Hrvatski jezik

Osim što sam predmet nosi naziv Hrvatski jezik, to je i naziv područja kojemu se posvećuje najveći broj sati. Na tim satima učenici uče standardni jezik - jezik službene komunikacije u Republici Hrvatskoj, jezik kojim se govori u zakonodavstvu, školstvu, znanosti, u medijima...On nikome nije materinski jezik jer je stvoren umjetno- dogovorom, na temelju štokavskoga narječja, ali ima elemente i drugih hrvatskih narječja. Stoga ga svi moramo učiti, i ponekad je potrebno uložiti dosta truda da ga se svlada.Da bi savladao hrvatski književni jezik, potrebno ga je učiti u školi, a vrlo je korisno znati se služiti priručnicima u kojima je on opisan - to su gramatika, pravopis i rječnik.Naravno, bez redovitog učenja jezičnih zakonitosti kod kuće i pisanja domaćih zadaća ne će biti rezultata s kojima bi bili zadovoljni- ni vi učenici, niti ja- vaša nastavnica, niti vaši roditelji.

1

Gramatika je knjiga u kojoj je opisan sustav jezika i njegovi zakoni. U njoj ćeš naći sve o glasovima i njihovim podjelama, vrstama riječi (promjenjivim i nepromjenjivim), rečenici i njezinim dijelovima, vrstama rečenica i dr.

Pravopis je knjiga koja nas uči kako pravilno pisati.Sastoji se od dva dijela:1) pravopisnih pravila2) pravopisnoga rječnika.U prvome dijelu opisana su i oprimjerena pravopisna pravila, npr. kad se piše veliko slovo, pisanje glasova č i ć, dž i đ, ije i je, zatim kako se pišu riječi iz drugih jezika, kad se riječi pišu sastavljeno, a kad rastavljeno, kako se pravilno upotrebljavaju rečenični i pravopisni znakovi, i sl.Drugi dio je pravopisni rječnik u kojem je popis riječi u kojima bismo mogli pogriješiti u pisanju.

Rječnik je knjiga u kojoj su popisane i objašnjene sve riječi hrvatskoga jezika. Osim riječi, rječnik sadrži i razne izraze u kojima se pojedine riječi pojavljuju.

Za primjer, učenik 5. razreda za ocjenu dovoljan(2) mora iz područja hrvatski jezik:

- djelomično usvojiti jezične sadržaje te ih primijeniti u usmenom i pisanom izrazu

- sve slovničko gradivo usvojiti na razini prisjećanja- nema samostalne analize, istraživanja, izvođenja definicije i sl.- uz stalnu pomoć učitelja djelomično usvojiti jezične sadržaje- usvojiti nastavne sadržaje uz pomoć učitelja na satovima dopunske

nastave- riješenost pismene provjere od 50 % - 63 %- u pisanom tekstu ili diktatu najviše 12 pogrješaka- usvojenost jezičnog gradiva – najjednostavniji primjeri na kojima

učenik prepoznaje nastavni sadržaj uz pomoć učitelja ili drugih učenika- sudjelovati u radu tima ili skupine s minimalnom angažiranošću- učenik treba pisati zadaće kako bi što bolje usvojio nastavne sadržaje

slovnice- interes za predmet vrlo slab ili uopće nije razvijen,

2

dok učenik 5. razreda za odličnu ocjenu (5) mora:- povezivati gradiva prethodnih razreda- isticati se na satovima obrade jezičnog gradiva kao i u povezivanju

nastavnih sadržaja - uspješno uspostaviti korelaciju s ostalim nastavnim predmetima te

naučeno primijeniti u nastavi hrvatskoga jezika- logički povezivati i zaključivati - prepoznati, imenovati i definirati nastavni sadržaj slovnice te ga

stvaralački primijeniti jednoznačnost i višeznačnost riječi, promjenjive i nepromjenjive riječi,sklonidbu imenica, glagole, pridjeve, brojeve, zamjenice, predikat, subjekt, povijest hrvatskoga jezika

- usvojene sadržaje primjenjivati svakodnevno u usmenom i pismenom izrazu- samostalno obrazložiti naučeno te samostalno analizirati i uspoređivati- pravogovor i pravopis: veliko slovo u nazivima kontinenata, država,

zemalja, naroda i naseljenih mjesta – pisanje diktata – za odličan učenik može imati 2 -3 pogrješke

- aktivno sudjelovati u timskom radu, skupini ili paru - na temelju otkrića jezičnih sadržaja samostalno izvoditi pravila,

definiciju, zaključak- pokazivati interes za usvajanje dodatnih sadržaja – usvajati izborni

sadržaj, proširivati stečena znanja - pismena provjera – riješenost zadataka 90 – 100 %

U ocjenjivanje znanja iz nastavnoga područja Hrvatski jezik spada i poznavanje povijesti hrvatskoga jezika, što se uči na nastavnim satovima posebno tome posvećenima.

