PRIRUNIK ZA UPIS DJECE U PRVI RAZRED Priredila Jadranka Otarevi, dipl. pedagog, via savjetnica za strune suradnike pedagoge, Agencija za odgoj i obrazovanje

Zagreb, 2008.

1

PRIREDILA Jadranka Otarevi, dipl. pedagog, via savjetnica za strune suradnike pedagoge AUTORI Vinja Cuculi, dipl. pedagog, O Grigora Viteza, Zagreb Biljana Manin, dipl. pedagog, O Trnsko, Zagreb Jadranka Otarevi, dipl. pedagog, via savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje Vanja Praznik, dipl. pedagog, O Davorina Trstenjaka, Zagreb Mirjana imunovi kunca, prof. pedagogije i psihologije, O Malenica, Zagreb Helenka Udbinec, prof. pedagogije i filozofije, O Rapska, Zagreb

U privitku prirunika je primjerak CD-ROM-a tehnika priprema: Tajana Otarevi, studentica Elektrotehnikog fakulteta

2

I. UVODUpis djece u prvi razred dio je odgojno-obrazovne djelatnosti strunih suradnika u osnovnoj koli. Dosadanje iskustvo pokazuje raznolikost u sadraju upisnog materijala, organizaciji i provedbi upisa. Iz elje da se ujednae poslovi upisa (utvrivanje psihofizikog stanja djeteta, izrada upisnog materijala, formiranje razrednih odjela uenika i sl.) struni suradnici pedagozi pokrenuli su postupak standardizacije postupaka za upis djece u prvi razred. U razradu prirunika krenulo se s namjerom da bude neposredna pomo svima koji se susreu s ovom problematikom, da ponudi rjeenja koja mogu biti polazna toka te se dopunjavati i kreativno doraivati. Teorijske osnove razradile su strune suradnice pedagoginje navedene kao autori, dok je u razradi upitnika za procjenu zrelosti za upis u prvi razred osim navedenih autorica, sudjelovalo jo 277 strunih suradnika s podruja devet upanija (popis u prilogu). Cilj razrade upitnika za procjenu zrelosti za upis u prvi razred je utvrditi psihofizike sposobnosti djeteta prije polaska u kolu tj. procijeniti zrelost za kolu i djetetove mogunosti za daljnja postignua. Upitnik je potrebno selektivno primjenjivati i prouavati njegovu primjenu i djelotvornost. Dobivene rezultate treba prihvatiti kao indikatore stanja, a u donoenju konane ocjene svakako je neophodna suradnja svih strunih suradnika (pedagoga, psihologa i defektologa, uitelja i lijenika koji su sudjelovali u radu komisije, a koji e dobivene podatke koristiti kao polaznu toku za zajedniko utvrivanje najdjelotvornijih metoda rada najprimjerenijih svakom djetetu. Upisom u kolu rast i razvoj svakog djeteta postaje zajednika briga kole i roditeljskog doma. Stoga, ve prvi susret sa kolom treba kvalitetno osmisliti kako bi se dijete i roditelj osjeali prihvaenim, kako bismo stvorili to bolje preduvjete za ostvarenje zajednikog cilja imati sretno dijete i dobrog uenika. Jadranka Otarevi, via savjetnica za strune suradnike - pedagoge

3

II. ZAKONSKI OKVIR UPISA DJECE U PRVI RAZRED OSNOVNE KOLEUpis djece u prvi razred reguliran je zakonskim i podzakonskim aktima:

ZAKON O OSNOVNOM KOLSTVU *(Narodne novine, 69/ 2003) lanak 3. Osnovno kolovanje obvezno je za svu djecu, u pravilu, od est do petnaest godina ivota. lanak 42. U prvi razred osnovne kole upisuju se djeca koja do 1. travnja tekue godine imaju navrenih est godina ivota. U prvi razred mogu se upisati i djeca koja do 1. travnja tekue godine nemaju navrenih est godina ivota ako to na zahtjev roditelja ili staratelja odobri tijelo upanijske dravne uprave, odnosno Grada Zagreba nadleno za poslove kolstva. Upis djece u osnovnu kolu provodi se prema planu upisa koji donosi tijelo upanijske dravne uprave, odnosno Grada Zagreba nadleno za poslove kolstva. Tijelo upanijske dravne uprave, odnosno Grada Zagreba nadleno za poslove kolstva usklauje planove upisa u osnovne kole na svom podruju. Prije upisa u prvi razred osnovne kole obvezno je utvrivanje psihofizikog stanja djeteta. Psihofiziko stanje djeteta utvruje povjerenstvo. Povjerenstvo ine lijenik, psihologpedagog, defektolog i uitelj. Ako povjerenstvo utvrdi da dijete zbog psihofizikog stanja ne moe pohaati kolu, oslobodit e dijete obveze upisa u toj kolskoj godini. Razloge koji uvjetuju da dijete ne moe pohaati osnovnu kolu i postupak utvrivanja psihofizikog stanja djeteta iz stavka 3. i 4. ovoga lanka utvruje zajedniki Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo**. lanak 43. Roditelji, odnosno staratelji, duni su u propisanom roku upisati dijete u osnovu kolu, brinuti se da redovito pohaa nastavu i obavlja druge kolske obveze. Osnovna kola duna je obavijestiti poglavarstvo opine, odnosno Grada Zagreba i nadleno upravno tijelo koje je donijelo plan upisa o kolskim obveznicima koji se nisu upisali, odnosno koji redovito ne pohaaju kolu. * Navedeni su svi lanci Zakona koji se odnose na upis djece u prvi razred ** Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

4

PRAVILNIK O UPISU DJECE U OSNOVNU KOLU (Narodne novine, 13/91)Ovim pravilnikom ureduje se postupak utvrdivanja psihofizikog stanja djece prije upisa u osnovnu kolu, razlozi zbog kojih se moe odgoditi upis u toj godini i postupak utvrdivanja primjerenog odgoja i obrazovanja djece s tekoama u razvoju.

PRAVILNIK O OSNOVNOKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU UENIKA S TEKOAMA U RAZVOJU (Narodne novine, 59/90)Ovim pravilnikom ureuju se oblici integracije uenika s tekoama u razvoju u osnovne kole, kriteriji prema kojima opinski organ uprave nadlean za poslove kolstva odnosno organ uprave nadlean za poslove kolstva grada Zagreba utvruje kole, uvjete i nain osnivanja odgojno-obrazovnih grupa i razrednih odjela u kojima su integrirani uenici s tekoama u razvoju i kolovanje uenika s tekoama u razvoju u posebnim kolama, organizacijama socijalne skrbi ili drugim organizacijama. Orijentacijska lista vrsta i stupnjeva tekoa u razvoju sastavni je dio pravilnika.

5

III. ZRELOST DJETETA ZA UPIS U KOLUPolazak u kolu je za dijete, a i njegove roditelje, jedan od vanih trenutaka u ivotu. Dijete ulaskom u kolu postaje dio organizirane i strukturirane sredine, izlae se sustavu vrednovanja i natjecanja, uz mogunost doivljavanja neuspjeha i kritike. U koli se prvi puta susree s obvezama, s osjeajem odgovornosti i novom organizacijom ivota. Prvi kolski dani mogu biti uzbudljivi, ali i popraen strahom i neugodom. Veina djece prihvati ovo novo ivotno razdoblje posve prirodno i smireno, no isto tako ovo razdoblje moe biti teko pogotovo onoj djeci koja do polaska u kolu nisu bila polaznici vrtia i kod kojih se javljaju strahovi od novog i nepoznatog. esto osjeaj nelagode i straha imaju i roditelji koji su zabrinuti kako e se njihovo dijete prilagoditi zahtjevima kole, hoe li biti uspjeno i hoe li nai prijatelje. Ova obostrana zabrinutost utie na osjeaj zadovoljstva, motivaciju za uenje i ukupan stav prema koli. Zbog ovih injenica vrlo je vano prije polaska djeteta u kolu na odgovarajui nain procijeniti zrelost djeteta za kolu, a istovremeno otkriti i eventualne potekoe, koje se u koli mogu jo vie produbiti te ih je potrebno pravovremenim i najprimjerenijim postupcima otkloniti. Definiranje zrelosti, spremnosti djeteta za polazak u kolu vrlo je sloeno. Zrelost za kolu predstavlja optimalan stupanj razvijenosti razliitih fizikih i psihikih funkcija djeteta koje e mu omoguiti optimalno savladavanje nastavnog plana i programa. Zrelost e ovisiti o biolokom razvoju, ali i o tome koliko je okolina omoguila djetetu da ovlada potrebnim iskustvima. Pojam je to kojim obuhvaamo tjelesnu, intelektualnu emocionalnu i socijalnu zrelost. TJELESNA ZRELOST Tjelesna zrelost mjerilo je djetetova zdravlja, uvjet je normalnog psihikog i socijalnog razvoja. Tjelesna zrelost mora dostii odreeni stupanj da bi dijete moglo podnijeti naporni ritam kole. Mjerenje visine, teine, odreivanje indeksa tjelesne mase, pojava trajnih zuba, miina snaga itd.) vano je s obzirom na svakodnevne napore kolskog ivota (pjeaenje od kue do kole, noenje kolske torbe, dugotrajno sjedenje u kolskoj klupi) na koje do sada dijete nije naviklo. Za uspjeh u koli nuna je dobra razvijenost osjetnih organa, naroito vida i sluha, koja se utvruje na sistematskom pregledu. Dijete mora dobro vidjeti i uti da bi upoznalo svijet oko sebe. Isto tako i stupanj razvoja ivanog sustava mora postii odreenu zrelost. Tjelesna zrelost za kolu podrazumijeva prosjenu visinu oko 120 cm za djeake i 117 cm za djevojice te teinu oko 20 kg. Normalan tjelesan razvoj omoguuje djetetu da lake uhvati ritam i tempo kolskog rada, da lake savlada mnoge tjelesne i psihike napore, koji ga ekaju u koli, ali je i znaajan za razvoj njegove linosti. Tjelesnu zrelost odreuje lijenik prilikom pregleda. INTELEKTUALNA ZRELOST Pitanje intelektualne zrelosti djeteta koje kree u kolu znaajno je zbog toga to su osnovni zadaci koje e dijete savladavati u koli intelektualne prirode. Intelektualna zrelost djeteta obuhvaa dobro razvijen govor, koji je osnova za razvijanje djejeg miljenja i jedan od bitnih uvjeta ljudske komunikacije, prenoenja

