prirucnik - kliziste - 13 10 2014

1dr.sc. Rejhana Dervievi

dr.sc. Zijad Ferhatbegovi

IVJETI NA KLIZITU

Tuzla, septembar 2014.

2ImpresumIVJETI NA KLIZITU - Drugo dopunjeno izdanje prirunika KAKO IVJETI NA KLIZITU

IZDAVA:Transkulturna psihosocijalna obrazovna fondacija - TPO fondacijaVilsonovo etalite 10, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovinawww.tpo.ba

AUTORI:dr.sc. Rejhana Dervievidr.sc. Zijad Ferhatbegovi

PRIPREMA:Read Grbovi

TAMPA:GRIN, d.o.o. - Grafiko-izdavako drutvo Graanica

TIRA:1.000 kom.

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

551.435.62(035)624.131.537(035)

DERVIEVI, Rejhana

Kako ivjeti na klizitu / Rejhana Dervievi, Zijad Ferhatbegovi. - 2. dopunjeno izd. -Sarajevo : TPO fondacija, 2014. - 40 str. : ilustr. ; 21 cm

Bibliografija: str. 38.

ISBN 978-9958-9990-7-9

1. Ferhatbegovi, Zijad

COBISS.BH-ID 21585926

3Klizita koja su se reaktivirala, kao i brojna druga koja su nastala usljed obilnih padavina i poplava umaju 2014. godine ponovo su ukazala iroj javnosti na katastrofalne i svestrane posljedice ove nepogode.Klizanje tla je ve odavno postalo na svakidanji problem.

Sa svojim nekonanim obiljejem u kontekstu drugih prirodnih katastrofa, klizita nisu samo jezovitau trenucima kada se dogaaju nego i godinama poslije, kada se zbrajaju uinjene tete i pokuavajusanirati posljedice katastrofe. Prirodne nesree pokazuju zapravo da ovjek u borbi sa silama prirode idalje gubi bitke. Nemaran i pogrean odnos prema zakonima prirode je jedan od najeih i glavnihuzroka koji dovode do pojave klizita, pa je ovjek postao prirodi najvei neprijatelj. Jedino od egamoemo poeti smo mi sami.

Ima li nae krivnje zbog bespravne gradnje, neadekvatne vodovodne i kanalizacione mree, neplanskesjee, pljake i devastacije naih uma, divljih deponija? Jesu li regulisana korita naih potoka i rijeka,iste li se odvodni kanali, ahtovi, odvodni propusti ispod puteva i pruga?

ta mi moemo uiniti da sprijeimo i saniramo klizanje terena? Zato je vana planska gradnja,poumljavanje, planska sjea uma, zauzdavanje i kanalisanje oborinskih voda...

Prevencija je uvijek jeftinija od lijeenja, odnosno otklanjanja posljedica.Nekad su se redovno poumljavale ledine i proplanci.Oduvijek se prema vegetaciji moglo prepoznati da li je tlo izloeno vlazi ili sui.Niko se ne moe porediti sa ednom bukvom koja dnevno moe popiti 4-6 litara vode iz zemlje. Moe

i ovjek, ali ne iz zemlje, a ovjeka ne moemo posaditi.Ratni uslovi i velike migracije stanovnitva dovele su i do bespravne gradnje tako da su klizita postala

i posebna socio-ekonomska i ekoloka kategorija. Priprema dopunjenog izdanja Prirunika ostvarenaje u okviru projekta TPO Fondacije Sarajevo "Psihosocijalna pomo u BiH" koji se realizira u saradnji saVolonterskim centrom Univerziteta u Tuzli, s namjerom da se na jednostavan, brz, ispravan i razumljivnain stanovnitvo obui u nainu ivljenja na terenima ugroenim klizitem.

Prirunik ukazuje na mehanizam nastanka klizita, uzroke koji mogu dovesti i doprinijeti pokretanjuzemljanih masa, kao i preventivne mjere koje je potrebno preduzeti u cilju spreavanja i otklanjanjatete.

Namjera autora je bila pribliiti pojam klizita obinom itelju, poduiti ga kako prepoznati klizite,te predloiti praktine mjere prevencije, kao i privremenu sanaciju zemlje oko kue, radionice, tale,njive, vonjaka. Graevinska dozvola nije garancija da tlo nee kliznuti. Ko namjerava graditi objekatna padini, trebao bi prethodno uraditi odgovarajua istraivanja. Takva gradnja jeste skuplja, ali jesigurnija.

Ovo nije Prirunik po sistemu uradi sam u svakoj prilici i svugdje. Problemi klizanja su sloeni pa seza svaki sluaj veih klizanja preporuuje traenje strune pomoi specijaliste, kako ne bi bili ugroeniljudski ivoti i materijalna dobra.

UVOD

4TA JE KLIZITE

TA JE KLIZITE

Termin klizite (sjelina, plazina, puzina, ru) u optem smislu, obuhvata mnotvo razliitih pokretazemljane mase niz prirodne padine i vjetake kosine. Klizita i pokretanja masa mogu uzrokovati ljudskertve, unitenje materijalnih dobara ili poremeaj ljudskih djelatnosti.

I usluaju kad nisu katastrofalna, klizanja predstavljaju ozbiljan problem, jer uzrokuju ekonomske ilisocijalne gubitke, direktne ili indirektne, na privatnim i/ili javnim dobrima. Direktne tete nastaju utrenutku aktiviranja klizita, ruenjem i oteenjem objekata i ljudskim gubicima (smrt ili povreda) napodrujima zahvaenim klizitima. Indirektne tete se iskazuju i kroz due vremensko razdoblje usmanjenju vrijednosti nekretnina u ugroenim podrujima, gubitkom produktivnosti zbog oteenjana dobrima ili prekidom saobraaja i konano, znatnim trokovima sanacije teta. Nesrea nikad nedolazi sama; mnoga klizanja povezana su s drugim istovremenim nepovoljnim dogaajima: bujicama,erozijom tla, poplavama itd.

Ono to klizita ini tako stranim je da se ona esto javljaju sa vrlo malo ili bez ikakva upozorenja ida u vrlo kratkom vremenu iza sebe mogu ostaviti smrt i razaranje.

Klizita nastaju procesima klienja i definiu se kao kretanje zemljine mase prirodne padine i vjetakekosine pod direktnim uticajem gravitacije.

Osnovni elementi klizita su prikazani na slikama 1-5:

- klizno tijelo ili klizna masa (cjelokupno tlo ili stijenska masa otkinuta od svoje podloge i pokrenuta niz padinu ili kosinu),

- klizna ploha (povrina koja odvaja klizno tijelo od zdrave podloge i du koje se kree masa koja je kliznula),

Sl. 1. Elementi klizita

pukotinaodlamanje

eoni oiljak

kretanje zemljanemase

noica klizita

tlo

trbuh klizitaklizna plohaodlomljeni blok

5TA JE KLIZITE

- trbuh klizita (ispupeni dio kliznog tijela),- noica klizita (najnia taka klizne mase) i- eoni oiljak klizita (odsjek vidljivog dijela klizne povrine).

Sl. 5. Noica klizitaSl. 4. elo klizita

Prema mehanizmu kretanja, razlikuje se nekoliko osnovnih tipova klizanja: klizanje (u uem smislurijei), odronjavanje, prevrtanje i teenje (slika 6).

Sl. 6. Osnovni tipovi klizanja

odronjavanje prevrtanje teenje

Sl. 2. Pukotine istezanja na asfaltu Sl. 3. Pukotine istezanja i otkidanja

6Odronjavanje je odvajanje mase sa strmih padina po povrini, kad dolazi do slobodnog padastijenskog materijala, prevrtanja ili kotrljanja.

