prirucnik za ped sestre

KCU SARAJEVO PEDIJATRIJSKA KLINIKA BOLNIKA 25 SARAJEVO www.pedijatrija-sa.ba

PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE

Sarajevo, 2003.godine


PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE IZDAVA: PEDIJATRIJSKA KLINIKA KCU SARAJEVO AUTOR: NADA VASI KOAUTORI: OLGA STANI HASNIJA AKAMIJA MENSURA BEHLULOVI MIRSAD REEPAI ELMA SUBAI MIRZA KARI MIRSA ALEEKOVI RUSMIRA ENGI SENKA FATI BAJRA FERATOVI ALMA HADI EMINA BUZA SENA KALAJISALIHOVI NERMINA ENGI MERIMA OSI SUPERVIZIJA: PROF. DR. SENKA MESIHOVI-DINAREVI DTP: CADY DOO

Strana 2 od 46


RAD MEDICINSKE SESTRE U PRIJEMNOJ AMBULANTI, SAVJETOVALITU I NA ODJELJENJUAMBULANTAAmbulanta je najistureniji dio klinike i mjesto prvog susreta pacijenta sa medicinskim osobljem. U njoj radi ljekara-specijalista, specijalizant i mededicinska sestra.Bolesno dijete dolazi u bolnicu u pratnji roditelja koji su esto uznemireni, obuzeti strahom, brigom i neizvjesnosti zbog bolesnog djeteta. Zato ve prvi kontakt sa roditeljima i djecom mora biti prijatan i human, kako bi roditelji osjetili povjerenja u osoblje. U ambulanti se vri trijaa, prua hitna medicinska pomo tee oboljelim i svim urgentnim stanjima bez obzira na patologiju obolenja. Nakon ukazane prve pomoi bolesnik se smjeta na odgovarajue odjeljenje ili po potrebi na intenzivnu njegu. Postupak prilikom prijema pacijenta na bolniko lijeenje: dijete e pregledati ljekar i donijeti odluku da li je djete za bolniko ili ambulantno lijeenje.Odlui li ljekar da dijete mora ostati u bolnici, medicinska sestra e pomoi roditeljima da obave administrativni dio prijema, nakon ega e ih prihvatiti medicinska sestra na odjeljenju. Rad mededicinske sestre u ambulanti obuhvata i administrativni dio poslova (upis bolesnika u protokol, provjera ispravnosti uputnica i knjiice iako e medicinska sestra u prijemnoj kancelariji takoe izvriti provjeru te roditeljima objasniti ta treba od odgovarajue i uredne dokumentacije. Medicinska sestra u prijemnoj kancelariji je zaduena za uredno odlaganje svih istorija bolesti sa svih odjeljenja, kao i mnoge druge popratne admistrativne radnje koje su veoma slone i zahtjevaju preciznost). Medicinska sestra u ambulanti se susree sa mnogim urgentnim stanjimakao to su: aspiracije stranog tijela, intoksikacije kako medikamentima tako i hranom, konlvuzivnim stanjima, visokom temperaturom, dijabetinom komom i drugim, koji zahtijevaju brze intervencije.U ambulanti mora biti pribor za reanimaciju,monitoring vitalnih znakova, O2 kiseonik, aparat za aspiriranje, lijekovi i anti okterapija kao i aparat za inhalaciju. Ambulantni postupak omoguuje bolesniku da se lijei bez smjetaja u bolnicu, bilo u Domu Zdravlja odreenog lokaliteta gdje djete pripada ili naim klinikim savjetovalitima.Strana 3 od 46


SAVJETOVALITAU sklopu Pedijatriske klinike KCU Sarajevo nalaze se savjetovalita i to: Gastroenteroloko, Nefroloko, Kardioreumatoloko sa Holter i ehokardiografskim kabinetom, Pulmoloko, Neuroloko sa EEG kabinetom, Endokrinoloko, Hematoloko, Neonatoloko.U sklopu nae klinike nalazi se kabinet za Fizijatriju. Rad medicinskih sestara i medicinskih tehniara je u administrativnom dijelu isti: prijem pacijenta, upisivanje u protokol, naruivanje za idui pregled kontrolu, provjera dokumenata i slanje na blagajnu. to se tie struno medicinskog posla, razlikuje se od savjetovalita do savjetovalita u pojedinim dijagnostikim i terapeutskim metodama rada.Uz duno potovanje mojih radnih kolegica i kolega, u ovom dijelu emo ukratko nabrojati neke od dijagnostikih i terapeutskih metoda, s obzirom da je toga dosta opisano u radu na odjeljenju Mjerene tjelesne teine, visine, obima glave i grudnog koa, uzimanje uzoraka krvi, urina, bris gue nosa i slanje na biohemijske i mikrobioloke pretrage, asistiranje ljekaru pri pregledu kao i pri mnogim intervencijama npr. biopsiji tankog i debelog crijeva, gastro-duodenalne skopije, snimanje EKA-a (standardnog i prekordijalnog), UZ srca, alergoloka dijagnostika, odreivanje plune funkcije-spirometrijski nalaz, davanje cito-terapije. Edukativni program roditelja i djece vri se u svim savjetovalitima; o pravilnom uzimanja terapije lijekova, naina ishrane, vodi se kartoteka o svim pacijentima. Rad medicinskih sestara i medicinskih tehniara u savjetovalitu je sloen, a u isto vrijeme human s obzirom na obim posla i uslove rada.

RAD NA ODJELJENJURad medicinske sestre na odjeljenju je sloen i ini ga vie radnji kao to su: PRIJEM PACIJENTA, NJEGOV SMJETAJ, OBRADA PACIJENTA PRILIKOM PRIJEMA, UPOZNAVANJE RODITELJA SA KUNIM REDOM USTANOVE I NAINOM RADA U DALJEM TOKU HOSPITALIZACIJE PACIJENTA, UZ NIZ RADNJI TO ADMINISTRATIVNIH, TO I STRUNO MEDICINSKIH.

Strana 4 od 46


PRIJEM I OBRADA BOLESNOG DJETETA U BOLNICUVana je uloga medicinske sestre i nain kojim prilazi roditeljima, kao i djetetu. Sestra mora biti susretljiva kako bi se steklo uzajamno povjerenje, to je veoma vano za dalju obradu pacijenta tokom hospitalizacije. Roditeljima treba pokazati sobu u koju e djete biti smjeteno, samo ili u pratnji majke. Prilikom prijema na odjeljenje medicinska sestra mjeri: tjelesnu temperaturu, tjelesnu duinu-visinu, tjelesnu teinu, obim glave i grudnog koa i vitalne znake. Sve dobivene podatke unosi u temperaturnu listu.

TEMPERATURNA LISTATemperaturna lista zbog svog sadraja predstavlja vaan dokument i mora se voditi uredno, sa osnovnim podacima pacijenta, starosna dob pacijenat i odjeljenje na koje je smjeteno. Na prijemu pacijenta kao i u daljem toku boravka u bolnici, upisuju se gore navedene vrijednosti, vitalni znaci, plan i program daljih pretraga. Temperaturna lista nakon odlaska pacijenta i zavrene hospitalizacije se odlae u njegovu istoriju bolesti.

MJERENJE TJELESNE TEINEMjerenje tjelesne teine vri se kako na prijemu tako u daljem boravku djeteta u bolnici. Dojene se vae svaki dan i to ujutro prije obroka golo i stavi na izvaganu pelenu. Dobijena vrijednost se odbija od ukupne teine i upisuje na temperaturnu listu. Ovo se odnosi na dojenad uzrasta od 0 12 mjeseci. Starija djeca se vau na prijemu i jednom sedmino, a po potrebi i svakodnevno.

MJERENJE TJELESNE DUINE VISINEMjerenje tjelesne duine dojeneta izvodi se u Pirquetovu koritu. Dijete se polegne u korito na pelenu, dri se fiksirana glava, zatim se isprue noge, pomjeramo pomonu dasku do stopala, te oitamo duinu. Veu djecu mjerimo na vagi koja ima visinometar na slijedei nain: dijete stane okrenuto leima uz visinometar sa normalno uzdignutom glavom i sastavljenim nogama jedna uz drugu odnosno stopalima te se oita visina.Strana 5 od 46


MJERENJE OBIMA GLAVE I GRUDNOG KOAObim glave mjerimo centimetrom preko okcipitalne i frontalne kosti. Obim grudnog koa mjeri se centimetrom u visini bradavica. Obim trbuha mjeri se u visini pupka.

