELI ODNOSE

Tablica je najvaniji element baze podataka. Sastavljena je od redaka i stupaca koji sadre podatke o nekom pojmu. Svaka tablica treba sadravati podatke o jednom subjektu. Npr. tablica Kupci e sadravati potrebne podatke o kupcima.

Zapis ili slog se u tablici prikazuje retkom i sadri podatke vezane za neki pojam. Npr. sve podatke o jednom kupcu.

Polja su pojedine karakteristike zapisa i u tablici su predstavljeni stupcima. Vrstu podatka koju se moe upisati u polje odreuje se tipom podatka (tekstualni, logiki, valutni, brojani). Npr. Ime, Prezime, Adresu, Mjesto, Tel, E-mail...

1.4.2 ZATO SVAKO POLJE U TABLICI TREBA SADRAVATI SAMO JEDAN ELEMENT PODATKA TJ. JEDNU VRSTU PODATKA

Na sl. 1 Zapisi i polja tablice moete vidjeti primjer dobrog dizajna tablice: svako polje sadrava samo jedan element podatka. Ime se upisuje u jedno polje, prezime u drugo, ulica i broj (adresa) u tree, itd. A lo primjer dizajna bi bio, primjerice, ovo:

Sl. 1 Zapisi i polja tablice

Zapis

Polje



7

Tu se nalaze dva elementa podatka u jednome polju (ime i prezime u polju Ime) te ak tri u drugom (ulica i broj, grad i potanski broj). Podaci su nefleksibilni te se jako oteava sortiranje podataka, kao i stvaranje upita i izvjetaja.

Bolji primjer dizajna s podacima iz prve tablice bio bi ovo:

Svakim elementom u svom polju olakava se sortiranje te stvaranje upita i izvjetaja.

1.4.3 POVEZANOST VRSTE PODATAKA I SADRAJA POLJA

Sadraj polja je odreena vrsta podatka u tablici. Moe biti tekst, broj, valuta, datum i vrijeme, da/ne, itd.

Kad se dodaje polje, valja pritisnuti desnu tipku mia na zaglavlje Kliknite da dodate (Click to Add). Polje se moe dodati u Prikazu dizajna (Design View), u stupcu Tip podatka (Data Type).

Sl. 3 Primjer dobrog dizajna

Sl. 2 Primjer loeg dizajna

Sl. 4 Vrste podataka

Sl. 5 Tip podatka (Data Type)



8

1.4.4 OSNOVNA SVOJSTVA POLJA

Polja u tablici imaju odgovarajua svojstva poput veliine polja, oblika zapisa te uobiajene vrijednosti. Ta svojstva mogu se mijenjati u Karakteristikama polja (Field Properties).

Veliina polja (Field Size) npr. unaprijed je odreeno 255 znakova za tekst.

Oblik zapisa (Format) npr. za datum i vrijeme moe se birati nekoliko naina prikaza (uobiajeno General, dugi Long, kratki Short, itd.).

Uobiajene vrijednosti (Default Value) npr. za Da/Ne (Yes/No) tip podatka, uobiajena vrijednost je 0.

1.4.5 POJAM PRIMARNOG KLJUA

Primarni klju je polje (polja) koje nedvosmisleno identificira svaki zapis pohranjen u tablicu. Odreivanje primarnih kljueva je vrlo vaan dio projektiranja baze podataka. Treba voditi rauna o tome da je on doista jedinstven za svaki zapis. Na sl. 9 primarni klju je polje ID kojem je kao tip podatka dodijeljen Samonumeriranje (AutoNumber) to znai da prilikom unosa sustav sam generira novi jedinstveni ID (broj) za svaki novi zapis.

Primarnim kljuevima se automatski dodjeljuju indeksi, to znaajno ubrzava pretragu i dohvat podataka. Primarni kljuevi se esto koriste za kreiranje veza izmeu tablica.

Sl. 6 Svojstvo Veliina polja (Field Size)

Sl. 7 Prikaz svojstva polja Sl. 8 Prikaz svojstva polja

Sl. 9 Polje ID primarni klju tablice Kupci



9

1.4.6 POJAM INDEKSA I TO NAM ON OMOGUUJE

U indeksu je spremljena lokacija zapisa na nekom polju ili poljima. Indeksi u tablici se koriste prema principu kazala pojmova u knjizi prilikom traenja podatka gleda se njegova lokacija u indeksu. Koriste se da se ubrza pretragu i dohvat podataka. Kod tablica s malim brojem slogova nije potrebno koristiti indekse jer se nee primijetiti ubrzanje prilikom pretraivanja ili sortiranja. Ali ako postoji puno podataka, postavljajui odgovarajue indekse na odreena polja moe se oekivati znaajno ubrzanje prilikom pretrage i sortiranja.

1.5 POVEZIVANJE TABLICA - VEZE

esto se baze podataka sastoje od vie tabela. Na primjer, baza podataka internet trgovine mogla bi se sastojati, pored drugih tablica, i od tablice Kupci i tablice Dostava. Sama injenica da se moe imati vie tablica unutar jedne baze podataka sugerira da je tablice mogue povezati. Poveznice tablica unutar jedne baze podataka zovu se veze.

1.5.1 ZATO SE POVEZUJU TABLICE U BAZI PODATAKA

Veze (relacije) meu tablicama se zasnivaju preko primarnih kljueva i principu jednakosti polja. Tablice se povezuju da bi se mogli raditi upiti, izvjea i obrasci s podacima smjetenim u vie tablica. Na sl. 10 tako je povezano polje IDkupca, koje je primarni klju tablice Kupci, s poljem IDkupca tablice Dostava.

1.5.2 PREDUVJET ZA STVARANJE VEZE IZMEU TALICA U BAZI PODATAKA

Da bi se stvorila relacija (veza) izmeu dvije ili vie tablica, potrebno je imati polja koja imaju isti tip podatka (*polja ne moraju biti istog naziva) u tim tablicama. Na gornjoj slici prikazana su polja ID kupca, koja su jednaka i u tablici Kupci i u tablici Dostava.

Sl. 10 Veza (1xn) izmeu tablice Kupci i Dostava



10

1.5.3 VRSTE VEZA/RELACIJA MEU TABLICAMA

1 : M (One To Many) jedno polje u relaciji je primarni klju. Radi se o najeem tipu veze.

1 : 1 (One to One) oba polja u relaciji su primarni kljuevi. Ovaj tip relacije se najmanje koristi.

M : M (Many to Many) prilikom ovakvog povezivanja stvara se i trea tablica u kojoj se primarni klju sastoji od dva polja koja su strani kljuevi iz tablica koje se povezuju.