Popis tema koje se obrađuju u pojedinim razredima iz Hrvatskoga jezika može se naći na stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa: www.mzos.hr/

3

Književnost

Riječ književnost ima nekoliko značenja:

1. sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog naroda, kulturnoga kruga, civilizacije,

2. zbir tekstova pedagoškoga, filozofskoga, religijskoga, općenito humanističkoga značenja za razliku od djela uže znanstvene, tehničke ili praktične naravi,

3. djela tzv. lijepe umjetnosti, najraznovrsniji sastavci ostvareni kao umjetnost riječi, a namijenjeni estetskom užitku, zadovoljavanju čovjekovih intelektualnih i kulturnih potreba za lijepim, istinitim, poučnim, pustolovnim i zabavnim.

Umjetnička djela su duhovne tvorbe koje u primatelju izazivaju različite osjećaje, asocijacije, misli i raspoloženja koja stvaraju estetski doživljaj (izazivaju osjećaj ljepote).No osim izazivanja estetskog doživljaja, čitanjem književnih djela, učenjem o njima i njihovim autorima, učenjem kako čitati književna djela, pronalaženjem u njima značenja za nas same, analizirajući ih... upoznajemo sami sebe, svoje bližnje, bolje razumijemo svijet oko sebe. Kod učenika se razvijaju mnoge doživljajno- spoznajne sposobnosti i vještine koje će im kasnije u životu biti od velike koristi.

Književnost učenici uglavnom vole. Čitanje i razgovor o književnim tekstovima najčešće je zanimljiviji od učenja gramatike i pravopisa, učenici se mogu upustiti u vlastita tumačenja i doživljavanje pjesme, priče... Ali da bi se u potpunosti moglo shvatiti neko književno djelo, potrebno je naučiti neke zakonitosti po kojima je ono stvoreno.Za svaki razred postoje teme i pojmovi koje učenici moraju savladati. Uz svaku temu navedeni su ključni pojmovi i

4

obrazovna postignuća, što također možete naći na stranicama Ministarstva obrazovanja, prosvjete i športa: www.mzos.hr

Na primjer, da bi učenik 7. razreda dobio ocjenu dobar(3) iz područja književnost, mora:

- znanje iz književnosti usvojiti na prosječnoj razini- programski sadržaj usvojiti većim dijelom te ga primjenjivati s manjim

pogrješkama- sposobnosti učenika djelomice su razvijene- imenovati književno- teorijske pojmove: ideja u književnom djelu,

razlikovati ideju od pouke, slijed događaja u pripovjednome djelu, mit i legenda, razlikovati mit i legendu, razlikovati biografiju i autobiografiju, socijalna tematika u pjesništvu i prozi, kriminalistička pripovijetka i kriminalistički roman, lik u književnom djelu, prepoznati stilska izražajna sredstva: metaforu, hiperbolu i gradaciju te sonet, baladu, misaonu i duhovnu pjesmu, dramske vrste

- najjednostavnije primjere stvarati samostalno, npr. metaforu - prepoznati temu djela, ideju, glavne likove i njihove osobine- interes za usvajanje osrednji, usvajati uz poteškoće, treba poticaj i

pomoć- učenik ne pokazuje interes za rad u skupinama ili timski- samostalni rad može napraviti uz pomoć učitelja ili drugih učenika- učenik se ne služi često dodatnom literaturom ili drugim izvorima

znanja- analizirati književno djelo uz pomoć nastavnika koristeći naučene

knjiženo – teorijske pojmove,

a da bi dobio ocjenu odličan (5) mora:- konkretno i jasno prosuđivati, analizirati interpretirana književna djela,

primjenjivati stečena znanja iz književno- teorijskog nazivlja: ideja u književnom djelu, razlikovati ideju od pouke, slijed događaja u pripovjednome djelu, mit i legenda, razlikovati mit i legendu, razlikovati biografiju i autobiografiju, socijalna tematika u pjesništvu i prozi, kriminalistička pripovijetka i kriminalistički roman, lik u književnom djelu, objasniti stilska izražajna sredstva (metaforu, hiperbolu i gradaciju), sonet, balada, misaona i duhovna pjesma, dramske vrste