MJERENJE TJELESNE TEMPERATUREMjerenje tjelesne temperature vri se dva do tri puta dnevno, izuzev visokofebrilnih stanja gdje je potrebno vie puta kontrolisati temperaturu. Dojenetu se mjeri rektalno, a predkolskom, kolskom i adolesnentu aksilarno. Oitavanje se upisuje na temperaturnu listu. Redovno mjerenje tjelesne temperature i njeno oitanje upisano je na temperaturnu listu temperaturna krivulja je jedan od pokazatelja u daljoj dijagnostici odgovarajueg obolenja).

MJERENJE RESPIRACIJA - DISANJAMjerenje respiracija vri se dok djete spava ako je malo ili u mirnom stanju kod vee djece, u toku jedne minute. Normalne vrijednosti respiracija kod odgovarajueg uzrasta: 6mj. 2 3god. predkolski uzrast lolski uzrast adolescenti 3060/ min 24 40/ min 22 34/ min 18 30 /min 12 16/ min

MJERENJE PULSAMjerenje pulsa vri se na svakoj povrinskoj arteriji koja priljee uz vrstu podlogu kosti. Mjerimo ga najee na arteriji radijalis, arteriji karotis ili arteriji temporalis, a vrimo jagodicama drugog, treeg i etvrtog prsta, uz kontrolu sata, brojanjem otkucaja u jednoj minuti.

Strana 6 od 46

PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Normalne vrijednosti pulsa su: Budno stanje Neonatusi 6 mjeseci 2 3 god predkolski uzrast kolski uzrast adolescenti Spavanje 100 180/min 00 160/min 80 110/min 70 110/min 65 110/min 60 90/min 80 160/min 75 160/min 60 90/min 60 90/min 60 90/min 50 90/min

MJERENJE KRVNOG PRITISKAKrvni pritisak mjerimo najee u arteriji nadlaktice pomou tlakomjera. Poveske su razliite to zavisi od uzrasta djeteta. Povesku aparata za krvni pritisak postavimo iznad lakta i naduvamo sve dok se ne zaustavi protok krvi kroz arteriju nadlaktice. Slualicama se prate tonovi u pregibu lakta i tonovi prestaju da se uju u trenutku kad se arterija zatvara. Postepenim isputanjem vazduha iz poveske, uspostavlja se ponovo krvni protok kroz arteriju nadlaktice i u tom trenutku se uju otri tonovi ili palpira puls. Pojava ovih tonova oznaava vrijednost sistolnog krvnog pritiska (nastaje zbog grrnja komora i istiskivanja krvi iz srca). Daljim oputanjem vazduha, pritisak u povesci se smanjuje, omoguava sve vei protok krvi kroz arteriju i tonovi se konano gube. Vrijednost na kojoj se ne uju tonovi predstavlja dijastolni pritisak. Krvni pritisak se mjeri u milimetrima ivinog stuba. Normalne vrijednosti za odraslu osobu su 120mmHg za sistolni, a za dijastolni 80mmHg, ova vrijednost se izraava kao 120/80mmHg. Normalne vrijednosti krvnog pritiska kod djece, razliite ivotne dobi su: Novoroene 12h Novoroene 12h - 3kg. Novoroene 96h 6 mjeseci 2 god. 7 god. adolescenti Sistolni 39 59 50 70 60 90 87 105 95 105 97 112 112 128 Dijastolni 16 36 25 45 20 60 53 66 53 66 57 71 66 80Strana 7 od 46


MJERENJE SATURACIJE KISEONIKA (O2)Mjerenje saturacije O2 vri se sa aparatom takozvanim pulsoximetrom. On u svom produetku ima odgovarajuu tipaljku koja se stavi na prsti djeteta (ruke ili noge). Tada se ukljui aparat i oita dobivena vrijednost saturacije kiseonika, a ujedno i vrijednost pulsa. Medicinska sestra na temperaturnu listu upisuje i slijedee: Stolica Feces Stolica je zajedniki naziv za izmetine tj. intestinalne bakterije, propale elije intestinalne sluznice, razne tjelesne izluevine kao to sz u, une soli, i druge, koje se iz organizma redovno ispranjavaju. Neke bolesti dovode do promjena normalnog sastava stolice i njenog izgleda, mogu se otkriti makroskopskim izgledom, hemijskim odnosno mikroskopskim pretragama stolice. Medicinska sestra na osnovu makroskopskog izgleda i broja stolica upisuje na temperaturnu listu: i - vodena stolica, ie - vodena sa primjesama ve formiranog sadraja, e - kaasta stolica, ae - ve dobro formirana i vrsta stolica, a - normalna stolica. Uz ove oznake, dodaju se poetna slova ako je stolica: zelena, crna, krvava i sluzava. Urin - mokraa Tekuina s kojom bubrezi iz optoka krvi izluuju otpade i organizmu nepotrebne sastojke. Promjene u fizikim osobinama urina to iest promjene u njegovom izgledu, boji, koliini, mirisu i specifinoj teini, odnosno sve promjene u hemijskom i mikroskopskom sastavu urina su odraz stanja u oboljelom organizmu. Na temperaturnu listu upisuje se diureza koliina urina za 24h, specifina teina koja se mjeri pomou urinometra. Kod dojenadi kao i kod vee djece, gdje nije potrebna precizna diureza, obiljeavamo na temperaturnoj listi na slijedei nain: Djete mokrilo sa "+" Djete nije mokrilo "-"Strana 8 od 46

PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Takoer se na temperaturnu listu u popsebne rubrike namjenjene za tu svrhu, upisuje kako je djete u toku dana jelo, bez obzira na uzrast dijeteta i da li je normalna ishrana ili dijetalna. U sluaju da je neko od bolesne djece povratilo, bez obzira na uzrast, obiljeavamo linijom vijugavog oblika ------------------- .

SVAKODNEVNO KUPANJE I VAGANJE DJETETAU ranijem tekstu je objanjeno vaganje dojeneta i veeg djeteta pri prijemu.Tako se isto radi i u daljem boravku djeteta u bolnici. Medicinska sestra svakodnevno odrava linu higijenu dijeteta i to to dojenad kupa svaki dan ujutro, a odraslu djecu jednom sedmino. Prilikom kupanja dojeneta njegova glava se nalazi na lijevoj podlaktici osobe koja kupa, a svojom desnom rukom pere dojene i vodi rauna da je glava dojeneta uvijek iznad vode. Nakon toga treba ga dobro posuiti, naroito izmeu nabora i pregiba da se ne bi pojavio ojed. Oblaenje djeteta vri se u ve pripremljenu odjeu. Ako dojene ima tjemenjau, glavu valja namazati parafinskim uljem i drugi dan skinuti mekim gustim eljom, pokretima od ela prema gore dok se ne skine naslaga, oprez da se ne ozlijedi koa na glavi. Takoe se vri njega nokata. Dnevno previjanje obavlja se prije svakog obroka ili po potrebi i prije. Svaki put treba oprati glutealnu regiju toplom vodom, napudrati ili namazati odgovarajuom bebi kremom. Kupanja velike djece vri se kao kupanje odraslih, s tim to djecu pripremimo za to, uz pripremljenu istu odjeu i ostali pribor za kupanje.

HRANJENJE BOLESNE DJECE I DAVANJE DOJENADI MAJCI NA PODOJHranjenje bolesnog djeteta je veoma vano. Potrebnu dijetu, nain hranjenja i broj obroka odreuje ljekar, a sestra to mora savjesno provoditi. Hrana u boicama treba biti topla. Djeca koja jedu na kaiicu: hrana mora da bude prilagoena odgovarajuem uzrastu, tj. ako je djete uzrasta 12mjeseci i starije, meso ili povrepotrebno je usitniti.