6

iskustava i uenja. Prije polaska u kolu dijete mora biti sposobno izraziti svoje misli i potrebe te razumjeti govor drugih. Dijete ovog uzrasta govori teno i korektno, moe spoznati glasove u rijei, odnosno sintetizirati glasove u rije, prepoznaje glas kojim poinje rije, u stanju je uti rije kao cjelinu i razlikovati je od druge. Dijete ovog uzrasta zna oko 3000 rijei, ali je u tijeku jednog dana u stanju upotrebljavati tek oko stotinjak rijei. Razvijenost panje u predkolskoj dobi uglavnom je nehotina. Polaskom u prvi razred, zbog organizacije nastave i izloenosti mnotvu informacija, dijete mora imati namjernu panju i mogunost koncentracije. Namjerna panja djece koja polaze u prvi razred nije velika, ona traje prosjeno oko 10-15 minuta no ona e se sistematskim radom brzo poveavati. Distribucija i prenoenje panje bitna su svojstva panje potrebna za praenje kolskog rada. Dobra panja djeteta olakava uenje, pamenje i lake spoznavanje. Meu djecom postoje velike razlike u opsegu panje, njenoj trajnosti i koncentraciji. Od djeteta koje kree u kolu oekuje se i razvijenost pamenja, koja ovisi o djetetovom interesu, aktivnom stavu i uoavanju logikih veza. Pojmovno ili logiko miljenje tj. sposobnost zahvaanja odnosa i veza meu stvarima i pojavama koje djeca opaaju, ali i predvianje tih odnosa bez ranije steenog iskustva, poinje se razvijati pred kraj predkolskog razdoblja. Na pragu osnovne kole djeca poinju izgraivati glavne misaone operacije kojima se koristimo pri formiranju pojmova, apstrakciju i generalizaciju. S polaskom u kolu naglo e rasti sposobnost djeteta da razmilja o sve openitijim i apstraktnijim stvarima. Inteligencija (prema psihologu Howardu Gardneru) ukljuuje bogatstvo jezinog izriaja (lingvistika inteligencija), uinkovito koritenje brojeva i lakou uoavanje logike strukture i odnosa uzrono-posljedine veze (logiko-matematika inteligencija), tono opaanje i snalaenje u prostoru, sposobnost prostornog oblikovanja i sposobnost vizualizacije (prostorna inteligencija), sposobnost sluenja cijelim tijelom u izraavanju misli i osjeaja (tjelesno-kinestetika inteigencija), osjeaj za glazbu, ritam, dinamiku, melodiju, boju glasa ili instrumenta (glazbena inteligencija), uoavanje i razlikovanje raspoloenja, namjera, motivacija i osjeaja drugih ljudi (interpersonalna inteligencija), poznavanje samog sebe i mogunost djelovanja u skladu s tim (intrapersonalna inteligencija). Na poetku kolovanja dijete e morati ovladati grafomotornim vjetinama koje imaju znaajan utjecaj na savladavanje vjetina itanja i pisanja koje su temeljne vjetine daljnjeg kolovanja. EMOCIONALNA ZRELOST Dijete prije polaska u kolu treba u svom razvoju postii odreeni stupanj emocionalne stabilnosti i samokontrole. Kod djeca koja kreu u kolu primjetan je poetak samokontrole koja im olakava uenje, ali i bolje snalaenje u socijalnim kontaktima. Dijete ove dobi otvoreno iskazuje emocije, ali ih pokuava i kontrolirati, pokazuje strahove i bori se za svoja prava. Emocije i osjeaji vani su za djetetov drutveni ivot. U koli je dijete izloeno sustavu vrednovanja i ocjenjivanja, pohvalama i kritikama te e morati na odreeni nain prihvatljivo reagirati. Pred polazak u kolu bitno je da dijete ima odreenu razinu tolerancije na frustraciju, to e mu omoguiti da ustraje u uenju i onda kad ba njemu nije ugodno i zanimljivo, da prihvaa uspjeh odnosno neuspjeh te se zna nositi s osjeajima koji ih prate. U ovoj razvojnoj dobi kod djece prevladava uglavnom optimistiko i ugodno raspoloenje. SOCIJALNA ZRELOST Ova komponenta zrelosti djeteta povezana je s emocionalnom zrelou djeteta. Vana je za svako dijete, jer ulaskom u sustav kole postaju bitne norme ponaanja koje vrijede u grupi vrnjaka, u razredu. Polaskom u kolu dijete ini velik pomak u razvoju drutvenih

7

odnosa. Ono izlazi iz poznate obiteljske situacije, gdje je bivalo zatieno i nerijetko imalo povlaten poloaj. Istodobno ulazi u novu i esto nepredvidivu socijalnu situaciju u kojoj svoj poloaj mora samo izboriti. Vrnjaci postaju kriterij za usporedbu, oni na jasan nain ocjenjuju dijete dajui mu do znanja da li ga prihvaaju ili ne. Sve su to elementi u izgraivanju vlastite slike o sebi i razvoju samopotovanja. Socijalna zrelost istovremeno predstavlja prilagoavanje na drutvene obveze, usvajanje moralnih normi i sustav vrijednosti i ponaanja u okolini. Ona ukljuuje i vjetinu komunikacije i suradnje s vrnjacima te prihvaanje autoriteta. Dijete ovog uzrasta uiva u osjeaju pripadnosti, voli biti prvo, u stanju je suosjeati s drugima i u stanju je razlikovati poeljno od nepoeljnog ponaanja. Ono se moe svakodnevno odvojiti od obitelji, samo se obui, brinuti o sebi i svojim stvarima Koliko e dijete razviti samostalnost najvie ovisi o odnosu roditelja prema djetetovim htijenjima i aktivnostima. Ako su djeca u predkolskoj dobi navikla da mnoge stvari obavljaju drugi umjesto njih, imat e smanjenu sigurnost u sebe i manji interes za samostalno izvravanje zadataka, to e negativno utjecati na prihvaanje kolskih obveza i njihovo ispunjavanje. Za djecu ovog uzrasta karakteristine su velike individualne razlike, koje se oituju u fizikoj, intelektualnoj, emocionalnoj i socijalnoj zrelosti te o obiteljskom okruenju iz kojeg dijete potie. Kako e se dijete snai u koli ovisi i od toga da li je i koliko bilo ukljueno u predkolske institucije, koliko se u njemu budila kreativnost, motivacija ili kooperativnost od strane roditelja ili odgajatelja. Postoji niz faktora vanih za uspjeh djeteta u snalaenju u kolskim situacijama i novim obvezama. Oni ne zavise samo od djeteta, ve i od roditelja i odgajatelja u vrtiu, ali i uitelja koji ga doekuje u koli i koji e se s njime druiti tijekom njegova kolovanja. Uitelj mora uoiti osobnosti svakog djeteta i uvaavajui njegove specifinosti, omoguiti mu uenje na najprimjerenijim nainima i razliitom brzinom rada.

8

KARAKTERISTIKE ESTOGODINJAKA I SEDMOGODINJAKASvako dijete je specifino, razvoj svakog djeteta je razliit (npr. razlike u razvoju djeaka i djevojica ili razlike meu djecom koje potjeu iz razliitih socio-kulturnih sredina). Ipak, postoji mnogo zajednikih karakteristinih osobina koje se u literaturi navode kao norme za pojedinu dob. Poznavanje normi nam omoguava da znamo koja postignua moemo, a koja ne moemo oekivati od djeteta odreene dobi pa primjereno tome moemo izabrati aktivnosti koje emo mu ponuditi. Karakteristike prosjenog djeteta prije polaska u kolu, u dobi od 6-7 godina: TJELESNI RAZVOJ: prosjena visina je oko 120 cm za djeake i oko 117 cm za djevojice, a teina oko 20 kg za djeake, dok je za djevojice neto manja svi osjetilni organi su potpuno razvijeni uspostavljena je kontrola fiziolokih potreba dobro je razvijeno miino tkivo u tijeku je izmjena mlijenih zuba

GRUBA MOTORIKA vozi bicikl, klie, kotura, pliva odrava ravnoteu, hoda ravno po crti preskae ue, skae s visine od oko 40 cm, stoji na jednoj nozi, jednom rukom hvata loptu, samostalno se oblai

FINA MOTORIKA palcem moe dotaknuti svaki prst ree karicama jednostavnije oblike koristi se jedaim priborom, vee vezice na cipelama precrtava jednostavnije oblike, ravne i zakrivljene linije, boji unutar zadanih prostora precrtava brojke i slova iako ih ne poznaje povlai ravne i zakrivljene crte, povlai poteze olovkom izmeu zadanih toaka olovku dri lagano, pravilno i bez gra te kontrolira pritisak olovke na papir

INTELEKTUALNE SPOSOBNOSTI poetak razvoja logikih operacija uoava slinosti i razlike promatra s odreenim ciljem povezuje dijelove u cjelinu razlikuje pojmove vremena

9

zakljuuje o jednostavnim uzrono posljedinim vezama razlikuje parametre razliitih veliina nekog predmeta zna koji dijelovi nedostaju kompletnom liku ovjeka u stanju je izvriti trostruki nalog ima pojam koliine, u stanju je shvatiti proces zbrajanja i oduzimanja, zbraja i oduzima u skupu broja 5 u stanju je grupirati predmete po boji, obliku, veliini i sl. moe sastaviti jednostavniju cjelinu od dijelova uoava razlike i prepoznaje slinosti prepoznaje glas kojim zapoinje rije tiskanim slovima zna napisati ime i prezime u stanju je ponoviti niz od pet brojeva mehaniki broji do 10 i vie zna to dolazi ispred (ispred broja 5) moe precrtati jednostavnije likove tono imenuje boje i tonove pamti pojmove koji ga zanimaju trajanje panje je oko 15 20 minuta koncentracija na aktivnost koja ga zanima moe potrajati i do 60 minuta

GOVORNE SPOSOBNOSTI govor je korektan i jasan pita za znaenje apstraktnih rijei moe opisati dogaaj iz prolog iskustva u govoru ispravno upotrebljava budue i prolo vrijeme artikulira sve glasove (mogue nepravilnosti u izgovoru R, LJ, NJ) u stanju je napisati i proitati vlastito ime moe prepriati kratku priu nakon to je uje upotrebljava 2500-3000 rijei primjeuje rimu u pjesmama raspoznaje glasove od kojih se sastoji kraa rije moe pamtiti pjesmice ili dijelove nekog teksta koji ga zanima

EMOCIONALNO SOCIJALNI RAZVOJ primjetan zaetak samodiscipline i samokontrole emocije su jo uvijek burne prisutni realistini strahovi prepoznaje vlastite osjeaje ljubavi i sree, ljutnje i razoaranja moe suraivati s drugima u nekoj zajednikoj aktivnosti ponaa se zatitniki prema mlaima suosjea s drugima bira omiljenog prijatelja potuje pravila igre samostalan u brizi o sebi (oblai cipele, koristi pribor za jelo, moe otii u susjedstvo, odrava higijenu) razlikuje poeljno od nepoeljnog ponaanja tee uspijeva odgoditi potrebe, ali ih odgaa nakon uvjeravanja 10

uiva u osjeaju pripadnosti usvojilo je osnovne norme ponaanja

11

IV. UPITNIK ZA PROCJENU ZRELOSTI ZA UPIS U PRVI RAZREDOSNOVNA KOLA:________________________ Ime i prezime djeteta:________________________ Datum ispitivanja:____________________

UPITNIK ZA PROCJENU ZRELOSTI ZA UPIS U PRVI RAZREDBr. PODRUJE PROCJENEOPI PODACI KOJE DIJETE ZNA O SEBI

BODOVI

UKUPNO

NAPOMENA

I.