Prevrtanje je rotacija (prema naprijed) odvojene mase oko ose koja se nalazi u njenoj bazi ili u blizinibaze; ponekad moe biti izraeno kao jo meusobno prislonjeni odvojeni blokovi. Prevrtanje moeprethoditi ili slijediti nakon odronjavanja ili klizanja.

Teenje je raznovrsno kretanje sa znatnim varijacijama brzine i sadraja vode. Teenje esto poinjekao klizanje, odronjavanje ili kao prevrtanje na strmim padinama, pri emu dolazi do brzog gubitkakohezije pokrenutog materijala.

Skoro sva klizita nastaju kao posljedica naruavanja vjekovne prirodne ravnotee na nagnutimpovrinama terena. Mnoga klizita izazvana su ljudskom djelatnou, izvoenjem zemljanih radovakojima se mijenja oblik i optereenje, ili optereenje povrine terena, ali i drugim aktivnostima kojenaizgled nemaju direktnog uticaja na ravnoteu masa. Takva klizita mogu se sprijeiti ili minimiziratiteta koju e ona izazvati kada se sistematski proue posljedice namjeravane aktivnosti i projektujuodgovarajue mjere za uspostavljanje poremeene prirodne ravnotee.

Klienje padina moe:- otetiti i ugroziti pojedine objekte i naselja, djelimino ili potpuno.

Sl. 9. Uniteni stambeni objekti

Sl. 7. Prevrtanje Sl. 8. Teenje i klienje

TA JE KLIZITE

7- zatrpati ili suziti rijena korita, izazvati poplave, ugroziti stanovnitvo, imovinu i privredne djelatnosti

- ugroziti sigurnost saobraaja na dui ili krai vremenski period ili ga potpuno prekinuti

Sl. 11. Zatrpavanje rijenog korita i pojava poplave

Sl. 10. Naselja ugroena klizanjem

a) b)

c)

Sl. 12. Oteenje saobraajnice Sl. 13. Klizite iznad pruge

TA JE KLIZITE

8- degradirati ili unititi poljoprivredno zemljite i ume na padinama

- unititi ili otetiti sakralne objekte

Sl. 15. Degradirana poljoprivredna zemljita

Sl. 16. Oteena crkva i mezarje

Sl. 14. Prekinuta saobraajnice

TA JE KLIZITE

9KAKO I GDJE NASTAJE KLIZITE

Klienje tla je proces koji se moe desiti u bilo koje vrijeme i skoro na svakom mjestu. Iako mnogi klienjedovode u vezu sa strmim i nestabilnim padinama, ono se moe pojaviti i na blago nagnutom terenuzavisno od geolokog sastava terena i drugih uslova.

Kod gotovo svih padina neizbjena je degradacija uslijed prirodnog procesa troenja-raspadanja itransporta materijala niz padinu. Na veini padina to je kontinuirani, vrlo spori proces. Ipak, neka klizanjase dogaaju kao iznenadni dramatini dogaaj na padinama koje su prije toga dugo vremena bile stabilne.U oba ova sluaja rezultat je isti; klizita su samo jedan zavrni dogaaj u cijelom nizu prirodnih procesa.

Mnogi faktori dovode do pojave klizita, a meu njima su najei:- poveanje nagiba padine- promjena nivoa podzemne vode- smanjenje vrstoe materijala u kosini- dodatno optereenje padine.

Do poveanja nagiba kosine dolazi zbog:- potkopavanja noice kosine erozijskim djelovanjem rijeke ili bujice- nasipavanja materijala na gornjim dijelovima kosine- kopanja duih zasjeka ili usjeka na donjem dijelu kosine.

Sl. 17. Primjer nestabilne padine

Strmo usjeene padine

Padina preoptereena objektima

Nema drenanog sistema

Nema ili nije ureen odvod voda sa oluka

Oteena vodovodna i kanalizaciona mrea

Loa drenaa povrinskih voda

Otpad u jarugama i drenanim kanalima

Krenje uma i ogoljavanje

KAKO I GDJE NASTAJE KLIZITE

10


Do promjene nivoa podzemne vode u kosini moe doi zbog:- porasta nivoa vode uz noicu kosine, npr. usporavanjem vode rijeke uz njezinu noicu- promjene vegetacije na povrini terena (krenje ume i ogoljavanje, pretvaranje panjaka u oranice,

vonjake i sl.)- veih klimatskih promjena (obilne padavine nakon dugotrajnog sunog perioda)- loe dreniranih povrinskih voda, nekontrolisanog razvoenja vode po padini

Do promjene vrstoe materijala u kosini dolazi zbog oslabljenosti materijala koje je posljedicapromijenjenih fiziko-mehanikih karakteristika izazvanih prirodnim procesima (slika 19).

Dodatno optereenje padine nastaje usljed izrade platoa, nasipa ili formiranjem deponija i jalovita,stambenih i dr. objekata i sl.

Pored navedenih faktora kao est uzrok pojave klizita je i nepostojanje regulacionog plana komunalneinfrastrukture, te dotrajala i oteena vodovodna i kanalizaciona mrea.

Sl. 19. Klizite u raspadnutim krenjacimaSl. 18. Neregulisana odvodnja povrinskih voda

Sl. 20. Neregulisana odvodnja voda iz oluka

11


Sl. 21. Poveanje nagiba padine - vea mogunost pojave klizita

NAGIB PADINE

Nagib padine moe biti jedan od uzroka klizanja. Generalno reeno, strmija kosina, manja stabilnost.To znai da e se klizite pojaviti prije na strmim, nego na blagim padinama.

Brojni procesi mogu izazvati poveanje nagiba padine. Najei je usijecanje vodenog toka, odnosnoprirodno potkopavanje (slika 22) to za posljedicu ima pomjeranje baze (osnove) padine i poveanjeugla padine.

Zasijecanje padine (slike 23 i 24) moe izazvati pojave klizita prilikom izvoenja razliitih graevinskihradova izrada puta, kue i sl.:

Sl. 24. Padina zasjeenaizgradnjom kue

Sl. 23. Izrada puta

Sl. 22. Klizite koje je nastalo usijecanjem vodenog toka

prvobitni izgled padineoiljak

klizna ploha

a) b)

c)

12

Klizita i odroni vrlo su esti problemi koji prate izgradnju puteva u brdskim i planinskim podrujima.Prilikom zasijecanja terena od velike vanosti je obratiti panju na poloaj slojeva u profilu tla.

Kao to je prikazano na slici. 25, ako je padslojeva paralelan nagibu padine za oekivati jepojavu klizita. S druge strane, ukoliko slojevipadaju na suprotnu stranu, mogunost pojaveklizita je daleko manja, ali ne i potpunoiskljuena.

RASPADANJE IKLIMATSKI FAKTORI

Klizita se ee javljaju u nevezanom ili slaboovrslom materijalu nego u vrstim stijenama.Svaka stijena na zemljinoj povrini podlijeeraspadanju. Zavisno od sastava, neke stijene sebre raspadaju od drugih tako da klimatski faktoriimaju vanu ulogu u veliini i tipu raspadanja.

U tropskim predjelima, gdje su temperaturezraka visoke, sa obiljem kinih padavina, efektiraspadanja dostiu dubinu nekoliko desetinametara. U predjelima sa dugim i toplim ljetima,sa neznatnim padavinama, zona raspadanja jeobino znatno plia.

