prirucnik vozila
TRANSCRIPT
-
8/16/2019 Prirucnik vozila
1/20
1
5
3. GLAVNI DIJELOVI MOTORA SUI
Glavni dijelovi motora sui, koji neposredno i posredno ucestvuju u formiranju radnog
prostora, dijele se na:
- pokretne i
- nepokretne dijelove
Na slici 3.1 prikazani su glavni dijelovi motora sui.
1 - poklopac motora; - glava motora; 3 - vijci za vezanje glave i !loka motora; " - !lok motora sagornjim dijelom motorske kucice; 5 - poklopac - gnijezdo lezaja radilice; # - donji dio motorske
kucice $karter%; & - zaptivka izmedu !loka i glave motora; ' - klipna grupa; ( - klipnjaca; 1) -
koljenasto vratilo $radilica%; 11 - kontrateg; 1- velika pesnica klipnjace; 13 - zamajac sa zupcastim
vijencem; 1" - zupcanik za pogon razvodnog me*anizma
Sl. 3.1 Glavni dijelovi motora
1)
13
1"1
-
8/16/2019 Prirucnik vozila
2/20
1
#
+ret*odne grupe dijelova sacinjavaju:
a% +okretni dijelovi:
- klipna grupa $klip, klipni prstenovi, osovinica i osiguraci% $'%,
- klipnjaca $(% sa velikom pesnicom $1% i kliznim lezajevima u maloj i velikoj pesnici klipnjace i
- koljensto vratilo $radilica% $1)% sa kontrategovima $11%, zamajcem sa zupcastim
vijencem $13% i zupcanikom za pogon razvodnog me*anizma $1"%.
!% Nepokretni dijelovi:
- poklopac cilindarske glave $1%,
- cilindarska glava $% sa zavrtnjevima $3% za njeno pricvrscenje za !lok,
- !lok motora $"%,
- zaptivka izmedu !loka i glave motora $&%,
- donja polutka gnijezda glavnog lezaja $5% $poklopac% i
- korito motora $karter% $#%.
nastavku ce !iti date osnove informacije o glavnim dijelovima motora
3.1 Pokretni dijelovi otor!
+okretni dijelovi su prikazani na slici 3.1 $pozicije: ', (, 1), 11, 1, 13 i 1"%, a na slici 3.
dati su djelovi krivajnog me*anizma !ez radilice i njoj pripadajuci* elemenata.
- osigurac; - osovinica;
3 - klizni lezaj u maloj pesnici klipnjace;
", 5 - kompresioni klipni prstenovi $karike%; # - uljni
klipni prsten $karika%; & - klip;' - klipnjaca; ( - osigurac;
1) - zavrtanj;
- klizni dvodijelni lezaj u velikoj pesnici;
1 - poklopac velike pesnice,
13 - mala pesnica klipnjace
Sl. 3." +okretni dijelovi motora $klipna grupa i klipnjaca%
-
8/16/2019 Prirucnik vozila
3/20
1
&
#li$
snovni zadaci klipa su:
- da prenosi sile gasova na radilicu motora,
- da ucestvuje u kruznom procesu motora, a kod dvotaktni* motora da ucestvuje i uizmjeni radne materije,
- da istovremeno pri*vata velike promjene pritiska i temperature,
- da pomaze pri zaptivanju radnog prostora,
- kod manji* i srednji* motora da ima ulogu ukrsne glave,
- da prima inercione sile od karika,
- da vrsi odvodenje odredene kolicine toplote da se ne !i prekoracila najveca
dozvoljena temperatura dijelova klipa,
- da ima *a!anje u razumnim granicama i
- da se pomocu njega utjece na smanjenje specificne potrosnje goriva i smanjenje
emisije zagadujuci* materijala u produktima izgaranja.
/lipovi se izraduju najcesce od legura aluminija. 0o su u prvom redu legure:
- l 2i 5 u Ni
- l 2i 1 u Ni
- l 2i 1' u Ni
- l 2i 1 u Ni
koje pored osnovnog elementa aluminija $l% sadrze silicij $2i%, !akar $u% i nikl $Ni%.
+ored legura l, za klipove se koriste i sivo liveno gvozde i nodularni sivi liv.
snovne prednosti legura l su:
- male inercione sile i
- do!ar prenos toplote.