Strana 9 od 46


HRANJENJE DJETETA NA SONDUPrimjenjuje se kod nedonoeta i kod djece koja iz bilo kog razloga ne mogu uzimati hranu na usta. Sonda se plasira najee kroz nos (gazonastrina). Debljina sonde ovisi o razvijenosti odnosno starosti djeteta. Hrana se iz boice uzima sterilnom pricom i daje kroz sondu. Nakon hranjenja obavezno je dati na sondu kamilice tj. propricamo sondu da ne bi u sondi dolo do zgruavanja hrane i neeljenih komplikacija. Kad se zavri hranjenje djeteta na sondu, ako dozvoljava stanje bolesnog djeteta, treba ga podignuti da ispusti zrak, u suprotnom okrenuti ga na desni bok. HRANJENJE DOJENETA NA BOICU (FLAICU) Treba se pridravati istih principa kao i prilikom prirodne ishrane. Za vrijeme hranjenja na boicu, grlo boice mora uvijek biti puno mlijeka, da dijete ne guta zrak. Nakon hranjenja djete treba podignuti da izbaci zrak iz elucapodrigne. Dojene se ne smije hraniti na boicu u leeem poloaju ili mu ostaviti u tom poloaju da sisa samo iz boice---moe aspirirati!!! Toplinu hrane u boici provjeravamo sa nekoliko kapi mljieka na unutranjoj strani nae podlaktice. Po zavretku hranjenja djeteta, boice i dude se temeljito oisteoperu i boice proslijedimo u mlijenu kuhinju na dalju higijensku obradu-sterilizaciju. Dude poslije svakog obroka otkuhamo u posudama posebno namjenjenim za tu svrhu. HRANJENJE DOJENETA MAJINIM MLIJEKOM (DOJENJE) Prehrana majinim mlijekom je najidealnija, to moramo majkama uvijek naglasiti. Majci je potrebno dati upustvo da prije svakog dojenja mora oprati ruke toplom vodom i sapunom, a bradavice ako ima mogunosti sa 3% solutio acidi borici i sterilnom gazom, u suprotnom samo toplom vodom. Pokazati tehniku dojenja: novoroenedojene staviti pokraj majke, odnosno u njeno naruje tako da mu glava doe na majinu podlakticu, a drugom rukom majka e obuhvatiti dojku izmeu kaiprsta i srednjeg prsta. Dojene se ostavlja na prsima 15-20min., ako ne dobije za to vrijeme dovoljnu koliinu mlijeka, laktacija je slaba ili dojene slabo vuesisa. U tom sluaju dojene treba ostaviti na prsima do 30min. U prvim mjesecima ivota dojene dobiva 6 broka u razmaku od po 3h. Meutim, novi trend sugerira da se dojene stavlja ee na dojku, toStrana 10 od 46

PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE je individualno od dojeneta do dojeneta i njegovog datog stanja i teine obolenja. Nakon dojenja majka treba oprati bradavice i pokriti istom gazom. Ako dojene ne napreduje dovoljno treba ga vagati i kontrolisati koliinu posisanog mlijeka. Djete se vae prije i poslije podoja. Tehniku kupanja, hranjenja na boicu ili dojenja, optu higijenu kako djeteta tako majke i prostorijebolesnike sobe, medicinska sestra objanjava majci djeteta ili velikom djetetu. Na taj nain medicinska sestra uz svoj svakodnevni redovan rad vri edukativni program, odnosno poduava majke i djecu o pravilnoj linoj higijeni, higijeni ishrane i optoj higijeni okoline koja ih okruuje. VIZITA Medicinska sestra na odjelu je duna sudjelovati u toku obavljanja svakodnevne jutarnje vizite. U toku vizite daje dodatne informacije o odreenom pacijentu, njegovom datom stanju ili eventualnim promjenama. Priprema djete za pregled, ako je djete vee pomae mu pri skidanju piame uz ostale dodatne radnje koje zahtijeva sam pregled. Ako je djete manje, za pregled srca ,plua i trbuha djete se polegne na kreveti ili sto za previjanje. Vee djete sjedne na krevet ili stolicu, s rukama prema u poziciji naprijed ukoliko se auskultiraju plua, srce (sluaju zvukovi, otkucaji). Dojene sestra dri u naruju naslonjeno na njena prsa i rame, lea dojeneta okrenuta na naa prsa. Lijevom rukom drimo ruke djeteta a desnom rukom glavu djetetaza pregled drijela ili nosa (isti postupak je kada se uzima bris nosa i drijela). U toku vizite ljekar upisuje na temperaturnu listu program odreenih pretraga (krvne, radioloke itd.), odreuje terapiju dali per-os , i.m., i.v., ili druge potrebne pretrage i analize. Sve to je planirano na temperaturnoj listi pacijenta medicinska sestra je duna da pripremi i izvri u sklopu datih upustava. UZIMANJE MATERIJALA - UZORAKA ZA ANALIZE Za uzimanje materijalauzoraka krvi, likvora, urina, stolice itd., prvo treba pripremiti odgovarajue uputnice, propisno ispunjene kao i odgovarajue lab.posudeepruvete, podloge za hemokulturu, briseve, itd., u zavisnosti od vrste uzorka koji uzimamo i za koju analizu traimo.

Strana 11 od 46

PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Takoer, ako je djete vee, trebamo ga pripremiti odnosno objasniti razumljivim rijenikom ta moramo da radimo. Dobra priprema djeteta je vana za dalji tok saradnje sa medicinskim osobljem radi dalje dijagnostike i primjene odgovarajueg terapeutskog tretmana tokom hospitalizacije. Uzimanje krvi Na intevencijsku tacnu pripremiti: tampone od vate, alkohol, bubrenjak, stalak sa odgovarajuim epruvetama, flaster, sterilne rukavice, sterilne igle i price kao i Esmarhovu povesku i pripremljene uputnice datog djeteta. Uzimanje likvora - priprema za L.P. (Lumbalnu punkciju) Na intetervencijsuku tacnu pripremiti: bubrenjak, tapie namotane vatom, stalak sa sterilnim epruvetama (2-3), sterilne tufere, pripremljene trake flastera, sterilne rukavice, sterilne igle kao i benzin, jod i alkohol. Uputnice ve pripremljene i to jedna za biohemiju gdje se trai likvor na hemizam, a druga na mikrobiologiju gdje se trai likvor na kulturu. Uzimanje urina - urinokulture Na intervencijsku tacnu pripremiti: bubrenjak, tampone od vate, rastvor hipermangana, kesice za urin, boicu za urin ili epruvete sterilne za urinokulturu, po potrebi ako se radi kateterizacija odgovarajui broj katetera. Pripremiti dijete, to jest oistiti spolovilo djeteta blagim rastvorom hipermangana i pristupiti uzimanju urina, bilo da dijete spontano urinira, ili da se stavi urinska kesica ili izvri kateterizacija, nakon ega se dobiveni urin alje na odreenu analizu. Uzimanje stolice Za uzimanje stolice na razliite biohemijske i mikrobioloke analize imamo takozvane laboratorijske flakone za stolicu i sterilne briseve-za koprokulturu. U zavisnosti ta se trai za analizu, uzeemo odgovarajuu laboratorijsku posudu za stolicu na analizu. Uzimanje brisa drijela i nosa, rane, pustule, oka, uha ili vaginalni bris itd., uzima se sterilnim tapiem (brisom). Uzimanje krvi za ABS Za uzimanje krvi za ABS (acidobazni status u krvi) koristi se cjevicakapilara uz koju ide metali i dva plastina epia. Metali sluiStrana 12 od 46

PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE da se u kapilari ne koagulie krv. Ako je dijete vee, krv se vadi iz prstia, a kod novoroenadi iz pete.

