priruČnik - msb.gov.ba · sudije, služba za poslove sa strancima, službenici inspekcija,...

PRIRUČNIKza multidisciplinarnu edukaciju edukatora stručnih radnika

centara za socijalni rad u oblasti trgovine ljudima

Autori:

Dr. sci. Elmedin Muratbegović

Mr. sci. Saliha Đuderija

Mr. sci. Samir Rizvo

Mirsada Poturković

Bojan Arula

Mile Jurošević

Samira Hunček

SADRŽAJ

I PREDGOVOR 1............................................................................................................................................................5II PREDGOVOR 2............................................................................................................................................................6III PREDGOVOR 3............................................................................................................................................................8

IV PREDGOVOR 4............................................................................................................................................................9

1 UVOD – ETIOLOGIJA I FENOMENOLOGIJA TRGOVINE LJUDIMA...............................................................11

2. PREVENCIJA TRGOVINE LJUDIMA – AKTIVNOSTI CENTARA ZA SOCIJALNI RAD................................13

2.1. Primarne i sekundarne posljedice trgovine ljudima............................................................................132.2. Faktori od kojih zavise posljedice trgovine ljudima.............................................................................132.3. Nivoi ostvarivanja primarne prevencije...................................................................................................14

2.3.1. Definicija primarne prevencije trgovine ljudima.............................................................................142.3.2. Primarna prevencija trgovine ljudima – normativne pretpostavke..........................................152.3.3. Kadrovske i finansijske pretpostavke...................................................................................................152.3.4. Faktori rizika.................................................................................................................................................162.3.5. Principi u postupanju.................................................................................................................................16 2.3.5.1. Nediskriminacija........................................................................................................................................16

2.3.5.2. Najbolji interes djeteta............................................................................................................................162.3.5.3. Povjerljivost.................................................................................................................................................162.3.5.4. Učešćedjece.................................................................................................................................................162.3.5.5. Multidisciplinarni pristup......................................................................................................................16

2.4. Mogućnosti CSR-a u primarnoj prevenciji trgovine ljudima..............................................................172.4.1. Rane intervencije.........................................................................................................................................172.4.2. Obavezne zakonske intervencije iz oblasti socijalne zaštite i porodičnopravne zaštite....172.4.3. Nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja kao najbolji mehanizam prevencije.....172.4.4. Programiranje nadzora nad ostvarivanjem roditeljskog staranja...........................................182.4.5. Koraci u razvijanju programa nadzora...............................................................................................182.4.6. Poteškoće u provođenju mjere nadzora...............................................................................................19

2.5. Metode rada na primarnoj prevenciji........................................................................................................19

3. PARTNERSTVO U REALIZACIJI PREVENTIVNIH AKTIVNOSTI U LOKALNOJ ZAJEDNICI...................20

3.1. Partnerstvo CSR-a i NVO-a.............................................................................................................................203.2. Partnerstvo CSR-a i policijskih agencija...................................................................................................213.3. Mogućnosti i uloga dnevnih centara..........................................................................................................213.4. Zaštita žrtava trgovine ljudima – aktivnosti CSR-a...............................................................................22

3.4.1. Međunarodni standardi ...........................................................................................................................223.4.2. Pozitivnopravni standardi u Bosni i Hercegovini.............................................................................223.4.3. Vrste intervencija (u slučajevima trgovine ljudima).......................................................................24

3.4.3.1. Intervencija 1..............................................................................................................................................243.4.3.2. Intervencija 2..............................................................................................................................................253.4.3.3. Intervencija 3..............................................................................................................................................25

3.4.3.4. Intervencija 4..............................................................................................................................................253.4.3.5. Intervencija 5..............................................................................................................................................263.4.3.6. Intervencija 6..............................................................................................................................................263.4.3.7. Intervencija 7..............................................................................................................................................263.4.3.8. Intervencija 8..............................................................................................................................................27

3.5. Vođenje predmeta u slučaju trgovine ljudima.......................................................................................273.6. Izbor rješenja za žrtve kada je slučaj zaključen....................................................................................293.7. Problemi i ograničenja centara za socijalni rad...................................................................................30

4. KOORDINACIJA I SARADNJA AGENCIJA ZA PROVOĐENJE ZAKONA SA CENTRIMA ZA SOCIJALNI RAD U SLUČAJEVIMA TRGOVINE LJUDIMA........................................................................32

4.1. Opće informacije o nadležnostima..............................................................................................................32

4.1.1. Državna agencija za istrage i zaštitu – SIPA......................................................................................334.1.2. Granična policija BiH..................................................................................................................................344.1.3. Služba za poslove sa strancima..............................................................................................................344.1.4. Federalni MUP / Federalna uprava policije........................................................................................34 4.1.4.1. Kantonalnaministarstvaunutrašnjihposlova..............................................................................344.1.5. MUP Republike Srpske................................................................................................................................344.1.6. Policija Brčko Distrikta BiH......................................................................................................................35

4.2. Identifikacija žrtava trgovine ljudima – sistem i princip obavještavanja CSR-a..........................354.3. Stručna asistencija CSR-a agencijama za provođenje zakona...........................................................37

4.3.1. Asistencija u pogledu sigurnosnog zbrinjavanja žrtve..................................................................384.3.2. Situacije u kojima ovlašteni službenici CSR-a mogu tražiti dodatne informacije.................39

4.4. Metodologija zajedničkog praćenja slučaja do njegovog zaključenja.............................................39

5. REFERALNI SISTEM ZA TRGOVINU LJUDIMA I INTERAKCIJA SA CENTRIMA ZA SOCIJALNI RAD............................................................................................................................40

5.1. Opće nadležnosti i sistem finansiranja.....................................................................................................405.2. Državni akcioni plan (2008–2012) i Strategija suprotstavljanja trgovini ljudima

u BiH sa pripadajućim Akcionim planom (2013–2015).....................................................................415.3. Referalni sistem i proces izvještavanja.....................................................................................................42

5.3.1. Uloga i značaj regionalnih monitoring timova.................................................................................435.3.2. Sastav regionalnih timova........................................................................................................................445.3.3. Aktivnosti regionalnih timova.................................................................................................................45

5.4. Položaj CSR-a u referalnom sistemu..........................................................................................................45

6. MONITORING SISTEMA ZAŠTITE ŽRTAVA TRGOVINE LJUDIMA..............................................................48

6.1. Osnove za proces monitoringa od strane Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH........486.2. Uloga MLJPI BiH u procesu monitoringa...................................................................................................51

6.2.1. Nadležnost i sistem finansiranja podrške žrtvama trgovine ljudima..........................................516.2.2. Proces prikupljanja podataka i izvještavanje u slučajevima trgovine ljudima.....................526.2.3. Koordinacija MLJPI-a, CSR-a i NVO-a u svrhu pružanja zaštite žrtvama trgovine ljudima...........................................................................................................................................53

6.2.4. Vrste zaštite koja se prati kod monitoringa od strane MLJPI-a...................................................546.2.5. Besplatna pravna pomoć...........................................................................................................................556.2.6. Sistem izvještavanja...................................................................................................................................556.2.7. Savjetodavna uloga kod pojedinačnih slučajeva trgovine ljudima............................................55

6.2.7.1. Preporuke.....................................................................................................................................................556.2.7.2. Žalbe................................................................................................................................................................556.2.7.3. Podnošenjetužbizbogdiskriminacije..............................................................................................56

6.3. Promocija ljudskih prava...............................................................................................................................576.4. Izvještavanje komiteta za ljudska prava...................................................................................................57

7. PRIRUČNIK ZA TRENERE (EDUKACIJA EDUKATORA).................................................................................58

Vježba 1...................................................................................................................................................................................................63Samostalnavježba1.1................................................................................................................................................................69Samostalnavježba1.2................................................................................................................................................................75Samostalnavježba1.3................................................................................................................................................................81Samostalnavježba1.4................................................................................................................................................................87

Vježba 2...................................................................................................................................................................................................93Samostalnavježba2.1................................................................................................................................................................99Samostalnavježba2.2.............................................................................................................................................................105Samostalnavježba2.3.............................................................................................................................................................111Samostalnavježba2.4.............................................................................................................................................................117

Vježba3.................................................................................................................................................................................................123Vježba4.................................................................................................................................................................................................133Vježba5.................................................................................................................................................................................................141

Samostalnavježba5.1.............................................................................................................................................................149Vježba6.................................................................................................................................................................................................155Vježba7.................................................................................................................................................................................................161Vježba8.................................................................................................................................................................................................167

Samostalnavježba8.1.............................................................................................................................................................173

8. LITERATURA.........................................................................................................................................................................178

9. RJEČNIK POJMOVA...................................................................................................................................................................180

RECENZIJA 1..............................................................................................................................................................................................183

RECENZIJA 2..............................................................................................................................................................................................185

5

PREDGOVOR 1

Ministarstvo sigurnosti Bosne i HercegovineBosnaiHercegovinaodusvajanjasvogprvogAkcionogplanazaborbuprotivtrgovineljudima

2001. godine planski, organizovano i koordinirano pristupa aktivnostima usmjerenim premasuzbijanju trgovine ljudima. Danas su aktivnosti institucija vlasti i organizacija civilnog društvaprerasleusveobuhvatan,koordiniraniefikasanodgovornaovajnegativnifenomen.PolitikaBosneiHercegovineuborbiprotivtrgovineljudimazasnovanajenaprincipimapoštivanjaizaštiteljudskihprava, učešću i odgovornosti vlasti, interdisciplinarnosti, nediskriminaciji, rodnoj osjetljivosti,održivostiimeđunarodnojsaradnji.Takvapolitikajeusmjerenapremakrivičnomgonjenjutrgovacaljudima, prema zaštiti žrtava trgovine i prema prevenciji, odnosno smanjenju rizika za trgovinuljudima. Značajna vrijednost je u tome što se sve aktivnosti provode u partnerstvu vladinog inevladinogsektorateusaradnjismeđunarodnimorganizacijamaidrugimzemljama.Uprkossvemu,trgovinaljudimanijeiskorijenjenauBosniiHercegovini,kaoštotonijeslučajnitibilogdjeusvijetu.Reagujućinamjereusmjerenepremanjenomsuzbijanju, trgovina ljudimasemijenja iprilagođavanovonastalimokolnostimatakodaseuBosniiHercegovinisadatrgujeljudimanamnogoprikrivenijinačin iudrugačijesvrhe.Porednastavljanjaaktivnostinaborbiprotivtrgovineusvrhuseksualneeksploatacije,ubudućemperioduposebnapažnjaćebitiusmjerenainasuzbijanjetrgovineljudima,aposebnodjecomusvrhuprisilnogradakojiseuBosniiHercegoviniogledauprisilnomorganizovanomprosjačenjuičinjenjudrugihnezakonitihaktivnosti.

ProcjenaprijetnjiodorganizovanogkriminalauJugoistočnojEvropi,kojajeizrađenauCentruzaprovođenjezakonau JugoistočnojEvropi,pokazala jedasukrijumčarenjemigranata i trgovinaljudimajedneodvažnihaktivnostiorganizovanihkriminalnihgrupaunašojregijitedapredstavljajuprijetnjusigurnostiistabilnostizemaljapojedinačno,aliiregijeucjelini.

SvebudućeaktivnostisuprotstavljanjatrgoviniljudimauBosniiHercegovinisudefiniraneunovoj Strategiji i pratećemAkcionomplanukroz čiju će se implementacijuuperiodu2013–2015.godine nastojati dodatno unaprijediti situacija i provesti mnogobrojne aktivnosti na poljimaprevencije,zaštitežrtavaikrivičnoggonjenjatrgovacaljudima.Prilikomrazradeovihdokumenata,poredmeđunarodnihstandardadefiniranihukonvencijamakojima jeBosna iHercegovinastrana,posebna pažnja je posvećena principima i odredbama strateških dokumenata Evropske unije uovoj oblasti, uključujući „Strategiju za iskorjenjivanje trgovine ljudima 2012–2016“ i „Direktivu osprječavanjuiborbiprotivtrgovineljudimaiozaštitižrtava“iz2011.godine.

Obuka iz domena „ranog prepoznavanja“, ali i prepoznavanja indikatora koji u velikojmjeriukazujunaproblemtrgovineljudima,svakakojejedanodkrucijalnihzadatakaovestrategije.Stogajeunarednomstrateškomperioduneophodnoorganizovatiobukusvihorgana formalne socijalnekontroleiorganazaprovođenjezakonaonačinimaprepoznavanjairanogotkrivanjaindikatorakojiukazujunatrgovinuljudimatepružanjupomoćiipodrškezažrtve.Ovaobukamorabitiprilagođenarazličitimprofesijama,kaoštosu:graničnapolicija,temeljnapolicija,kriminalističkiistražitelji,tužioci,sudije,službazaposlovesastrancima,službenici inspekcija,stručniradniciucentrimazasocijalnirad,pedagoziuškolama,psiholozi,zaposlenicidnevnihcentara,zdravstveniradniciislično.StogajestrateškamjeraB.5:Efikasnaobukazaorgane„prveinstance“definisananasljedećinačin:Iniciratiefikasnuobuku iz oblasti borbeprotiv trgovine ljudima za sve službenike zaprovođenje zakona idrugeosobekojisuprvainstancauodgovorunatrgovinuljudimauBosniiHercegovini.

Stoga, smatramo posebno važnim što je izrađen Priručnik za multidisciplinarnu edukacijuedukatorastručnihradnikacentarazasocijalniraduoblastitrgovineljudima. Jer,uvjerenismodaćekorištenjepriručnikauposebnokreiranimobukamazastručneradnikecentarazasocijalniraddoprinijetipotpunomispunjavanjustrateškemjere,adaćestručniradnicisistematičnostećipotrebnaznanja i unaprijediti kapacitete centara za socijalni radkao „organaprve instance“uborbi protivtrgovineljudima.

Samir RizvoDržavni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima Bosne i Hercegovine

6

PREDGOVOR 2

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine

Trgovina ljudima, osim što predstavlja globalni problem s kojim se susreću kako zemlje utranzicijitakoiekonomskirazvijenijezemlje,jedanjeodoblikaorganiziranogkriminalakojiuključujeiženeimuškarce,pričemusudjeca,aposebnoženeidjevojčice,najčešćežrtvetrgovineljudima.1 U Bosni iHercegovini jeuproteklomperiodupreduzetovišekonkretnihaktivnostikoje su imalezacilj suzbijanje trgovine ljudima.Uposljednjihnekolikogodinapostignuti suveomadobri rezultatina suzbijanjuovogproblemauBosni iHercegovini,pri čemusu stečenavrijedna iskustvakoja semogukoristitiurazvojustručnihresursa,itokrozkreiranjespecifičnihedukacijazarazličitesektorekojiosiguravajupodrškuiasistencijužrtvamatrgovineljudima. OvajmaterijaljeraditogaikreirankaodoprinosrazvojunovihmetodaedukacijanaprostoruBosneiHercegovinekojimsepoboljšavasposobnostsocijalnihslužbi/centarakakobi seuspješnijesuprotstavile trgovini ljudima.UokviruRegionalnog programa za socijalnu zaštitu i prevenciju trgovine ljudima (SPPHT)kojegimplementirajuMinistarstvo sigurnosti BiH (u daljnjem tekstu:MSBiH),Ministarstvo za ljudska prava i izbjegliceBiH (u daljnjem tekstu: MLJPI) u saradnji s međunarodnom organizacijom Deutsche Gesellschaftfur Internationale Zusammenarbeit te uz sudjelovanje stručnjaka iz akademske zajednice, centarazasocijalniradiunutrašnjihposlovapristupiloseizradi„Priručnikazamultidisciplinarnu edukaciju edukatora stručnih radnika centara za socijalni rad u oblasti trgovine ljudima“ (u daljnjem tekstu:Priručnik).KreiranjePriručnikauslijedilojeuprvojfazikrozrealizacijuzajedničkipredloženogpilotmodelaedukativne radioniceuzkorištenjemultidisciplinarnogpristupauvođenjuedukacije (višetreneraizrazličitihoblasti),praktičnevježbe–radnapraktičnimpredmetima(predmetisupredloženinaosnovuizvora),rezultataprijeiposlijeevaluacijeodstarneučesnika.Evaluacijapoosnovuodržanihradionicaponudilajedodatneinformacijezakreiranjeoveunaprijeđenemultidisciplinarneedukacije.Jedan od glavnih izvora za sačinjavanje Priručnika, kao što je već napomenuto, pored saznanjaiz održanih radionica jesu iskustva uključenih profesionalaca stečena u rješavanju individualnihslučajeva trgovine ljudimapreuzetih iz ranijih analizapredmetakoji su izvornodokumentovaniuperioduod2000.do2012.godineuMSBiH,MLJPIicentrimazasocijalniradBanjaLukaiSarajevo.KaoizvorsutakođerkorišteniedukativnimaterijalizajedničkiizrađeniodstraneuključenihinstitucijaiUredadržavnogkoordinatorazatrgovinuljudimaiilegalnemigracije.2VažnojenapomenutidajeuokviruIzvještajaoimplementacijiDržavnogakcionogplanazaborbuprotivtrgovineljudimaza2011.godinu3naglašenojedasemodus operandi4 kriminalnihgrupaiindividualnihpočinilacaovihkrivičnihdjelaposljednjihgodinamijenja,zbogčegasepojavljujuistii/ilirazličitimodusiiskorištavanjaljudikojispadajuuopiskrivičnihdjelatrgovineljudima.Ovačinjenicajetakođervažnaiuzetajeuobzirprikreiranjuiizradiovogmaterijala.

Sdrugestrane,naraslajepotrebazaobjedinjavanjemnašihiskustvanarješavanjuovihslučajeva(naučene lekcijeuBiH)uokviru jednogmaterijala, i tood strane različitogprofilaprofesionalacasa različitihnivoavlasti i iz različitih sektora i službi zaprovedbuzakona,kao što su: tužiteljstva,policijske agencije MSBiH, MUP-ovi entiteta i Policija Brčko Distrikta BiH, službenici MLJPI BiH,socijalniradniciidrugislužbeniciizcentarazasocijalnirad,zdravstveni,obrazovniradnici,službenicimatičnihureda,različiteopćinskeslužbeiinspekcije,zavodizazapošljavanjeinevladineorganizacije.

1 KartuschAngelika.ReferenceGuideforAnti-traffickingLegislativeReview(Priručnikzarevizijuzakonskeregulativeprotivtrgovineljudima).LudwigBoltzmannInstituteforHumanRights.Vienna.00-557Warsaw.2001.str.7.http://www.osce.org/odihr/13986.

2 BekićA,ČardaklijaZ.,ĐuderijaS.isur.(2008).Standardiziranipostupcirazličitihprofesijauzaštitiipostupanjusadjecom žrtvama i žrtvama svjedocima trgovine ljudima u BiH– Zaštita djece u mjestima njihovog boravišta iliprebivališta. Ureddržavnog koordinatora za trgovinu ljudima i ilegalne migracije–MinistarstvosigurnostiBiHiSavethechildrenNorway. CIP-KatalogizacijaupublikacijiNacionalnaiuniverzitetskabibliotekaBosneiHercegovine,Sarajevo(2008),ISBN343.431:342.7-053.2(093),COBIS.BH–ID16300550.ArulaB.,HunčekSiEfendićA.(2010).Protokolopostupanjucentarazasocijalniradsažrtvamatrgovineljudima. MinistarstvosigurnostiBiH–državnikooordinatorzaborbuprotivtrgovineljudimaiilegalnemigracije, iCatholicReliefServicesBiH. CIP-KatalogizacijaupublikacijiNacionalna i univerzitetskabibliotekaBosne iHercegovine, Sarajevo, (ISBN364-3:343.431}(497.6).COBISS.BH-ID17995782.

3 IzvještajoimplementacijiDržavnogakcionogplanazaborbuprotivtrgovineljudimaza2011.godinu4 Latinski:načinrada

7

PremapostojećojpraksiuBiH,uvećinipredmetaveomačestosusvenaznačeneinstitucijeuključeneurješavanjepojedinihpredmetatrgovineljudima.Poredtoga,problemtrgovineljudimajošuvijekjeaktuelanuBosniiHercegovinitejepodizanjesvijestioovomproblemuirazličitimoblicimatrgovineljudimanužnaaktivnostkojaseostvarujekrozjačanjestručnostirazličitihprofesija,ato jebio jošjedandobarrazlogzaizraduovogpriručnika.UodnosunaciljPriručnikaposebnosenaglašavaulogasocijalnihslužbikaoključnihagencijauzaštitižrtavatrgovineljudimauBosni iHercegovini.Zbogtogajeuovompriručnikukreiranaprilagođenaedukacijazasocijalneradnikeidrugeprofesionalcezaposlene isključivo u centrima za socijalni rad. Ovaj pristup doprinosi razvoju stručnih znanja isposobnostiotomekakonanajboljinačin,uodnosunauloguinadležnosticentarazasocijalnirad,voditipredmete trgovine ljudimausadejstvusaostalimuključenimprofesionalcima ipromoviratimultidisciplinaranpristupuraduutemeljennadobrimpraksamazaštiteljudskihprava. Zagovaranjei organiziranje multidisciplinarnih edukacija poboljšat će koordinaciju i komunikaciju izmeđuprofesionalaca uključenih u suzbijanje trgovine ljudima, unaprijedit će sistem i funkcije saradnje,generalno, poboljšat će razmjenu informacija i time unaprijediti zaštitu žrtava trgovine ljudima.Priručnikjeprvenstvenonamijenjenrazličitomprofilustručnjakausocijalnimslužbama/centrima,kaoštosu:socijalniradnici,pravnici,psiholoziidrugistručnjacikojisuustrukturisocijalnihuslugauključeniuzaštituovihosobakao voditelji slučajeva.

Ucjeliniposmatrano,svinavedenirazlozisupodjednakovažnizaprofesionalceiprofesionalkeizcentarazasocijalnirad,aizradomovogpriručnikadirektnosepromovirajunajboljepraksekojimseosiguravaboljazaštitaljudskihpravazaovugrupuranjivihosoba.

Saliha ĐuderijaPomoćnica ministra za ljudska prava i

izbjeglice Bosne i Hercegovine

8

PREDGOVOR 3

Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit

SocijalneuslugesumnogimljudimauBosniiHercegoviniodsuštinskevažnostiuostvarivanjunjihovihljudskihprava.Naročitožrtvetrgovineljudimaionikojipripadajuosjetljivimgrupamazaviseodovakvevrstepodrške.Istovremeno,socijalneuslugečestonisudostupneilineodgovarajustvarnimpotrebamakorisnika.Takođersmoprimijetilidasadašnjiokvirniuslovipredstavljajuizazoveonimakojisuodgovornizadavanjeusluga,ačestosupotrebnisamodobarsavjetismjernice.Stogamijeveomadragodajeuzpodrškuidoprinosmnogihrazličitihakterasačinjenovajpriručnik.Uspješanpriručnikbitrebaobitipraktičaniusklađenpremapotrebamainuditirealneikorisneodgovorenahitna pitanja. Vjerujemda ovaj priručnik ispunjava ove kriterijume iz sljedećih razloga: Priručnikje razrađen u okviru niza treninga koji su praktičari osmislili upravo za praktičare. Sve u svemu,učestvovaloje67osobaiz41-ogcentrazasocijalnirad.Sadržaj,metodologijaimaterijalsezasnivajunapovratniminformacijamaučesnikaovihtreningaipritomuzimajuuobzirisvakodnevnirutinskiradcentarazasocijalnirad.PrilikomizradePriručnikauključenisurelevantniakterina lokalnom,kantonalnomidržavnomnivouizobaentiteta.Priručnikimamultidisciplinaraniinteraktivnipristup.Unjemućetenaćivelikibrojkonkretnihprimjera,preporukezanastavakaktivnostiinaučenelekcije.Priručnikpružakontinuitetidosljednostprilikomobučavanjamladihinovihljudi.

Nadam se da će vam ovaj priručnik biti koristan u vašem radu i biti dobra osnova da našezajedničke napore usmjerimo ka poboljšanju socijalnih usluga onima kojima su najpotrebnije.Zahvaljujemsesvimakojisuomogućiliizraduirazrađivanjeovogpriručnikanavelikojposvećenostii nastavku saradnje.

. Katrin Adams, viša savjetnica

GIZ – Regionalni program „Socijalna zaštita i prevencija trgovanja ljudima” (SPPHT)

Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH nudi rješenja prilagođena kompleksnim izazovima. GIZ je iskusni davalac usluga i pomaže njemačkoj vladi u postizanju svojih ciljeva u oblasti međunarodne saradnje. On nudi usluge za održivi razvoj koje su efikasne, usklađene prema stvarnim potrebama i namjenski osmišljene. Za više informacija možete posjetiti www.giz.de. Cilj programa SPPHT je da razvije sveobuhvatni sistem socijalne zaštite u skladu sa uzrastom, rodom i potrebama ljudi na koje trgovina ljudima utječe ili su pod rizikom od nje. SPPHT provodi svoje aktivnosti po nalogu njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), i to u Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Makedoniji i Srbiji. Za više informacija možete posjetiti www.htsocialprotection.org.

9

PREDGOVOR 4

Stručni konsultant

Problem trgovine ljudima već duže vremena okupira stručnu, ali i širu javnost, kao pojavakojaseuvelikojmjerivežezavododjelnicubogatihimanjebogatihzemalja.Migracijastanovništvaipotrebadaseživiboljenaprostosuzdravorazumskirazlozizamnogeljudedanasdapotražeboljiživot, s jedne strane, ali s druge strane i jedinstvenaprilika za kriminalnimilje da unosno zaradina takvimprilikama.Mnogo jedefinicija kojeobjašnjavajudati fenomen i svakaodnjihpokušavadefinisatisuštinu.Ipak,suštinaizradeovogpriručnikaogledaseunjegovojsekundarnojprimjeni,naciljneskupinesocijalnihradnika.Naime,Priručnik jenamijenjenedukatorima,odnosnosocijalnimradnicimakojićeobučavatisvojekolege.Upravostogaprimijetitćemodauovomdokumentuimamoveomasinhronizovanuteorijskuipraktičnupostavkutretmanaslučajevatrgovineljudimanajedanvrlospecifičanipraktičannačin,kakobiseproblemmogaoucijelostisagledatiiobraditi.

Nakraju,kaoosobakojajeimalazadatakpripremitiidejniprojekat,samsadržajikompozicijuovogpriručnika,moramizrazitidvaočekivanjauvezisnjegovomprimjenom.Kaoprvo,nadamsedaćePriručniknaćisvojuprimjenuusvakodnevnomradusocijalnihradnikauBiH,aliikaodrugo,nadamsedaćeovo izdanjebiti shvaćenosamokaoprvokoje sevremenommoramijenjati idopunjavatinovimvidovimaiskustavai,nažalost,suroverealnostikadajeproblemtrgovineljudimaupitanju.

Prof. dr. Elmedin MuratbegovićFakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Univerzitet u Sarajevu

11

1. UVOD ETIOLOGIJA I FENOMENOLOGIJA TRGOVINE LJUDIMA

UokvirusadržajaPriručnika,radikreiranjazajedničkogprofesionalnogpristupa,potrebnojekratkorazmotritietiologijui fenomenologijutekompleksnostproblematrgovineljudima.Posebnonaglašavamokolikojezloupotrebaljudiuokvirukrivičnogdjelatrgovineljudimaštetna,imanegativanutjecajnaljudskapravaislobodepojedinacauzajedniciitakođerpostajeopasnaglobalnaindustrijasvevišepoznatakao„modernoropstvo“kojeseširikakonaprostoruBiH, tako išire.U izvještajuMinistarstvavanjskihposlovaSAD-aiz2012.godinenavodisedajeuproteklomperioduidanasBiHidentificiranakaopolazna,odredišna i tranzitnazemljazamuškarce,žene idjecukoji supredmettrgovineljudimausvrhuseksualnogiskorištavanjaiprisilnograda.ŽrtveizBiHnajčešćesupredmettrgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada. Domaće djevojke, posebnoromskogporijekla, idjevojkeizdrugihzemaljauregijitakođersubilepredmettrgovineljudimausvrhuprisilnogbrakailikućnogropstva.Stručnjacisuizvijestilidajeznatanbrojdječakaidjevojčicaromskenacionalnosti, nekiuzrasta već i od četiri godine,biopodvrgnutprisilnomprosjačenjuodstraneorganiziranihkriminalnihgrupa.Jednanevladinaorganizacija(NVO)jezabilježiladasudjecauzrastavećiod12godinapodvrgnutatrgoviniseksomodstranetrgovacaljudimakojikoristeucjenu,grupnosilovanjeidrogekaosredstvazaprisiluikontrolu.5

Trgovinaljudima,odnosnoženamausvrhurazličitihoblikaiskorištavanjanijenovijapojava.Trgovanježenamausvrhuseksualnogiskorištavanjaiprostitucijeimasvojuduguhistoriju.Ovapojavajejošod19.vijekabilapoznatakao„trgovinabijelimrobljem“,aradiloseotrgovanjumladimženamazaraduuslovimasličnimropstvuubordelimakolonijalnihzemaljauvelikimgradovima.Trgovinaljudimajeuglavnombilazasnovananaseksualnomiskorištavanjuženainjihovomprisilnomradu.Nažalost,ovapojavaaktuelnajeidanas,aunekimdijelovimasvijetapraktičnonijenikadaprestala.Krajem 20. vijeka trgovina ljudima se intenzivnije javila kao posljedica ekonomskih i društvenihpromjena-tranzicijeuSrednjoj,IstočnojiJugoistočnojEvropi.

NaprostorimaBalkanapojavilaseprvenstvenozbogratairaspadaex-Jugoslavijekojijepraćenvelikimrazaranjima,raseljavanjeminekontroliranommigracijomstanovništvauzprisustvovelikogbrojavojnihformacija.BrzinairazmjereširenjatrgovineljudimanaprostoruIstočneiJugoistočneEvropebilisuzapanjujućijerprije10godinaženeizzemaljaJugoistočneEvropeskorodanisubileizloženeovomoblikuiskorištavanjaivrbovanju,dabidanasčinilevišeod25postotogposla.Ucjelinigledano,trgovinaljudimajeglobalnapojavaodkojenijednadržavanijevišepošteđena,paniBiH.

Širenjeovogproblemadoprinijelojeitomedaseoblikiskorištavanjaljudinijeograničiosamona seksualnu eksploataciju, odnosno intenzivnije na prisilnu prostituciju i prisilni rad. U novijevrijemeovajproblemdobijanovezastrašujućeoblike,atosuuzimanjeljudskihorgana,iskorištavanjeupornografiji,ostalimoblicimarastućeseksindustrijeikrozdrugeoblikeropskograda.Posebnojeupozoravajućitrendtoštosužrtveuglavnomdjeca(djevojčice,asvevišeimuškarci-dječaci), kojesusvemlađe,čimeovajproblempostajesloženijiitežiuodnosunakršenjeljudskihpravaiosnovnihsloboda,osiguranjeodgovarajućezaštiteprijesvegadjeciimaloljetnicimateostalimmarginaliziranimgrupamastanovništva(stranci,izbjeglice,imigranti,manjine,siromašneosobe...).

UproteklihnekolikogodinajaviosenovioblikuBiH–trgovinaženamaidjevojkamakojesevrbuju na lokalnomnivouu cilju seksualne eksploatacije u drugimdijelovima zemlje.Dok je brojidentificiranihstranihžrtavaustalnomopadanju,brojgrađankiBiHkojisuidentificiranekaožrtvetrgovineljudimaunutargranicaBiHjeuporastu.OgromnavećinažrtavatrgovineljudimauBiHsevrbujeinjimasetrgujeuciljuseksualneeksploatacije.SaporastomtrgovinedržavljankamaBiHunutargranicaBiH,agencijezaprovođenjezakonasusesuočilesnovimizazovimanapoljuidentifikacijeiistraživanjakrivičnihdjelavezanihzatrgovinuljudima,sobziromdaseonasvevišeodvijajunamnogoprikrivenijinačinnaprivatnimitajnimlokacijama,ačineihmanjegrupepočinilacazarazlikuodvećihgrupaorganiziranihkriminalacakojesuutomeučestvovaleuranijimperiodima,eksploatirajućižrtve

5 Izvještajotrgoviniljudimaza2012.godinu–BosnaiHercegovina,BosnaiHercegovina(nivo2),IzvještajMinistarstvavanjskihposlovaSAD-a

12

namnogootvorenijinačinunoćnimbarovimaisličnimobjektima.Takođersuregistriraniuznatnombroju i slučajevi trgovine ljudima u svrhu prisilnog rada, organiziranog prosjačenja i ugovorenihbrakova.Brojdjecekojaradenaulicamakonstantnorasteusljednedostatkaefikasnogmehanizmazaštiteodstranerelevantnih institucija,posebnomeđuromskompopulacijom.UBiHdosadanijezabilježennitiotkrivennijedanslučajpreprodajedječijihorgana.

Kada je u pitanju problem prosjačenja djece-djece koja rade na ulici, on nije uvijek vezanza seksualno iskorištavanje i više je slučajeva vezano za ekonomsko iskorištavanje-prisilni rad –prosjačenje, zanemarivanje i zapuštanje djece. Najčešće su ovoj vrsti zloupotrebe izložena djeca iženepripadniciromskemanjineuBiH.Premadosadašnjimpokazateljima6,odfaktorakojiuzrokujuipospješujuprisustvotrgovineljudima,uBiHsuprisutni:nasiljeuporodici;neravnopravanpoložajspolovainasiljezasnovanonaspolu;nasiljenaddjecom;siromaštvo;veomalošekonomskiisocijalnipoložajmanjinskihnaroda,posebnoRoma;jošuvijekvelikibrojinternoraseljenihosobaiizbjeglica.Kaododatnifaktorprisutanjeinizaknivosvijestioprisustvufenomenatrgovineljudima,njegovihuzroka,posljedicainačinasprečavanjaiotklanjanjaposljedica.

S obzirom da je problem trgovine ljudima veoma kompleksan, često dolazi do grešaka uidentificiranju potencijalne žrtve. Bitno je napraviti razliku između trgovine ljudima i ilegalnemigracije jer seprirodapomoći i zaštite za žrtve trgovine razlikujeodonekoja sepruža žrtvamailegalnemigracije.Takođerjebitnodasviprofesionalcikojiučestvujuuborbiprotivtrgovineljudimaznajurazlikuizmeđudobrovoljneprostitucijeitrgovineljudima.

Postojećisistemisocijalnepodrškeizaštitenezadovoljavajupotrebnestandardezapružanjeposebnesocijalnepodrškeizaštite,kakozastranetakoizažrtvetrgovineljudimadržavljaneBiH.Programi pružanja pomoći žrtvama moraju biti prilagođeni kako bi pružali dugoročne uslugereintegracijepotrebnesvimžrtvamakojesenepružajunakontinuirannačin,kaoštosuobrazovanjeistručnaedukacija,psihosocijalnosavjetovanjeipsihosocijalnazaštita,pronalaženjeposlainadzortedugoročnapodrškaokosmještaja.

Postupak identifikaciježrtava trgovine ljudima,posebnomaloljetnihosoba,postao jenajtežiproblem s kojim se suočavaju profesionalci. U postupku identifikacije neophodno je primjenjivatijednake standarde na žrtve trgovine ljudima kao i na žrtve drugih ozbiljnih kriminalnih radnji. Uproteklomperioduvećinaaktivnostiusmjerenihnaistraživanjekrivičnihdjelatrgovineljudimabilajeusmjerenanaslučajeveseksualneeksploatacije.Unarednomperiodubitćeneophodnopojačatiaktivnosti na istraživanju i procesuiranju krivičnih djela trgovine ljudima u svrhu prisilnog rada,organiziranogprisilnogprosjačenja,ugovorenihbrakova,kaoikrivičnihdjelakojamogupogodovatitrgovini ljudima ili semogu direktno ili indirektno povezati sa trgovanjem ljudima, poput dječijepornografije,pedofilijeitd.

6 Izvještajo implementacijiDržavnogakcionogplanazaborbuprotivtrgovineljudimaza2011,pripremiloMSBiH,usvojenodstraneVijećaministaraBiH

13

2. PREVENCIJA TRGOVINE LJUDIMA AKTIVNOSTI CENTARA ZA SOCIJALNI RAD

Kad bismo od različitih profesionalaca (psihologa, pedagoga, pravnika, socijalnih radnika...)zaposlenihucentrimazasocijalnirad(CSR)zatražilidakažuštajenjihovaulogauslučajusaznanjadaukonkretnomslučajupostojisumnjanatrgovinuljudima,dobilibismorazličiteodgovore.Nekimabitobio„događaj“,dakleneštoštoseobjektivnodogodiloanaštanemoguutjecati,nekimabitobilokrivičnodjelo,štojeproblempravosuđa,nekimapitanjenakojenemajuodgovor,anekimapitanjekojim seozbiljno trebapozabaviti samoako je žrtva trgovine ljudimadijete.Prethodnonavedenoupućujenapitanjedalismoudosadašnjojpraksipoprijavisumnjenatrgovinuljudimauspjelizaštititižrtvuilijenašim„doprinosom“onapostalažrtvatrgovineljudimasadalekosežnimposljedicama.Iakoje fenomentrgovine ljudimaprisutannasvimprostorimaurazličitimoblicima,njegovorješavanjetekudrugojpoloviniprošlogvijekanamalavrataulaziuCSRkrozobavezupoštovanja iprimjeneKonvencijeUN-aopravimadjetetaiEvropskekonvencijeoljudskimpravimaiosnovnimslobodama.Trgovina ljudima u kontekstu socijalnog rada je kompleksna pojava čije razorno dejstvomožemosagledatikroznjeneprimarneisekundarneposljedice.