- samostalno obrazlagati temu i ideju djela, uočiti motiviranost postupaka lika

- pratiti odnose među likovima i raspravljati o njima- stvarati samostalno stilska sredstva na zadani poticaj- naučeno gradivo oprimjeriti, znanje mora biti na najvišoj razini- u usvajanju nastavnih sadržaja rabiti različite medije

5

- u analizi tekstova izraziti svoj osobni stav, citirati i komentirati- objašnjavati i dokazivati te na taj način iskazati svoja razmišljanja i

prosudbe- aktivno sudjelovati u nastavi, timskom radu, skupinskom ili paru

Zašto čitati lektiru?

Učenici koji puno čitaju:

- usvajaju moralne vrijednosti- razvijaju sposobnost pažnje, koncentracije, pamćenja, mišljenja, logičkog zaključivanja- razvijaju kritičko mišljenje - bogate svoj emocionalni svijet - bogate rječnik, razvijaju osjećaj za ljepotu jezika - dobivaju poticaje za govorno i pismeno izražavanje- stječu nova znanja i proširuju spoznaje - razvijaju maštu- zabavno, zanimljivo i korisno provode svoje slobodno vrijeme

Evo mjerila i kriterija ocjenjivanja za učenike 8. razreda za ocjenu odličan (5):- samostalno analizirati lektirno djelo- različitim načinima iskazati recepciju djela - pisanim i usmenim - izraziti vlastiti odnos prema likovima, poruci djela- stvarati različite oblika doživljaja: plakati, umne mape, slikokazi, referati

i sl.- postavljene zadatke riješiti u potpunosti- aktivno sudjelovati na satovima lektire- pripremiti različite materijale vezane uz analizu lektirnog djela- čitati i prosuđivati književna djela koja nisu obvezni dio na popisu

lektire

Za ocjenu vrlo dobar (4):- samostalno analizirati lektirno djelo- pisano oblikovati doživljaj djela- izraziti vlastiti odnos prema likovima, poruci djela- usmeno oblikovati doživljaj djela - stvarati različite oblike doživljaja: plakate, umne mape, slikokaze i sl.- sažeto oblikovati dnevnik čitanja uz manje pogrješke

6

- pročitati sva djela s popisa- u dnevniku čitanja obuhvatiti zadane elemente, ali ne iznositi uvijek

vlastita zapažanja, dojmove i stavove

Za dobar (3): - učenik čita književna djela, ali teško iznosi vlastiti stav o djelu- stil - siromašan, rečenice sažete i nepotpune- ne poštuje uvijek naputke o pisanju dnevnika čitanja - ne pokazuje interes za dublju analizu književnog djela- samostalna analiza na razini prepoznavanja- nesamostalnost i nedovoljno poznavanje sadržaja književnosti

Ocjena dovoljan (2):- učenik mora tijekom godine pročitati najmanje 5 književnih djela s

popisa lektire- u analizi ukratko obuhvatiti sadržaj, likove, temu, ideju, mjesto i vrijeme

radnje i svoj dojam o djelu ( ako je prozno djelo)- interes slab, percepcija djela površna- dnevnik čitanja stilski i sadržajno nedorečen- usmeno se teže izražava uz pomoć poštapalica i lokalnih, neknjiževnih

izraza- siromašan rječnik u usmenom izrazu ( poteškoće u prepričavanju

fabule knj. djela)- pasivnost na satovima lektire, nesamostalnost u skupinskom ili

timskom radu

Popis lektirnih djela učenici dobivaju na početku školske godine.

Jezično izražavanje

Jedno od područja unutar predmeta Hrvatski jezik jest i jezično izražavanje. Zadaće tog nastavnoga područja jesu:

1) razvoj sposobnosti izražavanja doživljaja, osjećaja, misli i stavova,2) stvaranje navika uporabe pravogovornih i pravopisnih norma,3) ostvarivanje uspješne usmene i pisane komunikacije.

7

Tako se na satima jezičnoga izražavanja uči i vježba kako:- izražajno čitati i krasnosloviti (recitirati),- zanimljivo pripovijedati i prepričavati,- lijepo opisivati osobe, krajolik i sl.,- napisati sastavak, priču, bajku i dr.,- dobro izvješćivati,- konstruktivno raspravljati,- zanimljivo pričati viceve i anegdote,- voditi korisne bilješke i pisati natuknice...