1.5.4 KREIRANJE VEZA/RELACIJA IZMEU TABLICA

Na kartici Alati baze podataka (Database Tools), u grupi Odnosi (Relationships) odabire

se alat .Za prikaz tablica koje se eli povezati,

potrebno je kliknuti na alat na kartici Dizajn (Design), u grupi Alati (Tools).

Otvara se dijaloki okvir Prikai tablicu (Show Table) (sl. 11) u kojem valja oznaiti i gumbom Dodaj (Add) dodati tablice koje se eli prikazati u oknu Odnosi (Relationships).

Relaciju se moe kreirati i metodom povuci i pusti (drag and drop) (sl. 12) tako da se:

pozicionira na polje ID koje je primarni klju tablice Kupci;

pritisne lijevu tipku mia, dri i vue do polja Kupac ID u tablici Koarica na kojem valja otpustiti tipku;

otvara se dijaloki okvir Uredi odnose (Edit Relationships) (sl. 13);

pritiskom na gumb Kreiraj (Create) kreira se relaciju.

Sl. 11 Dijaloki okvir Prikai tablice (Show Table)

Sl. 12 Kreiranje veze izmeu tablica Kupci i Koarica

Sl. 13 Dijaloki okvir Uredi odnose (Edit Relationships)



11

1.5.5 ZATO JE BITNO ZADRATI INTEGRITET POVEZANOSTI IZMEU TABLICA

Referencijalni integritet osigurava cjelovitost svih zapisa u bazi. Njegovom primjenom potvruje se valjanost veza meu tablicama i onemoguuje sluajnu izmjenu ili brisanje povezanih podataka.

U dijalokom okviru Uredi odnose (Edit Relationships) (sl.13) kvaicom valja oznaiti opciju Nametni referencijalni integritet (Enforce Referential Integrity).

Ako pokuate obrisati nekog kupca iz tablice Kupci (koja je povezena s tablicom Koarica) Microsoft Access aplikacija e vas na to upozoriti (sl. 14)

1.5.6 BRISANJE VEZA/RELACIJA IZMEU TABLICA

Potrebno je oznaiti vezu i:

pritisnuti desnu tipku mia te iz brzog izbornika odabrati naredbu Izbrii (Delete),

pritisnuti tipku Delete na tipkovnici.

1.5.7 TKO IZRAUJE, UPRAVLJA, POPUNJAVA I ODRAVA BAZU PODATAKA

Dizajneri baze podataka su strunjaci koji izrauju profesionalne baze podataka.

Administratori baze podataka su odgovorni za odravanje i funkcionalnost baze. Meu njihove zadatke spada i odreivanje dozvole pristupa odreenim podacima za odreenu kategoriju korisnika. Administratori baze podataka osiguravaju oporavak baze u sluaju kvara ili veih greaka.

Korisnik baze podataka vodi brigu o unosu i odravanju podataka te dohvatu informacija.

Administrator baze podataka ima najveu razinu korisnikih prava (pristup i manipulacija) nad bazom podataka. On po potrebi korisnicima daje ili uskrauje pravo pristupa podacima.

Administrator baze podataka je odgovoran za funkcioniranje, izradu sigurnosnih kopija (backup) i oporavak baze podataka u sluaju njenog kvara.

Sl.14 Upozorenje o nemogunosti brisanja podatka vezanog za drugu tablicu



12

2.1. SASTAVNI DIJELOVI PROZORA APLIKACIJE

Gumbi za manipulaciju prozorom koriste se za maksimiziranje, minimiziranje ili zatvaranje prozora.

Naslovna traka sadri informacije o nazivu baze i aplikacije u kojoj je izraena.

Kartice (Tabs):

Datoteka (File) koristi se za obavljanje osnovnih operacija nad bazom (spremanje, otvaranje postojee, izraivanje nove).

Polazno (Home) sadri alate za obradu teksta, sortiranje, naredbe za kopiranje, izrezivanje i lijepljenje .

Kreiraj (Create) koristi se za izradu objekata tablica, upita, obrazaca i izvjetaja.

Vanjski podaci (External Data) sadri alate za kontrolu uvoznih podataka.

Alati baze podataka (Database Tools) sadri alat za saimanje i popravljanje baze (Compact and Repair Database), alate za prikaz veza i ovisnih objekata, Visual Basic Editor

Dodatni odjeljci s karticama se pojavljuju kada je otvoren neki objekt u bazi. Na sl. 15 prikazan je novi odjeljak Alati tablice (Table Tools) koji se pojavio nakon kreiranja tablice.

Alatna traka za brzi pristup (Quick Access Toolbar) slui za pristup najee koritenim alatima. Moe se prikazati iznad ili ispod Vrpce (Ribbon).

Vrpca (Ribbon) sadri kartice s logino grupiranim naredbama.

2. APLIKACIJA BAZE PODATAKA - MICROSOFT ACCESS 2010

Sl.15 Dodatni odjeljak Alati tablice (Table Tools)

Sl. 17 Vrpca (Ribbon)

Sl.16 Alatna traka za brzi pristup (Quick Access Toolbar)



13

Okno s objektima baze podataka nalazi se s lijeve strane prozora i u njemu su prikazani svi objekti u bazi:

Tablice (Tables), Upiti (Queries), Obrasci (Forms), Izvjetaji (Reports).

Trake za horizontalnu i vertikalnu navigaciju (klizai) koriste se za dolazak na eljenu lokaciju.

Iznad statusne trake, nalazi se Traka za navigaciju i pretraivanje slogova.

Statusna traka prikazuje informacije o vrsti pogleda na objekt u bazi.

2.2. OSNOVNE RADNJE: OTVARANJE, ZATVARANJE APLIKACIJE ZA RAD S BAZOM PODATAKA

Pokretanje aplikacije:

Aplikaciju se moe pokrenuti na nekoliko naina:

u izborniku Start valja kliknuti na Svi programi (All Programs) i u mapi Microsoft Office odabrati Microsoft Access 2010;

upotrebom funkcije Pretrai (Search) valja utipkati rije access i iz ponuenih rezultata odabrati Microsoft Access 2010;

dvostrukim klikom na preicu (shortcut) programa koja se obino nalazi na radnoj povrini (desktopu) raunala.

Zatvaranje aplikacije

Aplikaciju se moe zatvoriti na vie naina:

odabirom manipulacijskog gumba Zatvori (Close);

preko kartice Datoteka (File), odabirom funkcije Izai (Exit);

kombinacijom tipki Alt + F4.

SL.18 Okno s objektima baze podataka

Sl. 19 Traka za navigaciju i pretraivanje slogova



14

2.2.1. OTVARANJE I ZATVARANJE BAZE PODATAKA

Postojeu bazu podataka otvara se:

naredbom Otvori (Open) na kartici Datoteka (File); upotrebom preaca na tipkovnici Ctrl+O;

dvostrukim klikom lijeve tipke mia na ikonu baze podataka;

pritiskom desne tipke mia na istu i koritenjem naredbe Otvori (Open).