Sl. 25. Zasijecanje padine u odnosu na pad slojeva

Sl. 26. Otkidanje i klizanje bloka

Sl. 27. Raspadanje (troenje) stijena

Pad slojeva

Stabilno NestabilnoUklonjena masa


13

Meutim, lokalne intenzivne kie mogu donijeti velike koliine vode u vrlo kratkom vremenskom periodu.U podrujima sa slabom vegetacijom dolazi do naglog oticaja koji vrlo esto rezultira teenjem.

Takoe, padine okrenute ka jugu vie su podlone klizanju od onih okrenutih ka sjeveru. Razlog ovome jeto su padine okrenute ka jugu due izloene, djelovanju sunevih zraka, pa je time i isuivanje padine bre.

SADRAJ VODE

Koliina vode u stijeni ili tlu utie na stabilnost padine. Velike koliine vode nastale otapanjem snijegaili obilni pljuskovi u velikoj mjeri poveavaju mogunost pojave klizita. Dodatna teina (optereenje)koju voda daje padini moe biti dovoljna da izazove kretanje zemljane mase. Npr. padine izgraene odglinovitog materijala (slika 30) su obino prilino stabilne, ali kad su nakvaene, vrlo brzo gube svojaprvobitna geotehnika svojstva, te postaju nestabilne.

To se deava zato to su gline izgraene od vrlo sitnih estica izmeu kojih su jo sitniji kapilari u kojeulazi voda, zbog ega glina bubri, odnosno poveava svoju zapreminu. Zbog toga estice gline, kad senakvase, lako klize jedne preko drugih. Iz tog razloga, glinovite stijene esto predstavljaju sloj prekokojeg se kliu stijene koje se nalaze iznad njih.

Sl. 28. Teenje

Sl. 29. Teenje izazvano obilnim padavinama


14

VEGETACIJA

Uklanjanje vegetacije bilo prirodnom ili ljudskom aktivnou je glavni uzrok mnogih pokretanja masa inastajanja klizita.

Krenje uma uzrokuje ogoljavanje padina na kojima tlo ostaje izloeno eroziji vode i vjetra. Gole padinesu mnogo podlonije eroziji koja na kraju moe dovesti do klizanja. Vegetacija utie na stabilnost padine nanekoliko naina. Upijajui vodu za vrijeme velikih padavina vegetacija smanjuje vodozasienje padinskogmaterijala i veliinu sile smicanja koja obino dovodi do pokretanja zemljanih masa. Drvee svojom kronjom,zajedno s niskom vegetacijom, ublaava razorno djelovanje kinih kapi koje direktno utiu na prenoenjesitnih estica s viih u nie dijelove nagnutih terena. Pored toga, korijenje biljaka stabilizira padinu jer vezujeestice zemlje i dri tlo. Za vrijeme obilnih padavina u tlu prezasienom vodom, biljke sa plitkim korijenjemne mogu drati padinu na mjestu i neke njene dijelove koji klize.

Treba voditi rauna da se za sadnju odaberu biljke koje su karakteristine za podruje, znai one kojesu prilagoene na klimu i nivoe podzemne vode. Pri izboru vrste drvea treba birati vrste koje brzo rastui imaju snane ile. Ipak, ovakve vrste ne bi smjele uzrokovati, kad narastu, kidanje tla. Ako bi svojiomkronjom izlagale veliku povrinu, drvee bi se lomilo, obaralo i inilo tetu tlu na kojem raste.

Sl. 30. Uticaj padavina na razliit sastav i pad slojeva

voda prolazi kroz pukotine i proiruje ihvoda prolazi kroz tlo i pjear, vlaeisloj gline koji bubri i postaje klizav

Sl. 31. Uloga vegetacije

Korijenje upija vodu iuvruje tlo

Isparavanjem se tlo isuuje

vegetacija usporavaoticaj vode i kao filter

zadrava esticezemlje

potencijalnaklizna ploha

korijenje stabilizira potencijalnu kliznu plohu


15

PREOPTEREENJE PADINE

Preoptereenje padine skoro uvijek je rezultat ljudske aktivnosti i obino je posljedica izgradnje razliitihobjekata, istresanja, ispunjavanja ili zasipavanja, navodnjavanja i sl. Dodatna teina stvorenaoptereenjem poveava pritisak vode u materijalu koji onda smanjuje njegovu silu smicanja slabeipadinski materijal.

Izgradnja tekih objekata na padinama zahtijeva posebne mjere. Da bi se sprijeilo pomjeranje ipadine i graevine, temelji moraju biti ugraeni kroz raspadnuti pokriva, sve do osnovne stijene(stabilne podloge).

GEOLOGIJA I STABILNOST PADINE

Odnos izmeu topografije igeologije jednog podruja jeznaajan u odreivanjustabilnosti padine.

Pad slojeva (slika 33) smatrase nepovoljnim ako su slojevinagnuti u pravcu pada terena,ali tako da se njihov padpoklapa ili da je vrlo blizaknagibu prirodne padine.

Sl. 32. Ugroenost padine izvoenjem graevinskih radova

Sl. 33. Stabilnost potpornog zida od razliitog pada slojeva


16

Takav poloaj slojeva gline i glinca, laporca,glinovitih pjeara i dr. na vlagu osjetljivihgeolokih masa uslovljavaju stvaranje i razvojmasovnih klizita ne samo u vjetakim zasjecimai usjecima ve i na prirodnim nagibima dolinskihstrana.

To znai da je i litoloki sastav terena (vrstestijena u profilu tla) takoe veoma vaan.

Ako je pravac pad slojeva slian nagibu padine, voda se moeprocjeivati du ravnina slojevitosti smanjujui koheziju i trenje meususjednim slojevima. To je posebno izraeno kada se radi o glinovitimslojevima, jer gline postaju klizave kada su vlane.

Sl. 34. Pad slojeva paralelan je nagibu padine

Sl. 35. Stabilnost padine ugroena nepovoljnim padom slojeva i litolokim sastavom

nagib padine

pad slojeva

a)

b)

c)

d)


17

Najvaniji faktor u eliminaciji ili minimiziranju teta koja mogu izazvati klizita je detaljno geolokoistraivanje terena. To ukljuuje kartiranje, razliite analize tla i stijena i izradu karti stabilnosti sanaznaenim podrujima uslovno stabilnih i nestabilnih terena. Na taj nain mogu se identificirati iizbjei stara klizita, kao i podruja za koja postoji sumnja da bi se klizite moglo pojaviti.

Nijedno se klizite ne razvija odjednom. Prije nego se klizite razvije, pojavljuju se pukotine u oblikukrunog luka na gornjem - eonom dijelu padine ili kosine. To su tzv. pukotine istezanja i obino suotvorene. Sljedea faza procesa klizanja je faza stvaranja i postanka pukotina otkidanja. U ovoj fazipostanka klizita nekad se moe uti pucketanje kao znak dolazee opasnosti.

Nakon formiranja ovih pukotina dolazi do brzog pomicanja i smicanja kliznog tijela niz padinu.Udubljenja nastala na kliznom tijelu koje je skliznulo niz padinu redovno su ispunjena vodom (slika37). Drvee koje se nalazi na kliznom tijelu uvijek je nagnuto u smjeru klizanja.