4ose strane legura l su:
- veliki koeficijent toplotnog sirenja i
- opadanje me*anicki* oso!ina sa porastom temperature.
cilju odrzavanja nivoa temperatura na klipu, vrlo cesto se uvodi i dodatno *ladenjeklipa prskanjem ulja $slika 3.3%. Na slici 3.3 a% prikazano je konstruktivno rjesenje za
dodatno prskanje ulja sa unutarnje strane cela klipa, a na slici 3.3 !1% i !% konstruktivno
rjesenje za prskanje ulja sa njegovim zadrzavanjem na klipu. +ored ovi* rjesenja, klipovi
se rade i kao dvodijelni, slika 3." a% i !%, gdje je gornji dio klipa od vatrootpornog celika,
a donji od legure l, a na slici 3." c%, termicki najoptereceniji dio klipa o!lozen je
keramikom, koja sluzi kao odlican toplotni izolator.
-
8/16/2019 Prirucnik vozila
4/20
1
'
O%ovini&! kli$!
snovni zadatak osovinice klipa je da ostvari zglo!nu vezu klipa s klipnjacom. Najcesce
se koriste tzv. plivajuce osovinice, koje slo!odno plivaju u maloj pesnici klipnjace i
usicama klipa. +ostoje i druge konstruktivne varijante, koje ce !iti prikazane u dijelu gdjese razmatra klipnjaca. !lici osovinice klipa prikazani su na slici 3.5. Na slici 3.5 a% dat
je o!lik, koji se najcesce koristi kod cetvorotaktni* motora a na slici 3.5 !% je prikazana
osovinica za dvotaktne motore. !og smanjenja mase, a zadrzavanja krutosti susrecu se i
osovinice kao na slici 3.5 c% i d%. Na slici 3.5 e% data je osovinica koja se pricvrscuje za
klipnjacu. zgled !ocni* osiguraca osovinice vidi se na slici 3.#.
Sl. 3.3 6azlicitevarijante dodatnog*ladenja klipa
!%
!%
Sl. 3.' 7vodijelni klip a% i !% i klip sa keramickim umetkom c%
-
8/16/2019 Prirucnik vozila
5/20
-
8/16/2019 Prirucnik vozila
6/20
zgled radilice, sa elementima koji se na njoj nalaze, dat je na slici 3.(.
d)
f %
e)
*) +)
4egenda:
a% pravougaona karika !% minutna karika $3)8 do 5)8 nagi!%
c% jednostrano trapezna karika
d% dvostrano trapezna karika
e% karika sa odsjecenim gornjim
ru!om
f% reverzivno - torziona karika
g% normalna !alicna karika
*% asimetricno !alicna karika
i% asimetricno !alicna karika
rasterecena po pritisku
Sl. 3., /onstruktivni o!lici kompresioni* klipni* prstenova $karika%
ljne karike najcesce imaju izgled kao na slici 3.'.
I- i
!) b) &)
d)
9
e)fr
f)
Sl. 3./ /onstruktivni o!lici uljni
4egenda:
a% uljna karika sa nosom
!% uljna karika sa kanalom
c% uljna karika sa torzionim
djelovanjem
d% uljna karika sa forsiranim
struganjem ulja
e% fleks uljna karika
f%
-
8/16/2019 Prirucnik vozila
7/20
1- prigusivac torzioni* oscilacija $+0%, 18 - mjesto montaze +0, - remenica za pogon pumpe i
ventilatora, 8 - mjesto montaze remenice, 3 - zupcanik za pogon !regastog vratila, 38 - mjesto
montaze zupcanika, " - glavni rukavac, 5 - ramena, # - kanal za ulje, & - protutegovi, ' - leteci
rukavac, ( - priru!nica, 1) - zupcasti vijenac, 11 - zamajac, 1 - frikciona povrsina na zamajcu, 13 -
otvor za centriranje, 1", 15 - mjesto zaptivanja krajeva radilice
Sl. 3.0 zgled $a% i skica $!% elemenata grupe koljenastog vratil!
>fektivna snaga motora $+e%, odnosno odgovarajuci o!rtni moment $?e% i !roj o!rtaja
motora $n% se prenose od zamajca $11% na spojnicu i mjenjac.
6adilica se najcesce izraduje kovanjem $slika 3.1)%, a u novije vrijeme sve cesce livenjemza manje motore.