Prilikom zatvaranja baze podataka, najjednostavnije je koristiti opciju Zatvori bazu podataka (Close Database) koja se nalazi na kartici Datoteka (File).

2.2.2. KREIRANJE NOVE I SPREMANJE BAZE PODATAKA NA ODREENU LOKACIJU

Kreiranje nove baze podataka

Na kartici Datoteka (File) odabire se naredbu Nova (New). Za izradu nove prazne baze potrebno je odabrati predloak Prazna baza podataka (Blank Database) i:

dva puta brzo kliknuti na njega,

pritisnuti gumb Kreiraj (Create).

Spremanje baze podataka

Spremanje baze podataka obavlja se klikom na naredbu Spremi (Save), na kartici Datoteka (File). Moete se posluiti i kombinacijom tipki Ctrl + S ili gumbom Spremi (Save) , koji se nalazi na Alatnoj traci za brzi pristup (Quick Access Toolbar).

Prije spremanja same baze, potrebno je zatvoriti (i spremiti) sve objekte u bazi. Ako to niste uinili, pojavit e se dijaloki okvir koji vas na to upozorava (sl. 20).

Ako objekte niste spremili, sada to uinite.

U sluaju da tablicu spremate prvi put, pojavit e se dijaloki okvir Spremi kao (Save As) u kojem tablici odreujete naziv.

Nakon zatvaranja i spremanja svih objekata, bazu moete spremiti.

Sl. 20 Zatvaranje svih otvorenih objekata u bazi

Sl. 21 Spremanje tablice

Sl. 22 Spremi tablicu kao (Save As) prvo spremanje tablice



15

2.2.3. PODEAVANJE RADNOG OKRUENJA - VRPCA I ALATNIH TRAKA

Vrpcu (Ribbon) podeava se na kartici Datoteka (File). Klikne se na Mogunosti (Opcije) i odabere karticu Prilagodi vrpcu (Ribbon). Ako neku od zadanih kartica (tab) ne elite prikazivati, jednostavno uklonite kvaicu pokraj nje. Ponuena je i mogunost kreiranja vlastite kartice koju se moe podesiti tako da u potpunosti odgovara vaim potrebama. Na lijevoj strani dijalokog okvira valja odabrati eljeni alat i klikom na gumb Dodaj (Add) ga dodati na karticu. Ako alat elite ukloniti s kartice, oznaite ga i kliknite na gumb Ukloni (Remove).

Minimiziranje vrpce radi se tako da se:

na podruju vrpce pritisne desnu tipku mia i iz brzog izbornika odabere naredbu Minimiziraj vrpcu (Minimize the Ribbon);

pritisne gumb koji se nalazi ispod manipulacijskih gumba; dvostruko klikne na naziv kartice.

Maksimiziranje vrpce radi se tako da se:

na podruju izbornika pritisne desnu tipku mia i iz brzog izbornika odabere naredbu Minimiziraj vrpcu (Minimize the Ribbon) (ukloni se kvaicu);

pritisne gumb koji se nalazi ispod manipulacijskih gumba; dvostruko klikne na naziv kartice.

Sl. 23 Podeavanje Vrpce (Ribbon)



16

Podeavanje Alatne trake brzog izbornika:

Alatnu traku za brzi pristup (Quick Access Toolbar) koristi se za brzi pristup najee koritenim alatima. Na kartici Datoteka (File) valja kliknuti na Mogunosti (Options) i odabrati karticu Alatna traka za brzi pristup (Quick Access Toolbar). Prema potrebama dodaju se eljeni i uklanjaju nepotrebni alati.

Alatnu traku za brzi pristup (Quick Access Toolbar) moe se prikazivati ispod ili iznad Vrpce (Ribbon). Potrebno je na podruju vrpce pritisnuti desnu tipku mia i iz brzog izbornika odabrati naredbe Prikai Alatnu traku za brzi pristup ispod vrpce (Show Quick Access Toolbar Below the Ribbon) ili Prikai Alatnu traku za brzi pristup iznad vrpce (Show Quick Access Toolbar Above the Ribbon).

2.2.4. FUNKCIJA POMOI

Funkciji Pomo (Help) pristupa se putem kartice Datoteka (File). S desne strane prozora, nalaze se podaci o verziji aplikacije koju se koristi. Odabirom kartice Microsoft Office Pomo (Microsoft Office Help) otvara se prozor s dostupnim popisom tema pomoi. U tekstualni okvir Pretrai (Search) upisuje se pojam koji se eli istraiti. Funkciju Pomo moe se pozvati i pritiskom na ikonu koja se nalazi ispod manipulacijskih gumba ili funkcijskom tipkom F1.

Sl. 24 Podeavanje Alatne trake za brzi pristup (Quick Access Toolbar)



17

2.3. RAD S BAZOM PODATAKA

Otvaranje tablice:

u oknu s objektima potrebno je dva puta brzo kliknuti na nju;

pozicionira se na nju, pritisne se desnu tipku mia i u brzom izborniku odabere naredbu Otvori (Open)

Spremanje tablice (upita, obrasca, izvjetaja)

Spremanje bilo kojeg objekta baze podataka (tablice, upita, obrasca, izvjetaja) obavlja se tako da se na izborniku Datoteka (File) odabere naredbu Spremi (Save).

Zatvaranje tablice (upita, obrasca, izvjetaja)

Tablicu se zatvara pritiskom na gumb Zatvori (Close). Moe se koristiti i preace na tipkovnici Ctrl+W i Ctrl+F4.

Vrste pogleda u tablici, upitu, obrascu, izvjetaju

Pogled na tablicu mijenja se putem alata Prikaz (View). Da biste tablicu prikazali u prikazu Dizajn (Design View),

pritisnite ikonu na kartici Polazno (Home).

Brisanje tablice, upita, obrasca, izvjetaja

U oknu s objektima, valja oznaiti objekt (tablica, upit, obrazac, izvjetaj) koji se eli obrisati i:

pritisnuti desnu tipku mia te iz brzog izbornika odabrati naredbu Izbrii (Delete); na kartici Polazno (Home) pod grupom Zapisi (Records) odabrati naredbu Izbrii (Delete).

Navigacija meu slogovima u tablici, upitu, obrascu

pritiskom na gumbe u navigacijskoj traci ; pritiskom na tipke: gore, dolje, lijevo, desno, PageUp, PageDown, Tab, Home, End; jednostrukim klikom na polje.