2.1. Primarne i sekundarne posljedice trgovine ljudima

Primarneposljedice trgovine ljudimaproizlazeneposredno iz samogčina trgovine ljudima iimajuširokdijapazonnegativnihdejstava:odrazvojnihporemećaja(zadijete)idisfunkcije(zadijeteiodrasluosobu)prekobolesti,invaliditeta,pasvedosmrti.Naindividualnomplanuposljedicesejavljajuuvidufizičkihpovreda,duševneboliibijegaizdruštva.Naporodičnomplanuposljedicesejavljajukrozfenomenciklusanasilja:kadaodrastu,djecažrtvetrgovineljudimamoguisamipostatinasilniciiorganizatoritrgovine.Sekundarneposljediceproizlazeiznerješavanjailipaklošegrješavanjaovogvažnogdruštvenogproblema.Onesemanifestiraju,nažalost,krozstavoveiponašanjastručnjakausocijalnomradukojiideod:nevjerice,negacije,minimiziranja,okrivljavanja,usporenogiliishitrenogreagiranja,prekonedostatkasaradnje,sukobainteresasvedodezorganizacijeuraducentraodkojeporedkorisnika(žrtvetrgovine)često„stradaju“isamistručnjaci.

2.2. Faktori od kojih zavise posljedice trgovine ljudima

U faktore od kojih zavise posljedice trgovine ljudima ubrajaju se: osobine nasilnog akta iliprocesa(oblik,intenzitet,učestalost,trajanje,ponavljanjeieskalacija),osobineakteratrgovine(uzrast,kompetencije, realizacija), kao imoć sistemaukupnedruštvene zaštite (na koji je najvišemogućeutjecati).Ovumoćčine:visokekompetencijestručnjaka,multidisciplinarna,planska,koordiniranaikontinuiranasaradnjameđunjima,dobraorganizacijaprocesazaštite,kaoikontinuiranadruštvenapodrška stručnjaka koji rade na ovoj problematici. Sa kompleksnom etiologijom trgovine ljudimamožesenositijedinodobroosmišljena,organiziranaiangažiranadruštvenareakcijaudomenima:

− podizanjadruštvenesvijestiiosjetljivostinaproblematikutrgovineljudima,

− raneedukacijeiprevencijetrgovineljudima,

− preduzimanjaodgovarajućihaktivnostiizokvirasistemskihrješenjaproblematiketrgovineljudima,

− kontinuiranogistraživanjaipraćenjaproblematiketrgovineljudimatedistribucijeznanjakrozinformacijeiedukacijestručnjakausocijalnomraduiširejavnosti.

14

2.3. Nivoi ostvarivanja prevencije

Prevenciju trgovine ljudima moguće je ostvariti na više nivoa: primarnom, sekundarnom itercijarnom.Primarnaprevencijatrgovineljudimazasnivasenastavudajeovupojavuboljespriječitinegonjeneposljediceliječiti.Primarnaprevencijapodrazumijeva:

• preispitivanjestavovasprampojedinihprovjerenihoblikatrgovineljudima(eksploatacijauprosjačenju,sumnjivimaloljetničkibrakovi,nelegalnousvajanje),

• preispitivanjenormikojeglorificirajutrgovinuljudima(naprimjer,trgovinakaomedijskazabava),

• smanjenjestresaudruštvu(siromaštva,nezaposlenosti,nejednakosti)kojiimaprovokativnodejstvonanastanakiodržavanjetrgovineljudima,

• smanjenje socijalne isključenosti porodica i pojedinaca procesima uključivanja iumrežavanjaulokalnuzajednicu.

Sekundarnaprevencijapodrazumijevablagovremenupomoćporodicamakojesuurizikuodtrgovineljudima,itokroz:

• ranootkrivanjefaktorarizika,

• brzuiefikasnuintervenciju,

• razvojodgovarajućihstrategijazasuzbijanjetrgovineljudimaiposljedicatrgovineljudima,

• edukacijuopojmutrgovineljudima.

Tercijarnaprevencijapodrazumijevapomoćporodicamaukojimajetrgovinaljudimavećuzelamaha.Onaseodnosina:

• saniranjeposljedicatrgovinekodžrtava,

• uključivanje pojedinaca i porodica koji su već bili uključeni u trgovinu ljudima kaoorganizatoriilikaožrtveuorganiziraneprogramezaštiteipodrškeunutarCSR-a,

• pomoćuostvarivanjupravaizoblastisocijalneiporodičnezaštite,zaštitecivilnihžrtavarata,kaoiostvarivanjemjeraiuslugasocijalnezaštite.

2.3.1. Definicija primarne prevencije trgovine ljudima

Primarnaprevencijaunajširemsmislupodrazumijevasveaktivnostiusmjerenenasprečavanjesvihoblika trgovine ljudima:prisilneprostitucije,prisilnog ilegalnog rada,prosjačenja,nelegalnogusvajanja, lažnog ili prisilnog braka, trgovine ljudskim organima, pornografije, seks turizma, teosiguranje pretpostavki za ostvarivanje osnovnih ljudskih i dječijih prava u skladu sa EvropskomkonvencijomoljudskimpravimaiosnovnimslobodamaiKonvencijomUN-aopravimadjeteta,aprijesvegapravanaidentitet,socijalnusigurnost,obrazovanje,stanovanjeizdravstvenuzaštitu.

Primarna prevencija ima za cilj potpomaganje sistema socijalne zaštite koji treba djelovatiefikasnourazličitimokolnostimadauspostavikontroluiosigurasprečavanjenastankafaktorarizika.

CSR,kaoustanovasocijalnezaštite,imazaciljda,uokviruprimarneprevencije,ausaradnjis

policijskimorganima,obrazovnim,zdravstvenimidrugiminstitucijama:

- prikupipodatkeodjeciiosobamakodkojihsuutvrđenifaktoririzika,

- utvrdiprisustvozlostavljanjaizanemarivanjadjece,

- utvrdiprisustvonasiljauporodici,oblikenasilja,intenzitetnasiljainjegoveposljedice,

15

- utvrdiukakvimzdravstvenim,socijalnimiekonomskimprilikamaživečlanoviporodice,

- planiraintervencije,zaštituitretman,

- vrši primjenu oblika, mjera i usluga socijalne zaštite i primjenu mjera pravne zaštiteiz nadležnosti organa starateljstva (pruža materijalnu i nematerijalnu pomoć, izričeupozorenja roditeljima na propuste, pomaže u rješavanju problema u porodici, vršinadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja, inicira pokretanje sudskih postupakaza oduzimanje prava roditelju da živi sa djetetom i oduzimanje roditeljskog staranja, tepripremadijetezasvjedočenje idajestručnomišljenjeudrugimsudskimpostupcimaukojimajedijetežrtva).

2.3.2. Primarna prevencija trgovine ljudima – normativne pretpostavke

PretpostavkezaaktivnostiCSR-anaprimarnojprevencijisadržanesuprijesvegau:PorodičnomzakonuFBiH,PorodičnomzakonuRSiPorodičnomzakonuBrčkoDistriktaBiH,Zakonuoosnovamasocijalnezaštite, zaštite civilnihžrtava rata i zaštiteporodice sadjecomFBiH,Zakonuo socijalnojzaštitiRSiZakonuosocijalnojzaštitiBrčkoDistriktaBiH,ZakonuozaštitiodnasiljauporodiciRSi Zakonuo zaštiti odnasiljauporodici FBiH, Zakonuokretanju i boravku stranaca i aziluBiH, teKonvencijiUN-aopravimadjetetaiEvropskojkonvencijioljudskimpravimaiosnovnimslobodama.

NavedenipropisiostavljajumogućnostCSR-udauokviruredovnihaktivnostisakorisnicima(postupcimaostvarivanjapravanamaterijalnadavanja,pravanaraznevidovesubvencioniranja,pravanasmještajuustanovesocijalne idječijezaštite,pravananematerijalnadavanja, teupredmetimakrivičnopravnezaštite,porodičnopravnezaštiteizaštitecivilnihžrtavarata)identificirajuporodiceipojedince,paigrupegrađanaurizikuodtrgovineljudima.Upostupcimaostvarivanjaprava,uslugaimjerazaštite,CSRimamogućnostutvrditisveproblemeskojimaseporodicasuočava,uzroketakvihproblema teprioritetnepotrebeporodice inačinenjihovogzadovoljavanja.U radu saporodicamacentrisuumogućnostiutvrditisubjektekojimogubitiodpomoćizarješavanjeproblemaporodicei zadovoljavanje njenih specifičnih potreba. S tim u vezi, ti subjekti moraju biti važan faktor usačinjavanjuprogramaiplanovazaštiteporodice.

U razneprojektenanivou lokalne zajednicekoje realizirajuvladine i nevladineorganizacijeCSRmožeuključitipojedince,kaoicijeleporodice,urizikuodtrgovineljudimauciljuzadovoljavanjanekihodnjihovihspecifičnihpotreba.Centritakođerimajumogućnostsačinjavanjaciljanihprojekatazapodrškuizaštituugroženihgrupastanovništva,kaoštosu:djecabezroditeljskogstaranja,djecausukobusazakonom,vaspitnozapuštenaizanemarenadjeca,žrtvenasiljauporodiciipočiniocinasilja,djeca čiji su roditelji ovisnici, djeca osoba sa invaliditetom, djeca korisnika socijalnih davanja itd.Projektikojecentrirealizirajuzavisnoodkompleksnostiproblematikeipotrebapojedinihkategorijakorisnikamogubitidugoročniikratkoročni.

PoredgorenavedenihmogućnostiCSR-akojeproizlazeizspomenutihpropisa,izuzetnovažnepretpostavke za aktivnosti CSR-a na primarnoj prevenciji trgovine ljudima su: znanje i korištenjeznanja profesionalaca stečenog u procesu redovnog obrazovanja, edukacije, studijska putovanja,seminari,razmjeneiskustavaistručnogusavršavanja,kontinuiranapomoćipodrškaprofesionalcima.

2.3.3. Kadrovske i finansijske pretpostavke

Broj zaposlenog stručnog kadra u CSR-u opredjeljuje mogućnosti ozbiljnog angažmana naprevenciji trgovine ljudima. Nažalost, praksa pokazuje da zbog nedovoljnog broja zaposlenih inedovoljno kvalitetne edukacije zaposlenih, te njihove opterećenosti administrativnim poslovima,primarna prevencija generalno, pa i prevencija trgovine ljudima u većini centara za socijalni radgotovoda inijeprisutna. Stanjebudžetakojiosiguravaju sredstvaza finansiranje socijalnezaštite(entitetskiikantonalni,tegradskiiopćinski),paizaradcentarazasocijalnirad,takvojedasenemoguosiguratiredovnemjesečneisplatepoobavezamakojeproizlazeizvažećihzakona,aopreventivnimaktivnostimadainegovorimo.

Svijestofenomenutrgovineljudima,onjegovomprisustvu,posljedicamaisl.jošuvijeknijenapotrebnomnivoukodzaposlenihucentrimazasocijalnirad.

16

2.3.4. Faktori rizika

TeškaekonomskasituacijauBiHuzrokjepovećanjaiusložnjavanjafaktorarizikakoji,izmeđuostalog,dovodedoraznovrsnihoblikatrgovineljudima.Najčešćifaktoririzikauporodicamakojimase neizostavno u svom radu na prevenciji trgovinemoraju upravljati profesionalci u centrima zasocijalniradsu:

- Socijalnistandardporodice,- Ekonomskeprilike,- Povezanostčlanovaporodicesaosobamakojipromovirajuprosjačenje,- Tradicionalnoponašanjeroditelja(nekevrsteponašanja),- Stavovipremaprosjačenju,- Odbačenostuokruženju,- Neuspjehuškoli,- Problemiuponašanju,- Nasiljeuporodici,- Zlostavljanjeizanemarivanje,- Pripadnostrizičnimgrupama.

2.3.5. Principi u postupanju

Primarnaprevencijatrgovineljudimazasnovanajenasljedećimprincipima:

2.3.5.1. NediskriminacijaDržavaimaobavezuzaštitegrađana,aposebnodjece,odbilokojegoblikadiskriminacije.Sva

pravaprimjenjujusenasvakuosobuisvudjecubezizuzetka.Osnovniprincipljudskihpravajedasusviljudijednaki,iovopravoležiuosnovipravadjetetadamusejednakopriznajusvapravanezavisnoodporijekla, spola, vjeroispovijesti, imovinskog ili zdravstvenog stanja, ili bilo kojepripadnosti iliopredjeljenja.

2.3.5.2. Najbolji interes djetetaDržavatrebaosiguratiodgovarajućubriguodjetetukadatoroditeljilistarateljnečini.Ciljje

izabrati rješenje koje najbolje odgovara djetetu. Cilj obavezno obuhvata pronalaženje dugoročnogrješenjazadijeteinjegovureintegracijuupostojećuilinovuporodicu.

2.3.5.3. PovjerljivostPovjerljivost treba posmatrati iz dva ugla, i to kao profesionalni standard rada i kao pravo

djecekojasusubjektiinosiocisvojihprava,tepravonjihovihroditeljailinadležnihslužbinapunuinformacijusciljemdonošenjarelevantnihodluka.Povjerenjekorisnikajeosnovnistandarduradu,ali on nikako ne smije ići na štetu onih koji imaju obavezu donijeti relevantnu odluku u procesuzaštite.Naime,obavezaprijavljivanjaidavanjapotrebnihpodatakauslučajutrgovineimaprednostnaddužnošćučuvanjaprofesionalnetajne.Sdrugestrane,zaštitaličnostiintegritetadjetetaveomajevažanstandardkojegmorajupoštovatiprofesionalciradisprečavanjasekundarneviktimizacije,itonasvedopuštenenačine.

2.3.5.4. UčešćedjeceDijeteposjedujeintegritetipuniidentitetličnosti.Djecaimajupravoglasaitrebaihpitatiza

mišljenjeiomogućitiimdaučestvujuuodlučivanju.Pravojedjetetadaslobodnoformiraiizražavasvoje mišljenje. Mora se uzeti u obzir mišljenje djeteta u odlukama koje se odnose na dijete. Upostupkuintervjuiranjailiispitivanjadjetetaneophodnojestvoritiodgovarajućeuslovezaobavljanjetihpostupakananačiniuokolnostimaprilagođenimuzrastudjetetainjegovimpotrebama.

2.3.5.5. Multidisciplinarni pristupRanije je naglašeno da je pojava trgovine ljudima, posebno djecom, slojevit i raznovrstan

problem,aposljedicevišestrukeikompleksne.Kakosupotrebeporodiceidjetetaraznovrsne,tako

17

jeiplaniranjepostupakazaštiteitretmanadjetetazasnovanonamultidisciplinarnompristupu.Tajpristuppodrazumijevada:

- uprevencijitrebajubitizastupljenesvepotrebnestručnediscipline,

- upoređivanje,analizaisintezasaznanjatrebajuomogućitisagledavanjedječijihpotreba,

- sagledavanjedjelovanja različitih institucija treba rezultiratinalaženjemnajoptimalnijegtrajnogrješenja,

- trebaodrediticentralnuinstitucijukojapokrećeprocesiinstitucijukojaproceszatvarakaoriješenslučaj,asvecijenećipotrebeinajboljiinteresdjeteta.

2.4. Mogućnosti CSR-a u primarnoj prevenciji trgovine ljudima

UprovođenjuprimarneprevencijeCSRimaobavezeimogućnosti:otkrivanja,ranihintervencija,obaveznihzakonskihintervencijaizoblastisocijalneiporodičnopravnezaštiteiprimjenealternativnihmjera.

2.4.1. Rane intervencije

KljučniaspektiranihintervencijaCSR-asupravovremenoprepoznavanjerizika,njihovadobraprocjena i usmjerenost na snage porodice i njeno ojačavanje u kontekstu zajednice. Osnaživanjeporodice u kontekstu zajednice i eliminaciju faktora rizika kojimogu dovesti do trgovine ljudimamoguće je ostvariti realizacijom raznih psihosocijalnih programa ranih intervencija, kao što su:savjetovališni rad sa roditeljima, edukacija/škola za roditelje, grupni rad sa roditeljima rizičnogponašanja,individualniradsaroditeljimaidjecom,dnevniboravakdjeceuustanovamaisl.

2.4.2. Obavezne zakonske intervencije iz oblasti socijalne zaštite i porodičnopravne zaštite

Ključniaspektizakonskihintervencijasadržanihusocijalnojzaštitisumaterijalnainematerijalnapomoć.Materijalnapomoćobuhvatafinansijskupomoć,kojamožebitiisplaćenauvidu:jednokratnenovčanepomoći, izuzetnenovčanepomoći,stalnenovčanepomoći,dječijegdodatka,raznihoblikasubvencioniranja(toplogobroka,stanovanja,režijskihtroškova)itd.Nematerijalnapomoćmožebitidistribuiranauviduodjeće,obuće,hrane,ogrjevaisl.Ključniaspektizakonskihintervencijasadržanihuporodičnopravnojzaštitisu:upozorenjenapropusteipružanjepomoći,nadzornadostvarivanjemroditeljskogstaranja,oduzimanjeroditeljupravadaživisadjetetom,oduzimanjeroditeljskogstaranjaisl.Ključniaspektialternativnihmjerasuvaninstitucionalnoiliinstitucionalnozbrinjavanjedjeteta.Uporedosazbrinjavanjemdjeteta,institucionalnoilivaninstitucionalno,CSRsačinjavaprogramzaštitedjetetakoji,izmeđuostalog,obuhvatairadsaroditeljimausmjerennapromjenuponašanjaroditeljadokjedijeteizdvojeno.Radsaroditeljima,zavisnoodpotrebe,uključujeraznemjereioblikepodrške(npr.psihosocijalnitretmani/ililiječenjeodovisnosti,tretmannasilničkogponašanjaidrugo).

2.4.3. Nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja kao najbolji mehanizam prevencije

Jednaodnajefikasnijihmjeraporodičnopravnezaštite,kojaseizričeuslučajevimazanemarivanjaizapuštanjadjece,poremećenihporodičnihodnosa,agresivnoginasilnogponašanjadjece,nasiljauporodici,dječijegprosjačenjaiskitnje,napuštanjaškole,bolestijednogilivišečlanovaporodice,ikojazauzimavažnomjestouprimarnojprevencijitrgovineljudima,jestemjeranadzora nad ostvarivanjem roditeljskog staranja. Odlukom o nadzoru roditelji/staratelji se obavezuju na posjećivanje: organastarateljstva,zdravstvenihustanova,vaspitnihustanova,porodičnihidrugihsavjetovališta.Odlukomseodroditeljamožezahtijevatiuključivanjeuterapeutske,edukativneilinekedrugegrupekojeimmogupomoćiusuočavanjusaproblemimainalaženjuputevazanjihovorješavanje.Ciljevinadzoranadostvarivanjemroditeljskogstaranjasu:ranaintervencija;procesvođenjaplaniranihpromjenauponašanjuroditeljausmjerutzv.pozitivnogroditeljstva;promjenaponašanjaroditeljakojiugrožavajurazvojdjeceiličijipostupcinisuuskladusaspecifičnimrazvojnimpotrebamadjece,teusvajanjenovihoblikaponašanjakoji suuskladusapotrebama inajboljim interesimadjece, iprocessavremenogsocijalnograda.

18

2.4.4. Programiranje nadzora nad ostvarivanjem roditeljskog staranja

Pretpostavka za provođenje nadzora nad ostvarivanjem roditeljskog staranja je programnadzoraiplannadzora.Nemadjelotvornogprogramanadzorabezplananadzoranitiplananadzorabezdobrodefiniranogprograma.Plannadzorauključujevremenskudimenzijupostizanjaželjenihpromjena, tj. ciljeva (red i tok).Plannadzoraomogućavada seprocespomoći roditeljima istraži irazradi,daseodredemeđuciljeviikoracizanjihovoostvarivanje.

Ipak, „program nadzora“ je pojam nadređen pojmu „plan nadzora“. Program nadzora dajeodgovor na tri jednostavnapitanja: ŠTA,KO i KAKO? S obziromdaprogramuključuje i plan radakaonezavisandokument,ondajeodgovorinačetvrtopitanje–KADA?Programnadzorasedefinirakrozciljeveizadatke.Zadacisemoguodnositinaroditelja,nadležnogsocijalnogradnikaivoditeljamjere.Programmožebiticjelovit,periodičanilizapojedinisusret(vremenskadimenzija).Elementiprogramanadzorasu:

Cilj: onoštoseželipostići,čemuseteži,

Zadatak:onoštosekomestavljauobavezudaradiiliizvršionoštotrebariješiti,odnosnoproblemkojegtrebadovestidorješenjapravilnimpostupkom,

Metoda:načinistraživanjailipraktičnogpostupanjailidjelovanjakakobisedošlodonekogrezultata,

Uključeni subjektiurealizacijuprogramarada:stručnjak,roditeljiidjeca.

2.4.5. Koraci u razvijanju programa nadzora

Najboljinačindasepratirealizacijaprogramanadzora(kretanjekakrajnjemželjenomcilju)jedasekrozsavladavanjemalihkorakaiostvarivanjemalihuspjehaodržavamotivacijazanastavakradasvihuključenihunjegovurealizaciju.Ukojemsmjerućeserazvijatiirealiziratiprogramnadzoraodredit će u dobroj mjeri sveobuhvatna porodična procjena i zajednički definirana PODRUČJAdjelovanja. Prilikomdefiniranjapodručja djelovanja važno je odrediti prioritete djelovanja, vodećiračunaopercepcijiroditelja,tj.korisničkojperspektiviinajboljeminteresudjeteta.

Najčešćapodručjadjelovanjasumaterijalne,stambene,zdravstvene,obrazovneidrugeznačajneokolnostiporodice,kontinuiranisavjetodavnirad(sređivanje ličnedokumentacije idokumentacijedjece,poboljšanjestambenihuslova,boljeodržavanjestana,pronalaženjeboljegstana,djelotvornije/racionalnije raspolaganje novcem, osiguranje zapošljavanja, upoznavanje i korištenje prava kojaporodica ili pojedini članovimogu ostvariti –materijalna pomoć, npr. jednokratna pomoć, dječijidoplatakinematerijalnapomoć:odjeća,obuća,hranaisl.).

Područja djelovanja u okvirnom programu nadzora definiraju se kao KONKRETNI CILJEVI.Zasvakiciljnužno jedefinirati ISHODE, tj.konkretnupromjenuponašanjaroditelja i/ilidjeteta ilipromjenuuokruženjukojaseočekujekaorezultatdjelovanja.

Obilježjajasnoformuliranihkonkretnihciljevajedasu:jasni,specifičniidefiniraniuterminimaponašanja; realistični i ostvarivi u životnomkontekstuporodice;mali ciljevi (male ciljeve je lakšeostvaritinegovelike),kojimajenaglašenoonoštoseželi,aneonoštoseneželiidaiduodjednostavnijihkasloženijim;ostvarivanjedugoročnihciljeva jeproces, te jevažnovaljanodefiniratiprvikorakunjihovomostvarivanju.

Nadalje,karakteristikajasnoformuliranihciljevajedasu:formuliraninanačinnakojiseroditeljinačeizražavairezultatsuzajedničkog„istraživanja“stručnjakairoditelja.Nekiciljevisuzajedničkizaobaroditelja,anekispecifični;sačuvanajefleksibilnostjerseživotnikontekstporodicemijenja,izraženajeosjetljivostnauočavanjepostignutihpromjena,usklađenapercepcijaroditeljaotomeštajeproblem/poteškoća/nedostatakinjihovaželjazapromjenomsaprocjenomimišljenjemstručnjakaopotrebnimpromjenamatenačinimakakoseonemogupostići.

19

2.4.6. Poteškoće i kompetencije u provođenju mjere nadzora

Najčešćepoteškoćesakojimase suočavaCSRuprovođenjunadzora ikoje seodražavajunaostvareneciljevesu:

- Poteškoćeuspostavljanjasaradnjesadrugimustanovama,- Radsaroditeljimakojinemijenjajusvojroditeljskistil,- Ograničenasredstvazapomoćroditeljima,- Radsaroditeljimasačijimseodlukamaneslažu,- Radsapasivniminemotiviranimroditeljima,- Zanemarivanjedjeceuporodici,- Radsaroditeljimakojipokazujudasuprisiljeninanadzor,- Radsaroditeljimadaprihvatedjecutakvomkakvajesu,- Radsaporodicamaukojimpostojizloupotrebaalkoholaipsihoaktivnihsupstanci,kaoi

drugeovisnosti.

S druge strane, kompetencije stručnjaka koje potiču pozitivne promjene i omogućavaju ostvarivanje ciljeva nadzora su:

- Komunikacijskevještine,aktivnoslušanje,vještinekonfrontiranja,- Pregovaračkesposobnosti,- Strpljenjeiempatija,- Razdvajanjegranicasvoje,zajedničkeituđeodgovornosti,- Jasnijakomunikacija,jasnijeizražavanjemišljenjaiuputstava,- Razvijenasaradnjasadrugimustanovama,- Razumijevanjeitolerancijarazličitosti(ljudi,kulture),- Većerazumijevanjepotrebainačinaživotakorisnika,- Većepoštovanjeprematuđimstrategijamapreživljavanja,- Razumijevanjedrugačijihkriterijumasretnogživota,- Učenjeprihvatanjaljudikakvimajesu,- Većatolerancijanapogrešnealidobronamjerneroditeljskepostupke,- Upoznavanjesarazličitimstilovimaživota.

Postizanju pozitivnih promjena pomaže roditeljev doživljaj stručnjaka i kvaliteta njihovogodnosa.Roditeljikojidoživljavajudastručnjacikoristesvojuprofesionalnumoćkakobiimpomoglitežerazvojuodnosasaradnjesastručnjakom.

2.5. Metode rada na primarnoj prevenciji

Sobziromnakompleksnost,raznovrsnostiproblematikukojunositrgovinaljudima,primarnaprevencijazahtijevakorištenjenizametodaitehnikarada,odkojihsunajvažnije:

- Vođenje(neupravljanje),- Poticanjeimotiviranje(pohvale,ohrabrenja,uočavanjeimalihpromjenaisl.),- Informiranjeozakonima,propisimaipravima,- Modeliranjeidemonstriranjeodređenogponašanja,- Savjetovanje,- Provođenjeplaniranihpromjenauzajednicisaroditeljima,- Zastupanje,- Pregovaranje,- Posredovanje.

20

3. PARTNERSTVO U REALIZACIJI PREVENTIVNIH AKTIVNOSTI U LOKALNOJ ZAJEDNICI

Krenimouanalizuovogpoglavljakrozproblematiziranjeosnovnihnepoznanicakojesejavljajuuovomprocesu.Komožeprijavitisumnjunaprisustvofaktorarizikatrgovine? Svakopravnoifizičkolice (škola, zaposlenik u školi, policija, član porodice, zdravstvena ustanova ili zdravstveni radnik,svakigrađaninulokalnojzajednici)možeprijavitisumnjunaprisustvofaktorarizikatrgovineljudima.Komesemožeprijavitisumnjanarizikodtrgovineljudima?PostojanjesumnjedajeodređenaosobailidijetepodrizikomodtrgovineljudimamožeseprijavitiCSR-u,policiji,tužilaštvu,aliiovlaštenimNVO-ima.

Nadležnost CSR-a po prijavi je da:

- sačiniprvuprocjenupotrebaosobe/djeteta i individualniprogram iplanzaštiteosobe/djeteta,

- po hitnom postupku obavijesti nadležne institucije i sarađuje sa njima na hitnomzbrinjavanjudjeteta,

- sačinidruguprocjenupotrebaosobe/djetetaidugoročniindividualniprogramiplanzaštite,- uradi evaluaciju druge procjene potreba i dugoročnog individualnog programa i plana

zaštite,- osiguraučešćesvihsubjekataulokalnojzajednicikojejeprethodnomapirao(zdravstvo,

obrazovanje, pravosuđe, policija,NVO i udruženja, ustanovedječije i socijalne zaštite) urješavanjuproblemaosobe/djetetairealizacijiprogramaiplanazaštite,

- premapotrebamakontinuiranoradievaluacijuprogramaiplanazaštite.

Navedeneaktivnostimogućejerealiziratipoduslovima:

- daseutvrdesubjektikojimogu,trebajuimorajuučestvovatiurješavanjuproblema,- dasesubjektiulokalnojzajednicimeđusobnoupoznajusaovlaštenjima,nadležnostimai

mogućnostima,- daseformirajuzajedničkitimovi,- daseorganizirajuzajedničkekampanje,- daseprotokolimailisporazumimadefinirajuobaveze,načinpostupanja,međusobna

komunikacija,odgovornosti,evaluacija, izvještavanje iupoznavanje javnosti, terazmjenainformacija,

- daseodpredstavnikautvrđenihinstitucijaformiraikoordinacionotijelosajasnodefiniranimzadacimaiodgovornostima,

- dasepravovremenoinformirajavnostosvimaktivnostima,njihovimrezultatimaiplanovima.

3.1. Partnerstvo CSR-a i NVO-a

Značajandoprinosrealizacijipsihosocijalnihprogramaprevencije,alternativnihoblikazaštitei zakona (iz oblasti porodičnopravne i socijalne zaštite), propisanihmjera i usluga zaštite osoba/djecepodrizikomodtrgovineljudimadajeidobrasaradnjasaNVO-ima.DobrasaradnjasaNVO-imapodrazumijevasinhronizacijurazličitihvidovapomoćikakobiseizbjeglonepotrebnotrošenjeresursaipreklapanja istihvidovapodrške različitihorganizacijau istomslučaju.Dabi seovakvi slučajeviizbjegli,neophodanjekontinuiranprotokinformacijaizmeđuCSR-aiNVO-akojirealizirajuprogrameukojemogubitiuključeneosobe/djecapodrizikomodtrgovine.OvopodrazumijevadasvakiCSRradmorapoznavatiNVO-ekojedjelujunalokalnom,entitetskomidržavnomnivouirealizirajuprogrameiaktivnostinamijenjeneprevencijitrgovineljudima.

Uciljuštoboljegmeđusobnogpoznavanja,poznavanjaprogramakojeprovodeNVO,mogućnostiivrstauslugakojemogupružiti,temodelapružanjauslugaisveobuhvatnogkorištenjamogućnostiNVO-a,CSRiNVOuređujumeđusobneodnoseprotokolimaosaradnji.Protokolimasedefiniraju:cilj

21

saradnje,načinsaradnje,obuhvatosoba/djece,načinnjihovoguključivanjauprojekteNVO-a,uslugekojeimsepružaju,razmjenainformacijaoosobama/djeci,programimatretmanaukojesuuključeni,sadržaj tretmana, dužina tretmana, način rješavanja problema koji se pojavljuju tokom tretmana,mogućnostiinačinuključivanjadrugihsubjekatautretmanosoba/djece,izvještajioradusaosobama/djecomidrugapitanjaodznačajazaprevenciju.

3.2. Partnerstvo CSR-a i policijskih agencija

Saradnjasapolicijskimagencijamanasvimnivoimaimazaciljefikasnijuprevencijutrgovineljudima. Blagovremenom razmjenom informacija (o evidentiranomnasilju u porodici, počinjenomprekršajuilikrivičnomdjeluodstranedjeteta,skitnjiiprosjačenjuukojejeuključenodijete,stanjusocijalnepotrebeevidentiranomnaterenu,ilegalnomulaskudjetetastranogdržavljaninaisl.)izmeđupolicijskih agencija i CSR-a omogućavaju se pretpostavke za pravovremeno identificiranje osoba/djecepod rizikomod trgovine iuključivanjeuprograme tretmana.Također je važnodapolicijskeagencijeučinedostupnimCSR-usveinformacijeupisanojformioevidentiranojosobi/djetetu,kojesuodvažnostizaizbornajboljegoblikazaštite,uključivanjeuprogrameprevencijetrgovineljudimaiangažmansvihsubjekataodznačajazaradsaosobom/djetetompodrizikomodtrgovine.

PartnerstvonaterenuulokalnojzajednicikrozrealizacijuprojekataukojesuuključenipolicijskislužbeniciizaposleniuCSR-upokazalosekaobitanfaktoruprevencijitrgovineljudimaikaomogućimodelbudućegzajedničkogdjelovanjanaovojproblematici.

3.3. Mogućnosti i uloga dnevnih centara

StavljanjemufunkcijudnevnihcentarazadjecukojaradenaulicinapodručjuBiH,NVOsunačinileozbiljankorakuradunaprevencijitrgovineljudimauposljednjih10godina.Osnovniciljradadnevnihcentarajenatemeljudobrovoljnostiomogućitidjeciprostorzaboravakukojemćeseosjećatiprihvaćenim,sigurnimizaštićenim,iukojemćemoćizatražitiiostvaritisvakuvrstupodrškeipomoći.Dnevnicentrisumjestaukojimaće„nevidljiva“djecapostati„vidljiva“(osiguravanjemidentifikacionihdokumenata),ukojimaćeuzpomoćstručnjakaostvaritipravonaobrazovanje(bitiprviputupisaniuškolu)ipravonazdravstvenuisocijalnuzaštitu(poosnovupropisaizoblastizdravstvaisocijalnezaštite),bitiuključenauprojektedrugihNVO-a,usportskeklubove,kulturnadruštva,raznesekcijeibititretiranakrozalternativneoblikezbrinjavanja.

Dnevnicentrisuistovremenomjestaukojimaćesekrozprogramerealiziratisocijalizacijadjecekojasunažalostodrođenjasocijalno isključena iresocijalizacijadjecekojasuzbogsvojesocijalneisključenosti već manifestirala oblike društveno neprihvatljivog ponašanja (skitnja, prosjačenje,agresivno i nasilničko ponašanje i sl.). Dnevni centri su i mjesta gdje se stječe povjerenje, i uindividualnomigrupnomterapeutskomradudolazidoinformacijaonasiljuuporodici,seksualnomzlostavljanjudjece, spolnomuznemiravanju,psihičkom i fizičkomzlostavljanjuodstrane roditelja,srodnikaidrugihosobateoorganiziranomprosjačenjuiradnojeksploatacijidjece.

Nadalje,tosumjestagdjejemogućedoćidoinformacijaodrugimosobama/djecipodrizikomodtrgovineieksploatacijeiukojimajemogućemultisektorskiraditinastvaranjupretpostavkidasveinstitucijekojeimajunadležnostiuzaštitidjecepreduzimajumjereiradnjeizokvirasvojihnadležnosti.Dnevnicentrisujediniprostoriukojimasocijalnoisključenapopulacijadjecemožeuživatiiostvaritisvojedjetinjstvo,stećivještineiradnenavike,učitiprvaslova,donositiodlukeovažnimstvarimaiznjihovogživota,stećisamopouzdanje,učitikomunikacijskevještineisl.Dnevnicentrisuimjestagdjeroditeljidjeceučestvujuumnogimaktivnostimauinteresudjeceigdjesamiostvarujuodgovarajućeuslugeipodršku(uhrani,odjećiiobući,ogrjevu,školskompriboru,udžbenicimaisl.)uostvarivanjupravaizsocijalnezaštite,aliidrugihpravatepodrškuupromjeninačinaživota(skitnja,prosjačenje).

22

3.4. Zaštita žrtava trgovine ljudima – aktivnosti CSR-a

3.4.1. Međunarodni standardi

BiHjepotpisnicanizameđunarodnihkonvencijaiprotokola,čimejenasebepreuzelaobavezudadomaćezakonodavstvouskladisameđunarodnimpravnimstandardimauoblastizaštitežrtavatrgovine ljudima. Standardi zaštite ljudskih prava žrtva trgovine ljudima utvrđeni su sljedećimmeđunarodnimpravnimaktima:

a) Protokol za sprečavanje, zaustavljanje i kažnjavanje trgovine ljudima, naročito ženamai djecom, kojim se dopunjuje Konvencija UN-a protiv transnacionalnog organiziranogkriminala(Palermoprotokol),

b) Evropskakonvencijaoobeštećenjužrtavakrivičnihdjelanasilja,c) Član19KonvencijeUN-aopravimadjeteta,d) Čl.1,11,21,32,33,34,35i36Fakultativnogprotokolaoprodajidjece,dječijojprostituciji

ipornografijiuzKonvencijuUN-aopravimadjeteta,kojiseprimjenjujenaosnovuOdlukeoratifikaciji,

e) Konvencijaoukidanjusvihoblikadiskriminaciježena,f) Evropska konvencija za prevenciju torture, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili

kažnjavanja,ig) Konvencijaozabraniitrenutnojakcijinaeliminacijinajtežihoblikaradadjecebr.C182.

3.4.2. Pozitivnopravni standardi u BiH

PorednavedenogmeđunarodnogregulatornogokviraBiH,potrebnojeuzetiuobzirdajeUstav7,kaonajvišipravniakt,osiguraozaštitumeđunarodnopriznatihljudskihpravaiosnovnihslobodakrozintegralnitekstUstavaiAneks1UstavakrozkojijeuovajpravniaktinkorporiraonizmeđunarodnihkonvencijameđukojimajeiEvropskakonvencijazazaštituljudskihpravaiosnovnihsloboda.Uskladusa članom IIUstavaBiH, Evropskakonvencija za zaštitu ljudskihprava i osnovnih sloboda i njenipratećiprotokolisedirektnoprimjenjujuuBiH.OviaktiimajuprioritetnadsvimostalimzakonimauBiH.8

UstaviFederacijeBosneiHercegovineiRepublikeSrpske,atakođeriStatutBrčkoDistriktaBiH,sadržemeđunarodneinstrumentezazaštituljudskihpravaisloboda,čimesuimdalinajvećupravnusnagu.

Krivičnim zakonima je 2003. godine trgovina ljudima prvi put inkriminirana u krivičnomzakonodavstvunateritorijiBiH.