Kako se zove ? Koliko ima godina ? Gdje stanuje ? Kako se zove grad, mjesto u kojem ivi ? Tko jo osim tebe ivi u tvojoj kui ? Jesi li iao u vrti, malu kolu ?

0

1

2

II.

PROCJENA SNALAENJA U VREMENU I KOMUNIKACIJI

Ispriaj to radi od jutra do veeri. Kako pozdravlja ljude koje sretne tijekom dana ? to kaemo kad neto traimo, dobijemo?

0

1

2

OPAANJE PREDMETA I VIZUALNO PAMENJE

III.

U kutiju stavimo 6 poznatih predmeta i pokaemo ih djetetu na nekoliko sekundi. Dijete pogleda predmete bez imenovanja, zatvorimo kutiju i traimo od njega da imenuje predmete.

0

1

2

SPOSOBNOST UOPAVANJA I LOGIKOG ZAKLJUIVA NJA

IV.

Djetetu se pokazuju slike, a ono treba skupno imenovati ono to vidi (voe, povre, ivotinje). Djetetu se daju dijelovi slike, koju mora sastaviti u smislenu cjelinu (kua, cvijet).

0 0

1

2 2

12

GOVORNO-JEZINI RAZVOJ

V.

Prepoznavanje slova Analiza Sinteza itanje Govor

0 0 0 0 0

1 1

2 2 2 2 2

MATEMATIKO PREDZNANJE

VI.

Brojenje od 1 do 10 itanje brojeva do 10 Pridruivanje broja koliini elemenata danog skupa Odreivanje odnosa meu predmetima (vee, manje, jednako)

0 0 0 0

1 1

2 2 2 2

IMENOVANJE BOJA

VII.

Imenovanje osnovnih boja

0

1

2

UOAVANJE SLINOSTI I RAZLIKA

VIII

Traimo od djeteta da uoi to je slino, a to razliito na primjeru likova, slova i brojeva.

0

1

2

GRAFOMOTORNI RAZVOJ

IX.

Dijete na posebno pripremljenom papiru preslikava zadane elemente.

0

1

2

PROSTORNA ORIJENTACIJA

X.

Osnovna orijentacija u prostoru i na vlastitom tijelu Dominantna ruka

0 L

1 D

2 A

Djetetovo ponaanje tijekom ispitivanja:

1. izrazito suradniki raspoloeno 2. dobro surauje 3. surauje uz poticaj 4. ne slijedi upute 5. odbija suradnju 6. __________________________

DODATNA ZAPAANJA : __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________

13

UKUPNO POSTIGNUTIH BODOVA / MOGUI BROJ BODOVA : ISPITIVA:___________________________

/ 36

* Sastavni dio Upitnika za procjenu zrelosti za upis u prvi razred je CD-ROM s ispitnim zadacima ( ilustracija preuzeta s web portala)

14

V. UPUTE ZA PROVEDBU UPITNIKA ZA PROCJENU ZRELOSTI ZA UPIS U PRVI RAZREDUPUTE:Ispitiva se predstavlja djetetu i postavlja pitanja kojima eli uspostaviti komunikaciju i dobitiOPI PODACI KOJE DIJETE ZNA O SEBI

I.

Kako se zove ? Koliko ima godina? Gdje stanuje? Kako se zove grad, mjesto u kojem ivi ? Tko jo osim tebe ivi u tvojoj kui? Jesi li iao u vrti, malu kolu?

0

1

2

osnovne podatke. Vrjednovanje: 2 boda - odgovoreno na sva pitanja 1 bod - odgovoreno na 3-4 pitanja

II.

PROCJENA SNALAENJA U VREMENU I KOMUNIKACIJI

Ispriaj to radi od jutra do veeri. Kako pozdravlja ljude koje sretne tijekom dana? to kaemo kad neto traimo, dobijemo ?

0

1

2

UPUTE:Ispitiva provjerava djetetovu snalaenje u vremenskoj orijentaciji i osnove uljudne komunikacije Vrjednovanje: 2 boda - imenovanje jutra, podneva i veeri, poznavanje pozdrava i pojmova molim i hvala 1 bod - djelomino imenovanje dijelova dana, djelomino poznavanje pozdrava i pojmova molim i hvalaOPAANJE PREDMETA I VIZUALNO PAMENJE

III.

U kutiju stavimo 6 poznatih predmeta i pokaemo ih djetetu na nekoliko sekundi. Dijete pogleda predmete bez imenovanja, zatvorimo kutiju i traimo od njega da imenuje predmete.

0

1

2

15

UPUTE:Ispitiva ima pripremljenu zatvorenu kutiju s predmetima iz djetetova bliskog okruenja, npr.: lopticu, iljilo, olovku, klju, gumicu i auti. Djetetu se pokau predmeti uz napomenu da ih to vie pokua zapamtiti. Nakon est sekundi predmeti se maknu iz djetetova vidokruga i trai se njihovo imenovanje. Vrjednovanje: 2 boda - imenovanje svih 6 predmeta 1 bod - imenovanje 3 5 predmetaSPOSOBNOST UOPAVANJA I LOGIKOG ZAKLJUIVA NJA

IV.

Djetetu se pokazuju slike, a ono treba skupno imenovati ono to vidi (voe, povre, ivotinje) Djetetu se daju dijelovi slike, koju mora sastaviti u smislenu cjelinu (kua, cvijet)

0 0

1

2 2

UPUTE:Ispitiva pokazuje slike voa, povre i ivotinja i trai skupni naziv za svaku skupinu elemenata. Vrjednovanje: 2 boda - imenovanje skupnih naziva za sve tri skupine 1 bod - djelomino imenovanje skupnih naziva Djetetu se prikae jedna slika (po izboru) u cjelini, a zatim mu se daju etiri dijela iste slike i trai da ih sastavi u smislenu cjelinu 2 boda - uspjeno sastavljena slika 0 bodova - neuspjeno rijeen zadatakGOVORNO-JEZINI RAZVOJ

V.

Prepoznavanje slova Analiza Sinteza itanje Govor

0 0 0 0 0

1 1

2 2 2 2 2

UPUTE:

16

Ako je dijete savladalo tehniku itanja, nema potrebe ispitivanja prepoznavanja slova, analize i sinteze.Vrjednovanje prepoznavanja slova: 2 boda - poznavanje svih slova abecede 1 bod - djelomino poznavanje slova Vrjednovanje analize (ponudi se analiza rijei od 3- 4 glasa) : 2 boda - razvijena analiza 0 bodova - nerazvijena analiza Vrjednovanje sinteze (ponudi se sinteza rijei od 3- 4 glasa) : 2 boda - razvijena sinteza 0 bodova - nerazvijena sinteza Vrjednovanje itanja: 2 boda usvojio tehniku itanja 1 bod - ita slovkajui ili slijevajui Vrjednovanje govora: 2 boda razvijen govor 0 bodova - uoene tekoe (u rubriku NAPOMENA upisati: uputiti na obradu)

MATEMATIKO PREDZNANJE

VI.

Brojenje od 1 do 10 itanje brojeva do 10 Pridruivanje broja koliini elemenata danog skupa Odreivanje odnosa meu predmetima (vee, manje, jednako)

0 0 0 0

1

2 2 2 2

1

UPUTE:Vrjednovanje brojenja: Vrjednovanje itanja brojeva : 2 boda - uspjeno brojenje do 10 0 bodova - neuspjeno brojanje 2 boda - poznavanje svih brojeva 1 bod - djelomino poznavanje brojeva

Vrjednovanje pridruivanja broja koliini elemenata danog skupa: 2 boda uspjeno pridruivanje 0 bodova - neuspjeno pridruivanje

Vrjednovanje odreivanja odnosa meu predmetima (vee, manje, jednako)2 boda uspjeno odreivanje odnosa 1 bod - djelomino odreivanje odnosa

17

IMENOVANJE BOJA

VII.

Imenovanje osnovnih boja

0

1

2

UPUTE:Ispitiva trai od djeteta prepoznavanje etiri osnovne boje (crvena, uta, plava i zelena) Vrjednovanje: 2 boda - imenuje sve osnovne boje1 bod - djelomino prepoznavanje boja

UOAVANJE SLINOSTI I RAZLIKA

VIII

Traimo od djeteta da uoi to je slino, a to razliito na tri primjera (geometrijski lik, slova, brojevi).

0

1

2

UPUTE:Prikaz lika iz crtanog filma moe se koristiti za objanjenje zadatka. Ispitiva trai da dijete uoi slinost ponuenog elemenata s lijeve strane s ponuenim elementima s desne strane. Ispitiva trai da dijete uoi jedan element koji se razlikuje od ostala tri u istom redu. Vrjednovanje: 2 boda - dijete uoava slinosti i razlike 1 bod - djelomino rjeava zadatak

GRAFOMOTORNI RAZVOJ

IX.