-
8/16/2019 Prirucnik vozila
8/20
6adilice se izraduju od celika za po!oljsanje. Najcesci materijali su:
- za male i malo opterecene motore: 1531 i 1&31,
- za vozilske manje optercene oto i dizel motore: 313) i 33),
- za vise opterecene dizel motore: 3'3) i "&3,
- za najopterecenije dizel motore 5"3).
Na radilici motora, na mjestu izlaza snage od motora, montira se zamajac. amajac motora
je u stvari ploca odredenog konstruktivnog o!lika $zavisno od raspolozivog ugrad!enog
prostora% koja se montira na kraju radilice na mjestu izlaza snage. 2luzi da u odredenom
trenutku preuzme visak rada od motora, a u nekom drugom momentu da taj visak rada
preda, sve u cilju o!ez!jedenja sto ravnomjerije !rzine o!rtanja motora. a sva vozila se
o!icno propisuje stepen neravnomjernosti o!rtanja motora, a sam zamajac se definira sa
parametrima tezine i zamajnog momenta. +ored osnovne uloge zamajac se koristi i za
ugradnju zupcastog vijenca za startovanje motora. Na njega se takoder ugraduje i spojnica
za prenos o!rtnog momenta na radnu masinu
#li$nj!&!
/lipnjaca je element koji povezuje klip i radilicu motora i vrsi pretvaranje pravolinijskog
kretanja klipa u kruzno kretanje radilice. 2astoji se od male pesnice, tijela i velike pesnice
klipnjace sa poklopcem velike pesnice. maloj pesnici nalazi se jednodijelni klizni lezaj, a
u velikoj pesnici dvodijelni klizni lezaj. zgled klipnjace sa ravno razrezanom i koso
razrezanom velikom pesnicom dat je na slici 3.11. +rednost se daje klipnjacama sa koso
razrezanom velikom pesnicom, z!og mogucnosti lakse demontaze klipa i klipnjace $!ez
vadenja radilice sa motora%. !og velike odgovornosti klipnjace u radu motora, mora se
o!ez!ijediti njena visoka krutost uz minimalnultezinu.
/lipnjace se rade uglavnom kovanjem od visoko legirani* celika za po!oljsanje.
glavnom su to *rom-moli!den celici $"&3) "&33%.
3." O%novni ne$okretni dijelovi otor!
o!icajene konstrukcione forme gradnje nepokretni* dijelova motora prikazane su na slici
Ravno rasjecena velika pesnica
Koso rasjecena velika pesnica
+ored najcesci* formi klipnjaca prikazani* na slici 3.11 postoje i drugi o!lici klipnjaca,
zavisno od tipa motora. Neke od ti* klipnjaca prikazane sun a slici 3.1.
klipnjace za: a,! linijski motori; c, d @ motori; e zvjezda motori Sl. 3.1" 6azni o!lici
klipnjaca
-
8/16/2019 Prirucnik vozila
9/20
3.13. 0o su:
- tunelska gradnja $, slika 3.13%
- gradnja !lok-karter $, , slika 3.13%
- gradnja !lok-glava $@, slika 3.13%
- gradnja !lok motora veliki* snaga $@, slika 3.13%
snovni nepokretni dijelovi motora su :
- !lok motora $!, slika 3.13%
- cilindarska glava $a, slika 3.13%
- gornji dio motorske kucice $c1, slika 3.13%
- donji dio motorske kucice $c, slika 3.13%
-
8/16/2019 Prirucnik vozila
10/20
lok otor!
-
8/16/2019 Prirucnik vozila
11/20
1 - cilindarska ko2uljica; - prostor za tecnost za *ladenje; 3 - !lok motora
Sl. 3.14 ?okre cilindarske ko2uljice $sklop a% i razliciti konstruktivni detalji !%, c% i d%%
6jesenje sa mokrim cilindarksim kosuljicama najcesce se susrece u praksi. +ostoji
mogucnost zamjene cilindarski* ko2uljica pojedinacno. !ez!jeduje se do!ro *ladenje.