DefinicijekojetrebauzetiuobzirusvrhurazumijevanjaproblematrgovineljudimasadržanesuuPoglavljuXVIIKrivičnogzakonaBiH9„Krivičnadjelaprotivčovječnostiivrijednostizaštićenihmeđunarodnimpravom“,itouokvirusljedećihkrivičnihdjela:

1) Zasnivanjeropskogodnosaiprijevozosobauropskomodnosu(član185),2) Trgovinaljudima(član186),3) Međunarodnovrbovanjeradiprostitucije(član187),4) Krijumčarenjeljudi(član189),5) Organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje krivičnih djela trgovine ljudima i

krijumčarenjemigranata(član189a).

7 UstavBosneiHercegovine,članIILjudskapravaiosnovneslobode8 UstavBosneiHercegovine,članIILjudskapravaiosnovneslobode,stav2.9 Krivični zakonBiH („SlužbeniglasnikBiH”,br.3/03,32/03,37/03,54/04,61/04,30/05,53/06,55/06,32/07 i

8/10)

23

Uentitetskimkrivičnimzakonima10iKrivičnomzakonuBrčkoDistriktaBiH11trebauzetiuobzirtrikrivičnadjelakojasuuvezisatrgovanjemljudima:

1) Trgovinaljudimaradivršenjaprostitucije/Navođenjenaprostituciju,2) Iskorištavanjedjeceimaloljetnihosobazapornografiju,3) Proizvodnja, posjedovanje i prikazivanje dječije pornografije/Upoznavanje djeteta sa

pornografijom.

Krozkrivičnopravnuzakonskuregulativuseosiguravageneralnaprevencijatrgovineljudimaikažnjavanjepočinilaca;međutim,poredtoga,uborbiprotivfenomenatrgovineljudimaneophodnojepružitiiadekvatnupomoćizaštitužrtvamatrgovineljudima,takodajepotrebnouzetiuobziriZakonozaštitisvjedokapodprijetnjomiugroženihsvjedoka12.

SpomenutimzakonompredviđenesumjerekojimseosiguravazaštitasvjedokapodprijetnjomiugroženihsvjedokaukrivičnimpostupcimakojevodiSudBiHiliTužilaštvoBiHzakrivičnadjelakojasuunadležnostiSudaBiH,aukolikoseupostupkuutvrdidaseradiosvjedokupodprijetnjom(kadajeličnasigurnostilisigurnostnjegoveporodicedovedenauopasnostzbognjegovogučešćaupostupku,kaorezultatprijetnji,zastrašivanjailisličnihradnjikojesuvezanezanjegovosvjedočenje)iliugroženisvjedok(kadjesvjedokozbiljnofizičkiilipsihičkitraumatiziranokolnostimapodkojimajeizvršenokrivičnodjeloilikojipatiodozbiljnihpsihičkihporemećajakojigačineizuzetnoosjetljivim,odnosnoakojeupitanjudijeteimaloljetnik).

Prema odredbama člana 6 ovog zakona, nadležni organi (Tužilaštvo BiH ili Sud BiH) ćeobavijestitinadležniorgansocijalnogstaranjaopomoćipriuključivanjuovekategorijesvjedokaupostupak,kaoipružanjepsihološkepodrškesvjedoku,uključujućiprisustvoodgovarajućihstručnihosobaprilikom ispitivanja ili saslušanja. Isto rješenje je predviđeno i u entitetskim zakonima kojiuređujuistutematiku.

ZaštitastranihžrtavatrgovineljudimauBiHprvenstvenojereguliranaZakonomokretanjuiboravkustranacaiaziluBiH13kojipropisujepravonaprivremeniboravakizhumanitarnihrazlogai regulira posebnu zaštitu i pomoć koju je neophodno pružiti ovoj kategoriji. Detaljna pravila opostupanjusažrtvamatrgovineljudimakojenisudržavljaniBiHreguliranasuPravilnikomozaštitistranacažrtavatrgovineljudima14. PravaiobavezecentarazasocijalniradsuustanovljenauPoglavljuVPravilnikakojeregulirazaštitudjecežrtavatrgovineljudima.

Pravila i postupakdirektne asistencije žrtvama trgovine ljudimadržavljanimaBiHutvrđenasuPravilimaozaštitižrtavaisvjedokažrtavatrgovineljudimadržavljanaBosneiHercegovine15.DokjezaustanovljavanjenadležnostiCSR-auasistencijipunoljetnojžrtvidržavljaninuBiHneophodaninformirani pristanak,nadležnostiobavezaCSR-adaasistiradjetetuzakojepostojisumnjadaježrtvatrgovineljudima,adržavljaninjeBiH,automatskiseuspostavlja.

PravilimasuustanovljenesljedećeobavezeCSR-a:

Prijavljivanje,Identifikacijaiintervju,Fizičkazaštita,Socijalnazaštita,Zaštitadjece.

10 KrivičnizakonFBiH(„SlužbenenovineFBiH”,broj36/03,37/03,21/04,69/04,18/05i42/10)iKrivičnizakonRS(„SlužbeniglasnikRS”,br.49/03,108/04i73/10)

11 KrivičnizakonBrčkoDistriktaBiH(prečišćenitekst),„SlužbeniglasnikBrčkoDistriktaBiH”,broj47/1112 Zakonozaštitisvjedokapodprijetnjomiugroženihsvjedoka(„SlužbeniglasnikBiH“,br. 21/03i61/04);entitetski

zakoni:Zakonozaštitisvjedokapodprijetnjomiugroženihsvjedoka(„SlužbenenovineFBiH”,broj36/03,član7)iZakonozaštitisvjedokaukrivičnompostupku(„SlužbeniglasnikRS“,broj48/03,član6)

13 Zakonokretanjuiboravkustranacaiazilu(„SlužbeniglasnikBiH“,broj36/08,čl.54,56i58)14 „SlužbeniglasnikBiH“,broj49/1315 PravilaozaštitižrtavaisvjedokažrtavatrgovineljudimadržavljanaBiH(„SlužbeniglasnikBiH“,broj66/07,čl.6,7,

10i15)

24

Kakobiseucjelinirješavaliproblemitrgovanihosoba,socijalniradniktrebapoznavatiiosnovnenadležnostidrugihinstitucijakojesunadležnezarješavanjepitanja,kaoštosu:

- Upisumatičneknjigerođenih,- Pitanjadržavljanstva,- Ličnoimeiizdavanjeličnihiidentifikacionihdokumenata,- Zaštitaličnihpodataka.

3.4.3. Vrste intervencija (u slučajevima trgovine ljudima)

Kadaslužbenikcentraidentificirapotencijalnužrtvutrgovineljudima,dužanjepreduzetisveneophodnemjerekakobižrtvabilaadekvatnozaštićenaizbrinuta.Uciljuosiguranjahitneiefikasnepomoćižrtvi,službenikprofesionalacćepreduzetisljedećeintervencije:

• Intervencija1: Kontaktiranjenadležnihinstitucija

• Intervencija2: Planiranjeiorganiziranjezbrinjavanjaismještaja

• Intervencija3: Transport

• Intervencija4: Smještaj

• Intervencija5: Saradnjasanadležniminstitucijamatokomzbrinjavanja

• Intervencija6: Rehabilitacija

• Intervencija7: Repatrijacija

• Intervencija8: Resocijalizacija

3.4.3.1. Intervencija 1

Tokom procesa identifikacije, potencijalna žrtva može imati potrebu za ukazivanjem hitnemedicinskepomoćiusljedfizičkihpovredazadobijenihtokomprocesaeksploatacijeilinekihdrugihzdravstvenihpoteškoćakojeispoljavailisuvidljiveutrenutkuobavljanjarazgovora.Usljednavedenog,žrtvasemožeosjećatinelagodno,nervoznoiugroženoodstraneosobakojejojpokušavajupomoći,štoćeonemogućitibilokakavrazgovor.

U slučaju potrebe za medicinskom pomoći, nju treba osigurati žrtvi prije obavljanjainformativnog razgovora. Potrebno je kontaktirati nadležnumedicinsku ustanovu radi ukazivanjaneophodnemedicinskepomoći,stabilizacijestanjažrtveinjenogdaljnjegdavanjaiskaza.Uzimanjeiskazasetrebanastavitinakonštožrtvafizičkiipsihičkibudesposobnazarazgovor.

Nezavisnooduzrastažrtve,uslučajupostojanjaosnovanesumnjedaseradiožrtvitrgovineljudima,kontaktirajusesljedećenadležneinstitucije:

• Žrtvastranidržavljanin:obavještavasemjesnonadležanTerenskicentarSlužbezaposlovesastrancima(TCSZPSS).Unemogućnostinjegovogkontaktiranja,obavještavaseSIPAilimjesnonadležnapolicija;

• ŽrtvadržavljaninBiH:obavještavasemjesnonadležnapolicijailitužilaštvo,iliregionalniuredSIPA-e;

• Maloljetnaosoba(stranidržavljaniniliBiHdržavljanin):obaveznoseobavještavainadležniregionalniuredSIPA-e.

U skladu sa međunarodnim obavezama koje je BiH preuzela potpisivanjem i ratificiranjemmeđunarodnihdokumentakoji seodnosenapoštovanje ljudskihprava, svaka (potencijalna)žrtvatrgovineljudimaimapravoimogućnostkorištenjapravnepomoćitokomrazgovorasapredstavnicimanadležnihinstitucija,tetokomdaljnjegprocesaukazivanjapomoći,zbrinjavanjaireintegracije.

25

CSR,kaoisveostalenadležneinstitucijeiorganizacijeuBiH,prilikomrazgovorasapotencijalnomžrtvom trgovine treba osigurati prisustvo pravnog savjetnika. Kada se radi o maloljetnoj osobi,službenikcentraće izvršitiprocjenu trenutkauključivanjapravnogsavjetnikaosimkadaseradiopotencijalnojžrtvistranomdržavljaninu,kada jeneophodnoodmahosiguratiprisustvosavjetnika.BesplatnapravnapomoćžrtvamatrgovineljudimauBiHmožeseosiguratiposredstvompravneslužbeCSR-a, udruženja koje je potpisnik Protokola saMinistarstvom sigurnosti BiH i ostalih dostupnihvidovabesplatnepravnepomoći.

KontaktiranjeNVO-a će se izvršiti nakonostvarivanja kontakta sa nadležnim institucijama ipravnimsavjetnikom,uciljuorganizacijezbrinjavanjažrtve,ito:

• Žrtva strani državljanin: Kontaktiranje NVO-a za smještaj žrtava stranih državljana možese izvršiti isključivo u saradnji s nadležnim TC-om SZPSS, koji će u saradnji s policijom itužilaštvom izvršiti procjenu sigurnosne situacije u konkretnom slučaju i izvršiti odabirsigurnekuće(NVO)zasmještaj;

• ŽrtvadržavljaninBiH:OdabirsigurnekućezasmještajvršiinternitimCSR-akojićeusaradnjisnadležnompolicijomi/ilitužilaštvomizvršitiprocjenusigurnosnesituacije.


Suštinaoveaktivnostijeupotrebidaserazmjenainformacijaobavljaveomaefikasno,tedaseuciljudonošenjaodlukaooblicimaikarakteruzaštitežrtavaosiguramultidisciplinarnasaradnjasvihuključenihinstitucijaiorganizacija.


Akoseradiovisokorizičnomslučajutrgovineljudima,žrtvućesamjestaidentifikacijenamjestolokacijeskloništaprebacitiisključivonadležnaagencijazaprovođenjezakona(ilinadležniTCSZPSSakoseradiostrancužrtvi),uzpratnjujednogodčlanovainternogtimanadležnogCSR-a.Akoipaknijeevidentirananikakvasigurnosnaprijetnja,transportžrtvedoskloništajeunadležnostiCSR-a.


Nakoninicijalnogintervjua,preliminarneprocjenaslučajaistavljanjamaloljetnežrtvetrgovinepodstarateljstvoCSR-a,žrtvasesmještausigurnukuću/skloništenajmanjeutrajanjuod30dana,štojezakonskiperiodrefleksijezažrtvetrgovineljudima.Poistekuperiodarefleksije,asistencijaćesenastavitiuskladusaindividualnimplanomreintegracije.Kadaseradiopunoljetnimžrtvama,nakonprocjenesigurnosti irizikazažrtvu,onasesmještausigurnukuću.Smještajusigurnukućumožeuslijeditisamouslučajudobrovoljnogpristankažrtvekadaseradiopunoljetnimosobama.SmještajžrtvetrgovineljudimaćeseizvršitiujednoodskloništakojimarukovodeovlašteneNVO,zavisnoodtogadaliseradiožrtvistrancuilidržavljaninuBiH.StranacžrtvatrgovineljudimamožebitismještenuskloništakojimarukovodeNVOkojeimajupotpisanProtokolsaMinistarstvomsigurnostiBiH,kojejenadležnozapitanjastranacauBiH.ŽrtvadržavljaninBiHmožebitismještenauskloništakojimarukovodeNVOkojeimajupotpisanProtokolsaMinistarstvomzaljudskapravaiizbjegliceBiH,kojejenadležnozapitanjaBiHdržavljanažrtavatrgovineljudimauBiH.

Akopunoljetnažrtvaželinapustitiskloništeubilokojemtrenutkurehabilitacije,onatomožeučinitinavlastitizahtjev.Maloljetnažrtvamoženapustitiskloništesamonazahtjevstaratelja.Akoipakinternitimodlučidajesmještajuskloništeunajboljeminteresužrtve,tosemožeobavitiubilokojedobadanainoći.SmještajuskloništevršivoditeljslučajanadležnogCSR-akadaježrtvaidentificiranauovojustanovi.SmještajsevršinaosnovudokumentacijekojujeneophodnodostavitinadležnojNVOuštoskorijemrokuodtrenutka identifikacije,auciljuštobržeg iadekvatnijegzbrinjavanjažrtve.Dokumentacijasedostavlja isključivo ličnoprilikomsmještajažrtvetrgovine.Skloništepredstavljaoblik sigurnog privremenog zbrinjavanja. Smještaj u sklonište se ne vrši radi osiguranja trajnogboravka.

26


Imajućiuvidudasumaloljetna licanajviše izložena trgovini ljudimauBiH,CSRpredstavljaključnu institucijukoja će zastupati i štititi pravamaloljetne žrtve.Usljed toga je veomavažnodanjegova saradnja i komunikacija sa ostalim institucijama u procesu asistencije žrtvama budepravovremena,jasna,dvosmjernaiefikasna.

CSR imaosnovnuuloguupostupku ispitivanjamaloljetne žrtve i njegovauloga, kaoorganastarateljstva, je osiguranje adekvatnog tretmana maloljetne žrtve trgovine ljudima tokom svihpostupakakojićesevoditiupoliciji,tužilaštvuinasudu.Imenovanistarateljtrebabitiprisutantokomsvakog razgovora kojeg sa maloljetnom žrtvom vode policijski i drugi službenici, pri čemu trebaosigurati zaštitu privatnosti i identiteta žrtve. CSR će dati stručnomišljenje policiji o sposobnostimaloljetnežrtvezadavanjeiskaza,tenadležnomtužilaštvuisuduosposobnostimaloljetnežrtvedasvjedoči.

Psihološka pripremamaloljetne žrtve za davanje iskaza je obaveza nadležnogCSR-a. Ako jedijetesmještenousigurnukućukojanijeuistojopćinikaoinadležnicentar,pripremazasvjedočenjećeseorganiziratiukoordinacijisavoditeljemslučajauNVO-u.

Nakonsmještajažrtveusigurnukuću,voditeljslučajauCSR-uostajeukontaktusanadležnimvoditeljemslučajauNVO-uradiučešćauizradiplanovareintegracije,rehabilitacijeiresocijalizacije,razmjene informacijaoslučaju,planiranjaneophodnih intervencija,praćenja tokarehabilitacije, tepružanjapodrškežrtvitrgovine,posebnokadaseradiomaloljetnimosobama.

Kakosevećinaspomenutihprocesarealiziratokomboravkažrtveuskloništu,izuzetnojevažnasaradnjaikomunikacijavoditeljaslučajaizCSR-aiNVO-atokomcjelokupnogprocesazbrinjavanjaipomoći,jerćesejedinonatajnačinosiguratiadekvatnaresocijalizacijažrtve.

Privremenistarateljusvimfazamaprocesaimaodgovornostdazastupaištitipravamaloljetnežrtveipunoljetneosobekojojjestarateljpobilokojemosnovu.

Ulogaprivremenogstarateljajeda,tokomcjelokupnogprocesaasistenciježrtvi,pravovremenokomunicirasanadležniminstitucijamaiobavještavaih–ilitražinjihovangažman,pomoćisavjetpriorganizacijiaktivnostineophodnihuprocesuasistenciježrtvi.


Tokom smještaja žrtve, sve nadležne institucije i organizacije zajednički pripremaju planreintegracije.Ovajplanuključujeplanoverehabilitacije,repatrijacijeiresocijalizacije.Kadasuupitanjustrancižrtvetrgovineljudima,ovajplanuključujerehabilitacijutokomboravkauBiHirepatrijacijuu zemljuporijekla.Kada se radiodomaćimžrtvama,ovajplanobaveznouključuje rehabilitaciju iresocijalizaciju, a u slučajevima povratka žrtava državljana BiH iz inostranstva u BiH kao zemljuporijekla,sačinjavaseiplannjihoverepatrijacijeuBiH.

Najoptimalniji standardkoji semožeprimijeniti kakobi se žrtva trgovine trajno zbrinula jepriprema individualnog plana reintegracije za žrtvu. Žrtvi je neophodna pomoć tokom realizacijeindividualnogplana.Potrebno jepratitiodvijaju li seaktivnostikapostizanjupostavljenogcilja.Uovomplanuaktivnostisumeđusobnopovezaneodprvepodrške,prekoterapijskograda,dotrenutkakadaježrtvadovoljnoosnaženaispremnazakreiranjeplanarepatrijacijeiliresocijalizacije.


Oveaktivnosti seprovodenakon ili tokomprocesarehabilitaciježrtve,koji seu tomslučajunastavlja u zemlji porijekla. Repatrijacija predstavlja aktivnost koja se provodi za strance žrtveidentificiraneuBiHkojisetomprilikomvraćaju-repatrirajuusvojezemljeporijekla,odnosnozažrtvedržavljaneBiHkojesuidentificiranekaotakveuinostranstvu,tesevraćajuuBiHkaosvojuzemljuporijekla.

27

Kadaseradiodomaćojžrtvitrgovineljudima,postupakrepatrijacijeseprovodisamouslučajudajedržavljaninBiHidentificirankaožrtvatrgovineudrugojzemlji,pričemuserepatrijacijatakveosobevršiuBiHkaozemljuporijekla.

CSR tokom procesa repatrijacije treba ostvariti komunikaciju i razmjenu podataka sa svimakterimauključenimuprocespovratkažrtveuzemljuporijekla,sciljemnjenogadekvatnogprihvata,zbrinjavanja i pomoći. Pri tome CSR treba ostvariti kontakt i sa nadležnim centrima za socijalniradu inostranstvu,sciljemutvrđivanjaokolnostiukojima ježrtvatrgovana,mogućeumiješanostiporodice u proces trgovine, zdravstvenog i psihičkog stanja žrtve, uslovima povratka, potrebe zapratnjom,potrebezaprivremenimsmještajempopovratkuisl.VoditeljslučajauCSR-utakođerimaobavezu saradnje sa nadležnim zaposlenim uMeđunarodnoj organizaciji zamigracije (IOM), radisačinjavanjaindividualnogplanarepatrijacijekojiuključujeorganizacijuprocesaputovanjaipratećudokumentaciju.

TokomcjelokupnogprocesarepatrijacijeizuzetnojevažnodavoditeljslučajauCSR-uinformiražrtvuoprovođenju svihplaniranih aktivnosti u cilju održavanjaosjećaja sigurnosti i povjerenjauprocesu,ikaonužanpreduslovnastavkarehabilitacijeiresocijalizacijepopovratkuuzemljuporijekla.Nerijetko je neophodnoda se tokom cijelog procesa repatrijacije osigura kontinuiranapsihološkapomoćizaštita,štojeopetulogavoditeljaslučajauCSR-u.


Resocijalizacijapodrazumijevaprocesosnaživanjažrtavazadostojanstvenpovratakudruštvenusredinunakonviktimizacijeinjihovoosposobljavanjezadaljnjiživotirad.Utesvrhesezajednosažrtvomsačinjava iprovodi individualniplan resocijalizacijekoji ćežrtviomogućiti trajnipovratakudruštvo iegzistencijuunjemu.Prilikomsačinjavanjaplana, izuzetno jevažnodavoditelj slučajau CSR-u i ostali učesnici u procesupružanja pomoći žrtvi koji učestvuju u izradi planadodetaljarazradesvakidioplanaipredvidemogućepreprekeunjegovojrealizaciji.CSRusaradnjisnadležniminstitucijamadonosikonačnuodlukuoresocijalizacijižrtve,kojanemorauvijekzavisitiodokončanjasudskogpostupka.

3.5. Vođenje predmeta u slučaju trgovine ljudima

ProtokolomopostupanjuCSR-apredviđeno jeosnivanje internih timovazazaštitu,pomoć ipodrškužrtvamatrgovineljudima.Internitimsesastojiodnajmanjedvačlana,apopotrebiiviše.Jedanodčlanova internog timavršidužnostvoditelja tima.Dužnost iobavezavoditelja tima jedakoordiniraradčlanovatima,vodievidencijuožrtvamatrgovineljudima,obavještavaostalenadležneinstitucijeokonkretnimslučajevimatrgovineljudima,tedabudeustalnojvezisamonitoringtimomiostalimnadležnim institucijama,državnim i entitetskim.Članove internog tima imenujedirektorCSR-aizsastavastručnogosobljacentra.Internitimčinenajmanjejedandiplomiranisocijalniradnikidiplomiranipsiholog.Popotrebi,usastavtimauključujeseidiplomiranipravnik.UkolikoCSRneposjedujenavedenekadrove,možeseobratitimonitoringtimukojićepreuzetibriguožrtvitrgovineljudima.InternitimjeodgovorandirektoruCSR-azasvojrad.

Kada je primljena informacija o postojanju žrtve trgovine ljudima, u okviru internog timaimenujesevoditeljslučajakojićedaljebitiodgovoranzakonkretanpredmet.Voditeljslučajaobavljainicijalniintervjusažrtvomtrgovineljudima.Akoseradiomaloljetnojžrtvitrgovineljudima,njojćesebezodlaganjaprivremenopostavitistarateljzaposebanslučaj.Maloljetnažrtvatretiratćesekaodijetebezroditeljskogstaranjabezobzirananjegovporodičnistatus.Ukolikopostojisumnjaudobžrtvetrgovineljudima,snjomćesepostupatikaosadjetetomdoksekonačnoneutvrdinjenadob.Akopostojidovoljnodokazadajeroditeljilistarateljučestvovaoutrgovinimaloljetnomžrtvom,CSRćeuskladusavažećimpropisimapokrenutipostupakoduzimanjaroditeljskogpravaprednadležnimsudom.

Nakon što je izvršena preliminarna procjena slučaja i utvrđeno da se radi o žrtvi trgovineljudima,stječuseuslovizadonošenjeodlukeooblikuzaštitežrtve.NajvažnijemjerekojeCSR,kaoorgan starateljstva,mora odrediti u smislu zaštite žrtve jesumjere porodičnopravne intervencije,

28

oblike i mjere socijalne zaštite, te usluge socijalnog rada. CSR također osigurava i druge oblikesocijalnezaštite iuslugekojesemogudobitiuustanovamazazbrinjavanje.Oblicisocijalnezaštitepodrazumijevajuifinansijskupodrškužrtvi,maloljetnojžrtviinjenojporodici.

Uslugesocijalnograda,unajširemsmislu,podrazumijevajudaćežrtvainjenaporodicadobitisavjetodavno-terapijskuuslugusasvrhompružanjapomoćiuprevazilaženjuteškoćailiublažavanjuposljedicatrgovineljudima.

Kadajeupitanjumaloljetnažrtvatrgovineljudima,primarnauslugasocijalnogradaseogledaupostavljanjustarateljazaposebanslučajirješavanjusmještajamaloljetnežrtve.CSRpredstavljavodećuinstituciju za prevenciju, otkrivanje i rješavanje svih oblika nasilja nad djecom, te tako predstavlja ključnuinstitucijuusuzbijanjutrgovineljudimauBiH,posebnotrgovinedjecomieksploatacijedjece,zbogčegaimaobavezudasvojeaktivnostiusmjeriinaotkrivanjeslučajevatrgovineljudima.TokomsvakodnevnogradaCSRimaobavezuuočavatiraznerizičnesituacijeukojimasemoguidentificiratiisituacijekojeupućujunasumnjudasuupitanjuosobekojesuizloženeilimogubitiizloženerizikutrgovineljudima,kaoštosu:

- djeca izložena nasilju u porodici i vaspitno zanemarena djeca, koja predstavljaju visokorizičnugrupuizloženuaktivnostimatrgovacaljudima,

- svakodnevneaktivnostipraćenjaporodica,vršenjanadzoranadispunjavanjemroditeljskihobavezanaddjecom,

- prikupljanjepodataka iutvrđivanjeporemećajauporodičnimodnosimakojiutječunanormalanrastirazvojdjetetauporodici,

- utvrđivanjenegativnihutjecajaokolinekojimajedijeteizloženoutakvimsituacijama.

Uopisanimidrugimsličnimsituacijamaobavezasocijalnogradnikajedjelovatipreventivnoispriječitimogućutrgovinutimdjetetom,odnosnonjegovueksploataciju,takoštoćeprimijenitimjereporodičnopravnezaštiteiznadležnostiorganastarateljstva.Kadasocijalniradnikevidentiratakvuporodicu/dijete,neophodnojedaotomeizvijestičlanoveinternogtima,kakobisesačinioplandjelovanjaipreduzelepreventivneradnjekojećedoprinijetismanjenjurizičnih faktora trgovine ljudimazaspomenutodijete,porodicu iciljanupopulacijuuopće.ZaposleniuCSR-uuokvirusvojihsvakodnevnihaktivnostimogudoćidoinformacijeiliostvaritikontakt sa potencijalnom žrtvom trgovine ljudima, kako djetetom tako i punoljetnom osobom. Utakvimsituacijama,ukolikopostojiosnovanasumnjadajenekožrtvatrgovineljudima,preduzimajuse koraci opisani pod Intervencije.

Kadaseradiomaloljetnicima,ukolikopostoji sumnjadaseradiožrtvi trgovine ljudima, sadjetetomćesepostupatikaosažrtvomdoksenedokažesuprotno.Uslučajusumnjedaseradiodjetetužrtvi,izuzetnojevažnoimatinaumučinjenicudajepristanakžrtvedjetetananamjeravanueksploatacijunevažan,jerseradiodjetetukojenijeustanjudasamodonosiovakveisličneodluke.

Ukolikoseradiopunoljetnojosobi,potrebnojedaseonasamaidentificira,odnosnopojasnioblik eksploatacije kojem je bila izložena tokom određenog perioda, kako bi dobila status žrtve.Neophodno je napomenuti da je identifikacija potencijalnih žrtava kontinuiran proces koji se, poprirodikrivičnogdjelatrgovineljudima,dešavausvakodobadanainoći,24satadnevno.Kakoje,prilikom identifikacije i zbrinjavanja u većini slučajeva neophodan angažman socijalnog radnika,izuzetnojevažnodaslužbeniciCSR-a,posebnočlanoviinternogtima,bududostupniispremnizaradsapotencijalnimžrtvamatrgovineljudima24satanadan.

Uslučajupostojanjaosnovanesumnjedaseradiožrtvitrgovineljudima,auciljuidentifikacijepotencijalne žrtve, socijalni radnik-voditeljpredmeta ćeobaviti razgovor/intervju sa tomosobom,posebnovodeći računada izbjegavasekundarnuviktimizaciju,da jesasluša,ninakojinačin jenepovrijedi,upoznajesanjenimpravimaiobavezama,osigurajojanonimnostipovjerljivostislično.

Voditelj predmeta uspostavit će odnos uzajamnog povjerenja sa žrtvom trgovine ljudima.Naročitojepotrebnovoditiračunaouzrastužrtve,koristitirječnikprilagođenžrtvi,tepustitižrtvudasamaispričadešavanjaidogađajeuvezisaokolnostimaukojimajepronađena.Voditeljpredmetanesmijeinsistiratinadetaljimavezanimzaviktimizacijužrtve,negoćeobavitirazgovoropćegsocijalnogkaraktera, uz obrazloženje da žrtva treba obaviti razgovor sa psihologom i psihijatrom, odnosnodječijimpsihologomilipsihijatrom,kojiupravilutrebajubitiistogspolakaoižrtva.

29

Nakon inicijalnog intervjuapristupasepreliminarnojprocjeni slučaja.Nakonštoseprikupeinformacijevezanezakonkretanslučaj,onećeserazmijenitisaostaliminstitucijamauključenimurješavanjeslučaja,tećesezajednosanjimaizvršitipreliminarnaprocjenaslučaja.Ovaaktivnostmožebitiobavljenaorganiziranjemzajedničkogsastankailinekimdrugimvidomkomunikacije.

PostupakpočetneprocjeneodređujeiProtokolzadaljnjiradsažrtvomtrgovineljudima.IpakCSRnemoženastupatisamostalnouprocesuprocjene,teprimjenjujetimskiradiuspostavljasaradnjusadrugiminstitucijamaiprofesionalcimaudijagnostičkompostupku.CSRjeobavezanvoditiračunaotomedaliježrtvatrgovineljudimaadekvatnozaštićenaodopasnostipoživotizdravlje,kaoidalijepotrebnaintervencijaostalihslužbikakobisežrtvazaštitila.Sveinformacijedokojihsedođeufaziprocjeneslučajaobrazlažuseupisanojformi.CSRće,nakonštodobijeinformacijeopredmetu,provjeritidalijeslučajranijebioevidentiran,prikupitidodatneinformacije,izvršitiprocjenuslučaja,pomoćidaseosigurajudokaziozlostavljanju,utvrditiraspoloživeresursezapomoćizaštitužrtve,procijenitikojesuintervencijeneodložne,odnosnopripremitiindividualniplanzaštitežrtvezaperiodrefleksijeutrajanjuod30dana.Žrtvajeobaveznoupoznatasaovimindividualnimplanom,aukolikotookolnostidozvoljavaju,žrtvaćeiučestvovatiuformiranjuovogplana.

ProcjenaslučajakojuvršinadležniCSRpripremasenakonštostručniradnicicentrapripremedetaljanizvještaj(socijalnuanamnezu).Tokrazmjeneinformacijameđuakterimadirektneasistenciježrtvamatrgovineljudimareguliranjeispomenutimpravilnikomipravilima.PrijavljivanjeslučajevažrtavatrgovineljudimastranihdržavljanaižrtavadržavljanaBiHserazlikuje,pričemusesvislučajevistranih državljana žrtava isključivo prijavljuju nadležnom TC-u SZPSS odmah po identifikaciji, aslučajevižrtavadržavljanaBiHseprijavljujunadležnojpolicijskojslužbi.UnemogućnostikontaktiranjaSZPSS,kontaktirasenadležnapolicijskaslužba.

CSR,kaoisveostalenadležneinstitucijeiovlašteneorganizacije,pravnaifizičkalica,uslučajuidentifikacije potencijalne žrtve trgovine ljudima dužan je bez odlaganja obavijestiti nadležnuinstituciju.Prijavainformacijeožrtvitrgovineljudimaupućujeseisključivokovertiranompošiljkomili kurirskom dostavom.

Sve nadležne institucije u BiH, organizacije, fizička i pravna lica koja dođu u kontakt samaloljetnomžrtvomtrgovineljudimadužnisubezodlaganjaobavijestitinadležniCSR.Kadaseradiopunoljetnojžrtvitrgovineljudima,CSRćebitiobaviještensamouzpristanakžrtve,odnosnosamouslučajevimakadaseradiopunoljetnojžrtvikojajenedovoljnomentalnorazvijenailijojjeoduzetaposlovna sposobnost.

PrijavailiinformacijaožrtvitrgovineljudimamožebitidostavljenaCSR-upismenim,usmenim,telefonskimilielektronskimputem.Uslučajuprijemaprijave,odnosnokadajeCSRprimioinformacijuomogućojžrtvi,obavezanjesanadležnomslužbomizvršitiprocjenu.

Prilikomprimanjaprijaveožrtvitrgovineljudimapotrebnojevoditiračunaopovjerljivostiizaštitipodataka,odnosnopostupatisainformacijamauskladusaZakonomozaštitiličnihpodataka.StručniradnikCSR-akojiradiuprijemnomodjeljenjuilibilokojidrugislužbenikCSR-adužanje,bezdodatnihpitanja,uputitistrankukojaprijavljujeslučajtrgovineljudimajednomodčlanovainternogtimailidirektoruCSR-auslučajunedostupnostitima.PredmettrgovineljudimauCSR-ućesevoditikaostrogopovjerljiv,apristup informacijama imatćesamodirektor i članovi internog tima,kao istručnisaradnicikoji sepopotrebiuključujuurad tima.DirektorCSR-aseuključuje i informiraoslučajužrtvetrgovineljudima,alineučestvujeudirektnojasistencijižrtvi.

3.6. Izbor rješenja za žrtve kada je slučaj zaključen

Slučajsezaključujenakonzavršenogprocesarepatrijacije(zastranežrtve)izavršenihprocesarehabilitacije i resocijalizacije. Žrtvamože izraziti želju da trajno napusti sklonište u određenomtrenutku rehabilitacije, što ćebiti ispoštovanou skladu sa zakonskimuslovima.Pri tome jevažnoupoznatižrtvusačinjenicomdaseonaodričepravanazbrinjavanjeiostalevidovepomoćikojijojzakonskipripadajukaožrtvitrgovineljudima.PunoljetnaBiHžrtvatrgovineljudimamoženapustitisklonište bez pratnje, nakon što su o njenom odlasku obaviještene sve nadležne institucije, pod

30

uslovomdajenjenoboravištepoznatopolicijiitužilaštvuuslučajupotrebedavanjaiskazausudskompostupku.MaloljetnaBiHžrtvamoženapustitiskloništesamonapisanizahtjeviuprisustvuzakonskogstaratelja,uzpoštovanjegorespomenutihuslovaotpusta.NapominjemodaćeCSR,krozranijeopisanepostupkeiusaradnjisdrugimakterimadirektneasistencije,utvrditiodgovornostroditeljailistarateljazasituacijuukojojsedijetenašlo,teprocijenitikojijenajboljioblikzbrinjavanjadjetetanakonizlaskaizsigurnekuće.Stranacžrtvamoženapustitiskloništesamouzpristanaknadležnihinstitucija(SZPSS,policija i tužilaštvo,eventualnoCSR),pododređenimuslovima iuslučajevimareguliranogstatusaboravka.Žrtvastranacmoženapustitiskloništesamoupratnjislužbenikanadležneinstitucijekojajeizvršilasmještajžrtveusklonište.Ubilokojemodspomenutihslučajeva,žrtveipratiocisudužnipotpisatidokumentacijuonapuštanjuskloništanavlastitizahtjev.

3.7. Problemi i ograničenja centara za socijalni rad

Centrizasocijalniradsuinstitucijeosnovanenanivoulokalnesamouprave,anjihovnačinradaiciljnegrupekorisnikareguliranisuprvenstvenoentitetskimzakonimaosocijalnojzaštitiiZakonomosocijalnojzaštitiBrčkoDistriktaBiH.Usmisluspomenutihzakona,socijalnazaštitajeorganiziranadjelatnostusmjerenanasuzbijanjeiotklanjanjeuzrokaiposljedicastanjasocijalnepotrebeusvimoblastimadruštvenogživotairada,ipružanjepomoćigrađanimainjihovimporodicamakadasenađuu takvom stanju. Socijalnompotrebomsmatrasestanjeukojemjegrađaninuiliporodicineophodnapomoću cilju savladavanja socijalnih teškoća i zadovoljavanja životnihpotreba.Porednavedenog,stanjemsocijalnepotrebesmatraseipsihofizičkostanjepojedincailidrugirazlozikojisenemoguotklonitibezpomoćidrugoglica.

Usluge socijalnog rada su definirane spomenutim zakonima i podrazumijevaju sljedećeaktivnostiCSR-a:

Preventivnadjelatnost,Dijagnostika,Tretmanisavjetodavno-terapijskiradzasnovannaprimjenistručnihinaučnihsaznanjau

ciljupružanjastručnepomoćipojedincima,porodicamaidruštvenimgrupamadarješavajusvoježivotneteškoće,

Pomoću organiziranju lokalnih i drugih zajednicada sprečavajuprobleme i ublažavajuposljedice.

Pored spomenutih zakona koji u BiH uređuju socijalnu zaštitu, CSR kao organ starateljstvaimadužnostiiobavezedasestaraozaštitinajboljeginteresadjecekaoposebnoranjivekategorijepropisaneporodičnimzakonima.Važećiporodičnizakonikaomehanizmezaštitenajboljeginteresadjetetapredviđajusljedećemjere:

Pojačannadzornadvršenjemroditeljskogprava,Oduzimanjeroditeljskogprava,Postavljanjestaratelja,Postavljanjestarateljazaposebanslučaj.