Dijete na posebno pripremljenom papiru preslikava zadane elemente.

0

1

2

UPUTE:Ispitiva ponudi djetetu preslikavanje elemenata: trokut, krug, pravokutnik, linija

Vrjednovanje: 2 boda dijete uspjeno preslikava sva etiri elementa1 bod - djelomino rjeava zadatak

18

PROSTORNA ORIJENTACIJA

X.

Osnovna orijentacija u prostoru i na vlastitom tijelu Dominantna ruka

0 L

1 D

2 A

UPUTE:Ispitiva na osnovu ponuenih slika provjeri osnovnu prostornu orijentaciju (gore, dolje, lijevo, desno, unutar, izvan), a dodatnim uputama provjeri djetetovu orijentaciju na svom tijelu (npr. zamiri na desno oko, dodirni lijevo uho) Vrjednovanje: 2 boda dijete se uspjeno snalazi u prostornoj orijentaciji1 bod - djelomino rjeava zadatak

Ispitiva zaokrui slovo koje oznaava dominantu ruku: L lijeva, D desna, A koritenje obje ruke( ambidekster)

19

VI. ORGANIZACIJA UPISA U PRVI RAZRED

*Prije upisa u osnovnu kolu obvezno je utvrivanje psihofizikog stanja djeteta. Psihofiziko stanje djeteta utvruje komisija koju ine lijenik, psiholog ili pedagog, defektolog i uitelj. Komisiju osnivaju opinski organ uprave nadlean za poslove kolstva i opinski organ uprave nadlean za poslove zdravstva. (Pravilnik o upisu djece u osnovnu kolu, 1991, lanak 2. stavak 1., 2. i 3.) Opinski organ uprave nadlean za poslove kolstva i opinski organ uprave nadlean za poslove zdravstva, odnosno organ uprave nadlean za poslove zdravstva i organ uprave nadlean za poslove zdravstva grada Zagreba duni su utvrditi gdje e se utvrivati psihofiziko stanje djece s obzirom na njihovo mjesto stanovanja. (Pravilnik o upisu djece u osnovnu kolu, 1991, lanak 3. stavak 2.) Sugerira se imenovanje komisije za svaku kolu te sastanak svih lanova povjerenstva na kojem e biti dogovorena organizacija i provedbe upisnog postupka.

*Popis djece dorasle za upis u osnovnu kolu opinski organ uprave nadlean za poslove kolstva, odnosno organ uprave nadlean za poslove kolstva grada Zagreba, dostavlja zdravstvenoj organizaciji pri kojoj e komisija utvrivati psihofiziko stanje djece. (Pravilnik o upisu djece u osnovnu kolu, 1991, lanak 3., stavak 3.) Ovaj popis moe biti dostavljen i koli, ali ponekad ima i nedovoljno tone ili nepotpune podatke zbog mogunosti mijenjanja mjesta boravka obitelji ili drugih razloga. Stoga je dobra praksa povezivanje kola s predkolskim institucijama na podruju kolskog upisnog podruja. Na osnovu razgovora sa strunim suradnicima vrtia mogu se dobiti i dodatni podaci ija je svrha to bolje upoznati svako dijete, budueg kolskog obveznika.

*Popis kolskih obveznika nadopunjuje se podacima dobivenim od strane vrtia i/ili roditelja koji su prijavili dolazak na upisno podruje kole. (Prilog 1.) kolskim obveznicima moe biti upuen poziv za upis. U praksi se susreu razliita rjeenja: pozive alju Ured za prosvjetu ili kola putem oglasa na prostoru kolskog upisnog podruja ili putem pisama upuenim pojedinano svakom djetetu.

*Komisijsko utvrivanje psihofizikog stanja djeteta 20

Savjetuje se da, ako prostorni i ostali uvjeti to dozvoljavaju, svi lanovi komisije zajedno obavljaju utvrivanje psihofizikog stanja djeteta. Prednost se ogleda u mogunosti komunikacije meu lanovima komisije, mogunosti suradnje s roditeljima te donoenja zajednike odluke. U sluaju da se ne moe osigurati zajedniki rad povjerenstva, nakon obavljenog lijenikog pregleda dijete dolazi u kolu. Svakako se savjetuje kontaktiranje kole i nadlenog lijenika kako bi se dogovorili termini dolaska djece u kolu. Kroz razgovor s djetetom i roditeljem treba iskoristiti priliku i dobiti sve znaajne informacije o djetetu. Tako se npr. moe provesti Upitnik za roditelje (Prilog 3.), a osim toga roditelju se mogu dati anketni upitnici koji e koli omoguiti bolju organizaciju predstojee kolske godine: izjanjavanje o polaenju vjeronauka, produenog boravaka, izvannastavnim aktivnostima kao i osnovne informacije o koli i organizaciji rada u njoj.

*Na temelju miljenja lanova povjerenstva donosi se prijedlog prema kojem se: - dijete upisuje u prvi razred prema redovitom programu osnovnog kolovanja - oslobaa upisa u prvi razred osnovne kole u tekuoj kolskoj godini s obzirom da su ispunjeni uvjeti Pravilnika - dijete upuuje na postupak odreivanja primjerenog oblika kolovanja - upisuje u osnovnu kolu u redoviti program kolovanja uz program opservacije

*Postupak upisa provodi se prema odreenim datumima (kraj svibnja, poetak lipnja) na osnovu propisane dokumentacije: rodni list ili potvrda iz dravne matice, potvrda o pregledu djeteta prije upisa u I. razred osnovne kole. Roditelji na upisu ispunjavaju Upisnicu u kolu (Prilog 2.), a moe im se uruiti Pismo roditeljima ( str. ).

*Podjelu uenika u odjeljenja treba izvriti tako da u svakom odjelu bude zastupljen priblino isti broj uenika prema svim dobivenim pokazateljima spolu, rezultatima ispitivanja, preporukama lijenika kolske medicine. Najbolje je da se ta podjela izvri na sastanku svih uitelja i strunih suradnika koji su sudjelovali na upisu. Uloga svih lanova Komisije je upoznati budue razrednike sa specifinostima svakog pojedinog djeteta, a posebno ukazati na najprimjerenije metode rada za djecu s posebnim potrebama.

*Prijemu uenika i roditelja prvog dana kole svakako trebaju prisustvovati ravnatelj/ravnateljica, struni suradnici i uitelji- lanovi razrednog vijea. U pripremu programa za uenike i roditelje mogu se ukljuiti svi, a praksa je pokazala da je uspjeno rjeenje kad su nosioci uiteljice/ uitelji koje preuzimaju prvi razred i uenici petog razreda. Nakon priredbe i sveane prozivke uiteljice/uitelji odvode svoje razredne odjele u uionice. Roditelji za to vrijeme od ravnatelja i strunih suradnika mogu dobiti prve informacije o organizaciji rada kole i svojoj ulozi u razvoju radnih navika uenika.

21

Prostor u koji dolaze novi uenici vano je uiniti sigurnim i obogatiti ga sadrajima koji e biti estetski oblikovani i poticati osjeaj ugode i znatielje.

22

VII. RAZVOJNA ODSTUPANJA PRI UPISU DJETETA U PRVI RAZREDPrepoznati simptome razvojnih odstupanja kod djeteta pri upisu u prvi razred sigurno je jedna od najvanijih zadaa upisne komisije. Razvojni poremeaji ili odstupanja mogu biti ve tretirana u predkolskom periodu ili nisu uoena od strane roditelja i okoline. Strunjaci se slau da je izuzetno vano na vrijeme poeti tretirati razvojno odstupanja. Kako bi pouavanje bilo to uspjenije pedagogija se koristi i znanstvenim dostignuima iz psihologije, medicine, defektologije i u novije vrijeme neurologije. Uspjeno pouavanje podrazumijeva prepoznavanje problema, interdisciplinaran pristup i ovladavanje odreenim strategijama kojima emo doprijeti do svakog djeteta. Uloga strunih suradnika, lanova komisije za procjenu psihofizikog razvoja djeteta za kolu (spremnost za pouavanje) je savjetovati roditelju najbolje naine kojima moe pomoi djetetu. U nastavku su navedena najea razvojna odstupanja kod djeteta (prema Jensen, E., (2004) i kako ih prepoznati. O svakom ovom razvojnom poremeaju napisane su mnoge knjige, znanstveni lanci i opisana iskustva za rad s tom djecom. Ovo je samo kratki podsjetnik za razgovor s roditeljem na prvom kontaktu sa kolom. Za svaki simptom koji primijetimo kod djeteta provjerimo kod roditelja je li to ponaanje prisutno u svakodnevnom djetetovom ivotu. Ako je ponaanje opetovano onda roditelju vrlo oprezno dajemo savjet. DEFICIT PANJE Nema strpljenja, sve eli odmah saznati, Ne zavrava zapoeti posao, Crte mu je nedovren, Odgovara prije nego postavimo pitanje, Ne moe mirno sjediti, Daje odgovore od izvrsnih do izrazito loih.

Savjet roditelju: Usmjeriti se na ono u emu je dijete uspjeno i to pohvaliti, Postavljati razumna ogranienja, Postavljati jasne zadae i pomagati djetetu da postavi svoje vlastite ciljeve, HIPERAKTIVNOST Izraziti nemir, Stalno dodiruje stvari i osobe oko sebe, Ometaju ga vanjski podraaji, Ne moe mirno sjediti, Izrazit nemir nogu, Teko prati upute, 23

-

Ne moe odrati panju pri obavljanju zadatka, Doima se da ne slua dok mu se obraamo.

Savjet roditelju: Preusmjeriti aktivnost i energiju u prihvatljivije ponaanje, Prihvatiti poremeaj i imati na umu da dijete ne moe voljno kontrolirati simptome ponaanja, Biti dosljedan i inzistirati na pravilima, Promijeniti prehranu i vie unositi voe i povre, a smanjiti unos slatkia. PEDAGOKA ZAPUTENOST Dijete nije poueno osnovnim pojmovima, Ne zna prepriati priu ili recitirati brojalicu, Nepravilno dri olovku.