EPRUVETE I OSTALE LAB. POSUDEEpruvete za: UK, urea, kreatinin, bibirubin, AST, ALT, GT, LDH, Fe, Na, K, Ca, Cl, P, CK, AP, proteini, holesterol, trigliceridi , laktati u krvi, mukopolisaharidi, kortizol itd. Uzima se 35 ml krvi. Epruveta za vaenje amonijaka u krvi, vadi se sterilnom pricom 4ml krvi, zatim se promjeni igla i krv ubaci u epruvetu kroz gumirani ep i blago promuka epruveta da se krv ne koagulie Epruveta za vaenje Fibrinogena, Koagulograma, vadi se 4,5ml krvi i epruveta blago promuka da se krv ne koagulie. Epruveta za vaenje SE,Krvne slike i DKS (diferencijalne krvne slike). Vadi se2ml krvi i epruveta blago promuka da se krv ne koagulie. Epruveta za vaenje Protrombinsko vrijeme, APT, INR, vadi se 1,8ml krvi i blago epruveta promuka da se krv ne koagulie. Podloga za hemokulturu, gdje se uzima krv pricom od 25ml, promjeni igla i izvri zasijavanje na podlogu, odnosno kroz gumirani ep boice ubacimo krv iz price. Sterilna epruveta za likvor i urinokulturu. Posuda za urin. Ovo su najee koritene laboratorijke posude, a po potrebi za specijalne analize dobivamo odreene posudeepruvete u koje vadimo potreban materijal za analizu. Kada vrimo vaenje krvi kod malog djeteta, obino prisustuju dvije sestre. Jedna dri djete u odgovarajuem poloaju, a druga sestra, vadi krv ili ako se vri kateterizacija za nalaz urina i urinokulture. Vaenje krvi kod velike djece u nekim sluajevima moe obaviti i jedna sestra. Za bilo koji zahvat (da bi se izbjegle eventualne neugodne situacije i obavio timski rad) uglavnom rade zajedno dvije sestre, jer su djeca bez obzira na uzrast nepredvidiva.

TERAPIJAMedicinska sestra na odjeljenju daje ordiniranu terapiju bolesnicima po ljekarskoj uputiupisanoj na temperaturnoj listi.Strana 13 od 46


PER - OS (na usta)Manjoj djeci, lijek u krutom stanju treba usitniti na kaiici i sa malo aja otopiti i dati djetetu. Ako je djete vee, dati lijek da popije sam ali uz prisustvo medicinske sestre.

PARENTERALNO - davanje lijekovaIzraz kojim se oznaava unoenje lijeka u organizam nekim drugim putem, a ne preko sistema za varenje: ubrizgavanje lijeka u venuintravenozno (I.V.), ubrizgavanje u mii -intramuskularno (I.M.), zatim potkono- subcutano (S.C). Bez obzira da li se daju sirupi, tablete, lijekovi za I.V.,I.M., davanje lijeka inhalacijom ili putem klizme, obavezno prije davanja provjeriti: Rok trajanja lijeka, na koji nain se daje, kako se rastvara i sa im kao i uslove sterilnosti pod kojima se radi. Rad medicinske sestre na odjeljenju je sloen i sastoji se od vie etapa koje su jedna sa drugom povezane. U ovom skraenom priruniku navedene su ukratko osnovne radnje koje se izvode na svakom odjelu, bez obzira na patologiju bolesti. Svaki odjel ima svoje specifinosti u radu u cilju dijagnostike i sprovoenja terapije. Medicinska sestra obavlja i druge poslove po nalogu ljekara, odeljenske sestre i odgovorna je za blagovremeno i profesionalno izvrenje svojih radnih obaveza.

Strana 14 od 46


I ODJELJENJE: GASTROENTEROHEPATOLOGIJAObolenja organa za varenje sa zapaljenjem eluca i tankog crijeva gastroenteritis ili debelog crijevaenterokolitis. Veina akutnih enteritisa je infekcijskog porijekla: samoneloze, igeloze itd., a izazvane su unoenjem hrane ili vode koja je zaraena razliitim bakterijama. Simptomi: uestali prolivi, bolovi u trbuhu, ponekad praeni groznicom, poveanom temperaturom i povraanjem. Distrofije poremeaj u ishrani nekog tkiva, lijezde ili organa koji dovodi do promjene u obliku, veliini i funkciji. Kolitis zapalenje debelog crijeva i obino se javlja u dva oblika: mukozni kolitis (sluzavo zapalenje) i ulcerozni kolitis (grizliavo zapalenje). Simptomi: nadimanje i bolovi u trbuhu, krvavi prolivi, groznica, gubitak tjelesne teine i loe opte stanje. Ulkus ir, dva osnovna oblika peptinog ulkusa su: ir na dvanaestopalanom crijevu i ir na elucu. Simptomi: bol u gornjem dijelu trbuha je osnovni simptom ira, bez obzira gdje se on nalazi. Celijakija je bolest nepodnoljivosti crijevne sluznice prema gliadinu, bjelanevinskom molekulu sadranom u glutenu, porijeklom iz peninog i raanog brana. Simptomi: stolice vrlo obilne i veoma este (par puta tee od normalnih), svijetle, pjenuave, bogate u sluznim materijama i mastima. Ovo su samo neka od mnogobrojnih obolenja i koja su najea na ovom odjelu. Kod veine oboljenja, dijetalna ishrana je jako vana i ona je u veini sluajeva lijek izbora. Poto kod proljeva i povraanja dolazi do gubitka tenosti kod djeteta, odmah se pristupa rehidraciji putem infuzije ili oralnom rehidracijom (aj + nelit; 1kk na 5 min), da se djetetu obezbjedi dovoljan unos minerala i tenosti. Poslije ajne pauze od par sati ili infuzije, dijete se poinje hraniti; ako doji nastaviti dojenje, ako ne doji, daju se mlijene formule, koje je dijete ranije uzimalo u svojoj ishrani ili posebne formule za proljeve. Djeci starijoj od 6mjeseci nudi se i riina sluz, a starijoj dojenadi dobro iskuhano i pasirano povre, itarice, posno meso, tvrdo kuhano jaje i banana. Na gastroenterohepatolokom odjeljenju djeca se hrane na flaicu ili nazogastrinom sondom svaka 2 3h. Vri se i parenteralna ishrana (intravenoznim putem) koja se primjenjuje kod djece koja zbog specifinosti bolesti i njene teine, ne mogu unositi hranu prirodnim putem - na usta.

Strana 15 od 46

PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Ako djete ima reflux - sestra dijete postavlja u anti-refluxni poloaj. Na ovom odjeljenju, veoma je vano Svako jutro vagati pacijente, pratiti broj i izgled stolica ,povraanja, da li djete mokri ili ne, kao i kako dijete podnosi ishranu dijetalnu ili normalnu sve promjene medicinska sestra upisuje na temperaturnu listu,i obavjetava nadlenog ljekara. U dijagnostici se koriste biohemijske i mikrobioloke pretrage (ABS, mineralogram na osnovu kojih ljekar ordinira terapiju; bilo infuzioni rastvor ili oralnom rehidracijom, kod sumnje na celijakiju krv za D-XYLOZA test, proteinogram, koprokulture, stolica na viruse, stolica na parazite (i to u serijama x 3), stolicu na masti, stolicu na benzidin, kao i bris grla i nosa, pustula, rana itd. U dijagnostici se vre mnoge biopsije: biopsija tankog crijeva, debelog crijeva, jetre kao i gastro duodenalna skopija uz mnoge druge pretrage u zavisnosti od patologije obolenja i njegove teine. Biopsija tankog crijeva dijete mora biti na tate najmanje 6h, pola sata prije rada biopsije daje se reglan I.V. Djetetu se fiksiraju ruke, provjeri prohodnost nosa, potom ljekar plasira sterilnu sondu za biopsiju. Biopsija debelog crijeva uglavnom se radi u gastroenterohepatolokom savjetovalitu. Priprema se ogleda u tome da djete mora biti 24h prije izvoena biopsije pripremljeno (dobije sredstvo za ienje).