Ukolikopostojisumnjadajeroditeljučestvovaoutrgovinidjetetom,CSRćeobaveznoprimijenitijednu od gore navedenih mjera. Organ starateljstva je dužan po službenoj dužnosti preduzimatipotrebnemjereradizaštitepravainajboljeginteresadjeteta,anaosnovuneposrednogsaznanjailiobavještenja.Mjesnanadležnostorganastarateljstvaodređujesepremaprebivalištu,aakoseononemožeutvrditi,premaboravištudjetetakojegtrebastavitipodstarateljstvoilikojemtrebaimenovatiposebnogstaratelja.KadaseasistiradjetetukojenijedržavljaninBiH,todijetećeuživatiistapravanabriguizaštitukaoidjecakojasudržavljaniBiH.Nakonštojedijetestranacsmještenousklonište,mjesnonadležanzaposlovesocijalnezaštitebitćeorganstarateljstvaumjestugdjeseskloništenalazi.

Pravni okvir u kojem se kreće CSR nedovoljno je širok i ne prepoznaje posebne socijalneslučajeve trgovine djecom.Međutim, određene praznine popunjene su Pravilima o zaštiti žrtava isvjedokažrtavagrađanaBiHkojiujednomodčlanovadijetežrtvutrgovineljudimatretirakaodijetebez roditeljskog staranja bez obzira na njegov porodični status, i to dok se dokaže da ne postojiodgovornostroditeljazaslučajtrgovanjadjetetom.

31

Također,postojiproblemnedovoljneopremljenostiCSR-akakomaterijalnim,takoiljudskimresursima. I ovaj problem je umanjen Protokolom o postupanju CSR-a tokomdirektne asistenciježrtvamatrgovineljudimananačindajepredviđenamogućnostderogacijenadležnostiiprebacivanjapredmetaonomCSR-ukojijeumogućnostidaadekvatnoasistiražrtvitrgovineljudima.

Kadajeriječofinansijskimproblemimatokomasistencije,anaročitosmještajažrtve,trebanaglasitidatroškovismještajažrtveipotencijalnežrtvetrgovineljudimapadajunateretnadležnihdržavnihministarstava.

Govoreći o ljudskim resursima CSR-a, neophodno je naglasiti da većina njih ne raspolažeosobljemkoje jeumogućnostiorganizirati interni timzaasistenciju žrtvama trgovine ljudima, alii da postoji potreba za stalnom edukacijom stručnih radnika u onim centrima koji imaju internetimove. Ipak, pored svih ograničenja, većina centara za socijalni rad u BiH, primjenjujući principmultidisciplinarnostiisaradnjesasvimnadležniminstitucijamaiorganizacijama,moćićeadekvatnoasistiratižrtvitrgovineljudima.

32

4. KOORDINACIJA I SARADNJA AGENCIJA ZA PROVOĐENJE ZAKONA SA CENTRIMA ZA SOCIJALNI RAD U SLUČAJEVIMA TRGOVINE LJUDIMA

PravilimaozaštitižrtavatrgovineljudimaisvjedokažrtavatrgovineljudimadržavljanaBosnei Hercegovine, kao i Pravilnikom o zaštiti stranaca žrtava trgovine ljudima utvrđeni su principi izajednički standardi rada koji se odnose na postupak identifikacije, organizaciju zaštite i pomoći,primarnuisekundarnuprevenciju,idrugapitanjaodinteresazažrtvetrgovineljudima,kaoinačinpostupanja organa i institucija na svimnivoima vlasti, shodnonjihovimnadležnostimaudomenusprečavanjaisuzbijanjatrgovineljudima(npr.nadležnostidakoordinirajuiliprovodeaktivnostinaprevencijiisuzbijanjutrgovineljudima,ilinadležnostizapružanjepomoćiizaštite).

Stimuvezi,definiranisuorganiiinstitucijekojemožemosmatratiakterimadirektneasistenciježrtvama trgovine ljudima. Ti organi i institucije su: državni koordinator za borbu protiv trgovineljudima i ilegalne imigracijeuBiH,Državnaagencija za istrage i zaštitu, InterpolBiH,Direkcija zakoordinacijupolicijskihtijelaBiH,Službazaposlovesastrancima,GraničnapolicijaBiH,TužilaštvoBiH,SudBiH,MinistarstvozaljudskapravaiizbjegliceBiH(AgencijazaravnopravnostspolovaBiH),Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo pravde BiH, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, teentitetske,BrčkoDistriktaBiH,kantonalneiopćinskeinstitucijeiorganizacijenadležneza:unutrašnjeposlove, socijalnu,porodičnu i zdravstvenuzaštitu,nauku i obrazovanje, raseljena lica i izbjeglice,gendercentri,sudoviitužilaštva.

Cilj takouspostavljenog sistemakoordinacije i saradnje jeosiguranje efikasne zaštite žrtavatrgovineljudimauskladusazakonimaidrugimpropisimatemeđunarodnimstandardimaozaštitiljudskih prava kroz primjenu jasno utvrđenih principa djelovanja (nediskriminacija i poštovanjeljudskih prava, zaštita privatnosti, zaštita najboljeg interesa djeteta, multidiscplinarni pristup itajnostpodataka),premačemusunadležneinstitucijeuBiHiovlašteneorganizacijeobavezneutokuprovođenja postupaka međusobno sarađivati u svim fazama postupka, razmjenjujući raspoloživeinformacijekakobizajedničkipronašlinajboljerješenjezapredmetnislučajtrgovineljudima.

U pogledu koordinacije i saradnje agencija za provođenje zakona sa CSR-om u slučajevimatrgovineljudimasagledatćemosljedećenadležnosti.

4.1. Opće informacije o nadležnostima

Ulogaagencijazaprovođenjezakonajeotkrivanjekrivičnihdjelatrgovineljudima,otkrivanjeiidentifikacijapočinilacatihkrivičnihdjela,prikupljanjematerijalnihdokaza,podnošenjeizvještajaopočinjenomkrivičnomdjeluipočiniocu,iprosljeđivanjenadležnomtužilaštvunaodlukuidaljnjepostupanje. U pogledu saznanja za postojanje radnji koje imaju obilježja krivičnih djela trgovineljudima,otkrivanježrtavatrgovineljudima,otkrivanjepočinilacatihkrivičnihdjelaznačajandoprinosradu policije daju centri za socijalni rad, zdravstvene ustanove, obrazovne institucije, NVO, ostaleslužbeimediji,kojipreduzimanjemnizaradnjiizsvojenadležnostidolazedosaznanjakojaurazmjenisapolicijomimajuzaciljsprečavanjeiotkrivanjeovihkrivičnihdjela.

AgencijezaprovođenjezakonauBiHkojeimajunadležnostzaborbuprotivtrgovineljudimaorganiziranesunasljedećinačin:

UokviruMinistarstvasigurnostiBiH,poredOdsjekazaborbuprotivtrgovineljudimaiSektoraza imigraciju, koji imaju nadležnosti za djelovanje u borbi protiv trgovine ljudima, djeluju i četiriagencije za provođenje zakona koje svakodnevno preduzimaju aktivnosti borbe protiv trgovineljudimausklopusvojihnadležnosti,atosu:

- Državnaagencijazaistrageizaštitu(SIPA),- GraničnapolicijaBiH,- Službazaposlovesastrancima,- Direkcijazakoordinacijupolicijskihtijela.

33

AgencijezaprovođenjezakonasuisljedećeagencijenanivouentitetaiBrčkoDistriktaBiH:

- FederalniMUP/Federalnaupravapolicije,- Kantonalnaministarstvaunutrašnjihposlova,- MUPRepublikeSrpske,i- PolicijaBrčkoDistriktaBiH.

4.1.1. Državna agencija za istrage i zaštitu – SIPA

SIPAjenadležnazasprečavanje,otkrivanjeiistragukrivičnihdjelaiznadležnostiSudaBiH,aposebno:organiziranogkriminala,terorizma,ratnihzločina,trgovineljudimaidrugihkrivičnihdjelaprotivčovječnostiivrijednostizaštićenihmeđunarodnimpravom,teteškogfinansijskogkriminala.

U organizacionoj strukturi SIPA-e su sljedeće jedinice: Kabinet direktora, Kriminalističko-istražni odjel, Finansijsko-obavještajni odjel, Centar za istraživanje ratnih zločina, Odjel za zaštitusvjedoka,Odjelzaunutrašnjukontrolu,Jedinicazaspecijalnupodršku,Službazaoperativnupodršku,Službazaadministracijuiunutrašnjupodršku,Službazamaterijalno-finansijskeposlove,regionalniurediBanjaLuka,Mostar,SarajevoiTuzla.Kriminalističko-istražniodjel(KIO)radinasprečavanju,otkrivanjuiistraživanjukrivičnihdjelaiznadležnostiSudaBiH,pronalaženjuihapšenjupočinilacakrivičnih djela i njihovom dovođenju tužiocu, pod nadzorom, po nalozima tužioca, u skladu saZakonomokrivičnompostupkuBiH.KIOpružaoperativnupomoćFinansijsko-obavještajnomodjelu,prikupljaobavještenja ipodatkeokrivičnimdjelima,prati ianalizirasigurnosnusituaciju ipojavekoje pogoduju nastanku i razvoju kriminala, organizira i obavlja kriminalističko-stručne poslove.UnutrašnjeorganizacionejediniceusastavuKIOsu:OdsjekzaborbuprotivterorizmaitrgovineABHO(atomsko-biološko-hemijskim oružjem); Odsjek za sprečavanje i otkrivanje finansijskog kriminalai korupcije; Odsjek za sprečavanje i otkrivanje organiziranog kriminala; Odsjek za sprečavanje iotkrivanjekriminalauvezisatrgovinomljudima;Odsjekzasprečavanjeiotkrivanjekriminalauvezisaopojnimdrogama;Odsjekzasprečavanjeiotkrivanjekriminalauvezisaostalimkrivičnimdjelima;Odsjekzakriminalističko-obavještajneposlove.OdjelzazaštitusvjedokaobavljaposloveizadatkeuskladusaZakonomoprogramuzaštitesvjedokauBiHidrugimpropisimauBiHozaštitisvjedoka,sciljemdaseosiguraefikasnazaštitasvjedokaprije,utokuinakonkrivičnogpostupka,kakobisesvjedokuomogućiloslobodnoiotvorenosvjedočenjeukrivičnompostupkupredSudomBiH.OdjeldonosiodlukeiprovodisvemjerekojeseodređujuuvezisastranimsvjedocimauBiHuskladusasporazumomiliangažmanomsklopljenim izmeđuBiH istranedržaveuvezisazaštitomsvjedoka,unapređuje saradnju i razmjenjuje informacije sa određenimNVO-ima, državnim organima, kao istranimdržavnimorganimaimeđunarodnimorganizacijamanadležnimzazaštitusvjedoka.

Regionalni ured Banja Luka vrši poslove i zadatke u zoni svoje nadležnosti koja obuhvatapodručja:MUP-aUnsko-sanskogkantonaicentarajavnebezbjednostiBanjaLukaiDobojuRS.

RegionalniuredMostarvršiposloveizadatkeuzonisvojenadležnostikojaobuhvatapodručja:MUP-ovaHercegovačko-neretvanskog, Zapadnohercegovačkog i Livanjskog kantona i Centra javnebezbjednostiTrebinjeuRS.

RegionalniuredSarajevovršiposloveizadatkeuzonisvojenadležnostikojaobuhvatapodručja:MUP-a Kantona Sarajevo, MUP-ova Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona, Bosansko-podrinjskogkantonaGoraždeipodručjeCentrajavnebezbjednostiIstočnoSarajevouRS.

RegionalniuredTuzlavršiposloveizadatkeuzonisvojenadležnostikojaobuhvatapodručja:BrčkoDistriktaBiH,MUP-ovaPosavskogiTuzlanskogkantonauFBiH,teCentrajavnebezbjednostiBijeljina u RS.

Uregionalnimuredima,usastavukriminalističko-istražnihodsjekapostojetimovizasprečavanjeiotkrivanjekriminalitetauvezisatrgovanjemljudima.

34

4.1.2. Granična policija BiH

Granična policija BiH je strukturirana s ciljem osiguravanja koordinacije svih aktivnosti nacentralnom,regionalnomi lokalnomnivoutakodapruživisokospecijaliziraneuslugepotrebnezaizvršenje zadataka iz svoje nadležnosti, kao i da osigura razmjenu informacija između centralnih,regionalnih i lokalnihnivoaorganizacionih jedinica,aonesu:Glavniured, terenskiuredi, jedinice,Centralni istražni ured, specijalizirane jedinice, Centar za obuku i ostale organizacione jedinicedefiniranePravilnikomounutrašnjojorganizaciji.

GraničnapolicijaBiHjenadležnazaprovođenjeZakonaograničnojkontroli;provođenjeZakonaokretanju iboravkustranaca i azilu; sprečavanje,otkrivanje i istraživanjedjelakoja supropisanakrivičnimzakonimauBiHkadasutakrivičnadjelausmjerenaprotivsigurnostidržavnegraniceiliprotivizvršenjaposlovaizadatakaGraničnepolicijeBiHikadasetakrivičnadjelamorajugonitiuskladusaodredbamaozloupotrebijavnihispravakojeslužekaodokazidentiteta,oputnojispraviiobaveziposjedovanjavize,teodredbamaokretanjuiboravkustranacaiaziluukolikosupočinjenaprilikomprelaskagraniceilisudirektnovezanazaprelazakdržavnegranice.

4.1.3. Služba za poslove sa strancima

SlužbazaposlovesastrancimajeupravnaorganizacijausastavuMinistarstvasigurnostiBiHsaoperativnomsamostalnošćuzavođenjeposlovairješavanjepitanjaizsvojenadležnosti,osnovanaradi obavljanja administrativno-upravnih i inspekcijskihposlovapropisanihZakonomokretanju iboravkustranaca i azilu.Njenaosnovna funkcija jeupravljanjemigracijamanaprostoruBiH,aodizuzetnog je značaja za borbuprotiv organiziranog kriminala, krijumčarenja, ilegalnih imigracija itrgovineljudima.UsastavuSlužbeješesnaestterenskihcentarakojiobavljajuposloveiznadležnostioveslužbe.

4.1.4. Federalni MUP / Federalna uprava policije

U sastavu Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova djeluje Federalna uprava policijekoja obavlja operativne poslove policije iz nadležnosti Ministarstva. U sastavu ove uprave jeSektor kriminalističkepolicije koji radi na sprečavanju i otkrivanju krivičnihdjela organiziranog imeđukantonalnogkriminala,kaoiterorizma,neovlaštenetrgovinedrogom,korupcijeipranjanovca,kompjuterskogkriminala,otkrivanjuidokumentiranjukrivičnihdjelaprotivčovječnostiivrijednostizaštićenihmeđunarodnimpravom;pronalaženjuihvatanjupočinilacanavedenihkrivičnihdjela,tenjihovomprivođenjunadležnimorganima.USektorudjelujeOdjelzaborbuprotivmeđukantonalnogkriminalakojiusvomsastavuima:Odsjekzaimovinskedelikte,Odsjekzakrvnedelikte,OdsjekzaborbuprotivtrgovineljudimaiseksualnedelikteiOdsjekzaratnezločine.

4.1.4.1. Kantonalnaministarstvaunutrašnjihposlova

Usastavu10kantonalnihministarstavaunutrašnjihposlova,odnosnoupravapolicije,djelujusektorikriminalističkepolicijeučijemsastavusu linije radakojesebaveproblematikomtrgovineljudima.

4.1.5. MUP Republike Srpske

UMinistarstvuunutrašnjihposlovaRSdjelujeUpravakriminalističkepolicijekojavršiposlovekontrole, nadzora i instruktivnog usmjeravanja rada svih organizacionih jedinica kriminalističkepolicije; vrši nadzor nad zakonitošću rada organizacionih jedinica na poslovima sprečavanja iotkrivanjakrivičnihdjela,pronalaženja ihvatanjapočinilacakrivičnihdjela iosiguranjapotrebnihdokazazauspješnovođenjekrivičnogpostupka;predlažemjere,određujerokoveiobavezecentarajavne bezbjednosti u oblasti kontrole naloženihmjera; prati realizaciju, predlaže sankcije imjereunapređenja; prati, proučava i analizira stanje, kretanje i pojavne oblike kriminaliteta i primjenukriminalističko-tehničkih metoda; usmjerava rad drugih organizacionih jedinica na poslovimakriminaliteta;preduzimamjerenaunapređenjuorganizacije,vršenjaposlovaipoboljšanjaefikasnostiusprečavanjuiotkrivanjukriminaliteta.UsastavuoveupravejeSlužbazasuzbijanjeorganizovanogkriminalaikorupcijekojaradiinaproblematicitrgovineljudima.UsastavuMUP-aRSješestcentarajavnebezbjednosti:BanjaLuka,Prijedor,Bijeljina,Doboj,IstočnoSarajevo,iTrebinje.

35

4.1.6. Policija Brčko Distrikta BiH

Policija Brčko Distrikta BiH je institucija Distrikta i operativno je samostalna u obavljanjusvihpolicijskihposlovapredviđenihzakonom.Stimuvezi,unutarpolicijesuutvrđeneunutrašnjeorganizacionejediniceinjihovenadležnosti.Saaspektaborbeprotivtrgovineljudima,najznačajnijajeJedinicakriminalističkepolicije,kojapodnadzoromnadležnogtužiocaorganizira,planira,preduzimaoperativne i druge mjere na otkrivanju krivičnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenihmeđunarodnim pravom, na otkrivanju i sprečavanju imovinskih delikata, krvnih i seksualnihdelikata,krivičnihdjelaorganiziranogkriminala i terorizma,krivičnihdjelaprivrednogkriminala ikorupcije,kaoisvihdrugihkrivičnihdjelapropisanihzakonodavstvomBiHiBrčkoDistriktaBiH,vršikriminalističko-obavještajneposlove,poslovekriminalističketehnikeikontradiverzionepreglede.

Imajući u vidu nadležnosti pojedinih agencija za provođenje zakona i utvrđene procedurekoordinacije i saradnjeupogledudirektneasistenciježrtvama trgovine ljudima,možeseuopćenodefiniratisljedeće:

a) Kadabilokojanadležnainstitucija,ovlaštenaorganizacijauBiH,tefizičkoilipravnoliceimajusumnjuilisaznanjedajenekaosobapredmettrgovineljudima,obaveznisuotomebezodlaganjaobavijestitiSIPA-uiTužilaštvoBiH.Obavještenjeosumnjiisaznanjemogusedostavitiientitetskimtužilaštvimaipoliciji.

Ukoliko su krivično djelo, izvršilac ili žrtva trgovine ljudima prijavljeni entitetskimpolicijamailitužilaštvima,araspoloživeinformacijeukazujunatodajeupitanjukrivičnodjelotrgovineljudima,entitetskepolicijeitužilaštvakaoipolicijaiTužilaštvoBrčkoDistriktaBiHdužnisuotomeobavijestitiTužilaštvoBiHidostavitisvuraspoloživudokumentaciju,auskladusanadležnostimaTužilaštvaBiHzagonjenjepočinilacakrivičnogdjelatrgovineljudimakojejepropisanoučlanu186KrivičnogzakonaBiH.

b) Svislučajevistranihdržavljanažrtava,poredSIPA-eiTužilaštvaBiH,prijavljujuseimjesnonadležnom TC-u SZPSS odmah po identifikaciji, u cilju osiguranja prihvata i smještaja,ukolikotoranijenijeučinjeno,ireguliranjastatusastrancauBiH.

c) S druge strane, policijske agencije u slučaju identifikacije potencijalne žrtve trgovineljudimadužnesubezodlaganjaizvršitiprijavljivanje,odnosnoobavijestitinadležniCSR.

Kadaseradiopunoljetnojžrtvitrgovineljudima,CSRćebitiobaviještensamouzpristanak

žrtve,odnosnosamokadaseradiopunoljetnojžrtvikojajenedovoljnomentalnorazvijenailijojjeoduzetaposlovnasposobnost.Zamaloljetneosobe,CSRseobavezno obavještavabezobziradaliseradiostrancuilidržavljaninuBiH.

4.2. Identifikacija žrtava trgovine ljudima – sistem i princip obavještavanja CSR-a

KonvencijaVijećaEvropeoakcijiprotivtrgovineljudima,kojujeBiHratificirala,nalažeda„svakastranapotpisnicaćeosiguratidaistrageilipodizanjeoptužnicezakrivičnadjelaustanovljenauskladusaovomkonvencijomnezaviseodprijaveilioptužbekojujepodnijelažrtvanezavisiodpodignutetužbeiliprijavežrtvetrgovine.“Tosvakakopretpostavljasveobuhvatnuiproaktivnuaktivnostorganai institucijačija jeulogadefiniranauborbiprotivtrgovineljudima,pričemutrebaimatiuvidudasigurnostidobrobitžrtvemorajubitinaprvomemjestu.

Tokomsvakodnevnograda,policijskislužbeniciimajuobavezuuočavatiraznerizičnesituacijeukojima semogu identificirati žrtve trgovine ljudima i situacijekoje ihupućujuna sumnjuda suu pitanju osobe koje su izložene ili mogu biti izložene riziku trgovine ljudima kao što su: osobeoštećenepočinjenimkrivičnimdjelima,zatimosobeuključeneukriminalneaktivnostikojeuključujuorganiziranu prostituciju, organizirano krijumčarenje migranata preko granice i svaku drugukriminalnu aktivnost koja uključuje eksploatacijsko ponašanje poput organiziranog prosjačenja iorganiziranogvršenjakrivičnihdjela,ilidjecaizloženanasiljuuporodiciivaspitnozanemarenadjecakojapredstavljajuvisokorizičnugrupuizloženuaktivnostimatrgovacaljudima.

36

Uopisanimidrugimsličnimsituacijama,obavezapolicijskihslužbenikajedjelovatiposlužbenojdužnostiispriječitimogućutrgovinuljudima,odnosnoeksploatacijuosoba,aosvimsaznanjimaiorelevantnimčinjenicamadokojihsudošliodmahobavijestitinadležnogtužioca.

Identifikacijapotencijalnežrtvetrgovinejeprocedurakojomseutvrđujedalijeosobabilažrtvatrgovineljudimainalazilaseusituacijitrgovineljudima,odnosnodalisejošuvijeknalaziutakvojsituaciji.

IdentifikacioniintervjuradiutvrđivanjastatusažrtveuBiHnajčešćeobavljajupolicijskislužbenicipodnadzoromnadležnogtužioca.Identifikacijasevršikrozjedanilivišerazgovorasapotencijalnomžrtvomtrgovine,teprikupljajućidrugedokazekojimaseutvrđujučinjeniceiprovjeravajuinformacijekojejepružilapotencijalnažrtvatrgovine.

Identifikacija se provodi poslije isteka perioda rehabilitacije i refleksije, a nakon što jepotpomognutaosobapristalanasaradnju.

Identifikaciona procedura i razgovor ne bi trebali započeti ako je potencijalna žrtva: jakouznemirenailitjeskobna;vidljivodeprimiranailiplače;vidljivoneprijateljskinastrojenailiagresivna;namjestugdjenijeosiguranaprivatnost;upotrebizamedicinskompomoći;tražipravnisavjet;tražiodgodurazgovorailigaodbija;poddejstvomnarkotikailidrugihopojnihsredstava;dijetečijistarateljnijeprisutanilijošnijedodijeljen.

Postupak identifikacije žrtve trgovine ljudimapotrebno je provoditi krozmultidisciplinarnoupoređivanje podataka i sintezom saznanja nadležnih institucija i ovlaštenih organizacija upredmetnomslučajukadase,zavisnoodosnovanostičinjenica,pokrećepostupakzaštite.

Upostupku identifikacije tokomvođenja razgovoraprovjerava se saglasnost i dobrovoljnostdavanjaizjaveiprihvatanjezaštiteodstranepunoljetneosobe.Ukolikopostojisumnjadaseradiožrtvitrgovineljudima,satakvomosobomćesepostupatikaosažrtvomdoksenedokažesuprotno.Uslučajusumnjedaseradiodjetetužrtvi,izuzetnojevažnoimatinaumučinjenicudajepristanakžrtvedjetetananamjeravanueksploatacijunebitan,jerdijetenijeustanjudasamodonosiodluke,tesesvakopostupanjepremadjetetukojesadržieksploatacijusmatratrgovanjemljudima.

Identifikacijom djeteta obavezno se pokreće njegova zaštita od strane punoljetne osobete zaštita u saradnji s centrom/službom za socijalni rad, roditeljem ili starateljem. Naime, kadapolicijski službenik evidentira slučajeveukojima sueksploatiranadjeca,neophodno jedao tomeobavijesticentar/službuzasocijalniradkakobisesačinioplandjelovanjaipreduzelepreventivneradnje(razgovoristručnapomoćroditeljimauciljuispunjavanjaroditeljskihdužnosti,postavljanjeprivremenogstaratelja,oduzimanjestarateljstva, izuzimanjedjeteta izporodice, iniciranjesudskihpostupakazazaštitupravadjeteta,rehabilitacijaporodičnihodnosaitd.),kojećedoprinijetismanjenjurizičnihfaktoratrgovineljudimazaspomenutodijete,porodicuiciljanupopulacijuuopće.

Ukolikoseradiopunoljetnojpotencijalnojžrtvi,potrebnojedasesamaidentificira,odnosnopojasni oblik eksploatacije kojem jebila izložena tokomodređenogperioda, kakobidobila statusžrtve.Ukolikoseodrasla,punoljetnaosobatokomrazgovorasapolicijskimslužbenikomizjasnidajojnekoograničavaslobodukretanja,zadržavajeprotivnjenevolje,zadržavanjeneličneisprave,dajeprotivnjenevoljeprisiljavanarad,prosjačenje,pružanjeseksualnihusluga,dajojuskraćujepravonazaraduilivršibilokakvudruguradnju,obavezapolicijskogslužbenikajeprovestipotrebneaktivnostinaobavještavanjutužiocauciljuidentifikacijekaopotencijalnežrtvetrgovineljudima,tepreduzetiinterventneradnjeusvrhunjenezaštiteizbrinjavanja.

Nadležne institucije i ovlaštene organizacije tražit će od zdravstvene ustanove nadležne zaprimarnuzdravstvenuzaštituicentrazamentalnozdravljeprocjenufizičkogipsihičkogstanjažrtveisvjedokažrtveprijeobavljanjasaslušanjailiintervjua.

Iz svega naprijed navedenog je evidentan multidisciplinarni pristup u definiranju sistemasaradnje nadležnih institucija i ovlaštenih organizacija tokom otkrivanja i identifikacije žrtava

37

trgovineljudima,ukojemsuutvrđeneobavezerazmjenjivanjasvihraspoloživihinformacijaožrtvamaradipružanjapomoći i zaštite,prikupljanja statističkihpodataka, izradeodgovarajućih izvještaja iinformacija,idrugapotrebnapitanjakojasuodznačajazarješavanjeslučajevatrgovineljudima.

UnavedenomsistemuznačajnaulogapripadaCSR-u,prevashodnozbognjegovemjerodavnostiu pogledu stručne asistencije agencijama za provođenje zakona kod ukazivanja pomoći žrtvi,provođenjaodređenihistražnihradnjiidr.,takodasemoguizdvojitisljedećiprincipiobavještavanja: Nezavisnooddobižrtve,uslučajuosnovanesumnjedaseradiožrtvitrgovineljudima,kontaktiraju

sesljedećenadležneinstitucije:

- Žrtva strani državljanin: obavještavaju se SIPA i Tužilaštvo BiH temjesno nadležan TCSZPSS.Mogućejeobavijestitiidrugepolicijskeagencijeitužilaštva.

- ŽrtvadržavljaninBiH:obavještavajuseSIPAiTužilaštvoBiH.Mogućejeobavijestitiidrugepolicijskeagencijeitužilaštva.

- Kada se radi o punoljetnoj potencijalnoj žrtvi trgovine ljudima, CSR ćebitiobaviještensamouzpristanakžrtve,odnosnosamokadaseradiopunoljetnojžrtvikojajenedovoljnomentalnorazvijenailijojjeoduzetaposlovnasposobnost.

- Maloljetna žrtva (stranac ili državljanin BiH): Obavezno se obavještavaju i nadležniregionalniuredSIPA-eimjesnonadležanCSR.OmaloljetnomstrancužrtviobavještavaseimjesnonadležаnTCSZPSS.

4.3. Stručna asistencija CSR-a agencijama za provođenje zakona

Socijalnompotrebomsmatrasestanjeukojemjegrađaninuiliporodicineophodnapomoćucilju savladavanja socijalnih teškoća i zadovoljavanja životnih potreba. Pored navedenog, stanjemsocijalnepotrebesmatrajuseipsihofizičkostanjepojedincailidrugirazlozikojisenemoguotklonitibezpomoćidrugeosobe.Sobziromnastepen traume ikršenja ljudskihpravakoježrtve trgovineljudimadožive, neophodno ih jeposmatrati kaoosobeu stanju socijalnepotrebe i u skladu s timpružitiimuslugesocijalnograda.

Uskladusameđunarodnimstandardimazazaštitu ljudskihpravautvrđenihmeđunarodnimdokumentima, te domaćim pravnim okvirom koji uređuje socijalnu zaštitu u BiH, CSR, kao organstarateljstva,imadužnostiiobavezedasestaraozaštitinajboljeginteresadjecekaoposebnoranjivekategorijepropisaneporodičnimzakonima.

Prema tome, ulogu i značaj CSR-a u odnosu na agencije za provođenje zakona u sistemukoordinacije i saradnje svih aktera direktne asistencije žrtvama trgovine ljudima najočiglednijemožemopredstavitioslikavanjemposebnostiupostupanjusadjecom.

Razgovorsadjetetomtrebabitipažljivopripremljenjerzauspješankrivičnipostupakpredsudomizjavasvjedokamožebitiodpresudnogznačaja.Zbogtogajepotrebnodaseusudskimpostupcima,kadasudjecaupitanju,razlikujeistražno-forenzičkirazgovorkojegobavljajuprofesionalci–najčešćevještaci–odrazgovorakojegobavljajupolicijskislužbeniciilitužiociikojemobaveznoprisustvujuroditelji/staratelji i socijalni radnik.Ovaj razgovormožebiti vođenbez znanja roditelja/starateljasamokada se roditelj ili staratelj pojavljujekaoosumnjičenaosoba.Navedeni razgovorkorisno jeobavljatiuprostorijamakojesuosiguraneposebnoutusvrhu.

Upripremamazaobavljanjerazgovora,policijskislužbeniksetrebaštovišeoslonitinacentar/službuzasocijalni rad,kojiprikupljaopćepodatke i intervjuiradijetežrtvu,nenasilnogroditelja idrugeznačajneosobeuvezisatrenutnimstanjemiokruženjemdjeteta.Ovajdioprikupljanjadokazatrebaprepustitistručnjacima.Istovremeno,tužilaštvodirektnoiliprekopolicijetakođerprikupljaopćepodatke,intervjuiranenasilnogroditeljailidruguosobuodgovornuzasigurnostdjetetailiintervjuirapočinioca, prikuplja druge izjave koje mogu dati relevantne podatke i nastavlja sa provođenjemiupotrebomsvihraspoloživih istražnih tehnika.Dobrapraksa jedapolicijskislužbenikusaradnjisaCSR-ompomažeupripremiistražno-forenzičkogintervjuasadjetetom,uzprethodnupsihološkuevaluacijudjetetainenasilnogroditeljaukolikojetopotrebno.

38

Rokovizapripremurazgovoramogubitiponekadveomakratki,alijeusvakomslučajupotrebnoda odmah budu obavljeni potrebnimedicinski pregledi. Ovaj dio aktivnosti vodi CSR u saradnji stužiocem/policijom.Sviučesniciovogprocesatrebajubitiupoznatisazdravstvenimstanjemžrtvetrgovineljudima.

Naopisaninačinseizgrađujesistemkomunikacijemeđuslužbamaiprofesionalcimaiizbjegavase dupliranje postupka. Ovaj postupak zajedničkog razgovora sa djetetom i njegova pripremazahtijevaju razmjenu i evaluaciju postojećih podataka i dogovor članovamultidisciplinarnog timao tome ko sve treba prisustvovati razgovoru, ko će voditi razgovor, gdje će se voditi razgovor idrugo.Ovakavrazgovormaksimaliziranaporetužilaštava,policije,centarazasocijalniradidrugihslužbiu ciljudobijanja tačnih,pouzdanih ipotpunihpodataka, smanjenjamogućnosti sekundarnetraumatizacijeiponavljanjapostupkaintervjuiranjaodstranerazličitihslužbi.Stogaovakavpristuptrebaštojemogućevišeprimjenjivatiupraksi,tenabazistečenih/dobrihiskustavaunapređivati.

Policijskeagencijenećesaslušavatidijetebezprisustvaroditeljailistaratelja,iliCSR-akojiimaulogustarateljaislužbenoovlaštenje.Staratelj/roditeljiliCSRimajupravonapravnupomoćprilikomuzimanjaizjaveilisaslušanja,asveuciljusprečavanjasvjedočenjadjetetainjegovereviktimizacije.

Jednakotako,CSRćedatistručnomišljenjepolicijiosposobnostimamaloljetnežrtvezadavanjeiskaza, te nadležnom tužilaštvu i sudu o sposobnostima maloljetne žrtve da svjedoči i mogućimposljedicamapomaloljetnužrtvu.

Psihološka priprema maloljetne žrtve za učešće u krivičnom postupku je također obaveza

internog tima, odnosno nadležnog CSR-a. Pripremumaloljetne žrtve za svjedočenje na sudu vršinadležnotužilaštvouzobaveznoprisustvoimenovanogstaratelja.

4.3.1. Asistencija u pogledu sigurnosnog zbrinjavanja žrtve

Značaj CSR-a se nesumnjivo ogleda i u aktivnostima planiranja i organiziranja zaštite izbrinjavanja žrtve trgovine ljudima.Suštinaovihaktivnosti jeupotrebida se saradnja i razmjenainformacijaobavljajuveomaefikasno,tedaseuciljudonošenjaodlukaooblicimaikarakteruzaštitežrtavaosiguramultidisciplinarnasaradnjasvihuključenihinstitucijaiorganizacija.Prilikomplaniranjai organiziranjaoblika zaštite i zbrinjavanja, CSR imaobavezu saradnje sanadležnim tužilaštvom ipolicijomradiprocjenesigurnostižrtvetokomsmještaja,odnosnotokomkretanjažrtveiz/uskloništeradiobavljanjaistražnihradnji,medicinskihintervencijailidrugihpostupaka.

Utokuprovođenjasvihoblikazbrinjavanja,nadležniCSRjedužanosiguratiadekvatantretman

maloljetne žrtve tokom svih postupaka koji će se voditi u policiji, tužilaštvu i sudu. Istovremeno,nadležni CSR treba informirati žrtvu o provođenju svih planiranih aktivnosti tokom cjelokupnogprocesa zbrinjavanja u cilju održavanja osjećaja sigurnosti i povjerenja, te osigurati kontinuiranupsihološkupomoćizaštitu.

Zbogosjetljivosti sasigurnosnogaspektaposebno jeuređeno ipitanje transportauprocesuzbrinjavanja žrtve.U visokorizičnom slučaju trgovine ljudima, žrtvu će samjesta identifikacije doskloništaprevesti isključivonadležnaagencijazaprovođenjezakonailinadležniTCSZPSSkadaseradiostrancužrtvi,uzpratnjuslužbenikanadležnogCSR-a.Akonijeevidentirananikakvasigurnosnaprijetnja,transportžrtvedoskloništajeunadležnostiCSR-a.

Transport žrtve od i do skloništa tokom boravka u njemu, a radi medicinskih intervencija,sudskihprocesnihradnji ili sličnihaktivnostigdje jeneophodnoosiguratiprisustvožrtve,vršit ćeagencija za provođenje zakona koja rukovodi slučajem i/ili za to nadležna institucija, zavisno odintervencijeokojojseradi,aponaredbinadležnogtužilaštva.

Također,postojeisituacijekadaježrtvailisvjedokžrtvabilasmještenauskloništeilinanekodrugomjesto,nakončegasetamjerafizičkezaštiteobustavljaiprovodisepovratakuprebivalište.Procjenusigurnostipovratkažrtveisvjedokažrtveuranijeprebivalištezajedničkiobavljajutužilaštvo,policijaiCSR,uključujućiiSZPSSkadaseradiostrancužrtvitrgovineljudima.

39

Akosenepokrenekrivičnipostupakapostojidovoljnočinjenicanaosnovukojihsemožesmatratida je osoba žrtva, postupak zaštite odobrava ili pokreće CSR koji nezavisno od statusa krivičnogpostupkamožezatražitipomoćizaštituodnadležnepolicijskeslužbe.Nakontoga,CSRusaradnjisnadležnimpolicijskimorganomnastavljaprovoditimjerepojačanognadzoraupogledustanjafizičkesigurnostižrtve,utvrđujućirazumanrokpojačanognadzoraisistemdostavljanjainformacijauciljuosiguranjaprevencijesekundarneviktimizacije.

4.3.2. Situacije u kojima ovlašteni službenici CSR-a mogu tražiti dodatne informacije

Zbogčinjenicedasumaloljetnalicačestoizloženatrgoviniljudima,centri/službezasocijalniradpredstavljajuključneinstitucijekojezastupajuištitepravatihžrtava.UsljedtogajeveomavažnodasaradnjaikomunikacijaCSR-asaostaliminstitucijamatokomzbrinjavanjaiasistenciježrtvamabudepravovremena,jasna,dvosmjernaiefikasna.

SasvimjelogičnoizapraksupoželjnodaovlaštenislužbeniciCSR-akojisuuključeniuaktivnostiidentifikacijepotencijalnežrtvetrgovineljudima,pripremeiobavljanjarazgovorasažrtvom,izradesocijalneanamneze–procjeneslučaja(pripremeindividualnogplanazaštitežrtvezaperiodrefleksijeutrajanjuod30dana),pripremežrtvezasudskipostupakisl.mogutražitiisvakakotrebajudobitidodatne informacijeodagencijazaprovođenjezakona.Važno je razumjetidasuCSR iagencijezaprovođenjezakonanaistomzadatku,ravnopravniijednakobitniudoprinosuistrazi,svakouokvirusvojihpropisanihnadležnosti.