KAKO PREPOZNATI KLIZITE

Sl. 36. Pokazatelji klizanja


nageto drvee

zabareno tlo

oiljak

klizna plohapukotine i deformacije na putu

iskrivljena ograda

izboinanagnuti stubovi

zategnute ice nadalekovodima

pukotine na zidovima, stropui oteenje na temeljima

18


Uslovno stabilni i nestabilni tereni mogu se prepoznati po odreenim karakteristinim indikatorimakao to su:

- strm nagib padina izgraenih od slabo vezanih ili nevezanih sedimenata, osobito onih koje imaju udubljen oblik,

- velika razruenost reljefa, sa raznovrsnim mikroreljefnim oblicima koji se esto i nepravilno smjenjuju,

- duboke i strmo usjeene doline i jaruge, naroito u slabo vezanim, nevezanim i mehaniki jae oteenim kamenitim stijenskim masama,

- vertikalno usjeene obale povrinskih tokova, jaruga i vododerina, - podsjeene noice padina i strme obale rijeka i jezera,- zatalasan izgled padina, koji nije posljedica denudacije i normalne erozije padina,

- stepenast reljef sa uim ili irim pukotinama ili samo prslinama, tzv. rave zemlje,- stijenske mase ija se fizika svojstva brzo i lako mijenjaju pod uticajem atmosferilija i ostalih

spoljanjih inilaca,

Sl. 37. Pojava vode u kliznom tijelu

Sl. 38. Zatalasane padine

19


- znatna mehanika oteenost stijenskih masa, sa dvije ili vie grupa prslina ili pukotina, od kojih je bar jedna sa blaim nagibom od nagiba padine,

- postojanje rasjeda ili rasjednih zona koji e biti zasjeeni pri izvoenju zemljanih radova,- debele naslage povrinskog raspadnutog materijala preko iskoene podloge,- znatna zavodnjenost poplavnih terena sa strmijim nagibom reljefa,- velike i nagle oscilacije (izdizanje i sputanje) nivoa rijeka, jezera i vjetakih akumulacija, pri

njihovom punjenju i naroito brzom pranjenju,- pojava grupe ili niza izvora po padini koji se razlijevaju,- pojava pitevina ili uopte raskvaenih stijenskih masa na strmoj padini ili kosini zasjeka, usjeka ili

nasipa,- pojave smiuih pomjeranja, krivljenja (slika 39) i uopte promjene napona u objektu, a naroito

na kontaktu sa podlogom, usljed promjene naponskog stanja u podlozi,

- pojave prslina, pukotina (slika 40) i dr. deformacija na zgradama, potpornim zidovima, mostovima i dr. objektima,

Sl. 39. Smicanje i razmicanje potpornog zida

Sl. 40. Oteenja na objektima

- krivljenje ograda njiva, remeenje reda uredno posaenih voaka,

- smicanje bunara,

- zatezanje ica izmeu telefonskih ili elektrinih stubova,

Sl. 41. Iskrivljena ograda

Sl. 43. Nagnuti stubovi

Sl. 42. Smicanje i krivljlenje bunara

20


21

- bioloka ogoljenost strmih padina, tj. dijelova terena bez trave i umskog bilja unitenog ranijim klienjem,- pojava krivih stabala, tzv.pijana uma,

- pojava evara (rogoz), zukve, podbjela i druge barske i podbarske vegetacije po padini (slike 46 i 47),- pojava vrbe, johe i dr. vrsta listopadnog drvea po strmim padinama, a koje inae raste na terenima

sa vodom plitko ispod povrine terena.

Neke biljke pomau da se razjasne pojave vode na povrini, posebno ako se teren pregleda ljeti.Podbjel (konjsko kopito), neke vrste paprati i preslica vole veoma vlano tlo i redovno se nalaze naklizitima, te slue za prepoznavanje vlanih zona na povrini terena (klizite i njegova okolina).

Koliko su povrine sklone procesima klizanja moe se ocijeniti i po pojavama korovske vegetacije.Kako je veina klizita zasiena vodom razumljivo je da na takvom terenu rastu biljne zajednice kojimapogoduje voda. Barska i podbarska vegetacija javljaju se na relativno blagim padinama.

Ako se na padini naizmjenino smjenjuju ispupeni i udubljeni dijelovi, kako uz padinu, tako i poprenona nju, to je znak da je podlona klizanju. Naborani dijelovi padine, sa ili bez otvorenih pukotina, ukazujuna prisustvo klizita.

Uslovno stabilne padine su padine izgraene od uslojenih stijena, glinovito-laporovitog sastava,nagnutih u pravcu pada terena, zatim padine prekrivene osulinama i prokvaeni dijelovi padina.Nedovoljno stabilnim treba smatrati i padine izgraene od slojeva raznovrsnog sastava, naroito ako

Sl. 44. Pojava krivih stabala na klizitu Sl. 45. Vrba na kliznom tijelu

Sl. 46. Podbjel i rogoz Sl. 47. Joha i vrba


22

se meu njima nalaze slojevi glinovitog sastava i ako uz to nepovoljno padaju. Podnoni dijelovi zaravniterasa su takoe nestabilni.

Da li je klizite aktivno ili umireno zakljuuje se po prisustvu i svjeini pukotina i kliznih oiljaka, adubina klizita, po gustini i dimenzijama ovih pukotina. Svjee zjapee pukotine ukazuju da je klizanjeu toku, a jako uzburkana povrina klizita sa preturanjem dijelova klizne mase pokazuje da se radi oplitkom klizanju. Duboke i rjee pukotine naprotiv, ukazuju na veu dubinu klizne povrine.

Klizita se prema dubini klienja (mjeri se uspravno na povrinu klienja) razvrstavaju na:

- povrinska klizita, plia od 1 m- plitka klizita, 1-5 m- duboka klizita 5-20 m i- vrlo duboka, preko 20 m.

Sl. 49. Plitka klizita

Sl. 48. Povrinska klizita


23

Na padinama sa visokim drveem aktivna klizita se mogu otkriti po nagnutim i preturenim stablima.Kod plitkih klizita je najvei broj stabala na povrini zahvaenoj klizanjem preturen ili jako nagnut.

Kod dubljih klizita preturanje stabala zapaa se samo u njihovim perifernim dijelovima, dok u centralnimdijelovima oni zadravaju svoj vertikalni poloaj ili se mjestimino zapaaju neznatna krivljenja.

Umirena i fosilna klizita na padinama pokrivenim odraslom umom otkrivaju se po lunim ikoljenastim oblicima stabala. Luni oblici stabala ukazuju na spora ali dugotrajna, a koljenasti naperiodina klizanja tla.

Sl. 50. Duboka klizita

Sl. 51. Aktivna klizita

Sl. 52. Fosilna klizita


24

Starost klizita, odnosno vrijeme kada se ono poelo kretati, moe se procijeniti posmatranjem stabalana klizitu i oko njega. Stabla na stabilnom terenu rastu uspravno i ravna su. Na dijelovima terena kojise pokrenuo, stabla su nagnuta. Ako se kretanje klizita smiri, gornji dio stabla nastavlja rasti uspravno,a deblo je sabljasto iskrivljeno. Iz duine uspravnog dijela moe se ocijeniti koliko je vremena prolo odprestanka kretanja klizita.

Oblik zakrivljenog dijela stabla znaajan je za vrijeme trajanja klienja i za njegovu brzinu. Ako klienjetraje stalno, a sporo, gornji dio stabla bit e potpuno zakrivljen.

Jedan od vrlo praktinih naina za praenje promjena na terenu zahvaenim klizanjem je obinadrvena letva (slika 53). Letva se koristi za mjerenje vertikalnih i horizontalnih pomjeranja na mjestimagdje dolazi do nastanka pukotina, te njihovog uveavanja i proirivanja.