Savjet roditelju: Dijete je potrebno pouiti, to vie razgovarati s djetetom o svakodnevnim dogaanjima, U razgovoru s djetetom koristiti potpune reenice, Poticati dijete na prepriavanje svojih iskustava. POREMEAJI OPHOENJA Pretjerano se kree, Neadekvatno reagira na odreenu situaciju, Nevoljko slijedi upute, esto se tukao u vrtiu, esto se ljuti i razbjesni se, esto se svaa s odraslima, esto namjerno ometa druge.

Savjet roditelju: Problem shvatiti ozbiljno, ne ekati da sam nestane, Najvanija je dosljednost u primjeni pravila, U radu s djetetom usuglasiti pristupe svih odgojitelja, POREMEAJI VIDA ILI SLUHA

24

-

Glavu pomie prema ispitnom materijalu, Okree glavu da bi bolje ulo, Trai da mu se ponovi pitanje.

Savjet roditelju: Traiti pregled i savjet strunjaka. TEKOE U GOVORU Nepravilan izgovor odreenih glasova, Izostavljanje glasova, Premjetanje glasova, Zamuckivanje, Mucanje.

Savjet roditelju: Djetetu se obraati jasnim razgovijetnim govorom, Potraiti pomo logopeda. ZAOSTAJANJE U RAZVOJU Tee uspostavlja komunikaciju, Na ispitu predznanja postie niske rezultate, Tekoe u generalizaciji.

Savjet roditelju: Traiti pomo strunjaka i iskljuiti druge smetnje, Dijete poticati na stjecanje umijea svakodnevnog ivota, Kod djeteta poticati koritenje pozitivnog izraavanja o sebi, Izbjegavati usporeivanje, Odravati rutinu i dosljednost, Ponuditi razliite aktivnost uenja, Davati kratke i jasne upute.

NEDOVOLJNO RAZVIJENE PREDITALAKE SPOSOBNOSTI Nije usvojena glasovna analiza i sinteza, Siromaan rjenik.

Savjet roditelju: Igrati igru rijei s prepoznavanjem prvog i posljednjeg glasa u rijei,

25

-

Vjebati kroz igru razlikovanja glasova od jednoslonih do vieslonih rijei.

DIJETE KOJE JE DOIVJELO STRES Pretjerana bojaljivost, Razdraljivost, Strah bez opravdanog razloga, Agresivnost.

Savjet roditelju: Utvrditi izvor stresa i ako je mogue otkloni ga, Struni tretman s djetetom se ne smije odgaati, Stres povezan s obiteljskim odnosima zahtjeva ukljuivanje u obiteljsku terapiju.

ZA SVA ODSTUPANJA VRIJEDE PRAVILA: 1. Najvanije je u djetetu probuditi osjeaj da ima odreenu kontrolu nad ivotom, da je ono to ini razliito od onog to jest, da je voljeno usprkos poremeaju. 2. Isticati sposobnosti djeteta. 3. Djetetu postavljati realne zahtjeve. 4. Usuglasiti odgojno djelovanje roditelja i kole.

26

VIII. SURADNJA RODITELJA I KOLE PREDUVJET DJETETOVA USPJEHAPolazak u kolu je vaan dogaaj u ivotu djeteta i njegove obitelji. Dijete u koli dobiva prve velike ivotne obveze, upoznaje nove ljude: svoje vrnjake i uitelje, stjee nove spoznaje o svijetu koji ga okruuje, kao i o sebi samome. Dijete e u koli biti uspjeno ukoliko roditelj: - prua brigu i podrku, - iskazuje jasna i pozitivna oekivanja na njegovo uenje i ponaanje, - prua priliku smislenog sudjelovanja u svakodnevnom ivotu svoje obitelji, - razvija realan pogled na djetetove sposobnosti, - prihvaa bezuvjetno dijete takvo kakvo jest. Za suradnju roditelja sa kolom znaajno je istaknuti sljedee: - odlazak na razgovore u koli dijete doivljava kao brigu i interes za njegovo uenje, a samim time i za njega kao osobu, - uitelj vidi dijete na drugaiji nain i u drugoj situaciji nego to to vidi roditelj djeteta. Stoga roditelj treba redovno komunicirati s uiteljem, kako bi uo to mu on ima rei o djetetovim osobinama i navikama koje iskazuje u kolskoj situaciji. Miljenje uitelja pomoi e roditelju u odgoju njegovog djeteta. - roditelji mogu aktivno sudjelovati u radu kole, na nain da ponude svoja znanja, umijea, vrijeme i sredstva. Suradnju kole, odnosno uitelja s roditeljima karakterizira: - suraivanje s roditeljima od poetka djetetovog polaska u kolu - uspostavljanje suradnje, ukoliko je to mogue, s oba djetetova roditelja - kontinuirano, tijekom cijele kolske godine njegovanje razliitih vidova suradnje s roditeljima: roditeljski sastanci, individualni razgovori, telefonski razgovori, pisma, poruke u uenikoj informativki... - aktivno ukljuivanje roditelja u pripremu, izvoenje i evaluaciju nastavnih sadraja. Roditeljski sastanci su prigoda roditeljima za cjelovito informiranje o radu kole. Na prvom roditeljskom sastanku uitelj treba roditelje meusobno upoznati. Teme narednih roditeljskih sastanaka trebaju biti: planiranje radnog dana uenika, uinkovite metode uenja, razvoj radnih navika uenika, razvoj higijenskih navika djeteta, partnerstvo roditelja i kole u odgoju djeteta, upoznavanje s postojeom literaturom za roditelje (Prilog). Roditeljski sastanci su ujedno i prilika za upoznavanje roditelja djece s kojima se nae dijete svakodnevno drui. Roditelji mogu meusobno razmjenjivati iskustva u odgoju djeteta, dogovarati zajednike susrete i igru djece u neijem domu, ali i imati mogunost uvida u rad u sluaju djetetova izostanka iz kole. Roditelji koji se aktivno bave svojom djecom stvaraju kod djece osjeaj zajednitva i sigurnosti. Kroz zajednike aktivnosti (igru, kune poslove, odlaske u kupovinu, odlaske u prirodu, portske aktivnosti) dijete se navikava na suradnju, razvija svoje potencijale, ui

27

planirati i iskazivati svoje zamisli, ui kontrolu svoga ponaanja i postupno prihvaa pravila ponaanja u odnosu na druge osobe.

Na strunim skupovima Agencije za odgoj i obrazovanje pod nazivom Standardizacija postupaka za upis djece u prvi razred osnovne kole odrana je pedagoka radionica na temu Prvi roditeljski sastanak. Struni suradnici bili su podijeljeni u dvije skupine iji zadatak je bio odgovoriti na pitanje: Koje informacije dajemo roditeljima kao pedagozi? i Koje informacije oekujemo kao roditelji? Navodimo saetak njihovih razmatranja i poeljnih informacija za roditelje: ope informacije o koli (adresa, telefon, fax, e-mail, web-stranice) organizacija i uvjeti rada kole, kalendar rada kole godinji plan i program rada kole (informativno) zrelost djeteta za polazak u kolu nastavni plan i program za prvi razred osnovne kole izborna nastava izvannastavne aktivnosti izvankolske aktivnosti udbenici i kolski pribor osnovne informacije o djelatnicima kole (ravnatelj, struni suradnici, uitelji) organizacija produenog boravaka prehrana uenika prijevoz uenika sigurnost uenika u koli i osiguranje uenika pravilnik o ocjenjivanju opremljenost kole nastavnim sredstvima i pomagalima

Navedene informacije mogu biti roditeljima date usmeno na roditeljskim sastancima, putem pripremljenog letka ili panoa.

PISMO RODITELJIMADragi roditelji, 28

drago nam je to je vae dijete postalo uenikom nae kole i to emo sljedeih nekoliko godina zajedno sudjelovati u njegovom odgoju i obrazovanju, u razvoju njegove osobnosti. Poetak kolovanja je za dijete jedno od najznaajnijih razdoblja u njegovom ivotu. Od sada e se pred njega iz dana u dan postavljati sve vei zadaci.Ono e upoznavati mnogo novih osoba - vrnjaka i odraslih; brzo e iriti svoja znanja o svijetu oko sebe i sebi samom. Dijete e u koli nai brojne prilike za provjeru svojih sposobnosti i njihovo razvijanje. Naa je zajednika obveza omoguiti mu svestrani razvitak, stvaranje pozitivne slike o sebi, izgradnju povjerenje u sebe i svoje mogunosti, kao i povjerenje u ljude. Do poetka kolske godine ostalo je jo nekoliko mjeseci. Nemojte ih ispuniti uenjem itanja i pisanja to prepustite nama. Provjerite jeste li osigurali neke preduvjete koji e djetetu olakati snalaenje u koli: Tijekom ljeta ee proeite s djetetom putem do kole i ukazujte na sigurno ponaanje u prometu. Zajedno s djetetom uredite njegov radni kutak; navikavajte ga da se sam brine o njegovoj urednosti jer emo to traiti i u uionici. Privikavajte dijete na pravilan ritam dana ( ustajanje i lijeganje u priblino isto vrijeme, spavanje nou 9-10 sati ). Upuujte dijete na pravilno dranje tijela prilikom sjedenja i pri noenju kolske torbe. Potiite dijete na druenje i igru s drugom djecom. Potiite dijete na igre spretnosti, snalaljivosti i orijentacije: razvijajte pojmove lijevodesno, gore-dolje, unutar-izvan. Upuujte dijete na redovno odravanje osobne higijene, samostalno odijevanje i obuvanje. Razgovarajte s djetetom to vie, odgovarajte na njegova pitanja i podravajte njegovu znatielju za novim spoznajama. Prvi dan nastave osigurajte dovoljno slobodnog vremena kako biste bili uz svoje dijete, pomogli mu u snalaenju u novoj sredini i zajedno s njim podijelili veselje i ponos zbog polaska u kolu.