Naime,propisano jedasunadležne institucijeuBiHobaveznerazmjenjivati sveraspoloživeinformacijekojesuodznačajazarješavanjeslučajevatrgovineljudimauBiH,kaoidasuoneobaveznedostavljatipovratneinformacijevezanezarješavanipredmettrgovineljudima.

Nakraju,postojiiobavezasvihnadležnihinstitucijakojedolazeudodirsamaloljetnomžrtvomdasudužnio tome informirati imenovanogstarateljakoji ćezastupati interesemaloljetnežrtveusvimfazamapostupka,teodlučivatiosvimpitanjimaodinteresazamaloljetnužrtvutrgovineljudima.Imenovanistaratelj trebabitiprisutantokomsvakograzgovorakojegsamaloljetnomžrtvomvodepolicijskiidrugislužbenici,pričemutrebaosiguratizaštituprivatnostiiidentitetažrtve,tespriječitinjenureviktimizaciju.

Ovlašteni radniciCSR-aprioritetnomogu tražitidodatne informacijekojese tičueventualneugroženostižrtveilisamihradnikaCSR-atokomvođenjaslučajevažrtvitrgovineljudima,kaoiuputitizahtjevzapomoćkadasevršitransport(ikadaseneradiovisokorizičnomslučajutrgovineljudima)iliuciljuzaštiteodmogućihprijetnji,asistencijeprilikomizuzimanjadjetetaizporodice,odtrgovacaljudima i sl.

4.4. Metodologija zajedničkog praćenja slučaja do njegovog zaključenja

U cilju koordinacije i zajedničkog praćenja slučaja do njegovog zaključenja, na terenu suoformljenitimovizazaštitužrtavatrgovineljudima,atosu:internitimovi,kojifunkcionirajuucentrimazasocijalnirad,odnosnoslužbamasocijalnezaštite,iregionalnitimovi(monitoringtimovi)zaborbuprotivtrgovineljudimaiilegalneimigracijeuBiH,formiranipoprincipuinačinuorganizacijeSIPA-e.Uskladusanavedenim,uspostavljenisuregionalnitimovizaSarajevo,Mostar,BanjaLukuiTuzlu.SvrharegionalnihtimovajeuspostavljanjedodatnihkapacitetazapoboljšanjefunkcionalnihvezaizmeđunadležnihinstitucijauBiHkojeučestvujuuprovođenjuaktivnostinasprečavanjutrgovineljudima.UradregionalnihtimovauključenisupredstavniciCSR-ai,ukolikozatopostojipotreba,kontaktiranjemnadležnogministarstva za socijalnu zaštitu ili nadležnogpredstavnika regionalnoguredamože seosiguratiboljakoordinacijauradukrozdirektnurazmjenuinformacijaunutarregionalnogtima.

40

5. REFERALNI SISTEM ZA TRGOVINU LJUDIMA I INTERAKCIJA SA CENTRIMA ZA SOCIJALNI RAD

5.1. Opće nadležnosti i sistem finansiranja

MinistarstvosigurnostiBiHimaiposebnenadležnostiuborbiprotivtrgovineljudimaiilegalnihimigracija u BiH, određene Odlukom Vijeća ministara BiH o procedurama i načinu koordinacijeaktivnostinasprečavanjutrgovineljudimaiilegalneimigracijeuBosniiHercegoviniiuspostavljanjufunkcijedržavnogkoordinatorazaBosnuiHercegovinu.16Premaovojodluci,Ministarstvojenadležnozauspostavljanjeiodržavanjekoordinacijesaoficirimazavezuizministarstavaunutrašnjihposlova,prikupljanjepodatakaipripremuodgovarajućihizvještajaotrgoviniljudimauBiH,koordiniranjeisaradnjunapripremiprogramaobukeiedukacije.NadležnostiMinistarstvasigurnostiBiHuborbiprotiv trgovine ljudima i zaštite stranih žrtava trgovine ljudima proizlaze i iz Zakona o boravku ikretanjustranacaiaziluinjegovogprovedbenogakta–Pravilnikaozaštitistranacažrtavatrgovineljudima,kojimseutvrđujupravilaistandardiupostupanju,kaoidrugapitanjauvezisaprihvatom,oporavkom i povratkom stranaca žrtava trgovine ljudima. S obziromna svakodnevnu uključenostuaktivnostiborbeprotivtrgovine ljudima ipružanjapomoći izaštitežrtvamatrgovine,službeniciMinistarstva su često u prilici raditi na identifikaciji i upućivanju žrtava trgovine ljudima te uskosarađivatisadrugiminstitucijamaiorganizacijamauključenimureferalnimehanizamzapostupanjesažrtvamatrgovine.

Uprovođenjuzakonaipropisa,MinistarstvosigurnostiBiHidržavnikoordinatorzaborbuprotivtrgovineljudimaiilegalnemigracijeuokviruaktivnostiusmjerenihnasuzbijanjeiotklanjanjeuzrokaiposljedicatrgovineljudimadužnisučuvatiprofesionalnutajnujerneovlaštenimobjelodanjivanjempodataka nanosi se šteta žrtvi trgovine ljudima, te se protiv osobe koja odaje ove podatkemožepokrenutipostupakzanaknadunaneseneštete.UskladusaspomenutomоdlukomVijećaministaraBiH,Ministarstvo,odnosnoOdsjekzaborbuprotivtrgovineljudima,nadležnojezauspostavljanjeiodržavanjekoordinacijesapredstavnicimanadležnihinstitucijaiovlaštenihorganizacija,prikupljanjepodatakaipripremuodgovarajućihizvještajaotrgovini ljudimauBiH,koordiniranje isaradnjunapripremiprogramaobukeiedukacije.

SveaktivnostikojeserealizirajuodstraneOdsjekaobavljajuseuskladusadržavnomStrategijomsuprotstavljanjatrgoviniljudimauBiHsapripadajućimAkcionimplanom(2013–2015),Zakonomoboravkuikretanjustranaca,Pravilnikomozaštitistranacažrtavatrgovineljudima, PravilimaozaštitižrtavaisvjedokažrtavatrgovineljudimadržavljanaBosneiHercegovine,kaoisvomostalomdomaćomi međunarodnom legislativom. Osnovna funkcija državnog koordinatora je koordinacija ukupnihaktivnosti,prikupljanjeinformacijaoproblemutrgovineljudimauBiH;informiranjeVijećaministaraBiHoovimproblemima;pripremaodgovarajućih preporuka;međunarodna,regionalnaisaradnjasanadležniminstitucijamainevladinimorganizacijamauključenihuoveaktivnosti;pripremairevizijaDržavnogakcionogplana;edukacija ipromocijaaktivnostinadležnihministarstva i institucijakojese odnose na preduzete aktivnosti na suzbijanju trgovine ljudima. Da bi se realizirale aktivnostiplaniraneranijimDržavnimakcionimplanomzasprečavanjetrgovineljudimaisadašnjomStrategijomsuprotstavljanjatrgoviniljudimauBosniiHercegovini,neophodnojeosiguratifinansiranjeaktivnosti.Subjekti finansiranja su trebali biti država, entiteti i lokalne zajednice, a krajnji cilj je sprečavanjetrgovineljudimaipružanjepomoćižrtvama.Međutim,praksajepokazaladasuaktivnostikojesuserealiziraleuproteklomperioduuglavnomfinansiraneizsredstavameđunarodnihdonatora.

UtokuperiodaimplementacijeDržavnogakcionogplanarealiziranojenekolikoprojekatakojisu finansirani izsredstavameđunarodnihdonatora.Tasredstvasusvakako imalaznačajnomjestoufinansiranjuimplementacijepojedinihstrateškihaktivnosti.Istovremeno,ubudžetuMinistarstvasigurnosti BiH osigurana su sredstva za smještaj stranaca žrtava trgovine ljudima u iznosu od100.000,00KMiovasredstvaseosiguravajuuistomiznosusvakegodine.Sredstvasunamijenjenaza smještaj i asistenciju stranim žrtvama trgovine ljudima i, u skladu sa potpisanim protokolima,isplaćujusenevladinimorganizacijama„MFSEMMAUS“DobojIstoki„Medica“Zenica.Istovremeno

16 „SlužbeniglasnikBiH“,br.24/03i37/04

41

seizovihsredstavaosiguravajusredstvazaNVO„Vašaprava“zapružanjebesplatnepravnepomoći.Također,zasmještajiasistencijužrtvamatrgovineljudimadržavljanimaBiHosiguravaseubudžetuMinistarstvazaljudskapravaiizbjegliceBiHiznosod60.000,00KM.

5.2. Državni akcioni plan (2008–2012) i Strategija suprotstavljanja trgovini ljudima u BiH sa pripadajućim Akcionim planom (2013–2015)

Rezultatidosadaprovedenihistraživanja,analizeredovnoprikupljanihstatističkihpodatakaiizvještajimeđunarodnihorganizacijaivladapojedinihzemaljakojeaktivnopratefenomentrgovineljudimaevidentnoukazujunatodajeBiHzahvaćenatrgovanjemljudima,itokaozemljaporijekla,tranzitaiodredištazaženeidjevojkekojimasetrgujeusvrhukakoseksualneeksploatacije,radneeksploatacije,takoidrugihmodusatrgovineljudima.Državniakcioniplanzasprečavanjetrgovineljudima2008–2012.izrađenjenaosnovudetaljneanalizeprovođenjaprethodnihplanovainaosnovuprocjenerazvojasituacijeitrendovakretanjafenomenatrgovineljudimauBiH.Usebijesadržavaošireciljeveuodnosunaranijerađenedržavneakcioneioperativneplanove.Iporedneispunjenihciljevaizprethodnogplana,sadržavaojemnoštvonovihciljevauoblastimaokvirapodrškežrtvama,krivičnoggonjenjatrgovacaljudima,zaštitežrtavaižrtavasvjedoka,prevencijeimeđunarodnesaradnje.Državniakcioniplanjebiozasnovannaopćeprihvaćenompristupusveobuhvatnogdjelovanjauspomenutimoblastima, te razvojupartnerstvameđu svimakterimaborbeprotiv trgovine ljudima iz vladinog inevladinogsektoratemeđunarodnihorganizacijaitakođerjezasnovannadetaljnojprocjenisituacijeitrendovatrgovineljudimauBiH,alijeobuhvataoinizciljevausmjerenihpremaefikasnojsaradnjisvihakterauregionuJugoistočneEvrope.

Provođenje državnih akcionih planova za borbu protiv trgovine ljudima iz ranijih periodarezultiralo je dobrim rezultatima i svrstalo BiH na listu zemalja koje bilježe pozitivne trendoveu suzbijanju trgovine ljudima. Načinjen je evidentan razvoj institucionalnih kapaciteta, pravnogi regulatornogokvira,provedennizpreventivnihaktivnosti,postignuti sudobri rezultatiuoblastikrivičnoggonjenjairazvojastandardazaštitežrtavatrgovineljudimai,naposljetku,izgrađenisukanaliimehanizmimeđunarodnesaradnje.Međutim,kaoiuvećinizemalja,uprkosostvarenomnapretku,trgovinaljudimaidaljeostajeprisutnaiuBiH,mijenjajućisvojoblikiprilagođavajućisenovonastalimokolnostima. Potreba za nastavljanjem aktivnosti usmjerenih ka borbi protiv trgovine ljudima iilegalneimigracijekrozinstitucionalizacijuidaljnjejačanjestrukturakoordinacije,poboljšanupomoćžrtvama, efektivnije krivično gonjenje trgovaca ljudima, te sveobuhvatnog pristupa aktivnostimausmjerenihkasprečavanjuisuzbijanjuovogfenomenaidaljepostoji.

StepenimplementacijeAkcionogplanazasprečavanjetrgovineljudimauBosniiHercegoviniu periodu 2008–2012. moguće je procijeniti na osnovu sekundarnih podataka, tačnije godišnjihizvještaja,ostanjutrgovineljudimaiprovođenjuAkcionogplanazasvakugodinupojedinačno,akojesačinjavaiVijećuministaraBiHpodnosidržavnikoordinatorzaborbuprotivtrgovineljudimaiilegalneimigracije. Izovih izvještaja jemogućesačiniti iprocjenuefikasnostidefiniranihpolitika,odnosnoDržavnogakcionogplanaucjeliniinjegovihkonačnihefekata.ObavezadržavnogkoordinatorajedvaputagodišnjeizvijestitiVijećeministaraBiHostanjutrgovineljudima,trenduipraćenjuaktivnostiu vezi sa borbom protiv trgovine ljudima u BiH, a u skladu sa Odlukom Vijeća ministara BiH oproceduramainačinukoordinacijeaktivnostinasprečavanjutrgovineljudimaiilegalneimigracijeuBiHiuspostavljanjafunkcijedržavnogkoordinatora.

Usto, procjenu efikasnosti politika i akcija moguće je provesti uzimajući u obzir izvještajei ocjene međunarodnih organizacija i vlada pojedinih zemalja koje prate i izvještavaju o stanjutrgovineljudimauBiH.Međuspomenutimizvještajimanajbitnijisu:IzvještajSigmеHudе,specijalneizvjestiteljicegeneralnogsekretaraUN-aotrgoviniljudima,posebnoženamaidjecom,omisijiuBiHiz2005.godine;izvještajiEvropskekomisijeEvropskomparlamentuiVijećuonapretkuBiHza2008.,2009.,2010.i2011godinu;izvještajiMinistarstvavanjskihposlovaSjedinjenihAmeričkihDržavaotrgoviniljudima,aposebnoposljednjadvaizvještajaza2011.i2012.godinu.ZaprocjenuefikasnostipolitikaiakcijasvakakotrebauzetiuobziridokumenteOrganizacijezasigurnostisaradnjuuEvropikojauokvirusvogmandataposvećujeposebnupažnjusuzbijanjutrgovineljudima.

Strategijom suprotstavljanja trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini za 2013–2015. godinu,usvojenojna63.sjedniciVijećaministaraBiH,održanoj26.marta2013.godine,strateškiciljevisuodređenisistemski,usmjerenimaktivnostimaipostavljenisuusistemutzv.„5P“(Podrška,Prevencija,

42

Procesuiranje, Proaktivna zaštita i Partnerstvo). Strateški cilj Podrške obuhvata mjere u vezi sapripremomiimplementacijomAkcionogplana,formiranjemiimenovanjemmonitoringtima,izradomkriminološkeanalize,osiguranjemfinansiranjastrategije, implementacijommonitoringausjeni, teažuriranjemiupotrebombazepodataka.

Strateški cilj Prevencije obuhvata mjere koje se odnose na kampanje za podizanje svijestigrađana,smanjenjepotražnjezauslugamažrtavatrgovine ljudima,prevencijunezakonitetrgovineljudskimorganima,prevencijuprisilnogprosjačenjadjeceiefikasnuobukuorgana„prveinstance“.

Strateški cilj koji se odnosi na Procesuiranje obuhvata mjere harmonizacije pozitivnogkrivičnog isrodnogzakonodavstva,efikasnijeprepoznavanjebićakrivičnogdjela trgovine ljudima,međunarodneoperativnesaradnje,inoviranjeprakseprocesuiranjaslučajevakorištenjauslugažrtavatrgovineljudima,otkrivanjeiprocesuiranjeslučajevaradneeksploatacije,dislokacijemodusatrgovineljudima,zatimsaučesništvaitrgovineljudima,korupcijeitrgovineljudima,teoduzimanjaimovinskekoristipribavljenetrgovanjemljudima.

Strateški cilj koji se odnosi na Proaktivnu zaštitu obuhvata mjere u vezi sa zaštitomsvjedoka,ugovorenimbrakovima,kućnimropstvom,prisilnimradomiprodajomdjece,povratkomi repatrijacijom žrtava trgovine ljudima, regulacijom audiovizuelnih sadržaja, neprimjerenimsadržajimauštampanimmedijima,poboljšanjemsistemazaštiteoddječijepornografijeipedofilije,razvijanjemstandardapružanjapomoći žrtvama trgovine ljudima i reintegracijomžrtava trgovineljudima(rehabilitacija,repatrijacijairesocijalizacija).

StrateškiciljkojiseodnosinaPartnerstvoobuhvatamjereuvezisaparalelizmimauprovođenjuistraga, razmjenom operativnih podataka o trgovini ljudima, identifikacijom žrtava na graničnimprelazima, uključenjem organizacija civilnog društva, koordinacijom i saradnjom sa nadležniminstitucijama tokom pružanja asistencije žrtvama trgovine ljudima, te unapređenjem strateškesaradnjesameđunarodnimpartnerimauBiH.

5.3. Referalni sistem i proces izvještavanja

Aktivnosti praćenja stanja trgovine ljudima obavljaju se u skladu sa razvijenim sistemomizvještavanjaiprikupljanjapodatakazabazeožrtvamatrgovineljudimaiopočiniocima/osumnjičenimzakrivičnadjelatrgovineljudima.UproteklomperiodujeBiHbilazemljačlanicaregionalnogprojektakoji jezacilj imaopoboljšanjekvaliteta ipouzdanostipodatakaotrgovini ljudimaudesetzemaljaJugoistočne Evrope na području prevencije, zaštite i krivičnog gonjenja. Projekt je provođen napodručjudesetzemalja/teritorijaJugoistočneEvrope–Albanija,BiH,Bugarska,CrnaGora,Hrvatska,Makedonija,Moldavija,Rumunija,SrbijaiUNMIKKosovo.

U cilju realizacije aktivnostiuvezi sa izvještavanjem ipraćenjemstanja trgovine ljudima, teistovremenim adekvatnim osiguravanjem podataka za relevantne baze kreirani su jedinstveniobrascizaprikupljanjepodatakaopotencijalnimi/iliidentificiranimžrtvamatrgovineljudimakojise popunjavaju i dostavljaju sa određenim pratećim obrascima. S obzirom na usklađenost bazapodataka u zemljama učesnicama ovog regionalnog projekta, a istovremeno u cilju izbjegavanjadodatneviktimizaciježrtvetrgovineljudimaipostupanjaunjenomnajboljeminteresu,ovajobrazacjepodijeljenuskladusanadležnostimasvihinstitucijauključenihuaktivnostiborbeprotivtrgovineljudima.

Jedinstveni obrazac za prikupljanje podataka o potencijalnim i/ili identificiranim žrtvamatrgovineljudimakojisepopunjavaidostavljazasvenadležneinstitucijeidentičanjeuopćemdijelukojiseodnosinaidentifikacionepodatkeožrtvamatrgovineljudimaiidentifikacijiipomoći,dokseuposebnomdijeluobrascaonrazlikuje.Svenavedenopreduzetojeuskladusanadležnostimainstitucijaiuciljuizbjegavanjareviktimizaciježrtvetrgovineljudima.Sobziromnanavedeno,usklađenasutriobrasca:

- Jedinstveni obrazac za prikupljanje podataka o potencijalnim i/ili identificiranim žrtvamatrgovine ljudima, kojeg popunjavaju i dostavljaju nadležne agencije za provođenje zakona,tužilaštvaiSZPSS,

43

- Jedinstveni obrazac za prikupljanje podataka o potencijalnim i/ili identificiranim žrtvamatrgovineljudima,kojegpopunjavaidostavljamjesnonadležniCSR,

- Jedinstveni obrazac za prikupljanje podataka o potencijalnim i/ili identificiranim žrtvamatrgovine ljudima,kojegpopunjavaju idostavljaju NVO,sigurnekuće iostale institucijekojeidentificirajupotencijalnužrtvutrgovineljudima(obrazovne,zdravstveneidrugeustanove).

Istovremeno, obaveza i način dostavljanja obavljaju se u skladu samišljenjem/preporukomAgencijezazaštituličnihpodatakauBiH,ito:PODACI SE DOSTAVLJAJU MINISTARSTVU SIGURNOSTI BiH-ODSJEKU ZA BORBU PROTIV TRGOVINE LJUDIMA U ZATVORENOJ KOVERTI PUTEM POŠTE ILI PUTEM KURIRA (ZAVISNO OD MJESTA UDALJENOSTI).

Pored Jedinstvenog obrasca za prikupljanje podataka o potencijalnim i/ili identificiranimžrtvama trgovine ljudima,Odsjekuzaborbuprotiv trgovine ljudimapotrebno jedostavitiObrazackojimsedajepristanaknaobraduličnihpodatakai IzjavuopovjerljivostipodatakaopredmetimatrgovineljudimauBiH.

PotrebnojedaObrazackojimsedajepristanaknaobraduličnihpodatakapotpišežrtvatrgovineljudimaukolikoseradiopunoljetnojžrtvi,dokzamaloljetnužrtvuovajobrazacpotpisujestaratelj(roditeljilistarateljpostavljenodstranenadležnogcentrazasocijalnirad).

IzjavuopovjerljivostipodatakaopredmetimatrgovineljudimauBiHdostavljajusamoNVO,itopotpisanuodstraneovlaštenoglicaiovjerenu(pečatNVO).

UzJedinstveniobrazaczaprikupljanjepodatakaopotencijalnimi/ili identificiranimžrtvamatrgovineljudimapripremljenajeInstrukcijazapopunjavanjeuciljulakšegpopunjavanjaidostavljanjapodataka.

UciljubržegidjelotvornijegdostavljanjapodatakadovoljnojedanadležniCSRdostavipotpisaniovjerenObrazackojimsedajepristanaknaobraduličnihpodatakaOdsjekuzaborbuprotivtrgovineljudima.Međutim,provjeruvezanuzadostavljanjeovogobrasca(dalijeobrazacdostavljanodstraneCSR-a)potrebnojeizvršitiprijenegoštosepodacidostaveOdsjeku.

5.3.1. Uloga i značaj regionalnih monitoring timova

ImajućiuvidunadležnostiiulogeinstitucijanasvimnivoimavlastiuBiHteNVO-aaktivnihuborbiprotivtrgovineljudima,auciljudaljnjegrazvijanjainstitucionalnihkapacitetazaprovođenjepravnogokviraipružanjeadekvatnepomoćiizaštitežrtvamatrgovine,uskladusačlanom22Pravilaozaštitižrtava isvjedokažrtavatrgovine ljudimadržavljanaBosne iHercegovineuspostavljenisuregionalnimonitoringtimovi.Prisvomdjelovanju,regionalnimonitoringtimovipostupajuuskladusaprincipimaizajedničkimstandardimaradakojiseodnosenapostupakidentifikacije,organiziranjazaštite ipomoći,primarne isekundarneprevencije iostalihaktivnostinazaštiti ipomoćižrtvamatrgovineisvjedocimažrtvamauBiHkojisuutvrđeniPravilima o zaštiti žrtava i svjedoka žrtava trgovine ljudima državljana Bosne i Hercegovine i Pravilnikom o zaštiti stranaca žrtava trgovine ljudima.

Svrha regionalnih monitoring timova je uspostavljanje dodatnih kapaciteta za poboljšanje

funkcionalnih veza izmeđunadležnih institucija vlasti iNVO-auBiHkojeučestvujuuprovođenjuaktivnosti na suzbijanju i sprečavanju trgovine ljudima. Kroz institucionaliziranje međusobnihvezaneophodna jesaradnjasvihsubjekatauključenihusuzbijanjetrgovine ljudima,posebnoonihkojidjelujunaregionalnomilokalnomnivou,imajućiuvidučinjenicudasužrtvetrgovineljudimapripadniciregionalnihilokalnihzajednicagdjeskoroisključivoostvarujusvasvojapravaiobaveze.Stoga,plansko iusklađenodjelovanjeregionalnih i lokalnih institucija iorganizacija jeneophodnodabi seunaprijedio sistem identifikacije žrtava trgovine ljudima i osiguralanjihovaodgovarajućarehabilitacija,reintegracijairesocijalizacijatedabisedjelovalopreventivnonauzrokekojidovodedoviktimizacijeireviktimizaciježrtavatrgovineljudima.Krozdjelovanjenaregionalnomilokalnomnivou u velikojmjeri će se utjecati i na dostizanje odgovarajućih standarda u zaštiti žrtava te naprovođenjeaktivnostiipostizanjeciljevaAkcionogplanazaborbuprotivtrgovineljudimauBosniiHercegovini.

44

Zadaci regionalnihmonitoring timova suda krozplansko i usklađenodjelovanjedoprinesuefikasnostiborbeprotivtrgovineljudimaprovodećisljedećeaktivnosti:

- Prikupljanje informacija o trendovima trgovine ljudimana svojimpodručjima i vršenjustalne procjene adekvatnosti pravnog okvira, institucionalnog okvira, ljudskih i drugihkapacitetazaadekvatanodgovornaproblem;

- Razvijanjekapacitetauključenihinstitucijaiorganizacijazaborbuprotivtrgovineljudima;- Provođenje preventivnih aktivnosti usmjerenih na smanjenje rizika za viktimizaciju i

reviktimizacijužrtava;- Planiranjeipreduzimanjekoordiniranihiusklađenihaktivnostiukreiranjuindividualnih

programarehabilitacije,reintegracijeiresocijalizacijeidentificiranihpotencijalnihžrtavatrgovineljudima,tezajedničkoprovođenjetakvihprograma.

Način uspostavejezasnovannateritorijalnojorganizacijiDržavneagencijezaistrageizaštitu,štojeipropisanočlanom22.PravilaozaštitižrtavaisvjedokažrtavatrgovineljudimadržavljanaBosneiHercegovine.Ovakavnačinorganiziranjaregionalnihmonitoringtimovaničimneutječenastvarnuimjesnu nadležnost svih uključenih institucija, već za isključivi cilj imameđusobno umrežavanjesvihnadležnihinstitucijaiorganizacijatezajedničkurazmjenuinformacija,planiranjeiprovođenjeaktivnosti.

Uskladusnaprijednavedenim,uspostavljenasučetiriregionalnamonitoringtima,ito:

- ISarajevo;- IIMostar;- IIIBanjaLuka;i- IVTuzla.

5.3.2. Sastav regionalnih timova

Osnovniprincipuorganizacijiregionalnihmonitoringtimovajestezastupljenostsvihinstitucijavlasti,NVO-a iorganizacijakojeu svojojnadležnosti iovlaštenjima imajupreduzimanjeaktivnostikojesuudirektnojiliindirektnojvezisaborbomprotivtrgovineljudima,bilodaseradiokrivičnomgonjenjutrgovacaljudima,zaštiti ipomoćizažrtvetrgovineljudimailipreduzimanjupreventivnihmjeranasuzbijanjutrgovineljudima.Uregionalnimtimovimazastupljenesuinstitucijesasvihnivoavlasti–državnog,entitetskog,kantonalnogiopćinskog–teNVOkojedjelujunanivoudržaveilinadrugomnivou.Sastavtimovainjihovradzasnovanjenainterresornoj,međusektorskojiteritorijalnojzastupljenostiinstitucijaiorganizacijauključenihusastavtimova.

Usastavtimovasuuključenesvenadležneinstitucije,agencijezaprovođenjezakonaiNVO,ito:

- SanivoaBiH:Ministarstvosigurnosti,Ministarstvozaljudskapravaiizbjeglice,Ministarstvopravde,Ministarstvocivilnihposlova,Agencijazaravnopravnostspolova,TužilaštvoBiH,Državnaagencijazaistrageizaštitu,Graničnapolicija,Službazaposlovesastrancima,

- Sanivoaentiteta,kantonaiBrčkoDistriktaBiHusastavregionalnihtimovauključujuse:entitetskatužilaštvaiTužilaštvoBrčkoDistriktaBiH,tekantonalnatužilaštva;entitetskaministarstvapravde;entitetskaikantonalnaministarstvaunutrašnjihposlova,entitetskei kantonalne policijske agencije i Policija Brčko Distrikta BiH; entitetska i kantonalnaministarstva nadležna za rad i socijalnu politiku, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje/prosvjetu.Važno jenapomenutida jeučešćeentitetskih i kantonalnih institucijaveomavažno.Poredaktivnostinaistraživanjuigonjenjukrivičnogdjelatrgovineljudima,entitetskeikantonalneinstitucijeimajuiisključivunadležnostzakrivičnadjelakojasedovodeuvezusatrgovanjemljudimaakojasupropisanauentitetskimkrivičnimzakonimaiKrivičnomzakonu Brčko Distrikta BiH (trgovine ljudima radi vršenja prostitucije; navođenja naprostituciju, iskorištavanje djece i maloljetnih osoba za pornografiju, te proizvodnju,posjedovanjeiprikazivanjedječijepornografije/upoznavanjedjetetasapornografijom).

45

- Sanivoaopćinaobaveznoseuključujupredstavnicicentarailislužbizasocijalnirad.

- UsastavtimovauključenesuNVOkojeimajuodgovarajućekapacitetezapružanjedirektneasistenciježrtvamaisvjedocimažrtvamatrgovineljudima.

Regionalnemonitoringtimovesačinjavajuimenovanipredstavnicigorenavedenihinstitucijaiorganizacija.Timovisuorganiziraninasljedećinačin:

- Zasvakitimuspostavljaseužiiširisastavtima;- Uži tim sačinjava manji broj članova tima. Sastav užeg tima je takav da se osigurava

ravnomjerna zastupljenost svih relevantnih i uključenih institucija radi osiguravanjamultisektorskogpristupa,odnosnoravnomjernezastupljenostisvihsektorakojiučestvujuuprovođenjuaktivnosti;

- Širitimčinepredstavnicisvihinstitucijaiorganizacijakojeimajunadležnostiovlaštenjanapodručjukojepokrivatim.

- Timom koordinira predstavnik Ministarstva sigurnosti BiH/Odsjeka za borbu protivtrgovine ljudima, u saradnji s predstavnikom regionalnog ureda SIPA-e, koji obavljaju iadministrativneilogističkeposlovevezanezaradužegiširegtima.

5.3.3. Aktivnosti regionalnih monitoring timova

Aktivnostiregionalnihmonitoringtimovapodijeljenesunadvadijela.Prvidiočineaktivnostiusmjerenenaplaniranjeipreduzimanjekoordiniranihiusklađenihaktivnostiukreiranjuindividualnihprograma rehabilitacije, reintegracije i resocijalizacije identificiranih potencijalnih žrtava trgovineljudima, te zajedničko provođenje takvih programa, odnosno aktivnosti na direktnoj asistencijižrtvamatrgovineljudima.Drugidiočineaktivnostinaprikupljanjuinformacijaotrendovimatrgovineljudimanasvojimpodručjimaivršenjustalneprocjeneadekvatnostipravnogokvira,institucionalnogokvira,ljudskihidrugihkapacitetazaadekvatanodgovornaproblem;razvijanjukapacitetauključenihinstitucija i organizacija za borbu protiv trgovine ljudima; i provođenju preventivnih aktivnostiusmjerenih na smanjenje rizika za viktimizaciju i reviktimizaciju žrtava, odnosno aktivnosti naprovođenjuDržavnogakcionogplanazasprečavanjetrgovineljudima.

5.4. Položaj CSR-a u referalnom sistemu

PravilaozaštitižrtavatrgovineljudimaisvjedokažrtavatrgovineljudimadržavljanaBosneiHercegovine(Dioprvi–Općeodredbe,član1)utvrđujuprincipeizajedničkestandarderadakojiseodnosenapostupakidentifikacije,organizacijuzaštiteipomoći,primarnuisekundarnuprevencijui ostale aktivnosti u vezi sa zaštitom i pružanjem pomoći žrtvama trgovine ljudima i svjedocimažrtvamatrgovineljudimadržavljanimaBiH,akojasunadležneinstitucijeuBiHiovlašteneorganizacijeobavezneprovoditi.

Istovremeno, članom 5 ovih pravila utvrđuje se da su sve institucije u BiH, organizacije,pravne i fizičkeosobekojenabilokojinačindođuudodirsadjetetomkoje je izloženonekomodoblikaeksploatacije inasiljadužnesu,bezodlaganja,organustarateljstvadostavitiobavještenjeopovredipravadjeteta.ObavezadostavljanjaobavještenjaopovredipravadjetetaslužbiilicentruzasocijalniradodnosisenaTužilaštvoBiH,tužilaštvaentitetaiBrčkoDistriktaBiH,policijskeslužbeuBiH i stručneradnikeuobrazovno-vaspitnimustanovama(upravu,nastavnike ipedagoškuslužbuobrazovnihustanova),zdravstvenimustanovama,inspekcijskimisanitarnimslužbama,zavodimazazapošljavanje,matičnimuredima,savjetovalištima,zavodimazazaštitudjeceiomladine,domovimaza nezbrinutu djecu i omladinu, kao i djecu bez roditeljskog staranja i bilo kojim drugim javnimili privatnim ustanovama u kojim se djeca zbrinjavaju. U dijelu koji se odnosi na zaštitu (član 8)navedenihpravilaosnovnioblicizaštitežrtavaisvjedokažrtavaodnosesena:fizičkuzaštitu,zaštituprivatnostiiidentiteta,pravnupomoć,socijalnu(obrazovanjeiresocijalizaciju)izdravstvenuzaštitu,posebnuzaštitudjeceizaštituugroženihkategorija,kaoiosiguranjeostalihpotrebaradipružanjaodgovarajućeindividualnezaštiteipomoćižrtviisvjedokužrtvi.

46

Uskladusasvimnavedenim,tedijelom četvrtim koji se odnosi na koordinaciju aktivnosti (član 22) na regionalnom nivou po principu organizacije SIPA-e, a u skladu sa nadležnostimalokalnihinstitucija,uspostavljenisuregionalnitimovizaSarajevo,Mostar,BanjaLukuiTuzlu.LokalniregionalnitimoviuključivatćepredstavnikeSIPA-e,entitetskihpolicijaitužilaštava,općinskihcentarazasocijalniradizdravstvenihslužbi,kaoiovlaštenihorganizacijakojepripadajuovimregijama.Uovetimoveimenovanisupredstavnicicentarazasocijalnirad,odnosnoslužbizasocijalnuzaštitusapodručjaBiH.SobziromdanapodručjuBiHdjeluje126centarazasocijalniradislužbizasocijalnuzaštitu, prilikom imenovanja predstavnika u regionalne monitoring timove učestvovalo je 75predstavnikacentara/službi.StalnimedukacijamairedovnimsastancimaunaprijeđenajesaradnjasapredstavnicimaCSR-a,teonizauzimajuznačajnomjestoupostupkuasistenciježrtvamatrgovineljudima.PutemregionalnihmonitoringtimovauključenisuusveaktivnostiOdsjekazaborbuprotivtrgovineljudima.

U svrhu unošenja podataka o potencijalnim i identificiranim žrtvama trgovine ljudima ujedinstvenubazu,predstavniciCSR-asudužnidvaputagodišnjeOdsjekuzaborbuprotiv trgovineljudimauMinistarstvusigurnostiBiHdostavljatipopunjenejedinstveneobrasceosvimpotencijalnimi identificiranim žrtvama trgovine ljudima, koji se koriste u svrhu pripremanja izvještaja o stanjutrgovine ljudimauBiH iplaniranjaodgovarajućihmjerazasuzbijanje trgovine ljudima,aposebnouočenihnovihpojavnihoblika.

Predstavnici centara za socijalni rad/službi socijalne zaštite preduzimaju niz intervencija uciljuosiguranjahitneiefikasnepomoćižrtvitrgovineljudima.Jednaodvažnihulogatihpredstavnikaogleda se u saradnji s nadležnim institucijama tokom zbrinjavanja, odnosno u aktivnostimaprije,tokom i nakon boravka žrtve u skloništu, odnosno tokom cjelokupnog procesa asistencije žrtvitrgovine ljudima. Uloga predstavnika CSR-a kao privremenog staratelja je da, tokom cjelokupnogprocesaasistencije žrtvi trgovine ljudima,pravovremenokomuniciraju sanadležnim institucijamaiobavještavajuihilitraženjihovangažman,pomoćisavjetpriorganizacijiaktivnostineophodnihuprocesuasistenciježrtvi,štojeuvelikojmjeriolakšanokrozdjelovanjeregionalnihmonitoringtimova.Treba naglasiti uloge sistema socijalne zaštite kao što su saradnja sa obrazovnim i zdravstvenimsistemom; prikupljanje podataka; nadzor nad porodicom; centralni sistem procjene; utvrđivanjeoblika, intenziteta i posljedica zlostavljanja; planiranje zaštitnih intervencija i tretmana; primjenamjerasocijalnezaštite;primjenamjerapravnezaštiteiznadležnostiorganastarateljstva;inicijativazapokretanjesudskihpostupaka(oduzimanjedjeteta,lišavanjeroditeljskogprava...),teposebnonjegovucentralnuuloguupodršcidjetetukaožrtvi trgovine ipripremidjetetazasvjedočenjeupostupku,

47

davanjustručnogmišljenjatužilaštvuisuduidr.Usvrhurealizacijeprocesazaštitežrtavatrgovineljudimauspostavljajusestručnitimovizazaštitužrtavasa jasnodefiniranomstrukturom,ulogom,odgovornostimainačinomkomunikacije,odnosnointernitimovi.

Interni timovi funkcioniraju u centrima za socijalni rad i službama socijalne zaštite (ukantonima,općinamaitd.),abilobipreporučljivodasajednimčlanom/predstavnikombuduuključeniicentrizamentalnozdravljeuciljuosiguravanjakvalitetnijeasistenciježrtvitrgovineljudima.

Istovremeno,značajnaulogapredstavnikaCSR-a,odnosnoslužbezasocijalnuzaštituogledaseukoordinacijiisaradnjisaostalimimenovanimpredstavnicimainstitucijauregionalnemonitoringtimovetokompostupkapovratkažrtavatrgovineljudimakakodržavljanaBiH,takoistranacažrtavatrgovineljudimauzemljuporijekla17.