Strana 16 od 46


II ODJELJENJE: NEFROLOGIJACistitis i uretritis zapaljenje mokrane beike i mokrane cijevi izazvano bakterijskom infekcijom. Simptomi: Uestalo mokrenje praeno jakim bolovima u vidu peenja, bolovi u donjem dijelu trbuha i est i jak nagon za mokrenjem malih koliina mokrae. Glomerulonefritis zapalenje glomerula i javlja se u nekolilo oblika: Arteriolarna nefroskleroza, obolenje bubrega koje nastaje uslijed povienog krvnog pritiska (hipertenzije). Nefrotski sindrom je jedan od oblika glomerulonefritisa kada se uslijed poveane propustljivosti glomerula, bjelanevine izluuju sa mokraom (proteinurija). Simptomi glomerulonefritisa su: esto se javlja krv u mokrai, prisustvo bjelanevina u mokrai i to najee albumina veoma znaajnog sastojka krvi, daje joj pjenuav izgled, dolazi do pojave otoka lica i drugih dijelova tijela. Renalna insuficijencija otkazivanje bubrega, moe biti akutno i hronino. Akutno otkazivanje bubrega nastaje u stanjima koja dovode do naglog i dugotrajnog pada krvnog pritiska, kao to su obilna krvarenja ili u sluajevima sranih bolesti. Hronino otkazivanje bubrega moe imati brojne uzroke, ponekad akutno otkazivanje bubrega ili bubreno obolenje mogu da postanu hronini, a simptomi se javljaju postepeno sa napredovanjen oteenja bubrega. U sluajevima potpunog otkazivanja bubrega, jedini zadovoljavajui nain lijeenja je dijaliza ili presaivanje bubrega. Hemodijaliza dijaliza sastoji se u vjetakom preiavanju krvi bolesnika pomou posebnih aparata (vjetaki bubreg ) u cilju uklanjanja otpadnih materija. Veza izmeu krvotoka oboljele osobe i aparata za dijalizu ostvaruje se preko anta, spoja izmeu povrne arterije i vene npr. podlaktice. Ovaj spoj moe da se otvara i njegovi krajevi se pripajaju za vjetaki bubreg.

NJEGA BUBRENIH BOLESNIKA I DIJAGNOSTIKAPosmatranje i njega bubrenih bolesnika je vaan zadatak medicinske sestre. Kod akutnog glomerulonefritisa posmatranje bolesnika usmjeravamo na: Vitalne znake ( puls, respiracija, temperatura) Svakodnevno mjerenje tjelesne teine

Strana 17 od 46

PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Tano mjerenje unesene tenosti u organizam kao i izluene tenosti iz organizma. Na simptome iritacije CNS (muka, povraanje, vrtoglavica, duplo vienje slike itd.) Redovno praenje izgleda urina (boja, miris) Kontrola arterijskog pritiska po potrebi i vie puta dnevno. U akutnoj fazi zapaljenja bubrega bolesniku se odreuje dijetalna ishrana kao i koliina unesene tenosti u organizam. Dijeta se sastoji u redukciji soli,bjelanevina i masti.Prva tri dana dijeta je na ugljikohidratima (aj, keks, em). Potom se postepeno uvode proteini biljnog, a kasnije ivotinjskog porijekla. Dijetalna ishrana je vana zato to je smanjena funkcija bubrega i da se bubreg potedi rada, jer iz proteina nastaju kiseli produkti koji se i normalno izluuju preko bubrega. Akutna renalna insuficijencija je stanje nesposobnosti bubrega da vri svoje funkcije, prije svega ekskretornu, zbog ega nastaje oligurija ili anurija. Prema tome lijeenje se mora usmjeriti prema otklanjanju uzroka koji su do ovog stanja doveli. Ako se za par dana ne uspostavi diureza i ako su visoke vrijednosti K, uree i kreatinina zapoinje se dijalizni tretman. Kod peritonealne dijalize, peritonealna membrana slui za izdvajanje i uklanjanje toksinih supstancija kao i razliitih metabolita koji bubrezi normalno izluuju. Aseptikim postupkom, posebnim kateterom, unosi se rastvor peritodiala. Mahanizam osmoze i difuzije iz krvotoka se preko peritonealne membrane izdvajaju tetne materije u dijalizat, koji ima koncentraciju elektrolita slino koncentracijama normalno prisutnim u vanelijskoj tenosti. U akutnoj renalnoj bolesti dijaliza slui da odstrani endogene toksine i odri tenost, elektrolite i acidobaznu ravnoteu sve dok se ne uspostavi renalna funkcija. Kod hronine renalne bolesti peritonealna dijaliza predstavlja most za pripremu bolesnika transplatacije bubrega. Kod pacijenata sa nefrotskom sindromom, napori se usredsreuju na: Smanjenje edema Kontrola infekcije Spreavanje komplikacija Obezbjeenje pravilne ishrane i HigijenuStrana 18 od 46

PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Osnovni lijek kod ovog obolenja je Pronison (Prednizon). Panja se mora obratiti na neeljna dejstva (hipertenzija), Kuingov izgled, krvarenje. Ove bolesnike treba tititi od infekcije jer su neotporni, treba im omoguiti dovoljno mirovanja, a naroito posvetiti panju linoj i higijeni okoline. Poto ovi bolesnici gube velike koliine proteina urinom, mora se posvetiti panja njihovoj ishrani.Ona mora biti bogata proteinima ivotonjskog porijekla (neslano leo meso, mladi sir, jaja). Redovno pratiti ta bolesnik unese i izbaci izluevinama. Zbog hroninog toka ovu bolest treba paljivo objasniti roditeljima i samom bolesniku. Diureza je koliina urina koju dijete izlui u toku 24h. Pod normalnim uslovima iznosi od 1 1.5l , a varira prema godinjem dobu i uzrastu djeteta. Oligurija smanjena diureza ispod 500ml (prisutna kod jakog znojenja, kod bubrenih i sranih bolesnika, povraanja i proliva) Poliurija poviena diureza iznad 1500ml Anurija diureza ispod 100ml (bubreg je gotovo prestao da lui urin) Normalna diureza kod djece je razliita i zavisi od starosne dobi djeteta. Normalne vrijednosti diureze kod: Novoroene 1- 2 dana starosti ---1860ml Novoroene 3-10 dana -----------100 300ml Dojene do 6mj starosti ----------300 450ml Dojene od 6 12mj starosti ---- 300 500ml Malo dijete 1 3godine kolsko dijete kolsko dijete ------ 450 600ml Predkolsko dijete 4 7god. ---- 600 700ml 7 9god.---- 650 1000ml 9 14god.--- 800 1400ml

Mjerenje diureze zavisi od uzrasta djeteta. Dojenetu i malom djetetu koristimo plastine kesice koje lijepimo na genitalije. Izlazni otvor mokranog kanala mora da bude na otvoru kesice.Unutra se ubaci kateter i privrsti leukoplastom za kesicu. Povremeno pricom izvlaimo urin iz kesice i ubacujemo u ve pripremljenu posudu za diurezu (poviti dijete labavo). Diurezu moemo pratiti plasirajui folijev (trajni kateter) ,ali pod strogo aseptikim uslovima. Kateter na vrhu ima balon u koji se poslijeStrana 19 od 46

PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE plasiranja ubacuje fizioloka otopina (koliina u zavisnosti od uzrasta djeteta), da bi se napuhao i zatvorio izlaz iz mokrane beike, a kateter ostao fiksiran. Panja po vaenju trajnog katetera, prvo pricom izvui fizioloku otopinu pa tek onda kateter, da ne bi dolo do rupture mokrane beike! Vea djeca urin za diurezu sakupljaju u staklene tegle sa njihovim imenom koje su im na dohvat ruke. Kad je zavreno prikupljanje urina sestra izmjeri koliinu staklenom graduisanom menzurom i ubiljei na temperaturnu listu bolesnika. Specifina teina gustoa urina mjeri se urinometrom koji je graduiran, on se uroni u menzuru (graduirana do 50ml), u kojoj je urin i oita kolika je specifina teina gustoa urina. Specifina teina vode je 1000. Normalna specifina teina urina je izmeu 1015 1030. Ako je koliina urina manja gustoa je vea i obrnuto. Bubrezi novoroeneta mogu koncetrirati urin samo do 1010 , a poslije tog perioda specifina teina urina se poveava na 1015 1020. Urin za analizu uzima se prvi jutarnji, jer je u mokranoj beici stajao due vrijeme pa je dobro koncentrisan i kiseo i u njemu su sauvani uoblieni elijski elementi (Er, L , cilindri) Urin se uzima u istu posudu, s tim da se dijete prethodno opere i spolovilo oisti blagim rastvorom hipermangana, dok vea djeca spontano uriniraju u posudu. Maloj djeci lijepi se kesica ili ako ljekar zahtjeva urin se uzima kateterom po strogo aseptinim uslovima. Ovako uzet urin moe se pregledati biohemijski i mikrobioloki. Normalan urin je bistar, kisele reakcije, svijetlo ute boje, karakteristinog je mirisa (miris badema ), a ako dugo stoji zaudara na amonijak. U normalnom urinu nema bjelanevina, krvi, gnoja, eera i bakterija. Postojanje nekih od ovih elemenata daje patoloki nalaz urina. Protenurija bjelanevine u urinu, Hematurija krv u urinu, Piurija povean broj L u urinu, Cilindurija pojava cilindara u urinu, Bakteriurija bakterije u uzorku svjeeg urina, Hemoglubinurija pojava krvnog pigmenta hemoglobina u uzorku i Glikozurija glukoza (eer) u urinu. Urinokultura urin se uzima strogo sterilno ( u sterilnu kesicu ili sterilnu epruvetu). Za ovu intervenciju potrebno je pripremiti sterilne tufere namoene u rastvor blagog hipermangana, sterilne rukavice, po potrebi sterilan urinski kateter i bubrenjak. Dijete oprati toplom vodom i sa namoenim tuferima blagim rastvorom hipermangana brie se spolovila enske djece od trbuha prema anusu jednim potezom, s tim da se ova radnja ponavlja 3x, po potrebi i vie.Strana 20 od 46

PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Kod muke djece povue se prepucij pa se ispere blagim rastvorom hipermangana, zatim se nalijepi sterilna kesica ili po potrebi izvri kateterizacija da bi dobili sterilan urin. Ovako se uglavnom radi kod male djece. Kod vee djece poslije pranja i dezinfekcije prvi mlaz urina se odbacuje i uzima srednji mlaz u sterilnu epruvetu. Srednji mlaz urina se uzima zato to je samo urin u mokranoj beici sterilan, a prvi mlaz koji se odbacuje, proisti izlazne mokrane puteve. Urin se alje na: 24h proteinurija, 24h jonogram urina, 24h klirens kreatinin (obaveznu napisati volumen urina za 24h). Od biohemijskih pretraga najee se vadi: SE, KKS, jonogram, UK, urea, kreatinin ,imunoloki nalazi, transaminaze, proteinogram, holesterol, trigliceridi itd. Rendgenoloka ispitivanja bubrega: 1. Nativni snimak abdomena (nije potrebna priprema bolesnika). 2. I.V.U. ( zahtijeva pripremu bolesnika )-ienje digestivnog trakta. Dva dana prije snimanja ne davati povre bogato celulozom (boranija, grah, graak). Dan prije snimanja uvee i ujutro dati dulkolax draeje ili supozitorij,ruak pura, veera neto teno. 3. Mikciona cistografija (ne zahtijeva pripremu bolesnika), postupak je uvoenje katetera u mokrani mjehur uz sterilne uslove. Snima se kad je mjehue pun, za vrijeme pranjenja i nakon pranjenja mokrane beike. 4. Radioizotopna ispitivanja bubrega i mokranog trakta pomau u prikazivanju renalnog protoka krvi i ekskretorne aktivnosti bubrega. 5. Ultrazvuna ispitivanja obavezna kod svakog bolesnika. Ovo je bezopasna , bezbolna i neinvaziona metoda koja dokazuje anatomske i morfoloke promjene bubrega. 6. CT precizno dokazuje i ustanovljava postojanje raznih malformacija, cista, tumora, hidronefroze itd. 7. Biopsija bubrega u posljednje vrijeme sve se vie radi u dijagnostike svrhe. U toku bolesti ima prognostiko znaenje. 8. Cistoskopija ovom se pretragom direktno okom moe vidjeti stanje mokranog mjehura i mokranih puteva. Ovo su samo neke od mnogobrojnih dijagnostikih i terapeuskih metoda rada.Strana 21 od 46


III ODJELJENJE: KARDIOREUMATOLOGIJABolesti i oteenja srca, zbog njegove izuzetno vane uloge u organizmu, imaju veoma teke posljedice. Odreen broj sranih obolenja je prisutan ve na roenju (uroene srane anomaoije), iako se neka od njih otkrivaju tek kasnije u ivotu. Ventrikularni septalni defekt (VSD ), predstavlja anomaliju pregrade (septuma) oblika rupe izmeu dvije komore (ili ventrikula) koje vre pumpanjw krvi. Ona omoguava da neto oksigenirane krvi proe sa lijeve strane u desnu i kroz plua. Koliina abnormalnog krvnog protoka zavisi od veliine i od mjesta rupe kao i od razlike u pritiscima izmeu dvije strane srca. Abnormalan protok proizvodi umove koji se auskultiraju stetoskopom. Atrijalni septalni defekt (ASD) je anomalija defekta (oblika rupe) pregrade izmeu dvije pretkomore koje primaju krv. Ona krvi omoguava da krv sa lijeve strane pree na desnu stranu i doe u plua. Perzistentni duktus arteriosus (PDA, je posljedica nezatvaranja krvnog suda koji povezuje plunu arteriju i aortu u vrijeme razvoja ploda i normalno se zatvara odmah po roenju. Ukoliko se ne zatvori spontano nekoliko sati, dana (mogue zatvaranje i medikamentozno-indometacin) ili nedelja poslije roenja, korekcija uroene srane anomalije je mogua: transkateterna ili hirurka. Prohodnost ductusa arteriosusa je kod nekih cijanogenih uroenih anomalija (npr.transpozicija velikih krvnih sudova) od vitalnog znaaja za pacijenta. Insuficijencija srana slabost je stanje koje nastaje zbog smanjene djelotvornosti rada srane pumpe uslijed obolenja sranog miia ili oteenja njegovih zalistaka. Kardiomiopatija srana slabost je obolenje sranog miia. Dilatirajua kardiomiopatija, kod ovog stanja srani mii je slab i srce je obino uveano. Hipertrofina kardiomiopatija, kod ovog stanja mii je veoma zadebljan i zbog toga ima potekoe u svom radu. Artritis je izraz koji se primjenjuje za sva obolenja-upalu zglobova. Reumatoidni artritis bolest zahvata sinovijalne opne u zglobovima koje zadebljavaju i stvaraju prekomjernu koliinu sinovijalne tenosti zbog ega se javlja otok, crvenilo, ukoenost i bolovi prilikom pokreta zgloba. Reumatska groznica obolenje izaziva bakterija iz grupe streptokoka, obino poslije estih infekcija grla. Simptomi reumatske groznice su: visoka temperatura, bolovi u zglobovima, ospa i bezbolniStrana 22 od 46

PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE vorii pod koom. U izuzetnim sluajevima dolazi do zapaljenja unutranje postave srca ime zapoinje proces oteenja sranih zalistaka. Ovo su samo neka od mnogobrojnih obolenja na ovom odjelu.