Na primjer, za ocjenu vrlo dobar, učenik 6. razreda iz područja jezično izražavanje mora:- imati razvijen interes za čitanje- čitati tečno i interpretativno s mogućnošću pokoje pogrješke poštujući

govorne vrednote u interpretativnom čitanju- samostalno opisivati otvoreni i zatvoreni prostor, znati sažeto

prepričavati tekst (usmeno i pismeno ) primjenjujući pravila pravopisa i gramatičke norme

- iznositi kritički odnos prema vlastitom i tuđem pismenom izražavanju- povezivati logično i jezgrovito- razlikovati službeni od privatnog razgovora, sudjelovati u dramskim

improvizacijama uz malu pomoć učitelja- pravilno govoriti i pisati infinitiv i glagolski pridjev radni- školska zadaća - izdvaja se kao jedna od boljih prema izrazu,

sadržaju, stilu, urednosti…- dobro povezivati riječi i slike- krasnosloviti lirske pjesme poštujući djelomično govorne vrednote

hrvatskoga jezika- pravopisnu i gramatičku normu usvojiti na razini reprodukcije i primjene

uz mogućnost pogrješaka,

dok je za učenika istog razreda za ocjenu dovoljan iz područja jezično izražavanje potrebna:

- usvojenost grafemskog sustava na početnoj razini- učenik treba svladati tehniku čitanja, pokazati razumijevanje pročitanog- učenik mora zadovoljiti formom, temom i kompozicijom pisanje školske

zadaće- učenik mora pokazati da poznaje osnovna pravila pisanja- u interpretativnom čitanju učenika treba korigirati, u pismenom

izražavanju velik broj pravopisnih, gramatičkih i stilskih pogrješaka

8

- sadržaje tema usvojiti na razini prisjećanja: stvaralačko prepričavanje s promjenom gledišta, sažeto prepričavanje, razgovor, interpretativno čitanje i krasnoslov, portret, opis zatvorenog i otvorenog prostora, stvaralačko pisanje, kazivanje viceva i anegdota, dramatizacija pripovjednog teksta, slušanje, izgovor i pisanje riječi s provedenim glasovnim promjenama, pisanje, izgovor infinitiva i glagolskog pridjeva radnog, gl.oblika, pisanje zamjenica, čitanje i pisanje trotočja, izostavnika, crtice i zagrade.

Dobivaš slabe ocjene iz školske zadaće?

Iz školske zadaće vidi se mnogo toga - koliko učenik vlada jezikom i jezičnim pravilima, koliko mu je bogat rječnik, koliko je maštovit i originalan, slikovit...

Znaš li što se sve ocjenjuje u školskoj zadaći?

Prvo što učitelj vidi jest urednost - svakako piši uredno i čitko. Zatim, odmah se zamjećuje i jesi li sastavak komponirao u odlomcima - svaki tekst trebao bi imati barem tri odlomka (uvod, glavni dio i zaključak).Kad pišeš sastavak, dobro je najprije napraviti plan - skicirati ukratko o čemu ćeš pisati u kojemu dijelu teksta. Pazi da ne odlutaš od zadane teme!Često se događa da učenici, primjerice u opisivačkom tekstu, "skaču" s pojedinosti na pojedinost pa se vraćaju na one pojedinosti koje su već spomenuli i sl. To nije poželjno! Kad opisuješ neku pojedinost, reci o njoj sve što si htio, i tek tad kreni na sljedeću pojedinost. Dakle, rečenice moraju biti povezane i "teći" jedna iz druge. Zatim se potrudi izražavati što ljepše i slikovitije, nemoj ponavljati iste izraze, pokaži bogatstvo svoga rječnika. I na kraju, ali ne i najmanje važno, pokaži da učenje gramatike i pravopisa na satima hrvatskoga jezika nije bilo uzaludno!

9

Krasnoslov ili «Kako dobiti peticu iz krasnoslova?» Često djeca (a i njihovi roditelji) misle da je dovoljno pjesmu naučiti napamet da se dobije odlična ocjena. No što se zapravo od učenika očekuje?

Krenimo od toga što je zapravo krasnoslov. Krasnoslov je interpretativno čitanje ili govorenje napamet književnoumjetničkoga teksta tako da se izražavaju vlastiti doživljaji i razumijevanje teksta. Dakle, potrebno je krasnoslovom prenijeti osjećaje koje je pjesnik opjevao u pjesmi. To znači da nećemo pjesmu veseloga sadržaja govoriti "mrtvi ozbiljni" ili se smiješiti dok govorimo pjesmu tužnoga sadržaja. Važno je recitiranjem dočarati slušateljima osnovni ugođaj djela.