Sl.25 Okno s objektima

Sl.26 Kartica Datoteka (File) naredba Spremi (Save)



18

Sortiranje slogova u tablici, upitu, obrascu u rastuem, padajuem numerikom i abecednom redu

na kartici Polazno (Home) pod grupom Grupiraj i sortiraj (Sort&Filter) odabire se alat za uzlazno sortiranje ili alat za silazno sortiranje

;

ako ste oznaili polje kojem je kao tip podatka zadana numerika vrijednost (autonumber, number, currency), pritiskom na desnu tipku mia iz brzog izbornika odabirete Sortiraj od najmanjeg do najveeg (Sort Smallest to Largest) ili Sortiraj od najveeg do najmanjeg (Sort Largest to Smallest);

ako ste oznaili polje kojem je kao tip podatka zadan tekst, pritiskom na desnu tipku mia iz brzog izbornika odabirete Sortiraj od A do Z (Sort A to Z) ili Sortiraj od Z do A (Sort Z to A).

Sl. 27 Brzi izbornik naredbe za sortiranje numerikih vrijednosti



19

3.1. SLOGOVI

Dodavanje slogova u tablici

Potrebno je kliknuti na zapis oznaen zvjezdicom i upisati novog autora u polje AutorID ne moe se upisivati jer mu je kao tip podatka dodijeljen Samonumeriranje (AutoNumber) (sustav e automatski generirati broj).

Brisanje slogova u tablici

Potrebno je oznaiti redak koji se eli obrisati i pritisnuti tipku Delete.

Promjena podataka u zapisu

Potrebno je oznaiti podatak ili dio podatka koji se eli promijeniti, obrisati unos tipkom Delete i upisati novi podatak. Moe se samo oznaiti i slog te upisati novi podatak.

Brisanje podataka u zapisu

Potrebno je oznaiti podatak ili njegov dio i pritisnuti tipku Delete.

3. TABLICE

Sl. 28 Dodavanje novog zapisa



20

3.2. DIZAJN BAZE PODATAKA

3.2.1. OSNOVNE RADNJE

Kreiranje i imenovanje tablice

Tablicu se kreira putem kartice Kreiraj (Create) tako da se u grupi Tablice (Tables) odabere alat

.

Pritiskom na gumb Zatvori (Close) javlja se dijaloki okvir u kojem vas se pita elite li spremiti tablicu, a zatim dijaloki okvir Spremi kao (Save As) u kojem upisujete ime tablice.

Prikaz dizajn (Design View) - nakon to je odreen naziv polja, potrebno je kliknuti desno od njega u stupac Tip podatka (Data Type) i u padajuem izborniku odabrati odgovarajui tip podatka.

Tipovi podataka u poljima (esto koriteni):

Tekst (Text) prihvaa tekst i numerike znakove

Broj (Number) prihvaa iskljuivo brojeve

Datum/Vrijeme (Date/Time) unos datuma i vremena

Valuta (Currency) unos valutnih vrijednosti

Samonumeriranje (AutoNumber) sustav automatski generira redni broj za svaki zapis; nije doputen upis

Da/Ne (Yes/No)

Prikaz liste s podacima (Datasheet View) u odjeljku Alati tablice (Table Tools) pod karticom Polja (Fields) u grupi Oblikovanje (Formatting), klikom na padajui izbornik Tip podatka (Data Type)

Sl. 29 Dijaloki okvir Spremi kao (Save As)

Sl. 30 Prikaz dizajn - odreivanje tipa polja

Sl. 31 Prikaz liste s podacima - odreivanje tipa polja



21

3.2.2 RAD S POSTAVKAMA POLJA

Promjena postavki polja

Veliina polja (Field Size) - ako je polju kao tip podatka dodijeljen tekst, tu se upisuje veliinu polja (maksimalna veliina je 255 znakova).

Oblik broja (Format) ako je kao tip podatka polju dodijeljen broj, klikom na Oblik (Format) odluuje se za neki od ponuenih prikaza (openiti, postotak...).

Oblik datuma/vremena ako je kao tip podatka polju dodijeljen datum/vrijeme, klikom na Oblik (Format) odluuje se za neki od ponuenih prikaza datuma/vremena.

Sl. 32 Odreivanje veliine polja

Sl. 33 Odreivanje oblika prikaza broja

Sl. 34 Odabir oblika prikaza datuma/vremena



22

Zadana vrijednost (Default Value) ovim svojstvom odreuje se vrijednost koju e Access automatski unositi u tablicu (pr. sl. 35 - ako se nita ne upie, kao broj komada nekog proizvoda ispisivat e se 0).

3.2.3. PRAVILA ZA VALIDACIJU BROJEVA, DATUMA/VREMENA, VALUTE

Pravilo provjere valjanosti (Validation Rule) koristi se za provjeru unosa vrijednosti u polju. Ako ovdje upiete izraz < 50, sve brojeve koji su vei ili jednaki 50 neete moi upisati u ovo polje i aplikacija e vas na to upozoriti.

Prilikom pisanja pravila provjere valjanosti za datumska polja, ispred i iza svakog datuma stavlja se znak #. Npr. ako elite osigurati da se ne upisuju datumi izmeu 01.01.1970. i 01.01.1975., postavljate pravilo >#01.01.1970# And



23

3.2.5. PRIMARNI KLJU

Primarni klju je polje (polja) koje jednoznano identificira svaki zapis pohranjen u tablicu. Odreivanje primarnih kljueva je vrlo vaan dio projektiranja baze podataka i treba voditi rauna o tome da je on doista jedinstven za svaki zapis. Na sl. 37 primarni klju je polje ID koje kojem je kao tip podatka dodijeljen Samonumeriranje (AutoNumber) to znai da prilikom unosa sustav sam generira jedinstveni ID (broj) za svaki novi zapis.

Definiranje polja kao primarnog kljua (Design View)

Prije definiranja primarnog kljua potrebno je prijei u Prikaz dizajna (Design View), oznaiti polje koje e se definirati kao primarni klju i:

pod odjeljkom Alati tablice (Table Tools) u grupi Alati

(Tools) odabrati ikonu ;

Ili pritisnuti desnu tipku mia na odabranom polju i iz brzog izbornika odabrati naredbu Primarni klju (Primary key).

Uklanjanje primarnog kljua

pod odjeljkom Alati tablice (Table Tools) u grupi Alati (Tools) kliknuti na ikonu ;

Ili pritisnuti desnu tipku mia na odabranom polju i iz brzog izbornika odabrati naredbu Primarni klju (Primary key).

3.2.6. INDEKSIRANJE POLJA

Primarnim kljuevima se automatski dodjeljuju indeksi i dvostruki zapisi nisu doputeni. Svojstvo indeksiranja polja (Indexed) odreuje se u kartici Openito (General):

Ne (No) je zadana opcija za sva polja, osim primarnog kljua kojem se automatski dodjeljuje indeks bez dvostrukih zapisa;

Da (duplikati doputeni) - Yes (Duplicates OK) polju se postavlja indeks i doputa dvostruke zapise;

Sl. 37 polje ID primarni klju tablice Kupci



24

Da (bez duplikata) Yes (No Duplicates) indeksira polje i ne dozvoljava dvostruke vrijednosti.