Tanja drvena horizontalna letva koja je s jedne strane uvrena za kolac, zabija se izvan tijela klizita,a drugim krajem se prislanja uz drugi kolac, zabijen u tijelo klizita. Na horizontalnoj letvi se oitavaveliina razmicanja, a na vertikalnom kocu sputanje masa.

Poces pomjeranja zemljanih masa moe se navrlo jednostavan nain pratiti i pomou koncazategnutog izmeu dva eksera zabijena s objestrane pukotine na objektu (slika 54), ili tzv."staklenih pijunki" koje se privrste na pukotinena objektu.

Sl. 53. Letva za mjerenje

horizontalna letva

kolac zabijen u tijelo klizita

876

210

7654321

Sl. 54. Praenje pomjeranja na pukotini na objektu


25

Saniranje uslovno stabilnih padina i kosina, odnosno potencijalnih i aktivnih klizita nije ni lak nijednostavan posao. Razlog je velika raznovrsnost klizita sa dosta specifinosti, te svako klizite trainjemu prilagoeno rjeenje. Za pravilan izbor sanacionih mjera nuno je poznavati itav niz podatakao terenu na kome se deava klienje. Samo ako se pouzdano znaju

1.uzrok klienja,2.dubina klienja i3.svojstva klizitamogue je primijeniti adekvatne, odnosno najbolje sanacione mjere. U protivnom, moe se desiti da

se primjene i najskuplje sanacione mjere, a da proces i dalje ostane aktivan.

Sanacione mjere se preduzimaju u cilju sanacije kliznih procesa u domenu ili ve postojeih iliprojektovanih objekata. Kod sanacije postoje slijedee mjere:

- mjere kojima se otklanjaju uzroci klizanja- mjere kojima se poboljavaju kvalitativna svojstva u kliznom tijelu, kliznoj podlozi i zaleu

klizita- mjere kojima se silama klizanja suprotstavljaju kontra sile.

Po svojoj prirodi mjere mogu biti preventivne i korekcione.

PREVENTIVNE MJERE

Osnovni zadatak preventivnih mjera je da se labilnim padinama sprijei pojava klizita. Kod veformiranih klizita zadatak je onemoguiti dalji razvoj klizita, te svesti na minimum ili izbjei materijalnetete koje mogu nastati kao posljedica klizanja. Najee preventivne mjere su:

- ublaavanje nagiba padine- rastereenje gornjih dijelova padine- optereenje donjih dijelova padine stvaranjem potpora- postavljanje slaganih kamenih zidova (suhozida) na manjim klizitima- regulisanje povrinskih voda na padini ukljuujui i olune vode- redovno odravanje vodovodne i kanalizacione mree- redovno pranjenje septikih jama- redovno odravanje i ienje drenanih kanala- sprjeavanje podlokavanja obalskog podruja- poumljavanje i obnavljanje vegetativnog pokrivaa.

SANACIJA KLIZITA

SANACIJA KLIZITA

26

Klizita se u velikom broju sluajeva obino mogu sprijeiti. Kada se planira izvoenje zemljanihradova na brdovitim terenima neophodno je ispitivanje terena uz odgovarajui struni nadzor. Kao toje prikazano na slici 55, graevinski radovi generalno, ine padine podlonim klizanju na nekolikonaina: osnova padine je zasjeena, uklonjen je dio prirodnog oslonca gornjeg dijela padine, uklonjenaje vegetacija tokom graenja, objekti izgraeni na gornjem dijelu padine dodatno je optereuju iomogueno je ocjeivanje dodatne koliine vode u povrinski pokriva.

Kao preventivna, ali i mjera sanacije moe posluiti i ublaavanje nagiba padine ili kosine (slike 56),rastereenje vrha klizita i neposrednog zalea, optereenje noinog dijela klizita, zamjena noinihmasa tijela klizita mehaniki povoljnim stijenskim masama.

Ublaavanje nagiba padine moe se izvesti na tri naina:- uklanjanjem stijenskih masa gornjeg dijela nasipa,- dodavanjem, odnosno nasipanjem stijenskih masa preteno u donjem dijelu kosine,- djeliminim zasijecanjem u gornjem dijelu nasipa i djeliminim nasipanjem u noinom

dijelu nasipa.

SANACIJA KLIZITA

Sl. 55. Ugroenost padine izvoenjem graevinskih radova

Poveana ovodnjenost usljed zalijevanjaObjekat dodatno optereuje padinu

Nasip

Zasijecanjepadine radiizrade puta

Uklonjena vegetacija

prije izgradnje

Sl. 56. Ublaavanje nagiba padine - poravnavanje (nivelisanje) terena

padina nakon klizanjaili zasijecanja

buldozer

materijal koji je premjeten sgornjeg na donji dio kosine

27

Rastereenje vrha klizita (slika 57) predstavlja uklanjanje manjih ili veih koliina stijenskih masanaroito kod klizita sa lunom povrinom klienja. Na osnovu dosadanjeg iskustva najee je potrebnoukloniti 10-15%, nekad i 1/4 pokrenute mase. Saniranje takvih klizita najbolje je izvesti kombinovano,tj. pored rastereenja vrha klizita primijeniti i druge mjere.

Optereenje noice klizita ima zadatak da se suprotstavi klienju tijela klizita po njegovoj podlozi.Preko noinog dijela natrpava se stijenska masa koja ima veu zapreminsku teinu i zadovoljavajuupostojanost pod uticajem vode i atmosferilija (kameni nabacaj - kontrafor).

Zamjena stijenskih masa koristi se samo u specifinim sluajevima kada tijelo klizita ine jakoraskvaene mase. Zamjena se obino izvodi u noinom dijelu tijela klizita lomljenim kamenom,odnosno kvalitetnim materijalom koji e veim trenjem i lakim dreniranjem sprijeiti dalje klienje.

Padina treba biti presjeena serijom terasa (slika 58), a ne jednim strmim zasjekom. Uklanjanjemmaterijala (rastereenjem) se takoe spreava gubitak materijala (odroni, obruavanja i sl. sa vrha zasjeka).

SANACIJA KLIZITA

Sl. 57. Saniranje klizita rastereenjem vrha klizita

Prije Kasnije

Sl. 58. Ublaavanje nagiba padine

a)

Prvobitna padina

b)

Prvobitna padina

Prije Kasnije

Ovaj materijal je uklonjen

Materijal uklonjen iz gornjegdijela premjeten ovdje

Prije Kasnije

28

Zasjeci za puteve koji se rade na ovakav nain obino se ponovo zasijavaju brzo rasteim biljem itravom (slika 59) ije korijenje ankerie (uvrava) kosinu. Vegetacioni pokriva takoe minimiziraeroziju koja nastaje kretanjem vode.

Neke mjere prevencije preduzimaju se i tokom graenja. Potporni zidovi se obino grade nakonzasijecanja kosine. Potporni zidovi sami (slika 60), bez drugih zahvata, rijetko su efikasni u onolikojmjeri koliko se oekuje. Oni se esto primjenjuju u kombinaciji sa drugim vidovima sanacije (ureenjepovrine terena, dreniranje).

U sutini betonski i drugi obloni zidovi mogu da sprijee samo pojavu plitkih povrinskih klizita.Iza potpornih zidova obavezno treba izvoditi drenae za odvod podzemne vode (slika 60), a u samom

potpornom zidu treba takoe obavezno ostavljati otvore - barbakane (procjednice) radi to kraeg iefikasnijeg isticanja vode. U protivnom, potporni zidovi, bez barbakana, postaju brane iza kojih seakumulira podzemna voda i uveavaju hidrodinamiki pritisci koji mogu dovesti do pucanja zida.