17 Vidi:RizvoSamir,HunčekSamira,DžaferovićMurveta(MSBiH),ĐuderijaSaliha(MLJPIBiH),TanovićGildžana(MVPBiH),AldžićMidhat(Državnaagencijazaistrageizaštitu):„Procedurepovratkažrtavatrgovineljudima“,MinistarstvosigurnostiiCRS,2011.

48

6. MONITORING SISTEMA ZAŠTITE ŽRTAVA TRGOVINE LJUDIMA

6.1. Osnove za proces monitoringa od strane Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH

Kakobi se šire obrazložio procesmonitoringa u skladu sa nadležnostimaMLJPI-a,možemonapomenutidasemonitoringievaluacijakojeprovodiMLJPIodnosenaostvarenii/ilineostvarenistepen zaštite ljudskihprava žrtava trgovine ljudimakao jedneod ranjivih grupaosoba.Unašemobjašnjenjupolazimoodopćihpojmova„monitoringa i evaluacije“injihoverazlike,sobziromdaseuoblastiljudskihprava,aliiudrugim,oveaktivnostičestomiješajui/iliprepliću.

Iz izraza „monitoring” (eng.) izvodi se definicija u kojoj se monitoring, jednostavno izraženo, može smatrati stalnom sistematskom aktivnošću u kojoj se prikupljaju i pružaju informacije specijalno sa svrhom mjerenja i poboljšanja efektivnosti najčešće projekata; ili se može koristiti za osiguranje odgovornosti na svim nivoima, posebno u pogledu finansija, ili kada menadžment donosi odluke o osoblju i institucionalnoj efektivnosti.18

Poredovogpojma,važnojerazlikovatipojamevaluacijekojitakođerpotječeodengleskeriječi„evaluation”, što je periodično ocjenjivanje ekonomičnosti, učinkovitosti, utjecaja, održivosti i relevantnosti programa/projekta u kontekstu utvrđenih ciljeva. Obično se provodi kao nezavisna analiza okruženja, ciljeva, rezultata, aktivnosti i uloženih sredstava, radi donošenja zaključaka koji bi se mogli koristiti kao temelj za buduće odluke. Može se izvršiti kao prethodna (ex-ante) evaluacija prije provođenja, evaluacija tokom provođenja ili naknadna (ex-post) evaluacija nakon provođenja programa/projekta.19

U kontekstu značenja ovih pojmova u oblasti ljudskih prava susrećemo se sa aktivnostima

monitoringa i evaluacijeljudskihpravaoveranjivegrupe,kojemožemoopisatikaodržanjepodstalnimpregledom, tj. posmatranje, bilježenje, analiziranjenapretka i čuvanjau stalnomoblikuodređenihpodatakaevaluacijeiinformacijauranijeodređenomoblikuzakorištenjeulongitudinalnim,finalnimili sumarnim evaluacijama zbog uporedivosti, informacija, istraživanja, povratnih informacija,odlučivanja,preuzimanjaakcijezainterveniranjeitd.

Pri tome, monitoring sam po sebi nije evaluacija. To je jednostavno početni ili paralelnineodvojivikorak,najčešćepredusloviliintegriranaakcijazasvalongitudinalnaistraživanjaitekućudinamičku evaluaciju. To je više mehanizam za prikupljanje i analiziranje informacija koje trebaosigurati relevantnim osobama za donošenje ispravnih odluka, zasnovanih na podacima, dok sekaoovdjeopisanaaktivnostodvijauskladusanadležnostimaMLJPI-akojenakrajumoguimatizarezultatdirektnepreporukezaindividualnepredmeteiliaktivnostikojeopetimajuzarezultatizraduzakona i drugih podzakonskih akata i propisa iz oblasti ljudskih prava20 strategija, akcionih planova21, protokola22,informacija,izvještajasazaključcima,programa,projekata,uputstavaiinstrukcijaporedobavezne izrade izvještaja BiH u vezi sa implementacijom međunarodnih konvencija, protokola,paktova,rezolucijaizoblastiljudskihprava.

18 BramptonM.,TopicsandTechnologies:AllBooks,ContentManagement(CMS),OpenSource,PHPUK,2010 ISBN :1849511349ISBN13:9781849511346

19 Ibid.20 Zakon o zabrani diskriminacije BiH, Okvirni zakon o pravima nacionalnihmanjina BiH, Zakon o slobodi vjere i

pravimavjerskihzajednicauBiH,ZakononestalimosobamaBiH,PravilaozaštitižrtavatrgovineljudimaisvjedokažrtavatrgovineljudimadržavljanaBosneiHercegovine

21 Akcioniplanzadjecu2010–2014,Strategijazaborbuprotivnasiljanaddjecom2011–2015,StrategijazaRomeuBiHiAkcioniplanBiHzarješavanjeproblemaRomaizoblastistambenogzbrinjavanja,zapošljavanjaizdravstvenezaštite....

22 ProtokolzaprepoznavanjesocijalnoisključenihkategorijadjeceuBiH,Smjernice zapoboljšanjepoložajaromskedjeceuBiH–socijalnainkluzija.

49

Monitoring u oblasti ljudskih prava generalno je povezan sa izvještavanjem o stepenupoštovanja,nepoštovanja i/iliprimjenemeđunarodnih standardauBiH, takoda razlikujemodvijeaktivnostiunutarprocesaizvještavanja:

a) Izvještavanje o stepenu usaglašenosti zakona u BiH sa preuzetim međunarodnimstandardima;

b) Izvještavanjeoprimjenimeđunarodnihstandardaupraksi.

Kadajeupitanjupojavatrgovineljudima,uBiHjeuspostavljenopćisistemmonitoringaovepojaveuskladusameđunarodnimstandardimauokviruDržavnogakcionogplanazaborbuprotivtrgovine ljudima2008–2012., te sadauokvirunoveStrategije suprotstavljanja trgovine ljudimauBosni iHercegovini2013–2015. ipratećegAkcionogplana,koje jeusvojiloVijećeministaraBiHumartu2013.godine.

Sobziromnaoblikpojavetrgovineljudimaiunaprijeđenemeđunarodnestandarde23 kojim se zagovaraindividualiziranipristuppremažrtvamatrgovineljudima,MLJPIpratistepenindividualnezaštitežrtavatrgovineljudimajerseuovimkrivičnimdjelimaradiojednojodnajvažnijihpovredaljudskihprava(ugrožavanjuslobodečovjeka).

UokvirumonitoringaodstraneMLJPI-amožemouočitinekolikofazazaštitežrtavaisvjedokatrgovineljudima,kaoštosu:

a) Identifikacijažrtava,b) Neodložnaasistencijaiupućivanježrtava,c) Pravonazastupanjemaloljetnežrtve(djeteta)–imenovanjestarateljaivoditeljaslučaja

kadaježrtvapunoljetna,d) Reguliranjerezidencijalnogstatusažrtava,e) Kvalitetpruženepomoćiprirepatrijacijiireintegracijižrtava,f) Zaštitažrtvesvjedokaimaloljetnežrtvesvjedoka,g) Pravonaobeštećenje,h) Održivostzaštite–dugoročnogrješenjazažrtve.

Uokvirunaznačenihfazazaštitežrtavatrgovineljudimavažnojepoznavanjeosnovnihstandardauoblasti ljudskihpravakoji segeneralnoodnosenaobavezupoštovanja individualnog integritetažrtvetrgovineljudimaiosiguranjaosnovnihljudskihpravazažrtvu.

Svi profesionalci trebaju prepoznavati osnovni princip ljudskih prava koja su univerzalna,neotuđiva24, nedjeljiva25, što se garantira kroz obuhvatnostmeđunarodnih instrumenata i principimunitetaioddržavnevlasti. Imunitetioddržavnevlasti(građanskeslobode)predstavljajupravnuobavezudržavnevlastidasenemiješaineometagrađaneuvršenjuovihprava(npr. slobode kretanja, slobode izražavanja, mirnog okupljanja...).Tiimunitetištitegrađaneodzloupotrebadržavnevlasti.

Zaljudskapravasemožerećidasutostandardibezkojihljudinemoguživjetiudostojanstvukao ljudska bića. Ljudska prava su osnova slobode, pravde imira. Njihovo poštovanje omogućavapojedincuizajednicidasepotpunorazviju.Esencijalnopolitičkaprirodaljudskihpravaznačidaseonaostvarujuilikršeudržavno-pravnomporetkuiusmjerenasunadržavnuvlast.Primjenailikršenje

23 Evropskakonvencijaoakcijiprotivtrgovineljudima24 Pravakojanemogubitinikomeoduzeta–neotuđiva25 Ljudskaprava ista suzasva ljudskabićabezobziranarasu, spol,vjeru,političko ilidrugouvjerenje,nacionalno

ilisocijalnoporijeklo.Svismorođenislobodniijednakiudostojanstvuipravima–ljudskapravasuuniverzalna. Ljudskapravanemoguseoduzeti–nikonemapravolišitidruguosobupravaizbilokojegrazloga.Ljudiimajuljudskapravačakikadaihzakoninjihovezemljenepriznajuilikadaihkrše–ljudskapravasuneotuđiva.Kakobiživjelaudostojanstvu,svaljudskabićaimajuistovremenopravonaslobodu,sigurnostipristojanstandardživljenja–ljudskaprava su nedjeljiva.

50

ljudskihpravajesuštinskielementprocesavršenjasuverenevlastisvake države,dakleuokvirutogsuverenitetaznačajnupozicijuzauzimajusvi profesionalci zaposleni u javnim institucijama koji su u praksi kršioci ljudskih prava kroz svoje djelovanje ili nedjelovanje u skladu sa zakonima BiH i međunarodnim standardima koji su sastavni dio pravnog sistema BiH.

Nekiodovihmeđunarodnihpravnih izvora,kaošto jeEvropskakonvencijaozaštiti ljudskihpravaiosnovnihslobodasapratećimprotokolima,imajupravnusupremacijunaddomaćimzakonima. Premadržavnimientitetskimzakonima,postojivećibrojinstitucijakojeimajumandatdapromoviraju,unapređujuištite ljudskapravananivoudržave,odnosnoentiteta iliBrčkoDistriktaBiH.OsnovnimehanizmizazaštituljudskihpravauBiHpostojeuoblikuparlamentarnihtijelaikaoinstitucijezaljudskapravakaoštosu:UstavnisudBiH,OmbudsmenzaljudskapravaBiHiMinistarstvozaljudskapravaiizbjegliceBiH.OmbudsmenzaljudskapravaBiHjenezavisnainstitucijauspostavljenauciljupromoviranjadobreupraveivladavineprava,zaštiteislobodafizičkihipravnihlicauBiHkakojetopredviđenoUstavomBiH imeđunarodnimdokumentima čija jeBiHpotpisnica.PorednadležnostiutvrđenihZakonomoombudsmenuza ljudskapravaBiH,ova institucija imaposebnaovlaštenja inadležnosti utvrđene sljedećim zakonima: Zakonom o zabrani diskriminacije, Zakonom o slobodipristupa informacijama iZakonomoministarskim imenovanjima, imenovanjimaVijećaministara idrugimimenovanjimaBiHinajvažnijudaotvaraistrageupovodusvihindividualnihigrupnihslučajevauvezi sapovredom ljudskihprava iuvezi s tim izdajeobavezujućepreporuke svim institucijamavlasti.OsvomraduizvještavaParlamentarnuskupštinuBiH.

Parlamentarna tijela za zaštitu ljudskih prava uspostavljena su u okviru Parlamentarne skupštineBiH,parlamenataentiteta,asličnatijelapostojeinanivouBrčkoDistriktaBiH,kantonaiopćinskihskupština.

a) Zajednička komisija za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku Parlamentarne skupštine BiHjestalnoradnotijelo.Njena nadležnost reguliranaje Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i Poslovnikom DomanarodaParlamentarneskupštineBiH.Zajedničkakomisijaza ljudska prava, prava djeteta,mlade,imigraciju,izbjeglice,azilietikurazmatrapitanjakojaseodnosenaostvarivanjeljudskihpravaiosnovnihsloboda,sciljemprovođenjaaneksa6i7Dejtonskogmirovnogsporazuma.

b) Entitetske komisije za ljudska pravakojedjelujupridomovimaentitetskihparlamenata irazmatrajupitanjauvezisakršenjempravaislobodagarantiranihustavimaentiteta.1. Komisija za zaštitu ljudskih sloboda i prava Zastupničkog doma Parlamenta FBiH i

Komisija za ljudska prava i slobode Doma naroda Parlamenta FBiH

c) Odbor jednakih mogućnosti razmatrapitanjaiznadležnostiNarodneskupštineRS-akojaseodnosenaravnopravnostmuškarcaižene;društvenipoložajžene;radizaštitunaradu;dječijuzaštitu;socijalnoosiguranje;zaštitupenzioneraistarihlica;omladinuisport;nauku,kulturuiumjetnost;obrazovanje;stambenupolitiku;privatizaciju;NVO-asasličnimprogramimarada;rodnozakonodavstvo;nasiljenad ženamaisvedrugeoblastikojeutječunaravnopravnostspolova.Poredostalog,aktivnoučestvujeupostupkuunapređivanjapravanaravnopravnostizaštitugrađanaipredlažemjerezauklanjanjesvihoblikadiskriminacije,aposebnoonihkojiseodnosenaradizapošljavanje,socijalnuizdravstvenuzaštitu,obrazovanje,izbornozakono-davstvo,kulturuiinformiranjeizaštituodnasiljauporodici.

Važnojeovdjenaglasitidasvakioblikmonitoringaljudskihpravapoboljšavakvalitetpravnezaštiteupravnomsistemu.Uskladusapreuzetimmeđunarodnimstandardima,polaznaosnovasugeneralniprincipi,kaoštosuprincipida:

1. Nijednaosobailiinstitucijanijeizvanzakona,2. Svipodliježuzakonuili,jošodređenije,nemožebitiimunitetaodzakonskeodgovornostiza

onekojikršezakonkojimseštiteljudskaprava.

Ljudskapravaseštitevladavinomprava,aupraksibiseefikasnijetrebalisprečavatiieliminiratisvislučajeviukojimaseopravdavakršenjezakonauciljunjegovogprovođenja.Udržavije,uovomslučaju,njenonadležnoministarstvo(MLJPI)primarniakterumeđunarodnimprocesimaprovođenja,patimeimonitoringaljudskihprava.

51

6.2. Uloga MLJPI-a BiH u procesu monitoringa

Ministarstvoza ljudskaprava i izbjegliceBiH jeosnovanouaprilu2000.godine,uskladusaZakonomoVijećuministaraBiHiministarstvimaBiH.Poredostalog,nadležnojeza:promoviranjeizaštituličnihikolektivnihljudskihpravaisloboda;kreiranjeiprovođenjeaktivnostinaispunjavanjuobavezaBiHupogleduprijemauevroatlantskeintegracije,aposebnouvezisaprimjenomEvropskekonvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima. Pored spomenutihaktivnosti, MLJPI je zadužen za praćenje stanja ljudskih prava u BiH, kontakte sa domaćim imeđunarodnim institucijama iz oblasti ljudskih prava, kontakte i saradnju sa NVO-ima, kao i zapraćenjestepenausaglašenostidomaćihzakonasakonvencijamakojeseprimjenjujuuBiH,aprijesvegasaEvropskomkonvencijomoljudskimpravimaiosnovnimslobodama.

UokviruMLJPI-adjelujeOdjelzazaštituljudskihpravakojiimanadležnostrazmatranjažalbiipredstavkigrađanaupućenihpremasvimorganimavlastiuBiH,podnesenihuciljusprečavanjaiotklanjanjapovredaikršenjaljudskihprava.Uskladusačlanom12ZakonaoministarstvimaidrugimorganimaupraveBosneiHercegovine26,MLJPIpromoviraištitiindividualnaikolektivnaljudskapravaislobode.ZaštituindividualnihikolektivnihljudskihpravagrađanaigrupegrađanaMLJPIrealizirakrozdirektneinstrukcijeitraženjadainstitucijeiorganinakojesegrađaninžaliizmijeneilipreispitajuodređeneaktivnostikojimsenarušavajunjihovaprava.MLJPInerješavapredmeteumeritumujerimasavjetodavnu,koordinirajućuipreventivnuulogutenastojispriječitibilokojudiskriminatornuaktivnostiusmjeravažaliteljadazatražiodgovarajućepravnosredstvozazaštitui/ilidajeinstrukcijeorganukakodaefikasnijeprimijenipreuzetemeđunarodnestandardeizoblastiljudskihprava.

Konkretno,zbogpotrebepridržavanjai/ilipraćenjaimplementacijemeđunarodnihstandarda,MLJPIjeuokviruuspostavljenetematskegrupezazaštitužrtavaisvjedokažrtavatrgovineljudima,kojisučinilipredstavnicisvihuključenihagencijazaprovođenjezakonakaoipredstavniciNVO-a,usaglasiotekst„Pravila o zaštiti žrtava trgovine ljudima i svjedoka-žrtava trgovine ljudima državljana Bosne i Hercegovine”27 (udaljnjemtekstu:Pravila).PravilasuzasnovananavećpreuzetimmeđunarodnimstandardimaodstraneBiHkojimsedefinirajuobavezeinačindjelovanjasvihnadležnihinstitucijauprocesuidentifikacije,upućivanjaipružanjapomoćižrtvamatrgovineljudimadržavljanimaBiHuskladusapreuzetimmeđunarodnimstandardima.

Pravilatakođerpredlažuformiranjespecijalnogdržavnogfondazaprogramečijajenamjenareintegracijadomaćih žrtava trgovine ljudima.Grant sredstva suplaniranakakobi se interventnoosigurala implementacija reintegracijskih programa, posebno kada su u pitanju žrtve trgovineljudimačijazaštitazavisiodnjihovogrezidencijalnogstatusa.NadležnostiuoblastisocijalnezaštitesuodređenenanivouentitetaiBrčkoDistriktaBiH.MoramokonstatiratidanientitetinitiDistriktnemajuistumogućnostzapomoćizaštitužrtvamaunavedenimslučajevima,kakozbogzakonskihrješenjatakoizbognedovoljnihsredstavazaovunamjenu,ažrtvetrgovinesečestoidentificirajubezdokumenataibezutvrđenogrezidencijalnogstatusa,štouvelikootežavatretman.

MLJPI je u posljednje četiri godine zaključio protokole o saradnji sa NVO-ima, u kojim sunavedeniielementizapotpisivanjeprotokolaizalokalninivovlasti.Oviprotokoliregulirajuuslovezbrinjavanja žrtava i svjedoka i utvrđuje standarde smještaja, vrste pružene pomoći, odnosnouzajamne odgovornosti potpisnica protokola, način finansiranja aktivnosti i sve drugo što je odznačajazazaštitužrtavatrgovineljudimakojuosiguravajuNVO.

Pored već spomenutih materijala u saradnji sa MSBiH i ostalim agencijama za provođenjezakona,MLJPIjesačiniovišeedukativnihmaterijala28kojisadržeinstrukcijeiuputstva,kaoinaznačenestandardepostupanjasocijalnihradnikaiostalihprofesionalacakojisuuključeniuzbrinjavanježrtavaisvjedokažrtavatrgovineljudimadržavljanaBiH.

26 „SlužbeniglasnikBiH“,br.5/03,42/03,26/04,42/04,45/06,88/07,35/09,59/09,103/09,i87/12i06/1327 „SlužbeniglasnikBiH“,br.66/0728 Priručnikzaslužbenikezaposleneupoliciji (tužilaštvu), socijalnim izdravstvenim instutucijama-zaštitadjeceod

trgovineljudima.Ureddržavnogkoordinatorazatrgovinuljudimaiilegalnemigracije–MinistarstvosigurnostiBiHiSavethechildrenNorway.2006.Priručnik–DirektnaasistencijažrtvamatrgovineljudimauBosniiHercegovini.Internacionalnaorganizacijazamigracije,MisijauBiH;Ministarstvozaljudskapravaiizbjeglice;Državnikooordinatorzaborbuprotivtrgovineljudimaiilegalnemigracije.2008.COBISS.BH-ID17189894.Vodiljezazdravstveneradnike.FederalnoministarstvozdravstvaiAsocijacijazaseksualnoireproduktivnozdravljeXY.2009.

52

UlogaMLJPI-a u pogledumonitoringamože se objasniti kao sistem praćenja vrste i oblikapovrede ljudskih prava žrtava trgovine ljudima koja se odnosi na određeni sektor, oblik, kvalitetpruženezaštitekojaseocjenjujeilikaoadekvatnareakcijanadležneinstitucijeilikaopovredanastalapo osnovu odnosapojedincaidržave(javnihradnika-profesionalacakojijepredstavljaju),kojamožebitipočinjenadirektnoiliindirektno.

Upitanju jedjelovanjekoje jedefiniranozakonomilimeđunarodnimstandardom,amogućasituacija podrazumijeva da zakonne sadrži standardutvrđenu okviru određenogmeđunarodnogdokumenta ilisadržistandardaliseneprimjenjujeupraksi,čimesenekaosoba–uovomslučajužrtvatrgovineljudima–dovodiunepovoljnijipoložajilijojseupotpunostiuskraćujepravo.

Treba napomenuti da osoba mora doći u okvire nadležnosti relevantne države (ne odnosise samo na teritorijalnu nadležnost – odnosi se na svaku situaciju u kojoj osoba dolazi u okvirenadležnostidržave).Odgovornostdržavepostojizakršenjeljudskihpravabilodasuaktivnostidržaveuokviru ili izvanokviradržavnegranice akoproizvode/dovodedoposljedica vannjene teritorije(npr.zabranaprotjerivanjastranaca),odnosnodržaveistovremenogarantirajuprava,aliivodeprocessamomonitoringaiizvještavanja.

VažnuuloguuovomprocesuimajuNVO,čijajejednaodosnovnihulogamonitoringusjenikaooblikizvještavanjaostanjuljudskihpravateproceslobiranjaizagovaranjazanjihovuboljuzaštitukoddomaćihinstitucijavlastiimeđunarodnihtijelakojamoguutjecatinazemljudaispoštujesvojepreuzeteobaveze.

UskladusanadležnostimaMLJPIkojaseodnosenapromociju,praćenjeizaštituljudskihprava,nadležniSektorzaljudskapravanaosnovuprethodnospomenutihPravilaozaštitižrtavatrgovineljudimaisvjedokažrtavatrgovineljudimadržavljanaBiHiobavezaproisteklihizistih,godišnjeplaniragrantsredstvanamijenjenazapodrškuNVO-imakojepružajuzaštitužrtvamatrgovineljudima.Ovajprogram je namijenjen za podršku u rješavanju predmeta trgovine ljudima koji su u nadležnostiTužilaštvaBiHuskladusaKrivičnimzakonomBiH.Sredstvasedodjeljujunaosnovujavnogpozivauokvirukojegsupropisanikriterijumizanjihovudodjelu.KriterijumeijavnipozivpripremakomisijakojuuspostavljaMLJPI,ukojusuuključenipredstavniciMSBiHiTužilaštvaBiH.

Uokviruovogprogramadosadasuprepoznati iukriterijumimasadržanirazličitiprogramipomoći:

1. Dodjelagrantsredstavazaodržavanjekapacitetazasmještaj-održivostsigurnihkuća,2. Dodjelagrantsredstavazaprogramereintegraciježrtava,uključujućiipravnupomoć;3. Dodjelagrantsredstavazainterventnu(urgentnu)pomoćžrtvama.

RaspoloživagrantsredstavaMLJPI-amoguseudružitisadonatorskimsredstvimakojasudosadaosiguravaliVladaNorveškeiIOMikojasu,zarazlikuodbudžetskih,imalafleksibilnijipristupudodjeli.Uperiodu2011–2013.godinenijebilovećihdonacija,takodasezasvakubudžetskugodinuimplementirajugrantoviuiznosuod65.000,00KMgodišnje.

1.1.2. Proces prikupljanja podataka i izvještavanje u slučajevima trgovine ljudima

PriješiregobjašnjenjaonačinuprikupljanjapodatakauokviruMLJPI-a,potrebnojeobjasnitirazliku u pogledu pravnog osnova. Pored obaveze za dostavljanjem osnovnih kvalitativnih ikvantitativnihpodatakaodstranesvihinstitucijapremaMLJPI-ukojapostojipoosnovuUstavaBiHusvrhuizvršenjameđunarodnihobavezapremazahtjevimarazličitihmeđunarodnihkomitetaučlanu5stav(1)PravilaozaštitižrtavaisvjedokažrtavatrgovineljudimadržavljanaBosneiHercegovine29,reguliranasupravilarazmjenepodataka30. 29 „SlužbeniglasnikBiH“,broj66/0730 „(1)Nadležne institucijeuBiH iovlašteneorganizacijeuskladusaovimPravilimaobaveznesurazmjenjivatisve

raspoložive informacije o žrtvama i svjedocima žrtvama radi pružanja pomoći i zaštite, prikupljanja statističkihpodataka,izradeodgovarajućihizvještajaiinformacijaidrugihpotrebakojesuodznačajazarješavanjeslučajevatrgovineljudimauBosniiHercegovini.“

53

Dostavapodatakajedetaljnijeobjašnjenauprethodnompoglavlju„Referalnisistemzatrgovinuljudimaiinterakcijasacentrimazasocijalnirad“,gdjejenavedenodaseutusvrhukoristi Jedinstveni obrazac za prikupljanje podataka o potencijalnim i/ili identificiranim žrtvama trgovine ljudima.

U ovomdijelu teksta naglašavamo slučajeve koji nisu vezani za pokrenute krivične procese a koji se odnosena obavještenjeCSR-a,NVO-a, zdravstvenih i obrazovnih institucija, inspekcija i/ilisamoidentifikacijepotencijalnih žrtava trgovinebez obzira da li je počinilac identificiran, priveden, krivično gonjen ili osuđen.

OvaaktivnostjezasnovananastandarduutvrđenomuokviruEvropskekonvencijeoobeštećenjužrtava krivičnih djela nasilja (1983), ratificirane od strane vlasti BiH 2005., a stupila je na snagu14.7.2005.godine.

Podaci o predmetimakoji se odnosena trgovinu ljudimaupravilu seprikupljaju uzpomoćpropisanogJedinstvenog obrasca za prikupljanje podataka o potencijalnim i/ili identificiranim žrtvama trgovine ljudima,aliusistemuMLJPI-apodaciseprikupljaju iputempisanihpodnesaka izMSBiH,CSR-a,MUP-ova,NVO-a,organizacijakojepružajupravnupomoć,ranijemeđunarodnihorganizacijaIOM,UNHCRterjeđeostalihinstitucijauBiH(inspekcijerada,obrazovneustanove,žrtveindividualno,grupegrađanaisl.).

MLJPI s druge strane ima obavezu da sve raspoložive informacije o potencijalnim i/iliidentificiranim žrtvama trgovine ljudima redovno dostavlja nadležnoj agenciji u okviru MSBiH iOdjeluzaborbuprotivtrgovineljudima.

1.1.3. Koordinacija MLJPI-a, CSR-a i NVO-a u svrhu pružanja zaštite žrtvama trgovine ljudima

Kakojetoutvrđenovećspomenutimpravilimaučlanu17stav(3)tačkad),centarilislužbazasocijalnirad,putemnadležnihentitetskihministarstavainadležnogodjelaBrčkoDistriktaBiH,tokomrješavanjapredmeta,popotrebimožepodnijetizahtjevzarazmatranjeslučajevakodMLJPI-auciljupružanjastručnepomoćiikoordinacijesadrugimnadležniminstitucijamanadržavnomnivou.

OvajobliksaradnjeposljednjihgodinajeustalnomrazvojuiveomačestoseCSRinekeNVOobraćajuMLJPI-uzapomoćikoordinaciju.DrugiobliksaradnjepotičeMLJPInanačindasveprijavljeneprobleme,nezavisnokoihjeevidentirao,koordiniraMLJPIusaradnjisaCSR-omidatomNVOakojeuključenauciljupružanjaadekvatnepodrškežrtvitrgovineljudima.

Procedure obavještavanja regulirane su u okviru protokola o saradnji sa NVO-ima koje suizabrane za realizaciju programa koji se finansiraju iz grant sredstavaMLJPI-a, u okviru kojeg supredloženisadržajipojedinihobrazacazaNVOkojepružajupodrškužrtvama.31NVOtakođerpotpisujuiobrasceozaštitiipovjerljivostipodataka.NVOuspostavljajudirektnusaradnjusapredstavnicimaCSR-akojisepojavljujuilikaostarateljimaloljetnihžrtavailikaovoditeljislučajeva,štojepitanjekojeseprethodnorješavazasvakužrtvuokojojbrinu.

MLJPIuokvirubilokojegpredmetapružapotrebnustručnupomoćkojasenajčešćerealizirakrozdavanjeusmenihipisanihpreporukailinekidrugioblikkoordinacijekojegMLJPIpokrećepremaagencijamazaprovođenjezakona,posebnoakonekaodnjihne izvršava svojuzakonskuobavezu.Tamo gdje NVO pruža usluge, najčešća saradnja se odvija kroz koordinaciju daljnje brige o žrtvitrgovineljudimasciljempreuzimanjadaljnjenadležnostiodstraneCSR-akakobiintervencijapremažrtvibilaodrživa.IntervencijasesvakakopreduzimaikoddrugihaktivnostigdjejepotrebnozatražitikonkretnureakcijunadležnogCSR-ailinekogdrugogtijelanalokalnomnivou,štouključujeiNVOsakojimaMLJPIimapotpisanprotokol.

31 Obrasci:Prijavasmještajažrtveusklonište,Zahtjevzapremještanježrtveizsigurnosnihrazloga,Zahtjevzapolicijskupratnju za žrtvu, Izvještaj o dobrovoljnomnapuštanju skloništa, Zahtjev za dodatnu pomoć za žrtvu; Zahtjev zainterventnupomoćzažrtvu…

54

1.1.4. Vrste zaštite koja se prati kod monitoringa od strane MLJPI-a

U svrhu osiguravanja osnovnih ljudskih prava, kao što je naglašeno u prethodnom dijelu,žrtvamatrgovinetrebaosiguratiodgovarajućinivozaštiteljudskihpravakojase,zavisnoodpotrebeistanjažrtve,možeutvrditiurazličitimoblicimazaštite,kaoštosu:

Zaštita tokom identifikacija žrtava –Iakonijemogućenavestisvesituacije,VAŽNOjetokomidentifikacije žrtve izbjegavati: neadekvatno vođenje intervjua (dodatna viktimizacija žrtve) bezpripreme,uzimatiizjavuodmaloljetneosobebezprisustvapredstavnikaCSR-aibezsnimanja,bezopravdanograzlogapretpostavljatidobžrtve,zanemaritizdravstvenostanjeiurgentnepotrebežrtve,zanemaritipitanjenjenesigurnostiismještaja.Mogupostojatiidrugesituacijekojimsenarušavajuiugrožavajupravažrtava.

Zaštita osiguravanjem neodložne asistencije i upućivanja žrtve –Ovasituacijaje,nažalost,prema našim iskustvima veoma česta i potječe iz neadekvatnog procesa identifikacije žrtava ilizanemarivanjapotrebažrtava,takodažrtvičestonebuduosiguraneneodložnepotrebe.Ovesituacijesekvalificirajuunašimslučajevimakaotežekršenjeljudskihpravažrtava,naosnovučegažrtvamožetražitivećeobeštećenjeodstranedržave.

Pravo na zastupanje maloljetne žrtve (djeteta) – imenovanje staratelja i voditelja slučaja kada je žrtva punoljetna – Zaštitadjeceidjelovanjeunajboljeminteresudjetetajeobavezasvihuključenihorgana.Ovaj standard jeuključen iupostojećezakoneuBiH,ali sučesti slučajevida seprofesionalcinepridržavajuovog standarda, saslušavajudjecu-vode intervjubez staratelja ipredstavnikaCSR-a,nesnimajuizjavudjetetaisl.Iakojemeđunarodnimstandardimapreporučenoimenovanjevoditeljaslučajevakadasuupitanjupunoljetnеosobe,ovajstandardsečestozanemarujeiakojepraksapokazaladatoolakšavavođenjeslučajaismanjujemogućnostkršenjanjenihprava.

Reguliranje rezidencijalnog statusa žrtava –Žrtvetrgovineljudimačestoseidentificirajuadanijepoznatomjestonjihovogprebivališta,štousituacijamamjesnenadležnostiotežavazbrinjavanježrtavaiutakvimslučajevimaCSRiagencijezaprovođenjezakonanajčešćesmještajužrtveusigurnekuće,štounekimpredmetimainijebiladobrapraksa,naročitokadasuupitanjudomaćedržavljanke.Hitnostupostupanjuuovimpredmetimajepraksakojajenužnaipodrazumijevadobrukomunikacijuuključenih institucija radi utvrđivanja stanja u vezi sa rezidencijalnim statusom i efikasnijimpočetkomprocesareintegracije.Uprošlosti,aunekimpredmetimaisadanedopustivajepraksadaseneopravdanodugonerješavarezidencijalnistatuszanekežrtve,štoihneopravdanodugodržiuneizvjesnominesigurnomstatusuiugrožavaljudskaprava.Trebanaglasitidakadažrtvanesarađuje,takvasituacijanepodrazumijevaugrožavanjeljudskihpravažrtve,aliseuzakonskomsmisluitakvesituacijemorajurješavatiefikasnije.

Kvalitet pružene pomoći pri repatrijaciji i reintegraciji žrtava –IakoovaaktivnostuvećinislučajevazavisiodraspoloživihfinansijskihresursaikapacitetaCSR-a,nedostatakovihprogramanijeopravdanjezanepružanjeovogoblikazaštite,štojeunekimpredmetimatrgovineljudimautvrđenokaonedostatak,kaoiproblemdužineboravkažrtavausigurnimkućama.MLJPIjeraditogaiosmisliointerventni program upravo s ciljem da osigura dodatno vrijeme za adekvatnu reakciju CSR-a ipostizanje kvalitetnije asistencije identificiranimpotencijalnim i žrtvama trgovine ljudimakoje sudržavljaniBiH.

Zaštita žrtve svjedoka i maloljetne žrtve svjedoka – Veoma su česte situacije otkrivanjaidentitetamaloljetnežrtve, te jepostojeći sistemzazaštitu identitetamaloljetnihosoba injihovihporodicapitanjekojesečestopojavljujeuprigovorima,itonajčešćeodsamihžrtava,njihovihporodicailiNVO-akojeimpružajupravnupomoć.Drugisegmentseodnosinafizičkusigurnostžrtveinjenuzaštituprije,tokominakonkrivičnogpostupkaprotivpočinioca.

Obeštećenje za žrtve–PravonaobeštećenjejeupravnomsistemuBiHreguliranouokvirugrađanskeparnice i veomarijetko senadležna tužilaštvaodlučujudaovo rješavajukrozpostojećikrivičnipostupak.Žrtvetrgovineljudimanisuimaleprilikuostvaritiovopravo.Pitanjejevremenakada će ovo pitanje biti pokrenuto od strane nekih žrtava i njihovih pravnih zastupnika. S drugestrane,MLJPIvećduževrijemeizvještavaipratiostvarivanjeovogpravaisituacijekadažrtvenisubileadekvatnoupoznatesamogućnostimazaostvarivanjeovogprava.

55

Održivost zaštite – dugoročno rješenje za žrtve – Zaključivanjeslučajevajepodručje u okviru kojeg takođerpostojeelementidiskriminacijegdje senezavisnoodpotrebeveomačestopredmetsmatra završenim a žrtva ostaje u nedefiniranom statusu u kojemopetmože postati žrtva nekogoblikazloupotrebe. Iakonepostojekonačnistandardiuvezisazaključivanjempredmeta,možeseprimijenitistandardkojiseodnosinaindividualnostanjepotrebežrtve,pričemusejasnorazlikujumaloljetnaipunoljetnažrtva.Usvakompredmetupostojiproblemukolikoseslučajsmatrazavršenimapotrebežrtavanisuosiguraneili,jošjasnije,žrtvajeostavljenadasesamabrineopitanjimazakojanema kapaciteta.

1.1.5. Besplatna pravna pomoć

OrganiziranoosiguravanjebesplatnepravnepomoćijekompleksnaaktivnostuBiHsobziromdasurazličitazakonskarješenjairaspoloživikapacitetiCSR-аinjegovihvoditeljaslučajeva.Imajućina umu specifičnost potreba žrtava trgovine ljudima i njihovuograničenumogućnost dapristupeovakvimjavnimuslugama,uglavnomseovavrstapodrškeosiguravalauokvirunevladinihkapaciteta.Niovapraksanijeosiguralapotrebnuefikasnost,takodasužrtvetrgovinečestoostaleneinformiraneinekeodnjihnisunikoristileovajoblikpodrške.

1.1.6. Sistem izvještavanja

MLJPIseukontinuitetusuočavasanedostatkominformacijakojeseodnosenaovepredmete.Zanjihovmonitoringukontekstuljudskihpravapotrebnojemnogovišeinformacijaodonihkojesuosmišljeneuokviru Jedinstvenog obrasca za prikupljanje podataka o potencijalnim i/ili identificiranim žrtvama trgovine ljudima. ZbogtogasuzahtjeviMLJPI-aikreiraniveomačestoiizvanovihpodataka.