3.2.7. DODAVANJE POLJA U TABLICU

Dodavanje polja u postojeu tablicu

U prikaz liste podataka (Datasheet View)

Potrebno je oznaiti stupac ispred kojeg se eli umetnuti polje i pritisnuti desnu tipku mia. Iz brzog izbornika valja odabrati naredbu Umetni polje (Insert Field).

U prikazu dizajna (Design View)

U odjeljku Alati Tablice (Table Tools), pod karticom Dizajn (Design), potrebno je odabrati ikonu ili oznaiti polje, pritisnuti desnu tipku mia i iz brzog izbornika odabrati naredbu Umetni

polje (Insert Field).

3.2.8. MIJENJANJE IRINE STUPCA U TABLICI

Na kartici Polazno (Home), pod grupom Zapisi (Records) valja odabrati naredbu , zatim u padajuem je izborniku kliknuti na irina polja (Field Width) i upisati irinu.

Sl. 38 Kartica Openito (General) - indeksiranje polja



25

4.1. OSNOVNE OPERACIJE

4.1.1. FUNKCIJA ZA TRAENJE ODREENE RIJEI, BROJA, DATUMA U POLJU

Funkcije Trai (Find) i Zamijeni (Replace) koriste se kada se eli pronai i zamijeniti male koliine podataka. Funkcije se nalaze na poetnoj kartici (Home) pod grupom Pronai (Find). Moe se doi do njih i preko tipkovnih preaca: Ctrl+F za funkciju trai te Ctrl+H za funkciju zamijeni.

Pretraivanje slogova

Polje u kojem se trai neki podatak je potrebno oznaiti, a zatim na poetnoj kartici

(Home) potraiti ikonu .

U okvir s tekstom Pronai ovo (Find What) valja upisati podatak koji se trai i pritisnuti gumb Pronai slijedei (Find Next).

Zamjena slogova

Nakon to je polje oznaeno, na poetnoj kartici (Home) potrebno je kliknuti na ikonu

.

U tekstualni okvir Pronai ovo (Find What) valja upisati podatak koji se eli pronai, a u Zamijeni ovim (Replace With), podatak kojim ga se eli zamijeniti. Zatim valja kliknuti na gumb Pronai sljedei (Find Next) i, kada ga MS Access pronae, kliknuti na gumb Zamijeni (Replace).

4. PRIKAZ INFORMACIJA

Sl. 39 Dijaloki okvir Find and Replace funkcija Find

Sl. 40 Dijaloki okvir Find and Replace funkcija Replace



26

4.1.2. FILTRIRANJE TABLICE I OBRASCA - RAD S FILTRIMA

Filtar se koristi za ogranienje prikaza podataka na samo odreene zapise, a da se pritom zada nekakav uvjet. Podaci koji ne zadovoljavaju taj uvjet nee se prikazivati.

Alat za filtriranje podataka nalazi se na kartici Polazno (Home), pod grupom Sortiraj i Filtriraj (Sort and Filter).

Potrebno je oznaiti polje koje se eli filtrirati i pritisnuti ikonu funkcije Filter. Primjerice, u otvorenom dijalokom okviru naredbom Text Filters (tip podatka u polju je tekst), birate uvjet Jednako (Equals) i u dijaloki okvir Prilagoeni filtar (Custom Filter) upisujete prezime na osnovu kojeg radite filtar

(npr. Cohen). U tablici e se prikazivati sve osobe s prezimenom Cohen.

Uklanjanje filtra s tablice, obrasca

Uklanjanje se obavlja pritiskom na oznaku filtra u filtriranom polju (sl. 43), odabirom naredbe Ukloni filtar s...(Clear filter from...).

Sl. 41 Filtriranje podataka u polju Prezime Sl. 42 Postavljanje uvjeta

Sl. 43 Uklanjanje filtra s polja Prezime



27

4.2. UPITI

emu slue upiti

Upiti (Queries) u Microsoft Access aplikaciji slue za izvlaenje podataka iz tablice koji su zadovoljili neki uvjet. Mogu sluiti i za promjenu podataka te analizu istih. Takoer, rezultati upita mogu biti izvori podataka za obrasce i izvjetaje.

4.2.1. KREIRANJE I IMENOVANJE UPITA IZ JEDNE TABLICE

Koritenjem odreenog uvjeta pretraivanja

Upite se moe kreirati ili uz pomou arobnjaka za upite ili uz pomo Dizajnera upita (Query Design). S Dizajnerom upita odreuje se podatke s kojima e se raditi, tablice ili upite iz kojih su ti podaci te se definiraju kriteriji.

arobnjak za upite (Query Wizard) i Dizajner upita (Query Design) se nalaze na kartici Kreiraj (Create) u grupi Upiti (Queries).

Za stvaranje jednostavnog upita, iz jedne tablice, valja pokrenuti Dizajner upita (Query Design) te prvo odrediti koju e se tablicu koristiti (moe se koristiti i prethodno pohranjene upite).

Odabrali smo tablicu Namjetaj za sljedei primjer:

Sl. 44 Kartica Kreiraj (Create)

Sl. 45 Tablica Namjetaj



28

Nakon toga, biramo polja koja elimo u upitu. Najjednostavnije je uz pomo metode povuci i pusti (drag and drop), a moemo i preko izbornika koji se pojavi kad kliknemo u jedno polje. U ovom sluaju smo dodali Opis, Vrstu i Cijenu.

Sada moemo dodati i neki kriterij, s tim da tekstualni kriteriji trebaju biti unutar navodnika. Za ovaj primjer smo odredili da nam upit ispie sve namjetaje koji su Chair (stolica).

I ovo je rezultat upita:

Koritenjem odreenog uvjeta pretraivanja

Za kreiranje upita iz dvije (ili vie) tablice, koristei odreeni uvjet, pratite sve korake iz gornjeg primjera, samo se koristi vie tablica. Uz to, tablice koje se koriste moraju biti vezane (imati relaciju) jedna s drugom. Npr. postoji tablica Kupci (koja ima polja ID, Ime, Prezime, Grad, Telefon, Adresa)

Sl. 46 Dijaloki okvir Prikai tablicu (Show Table)

Sl. 47 Dodavanje polja

Sl. 48 Postavljanje kriterija

Sl. 49 Rezultat upita



29

i Interesi Kupaca (koja ima ID proizvoda, ID Kupaca i Proizvod). Tablice su povezane preko polja ID Kupca. Radi se upit s kojim elite dobiti Ime, Prezime, te Proizvod.