Suradnjom roditeljskog doma i kole postii emo dobre rezultate u odgoju i obrazovanju vaeg djeteta, ostvariti cilj imati sretno dijete i dobrog uenika koji e biti na zajedniki ponos. Uitelji i struni suradnici O ___________

29

LITERATURA ZA RODITELJE1. Biddulph, S. (2002), Tajna sretne djece. Mozaik knjiga: Zagreb. 2. Biddulph, S., Bissulph, S. ( 20003), Nove tajne sretne djece. Mozaik knjiga: Zagreb. 3. Brdar, I., Rijavec, M. (1998), to uiniti kad dijete dobije lou ocjenu. IEP: Zagreb. 4. Canter, L., Hausner, L. (2002), Domaa zadaa bez suza. Naklada Kosinj: Zagreb. 5. Faber, Mazlisc, F. ( 2000), Kako razgovarati s djecom da bi bolje uila u koli i kod kue. Mozaik knjiga: Zagreb. 6. Ferruci, A. ( 2000), to nas ue djeca. Algoritam: Zagreb. 7. Sullo, R. (1995), Uite ih da budu sretni. Alineja: Zagreb. 8. Flego, M. (2000), Prie za mame i tate. Alinea: Zagreb. 9. Ginott, H.(1996)., Izmeu roditelja i tinejdera, Jaki: Zagreb. 10. Good, P. ( 1993), Kako pomoi klincima da si sami pomognu. Alinea:Zagreb. 11. Gookin, S. (1996), Roditeljstvo za neznalice. Znak: Zagreb. 12. Miljkovi, D.(1996), Pomozite svojoj djeci da razviju samopotovanje. Tempo: akovo. 13. Groi, N. ( 1998). Moje neobino dijete. Mala biblioteka: HRT. 14. Hudek, I., De Zan, I. (1995), Kako zatiti svoje dijete od ovisnosti. Temposhop: akovo. 15. Humphreys, T. (2003), Samopouzdaje-klju djetetova uspjeha u koli. Mozaik knjiga: Zagreb. 16. Lali i dr. (1999), Avanturizam roditeljstva. DES: Split. 17. Longo, I. (2001), Roditeljstvo se moe uiti. Alineja: Zagreb. 18. Ortner, G. (1998), Bajke koje pomau djeci. Mozaik knjiga: Zagreb. 19. Miljkovi, D., Rijavec, M.( 2002), Bolje biti vjetar nego list, IEP: Zagreb. 20. Rei, M.(1996), Odgoj u obitelji. Temposhop: akovo. 21. Salk, L. ( 1996), to dijete eli da roditelji znaju. V.B.Z.d.o.o.: Zagreb. 22. Smalley, G. (1998): Klju srca vaeg djeteta. V.B.Z.d.o.o.: Zagreb. 23. Twentier, J. ( 1999). Pozitivna snaga pohvale. Mozaik knjiga.: Zagreb.

30

IX. LITERATURA

1. Apel, K., Masterson, J.J. (2004), Jezik i govor od roenja do este godine. Lekenik: Ostvarenje. 2. Bastai, Z. (1990), Lutka ima srce i pamet. Zagreb: kolska knjiga. 3. Bognar, l. (1986), Igra u nastavi na poetku kolovanja. Zagreb: kolska knjiga. 4. Burke Walsh, K. ( obrada hrvatskog izdanja Hitrec, G.) (2002), Stvaranje razreda usmjerenog na dijete. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak. 5. udina Obradovi, M. (1995), Igrom do itanja. Zagreb: kolska knjiga. 6. Diamond, M., I Hopson, J. (2002), arobno drvee uma: Kako razviti inteligenciju kreativnost i zdrave emocije vaeg djeteta od roenja do adolescencije. Zagreb: Ostvarenje. 7. Hadiselimovi, D. (1984), Otkrivanje poremeaja u itanju, Zagreb: kolska knjiga. 8. Hitrec, G. ( 1991), Kako pripremiti dijete za kolu. Zagreb: kolska knjiga. 9. Ivi, I., Novak, J., Atanackovi, N., Akovi, M. (2003), Razvojna mapa. Zagreb: Prosvjeta. 10. Jensen, E., (2004.): Razliiti mozgovi, razliiti uenici, Educa; Zagreb. 11. Ki-Glava, L., Fulgozi-Masnjak, R.(2002.), Do prihvaanja zajedno: integracija djece s posebnim potrebama, IDEM, Zagreb. 12. Lovrentjev, A. ( 2005), Priprema, pozor, kola. Zagreb: Obord. 13. Male, D., Strievi, I. (1992), Druenje djece i odraslih. Zagreb: kolska knjiga. 14. Mandi, N., Gajanovi (1982), Teorijske i praktine osnove upisa djece u koluprirunik uz instrumentarij. Sarajevo: Svjetlost. 15. Sekuli-Majurec, A. Kako od prvaka uiniti aka veseljaka? Zrno 6-7.god. V., kolovoz-rujan 1994. 16. Starc,B. I dr. (2004), Osobine i psiholoki uvjeti razvoja djeteta predkolske dobi, Zagreb: Golden marketing-Tehnika knjiga. 17. Vizek-Vidovi,V. i dr. (2003), Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.

31

X. PRILOZI1. POPIS DJECE ZA UPIS U I. RAZRED OSNOVNE KOLE 2. UPISNICA 3. UPITNIK ZA RODITELJE 4. PISMO UITELJU

32

OSNOVNA KOLA :__________________________________________ Upisni broj: _________

33

UPITNIKZA RODITELJE PRI UPISU DJECE U PRVI RAZRED IME I PREZIME DJETETA:_____________________ JMBG:OTAC 1. Prezime i ime 2. Godina i mjesto roenja 3. kolska sprema (bez O, O, SS, VS,VSS) 4. Telefon - stan - radno mjesto MAJKA SKRBNIK

DIJETE IVI S: a) oba roditelja b) s jednim roditeljem (____________) navesti kojim c) sa starateljem

RODITELJI a) ive zajedno b) razvedeni c) jedan roditelj pokojni (_________) navesti koji

LANOVI UE OBITELJI (braa, sestre i ostali) KOJI IVE U ZAJEDNIKOM KUANSTVU S DJETETOM:SRODSTVO S DJETETOM GODINA ROENJA

IME I PREZIME

ZANIMANJE

STAMBENE PRILIKE Stambene prilike obitelji: a) vlastita kua b) vlastiti stan c) podstanarstvo d) ____________ Udaljenost kue od kole : a) do 1 km Dijete e za uenje imati: b) 1-3 km c) vie od 3 km

34

a) vlastitu sobu b) posebno mjesto u zajednikoj sobi c) _____________________________ RAZVOJ DJETETA Dijete je: a) denjak b) lijevak c) ambidekster (slui se obim rukama) Dijete je nije doivjelo fiziku traumu (povredu, nezgodu). Ako je, navesti kakvu i u kojoj godini ivota: Dijete je nije doivjelo psihiku traumu (npr. smrt bliske osobe, porodine svae, agresivnost roditelja, prometnu nesreu i sl.). Ako je, navesti kakvu i u kojoj godini ivota: Govor djeteta je a) razvijen b) ima odstupanje: (mucanje, tepanje, tekoe u izgovoru)______________ Vid djeteta: Sluh djeteta: a) normalan b) kratkovidno c) dalekovidno d) _______________ a) normalan b) uoene smetnje: ________________________________

Dijete ima - nema smetnje: a) tikovi (mirkanje, trzanje) b) este tee glavobolje c) nono mokrenje d) grickanje noktiju e) sisanje prstiju f) b) malu kolu Dijete je polazilo: a) vrti

Dijete e pohaati produeni boravak: a) obavezno b) po mogunosti c) ne Dijete e upisati izvannastavni program vjeronauka: a) DA

b) NE

Postoji li neto to bismo trebali znati u vezi Vaeg djeteta, a u ovom upitniku nije obuhvaeno prethodnim pitanjima:

POTPIS RODITELJA (SKRBNIKA):_________________________

35

PISMO UITELJU

Pismo amerikog dravnika uitelju svojeg sina prvokolca ( objavljeno u Modroj lasti uz Svjetski dan uitelja 2006. godine) Danas moj mali sin kree u kolu i sve e mu ondje neko vrijeme biti strano i novo i zato bih volio da budete njeni prema njemu. On kree u pustolovinu koja ga moe odvesti preko kontinenata, u avanturu koju e vjerojatno pratiti ratovi, tragedije, patnja. Takav e ivot zahtijevati vjeru, ljubav i hrabrost. Stoga, dragi uitelju, molim vas uhvatite ga za ruku i nauite ga onome to mora znati. Nauite ga, ali blago, ako moete. Nauite da na svakog neprijatelja dolazi i jedan prijatelj. Morat e nauiti da svi ljudi nisu pravednim ni iskreni, Ali nauite ga takoer da na svakog podlaca dolazi jedan heroj, na svakog pokvarenog politiara jedan predani voa. Nauite ga da deset zaraenih centi vrijedi mnogo vie no jedan naeni dolar;da je u koli mnogo asnije grijeiti nego varati. Nauite ga kako dostojanstveno gubiti i kako uivati u pobjedi kada dobiva. Nauite ga da bude obazriv s obazrivima, a nepopustljiv s grubima. Nauite ga odmah da je najlake nadvladati nasilnike. Odvratite ga od zavisti ako moete i nauite ga tajni spokojnog osmijeha. Nauite ga, ako moete, kako se nasmijati kad si tuan; nauite ga da suze nisu sramota; nauite ga da slava moe biti i u porazu, a oaj u uspjehu. Nauite ga da se ne obazire na cinike. Nauite ga ako moete udesnosti knjiga, ali dajte mu takoer vremena da duboko razmilja o vjenoj zagonetki ptica na nebu, pela na suncu i cvijea na zelenom brjeuljku. Nauite ga da vjeruje u vlastite ideje, ak i ako mu svi kau da su one pogrjene. Pokuajte mome sinu dati snagu da ne slijedi gomilu kada svi to ine. Nauite ga da svakoga saslua, ali nauite ga takoer da probere sve to uje i zadri samo ono dobro to proe kroz sito istine. Nauite ga da proda svoje talente i mozak najboljim ponuaima, ali da nikada ne izvjesi cijenu na svoje srce i duu. Neka ima hrabrosti biti nestrpljiv, neka ima strpljenja biti hrabar. Nauite ga da uvijek ima uzvienu vjeru u sebe, jer tada e uvijek imati uzvienu vjeru u ovjeanstvo i Boga. Ovo je veliki nalog uitelju, ali pogledajte to moete uiniti. On je tako drag mali djeak i on je moj sin. Abraham Linkoln