/od ovog konstruktivnog rje2enja postoji opasnost od pojave kavitacije
ako dode do znacajnijeg smanjenja de!ljine zida
ko2uljice $'k %.
ilindarske ko2uljice se rade od sivog liva. /lizna staza kosuljice se oplemenjuje z!og
&) S+e &ilind!r%ke ko%lji&e
2u*a cilindarska ko2uljica sa !lokom data je na slici 3.1&. /oriste se uglavnom u 27-u.
k
Sl. 3.15 4iveni !lok linijskogcetvorodlindrinog motora sa mokrim
kosuljicama
a)
3
1
osiguranje jsa |naleganjem
honovano
bruseno
b)
bruseno
honovano
osiguranjesaprstenom
c)
1 - cilindarska kosuljica; - prostor za tecnost za *ladenje; 3 - !lok motora
Sl. 3.1, 2u*a cilindarska kosuljica $sklop a% i razliciti konstruktivni detalji !% i c%%
va konstrukcija ima do!ru krutost i kompaktnost, ali ima nesto losije *ladenje. 2ama
kosuljica se radi od kvalitetni* materijala. 7osta joj je otezana montaza i demontaza.
Nakon montaze kosuljica se podvrgava zavrsnoj o!radi unutarnjeklizne staze.
d) 6r!&no +l!dene &ilind!r%k& ko%lji&e
racno *ladena cilindarska kosuljica ima izgled kao na slici 3.1'. Na se!i ima re!ra, koja
povecavaju intenzitet *ladenja. /oristi se najcesce kod motora za motocikle gdje je
nastrujavanje zraka za *ladenje prirodno, a kod vozilski* motora mora !iti o!ez!ijeden
pose!an sistem nastrujavanja zraka $ventilator, usmjerivaci zraka, itd.%.
-
8/16/2019 Prirucnik vozila
12/20
-
8/16/2019 Prirucnik vozila
13/20
Motor%k! k&i&! (k!rter)
/onstrukcija kartera zavisi u najvecoj mjeri od nacina ulezistenja koljenastog vratila.
/od tunelske gradnje, koja posjeduje najvecu krutost, motorska kucica je izjedna, a
koljenasto vratilo se pri montazi mora pomjerati aksijalno, sto je kod visecilindricni*
motora veoma komplicirano. /od motora za pogon motorni* vozila karter je dvodijelan,
pri cemu je gornji dio izliven sa cilindarskim !lokom. 7onji dio kartera sluzi kao uljno
korito i o!icno je presovan od lima de!ljine 1 do 1,5 mm $slika 3.1 a% i !%% i preko
priru!nice ojacane spolja po cijeloj duzini jacom limenom trakom pricvrscen za gornji
dio kartera preko zaptivaca $%. /od
1 zaptivac glave, glava, 3 zaptivac poklopca, " poklopac Sl. 3."8 Glava
motora sa poklopcem
!%
a%
1 - karter, - zaptivka
Sl. 3."1 +rostorni izgled presovani* uljni* korita $kartera% dvije razlicite izved!e
-
8/16/2019 Prirucnik vozila
14/20
neki* motora donji dio kartera je
odliven od livenog gvozda ili
aluminijske legure, pri cemu je kod
vozilski* motora cesto ore!ren izvana,cime se pospjesuje *ladenje ulja, koje
se tu sliva. Na slici 3. data je jedna
izved!a livenog kartera motora.
Sl. 3."" 4iveni karter motora sa zaptivkom
1 karter, cep za ispustanje ulja,3 zaptivka
-
8/16/2019 Prirucnik vozila
15/20
3)
-
8/16/2019 Prirucnik vozila
16/20
3
1
'. OPREMA MOTORA
!) R!9vodni e+!ni9! otor! %i
6azvodni me*anizam motora ucestvuje direktno u formiranju procesa u motoru
$punjenje zraka, odstranjivanje izduvni* gasova% i kao zase!an sistem, !it ce detaljno
o!jasnjen u sklopu ovog kursa.
snovni zadaci razvodnog me*anizma su:
- o!ez!jedenje punjenja cilindra sa svjezom smjesom ili sa zrakom, saoptimalnim stepenom punjenja;
- omogucenje odstranjivanja izduvni* gasova sto je moguce !olje $mali
koeficijenat zaostali* gasova%;
- zaptivanje pomocu ventila kompresionog prostora u vrijeme vrsenja kompresije,
izgaranja i ekspanzije.
7a !i ukupan efekat punjenja i praznjenja !io sto optimalniji, moraju se meduso!no
uskladiti dimenzije klipa $7k %, precnici ventila, maksimalni *od ventila, o!lik kanala u
glavi za usis i izduv, kao i dimenzije dovodni* cijevi van glave motora.
snovni elementi razvodnog me*anizma dati su na slici ".1 gdje je prikazan jedan
razvodni me*anizam sa visecim ventilom i !regastim vratilom u !loku motora. +olozaj
ventila s o!zirom na cilindar zavisi od prostora izgaranja, tipa motora $oto, dizel% i od
stepena kompresije. praksi se susrecu varijante stojeci* ventila
$slika ". a%% i viseci* ventila $slika ". !% i c%% sa !regastim vratilom u !loku motora.