Dakle, u prvom koraku dodajete tablice Kupci i Interesi Kupaca. U drugom koraku uz pomo drag and drop metode (ili izbornika) dodajete polja koja elite (Ime, Prezime iz tablice Kupci te Proizvodi iz tablice Interesi Kupaca) i pokreete upit.

4.2.2. DODAVANJE UVJETA U UPIT

Koristei jedan ili vie sljedeih operatora: = (jednako), (razliito od), < (manje od), (vee od), >= (vee ili jednako od)

U kriterije se moe dodati i operatore. Npr. iz tablice Namjetaj, moe se napraviti upit koji e ispisati sve cijene vee od 3.000 i za to se koristi operator >.

Rezultat upita je sljedei:

Isto tako, moe se koristiti i druge uvjete, koristei neke od sljedeih operatora: = (Jednako), (razliito od), = (vee ili jednako od).

Koristei jedan ili vie logikih operatora: AND (I), OR (ILI), NOT (NE)

Moe se imati i logike operatore: AND (I), OR (ILI) i NOT (NE).

Npr. NOT Chair kriterij pod Vrsta poljem e ispisati sve namjetaje osim stolica. Chair OR Clock e ispisati sve stolce i satove (Clock).

Sl. 50 Upit koji ispisuje sav namjetaj vei od 3.000

Sl. 51 Rezultat upita



30

4.2.3. DOKER ZNAKOVI I KAKO IH SE KORISTI U UPITIMA, * ILI %, ? ILI _.

Doker znakove obino se koristi s dijalogom Trai i zamjeni (Find & Replace) da se pronae i zamijeni podatke u Access bazi podataka, a moe ih se koristiti i u upitima.

* Podudara se s bilo kojim brojem znakova. Zvjezdicu se koristi na bilo kojem mjestu u rijei, npr.: tele* e pronai rijei telefon, televizor te telekomunikacije.

? Podudara se s bilo kojim abecednim znakom, npr.: c?sta e pronai rijei cesta i cista

[ ] Podudara se s bilo kojim znakom u zagradama, npr: c[ei]la e pronai rijei cesta i cista-

! Podudara se s bilo kojim znakom koji nije u zagradama, npr. b[!ae]la pronalazi bila i bola, ali ne bala ili bela.

- Podudara se s bilo kojim znakom u opsegu. Opseg se mora navesti u rastuem nizu. Npr. r[t-v]pa pronalazi rtpa, rupa i rvpa.

# Podudara se s bilo kojim numerikim znakom. Npr.: 19#3 pronalazi 1903, 1913, 1923 pa sve do 1983 i na kraju 1993.

4.2.4. UREIVANJE UPITA

Dodavanjem, mijenjanjem, brisanjem uvjeta

Za mijenjanje i brisanje uvjeta samo treba oznaiti uvjet te ga promijeniti upisivanjem ili izbrisati pomou tipke Delete.Za dodavanje vie uvjeta moe se koristiti logiki operator OR ili druga polja za kriterije, kao to je prikazano na slici ispod.

Postavljanjem ovog uvjeta, upit e ispisati sve stolice, satove i ormarie.

Upit prikazuje sve kupce iz Zagreba ili Splita kojima prezime nije Marui.

Sl.52b Postavljanje uvjeta upisivanjem operatora

Sl. 52a Postavljanje uvjeta



31

Dodavanjem, brisanjem, premjetanjem, skrivanjem, otkrivanjem polja

Polja u dizajnerskom pogledu se moe i dodavati, brisati, premjetati te skrivati/otkrivati. Dodavanje je ve objanjeno, dok za brisanje polja samo ga treba oznaiti (pozicionirati kursor mia na malo zaglavlje te kad se pojavi crna strelica koja pokazuje prema dolje, pritisnuti lijevu tipku mia) te pritisnuti tipku Delete.

Za premjetanje polja opet valja oznaiti polje te ponovno pritisnuti lijevu tipku mia. Kad se pojavi mali etverokut, moe se micati polje gdje se eli.

Za skrivanje/otkrivanje polja, valja samo oznaiti (ili odznaiti) potvrdni okvir Prikai (Show).

Sl. 53 Potvrdni okvir Show

4.2.5. POKRETANJE UPITA

Upit se pokree iz odjeljka Alati upita (Query Tools), pod karticom Dizajn (Design) u grupi Rezultati

(Results), klikom na naredbu Izvedi (Run) .

Rezultati upita se prikazuju u podatkovnoj tablici (Dynaset Dynamic Set) - selektirani i sortirani podaci prema upitu, iz jedne ili vie tabela, s time da se ne radi o fiksnoj tablici, nego o dinamikom pogledu na podatke, koje se moe i mijenjati i unositi nove.



32

Objekti baze podataka

Tablica (Tables) je najvaniji element svake baze, koristi se za pohranu podataka. Sastoji se od zapisa (slogova) koji su predstavljeni recima i polja koja su predstavljena stupcima tablice.

Upiti (Queries) korisniku omoguavaju pregled jedne ili vie tablica, sortiranje i selekciju podataka, dodavanje i brisanje podataka

Obrasci (Forms) se koriste za unos brisanje ili izmjenu podataka u tablicama pri emu se podaci vide u grafikom prikazu, a ne u tablicama.

Izvjea (Reports) se koriste prilikom pripreme podataka za ispis, ona predstavljaju izlaz baze podataka.

Makro naredbe (Macros) se koriste za automatizaciju akcija ili postupaka. One definiraju akcije koje se izvravaju kao odgovor na odreeni dogaaj (npr. pritiskom na gumb kojem smo dodijelili makronaredbu izvodimo upit).

Moduli (Modules) su blokovi programskog koda pisani u programskom jeziku VBA (Visual Basic for Applications).

5.1. OBRASCI

Obrazac je objekt baze podataka ija je uloga interakcija s korisnikom. Korisnik, pritom, ne vidi tablice ve obrasce koji prikazuju slogove, koje je na taj nain lake pregledavati i mijenjati.

Kreiranje i imenovanje obrasca

Ako imate oznaenu neku tablicu, nakon to pritisnete gumb Obrazac (Form) na kartici Kreiraj (Create), Access e automatski kreirati obrazac sa svim poljima iz tablice.

5. OBJEKTI



33

Obrazac se moe kreirati i pomou Dizajnera obrasca (Form Design) ili arobnjaka za obrasce (Form Wizard). U dizajnu valja sva polja runo dodavati te ih se oblikuje po elji.

5.1.1. UPOTREBA OBRASCA

Za unos novih slogova

Jedna od prednosti koritenja obrasca je i unos novih slogova bez koritenja tablice. Upotrebom gumba Novi prazni slog (New Blank Record) novi slog je ubaen.