Sl. 59. Zasijavanje zasjeka

Sl. 60. Pravilno izveden potporni zid

Poumljena padina

Potporni zid

Slivni kanal

Put

Tlo

ljunkovita ispuna

Drenana cijev

SANACIJA KLIZITA

29

Posebnu panju treba obratiti i na drenani materijal iza potpornog zida koji treba da granulacijomodgovara filterskom pravilu, da ne bi bio zaglinjen, tj. da ne izgubi funkciju radi koje se ugrauje.

Formiranje biljnog pokrivaa ima viestruku ulogu u sanaciji klizita to treba koristiti. Biljni pokrivatiti tlo od gubitka masa - erozije usljed djelovanja vode i vjetra, a slui i kao bioloka pumpa, jer krozproces evapotranspiracije (isparavanje vode iz tla i iz biljaka) oslobaa tlo od vika vode sadrane unjemu.

Zasijavanjem trave smanjuje se vlanost glinovitih zemljita, ak i do dubine 2,5 m, a uticaj bunjadopire preko 3 m. Biljni pokriva od djeteline, lucerke i utog zvjezdana (rogata svinua, svinduh,bubi) ima veliku evapotranspiracionu mo i troi znatnu koliinu vode iz povrinskih slojeva zemljita(slike 62). Zato takav biljni pokriva treba prvenstveno i koristiti za zasijavanje zaravnjenih povrinakoje se nalaze ili su sklone procesima klizanja.

Drvee za rast trai vodu koju uzima iz povrinskih slojeva i na taj nain ih isuuje. Prema tome, biljno rastinje ima dvije funkcije: isuuje slojeve terena i uvruje tlo sistemom svog korijenja, jer korjeni sistem djeluje kao armaturna mrea. Podzemna voda usisana korijenjem biljaka kree se do njihovih kronjibrzinom koja se mjeri metrima na sat, a zatim isparava u atmosferu. Korijenje biljaka dopire u znatnudubinu (najee izmeu 6 i 12 m, kod bukve i do 25 m - slika 63), a na rastojanju 8 do 12 m od stabla.

Sl. 62. uti zvjezdan Crvena djetelina Bijela djetelina Lucerna

Sl. 61. Potreba izvoenja drenaa i barbakana za potpornog zida

Voda zadrana u tlu izapotpornog zidaizaziva njegovo

potiskivanje

Dreniranjem vode krozcijevi potporni zid

odrava padinustabilnom

SANACIJA KLIZITA

30

Najpogodnija drvea za poumljavanje klizita su joha, vrba, topola, breza, bagrem, jasen i sl. Ovo drveeima najproduktivniju snagu korijenja i najbre raste.

Zbog toga, najprikladnije drvee za sadnju na klizitu je ono kojeima najveu potrebu za vodom i dobro razvijeno korijenje. Ipak,umsko drvee visokog tipa za poumljavanje povrina koje su podprocesima klizanja ili su podlona klizanju, nije za preporuku. Uvrijeme kad ona dostignu dovoljnu visinu, postaju metavjetrovima i djeluju kao razapeta jedra na koja se onda sruisnaga vjetrova i izaziva nova pomjeranja zemljita.

Na klizitu ne treba saditi crnogorino drvee jer ono imanajmanje isparavanje.

Za stabilizaciju povrinskih i plitkih klizita preporuuje se da senajprije uz padinu zasije pogodna vrsta trava i biljaka saplodovima, zatim ivice, pa tek onda drvee.

ire podruje klizita trebalo bi zabraniti za ispau stoke. Stoka koja pase unitava travnati pokriva,naruava povrinsko odvodnjavanje (grmlja, pa i drvea), kopitima stvara kaljuge, pa time doprinosi imogunosti aktiviranja klizanja.

Sl. 63. Breza Bagrem Bukva

SANACIJA KLIZITA

31

Korekcione mjere izvode se nakon formiranja klizita, a po svojoj prirodi mogu biti hitne i zavrne.

HITNE SANACIONE MJERE

Preduzimaju se u cilju sprjeavanja velikih klienja, unitavanja materijalnih dobara kao i u ciljuusporavanja kliznih procesa. Izvode se od momenta pojave klizita. Od hitnih mjera primjenjuju se:

- zapunjavanje, odnosno tamponiranje glinovitim nabojima svih vidljivih pukotina u kliznom tijelu u cilju sprjeavanja ili smanjivanja prodiranja vode u klizno tijelo ime se pospjeuje klizanje (pukotine ne ispunjavati pijeskom, ljunkom i krupnijim kamenjem),

- prekrivanje otvorenih pukotina u elu klizita plastinom folijom ili vodootpornim ceradama u cilju sprjeavanja prodiranja vode,

- otvaranje pukotina u noinom dijelu radi lakeg i breg ocjeivanja vode iz tijela klizita, odnosno odvoenje vode iz zabarenih depresija sa tijela klizita u najblie recipijente (vodosabirnik),

- izrada horizontalnih drenaa u noici klizita u cilju lakeg i breg dreniranja vode i rastereenja klizne mase, te odvoenje ovih voda do najblieg recipijenta,

KOREKCIONE MJERE

Sl. 64. Zapunjavanje pukotina glinom Sl. 65. Prekrivanje pukotina u elu PVC folijom

KOREKCIONE MJERE

Sl. 67. Horizontalna drenaaSl. 66. Povrinski drenani kanal

32

- izrada povrinskih drenanih kanala po obodu i u tijelu klizita radi odvoenja svih povrinskih voda niz padinu to kraim putem do najblieg prirodnog vodosabirnika (potoka ili rijeke),

- crpljenje kopanih bunara do dna u cilju obaranja nivoa podzemne vode,- prestanak navodnjavanja zemljita,- uklanjanje vjetakih optereenja sa pokrenutog dijela padine,- uklanjanje materijalnih dobara, graevinskog materijala i sl.

Pobijanje ipova (koleva, pilota) je uglavnom hitna sanaciona mjera kojom se pokuava zaustavitiproces klienja, a moe posluiti i kao preventivna mjera. Kolevi se pobijaju u nekretanu - vrstu podlogu(slike 69), kod pliih klizita do 1/2 njihove duine, a kod dubokih klizita 2-5 m dublje od dubinepovrine klienja. U tenim, sipkim i jako plastinim stijenskim masama kolevi nemaju eljeni efekat,jer takve mase mogu obilaziti koleve i klizati oko njih.

Drveni ipovi e biti pogodni samo za privremene konstrukcije, ako su izloeni promjenama nivoapodzemne vode. U takvim uslovima drvo napadaju razni crvi koji brzo unite drvo. Od crnogorinog se

KOREKCIONE MJERE

Sl. 69. Pobijanje ipova u stabilnu podlogu

Sl. 68. Drenani kanali

Stabilna podloga Nestabilni povrinski pokrivaipovi (kolcevi)

33

drveta mogu izraditi privremeni, a od hrastovog trajni ipovi. Kod trajnih ipova treba prije zabijanjaskinuti koru s drveta.

Zabijanjem veeg broja koleva dolazi do veeg zbijanja labilnih stijenskih masa, pa i to na izvjestannain doprinosi poveanju vrstoe smicanja, a ponekad moe biti dovoljno da se sprijei pojava klienja.

Kolevi se obino pobijaju du poprenih profila, tj. upravno na pravac klienja ili u ahovskomrasporedu, ako se primjenjuje vei broj koleva. U nekim sluajevima kad se tite pojedini objektiugroeni klienjem, raspored koleva moe biti koncentrisan ispod ili iznad njih, no u oba sluaja dubljeod povrine klizanja.