DIJAGNOSTIKABiohemijske i mikrobioloke pretrage krvi, ABS, jonogram, urina, bris nosa i drijela, hemokulture, urinokulture, koprokulture, reumatski testovi, proteinogram, transaminaze, fibrinogen, mukoproteini, reakcija vezivanja komplementa na viruse, imonuloki testovi: C3, C4, imuni kompleksi, antinuklerana antitijela, itd. EKG Elektrokardiografija, metoda dijagnostike raznih sranih obolenja, gdje se pomou prikazane krivulje i odreenih osilacija moe odrediti produkcija elektrinih potencijala koje miokard stvara svojim metabolizmom i na taj nain dijagnosticirati pojedina srana obolenja. Pacijentu su objasni tehnika snimanja, on lei na leima, tipaljke u boji: uta (lijevo doruje), crvena (desno doruje), crna ( desna noga) i zelena (lijeva noga) se gelom fiksiraju na navedena podruja (snimanje prvih 6 odvoda EKG), a fiksiranjem 6 pumpica na prednju stranu grudnog koa, registruju se 6 prekordijalnih odvoda. FONOKARDIOGRAFIJA je metoda registrovanja i mjerenja sranih tonova i umova. EHOKARDIOGRAFIJA je ultrazvuna metoda pomou koje se mogu vidjeti etri upljine srca i procijeniti dali ima defekta izmeu pretkomora i komora ili promjena na uima i krvnim sudovima To je bezbolna, neinvazivna, sigurna metoda kojom se ispituje morfologija i hemodinamika srca. Pacijent lei na leima, putem sonde na ijem je vrhu gel, u standardnim transtorakalnim ultrazvunim skenovima, na ekranu aparata se vizueliziraju srane sutrukture koje se mogu pohraniti u aparatu, na video traci ili otprintati. Simultano, tokom pretrage se vri snimanje i EKG, tako da je mogua tana evaluacijua protoka u odnosu na srani ciklus i Kolor Doppler signal. HOLTER KABINET- Uloga pedijatrijske-kardioloke sestre u evaluaciji aritmija djeije dobi, koje su relativno este (iznad 2%) je izuzetno znaajna. Ogleda se u pripremi, snimanju pa i djeliminoj interpretaciji Holtera-neprekidnog 24-satnog snimanja elektrokardiograma. Holter je jedna od najznaajnijih neinvazivnih procedura u djeijoj ritmologiji. Pedijatrijska-kardioloka sestra snimanje obavlja pomou kasetnog rekordera sa magnetoskopskom vrpcom. On snima obino samo dvaStrana 23 od 46

PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE odvoda, a snimljenu traku analizira kompjuter. Ispitanik vodi dnevnik, koji omoguava kasniju korelaciju pacijentovih simptoma i aktivnosti sa pojavom eventualnih aritmija. Traka ostaje u kompjuteru, ali se moe u svakom momentu dokumentirati i arhivirati. Za vrijeme pretrage ispitanici su u svom uobiajnom okruenju i svakodnevnim aktivnostima, u kui ili u bolnici. Koristimo tri metode snimanja (kontinuirani zapisivai, zapisivai pojedinih poremeaja ritma srca i mikroraunar). Snimljeni zapis analiziramo pretraivanjem snimljene vrpce velikom brzinom, izravnim ispisivanjem EKG i obradom raunala te analizom nakon zavretka snimanja. Trajanje snimanja je 24-sata, a po potrebi i due. Holter snimci treba da otkriju frekvencu, trajanje i tipove aritmija kao i precipitirajue ili posljedine dogaanja aritmija koji nisu otkriveni rutinskim EKG-om. Po potrebi dijagnostike vre se i mnoge radioloke pretrage: Rtg snimak srca i plua, MRI, CT srca i krvnih sudova, srana kateterizacija. TERAPIJA se sprovodi po upustvu nadlenog ljekara bilo da je per-os, IV, IM. Diuretici najee Lasix, smanjuju edeme, tako to pojaavaju izluivanje tenosti putem urina.Uz diuretike nadoknauje se kalij, jer se gubi izluivanjem tenosti. Ako bolesnik prima salicilate kontrolie mu se salicilemija jednom sedmino, a po potrebi i vie puta.U toku davanja salicilata treba neprestano pratiti stanje bolesnika. Mogua su trovanja ak i pri terapijskim dozama.Trovanja salicilatima su teka, praena dubokim acidozama, povraanjem a nekad mogu biti i fatalna. U terapeuski tretman spada i davanje kiseonika O2 bilo direktno ili indirektno. Dozu davanja kiseonika odreuje ljekar.

NJEGA I MONITORING SRANIH BOLESNIKANesposobnosti srca da vri svoju osnovnu funkciju pumpe, to jest da u organizmu prima i izbacuje odgovarajuu koliinu krvi naziva se srana insuficijencija. Predstavlja najtee patoloko stanje koje iziskuje posebno lijeenje i njegu. Pacijent treba da miruje i da se ne uznemirava. Poloaj u krevetu je polusjedei pod uglom od 45 stepeni. Ovaj poloaj omoguava lake disanje. Potrebno je vriti kontinuirani monitoring: pulsa, resporacija, saturacije kisonikom, krvnog pritiska, diureze, stolice, tjelesne teine, obima edematoznih zglobova, temperature, opteg stanja djeteta, uz redovan kod reumatskih i posthirurkih kardijalnih pacijenata, fizijatrijski tretman. Sve mjere line higijene moraju se provoditi u krevetu da se bolesnik ne zamara. Higijenu usne duplje treba redovno vriti kao i njegu koe. Ishrana treba da bude bez soli sa redukcijom masti i unosa tenosti. Neslana dijeta zastupljena je sve dok dijete pacijent ima edeme. TrebaStrana 24 od 46

PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE unositi manje koliine sokova i mlijeka, a vie namjernica koje sadre vitamin C (voe i povre),a ako su pacijenti pod terapijom salicilata, potrebno je da ih uzimaju uz mlijeko.Pacijent ne smije gladovati posebno ako bolest traje due,jer to moe izazvati sekundarno oteenje srca. Kod bolesnika koji boluju od neke kardiovaskularne bolesti, sestra mora obratiti panju na: Disanje koje moe biti:UBRZANO, USPORENO, POVRNO, DUBOKO, SA UVLAENJEM JUGULUMA I LEPRANJEM NOZDRVA. Puls koji moe biti: NEPRAVILAN (ako vrijeme izmeu udara nije jednako-aritmija), UBRZAN, USPOREN, SLAB. Kvalitet pulsa moe biti snaan, osrednji i slab. Slab jedva pipljiv puls obino oznai patoloko stanje. Medicinska sestra treba da registrujei: cijanozu, edeme, muku kod pacijenta, povraanje, bol (mjesto bola, priroda, trajanje), optu slabost organizma, znojenje, zamaranje, blijedilo. Obratiti panju na stolicu, ponekad i opstipacija moe da stvara odreene probleme pa se moraju dati lakstativna sredstva. Naveli smo samo u kratkim crtama neke od mnogobrojnih dijagnostikih i terapeuskih metoda rada.

Strana 25 od 46


IV ODJELJENJE: NEONATOLOGIJA I INTENZIVNA NJEGAObuhvata starosnu dob od 0 - 1mj. Najea oboljenja su: Hyperbilirubinemija poveanje bilirubina u krvi, a bilirubin je derivat hemoglobina i oslobaa se zbog pojaane razgradnje eritrocita. Javlja se kao icterus neonatorum simplex fizioloka utica, oko treeg dana poslije poroda i traje nekoliko dana. Nije tetna po zdravlje i iezava potkraj prve ili poetkom druge sedmice ivota. Morbus Haemolyticus Neonatorum obolenje novoroeneta koje nastaje zbog masovnog propadanja eritrocita, najee kao posljedica nepodudaranja Rh faktora u krvi majke i djeteta. Dijete nasleuje Rh faktor od oca. Meutim, do senzibilizacije moe doi ne samo u neslaganju Rh faktora nego i u krvnim grupama ABO sistema. U tim sluajevima majka je obino krvne grupe O, a dijete A ili B. Ispitivanjem titra antitjela odreuje se stupanj senzibilizacije i, prema potrebi priprema sve za eksangvinotransfuziju neposredno nakon roenja. Pylorostenosis stenoza (suenje) pilorusa u novoroeneta. Simptomi se javljaju izmeu tree i pete sedmice ivota. Za obolenje je karakteristino povraanje u luku koje se javlja odmah nakon obroka ili neto kasnije. Staphilodermia infekcija koe novoroeneta uzrokovana stafilokokima. Stvaraju se sitni mjehurii pojedinano ili u grupama koji lako prskaju i ostavljaju okrugle crvene mrlje okruene tankim resama epidermisa. Sadraj mjehuria je jako infekciozan i dolazi do brzog irenja. Najea lokalizacija je preko trbuha, pazuha i genitoglutealne regije. Sepsis sepsa, opta nespecifina infekcija iji su uzronici najee streptokoki i stafilokoki ali su esti i pneumokoki, meningokoki itd. Ostane li izvor opte infekcije neotkriven i nepoznat, govorimo o kriptogenoj sepsi. Sepsa se moe razdijeliti u dva uporedna bolesna zbivanja: 1).bakterijemiju ili optu bakterijsku infekciju, kad mikroorganitmi iz nekog prvobitnog arita prodru u krvni optok jer ih odbrambene snage nisu uspjele savladati u poetnom i ogranienom stadiju upale 2).toksikemiju, septokemiju ili optu toksinu infekciju, kad otrovni proizvodi (toksini) istih mikroorganizama preplave krvni optok, a samih zaraznih klica obino nema u bolesnikovoj krvi. Pored ovih obolenja tu su i dystrofije, hydrocephalusi, meningitis itd. Vrenje mnogi analiza i terapija ovisi o kom se obolenju radi.Strana 26 od 46

PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE DIJAGNOSTIKA obuhvata biohemijske i mikrobioloke pretrage krvi, urina, likvora, stolice, briseva sa raznih povrina tijela u zavisnosti od upalnih procesa gdje se javljaju. Zatim mnoge radioloke i ultrazvune pretrage, po potrebi i hiruke intervencije. TERAPIJA se sprovodi u zavisnosti o kom se obolenju radi, i po upustvu nadlenog ljekara i to per-os, IV, IM, foto terapija gdje je obavezno zatititi oi i genitalije novoroeneta. Kod beba sa hydrocephalusom obavezno se mjeri obim glave svaki dan, a kod beba koje imaju otvorene meningocoele obavezan je rad u aseptinim uslovima.Po potrebi bebe se monitoriraju (praenje vitalnih znakova). NJEGA svakodnevno se vri kupanje beba, vaganje, obrada pupka kao i obrada upalnih mjesta ako postoji, vodi se rauna o pravilnoj ishrani uputiti majku u pravilnu tehniku dojenja ili hranjenja bebe na boicu, ponekad po potrebi sestra plasira nazogastrinu sondu.

PEDIJATRIJSKA INTENZIVNA NJEGANa Pedijatrijskoj intezivnoj njezi vri se prijem svih vitalno ugroenih pacijenata starosne dobi od 0 14 god., bez obzira na patologiju obolenja, kao i nadzor post operativnih pacijenata. Reanimacija oivljavanje, skup intenzivnih mjera u cilju uspostavljanja ili odravanja normalne hormonalne ili funkcione ravnotee organizma. Na intenzivnoj njezi imamo svu raspoloivu opremu: oksigen sa razliitim veliinama maski, EKG monitor, monitor sa registracijom krvnog pritiska, pulsa, saturacije O2, opremu za prohodnost disajnih puteva (orofaringelani airway, endotrahealni tubusi, laringoskopi, meki kateter za sukciju, aspirator itd.), opremu za intravenski pristup (intravenozne kanilebraunile odgovarajuih veliina, igle, price itd), lijekovi: Adrenalin 1.000, Atropin 0,6 ili 1mg/ml, Natrijum bikarbonat 8,4%, Dopamin 40mg/ml itd., kao i otopine 0,9% fizioloke otopine, 5% glukozu, glokosalin itd. Velika intezivna, obuhvata sva obolenja bez obzira na patologiju kao i post operativne pacijente.

Strana 27 od 46

PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Mala intezivna, obuhvata starosnu dob od 0-1mj., a najea su obolenja: Asphyxia ili guenje, stanje uzrokovano nedovoljnim unosom kisika bilo putem pupane vene bilo putem plua. Razlikuje se: 1)Fetalna-asfiksija i oituje se usporenim i nepravilnim otkucajima srca fetusa. 2)Konatalna-asfiksija, neposredno nakon roenja novoroene je obamrlo i s dugom apnoinom pauzom. Prema teini stanja razlikuje se plava i bijela asfiksija. Asfiksija livida - plava asfiksija, djete pravi povremene pokrete kao da hvata zrak, dok se srani tonovi jo dosta dobro uju. Asfiksija pallida bijela asfiksija, stanje je tee, djete je kao mrtvo, ne die, koa je blijedosive boje i mlohava, a srani tonovi vrlo slabi, jedva ujni. 3)Postnatalna asfiksija, javlja se nekoliko sati ili dana nakon roenja pojavom apnea koje dovode do cijanoze. Praematurus nedoneseno dijete, nedonoe, svako ivoroeno dijete s poroajnom teinom manjom od 2500 g i duinom tijela ispod 47 cm, bez obzira na duljinu trajanja trudnoe. Imunobioloki potencijal kod nedonoadi je osobito nizak. Zbog toga je smanjena otpornost prema infekcijama. Inkubatori su naroiti aparati za njegu nedonesene djece koji imaju automatsku regulaciju temperature, vlanost zraka i odreene koncetracije kisika. HiC-Hemoragija intracranialisintrakranijalno krvarenje, krvarenje u mozgu novoroeneta usled prskanja kapilara. Tu je obolenje RDSRespiratorni distres sindrom i druga. Ovo su samo neka od obolenja, a uspostavljanje dalje dijagnostike i terapije ovisi o kom obolenju se radi. Zbog specifinosti posla na intenzivnoj njezi, medicinska sestra treba proi edukaciju na tom odeljenju. Kod prijema na intenzivnu njegu pacijenta, vano je da sestra odmah stavi djete na O2 ili ambu balon, zatim da monitorira dijete i uspostavi I.V. put, potom izmjeri tjelesnu teinu i duinu, obim glave i grudi, temperaturu i prati djete. Kod hipotermije potrebno je postepeno zagrijavati pacijenta. Ako doe do pogoranja, sestra je duna da obavjesti ljekara i asistira pri reanimaciji.Strana 28 od 46

PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Bazini pristup reanimaciji podrazumjeva: pristup po emi A,B,C A(zrani put) djete se stavlja u poloaj da glava novoroeneta zauzima neutralnu poziciju, pri emu je nos u istoj ravni sa umbilikusom. Da bi izbjegli kolaps (zbog hiperekstenzije vrata) dinih puteva potrebno je ispod vrata i ramena postaviti urolani pekir koji omoguuje neutralnu poziciju zranih puteva i podizanjem donje vilice ,podiemo jezik prema gore. B(disanje) kod veine ugroene novoroenadi primjenjujemo primarnu reanimaciju, upotrebom po sistemu ambu balona.Ukoliko se primarnom reanimacijom ne postigne eljeni efekat, onda treba primjeniti endotrahealnu intubaciju. C(cirkulacija) nakon prestanka disanja kod novoroenadi, cirkulacija je i dalje prisutna. Ovo je karakteristika svih novoroenadi sisavaca, uglavnom zbog rezerve glikogena u srcu. Cirkulacija se prati mjerenjem palpiranjem pulsa (arterije brachialis, arterije radialis, arterije femoralis) gdje se procjenjuje brzina (frekvenca), kao i kvalitet punjenja pulsa (dobro punjenje, slabo punjenj). Ukoliko je frekvenca pulsa 60/min ili je u trendu opadanja, zapoinje se vanjska masaa srca, u kojoj medicinska sestra ima znaajnu ulogu u timu sa ljekarom. Vanjska masaa srca se izvodi na jednom od naina; a) pritiskom sa dva prsta na sternum ili b)pritiskom palcem na sternum , a ostalim prstima na leima djeteta. Vanjska masaa se radi sinhrono sa ventilacijom po tipu 1:3 ili 1:5., spoljnom masaom najadekvatnije unosimo potrebnu koliine krvi u koronarane arterije, ime srani mii snabdjevamo potrebnom koliinom krvi bogate kiseonikom, to je vano da se inicira oporavak srane radnje. Kada srana frekvenca dostigne vrijednost do/ili preko 100/min zaustavlja se vanjska masaa srca.

ODGOVOR NA REANIMACIJU:Prvi pokazatelj uspjene reanimacije je porast srane frekvence, a oporavak funkcije moe nastupiti kasnije. KADA PREKINUTI REANIMACIJU: Ako nema znakova prisustva minutnog volumena srca, kao i cerebralne aktivnosti u vremenu duem od 30 min nakon zapoinjanja reanimacije, istu treba prekinuti. Odluku donosi voa tima ljekara. Izuzetak ini pothlaeno dijete (temp.

prirucnik za ped sestre

Documents