36

XI. POPIS SURADNIKAZagrebaka upanijaAleksandra Tomi Andreja Greguri Jug Dubravka Lukei olakhodi Dubravka Vuli Duka Kati Elvis Zalovi Gordana Pulji Irena Markovi Jadranka elimber Jasmina Vizler Ljiljana Renduli-Kolari Madlena Bolana Marica Marijanovi Marija Alimanovi Marija Greguri Marija Kardum ivkovi Marina Margeti Mihaela uni Milka Dobri Mira Strineka Nadica Paveli Snjeana Holjevac Popovi tefica Ivi Tanja Beeni-Bai Tatjana Abramovi Vesna Plazani poljarinec Vesna Vui Vinka Tarabane eljka Skledar O Jakovlje, Jakovlje O Stjepan Radi, Bojakovina O Rude, Samobor O Ljudevita Gaja, Zaprei O Vukovina, Vukovina O Dubrava, Dubrava O Rugvica, Rugvica O Kardinal Alojzije Stepinac, Krai O Dugo Selo, Dugo Selo O Bogumila Tonija, Samobor O Milke Trnine, Kri O Mihaela iloboda, Sveti Martin O Milana Langa, Bregana O ure Deelia, Ivanigrad O Ksavera andora alskog O Pua, Pua O Brae Radia, Klotar Ivani O Velika Mlaka, Velika Mlaka O Nikole Hribara, Velika Gorica O Eugena Kvaternika, Velika Gorica O Dugo Selo, Dugo Selo II. O Vrbovec, Vrbovec O Bistra, Poljanica Bistranska O Stjepana Basarieka, Ivani Grad I. O Vrbovec, Vrbovec I. O Vrbovec, Vrbovec O Rugvica, O Gradec O Vladimir Nazor, Pisarovina O Augusta Augustinia, Zaprei pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog psiholog psiholog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog psiholog pedagog pedagog pedagog

Krapinsko-zagorska upanijaBiserka piljak Bogdanka Imrovi Boica Horvat Drago Sedlar Etel Belui Gordana Simeunovi Ivana Kuntek Jasna Petek Koraljka Cvrk Sajko Ljerka Lihter Ljiljana Zajec Ljubica Goriki Marija Gmajni Marina Kolar Marina Miloi Martina Kantoci Nevenka Sinkovi Romana Turk Ruica Kotarski O Viktora Kovaia, Hum na Sutli O Mae, Mae O Ljudevit Gaj, Krapina O Matija Gubec, Gornja Stubica O Pavla toosa, Kraljevec na Sutli O Vladimir Nazor, Budinina O Viktora Kovaia, Hum na Sutli O pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju, Krapinske Toplice O Ante Kovaia, Zlatar O Zabok, O Sveti Kri Zaretje O Konjina, Konjina O Stjepana Radia, Brestovec Orehoviki O urmanec, urmanec O Lijepa naa, Tuhelj O Ljudevit Gaj, Mihovljan O Janka Leskovara, Pregrada O Sveti Kri Zaretje, Sveti Kri Zaretje O Josipa Broza, Kumrovec O Ksavera andora alskog, Zabok psiholog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog defektolog psiholog psiholog pedagog pedagog pedagog logoped pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog

37

Sanja akoronja Senka Salaj Snjeana Leskovar tefica auhar Toni Kuar Vesna Tomorad

O Oroslavje, Oroslavje O Veliko Trgovie, Veliko Trgovie O Janka Leskovara, Pregrada O Augusta Cesarca, Krapina O Bedekovina, Bedekovina O Marija Bistrica, Marija Bistrica

pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog

Sisako-moslavaka upanijaAnkica Rakas Drljan Azra Raenovi Biserka Krivoi Bogdanka Preloan Emilija Novotni Franjka Filipovi Gabrijela Kramari Ivana Kovai Ivana Mai Jadranka Kneevi Lidija kori Goli Marija Cetinjan Marina Smiljani Mira Petek Trajanov Nada Mikulin Natalija Siladjev Nedeljka Kurte Tatjana Malovi Vedrana Banda Vesna Graanin Vlatka Jerievi Zoran Kirini O Gvozd, Gvozd O 22. lipnja, Sisak O Popovaa, Popovaa O Viktorovac, Sisak O Novska, Novska O Josipa Kozarca, Lipovljani O Jabukovac, Jabukovac O Ludina, Velika Ludina O Dragutina Tadijanovia, Petrinja O Budaevo-Topolova-Gue, Topolovac O Davorina Trstenjaka, Hrvatska Kostajnica O Sela, Sela O Ivana Kukuljevia, Sisak O Braa Ribar, Sisak O Sunja, Sunja O Vladimir Nazor, Topusko O Braa Bobetko, Sisak O Mate Lovraka, Petrinja; O Ivan Goran Kovai O Mate Lovraka, Kutina I. O Petrinja, Petrinja O Dvor, Dvor O Glina, Glina pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog psiholog pedagog pedagog pedagog pedagog defektolog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog psiholog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog

Karlovaka upanijaBranka Bijeli Darinka Tatalovi Hajdin Davorka akovi Dejana Kirini Dubravka Mili Duanka Mihali urica Beg Edita Miki Hali Ivana Belavi Ivanica Lonari Ivanka eljenjak Jasminka Bencek Jasminka Petrekani Katarina Radman Petrui Marija Jevtovi Marina Poega O Dragojle Jarnevi, Karlovac O Josipdol, Josipdol O Turanj, Turanj O Barilovi, Barilovi; O Cetingrad, Cetingrad O Eugena Kvaternika, Rakovica O Netreti, Netreti O Braa Seljan, Karlovac O Skakavac, Skakavac; O Katarine Zrinski, Krnjak O Grabrik, Karlovac Opa bolnica Karlovac, Sluba za djeje bolesti O Ivan Goran Kovai, Duga Resa Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladei, Karlovac O Banija, Karlovac O akanje, akanje O Braa Seljan, Karlovac; O Dubovac, Karlovac O Slunj, Slunj pedagog pedagog pedagog soc. radnik soc. radnik

pedagogpedagog pedagog psiholog psiholog pedagog psiholog pedagog Psiholog soc.radnik pedagog

38

Martina Domladovac Prstac Mirjana Pavli Sanja Cerovac Sanja Drenek Silvija Kovaina Snjeana unac Sofija Dragojevi Valentina Palali Vasilka Dragosavljevi Vesna Pavlai Zrinka Sui osi eljka Jani

O Slava Rakaj, Ozalj Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladei, Karlovac O Katarine Zrinski, Krnjak; O Vojni, Vojni I. O Ogulin, Ogulin O Mahino, Mahino; O Draganii, Draganii O Dubovac, O Banija, O Reica; Karlovac O vara, Karlovac O Plaki, Plaki Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladei, Karlovac Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladei, Karlovac O Vladimir Nazor, Duga Resa O Dubovac, Karlovac

pedagog prof. fonetike psiholog pedagog psiholog pedagog pedagog pedagog defektolog defektolog psiholog pedagog

Varadinska upanijaAnita Pretkovi Ankica Dalto Branka Kopasi Danijela Ereti Darinka Smoljanec Dragica Divjak Dubravka igmund Gabrica Dvekar Beeni Gordana Damjani Gordana Trakotanec Ines Furjan Irena Mekovec Ksenija Dretar Melita Jeremi Mirjana Darabu Nada Sobota Nataa pralja Pavica Kocijan Renata Glavica Silvana Vlaisavljevi Tea Pahi Valerija Veei Funda Vanja Bojani Vesna Forek Vesna Ivanevi Vesna Vitez eljka olovi Rodik O Veliki Bukovec, Veliki Bukovec O Grofa Janka Drakovia, Klenovnik O Izidora Poljaka, Vinjica O Sveti ur, Sveti ur O Andije Kaia Mioia, Donja Voa O Novi Marof, Novi Marof O Vidovec, Vidovec O Cestica, Cestica O Antuna i Ivana Kukuljevia, Varadinske Toplice O Vinica, Vinica VII. O Varadin, Varadin; O Trnovec, Trnovec O Vladimir Nazor, O Beletinec; Sveti Ilija O Veliki Bukovec; O Martijanec VI. O Varadin, Varadin O Srainec, Srainec O Svibovec, Varadinske Toplice; O Ljubeica, Ljubeica O emovec, emovec O Kneginec Gornji, Turin O emovec, emovec; O Petar Zrinski, Jalabet II. O Varadin, Varadin O Ludbreg, Ludbreg O Ivana Rangera, Kamenica I. O Varadin, Varadin O Ante Starevia, Lepoglava III. O Varadin, Varadin I. O Varadin, Varadin II. O Varadin, Varadin O Ivana Kukuljevia Sakcinskog, Ivanec II. O Varadin, Varadin uitelj pedagog soc.pedagog soc. radnik pedagog pedagog pedagog defektolog pedagog pedagog pedagog soc. pedagog pedagog defektolog defektolog pedagog pedagog pedagog psiholog defektolog psiholog pedagog soc.pedagog pedagog defektolog pedagog psiholog

Koprivniko krievaka upanija

39

Branka Lazor Gordana etar Igor Radmilovi Jasna Horvat Vlahovi Jasna Relja Ljljana Holer Ivanievi Marina Kovaek Marina Salaj Mario Horvat Milenko Jelaa Mira Sulimanec Miroslav Saraga Nikola Vukovi Sanja Golenja Sanja Lackovi Sanja Uremovi Sonja Geci Tatjana Strabi

O Ljudevita Modeca, Krievci O Sveti Petar Orehovec, Sveti Petar Orehovec O Mihovil Pavlek Mikina, elekovec O Ivan Lackovi Croata, Kalinovac O uro Ester, Koprivnica O Ferdinandovac, Ferdinandovac O Legrad, Legrad O Fran Koncelak, Drnje O Braa Radi, Koprivnica O Sidonije Rubido Erddy, Gornja Rijeka O prof. Franje Viktora ignjara, Virje O Koprivniki Bregi, Koprivniki Bregi; O Prof. Bla Maer, Novigrad Podravski O Grgura Karlovana, urevac O Gola, Gola O Klotar Podravski, Klotar Podravski O Grigor Vitez, Sveti Ivan abno O Andrije Palmovia, Rasinja O Vladimir Nazor, Krievci

pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog uitelj pedagog pedagog pedagog pedagog