Ulogu koleva vrlo dobro mogu odigrati i stare eljeznike ine armatura veeg presjeka, stare elinecijevi i sl.

Trajno saniranje klizita izvodi se pomou gabiona u kombinaciji sa kamenim nabaajem, kao ipotpornim zidovima (slika 71), to zahtjeva struna istraivanja i ispitivanja.

KOREKCIONE MJERE

Sl. 70. Drveni ipovi

Sl. 71. Trajno saniranje potpornim konstrukcijama

34

PRIHVATANJE I ODVOENJE POVRINSKIH VODA

Za prihvat padavina i povrinskih voda sa samog tijela klizita i njegovog zalea koriste se razne vrstekanala (slika 72). Kanali mogu biti od glinenog naboja (1), kaldrmisani betonskim malterom (2),betonski ili armirano-betonski (3) i od spojenih kamenih ploa (4).

Kao privremena rjeenja koriste se jo i drvene koritnice, limene polucijevi, plastine cijevi i gumenacrijeva. Prilikom izrade drenanih kanala potrebno je obratiti panju da se oni uvijek provode u stabilnimdijelovima terena i da imaju blage podune nagibe kako u njima ne bi dolo do erozije (obruavanja)njihovih korita.

Vano je napomenuti da su drenani kanali podloni lakim oteenjima, pogotovo kad su postavljenipreko nestabilnih terena. Stoga ih treba istiti od vegetacije, razliitih nanosa, te popravljati razliitaoteenja.

Izrada drenanih kanala moe se vriti runo ili pomou mehanizacije.

Prilikom lociranja drenanih kanala na nagnutom terenu, treba voditi rauna o njihovom poloaju uodnosu na pravac pada terena. Nestruno postavljanje drenanih kanala, ne samo to nee postii cilj,ve moe biti uzrok novih i jo teih deformacija padine za ije saniranje su tada potrebna daleko veasredstva i vrijeme.

Sl. 72. Kanali za odvoenje povrinskih voda

od glinenog naboja kaldrmisani betonski malter betonski

1 2 3 4

spojene kamene ploe

Sl. 73. Regulisani prihvat i odvoenje povrinskih voda

KOREKCIONE MJERE

35

Drenae na nagnutom terenu, koje lee, tj. koje su paralelne sa izohipsama terena, ili su bliske tompravcu mogu biti opasne po stabilnost objekata i prirodne padine. Stabilnost terena se najmanje remetionda kada se drenae pruaju niz padinu. U tom sluaju osnovnim drenaama se ne moe zahvatitivea povrina, pa se redovno rade i boni ogranci sa jedne i sa druge strane glavnog drenanog kanala.Preporuuje se da drenani kanali ne zaklapaju sa glavnim kanalom vei ugao od 45.

Drenaa se nikad ne postavlja paralelno objektus gornje strane, jer postoji mogunost da drenaadodatno ugrozi temelj objekta.

Drenau postaviti to dalje od objekta, ukolikoje mogue dijagonalno (slika 74).

Dreniranje terena (slika 80) sa klizitem moe se vriti pomou obodnih kanala (1), kanalima po tijeluklizita (2) i kombinacijom obodnih kanala i kanala po tijelu klizita (3).

Drenane obodne kanale treba dimenzionisati za maksimalni prihvat vode i postaviti ih van rubaklizita (po pravilu 20-50 m), u blagom luku ili pravolinijski, tj. najkraim putem usmjeriti vodu dopostojeih jaruga, potonih korita ili drugih vodosabirnika. Izvore koji se nalaze iznad tijela klizitanajbolje je kaptirati i kontrolisano uvesti u sistem drenanih kanala ili rovova kako se njihove vode nebi razlile i natapale tijelo klizita.

Dreniranje kanalima po tijelu klizita (slike 81 i 82) vri se tako da se uradi jedan glavni kanal kroz tijeloklizita, sa nizom manjih bonih kanala preko kojih e se voda prihvatati i usmjeravati kroz glavni kanal.

Sl. 74. Pogreno postavljena drenaa

Sl. 80. Razliiti naini dreniranja klizita kanalima

KOREKCIONE MJERE

Najbolji rezultati postiu se kombinacijom obodnih kanala i kanala po tijelu klizita jer se timesprjeava dalje irenje tijela klizita na padini koja je zahvaena klizanjem.

Kod klizita koja se povremeno aktiviraju veoma je znaajno odravanje drenanih kanala da bi mogliprihvatiti maksimalne vode bez razlivanja.

Drenani kanali mogu biti otvoreni i zatvoreni. Zatvoreni kanali obino su ispunjeni kamenim nabaajem,prekriveni plastinom mreom (geoplatno) sa ciljem da se omogui nesmetan prihvat i protok vode, a sprijeizaglinjavanje kanala. Isto tako, neadekvatna (neodgovarajua) drenana ispuna moe odigrati ak i negativnuulogu. U takvim sluajevima moe doi do zaepljenja drenae, a time i ponovnog aktiviranja klizita. Kaodrenana ispuna posluit e lomljeni kamen, tucanik, ljunak, pa ak i obine plastine flae.

Za prikupljanje podzemnih voda rade se drenani rovovi. To su duboki rovovi u kojima se nalazeperforirane cijevi prenika 200-300 mm. Ispunjavaju se, od donjeg dijela prema gore ljunkovitim,pjeskovitim materijalom i zemljanim zasipom (slika 84).

Sl. 81. Boni drenani kanali Sl. 82. Glavni drenani kanali

36

Sl. 83. Drenani kanali sa kamenim nabaajem

KOREKCIONE MJERE

37

Saniranje klizita nastalih udarom rijene matice, po pravilu u krivinama rijenih korita, vri se izradomraznovrsnih zatitnih objekata, poev od kamenog nabaaja do raznovrsnih odbojnih nasipa. Potrebnoje napomenuti da je u ovakvim sluajevima od velike vanosti preventivna mjera redovnog optegureenja korita i izrada odbojnih kamenih nasipa. Na slikama 85, 86 i 87 su prikazana tri osnovna nainasprjeavanja podrivanja obala i stvaranja klizita: kosim odbojnim zidovima (1), odbojnim nasipima uobliku slova T (2), te kamenim nabaajem i obaloutvrdnim zidovima (3):

Sl. 84. Drenani rovovi

Sl. 85. Kosi odbojni zidovi

Sl. 86. Odbojni nasip u obliku slova T Sl. 87. Kameni nabaaj i obaloutvrdni zidovi

KOREKCIONE MJERE

38

LITERATURA

1. Lutgens, F.,Tarbuck, E. (2012): Essentials of Geology. 11th ed. Pearson Prentice Hall. New Jersey.2. Marshak, S. (2004): Essentials of Geology. 4th ed. W. W. Norton & Company, Inc. New York, London.3. Monroe, J., Wicander, R. (2009): The Changing Earth: Exploring Geology and Evolution, 5th ed.

Brooks/Cole. Belmont.4. Montgomery, C. (2011): Environmental Geology. 9th ed. The McGraw-Hill Companies, Inc.

New York.5. Nonveiller, E. (1987): Klienje i stabilizacija kosina. kolska knjiga, Zagreb. 6. Redepovi,R., Ferhatbegovi,Z. (2001): Kako ivjeti na klizitu. Zavod za geologiju. Sarajevo.7. Sijeri, I. (2012): Inenjerska geodinamika. IN SCAN. Tuzla..