1.1.7. Savjetodavna uloga kod pojedinačnih slučajeva trgovine ljudima

Savjetodavna ulogaMLJPI-amože se definirati kao preventivna i informativna uloga u ciljusprečavanja ponavljanja već ranije evidentiranih neadekvatnih reakcija profesionalaca. Ovajsavjetodavni pristup je naslonjen na individualni sistem praćenja predmeta trgovine ljudima ipojedinačni sistem identifikacije žrtava u BiH. Boljim profesionalnijim pristupom u odnosu namonitoringindividualnih ikolektivnih ljudskihprava,što jevećranijeobjašnjeno,omogućavaseuveomakratkomrokuuzučešćeikoordinacijuslužbenikaMLJPI-apostizanjeodređenihboljihrješenjau određenim situacijama kada za timpostoji potreba.Ovaj pristup je zasnovannamogućnostimaprimjenemeđunarodnih standarda koji imaju supremaciju nad domaćim pravom, i to posebno usituacijamaukojimapostojedilemeilirazličitpristupkojinesmijeutjecatinakvalitetljudskihpravazažrtvetrgovineljudima.

1.1.7.1. Preporuke

Uoblasti ljudskih prava uobičajena je pravnapraksa u kojoj se u vezi sa pojedinačnim ali igrupnimpovredama ljudskih prava od strane nadležnih domaćih ali imeđunarodnih organizacijaizdajupreporukeuvezisanekimutvrđenimproblemima.UtvrđivanjeproblemaupogledueventualnediskriminatorskeprakseilipostojanjetakvogpropisaprepoznajeseilipoosnovudržavnihizvještajailiizvještajausjenikojeizrađujuNVO.

Preporukerazličitihmeđunarodnihkomitetausmjerenesupremadržavičlanici,apreporukedomaćihtijelapremanadležnojinstitucijizarješavanjepredmetailidonošenjeodgovarajućegpropisailidrugogdokumentakojimsepoboljšava,sprečavaieliminiranekiodoblikadiskriminacije.

1.1.7.2. Žalbe

Žalbajepravnimehanizamkojimsepokrećeispitivanjeupojedinimpredmetima.Upravnomsistemu BiH treba razlikovati podnošenje žalbe MLJPI-u kao preventivnom, savjetodavnom ikoordinirajućemmehanizmu od drugih žalbi: Uredu Ombudsmena koji pokreće istragu u vezi sapokrenutim predmetom32ilinadležnomorganukojirješavameritumpredmetauskladusaZakonom32 Član7ZakonaozabranidiskriminacijereguliranadležnostUredaOmbudsmena.

56

ozabranidiskriminacije33kojiuokviručlana11predviđazaštituupostojećimpostupcima,uokvirukojegjedefiniranodasvakoliceiligrupalicakojasmatradajediskriminiranamožetražitizaštitusvojihpravaputempostojećihsudskihiupravnihpostupakauslučajevimaukojimapovredapravanajednakopostupanjeproizlaziizupravnogakta.Žalbauupravnompostupkuieventualnopokretanjeupravnogsporanaosnovuzaštiteoddiskriminacije,kojomsezahtijevaponištenjetakvogupravnogakta,nećespriječitilicedapokrenesudskipostupakzazaštituoddiskriminacije.Svikonkretnizahtjevinavedeniučlanu12ovogzakona,kaopojedinačniilizajednički,mogusetražitiusvrhupodnošenjatužbeuparničnompostupku.

1.1.7.3. Podnošenjetužbizbogdiskriminacije

Posebanmehanizamzazaštituoddiskriminacijesadržanjeuokviručlana12Zakonaozabranidiskriminacijekojimsepredviđamogućnostpodnošenjaposebnihtužbizazaštituoddiskriminacijeindividualnoiliodstranelicakojejeovlaštenopodnijetitužbu.Razlikujusesljedećetužbe:

a) utvrđivanje da je tuženik povrijedio tužiočevo pravo na jednako postupanje, odnosnodaradnjakoju jepreduzeo ilipropustiomoženeposrednodovestidopovredepravanajednakopostupanje(tužbazautvrđivanjediskriminacije),

b) zabrana preduzimanja radnji kojima se krši ili se može prekršiti tužiočevo pravona jednakopostupanje,odnosnodaseizvršeradnjekojimaseuklanjadiskriminacijailinjeneposljedice(tužbazazabranuiliotklanjanjediskriminacije);

c) dasenadoknadimaterijalnainematerijalnaštetauzrokovanapovredompravazaštićenihovimzakonom(tužbazanadoknaduštete);

d) dasepresudakojomjeutvrđenapovredapravanajednakopostupanjenatrošaktuženikaobjaviumedijimakadajediskriminacijapočinjenakrozmedije(štampaneielektronske),odnosno bilo koje vrste.

SudidrugatijelakojaprovodepostupakuskladusazakonimaoparničnompostupkuuBiHdužni su radnjeupostupkupreduzimati hitno, osiguravajući da sve tvrdnje odiskriminaciji buduštoprije ispitane.Kadasesvizahtjevizasnivajuna istomčinjeničnomipravnomosnovu,moguseistaknutizajedno(kumulativno)ujednojtužbiokojojseodlučujeuparničnompostupkuakosusvizahtjeviumeđusobnojveziiakojeistisudstvarnonadležanzasvakiodtihzahtjeva.Zapodnošenjeovihtužbiprimjenjujesemjesnanadležnostsaveomakratkimrokovima.

Rokzapodnošenjetužbenaosnovučlana12Zakonaozabranidiskriminacijeiznositrimjesecaoddanasaznanjaoučinjenojpovrediprava,anajdaljejednugodinuoddanaučinjenjapovrede.

Rok za podnošenje zahtjeva za reviziju iznosi tri mjeseca od dana uručenja drugostepenepresude.Predviđenajeimogućnostdonošenjaprivremenemjereodstranesuda.

Kada je u pitanju teret dokazivanja, ako je adekvatno potkrijepljen navodima o tome da jezabrana diskriminacije prekršena, navodni prekršilac je dužan dokazati da nije prekršio principjednakogpostupanjailizabranediskriminacijeupredmeturasprave.

Važno je napomenuti da se u slučajevima u kojima lice smatra da je snosilo posljedicediskriminacijekaodokaznosredstvomogukoristitiistatističkipodaciilibazepodataka.

Posebnanovinauovimpostupcimajemogućnostdasekaotrećastrananastranilicailigrupelicakojatvrdidaježrtvadiskriminacijepridružitijelo,organizacija,ustanova,udruženjeilidrugolicekojeseuokvirusvojedjelatnostibavizaštitomoddiskriminacijelicailigrupelicaočijimsepravimaodlučujeupostupku.

Također, kolektivne tužbemogu podnijeti i udruženja, tijela, ustanove ili druge organizacijekojesuregistriraneuskladusapropisimaoudruživanjugrađanauBiH,aimajuopravdanintereszazaštituinteresaodređenegrupeiliseuokvirusvojedjelatnostibavezaštitomodređenegrupelicaoddiskriminacije.33 „SlužbeniglasnikBiH“,broj59/09

57

1.2. Promocija ljudskih pravaPromotivne aktivnosti MLJPI-a se u većini slučajeva organiziraju u okviru zajedničkih

projekatasameđunarodnim idomaćimNVO-ima.Najčešćioblikovihaktivnosti surazniprojekti iprogramikojiimajuzaciljpromotivneidrugeinformativneaktivnostikojimsejavnostupoznajesaodređenimproblemimaranjivihgrupa.Drugioblikpromocijeljudskihpravarealiziraseikrozrazličiteoblikeedukacije,radutematskim,stručnimgrupama,itouključivanjempromotivnihiinformativnihsadržaja.JedanodprepoznatljivihnačinapromocijeljudskihpravauBiHjestesvakakoobilježavanjeznačajnihdatumaizoblastiljudskihprava,štoserealizirazasvakugodinuutvrđivanjem„Programa za obilježavanje značajnih datuma iz oblasti ljudskih prava“ kojeg predlažeMLJPI, a usvaja Vijećeministara BiH. 1.3. Izvještavanje prema komitetima za ljudska prava

PoosnovumeđunarodnihstandardauzaštitiljudskihpravasadržanihuokvirumeđunarodnihinstrumenataizoblastiljudskihpravapostojiobavezaBiHopraćenjuiizvješćivanju.

Sistem izvještavanja zasniva se na protokolima koje izdaju nadležni komiteti zemljamačlanicama, a koje na osnovu njih utvrđuju sistem imetodologiju državnih praćenja i prikupljanjapotrebnihinformacija.Izvještavanjejeusmjerenonadvaključnameđunarodnatijela,atosukomitetiUN-apoosnovučlanstvaBiHuUN-u,itijelaVijećaEvrope,takođerpoosnovučlanstvadržave.Kaošto je ranije inaglašeno, izvještavanje je jedanodsistemapraćenja, tj.monitoringa ljudskihpravazemlje članice i pokazuje koliko je zemlja članica ozbiljna u ispunjavanju svojih međunarodnihobaveza.Postoje idrugi sistemikoji suprepoznatljivikaosistemiposjete imonitoringazemljeodstranemeđunarodnih tijela kojimogu biti pojedinačni, kao posjeta Komesara za ljudska prava ilispecijalnih izvještačgeneralnogsekretaraUN-a, ilimogu imatikolektivnumisiju,npr.CPTkomitet(Evropskikomitetzaprevencijutorture,nehumanihidegradirajućihtretmana).Mehanizampritiskana zemlju članicu jesu preporuke koje se na osnovu prezentiranih izvještaja izdaju zemlji članicikojanakonodređenihperiodaizvještavanjaimaobavezuizvijestitiorealizacijipreporukaidostavitiodgovarajućaobjašnjenja.

58

7. PRIRUČNIK ZA TRENERE (EDUKACIJA EDUKATORA)

Uokviruovogdijelapriručnikarazrađenjepraktikumzaedukacijuedukatora.Ovajdiosadržikonkretneprimjereizprakse–otkriveneslučajevetrgovineljudimauBiHnaosnovukojihsepredlažemetodologijarealizacijepraktičnihvježbi.Ciljjepromoviratiujednačenumetodologijustručnogradaiunaprijeditiprakseodrživeintervencijeipružanjapomoćižrtvamakrozučenjedobreprakseioblikasaradnje sa odgovarajućim stručnim tijelima zaduženim za direktnu asistenciju žrtvama trgovineljudima.

Nastojali smomaksimalnopojednostaviti šemuradanapredmetimaukojimasesistematskiobjedinjavajunajosnovnijekomponenteipokazateljipotrebnizaanalizuiradnapredmetimatrgovineljudima.

Instrukcije za trenere

Obukasesastojiodteorijskogipraktičnogdijela.

TEORIJSKAOBUKATRAJEUKUPNO45MINUTA.

Ovaj dio obuke može se obaviti plenarno za sve učesnike u cilju upoznavanja učesnika sapojavomipojavnimoblicimatrgovineljudima.

Materijalzaovajdioobuke:PrvidioPriručnikačinerazličitiizvoriiliteraturanavedeniuprilogukaolistamaterijala,zakonaipodzakonskihakatakojejepotrebnopoznavatiuciljudemonstracijeiradanakonkretnimpredmetima.Trenerupoznajeučesnikesamaterijalimakojemogukoristiti. Mogusekoristitiiostaliraspoloživimaterijalipremaizborunastavnikailitrenera.

Instrukcije za održavanje vježbi

Grupezaobukunesmijubitivećeod4–8osoba.Praktičnevježbezapočetikratkimuvodomkojinesmijebitidužiod30minuta.Uuvodnomdijeluobaveznoukratkoobraditisljedećecjeline:

A. Upoznatiučesnikesaopćimprincipimarada,obavitikraćudiskusijuiodgovoritinapitanjaoprincipurada,

B. Razgovaratiopostupkuasistenciježrtvama–diskusijasaučesnicima,C. Razgovaratioosnovnimkomponentamaanamnezepredmeta,D. Objasniti TABELU KOMPONENTIkojasekoristizaradianalizupredmeta,E. Ukratkospomenutinadležnostiinstitucijaiorganizacija–funkcionalnihveza.

A. Upoznavanje i diskusija o principima rada

Trenerupoznajeučesnikeobukesaopćimprincipimarada:

1) Poštovanjeprincipanediskriminacije,2) Djelovanjeuinteresupotencijalnežrtve,aposebnodjeteta/maloljetnika,3) Koordinirannačinintervencije,kreiranjeipraćenjeProtokolarada,4) Kakoposvetitipažnjužrtvi,izbjegavajućikašnjenjaudjelovanjuiuvijek,akojetomoguće,

djelovatiiznajbližihservisa(mjesnanadležnost),5) Voditiračunaodetaljimaslučaja,procesimaopažanjaiprijavljivanjaslučajeva,upućenosti

usistem–profesionalcinaprvojliniji,6) Svođenje intervencije na najmanji nivo, izbjegavajući „ugrožavanje“ žrtve od strane

institucijeiponavljanjeodređenihispitivanjailidjelovanjauneadekvatnimuslovima,7) Kako zadržati odnos povjerenja profesionalca i žrtve – pridobijanje za dobrovoljno

uključivanjeuponuđeniprogramzaštite,8) Listaprincipanijeiscrpljenaimožebitiproširenanaosnovudiskusijeučesnika.

59

NAPOMENA: LISTA PRINCIPA SE ODŠTAMPA ILI ISTAKNE NA VIDNO MJESTO U UČIONICI/SALI ZA OBUKU.

B. Diskusija o postupku asistencije žrtvama

Uspješna i efikasna asistencija žrtvama ovih oblika eksploatacije postiže se saradnjom ikoordinacijomradasvihslužbiuključenihuoveaktivnosti,kakovladinogtakoinevladinogsektora.

Tokrazmjeneinformacijaizmeđuakteradirektneasistencijereguliranjepodzakonskimaktimaiproceduramaukojimajeutvrđenoda:

a) Sve institucije u BiH, organizacije, pravna i fizička lica koja dođu u dodir sa žrtvomdjetetombezodlaganjasudužneobavijestitiCSRkaoorganstarateljstva,nadležnupolicijuitužilaštvo.

b) Ukolikojeupitanjupunoljetnažrtva,nadležnotužilaštvoilipolicijskaslužbainformirajuslužbuilicentarzasocijalnirad,kaoiostaleorganizacijesamouzpristanakžrtve.

c) SveinstitucijeuBiH,organizacije,pravnaifizičkalicakojadođuudodirsaodraslomžrtvombez odlaganja dužna subez obzira na pristanak žrtve obavijestiti nadležnu policiju itužilaštvo,auzdozvoluslužbeilicentrazasocijalniradiostaleorganizacije.

d) Prijava, izvještaj ili informacijao žrtvi trgovine ljudimamogubiti dostavljeniusmenim,pismenim,telefonskimilielektronskimputem.

e) Nakonštodođedoinformacije,CSRjeobavezanizvršitiprocjenuusaradnjisnadležnimpolicijskimslužbenikomkojemjeobavezanidostavitisveprimljeneinformacije.

C. Razgovarati o osnovnim komponentama anamneze predmeta

Postupakpočetneprocjeneodređuje iProtokol zadaljnji rad sažrtvama. IpakCSRnemožesamostalnonastupatiuprocesuprocjene,paprimjenjujetimskiradiuspostavljasaradnjusadrugiminstitucijama i profesionalcimaudijagnostičkompostupku. CSR je obavezanvoditi računao tomedaliježrtvaadekvatnozaštićenaodopasnostipoživotizdravlje,kaoidalijepotrebnaintervencijasocijalnihslužbikakobisežrtvazaštitila.Sveinformacijedokojihsedođeufaziprocjenepredmetasakupljajusetimskiiobrazlažuseupisanojformi.

Nakon dobijanja informacije o predmetu, centar ili služba za socijalni rad provjerava da li je predmet ranije bio evidentiran, prikuplja dodatne informacije, vrši procjenu predmeta, uspostavlja kontakt sa žrtvom, priprema i obavlja intervju, sarađuje sa svim nadležnim institucijama u BiH i ovlaštenim organizacijama u cilju procjene povreda i rizika od budućih povreda, pomaže u osiguranju dokaza o zlostavljanju, identificira raspoložive resurse za pomoć i zaštitu žrtve i svjedoka žrtve, procjenjuje koje intervencije su neodložne, odnosno priprema plan zaštite žrtve ili svjedoka žrtve.

ProcjenapredmetakojuvršinadležniCSRpripremasenakonštostručniradnicicentrapripremedetaljniizvještajstručnogradnika(socijalnuanamnezu),kojimorasadržavatisljedećekomponente:

a. Podatkeozdravstvenomstatususvihčlanovaporodice,b. Podatkeoekonomskomstatusuporodice,c. Podatkeosocijalnomstatusuporodice,d. Informacijeoeventualnimranijimpatološkimpromjenamaiproblemimaporodice,e. Utjecajsrodnikaiokruženja,f. Podatkeoobrazovnomstatusučlanovaporodice,g. Informacijeookolnostimaukojimajedijete,odnosnožrtvadotadaživjela,h. Drugerelevantneinformacije.

60

D. Objašnjenje i tabelarni prikaz KOMPONENTI koje treba analizirati u predmetima za vježbu:

OSNOVNEKOMPONENTEPREDMETA

POMOĆNEINSTRUKCIJE

a) Ličnipodaciožrtvi(spol,dob,državljanstvoidr.)

Za vježbu se koriste inicijali žrtve (NN osoba). Ostali podaci koji mogu biti od utjecaja na rješavanje slučaja uzimaju se iz inicijalnog akta i dopunjuju se vlastitim prikupljanjem ili na osnovu upita, tj. odgovora nadležne institucije.

b) Okruženjeizkojegpotječežrtva

Opis okruženja žrtve dopunjava se u skladu sa strukovnim standardom CSR-a; npr. utvrditi stepen siromaštva, bračni status žrtve ili roditelja/staratelja, uslove stanovanja, obrazovanje, broj članova porodice, eventualni boravak u ustanovi i sl., kao i sve druge činjenice vezane za socijalni status žrtve...

c) Načinidentifikacije(ko,kadaikako)

Potrebno je prikupiti informacije o tome kako je došlo do otkrivanja slučaja radi utvrđivanja kasnijeg redoslijeda aktivnosti...

d) Oblikidužinaiskorištavanja Opisati način iskorištavanja i navesti vrijeme, isključivo na osnovu službenih izvora, a ako je potrebno za rješavanje predmeta i na osnovu intervjua sa žrtvom…

e) Ostalo:odnosisrodstvosapočiniocemidr.

Unijeti raspoložive informacije, prikupiti ih ako su važne za daljnji tok slučaja...

f) Načinvrbovanja,elementivezanizalokaciju-mjestodešavanja

Navesti konkretno, npr. obećanje posla, braka, prevara, prisila, opis situacije i načina kako se to desilo...

g) Opispruženepomoći–opisintervencije

Opisati u tabeli sve OBLIKE pomoći koji su žrtvi osigurani...

h) Funkcionalnevezeizmeđuuključenihinstitucija

Navesti detaljnu listu institucija koje su učestvovale u rješavanju slučajeva; detaljno navesti vrstu njihove intervencije i asistencije….

i) Načinnakojijeslučajriješen

OPISATI KAKO JE SLUČAJ RIJEŠEN

1) Rad na predmetima može biti grupni ili individualni, s tim da je bolje primjenjivati metoduindividualnog rada u kojem učesnici obuke preuzimaju svoju uloge i rješavanju samostalnopredmet,očemuseučesniciobukenapočetkudogovaraju.

2) TrenerćesesaučesnicimaobukeusaglasitidasepredloženipredmetvodinaosnovupostavljenogaktakojimseslučajiniciraiuzpomoćTABELEomogućavadaseucjelinisagleda,tenakrajusačinizajedničkatabelarnaanalizaslučaja.

61

OBJAŠNJENJE INDIVIDUALNOG I GRUPNOG RADA

1– Individualni rad

Ako je odabran individualni rad na slučajevima, učesnik obuke odabere predmet kojeg ćeanalizirati i samostalno priprema demonstraciju slučaja, iznoseći komponente svog rada napredmetuostalimučesnicima i detaljnoobjašnjavajući svepreduzetekorakekoristećimatricuprazneTABELEzademonstraciju.Ostaliučesniciiznosesvojekomentareisugestije.

2 – Grupni rad na slučajevima

Preporučujesetakođeriorganiziranjeradaugrupama,pričemusečlanovigrupedogovarajukojećekomponenteobrađivatijerjenaopisaninačinjednostavnijekonsultiratisvedodatnematerijale,zakone,podzakonskeakteitd.kojisenalazeuliteraturipredkrajPriručnika.Trebakombiniratiugrupamavišeimanjeiskusneprofesionalce.Zatreningtrebaosiguratištampaneilielektronskeverzijematerijalazastudenteisocijalneradnikeidrugeprofesionalce.

Napomena:Odmah u grupi odrediti voditelja predmeta koji će imati zadatak voditi predmet i demonstrirati ga.

Preporuka je da se praktične vježbe na predmetima organiziraju u najmanjem trajanju od 10 školskih časova namijenjenih za rješavanje po dva individualna predmeta od strane jednog učesnika obuke.

PRAKTIČNA OBUKA TRAJE UKUPNO DESET (10) ŠKOLSKIH ČASOVA.

PRAKTIČNE VJEŽBE NA SLUČAJEVIMA

PRVI MODUL – AKTIVNOSTI CSR-a – PREVENCIJA SLUČAJEVA TRGOVINE LJUDIMA1. Identifikacija–načinotkrivanja(slučajeva)irazjašnjavanje,2. Asistencijasapripadajućimintervencijama,3. Fazarazrješenjasapripadajućimintervencijama...

DRUGI MODUL – KOORDINACIJA, SARADNJA U OKVIRU REFERALNOG SISTEMA ZA TRGOVINU LJUDIMA I INTERAKCIJA SA CSR-om

1. Identifikacija–načinotkrivanja(slučajeva)irazjašnjavanje,2. Asistencijasapripadajućimintervencijama,3. Fazarazrješenjasapripadajućimintervencijama...

TREĆI MODUL – MONITORING SISTEMA ZAŠTITE ŽRTAVA TRGOVINE LJUDIMA

INSTRUKCIJA TRENERU

Cilj jedaučesnikeobukeupoznamosamonitoringomljudskihprava.MonitoringomljudskihpravapratimoiizvještavamooprimjenimeđunarodnihstandardauokvirupropisauBiHipraktičnograda, u ovom slučajuprofesionalaca iz CSR-a. Predmeti za vježbu izabrani su sa ciljemdapokažukarakteristične situacije uočene od strane službenika MLJPI-a. Trener raspolaže sa kompletniminformacijama o predmetu koji se desio, tako daNEĆEdozvoliti da se u praktičnoj vježbi koristePRETPOSTAVLJENEinformacijevećizvorneili,akoihnema,naznačitćesedaiurješavanompredmetunisutražiliiliposjedovaliinformacije.

PREPORUKA: Trener priprema predmete tako da što detaljnije popuni TABELU sa komponentama odabranog predmeta. Cilj je da trener na upit pruži sve raspoložive informacije učesnicima obuke. Nije preporučljivo u tabelu unositi pretpostavke o predmetu jer je to upravo praksa koju želimo iskorijeniti – „RAD NA OSNOVU PRETPOSTAVKI – HIPOTETIČKI SLUČAJ“ – i koju treba razlikovati od službene procjene koja se kao takva unosi i označava kao službena ocjena ili procjena zasnovana na provjerljivim informacijama.

63

VJEŽBA 1.

Identifikacija, način otkrivanja, razjašnjavanja i dokazivanja slučaja trgovine ljudima

(predmet pokrenut od strane Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH)

64

A- Dobilisteinicijalniaktopotencijalnomslučajutrgovineljudima;pokažitenakojinačinstepostupili u navedenom predmetu.

BOSNA I HERCEGOVINAMinistarstvo za ljudska prava i izbjeglice

Bosne i HercegovineMinistry for Human Rights and Refugees BiH

БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНАМинистарство за људска права и избјеглице

Босне и ХерцеговинеMinistry for Human Rights and Refugees BiH

Sektor za ljudska prava Сектор за људска права

Broj:....Sarajevo,----------------Federacija Bosne i HercegovineKanton ____Centar za socijalni rad _______

Co: Nadležno tužilaštvo

Predmet: Predstavka N.N., informacija o preduzetim aktivnostima, traži se Ministarstvu za ljudskaprava i izbjegliceBiHobratila seN.N. sa zahtjevomza stambeno zbrinjavanjenjeneporodice,navodećiuokvirusvojepredstavkesljedećečinjenice:

- N.N. navodi da živi sa nevjenčanim suprugom, da su pripadnici romske manjine, da imaju 4 sina i 3 kćerke. N.N. ne radi, kao ni njen nevjenčani suprug. Najstariji sin ima 14 godina, ona sa mlađom djecom često prosi na ulici a suprug skuplja željezo, te se na taj način izdržavaju. Nemaju u kući tekuću vodu, samo u jednoj prostoriji ima pod, vlažno je, prokišnjava, tako da žive u veoma lošim stambenim uvjetima u napuštenoj kući. Prije rata njen suprug je živio u baraci sa svojim roditeljima. Baraka je zapaljena, njegovi roditelji žive u drugom socijalnom smještaju, a oni nisu nikada dobili adekvatan smještaj. Često su se selili, ali posljednjih 4 do 5 godina žive u ovoj napuštenoj kući, zbog čega traži pomoć u stambenom zbrinjavanju.

Porednavedenihčinjenica,N.N.navodidateškoživijernevjenčanisuprugvećinuzarade potroši na piće. Niko od djece ne ide u školu.Suprugzahtijevadasvakidanprosetakodamorajudonijetisvakopominimum20KM.Akonezaradezatajdandovoljno,onaidjecanesmijudoćikućijersebojenjegovognasilja.Skorosvakidantrpi nasiljeodnevjenčanogsupruga,kakoonatakoidjeca.Kakodaljenavodi„batinebionaitrpjela,alionsadahoćedaudanajstarijukćerku“.Najvišesebrine što ona ima 11 godina, a on hoće da je pošalje u Italiju sa navodno „novom porodicom“ jer oni tamo žive.N.N.navodidabijojstambenapomoćomogućiladaporodicudržinaokupuispriječiudajukćerke.Nekoliko puta posjetio ih je „prijatelj iz nove porodice u kojoj njena kćerka treba otići“. On i njegov sin traže da njena kćerka sa njima ide u Italiju, da se privikne tamo, kako oni kažu. Ona im nevjerujeinajvišesebojiistesudbinekojujeonadoživjelakadsujenasiluudalisa12godina.NeznakakodaspriječimužadanjihovukćerkuodveduuItaliju.UpriloguovogdopisadostavljamoVamkopijupredstavkeN.N.nadaljnjepostupanjeipreduzimanjepotrebnihaktivnosti.TakođerVasmolimodanaosnovupredstavkeN.N.a u vezi sa prezentiranim navodima o „ugovaranju braka“dostaviteinformacijeopreduzetimaktivnostima,posebnoupogledunajboljeginteresadjeteta.Ujedno obavještavamo i podnositeljicu predstavke da je njen predmet upućen na dalnjje postupanje prema nadležnim organima.

Zasvedodatneinformacijeistručnupomoćnaraspolaganjujevoditeljicapredmeta,g-đaIrenaPenc,kontakttelefon:033-206-655,e-mail:[email protected].

Spoštovanjem,POMOĆNICAMINISTRAMr.sci.SalihaĐuderija

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

65

Problem ćemo rješavati u tri KORAKA, kako slijedi u nastavku teksta:

KORAK 1

Analizom gore prikazanog inicijalnog akta unijeti raspoložive informacije o predmetu.

TABELA 1– SAČINJAVA JE UČESNIK OBUKE U SVRHU ANALIZE INICIJALNOG AKTA

OSNOVNE KOMPONENTE

SLUČAJAPOSLOŽITI INFORMACIJE IZ INICIJALNOG AKTA

a)Ličnipodaciožrtvi(spol,dob,državljanstvoidr.)

11godina,djevojčica…


Romskakompletnaporodica,stambeniusloviloši,bezprihoda,izložena prosjačenju i porodičnom nasilju, ne pohađa školu,otacalkoholičar…


Prijavu dostavila majka...

d) Oblikidužinaiskorištavanja

Postojisumnjanatrgovinu.


Otac

f)Načinvrbovanja,elementivezanizalokaciju-mjestodešavanja

Vrbovanjeunutarporodice–prisilnimaloljetničkibrak...

g) Opispruženepomoći–opis intervencije Prijava sumnje

h)Funkcionalnevezeizmeđuuključenihinstitucija

MLJPIjeobavijestioKantonalnotužilaštvoiCSR.


U toku

66

KORAK 2

Prikupiti dodatne informacije koristeći se listom sljedećih potencijalnih pitanja:

Učesniciobukesačinjavajulistupitanjaiaktivnosti:

• Provjeraidentiteta,državljanstvaipostojanjarodnoglista–provjerauMKR,

• Dopunaanamneze:

o provjerazdravstvenogstanja,

o ocjenastepenazanemarivanja,

o intervjusadjevojčicomiostalimčlanovimaporodice,i

o provjeraostalihsocijalnihpotreba…

• Intervjusamajkom,

• Upitnadležnomtužilaštvuouključenostiocai/iliostalihosobaipostojanjukrivičnogdjela,

• Prikupljanjeinformacijaoocupotencijalnežrtve–stepennjegoveuključenosti,

• Upitnadležnomtužilaštvuipolicijiopotrebiinačinuučestvovanjažrtveupostupku,

• ObimioblikuslugaCSR-aidrugihinstitucija,

• Kompletiranjelisteuključenihinstitucija.

67

ZADATAK TRENERA:

PRIPREMITI IZVORNE INFORMACIJE O PREDMETU KOJE ĆE NA OSNOVU UPITA INTERAKTIVNOPRUŽITIUČESNICIMAOBUKE.

Npr.

TABELA 2 – KOJU SAČINJAVA TRENER U SVRHU REALIZACIJE VJEŽBE 1.

OSNOVNE KOMPONENTE SLUČAJA OPIS PREDMETA


OdstraneMLJPI-ajeidentificirana11-godišnja djevojčica Romkinja,naknadnoriješenodržavljankaBiH,utvrđenoprovjeromuMKRdaneposjedujerodnilistidržavljanstvo.


Romska kompletna porodica, stambeni uslovi loši, bez prihoda, izložena prosjačenju i porodičnom nasilju, ne pohađa školu, otac alkoholičar…CSR je naknadnom provjerom utvrdio da je djevojčica lošegzdravstvenog stanja, potvrđeno da je seksualno iskorištavana,utvrđeno jezanemarivanje i zapuštanjeodstraneporodice, iostaladjecasenalazeusličnimuslovima,izjavilauintervjuusasocijalnimradnikomda sene želi odvajati odmajke ali bi, akomajkadozvoli,prihvatilanaodređenovrijemenekupomoć,voljelabiićiuškolu…


Prijavu dostavila majka.U naknadnom intervjuu sa majkom potvrđene sumnje i majkaprihvatilasaradnjusasocijalnimradnikom,naveladajedalapolicijisvedetaljeoosobamasakojimakontaktiranjenmuž...


Postoji sumnja na trgovinu.Na upit nadležnom tužilaštvu nije potvrđena uključenosti oca i/iliostalihosoba;istražneradnjeutokuradiprovjeresumnjeopostojanjukrivičnogdjela.


OtacNadležno tužilaštvo nije potvrdilo postojanje osnova sumnje da jeotacbioumiješan.


Vrbovanje unutar porodice – prisilni maloljetnički brak...Na upit nadležnom tužilaštvu predloženo da se žrtva izmjesti izporodicezbogeventualnogučestvovanjažrtveupostupku.

g) Opispruženepomoći–opis intervencije

Prijava sumnje od strane MLJPI-aSocijalna asistencija, anamneza, pojačan nadzor nad porodicom,preuzeta privremena briga za zbrinjavanje djevojčice, pruženezdravstveneusluge iuslugepsihološkepodrškecentrazamentalnozdravlje,pruženapravnapomoć,uspostavljenasaradnjasaopćinskimslužbama(matičniured),obrazovneinstitucijedr.


MLJPI je obavijestio: Kantonalno tužilaštvo i CSRKontaktirani: Kantonalno tužilaštvo, MUP, zdravstvene, općinskeslužbezastambeneposlove,matičniured,obrazovneinstitucijeidr.


Djevojčicaprivremenozbrinutaiuključenauprogramreintegracije,školovanjeisavjetovalište;napravljenplanzaradiuporodici.

68

KORAK 3

PREZENTACIJA RJEŠENJA PREDMETA

Koristećipitanjailistunamjeravanihaktivnostisačinjenihnakonanalizeinicijalnogakta,učesniciobuketrebajuunijetidopunjeneinformacijeuTABELU3.

TABELA 3 – DOPUNE NA OSNOVU LISTE PITANJA I PROVEDENIH AKTIVNOSTI

OSNOVNE KOMPONENTE SLUČAJA

KOMPLETIRANJE INFORMACIJA – OPIS PREDMETA

a)Ličnipodaciožrtvi(spol,dob,državljanstvoidr.) 11godina,djevojčica…

b) OkruženjeizkojegpotječežrtvaRomskakompletnaporodica,stambeniusloviloši,bezprihoda,izloženaprosjačenjuiporodičnomnasilju,nepohađaškolu,otacalkoholičar…

c)Načinidentifikacije(ko,kadaikako) Prijavu dostavila majka...

d) Oblikidužinaiskorištavanja Postojisumnjanatrgovinu

e)Ostalo:odnosisrodstvosapočiniocemidr. Otac

f)Načinvrbovanja,elementivezanizalokaciju-mjestodešavanja Vrbovanjeunutarporodice–prisilnimaloljetnički

brak...

g)Opispruženepomoći–opisintervencije Prijava sumnje


MLJPIjeobavijestioKantonalnotužilaštvoiCSR.

i)Načinnakojijeslučajriješen U toku

69

SAMOSTALNA VJEŽBA 1.1.

Ugrožavanje slobode kretanja (predmet pokrenut od strane Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH)

Obraditi slučaj u tri navedena koraka

70






Broj__-Sarajevo,_____________-

Centar za socijalni rad

Co: Nadležno tužilaštvo ---

Predmet:Ugrožavanjeslobodekretanja,nadležnopostupanje,tražise

Ministarstvu za ljudskaprava i izbjegliceBiHobratila seorganizacija „Vašaprava“u vezi sa slučajemN.N. injenemaloljetnekćerkekojesuvećgodinuiposmješteneusigurnojkući.Kakojenavedenouovompredmetu,problemjevezanzanjihovozdravstveno,tj.psihološkostanjeizadugotrajanprocesizdavanjaputneispravezanjenumaloljetnukćerkukojasnjomboraviusigurnojkući.

Organizacija„Vašaprava“jeusvomaktunaveladasuN.N.injenakćerkapoosnovunaloganadležnogtužilaštvazbogsumnjedaseradiopotencijalnojžrtvitrgovinevećduževrijemesmješteneusigurnojkući.Imenovanesuvišeputapremještaneizjedneudrugukućuzbogugrožavanjanjihovesigurnosti.

Premanavodimaizaktaorganizacija„Vašaprava“,N.N. je izjaviladaseželi izmjestiti izBiHinavelakontaktadresusvogbratauŠvedskoj.

Organizacija„Vašaprava“daljenavodidajeporedproblemaizdavanjaputneispravezanjenumaloljetnukćerkuotežavajućačinjenicadaobjepraktičnovećgodinu ipoboraveusigurnimkućama, tesezbogtoganalazeuveomateškomipsihičkomstanju,pričemujemajkapokušalasuicid.

Cijeneći sadržaj podnesene predstavke te posebno činjenicu najboljeg interesa djeteta i istaknuti problemslobode kretanja, preporučujemo da se HITNO pristupi konačnom rješavanju ovog predmeta, tj. trajnomzbrinjavanjuN.N.injenekćerke.

MinistarstvozaljudskapravaiizbjegliceBiHćesasvojestranepružitisvupotrebnupodršku,amolimoVasdanasizvijestiteuvezisapreduzetimaktivnostima.Zasvedodatneinformacijeistručnupomoćnaraspolaganjujevoditeljicapredmeta,g-đaIrenaPenc,kontakttelefon:033-206-655,e-mail:[email protected].

Spoštovanjem,POMOĆNICAMINISTRAMr.sci.SalihaĐuderija

71

KORAK 1



OSNOVNE KOMPONENTE SLUČAJA POSLOŽITI INFORMACIJE IZ INICIJALNOG AKTA










72

KORAK 2

Prikupiti dodatne informacije koristeći se listom sljedećih potencijalnih pitanja.



• Dopunaanamneze:











73

ZADATAK TRENERA:


TABELA 2 – KOJU SAČINJAVA TRENER U SVRHU REALIZACIJE VJEŽBE 1.1.

OSNOVNE KOMPONENTE

SLUČAJA OPIS PREDMETA



c)Načinidentifikacije(ko,kadaikako)

d)Oblikidužinaiskorištavanja

e)Ostalo:odnosisrodstvosapočiniocemidr.

f)

Načinvrbovanja,elementivezanizalokaciju-mjestodešavanja

g)Opispruženepomoći–opis intervencije

h)

Funkcionalnevezeizmeđuuključenihinstitucija

i)Načinnakojijeslučajriješen

74

KORAK 3












g)Opispruženepomoći–opisintervencije



75


Povratak u Bosnu i Hercegovinu (predmet pokrenut od strane Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH)


76








Predmet:PovratakuBiH,tražise

Odstrane Internacionalneorganizacije zamigracije (IOM)obaviješteni smoda jeu Italijiu jednojsigurnojkućiidentificiranažrtvatrgovine,maloljetnadržavljankaBiH,M.M.,kojaima16godina.

Protivpočinilacapokrenutjekrivičnipostupak,amaloljetnaM.M.jeizrazilaželjudabuderepatriranauBosnuiHercegovinu.