+ored !regastog vratila u !loku motora, vrlo cesto se !regasto vratilo nalazi u glavi
-
8/16/2019 Prirucnik vozila
17/20
motora. /onstruktivne izved!e ovog rjesenja date su na slici ".3 a%,
!% i c%.
'(1)
1
15
1 - !regasto vratilo,
- osnovni krug,3 - !rijeg,
" - podizac,
5 - sipka podizaca,
# - klackalica,
& - drzac opruge,
' - osigurac,
( - vanjska opruga,
1) - unutarnja
opruga,
11 - vodica ventila,
1 - tijelo ventila,
13 - glava ventila
$pecurka%,
1" - sjediste ventila,
15 - ulozak sjedista
ventilaSl. '.1 snovni elementi razvodnog me*anizma
i i
&)
Sl. '." /onstrukcije razvodnog me*anizma sa !regastim vratilom u !loku motora
-
8/16/2019 Prirucnik vozila
18/20
7etaljnija izved!a ugradnje ventila vidi se na slici ".", gdje su uo!icajene dvije opruge po
ventilu, jedna desnog smijera, a druga lijevog smijera, kako !i se povecala
sigurnost rada ventila u slucaju da jedna od
opruga pukne. @entili se !iraju po
mogucnosti, sa sto vecim precnikom glave
$pecurke%, uz uslov da su usisni ventili veci
za 1) )A od izduvni*,
jer kod posljednji* gasovi sa relativnovisokim natpritiskom !rzo izlaze.
o!icajena !rzina istjecanja ili utjecanja
pored ventila krece se u granicama #) B 15)
mCs. Dod ventila se !ira tako da ne !ude
veci od jedne cetvrtine precnika glave
ventila, z!og toga sto je protok uglavnom
ogranicen presjekom kanala u glavi $za
otvoreni ventil%. /od iz!ora dimenzija
ventila pose!no se vodi racina o
aerodinamickim otporima koji rastu sa
kvadratom !rzine strujanja. zved!e razvodnog me*anizma razlikuju se i po !roju ventila
po jednom cilindru. 0ako se sada susrecu konstrukcije sa:
- dva ventila $jedan usisni, jedan izduvni%,
- tri ventila $dva usina, jedan izduvni%,
- cetiri ventila $dva usisna, dva izduvna%,
- pet ventila $tri usisna, dva izduvna%.
Sl. '.3 /onstrukcije razvodnog me*anizma sa !regastim vratilom u glavi motora
ventil
sjediste ventila
Sl. '.' 2kica ugradnje ventila
-drzac opruge
osigurac
^zaptivac vodica
ventila -opruga
ventila vodica
ventila
-
8/16/2019 Prirucnik vozila
19/20
2) In%t!l!&ij! 9! +l!denje
motorima sa unutarnjim izgaranjem se samo dio, u toku izgaranja, oslo!odene toplote
pretvara u me*anicku energiju. natan dio toplote odvodi se od motora, i to:
a% izduvnim gasovima, prilikom praznjenja cilindra,
!% prenosom toplote konvekcijom
- najvecim dijelom na okolni zrak direktno ili indirektno putem ras*ladnog medija,
- manjim dijelom preko ulja za podmazivanje i
c% zracenjem toplote u okolinu.
nstalacija za *ladenje je sistem meduso!no funkcionalno povezani* agregata, cjevovoda,
instrumenata, regulacioni* i signalni* elemenata, koji tre!aju, konvektnim prenosom
toplote na okolni zrak, o!ez!ijediti odgovarajuci sta!ilan toplotni rezim motora u svim
uslovima rada $opterecenje, !roj o!rtaja, stanje okolne atmosfere%.
Nepravilan rad instalacije za *ladenje, tj. nedovoljno ili prekomjerno odvodenje toplote,
utjecu na parametre termodinamickog ciklusa, na stvaranje i zapaljenje smjese goriva i
zraka, na !rzinu izgaranja, na stepen punjenja, me*anicki stepen iskoristenja, pa i na
emisiju zagadujucu* materija u izduvu.