Kantonalna uprava civilne zatite Tuzla: Upute za graane

ZAVRNE KOREKCIONE MJERE

Izvode se nakon zavrnih ispitivanja, kada je uraen projekat sanacije. To su trajne mjere za smirivanjeprocesa klienja i omoguavanje ponovnog koritenja terena i objekata na tom podruju. Zavrni radovimogu biti raznovrsni i uglavnom se primjenjuju kombinovano. Od zavrnih mjera primjenjuju se:

- mjere za regulisanje povrinskih voda- mjere za prihvatanje podzemnih voda- mjere u vezi rastereenja i optereenja prirodnih padina- sanacija potpornim i oblonim konstrukcijama i sl.

KOREKCIONE MJERE

39

Preuzeto sa: http://www.kucztk.com.ba/upute.htm

ZNACI ZA UZBUNJIVANJE GRAANA SU: Znak ope opasnosti, koji se emituje zavijajuim tonom u trajanju od 100 sekundi, s tim da se u toku prva etiri

sata ponavlja vie puta. Emituje se u trenutku kada graanima i materijalnim dobrima prijeti opasnost od pojave plavnog vala koji nastaje od ruenja ili prelijevanja brana na hidroakumulacijama ili velikog poara ili kretanju radioaktivnog oblaka ili pojave veih koliina otrovnih materija u vidu oblaka iz hemijskih postrojenja i drugim opasnostima, a koje mogu ugroziti ivote i zdravlje veeg broja ljudi na odreenom podruju, a u ratu kada prijeti opasnost od artiljerijskih ili drugih dejstava ili napada iz vazduha na odreenom podruju.

Znak prestanka opasnosti, koji se emituje jednolinim tonom u trajanju od 60 sekundi. Emituje se onda kada tab civilne zatite koji je naredio emitovanje signala ope opasnosti procijeni da je prestala opasnost po ljude i materijalna dobra ili kada je zavreno poduzimanje odgovarajuih mjera za provoenje zatite i spaavanja ugroenih ljudi i materijalnih dobara.

Postupak graana na znak za uzbunjivanje ako se radi o pojavi plavnog vala, graani su duni, ako imaju vremena, preduzeti sljedee postupke:

- u stanu ili kui iskljuiti elektrine i druge instalacije i zatvoriti vodu;- namjetaj, pitku vodu i ivotne namirnice skloniti na vie dijelove kue ili stana;- uzeti neophodne line stvari (line dokumente, novac, tranzistor, deke i dr.) i skloniti se na sigurno mjesto,

odnosno mjesto koje ne moe biti ugroeno plavnim valom i na tom mjestu saekati emitovanje signala za prestanak opasnosti, a nakon tog signala postupati po nareenjima i uputstvima opinskog taba civilne zatite ili povjerenika civilne zatite.

ako se radi o pojavi velikog poara, graani trebaju, ako imaju vremena, poduzeti sljedee postupke:- u stanu ili kui iskljuiti sve elektrine aparate i zatvoriti dovod gasa;- zatvoriti vrata i prozore da bi se sprijeilo strujanje vazduha i razbuktavanje poara;- uzeti neophodne stvari (odjeu, obuu, hranu, lina dokumenta, novac i druge vrijednosti), a zatim napustiti

zgradu i skloniti se na sigurno mjesto;- ukljuiti se u akciju lokalizovanja i gaenja poara, prema naredbama opinskog taba civilne zatite ili

povjerenika civilne zatite. ako se radi o pojavi radioaktivnog oblaka ili pojavi veih koliina otrovnih materija u vidu oblaka iz hemijskih

postrojenja ili skladita, graani trebaju poduzeti sljedee postupke:- ukoliko se nau na ulici, na radnom mjestu, u stanu ili drugim mjestima smireno i bez panike otii u najblie

sklonite ili drugo mjesto pogodno za sklanjanje, ako takva mjesta postoje;- ukoliko su u mogunosti, trebaju ponijeti sredstva za linu RHB zatitu ili priruna sredstva od kojih se mogu

napraviti odreena zatitna sredstva i ta sredstva koristiti dok postoji opasnost od radioaktivnog oblaka, odnosno otrovnih materija;

- ponijeti sredstva za pruanje prve medicinske pomoi, dezinfekciona sredstva i priruna sredstva za dekontaminaciju, ako takvim sredstvima raspolau;

- nakon izvrenog sklanjanja dalje treba postupati prema uputstvima povjerenika civilne zatite ili opinskog taba civilne zatite

Kada se emituje signal za prestanak opasnosti, graani su duni da se ukljue u akciju zatite i spaavanja koju provode jedinice i povjerenici civilne zatite i slube zatite i spaavanja, kao to je uee na pruanju prve pomoi, raiavanju terena, dekontaminaciji i ostalim zadacima koje graani mogu da vre, odnosno treba da napuste sklonite i druge zatitne objekte u kojima su se nalazili i vratiti se u svoje kue ili stanove ili na svoja radna mjesta

40

Postupak u sluaju pronalaenja mina, neeksplodiranih ubojnih sredstava ili oruja

Svako pronaeno, primijeeno ili sumnjivo sredstvo, duni ste ODMAH prijaviti najblioj policijskoj stanici na broj122, Operativnom centaru civilne zatite 121 ili na broj telefona najblie mjesne zajednice. NIKADA NE ULAZITI UOZNAENA MINSKA POLJA.

Postupak u sluaju poara U sluaju izbijanja poara, potrebno je ODMAH pristupiti gaenju poara prirunim sredstvima, U sluaju poara izazvanog elektrinom energijom, potrebno je prvo iskljuiti dovod struje i pristupiti gaenju

poara prirunim sredstvima, to prije obavijestiti:

123 Vatrogasce121 Operativni centar civilne zatite122 Policiju

STROGO JE ZABRANJENO !!! loiti vatru u umi paliti korov ili sijeno na panjacima namjerno podmetati poar

Postupak u sluaju veeg broja povrijeenih izazvanog saobraajnim i drugim nesreama Odmah obavijestiti:

124 Stanicu hitne pomoi 121 Operativni centar civilne zatite122 Policiju

Pruiti pomo u spaavanju povrijeenih u saradnji sa strunim ekipama

Postupak u sluaju poplava Iskljuiti elektrine i druge instalacije i vodu Pokustvo, pitku vodu, i ivotne namirnice podii na vie dijelove kue ili stana Izmjestiti stoku na sigurnije mjesto Sa linim i drugim bitnim dokumentima skloniti se na sigurno mjesto, saekati prestanak opasnosti, a nakon

toga postupati po naredbama i upustvima Opinskog taba civilne zatite

Postupak u sluaju pojave klizita u naseljenim mjestima Svaku pojavu veeg odrona i klizanja zemljita, potrebno je omah prijaviti Slubi civilne zatite opine, Slubi

za prostorno ureenje i zatitu okoline, najblioj policijskoj stanici ili mjesnoj zajednici U sluaju vee opasnosti po ivote ljudi, potrebno je odmah napustiti objekat stanovanja i saekati upute

strunjaka iz nadlenih slubi

Prava i dunosti graana Graani imaju pravo i dunost uestvovati u civilnoj zatiti, njenim organizovanim strukturama i izvravati

obavezu davanja materijalnih sredstava, te se obuavati za linu i uzajamnu zatitu. Svi radno sposobni mukarci od 18 do 60 godina i ene od 18 do 55 godina obavezni su uestvovati u zatiti i

spaavanju, odnosno uestvovati u civilnoj zatiti.

9 789958 999079

prirucnik - kliziste - 13 10 2014

Documents