Sl. 56 Gumb Novi prazni slog (New Blank Record)

Sl. 55 arobnjak za obrasce (Form Wizard) Design View

Sl. 57 Novi slog



34

Brisanje slogova

Nakon to ste se, koristei navigacijske gumbe, pozicionirali na slog koji elite obrisati (pritom se nalazite u Form View), kliknite na gumb koji se nalazi na kartici Polazno (Home), pod grupom Zapisi (Records).

Dodavanje, mijenjanje, brisanje podataka u obrascima

U obrascima se mogu mijenjati i brisati star podaci te dodavati novi. Potrebno je odabrati slog koji elite, oznaiti polje za unos te unijeti nove podatke ili obrisati stare uz pomo tipke Delete.

U obrascu iz primjera, ID namjetaja se automatski generira, Opis i Cijenu sami unosimo te biramo Vrstu od nekoliko ponuenih.

5.1.2. UREIVANJE ZAGLAVLJA I PODNOJA OBRASCA

Dodavanje i mijenjanje teksta u zaglavlju i podnoju obrasca najlake se moe obaviti u Prikazu dizajna (Design View) obrasca, dok se samo mijenjanje lagano moe obaviti i u Prikazu izgleda (Layout).

Potrebno je oznaiti tekst u zaglavlju ili podnoju te unijeti novi tekst.

Sl. 58 Dodavanje podataka u obrascu

Sl. 59 Unos teksta u zaglavlje



35

6.1. IZVJETAJI I IZVOZ PODATAKA

Jednostavno reeno, izvjetaji su ispisi popisa slogova tablica ili upita. Za tu svrhu moe se koristiti naredbu Ispis (Print), ali ako se eli postii profesionalniji izgled, koristi se izvjetaje.

6.1.1. IMENOVANJE I KREIRANJE IZVJETAJA BAZIRANOG NA TABLICI ILI UPITU

Kao i kod obrazaca, kada je oznaena neka tablica ili upit, pritiskom lijeve tipke mia na Izvjetaj (Report), Microsoft Access aplikacija e automatski generirati izvjetaj. I opet se moe koristiti arobnjak za izvjetaje (Report Wizard) ili sami dizajnirati izvjetaj od poetka u Dizajneru izvjetaja (Report Design).

Tablica Namjetaj je bila oznaena te smo dobili izvjetaj sa slike gore nakon upotrebe gumba Izvjetaj (Report).

6. IZVJETAJI

Sl. 60 Prikaz tablica i sadraja oznaene tablice



36

U Dizajneru izvjetaja (Report Design) poinjete dizajn od poetka te sami unosite polja i postavljate ih po elji.

arobnjak za izvjetaje (Report Wizard) vas kroz korake vodi kroz dizajn ime definirate sve elemente:



37

6.1.2. PODEAVANJE POLOAJA PODATKOVNIH POLJA I NASLOVA U IZVJETAJU

Mijenjanje rasporeda podatkovnih polja i naslova u izvjetajima najlake se obavlja u Prikazu dizajna (Design View). Oznai se polje i kada se pojavi kursor u obliku etiri strelice (gore, dolje, lijevo, desno), premjesti se polje gdje se eli pomou metode povuci i pusti (drag and drop).

6.1.3. PRIKAZ ODREENIH POLJA U IZVJETAJU GRUPIRANIH PREMA KRITERIJIMA: ZBROJA, MINIMUMA, MAKSIMUMA, PROSJEKA, BROJANJA, TOKAMA PREKIDA

U izvjetajima se mogu imati i polja za zbroj, minimum, maksimum, itd. Oznai se polje za koje se eli dobiti zbroj (ili ostalo), pritisne gumb Totals te odabere funkciju po elji. Pojavit e se polje sa zbrojem u Podnoju izvjetaja (Report Footer) koje se onda moe premjetati po elji.



38

6.1.4. UREIVANJE PODNOJA I ZAGLAVLJA

Kao i kod obrazaca, dodavanje i mijenjanje teksta u zaglavlju i podnoju obrasca najlake se obavlja u Prikazu dizajna (Design View) izvjetaja. Ponovno, samo se oznai tekst u zaglavlju ili podnoju te unese novi.

6.1.5. IZVOZ TABLICE ILI REZULTATA UPITA

Izvoz tablice u proraunsku tablicu (.xslx)

Potrebno je upotrijebiti alat koji se nalazi u grupi Izvoz (Export) kartice Vanjski podaci (External Data). Pritiskom na gumb Pretrai (Browse) odabire se naziv i lokaciju na koju e se spremiti radni list. Ako se kvaicom oznai opcije:

Izvezi podatke s oblikovanjem i rasporedom (Export data with formatting and layout) u veoj mjeri e se sauvati izgled i oblikovanje podataka u tablici.

Otvori odredine datoteke nakon zavretka operacije izvoza (Open the destination file after the export operation is complete) otvara radni list u koji su izvezeni podaci (dostupno ako je odabrana prethodna opcija).

Izvezi samo izabrane zapise (Export only the selected records) izvoze se samo oznaeni podaci (opcija je dostupna ako je oznaena opcija izvoza oblikovanih podataka).



39

Izvoz tablice u tekstualnu datoteku (.txt)

Potrebno je upotrijebiti alat koji se nalazi u grupi Izvoz (Export) kartice Vanjski podaci (External Data). Pritiskom na gumb Pretrai (Browse) odabire se naziv i lokaciju na koju e se spremiti tekstualni dokument.

Izvoz tablice u XML podatkovnu datoteku (.xml)

Potrebno je upotrijebiti alat koji se nalazi u grupi Izvoz (Export) kartice Vanjski podaci (External Data). Pritiskom na gumb Pretrai (Browse) odabire se naziv i lokaciju na koju e se spremiti XML datoteku. U dijalokom okviru Izvoz XML-a (Export XML) (sl. 68) kvaicom se oznaava opciju Podaci (XML) (Data (XML)).

Sl. 68 Dijaloki okvir Izvoz - Excel unakrsna tabela (Export Excel Spreadsheet)

Sl. 69 Dijaloki okvir Export XML



40

7.1. PODEAVANJE IZGLEDA ISPISA

Na kartici Datoteka (File) valja odabrati naredbu Ispis (Print), zatim kliknuti na Pretpredgled ispisa (Print preview). U grupi Izgled stranice (Page Layout) pritiskom na ikone Portret (Portrait) i Krajolik (Landscape) mijenja se orijentaciju stranice. Pritiskom na ikonu Veliina (Size) u grupi Veliina stranice (Page Size) mijenja se veliinu papira.

Pozivanje naredbe Ispis (Print):

preko kartice Datoteka (File), tako da se odabere naredbu Ispis (Print);

kombinacijom tipki Ctrl + P;

pritiskom na gumb ako se nalazite u Pretpregledu ispisa (Print preview).