Navedeni faktori, u prvom redu, utjecu na ekonomicnost i snagu motora, na opste i
lokalno-toplotno opterecenje motorski* dijelova na nji*ovo trosenje i vijek trajanja. Niz
ovi* faktora moze dovesti do trajnog ostecenja pojedini* vitalni* dijelova motora i
potpunog prekida rada.
Na osnovu naprijed navedenog mogu ukratko formirati slijedeci osnovni zadaci instalacije
za *ladenje:- da se motorski dijelovi ravnomjerno i intenzivno *lade, u cilju iz!jegavanja
formiranja lokalni* termicki* preopterecenja i odrzavanja pravilni* zazora
izmedu pokretni* dijelova,
- da se temperatura motorski* dijelova odrzava u granicama koje ne ugrozavaju
me*anicke oso!ine materijala i
- da se *ladenjem o!ez!jeduje takva temperatura ulja za podmazivanje, koja ce !iti
pogodna s o!zirom na viskozitet i ostale fizicko-*emijske oso!ine ulja.
nastavku ce se ukazati na neke specificnosti u konstrukciji instalacija za *ladenje
motora sa unutarnjim izgaranjem, koje nastaju kao posljedica za*tjeva za velikom
efikasnoscu *ladenja, kompaktnoscu instalacija, relativno niskom cijenom i sl. zuzev
neki* nacelni* napomena nece se ulaziti u detalje teorije prenosa toplote, termo i
*idrodinamickog proracuna izmjenjivaca toplote i drugi* elemenata instalacije.
-
8/16/2019 Prirucnik vozila
20/20
2 o!zirom na ras*ladno sredstvo na koje se direktno prenosi toplota sa vruci* dijelova
motora, instalacije za *ladenje se dijele na
a% instalacije za *ladenje tecnoscu, koje imaju danas najsiru primjenu kod !rzo*odi*
motora za cestovna vozila, za lokomotivske motore srednje !rzo*odosti, kao i za
sporo*odne !rodske i sta!ilne motore; kao tecnost za *ladenje najcesce se
upotre!ljava voda, glikol, antifiriz i druge tecnosti $sa raznim komercijalnim
nazivima%, koje tre!aju imati sto visu temperaturu kljucanja i sto nizu
temperaturu smrzavanja i
!% instalacije sa zracnim *ladenjem, koje se vrlo cesto koriste na zrakoplovnim
motorima, ali i na motorima za automo!ile, kamione, motor-!icikle, a isto tako i
na sta!ilnim motorima mali* snaga.
+rema nacinu upotre!e sredstva za *ladenje, instalacije mogu !iti:
- protocne, ako se ras*ladno sredstvo poslije upotre!e od!acuje; ove instalacije se
primjenjuju u slucaju, kada sredstvo za *ladenje stoji na raspolaganju u
neogranicenoj kolicini $kao npr. morska voda za !rodske motore, voda za motore
na camcima, zrak kod zracnog *ladenja, rijecna ili jezerska voda za sta!ilne
motore u termoenergetskim postrojenjima i sl.%;
- instalacije sa cirkulacijom, kada stanovita kolicina sredstva za *ladenje cirkulira u
kruznom sistemu. +oslije zagrijavanja u motoru sredstvo za *ladenje se *ladi u
*ladnjaku $sekundarni sistem: voda zrak, voda voda% i ponovno se vraca u
motor.
+rema nacinu ostvarenja cirkulacije, instalacije za *ladenje tecnoscu mogu se podijeliti na
- instalacije na principu prirodne konvekcije i
- instalacije sa prinudnom cirkulacijom.
+ored ove podjele instalacija za *ladenje tecnoscu, instalacije sa prinudnom cirkulacijom
dijele se na
- instalacija otvorenog tipa, gdje u instalaciji vlada atmosferski pritisak i
- instalacije zatvorenog tipa, gdje u instalaciji vlada natpritisak regulisan preko
ventila na ekspanzionoj posudi. Na ovaj nacin se ostvaruje veca temperatura
kljucanja tecnosti za *ladenje.
Najprostiji i najstariji nacin *ladenja tecnoscu je prirodnom konvekcijom
tzv.termosifonsko *ladenje dato na slici ".5. a vrijeme rada motora tecnost se zagrijava i
kao toplija struji prema gore, ispunjava gornji rezervoar $%