Bjelovarsko-bilogorska upanijaAna Ani Anamarija Tukan Branka Biketa Cakta Goran ani Goran Marini Gordana Jani Ivana Vuleti Jadranka Solar orgi Jadranka Tuma Oko Katarina Rukan Lidija Dei Ljijana Herceg Marica abi Marija Velek Olivera Beni Rajka Drai Luani Rajka Markovi Silvija Grgani Smilja Meugorac Tatjana Landsman Vjekoslava Danii Zdenka Brebri eljka Modri O u ulovcu, ulovac O tefanje, tefanje O Mirka Perea, Kapela Djeji vrti Ciciban, Bjelovar Medicinska kola Bjelovar III. O Bjelovar, Bjelovar O azma, azma O azma, azma O Rovie, Rovie IV. O Bjelovar, Bjelovar II. O Bjelovar, Bjelovar O Slavka Kolara, Hercegovac O Trnovitica, Velika Trnovitica II. O Bjelovar, Bjelovar O Berek, Berk O Trnovitiki Popovac,Trnovitiki Popovac IV. O Bjelovar, Bjelovar O Velika Pisanica, Velika Pisanica eka osnovna kola Jana Amosa Komenskog, Daruvar; O Sira, Sira O Mate Lovraka, Veliki Grevac O Ivana Nepomuka Jemeria, Grubino Polje O Velika Pisanica, Velika Pisanica O Ivanska, Ivanska O Garenica, Garenica I. O Bjelovar, Bjelovar IV. O Bjelovar, Bjelovar I. O Bjelovar, Bjelovar O Ivanska, Ivanska soc.pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog defektolog pedagog soc.radnik pedagog soc.pedagog psiholog pedagog soc.pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog soc.pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog

Meimurska upanijaAlen Kajmovi O Selnica, Selnica O Strahoninec, akovec pedagog

40

Andreja Zadravec Baranai Dubravka Keke Elizabeta Haek Erminija Bekteevi Gabrijela Bedi Ivana Bene Ivanka Vrbanec Kipa Jasenka uri Konzuela Marcinja Koraljka Bendelja Martina Katar Mihaela Martini Milica Pongrac Pihir Miljenka upan Mirela Miljan Mirela Vidi Nada Jeli Olivera Potonik Sonja Ivo Sonja Klari Tatjana iek Vesna Branilovi Vlatka teinglin Kova

O tigova, trigova I. O akovec, akovec III. O akovec, akovec O Mala Subotica, Mala Subotica O Gorian, Gorian O Donji Kraljevec, Donji Kraljevec O Sveta Marija, Sveta Marija O Prelog, Prelog O Hodoan, Hodoan O Drakovec, Drakovec O Ivanovec, Ivanovec O Domainec, Domainec O enkovec, enkovec O Kuranec, akovec O Kotoriba, Kotoriba O Donja Dubrava, Donja Dubrava O dr Ivana Novaka, Macinec O Mursko Sredie, Mursko Sredie O Belica, Belica O Prelog, Prelog O Vladimira Nazora, Pribislavec O dr Vinka ganca, Vratiinec O Mursko Sredie, Mursko Sredie O Podturen, Podturen II. O akovec, akovec Centar za odgoj i obrazovanje akovec O Sveti Martin na Muri O Gornji Mihaljevec O Mala Subotica, Mala Subotica

soc.pedagog pedagog psiholog pedagog pedagog pedagog pedagog psiholog novinar pedagog psiholog pedagog psiholog pedagog soc.pedagog defektolog pedagog defektolog sociolog pedagog psiholog pedagog soc.pedagog

Grad ZagrebAleksandra Podobnik Ana Brolich Ana op Miholek Ana Krelj iovaki Ana Marinovi Radojkovi Ana nidarec Biserka Brkljai Biserka Fundak Jamii Blanka Abinun Branka Kuruzovi Daira Bergam Danica Rajkovi Davorka Zadravec Komi Dragica Cigrovski Dragica Sui Dragica Vidakovi Jurevi Dubravka Vajdi urica Roi Bradi Edita Bosnar Eva Pataran Irena Koren Ivana Roman Mari Ivana afran Tunji Ivanka Mali Jadranka Bizjak Igrec O Brestje, Sesvete O Pavleka Mikine, Zagreb O Petra Preradovia, Zagreb O Cvjetno naselje, Zagreb O Gustava Krkleca, Zagreb O Luko, Zagreb O Sesvete, Sesvete O Jure Katelana, Zagreb O Vugrovec-Kaina, Zagreb O Silvija Strahimira Kranjevia, Zagreb O Lovre pl. Mataia, Zagreb O grofa Janka Drakovia, Zagreb O Tina Ujevia, Zagreb O Horvati, Zagreb O Graani, Zagreb O Ivana Grane, Zagreb O Nad lipom, Zagreb O Brezovica, Brezovica O Dragutina Tadijanovia, Zagreb O Nikole Tesle, Zagreb O Ante Kovaia, Zagreb O uerje, uerje, Zagreb O Borovje, Zagreb O Voltino, Zagreb O Bukovac, Zagreb pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog psiholog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog defektolog psiholog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog

41

Jagoda Siladi Jasenka enovi Jasminka Botinan Jasna Soldo Jasna Vuak Karmela Pavali Katarina Jajinovi Hrastovski Katarina Krei Kristina ehil Lahorka Kuar Lana Trojnar Lela Zbil Lidija Murti Lidija Novosel Ljerka Linari Ljiljana Benec Miklei Ljiljana Savi Ljubica Subai Paveli Mara Azilovi Mara Kovai Marica Kljakovi Marija Mihaljevi Marija iljkovi Tomljanovi Marina Majeti Marina Martinovi Marina itkovi Mirela Mikulan unek Mirna Bili Mirna Lonar Nada Mrkonji Renata Durn Kuuk Renata venda Romana Kuzmi Ruica Kramer Sandra Rajkovi Sanja Hulji Sanja Krstanovi Sanja Mei Senka Soldat Snjeana Lozani Snjeana Vujadinovi Sonja Budinski Suzana Anii Tatjana Zaninovi Tilda Bjeli Valerija Baran Vedrana Koki Vedrana Kurjan Manestar Vesna Rak Vilim Kova Violeta Vragotuk Zdravka Cigleneki

O Ksavera andora Gjalskoga, Zagreb O dr. Vinka ganca, Zagreb O Vukomerec, Zagreb I. O Bartola Kaia, Zagreb O Mladost, Zagreb O Jabukovac, Zagreb O Preko, Zagreb O Trnjanska, Zagreb O Pavleka Mikine, Zagreb O Dragutina Domjania, Zagreb O Otona Ivekovia, Zagreb O Savski Gaj, Zagreb O Graneina, Zagreb O Augusta Harambaia, Zagreb O Dobrie Cesaria, Zagreb II. O Luka, Sesvete O Vjenceslava Novaka, Zagreb O Alojzija Stepinca, Zagreb O Miroslava Krlee, Zagreb Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Zagreb O Zaprue, Zagreb O uti brijeg, Zagreb O Augusta enoe, Zagreb O Odra, Zagreb O Voltino, Zagreb O Pantovak, Zagreb O Miroslava Mrke, Zagreb O Ivana Cankara, Zagreb O Matije Gupca, Zagreb O Ivana Gorana Kovaia, Zagreb O Jordanovac, Zagreb O estine, Zagreb O Dragutina Kulana, Zagreb O Ivana Filipovia, Zagreb O Julija Klovia, Zagreb O Otok, Zagreb O Rude, Zagreb O Stenjevec, Zagreb O Veeslava Holjevca, Zagreb O Matije Gupca, Zagreb O Marina Dria, Zagreb O Frana Galovia, Zagreb O Ivana Maurania, Zagreb O Josipa Raia, Zagreb O Dr. Ivan Merz, Zagreb O bana Josipa Jelaia, Zagreb O Marije Juri Zagorke, Zagreb O Medvedgrad, Zagreb O Pantovak, Zagreb II. O Bartola Kaia, Zagreb O Ljubljanica, Zagreb O Jure Katelana, Zagreb

pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog psiholog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog defektolog pedagog pedagog pedagog pedagog logoped pedagog pedagog pedagog pedagog soc.pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog pedagog psiholog pedagog pedagog pedagog

Osjeko baranjska upanija

42

Branka upi Gordana Lucijak Mirjana nidari Jasna Kreti Majer

O Vladimira Becia, Osijek O Ivana Filipovia, Osijek O Retfala, Osijek O Franje Kreme, Osijek

pedagog pedagog pedagog pedagog

43

SADRAJI. UVOD 2 II. ZAKONSKI OKVIR UPISA DJECE U PRVI RAZRED OSNOVNE KOLE.. 3

Zakon o osnovnom kolstvu Pravilnik o upisu djece u prvi razred Pravilnik o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju III. ZRELOST DJETETA ZA UPIS U KOLU.. 5 Tjelesna zrelost Intelektualna zrelost Emocionalna zrelost Socijalna zrelost Karakteristike estogodinjaka i sedmogodinjaka IV. UPITNIK ZA PROCJENU ZRELOSTI ZA UPIS U PRVI RAZRED V. UPUTE ZA PROVEDBU UPITNIKA ZA PROCJENU ZRELOSTI ZA UPIS U PRVI RAZRED VI. ORGANIZACIJA UPISA U PRVI RAZRED VII. RAZVOJNA ODSTUPANJA PRI UPISU DJETETA U PRVI RAZRED Deficit panje Hiperaktivnost Pedagoka zaputenost Poremeaj ophoenja Poremeaji vida ili sluha Tekoe u govoru Zaostajanje u razvoju Nedovoljno razvijene preditalake sposobnosti Dijete koje je doivjelo stres VIII. SURADNJA RODITELJA I KOLE PREDUVJET DJETETOVA USPJEHA Pismo roditeljima Literatura za roditelje IX. LITERATURA

44

X. PRILOZI 1. Upisnica 2. Popis djece za upis u I. razred osnovne kole 3. Upitnik za roditelje 4. Pismo uitelju XI. POPIS SURADNIKA XII. DODATAK CD-ROM:UPITNIK ZA PROCJENU ZRELOSTI ZA UPIS U PRVI RAZRED IV. SPOSOBNOST UOPAVANJA I LOGIKOG ZAKLJUIVANJA V. GOVORNO-JEZINI RAZVOJ VI. MATEMATIKO PREDZNANJE VII. IMENOVANJE BOJA VIII. UOAVANJE SLINOSTI I RAZLIKA IX. GRAFOMOTORNI RAZVOJ X. PROSTORNA ORIJENTACIJA

45