7. ISPIS

Sl. 70 Pretpredgled ispisa (Print preview)

Sl. 71 Izbornik Datoteka (File)



41

7.2. POSTAVKE ISPISA

Opseg ispisa:

Sve (All) ova se opcija upotrebljava za ispis itave tablice;

Ispii zadani raspon (Pages From) ispisuje zadani raspon stranica;

Odabrane zapise (Selected Records) ispisuje samo oznaene dijelove tablice.

Broj primjeraka:

Ako npr. tablicu elite ispisati u nekoliko primjeraka, u okviru Broj Kopija (Number of Copies) odreujete broj primjeraka.

7.3. ISPIS SLOGOVA UPOTREBOM IZGLEDA OBRASCA

Primjerice, ako elite ispisati zapise od 4 do 8, pozicionirat ete se na zapis 4, kliknuti na* Bira sloga (Record Selector), pritisnuti tipku Shift i navigacijskim gumbom se kretati do zapisa 8. Otputate tipku Shift i na kartici Datoteka (File) odabirete naredbu Ispis (Print).

7.4. ISPIS KREIRANOG UPITA

Nakon to ste dvostrukim klikom otvorili upit, na kartici Datoteka (File) odaberete naredbu Ispis (Print) i ako ne trebate namjetati postavke ispisa, kliknete na Brzi

ispis (Quick Print). Gumb Brzi ispis (Quick Print) moete dodati u Alatnu traku brzog pristupa (Quick Access Toolbar), tako da vam bude na dohvat ruke.

*Postavljanje gumba na alatnu traku obavljate tako da kliknete na strelicu s desne strane alatne trake i u izborniku odaberete Quick Print.

Sl. 72 Dijaloki okvir Ispis (Print)

Sl. 73 Dodavanje gumba Quick Print



42

7.5. ISPIS IZVJETAJA

U navigacijskom oknu oznaite izvjetaj koji elite ispisati, pritisnete desnu tipku i u brzom izborniku odaberete naredbu Ispis (Print).

Sl. 74 Navigacijsko okno (Navigation pane)



43

Ovaj prirunik je namijenjen za uenje uz materijaleobjavljene na sljedeim linkovima:

* Skripta:

http://www.itdesk.info/Microsoft Access 2010 skripta.pdf

* Video-prezentacije koje prikazuju rad u Microsoft Access 2010 su na sljedeim linkovima: http://www.itdesk.info/hrvatski/microsoft-access-2010-1/ http://www.itdesk.info/hrvatski/microsoft-access-2010-2/

* Probni ispit za 5. modul je objavljen na linku: http://www.itdesk.info/primjeri ispita/primjer ispita modul 5.pdf

* Video-prezentacija koja prikazuje rjeavanje primjera ispita modula 5 se nalazi na linku: http://www.itdesk.info/hrvatski/baze-podataka-microsoft-access-2010-video-rjesenja-ispita/

* Kvizovi koje korisnici/ce sami rjeavaju:

http://www.itdesk.info/hrvatski/baze-podataka-kviz-1/ http://www.itdesk.info/hrvatski/baze-podataka-kviz-1/



44

Nad svim programima i uslugama navedenim na webstranici ITdesk Home na web adresi ITdesk.info iskljuivo pravo posjeduju njihovi autori/ce. Microsoft, Windows, i Windowsxx su registrirani zatitni znakovi tvrtke Microsoft Corporation. Ostali zatitni znaci koriteni na ITdesk Home Web stranicama su iskljuivo vlasnitvo njihovih vlasnika/ca. Ukoliko imate pitanja vezana uz uporabu ili redistribuciju bilo kojeg programa, molimo kontaktirajte autore/ice dotinog programa. Sva dodatna pitanja poaljite na [email protected].

Ove webstranice sadravaju linkove na ostale webstranice ili izvore. ITdesk.info tim NIJE odgovoran za tekstualni i/ili reklamni sadraj, odnosno za proizvode koji su na tim webstranicama /izvorima ponueni, kao sto NIJE odgovoran niti za sadraj koji je putem njih dostupan; mogunost koritenja ili tonost sadraja. Linkove koristite na vlastitu odgovornost. Takoer, ITdesk.info tim ne garantira:

da je sadraj na ovim webstranicama osloboen od pogreaka ili pogodan za svaku svrhu,

da e ove webstranice ili web usluge funkcionirati bez pogreaka ili prekida,

da e biti odgovarajui za Vae potrebe,

da implementacija takvog sadraja nee naruavati patente, autorska prava, zatitni znak ili ostala prava neke tree strane.

Ako se ne slaete s ovim opim uvjetima koritenja ili ako niste zadovoljni webstranicama koje pruamo, prekinite s koritenjem ovih webstranica i web usluga. ITdesk.info tim nije odgovoran Vama, niti treim osobama za bilo koju nastalu tetu, bila ona direktna, indirektna, sluajna ili posljedina, povezana s ili proizlazei iz Vae uporabe, pogrene uporabe ovih webstranica ili web usluga. Iako Vae potraivanje moe biti bazirano na garanciji, ugovoru, prekraju ili nekom drugom pravnom uporitu, neovisno o naoj obavijetenosti o mogunosti nastanka takve tete, oslobaamo se svake odgovornosti. Prihvaanje ogranienja nae odgovornosti nuan je preduvjet koritenja ovih webstranica i web usluga.

Svi softveri navedeni u ovom ili drugim dokumentima objavljenim na stranici ITdesk.info su navedeni samo za edukativne svrhe ili kao primjer te mi, na bilo koji nain, ne preferiramo navedeni softver u odnosu na neki drugi softver. Bilo koju izjavu da neki navedeni softver preferiramo vie u odnosu na drugi, koji se spominje ili ne spominje u materijalima, smatrat e se kao lani iskaz. Nau izravnu i bezrezervnu podrku imaju jedino softveri otvorenog koda (open source) koji omoguuju korisnicima/cama da bez prepreka postanu digitalno pismeni, koriste raunalo i sudjeluju u modernom informatikom drutvu.

8. OPI UVJETI KORITENJA

Webstranicu www.ITdesk.info je pokrenula udruga Otvoreno drutvo za razmjenu ideja - ODRAZI u sklopu aktivnog promoviranja ljudskog prava na slobodan pristup informacijama te ljudskog prava na edukaciju.

Slobodno kopirajte i distribuirajte ovaj dokument, uz uvjet da ne mijenjate nita u njemu!

Nakladnik: Otvoreno drutvo za razmjenu ideja

(ODRAZI), Zagreb

ISBN: 978-953-56758-4-6

projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

priručnik baze podataka microsoft access 2010

Documents