Nitko ne govori poput robota, nego u govoru ostvaruje govorne vrednote, tj. one sastavnice koje sadržaj govora čine jasnim (razumljivim), zanimljivim i posebnim. To su: rečenični ton, rečenična intonacija, stanke, tempo, intenzitet, mimika i geste.

Prije no što krenemo na govorne vrednote, važno je napomenuti da je potrebno cijeli tekst pjesme naučiti napamet, razgovijetno govoriti, pravilno ostvarivati sve glasove i naglašavati riječi u skladu s književnim jezikom (osim ako se ne radi o dijalektalnoj pjesmi).

A sad krenimo redom!1. Ton je visina glasa. Svatko od nas prirodno govori na višem ili nižem tonu, ali ton možemo i kontrolirati. Smisao nekih stihova iziskivat će niži ton, a nekih drugih viši ton. Obično veseli ugođaj ostvarujemo višim tonom, a tužni nižim.

2. Rečenična intonacija je kretanje tona. Zamislite robota koji govori na jednome tonu pa će vam biti jasnije. Intonacija može

10

biti uzlazna, silazna ili ravna. Silazna intonacija ostvaruje se na kraju rečenice. Često učenici griješe kad nakon zareza u rečenici spuštaju intonaciju - iza zareza bi se obično trebala ostvarivati uzlazna intonacija.

3. Stanke ili pauze su prekidi u govorenju. One su vrlo korisne ako ne želimo pasti u nesvijest zbog nedostatka zraka :), ali se mogu upotrijebiti i planski tako da povećamo napetost i privučemo pozornost prije dijela teksta koji želimo istaknuti.

4. Tempo je brzina. Učenici vrlo često griješe jer poeziju govore prebrzo. Budući da se pjesnici izražavaju u pjesničkim slikama, potrebno je slušatelju dati dovoljno vremena da te slike uspiju zamisliti dok o njima slušaju. Dakle, polako. Osim naravno, ako se radi o nekoj živahnoj pjesmi kojoj bi veća brzina bila primjerena. Također je važno znati da se ne mora cijela pjesma govoriti istom brzinom. O tekstu i smislu pojedinih stihova ovisi koje dijelove ćemo govoriti brže, a koje sporije. Ali svakako se promjenom brzine postiže veća izražajnost.

5. Intenzitet ili jačina govorenja vrlo je važan kod krasnoslova. Kad izađu pred publiku (svoje razredne kolege), učenike često svlada trema pa govore pretiho. Potrebno je voditi računa da se obraćate većem broju ljudi i da bi i oni u zadnjim klupama trebali čuti što govorite, čak i kad govorite tiho. Kao i kod tempa, nećemo cijelu pjesmu govoriti jednakim intenzitetom. Neki će stihovi možda po svojemu smislu tražiti vikanje, a neki nježan šapat.

6. Mimika (pokreti mišića lica) i geste (pokreti ruku i trupa). Pri recitiranju pjesme važno je pripaziti na položaj i pokrete tijela. Uspravite se, spustite ruke uz tijelo, upravite pogled u publiku (ili iznad glava slušatelja, ako vam je tako lakše) i nikako se nemojte premještati s noge na nogu ili hodati naprijed - nazad kao da ste nervozni. Ako i jeste, ne želite to pokazati, zar ne?

11

I, na kraju, budite samouvjereni i opušteni, razmišljajte kako vi to možete i da vam slušatelji žele dobru i uspješnu izvedbu. Nekima će pomoći ako zamisle da su glumci na pozornici i da im se svi dive :). Sretno!

UPUTE ZA DOBAR OPIS

1. Moraš opisivati, ne pripovijedati! 2. Koristi slikovite izraze! Pažljivo biraj riječi!3. Napravi plan opisivanja. Nemoj žuriti i u jednoj rečenici

opisati sve pojedinosti. Svaku pojedinost (oči, nos, usta...) pažljivo i opširno opiši!

4. Opis pojedinosti prožmi vlastitim osjećajima, mislima i asocijacijama!

Pravila za dobar krasnoslov:

1. dobro nauči cijeli tekst pjesme napamet2. govori razgovijetno, pravilno izgovaraj glasove, pravilno

naglašavaj riječi3. dočaraj osnovni ugođaj pjesme, trudi se prenijeti

pjesnikove osjećaje4. prilagodi visinu glasa smislu stihova 5. pazi na jačinu glasa - svi te moraju čuti i kad govoriš tiho6. ne govori prebrzo, pusti da publika uživa u pjesničkim

slikama7. pripazi na intonacije - na zarezu uzlazna!8. dozvoli si stanku da privučeš pozornost9. uspravi se, pogledaj prema publici, spusti ruke uz tijelo,

stoj mirno10. budi opušten(a) i samouvjeren(a)

12

Opis prostora

Ako pažljivo pročitaš neki opis u knjizi iz lektire ili pripovijetki u čitanci, vidjet ćeš da pisac pažljivo bira riječi i izraze kojima oslikava lik ili prostor. Često se služi i različitim stilskim izražajnim sredstvima (epitetima, usporedbama, personifikacijama, metaforama). Ovdje imaš Mali rječnik opisivanja koji će ti pomoći u vlastitim pokušajima opisa.

MALI RJEČNIK OPISIVANJA

IMENICE GLAGOLI GL. PRIDJEVI EPITETIšumališćetravavlatilivadazemljastablakrošnjegranegrmljezrakpotokvodakapikukuruzžitovrtpovrćevoćesuncezrakeoblaci

bitiimatiprostirati serastiroditipojaviti seomeđivatiopasivatizaklanjatizavijatiprotezati sešuštatisjatiblještatizelenjeti seuzgajati

pokrivenprostranispunjenizrađenobasjanuređenpodrezanzapuštenrazgranatposađen

svježblistavsrebrnkastzlatanbistarmirisanuzakogroman

13

ČEMU SLUŽI MEDIJSKA KULTURA?

Sjeti se imena i prezimena petero ljudi za koje znaš da kod kuće nemaju ni televizor ni radio- ako možeš!

Je li ti sad jasno zašto se to uči i čemu služi?

Današnji čovjek okružen je medijima, uvelike je pod njihovim utjecajem, tako da oni često oblikuju njegovo mišljenje i djelovanje i da nismo svjesni toga.

Na žalost, mediji ne donose uvijek istinite i lijepe informacije, stoga je potrebno u mladih ljudi razvijati kritičko mišljenje - moramo ih naučiti kako misliti svojom glavom, kako odvagnuti što je istinito, što dobro, što nas čini dobrima, a isto tako i kako prepoznati laž, zlo i kako se njima oduprijeti, reći: ne, to nije istina, to meni ne treba.

U ovom nastavnom području tijekom 4 godine uči se o tisku, filmu, stripu, radiju, televiziji, internetu i kazalištu.

Na primjer, za ocjenu odličan (5) učenik u 5. razredu treba:

- prepoznati, imenovati i definirati medije, filmske rodove, vrste tiska te kazalište

- vrlo razvijane sposobnosti za komunikaciju s medijima- interes i znanja o medijskoj kulturi trebaju biti na najvišoj razini- aktivno sudjelovati u raščlambi gledanog filma, televizijske emisije i

kazališne predstave- samostalno analizirati film, televizijske emisije, novinski tekst ili

kazališno djelo- pokazati interes za dodatne sadržaje – izraditi samostalno ili u timu

temu – kazališni plakat kao medij i sl.

Vrlo dobar (4):- prepoznati, imenovati i definirati medije, filmske rodove, vrste tiska te

kazalište- učenik mora imati razvijane sposobnosti za komunikaciju s medijima- interes i znanja o medijskoj kulturi su na razini reprodukcije

14

Dovoljan(2):- učenik pokazuje slabe sposobnosti za praćenje

dostignuća u medijskoj kulturi te mu je interes slab- učenik mora znati prepoznati filmske rodove, imenovati

bar jedan film iz svakog filmskog roda- uz učiteljevu pomoć interpretira dijelove filma, tv-emisije ili

kazališne predstave- interes i znanja o medijskoj kulturi su na razini prisjećanja.

- aktivno sudjelovati u raščlambi gledanog filma, TV emisije i kazališne predstave

Dobar (3):- prepoznati, imenovati i definirati medije, filmske rodove, vrste tiska te

kazalište- učenik ima slabo razvijene sposobnosti za komunikaciju s medijima- interes i znanja o medijskoj kulturi su na razini prepoznavanja- rijetko sudjeluje u raščlambi gledanog filma, TV emisije i kazališne

predstave- teže usvajanje pojmova vezanih uz komunikaciju s medijima- interes i znanja o medijskoj kulturi su na razini prepoznavanja

15

16