UpriloguVamdostavljamokopijurodnoglistaikopijuputneispravezamaloljetnuM.M.,teuvezisnavedenimmolimoprovjeruuslovaimogućnostipovratka.

Zasvedodatneinformacijeistručnupomoćnaraspolaganjujevoditeljicapredmetag-đaIrenaPenc,kontakttelefon:033-206-655,e-mail:[email protected].

Spoštovanjem,

POMOĆNICAMINISTRAMr.sci.SalihaĐuderija

77

KORAK 1













78

KORAK 2




• Dopunaanamneze:











79

ZADATAK TRENERA:PRIPREMITI IZVORNE INFORMACIJE O PREDMETU KOJE ĆE NA OSNOVU UPITA INTERAKTIVNOPRUŽITIUČESNICIMAOBUKE.


OSNOVNE KOMPONENTE







f)



h)



80

KORAK 3


Koristećipitanja i listunamjeravanih aktivnosti sačinjenihnakonanalize inicijalnogakta, učesniciobuketrebajuunijetidopunjeneinformacijeuTABELU3.













81




82








Predmet:Prijavaprihvatažrtveodstranesigurnekuće,informacija,dostavljase

Od strane sigurne kuće obaviješteni smo da se u sigurnu kuću prijavila-samoidentificirala žrtvatrgovinekojasenalaziuizuzetnološemzdravstvenomstanju.

NaosnovuprimarnogpregledasumnjasedajeHIVpozitivna.Žrtvajenaveladajevećduževrijemeseksualnoiskorištavanaodstranegazdeukafaniukojojjeradila,tedajeimalaograničenokretanje.Uvezisanavedenimpredmetomtražesedaljnjeinstrukcijeonačinunjenezaštite.

Cijenećidaseradiosamoidentificiranojžrtvitrgovineljudimakojase,poredostalog,nalaziustanjuurgentnezdravstvenepotrebe,upućujemonadaljnjunadležnostrješavanjeovogpredmeta.

TakođerVasmolimodadostaviteinformacijeopreduzetimaktivnostimauvezisazaštitomovežrtve.

Zasvedodatneinformacijeistručnupomoćnaraspolaganjujevoditeljicapredmeta,g-đaIrenaPenc,kontakttelefon:033-206-655,e-mail:[email protected].

Spoštovanjem,


83

KORAK 1













84

KORAK 2 Prikupiti dodatne informacije koristeći se listom sljedećih potencijalnih pitanja.



• Dopunaanamneze:











85

ZADATAK TRENERA:



OSNOVNE KOMPONENTE







f)



h)



86

KORAK 3















87




88








Co: Nadležno tužilaštvo ---

Predmet:Obavještenjeposlužbenojdužnosti,dostavljase

MinistarstvuzaljudskapravaiizbjegliceBiHobratilasemajkamaloljetneM.M,kojajeprivremenonaraduuItalijisažalbomdajojnadležnicentarzasocijalniradnedozvoljavadobitinaponovnubriguistaranjesvojukćerkukojasenalaziuhraniteljskojporodiciod1994.godine,kadajeonaistunapustilazbogratnihdešavanjainemogućnostidaseutomtrenutkustaraadekvatnoonjoj.

Imenovanajenavelausvojojžalbidajesituiranaidaživiuvanbračnojzajednicisaistomosobomkojajeustvariiotacmaloljetnedjevojčice,akojiželinaknadnopriznatiočinstvoipreuzetistarateljstvonadmaloljetnomM.M.MinistarstvozaljudskapravaiizbjegliceBiHjezatražilododatnepodatkepoosnovuupućenežalbe,naosnovučegajenadležniCSRdostaviotraženepodatkeiizvijestiodajemaloljetnaM.M.udobiod6mjeseciostavljenanabriguCSR-ukojijeistusmjestiouhraniteljskojporodici,tedanisusigurnidajeupitanjunjenbiološkiotac,kaoidamajkadosadanijekontaktiralaCSR.

Djevojčicasadaima15godinaineželisevratitibiološkojmajcijerjeuopćenepoznaje.

UvezisanavedenimzatražilisustručnupomoćkakoinakojinačindariješeovajpredmetjersumnjajudajeupitanjupokušajtrgovineljudimaipokušajdasemaloljetnicaodvedenaprevaruuItaliju.

Cijeneći sadržajpodnesenepredstavke teposebnonedostataknajvažnijih informacija,preporučujemoda sepristupiprikupljanjupodatakaoovompredmetukakobiseosiguralodjelovanjeunajboljeminteresudjeteta,imajućiuviduimogućnostdjetetadaiznesesvojemišljenje.

MinistarstvozaljudskapravaiizbjegliceBiHćesasvojestranepružitisvupotrebnupodršku,amolimoVasdanasizvijestiteuvezisapreduzetimaktivnostima.Zasvedodatneinformacijeistručnupomoćnaraspolaganjujevoditeljicapredmeta,g-đaIrenaPenc,kontakttelefon:033-206-655,e-mail:[email protected].

Spoštovanjem,


89

KORAK 1


TABELA 1 – SAČINJAVA JE UČESNIK OBUKE U SVRHU ANALIZE INICIJALNOG AKTA











90

KORAK 2




• Dopunaanamneze:











91

ZADATAK TRENERA:

PRIPREMITIIZVORNEINFORMACIJEOPREDMETUKOJEĆENAOSNOVUUPITAINTERAKTIVNOPRUŽITIUČESNICIMAOBUKE.


OSNOVNE KOMPONENTE







f)





92

KORAK 3




OSNOVNE KOMPONENTE SLUČAJA KOMPLETIRANJE INFORMACIJA –

OPIS PREDMETA










93

VJEŽBA 2.

Povratak u Bosnu i Hercegovinu (predmet pokrenut od strane Ministarstva sigurnosti BiH –

Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima)

94

Sektorzameđunarodnusaradnjuievropskeintegracije

Broj:Sarajevo,2012.godine

VRLO HITNOKURIR

CENTAR ZA SOCIJALNI RADn/r direktora

PREDMET: Provjerainformacijauvezisapovratkomžrtvetrgovineljudima,dostavljase

Poštovani,

ObavještavamoVasdajeOdsjekzaborbuprotivtrgovineljudimaobaviještenodstraneDirekcijezakoordinacijupolicijskihtijela,SektorazameđunarodnuoperativnupolicijskusaradnjuNCBINTERPOLSarajevo, o povratku žrtve trgovine ljudima S.V. Imenovana je državljanka Bosne i Hercegovine iidentificiranajekaožrtvatrgovineljudimauMakedoniji,tejeizrazilaželjudasevratiuBiH.

MolimoVasdapreduzmetesvepotrebneaktivnostiuciljuprovođenjapotrebnihprovjeraipripremesigurnogpovratkažrtvetrgovineljudimauBosnuiHercegovinu.

Ukoliko imate dodatnih pitanja,molimoVas da nas kontaktirate putem e-mailaOdsjeka za borbuprotivtrgovineljudima:[email protected].:033/710-530i492-454;tel./fax033/710-531.

Spoštovanjem,

DRŽAVNIKOORDINATORPOMOĆNIKMINISTRA

SamirRizvo

U prilogu:

- Dopis Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, Sektora za međunarodnu operativnupolicijskusaradnjuNCBINTERPOLSarajevo

Босна и Херцеговина Министарство безбједности

Bosna i HercegovinaMinistarstvo sigurnosti

95

KORAK 1




a) Ličnipodaciožrtvi(spol,dob,državljanstvoidr.) S.V.,djevojčica,državljankaBiH…

b) Okruženjeizkojegpotječežrtva …


Makedonija...


...


...


...

g) Opispruženepomoći–opisintervencije …


Ministarstvosigurnostijeobavijestilo:-CSR-nadležnuagencijuzaprovođenjezakona(uprvomreduSIPA-u)


U toku

96

KORAK 2

Prikupiti dodatne informacije koristeći se listom sljedećih potencijalnih pitanja (potrebno je prikupiti sve raspoložive informacije koje nisu vidljive u inicijalnom dopisu i dopisu koji se nalazi u prilogu):


• Intervjusaporodicomžrtvetrgovineljudima,

• Prikupljanjepotrebnihinformacijaoekonomsko-socijalnomstatusuporodicežrtvetrgovineljudima i mogućnost prihvata žrtve u matičnu porodicu, tj. informacije za sačinjavanjeanamneze: provjera zdravstvenog stanja, ocjena stepena zanemarivanja, provjera ostalihsocijalnihpotreba,

• Kontaktiranje nadležne agencije za provođenje zakona po pitanju međusobne razmjeneprikupljenihpodataka, informacijaoeventualnojuključenostičlanovaporodiceupostupaktrgovine,

• PrijedlogdaljnjihaktivnostiCSR-aprilikompovratkažrtvetrgovineljudima,kaoipotrebazauključivanjemostalihnadležnihinstitucijapotrebnihzarealizacijuuspješnogpovratkauBiH,

• Sačinjavanjelistenadležnih/uključenihinstitucijapotrebnihzarealizacijuovogpovratka.

97

ZADATAK TRENERA:



OSNOVNE KOMPONENTE

SLUČAJAOPIS PREDMETA


S.V. 15 godina, djevojčica Romkinja, državljanka BiH, utvrđenoprovjeromuMKRdaposjedujerodnilistidržavljanstvo.

b)

Okruženjeizkojegpotječežrtva

Romskaporodica(kompletna),stambeniusloviloši,bezprihoda,izloženiprosjačenjuiporodičnomnasilju,djevojčicanijeuključenausistemobrazovanja(nijeupisanauškolu)…CSR je naknadnom provjerom i razmjenom informacija sanadležnom agencijom za provođenje zakona (npr. SIPA) utvrdioda jeporodicaukojoj jedjevojčicaživjela jakološeg imovinskogstanja, teda je čestobila izloženanasiljuod straneoca idrugihčlanovaporodice(starijebraće),aporedsveganavedenog,moralajeprositiiskupljatisekundarnesirovinekakobiosiguralaodređenafinansijska sredstva. Porodica je voljna prihvatiti djevojčicu popovratku u BiH.


S.V.jeidentificiranauMakedoniji,odstranepolicije.


Jednagodina(uMakedoniji)

e) Ostalo:odnosi srodstvo sa počiniocemidr.

...


Državljanin Srbije je djevojčicu ilegalno doveo na teritorijuMakedonije;uzstalnuprimjenusileiozbiljneprijetnje,onajebilaseksualnoiskorištavana.


Poidentifikaciji,žrtvatrgovineljudimaS.V.smještenajeuPrihvatnicentar za strance gdje su preduzimane mjere u cilju njenogzbrinjavanjaizaštiteuskladusastandardnimproceduramazažrtvetrgovineljudimaRepublikeMakedonije,apozavršetkupotrebnihaktivnostiodstranepostupajućegtužilaštvauMakedonijiupućenjezahtjevzapovratak/prihvatžrtvetrgovineljudima.

h)


Ministarstvosigurnosti jeobavijestilo:nadležniCSR i,sobziromdaseradiomaloljetnojdjevojčici,SIPA-u,GraničnupolicijuteNVOkoja osigurava smještaj žrtvama trgovine ljudima državljanimaBiH.Kontaktirane za realizaciju RRR intervencija: zdravstvene,obrazovneustanove,centarzamentalnozdravljeidrugepotrebneinstitucije.


Djevojčicaprivremenozbrinutaiuključenauprogramreintegracije,školovanje i savjetovalište, a pripremljen je i individualni planasistencije.

98

KORAK 3


Koristećipitanjailistunamjeravanihaktivnostisačinjenihnakonanalizeinicijalnogdopisa,tenakonprikupljenihdodatnihinformacijaodstraneOdsjekazaborbuprotivtrgovineljudima,učesniciobuketrebajuunijetidopunjeneinformacijeuTABELU3.


OSNOVNE KOMPONENTE

SLUČAJA



S.V.,15godina,Romkinja,državljankaBiH


Romska porodica (kompletna), stambeni uslovi loši, bezprihoda, izloženiprosjačenju i porodičnomnasilju, djevojčicanijeuključenausistemobrazovanja(nijeupisanauškolu)…


S.V.jeidentificiranauMakedoniji,odstranepolicije.


Jednagodina


...


Državljanin Srbije je djevojčicu ilegalno doveo na teritorijuMakedonije;uzstalnuprimjenusileiozbiljneprijetnje,onajebilaseksualnoiskorištavana.


Po realiziranom povratku u BiH kao matičnu zemlju, žrtvatrgovineljudimajeuskladusaprocjenomsigurnogpovratka,sačinjenomodstranenadležneagencijezaprovođenjezakona,smještena u NVO koja osigurava smještaj žrtvama trgovineljudimadržavljanimaBiH.UsaradnjisaCSR-omisvimostalimuključenim nadležnim institucijama sačinjen je individualniplanzbrinjavanjaizaštite,tejepotrebnopreduzetiaktivnostizadonošenjeplanazaRRRintervencije.


Ministarstvo sigurnosti je obavijestilo: nadležni CSR, a sobzirom da se radi o maloljetnoj djevojčici, obaviještena jeSIPA,GraničnapolicijateNVOkojaosiguravasmještajžrtvamatrgovineljudimadržavljanimaBiH.Kontaktirane za realizaciju RRR intervencija: zdravstvene,obrazovne ustanove, centar za mentalno zdravlje i drugepotrebne institucije.


U toku

Epilog:PorealiziranompovratkuuBiHkaomatičnuzemlju,žrtvatrgovineljudimajeuskladusaprocjenomsigurnog povratka, sačinjenom od strane nadležne agencije za provođenje zakona, smještena u NVO kojaosiguravasmještajžrtvamatrgovineljudimadržavljanimaBiH.MaloljetnaS.V.boraviusmještajnomkapacitetuNVO,gdjeserealizirajuaktivnostiuskladusaindividualnimplanomzbrinjavanjaizaštitedoispunjavanjauslovazapovratakumatičnuporodicu.

99


Povratak strane žrtve trgovine ljudima u matičnu zemlju (predmet pokrenut od strane Ministarstva sigurnosti BiH –



100


Broj:Sarajevo,.......2013.godine

HITNO CENTAR ZA SOCIJALNI RAD

PREDMET: A.A.,državljankaRepublikeSrbije,upućivanjeaktanadaljnjepostupanje,dostavljase

Poštovani,

Obavještavamo Vas da je Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima zaprimio zahtjev za repatrijaciju A.A.,identificiranekaožrtvatrgovineljudimauBosniiHercegovini,odstraneSlužbezaposlovesastrancima.

A.A,rođena05.09.1998.godineuSenti,državljankaRepublikeSrbije,saadresomboravkauBačkomPetrovomSelu.

Navedenajeizrazilaželjuzapovratkomumatičnuzemlju.

U skladu s tim,molimo Vas da preduzmete potrebne radnje iz vaše nadležnosti u cilju pripreme sigurnogpovratkažrtvetrgovineljudima.

Ukolikoimatedodatnihpitanja,molimoVasdanaskontaktirateputeme-mailaOdsjekazaborbuprotivtrgovineljudima:[email protected].:+38733492454;tel./fax+38733710531. Spoštovanjem,


SamirRizvo

U prilogu:

- Zahtjev za repatrijaciju, broj ___ -1/12 od 24.01.2012. godine - Zahtjev za dobrovoljni povratak u matičnu državu- Izjava na zapisnik o dobrovoljnom povratku- Kopija akta Tužilaštva BiH



101

KORAK 1













102

KORAK 2



• Intervjusaporodicomžrtvetrgovineljudima,



• Prijedlogdaljnjih aktivnosti CSR-aprilikompovratka žrtve trgovine ljudima, kao i potrebazauključivanjemostalihnadležnihinstitucijapotrebnihzarealizacijuuspješnogpovratkauSrbiju,


103

ZADATAK TRENERA:



OSNOVNE KOMPONENTE


a)Ličnipodaciožrtvi(spol,dob,

državljanstvoidr.)




e)Ostalo:odnosi srodstvo sa

počiniocemidr.

f)Načinvrbovanja,elementivezanizalokaciju-mjesto

dešavanja


h)Funkcionalnevezeizmeđuuključenih

institucija


104

KORAK 3




OSNOVNE KOMPONENTE

SLUČAJAKOMPLETIRANJE INFORMACIJA – OPIS PREDMETA










Epilog:ZaidentificiranužrtvutrgovineljudimaA.A.jepripremljenpovratakumatičnuzemlju,gdjejeusaradnjisnadležniminstitucijamaobavljenpovratakumatičnuporodicu.

105





106


Broj:Sarajevo,..........2013.godine

CENTAR ZA SOCIJALNI RAD

PREDMET: Obavještenjeo povratkužrtvetrgovineljudima,dostavljase

Poštovani,

MinistarstvosigurnostiBiH,Odsjekzaborbuprotivtrgovineljudima,jeobaviještenodstraneNVOZDosmještajužrtvetrgovineljudimaB.R.ImenovanajedržavljankaBugarske,asmještenajeusigurnukućupozahtjevuSlužbezaposlovesastrancima,TCSarajevo,19.07.2012.godine.

Molimo Vas da preduzmete sve potrebne aktivnosti u cilju osiguranja adekvatne asistencije žrtvitrgovineljudimauBosniiHercegovini.

Ukoliko imate dodatnih pitanja,molimoVas da nas kontaktirate putem e-mailaOdsjeka za borbuprotivtrgovineljudima:[email protected].:033/710-530i492-454;tel./fax033/710-531. Spoštovanjem,


SamirRizvoU prilogu:

- ObavještenjeosmještajužrtvetrgovineljudimaB.R.- ZahtjevSlužbezaposlovesastrancimaTCSarajevo



107

KORAK 1













108

KORAK 2

Prikupiti dodatne informacije koristeći se listom sljedećih potencijalnih pitanja (Potrebno je prikupiti sve raspoložive informacije koje nisu vidljive u inicijalnom dopisu i dopisu koji se nalazi u prilogu):


• Razgovorsaporodicomžrtvetrgovineljudima,



• Prijedlogdaljnjih aktivnosti CSR-aprilikompovratka žrtve trgovine ljudima, kao i potrebazauključivanjemostalihnadležnihinstitucijapotrebnihzarealizacijuuspješnogpovratkauBugarsku,


109

ZADATAK TRENERA:



OSNOVNE KOMPONENTE






e)Ostalo:odnosi srodstvo sa počiniocemidr.





110

KORAK 3




OSNOVNE KOMPONENTE











Epilog:ZaidentificiranužrtvutrgovineljudimaB.R.jepripremljenpovratakumatičnuzemlju,gdjejeusaradnjisnadležniminstitucijamaobavljenpovratakumatičnuporodicu.

111





112


Broj:Sarajevo,.......2013.godine

HITNO


PREDMET: T.M.,državljankaRepublikeSrbije,upućivanjeaktanadaljnjepostupanje,dostavljase

Poštovani,

Obavještavamo Vas da je Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima zaprimio zahtjev za repatrijaciju T.M.,identificiranekaožrtvatrgovineljudimauBosniiHercegovini,odstraneSlužbezaposlovesastrancima.

T.M.,rođena25.05.1998.godineuSenti,državljankaRepublikeSrbije,saadresomboravkauBečeju.

Navedenajeizrazilaželjuzapovratkomumatičnuzemlju.

U skladu s tim,molimo Vas da preduzmete potrebne radnje iz vaše nadležnosti u cilju pripreme sigurnogpovratkažrtvetrgovineljudima.

Ukolikoimatedodatnihpitanja,molimoVasdanaskontaktirateputeme-mailaOdsjekazaborbuprotivtrgovineljudima:[email protected].:+38733492454;tel./fax+38733710531. Spoštovanjem,


SamirRizvo

U prilogu:

- Zahtjev za repatrijaciju, broj __-1/12 od 04.01.2012. godine, - Zahtjev za dobrovoljni povratak u matičnu državu- Izjava na zapisnik o dobrovoljnom povratku- Kopija akta Tužilaštva BiH



113

KORAK 1













114

KORAK 2

Prikupiti dodatne informacije koristeći se listom sljedećih potencijalnih pitanja (Potrebno je prikupiti sve raspoložive informacije koje nisu vidljive u inicijalnom dopisu i dopisu koji se nalazi u prilogu):





• Prijedlogdaljnjih aktivnosti CSR-aprilikompovratka žrtve trgovine ljudima, kao i potrebazauključivanjemostalihnadležnihinstitucijapotrebnihzarealizacijuuspješnogpovratkauSrbiju,


115

ZADATAK TRENERA:



OSNOVNE KOMPONENTE

SLUČAJA

OPIS PREDMETA





e) Ostalo:odnosi srodstvo sa počiniocemidr.





116

KORAK 3




OSNOVNE KOMPONENTE











Epilog:ZaidentificiranužrtvutrgovineljudimaT.M.jepripremljenpovratakumatičnuzemlju,gdjejeusaradnjisnadležniminstitucijamaobavljenpovratakumatičnuporodicu.

117


Povratak strane žrtve trgovine ljudima BH državljanke u matičnu zemlju (predmet pokrenut od strane Ministarstva sigurnosti BiH –



118


Broj;Sarajevo,2012.godine

VRLO HITNOKURIR


PREDMET: Obavještenjeo povratkužrtvetrgovineljudima,dostavljase

Poštovani,

ObavještavamoVasdajeOdsjekzaborbuprotivtrgovineljudimaobaviještenodstraneCentrazazaštitužrtavatrgovine ljudimaopovratku žrtve trgovine ljudima J.S. Imenovana jedržavljankaBosne iHercegovine, te jeizrazilaželjudasevratiuBiHiučestvujeuprogramupomoćiizaštitežrtvamatrgovineljudima.J.S.jerođena1997.godineuTravniku.

ImenovanajeidentificiranakaožrtvatrgovineljudimauRepubliciSrbijiiuproteklomperiodujojjeosiguranapotrebnaasistencijaodstranenadležnihinstitucijaiovlaštenihorganizacijauRepubliciSrbiji.

MolimoVasdapreduzmetesvepotrebneaktivnostiuciljusigurnogpovratkažrtvetrgovineljudimauBosnuiHercegovinu.

Ukolikoimatedodatnihpitanja,molimoVasdanaskontaktirateputeme-mailaOdsjekazaborbuprotivtrgovineljudima:[email protected].:033/710-530i492-454;tel./fax033/710-531. Spoštovanjem,


SamirRizvo

U prilogu:

- DopisNVOASTRABeograd



119

KORAK 1













120

KORAK 2




• Prikupljanjepotrebnihinformacijaoekonomsko-socijalnomstatusuporodicežrtvetrgovineljudimaimogućnostprihvatažrtveumatičnuporodicu,tj.informacijezasačinjavanjeanamneze:provjerazdravstvenogstanja,ocjenastepenazanemarivanja,provjeraostalihsocijalnihpotreba,

• Kontaktiranjenadležneagencijezaprovođenjezakonapopitanjumeđusobnerazmjeneprikupljenihpodataka,informacijaoeventualnojuključenostičlanovaporodiceupostupaktrgovine,

• PrijedlogdaljnjihaktivnostiCSR-aprilikompovratkažrtvetrgovineljudima,kaoipotrebazauključivanjemostalihnadležnihinstitucijapotrebnihzarealizacijuuspješnogpovratkauBiH,


121

ZADATAK TRENERA:



OSNOVNE KOMPONENTE











122

KORAK 3




OSNOVNE KOMPONENTE SLUČAJA KOMPLETIRANJE INFORMACIJA – OPIS PREDMETA










Epilog:PorealiziranompovratkuuBiHkaomatičnuzemlju,identificiranažrtvatrgovineljudimajeuskladusaprocjenomsigurnogpovratka,sačinjenomodstranenadležneagencijezaprovođenjezakona,smještenauNVOkojaosiguravasmještajžrtvamatrgovineljudimadržavljanimaBiH.MaloljetnaJ.S.boraviusmještajnomkapacitetu NVO, gdje se realiziraju aktivnosti u skladu sa individualnim planom zbrinjavanja i zaštite doispunjavanjauslovazapovratakumatičnuporodicu.Sobziromdajeumeđuvremenupromijenjenakvalifikacijadjela trgovine ljudimauobljubunadmaloljetnim licem, teda je J. S.ponovnosvjedočilanaSuduRepublikeSrbije, trenutno su u toku aktivnosti koje se realiziraju u saradnji s nadležnim centrom za socijalni rad popitanjueventualnogpovratkaumatičnuporodicu.Iakojeizvršenapromjenakrivičnogdjela,mišljenjasmodamaloljetnaJ.S.nemamogućnostpovratkauporodicu,sobziromda jepostupaktrgovanjazapočeoodstraneiste„prodajomdjetetaradiudaje’’,gdjeseneslažemosakonstatacijomnadležnogCSR-adajebraksklopljendobrovoljnoidajemogućpovratakuporodicu,sobziromdaseradiomaloljetnojosobi.

123

VJEŽBA 3.

Predmet pokrenut od strane Centra za socijalni radSumnja na trgovinu – prisilni maloljetnički brak

(predmet pokrenut od strane Centra za socijalni rad)


124

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEJU KANTONALNI CENTAR ZA SOCIJALNI RAD SARAJEVOGatačka 80Broj:Datum:

SLUŽBA SOCIJALNE ZAŠTITE OPĆINE CENTARn/r Šef Službe

PREDMET: Informacija, dostavlja se

Poštovani,

Redovnim obilaskom terena na području Kantona Sarajevo, od straneMobilnog tima, kaopotencijalna žrtva trgovine ljudima, identificirana jemaloljetnaR.M., rođena17.09.1998.godineuBeogradu(Srbija).Prviputje,premanavodimaTima,evidentiranauprosjačenjujoš2003.godine.

Maloljetna R.M. je članovimaMobilnog tima dala sljedeće informacije: Otac, A.G., rođen uSarajevu, nezaposlen, navodno uživalac opojnih droga i alkohola, sklon činjenju krivičnih djela.Majka,Z.R.,rođenauSrbiji,nezaposlena,nepismena,bezriješenogstambenogpitanjaibilokakvihmaterijalnihprimanja.Uvanbračnojzajedniciroditelja,poredmaloljetneR.M.,rođenojejošpeterodjece,dvasina:R.S., rođ.19.11.2006.,R.E. rođ.13.12.2008. i trikćerke:R.H., rođ.01.08.2000.,R.I.,rođ. 10.03.2002., i R.E., rođ. 03.07.2004. Maloljetna R.M. je rođena u Republici Srbiji i posjedujedržavljanstvoRepublikeSrbije,abraćaisestresurođeniuBiHiposjedujudržavljanstvoBiH.

Sva djeca su upisana u školu, koju ne pohađaju redovno, navodno iz razloga što ih otacprisiljavanaradnaulici.MaloljetnaR.M.navodidajesvakodnevnonaulicamagrada,apritomejeprisiljenaobavljatiisvekućanskeposlove.Od2003.godine,kadajeprviputzatečenauprosjačenju,unekolikojenavratabilasmještenaudomzadjecubezroditeljskogstaranjaiuskloništezažrtvetrgovineljudima,odaklejesvakiputvraćenaporodici.

MaloljetnaR.M.jedana08.10.2012.godinedošlauDnevnicentar,gdjejeredovnakorisnica,tezatražilaodStručnogtimaDnevnogcentradajojpomogne.StručnomtimujeprijaviladaječularazgovorsvogaocaA.G.sanepoznatimosobama,ukojemjedogovaraonjenuudajuiiznosnovcakojibitrebaotomprilikomdobiti.OdmahjezatražilaodsocijalneradniceDnevnogcentradajenegdjesmjesti.

Sobziromnasvenavedeno,potrebnojedahitnopreduzmetemjereiradnjeuskladusavašimnadležnostimakakobisteustanovilitačnostnavodaiuslučajunjihovepotvrdepreduzeliaktivnostinazaštitimaloljetneR.M.

DOSTAVITI:DIREKTOR

- naslovu- a/a

Dobilisteinicijalniaktopotencijalnomslučajutrgovineljudima.Molimodapokažetenakojinačinste postupali u navedenom predmetu.

125

KORAK 1

Analizom gore prikazanog inicijalnog akta unesite raspoložive informacije o predmetu.




Maloljetna R.M., ženskog spola, rođena 17.09.1998.u Beogradu, Republika Srbija. DržavljankaSrbije..................

b) OkruženjeizkojegpotječežrtvaR.M. potječe iz potpune porodice, majka R.Z. i otacA.G.živeuvanbračnojzajednici.MajkajedržavljankaSrbije,otacdržavljaninBiH................


MaloljetnaR.M.prviputidentificirana2003.godineuprosjačenju.Dana08.10.2012.godinejeR.M.prijavilazlostavljanje od strane oca, kao i sumnju da će bitiprodataradisklapanjamaloljetničkogbraka.................

d) OblikidužinaiskorištavanjaOd 2003. godine od strane oca prisiljavana na rad,prosjačenje,sitnekrađeisl.,teteškefizičkeradoveukući.Postojisumnjanatrgovinu..................

e)Ostalo:odnosisrodstvosapočiniocemidr. Otac maloljetne R.M.....................


MaloljetnaR.M.jeranijeprimoravananaprosjačenje,a2012.godinejesamaprijavilasumnjanamogućnostprisilnogmaloljetničkogbraka.........................

g)Opispruženepomoći–opisintervencije PrijavaCentruzasocijalniradsumnjenamogućnost

prisilnogmaloljetničkogbraka.....................


Centar za socijalni rad obavijestioMUP i TužilaštvoKantonaSarajevo,Ministarstvosigurnosti

i) Načinnakojijeslučajriješen U toku

126

KORAK 2



a) ProvjeraidentitetaipribavljanjerodnoglistaiuvjerenjaodržavljanstvuizSrbije,

b) ProvjeramogućnostireguliranjastatusadržavljankeBiH,sobziromdajeotacdržavljaninBiH,

c) Provjeriti putem Ministarstva sigurnosti BiHosnovuboravkadjevojčice(legalnoiliilegalnoboraviuBiH),

d) Provjerazdravstvenogstanjadjevojčice,

e) Razgovorsadjevojčicomiostalimčlanovimaporodice,

f) Provjeraukupnogsocijalno-zdravstvenogstatusaporodice,

g) ProvjerauMUP-udalijeotacranijeevidentirankaopočinilacistihilisličnihkrivičnihdjela,

h) ProvjeradalijeotacregistrirankaoovisnikuZavoduzaalkoholizamitoksikomanijuKantonaSarajevo,

i) Provjeritidalijeikolikomajkauključenausumnjunaprisilnibrakikakvesunjeneroditeljskekompetencije,

j) Provjeritiimalipotrebeinterveniratiradizaštiteostaledjeceuporodici,

k) Utvrditihitnostipotrebuizmještanjadjetetaizbrinjavanjausigurnukuću,

l) PrijavitinadležnomMUP-uitužilaštvusumnjunaprisilanbrak,

m) Sačinitiplanzaštitedjevojčice,

n) .......................................................................................................................

127

ZADATAK TRENERA:




a) Lični podaci o žrtvi (spol, dob,državljanstvoidr.)

MaloljetnaR.M.,ženskogspola,rođena17.09.1998.uBeogradu,R.Srbija.DržavljankaSrbije.TrenutnonastanjenauSarajevu,napodručjuOpćineCentar,ul. Soukbunar 8. R.M. je najstarije dijete u porodici. Romske je nacionalnosti.


R.M.potječeizpotpuneporodice,majkaR.Z.iotacA.G.živeuvanbračnojzajednici.MajkadržavljankaSrbije, otac državljanin BiH. Nezaposleni,nepismeni ibez riješenogstambenogpitanja,bezikakvih materijalnih primanja. Žive u napuštenojkući,devastiranojuratu.R.M. imatri sestre idvabrata. R.M. je upisala prvi razred osnovne škole,kojinepohađaredovno.

c)Način identifikacije (ko, kada ikako)

Maloljetna R.M. je prvi put identificirana 2003.godine u prosjačenju, od kada je više putazbrinjavana u ustanove socijalne zaštite. U junu2009. god., putem terenskog rada zaposlenihradnika Dnevnog centra, ponovo je zatečena uprosjačenju u centru grada Sarajeva. Potom jeupućena da posjeti prostorije Dnevnog centra,gdje je dolazila sa svojim sestrama i braćom dojuna 2012. godine, kada je prijavila zlostavljanjeodstraneoca,kaoibojazandaćebitiprodataradisklapanja braka.


Maloljetna R.M. je od 2003. godine konstantnoiskorištavana od strane oca, prisiljavana na radna ulici, kao i na prosjačenje, sitne krađe i sl., teteškefizičkeradoveukući.OdsamogrođenjaR.M.je zapostavljana i zanemarivana od strane obaroditelja.

e)Ostalo: odnos i srodstvo sapočiniocemidr. PočinilacA.G.jeotacmaloljetneR.M.

f)Način vrbovanja, elementi vezanizalokaciju-mjestodešavanja

UkućijeR.M.čulaocaA.G.inepoznatogmuškarcakoji je došao iz Njemačke da dogovaraju njenuskoruudajuzanepoznatogmuškarcaiiznosnovcakojibinjenotactrebaodobitizanju.Djevojčicajepobjegla od kuće, obavijestila socijalnu radnicuDnevnogcentratezatražilapomoć.

128

g) Opis pružene pomoći – opisintervencije

- SlučajprijavljenCentruzasocijalnirad- Obavljenljekarskipregleddjevojčice- Formiraninternitimucentruinapravljen

planzaštite- Obavljenintervjusadjevojčicom- Prikupljenasvapismenaskojimraspolaže

mobilni tim - Postavljenstarateljzaposebanslučajuliku

socijalneradniceCentra- Izlaskom na teren utvrđene socijalno-

ekonomske i porodične prilike u kojimadjevojčicaživiiobavljenintervjusamajkom

- ObaviještenMUPKSosvimokolnostima- Slučaj prijavljen SIPA-i, Tužilaštvu BiH,

Službi za poslove sa strancima i Uredudržavnog koordinatora za borbu protivtrgovineljudimapriMinistarstvusigurnostiBiH

- Nakon što je obavljen inicijalni intervjusa djevojčicom i majkom, napravljenapreliminarnaprocjenaslučaja.SIPAizvršilatransport djevojčice do sigurne kuće uprisustvupredstavnikaCSR-a.

- R.M.smještenausigurnukuću- Osiguraniidentifikacionidokumentiputem

MVP-a,reguliranboravakuBiH- Preduzete zakonske mjere prema

roditeljima u skladu sa Porodičnimzakonom FBiH (pokrenut postupakna Općinskom sudu u Sarajevu radioduzimanjaroditeljskogprava)iKrivičnimzakonomFBiH

h) Funkcionalne veze izmeđuuključenihinstitucija

- Centar za socijalni rad – postavljanjestaratelja, iniciranjepokretanjapostupakapremaMUP-uKS

- MUP – identifikacija i postupci premaTužilaštvu

- SIPA–transport- Domzdravlja–ljekarskipregled- Sigurna kuća – smještaj i psihosocijalna

podrška,rehabilitacija- MLJPI–prijavaslučaja- Ministarstvo sigurnosti – osiguravanje

dokumentacijezaboravakuBiH- Tužilaštvo BiH – prijava slučaja,

procesuiranjeslučaja

Načinnakojijeslučajriješen - MaloljetnaR.M.privremenosmještena/zbrinutaiuključenauprocesrehabilitacijeuDomuzadjecubezroditeljskogstaranja,

- Općinski sud u Sarajevu donio rješenje ooduzimanju prava roditeljima da žive sadjetetom na 6 mjeseci, a Centar postaviostaratelja

- MaloljetnaR.M.uključenauredovnopohađanjenastave

- InternitimCSR-akreiraorazvojniplanzaštiteizbrinjavanjamaloljetneR.M.

129

KORAK 3




OSNOVNE KOMPONENTE SLUČAJA KOMPLETIRANJE INFORMACIJE – OPIS PREDMETA


Djevojčica,15godina,državljankaSrbije...

b) Okruženjeizkojegpotječežrtva Porodicaromskenacionalnosti,bezikakvihstambenih, higijenskih i zdravstvenihuslova,bezprimanja,živeodprosjačenja,djeca ne pohađaju redovno školu, otacovisnik o narkotičkim sredstvima, sklonnasilju u porodici koje vrši kako nadsuprugom,takoinaddjecom............

c) Načinidentifikacije(ko,kadaikako) Djevojčica prijavila socijalnoj radnici uDnevnomcentru.......

d) Oblikidužinaiskorištavanja Postoji sumnja na prisilni maloljetničkibrak....


Otac


Prisilnimaloljetničkibrak.........

g) Opispruženepomoći–opisintervencije Prijava, zbrinjavanje, postupci protivroditeljaiplandaljnjebrige......


Centar, Dom zdravlja, MUP, Tužilaštvo,Sud, Min. sigurnosti, MVP, Sigurnakuća Dom za djecu bez roditeljskogstaranja................................ ........

i) Načinnakojijeslučajriješen Djevojčica zbrinuta u Dom za djecu bezroditeljskog staranja, uključena u procesobrazovanja, psihosocijalne podrške,resocijalizacije, sačinjen razvojni planzaštiteizbrinjavanjadjevojčice...........

130

Objašnjenje i tabelarni prikaz KOMPONENTI koje treba analizirati u slučajevima.



Maloljetna, R.M., ženskog spola, rođena 17.09.1998. uBeogradu, Republika Srbija. Državljanka Srbije. TrenutnonastanjenauSarajevu,napodručjuOpćineCentar,Soukbunar8. R.M. je najstarije dijete u porodici. Romske je nacionalnosti.

b)Okruženjeizkojegpotječežrtva

R.M. potječe iz potpune porodice, u kojoj su majka R.Z. iotacA.G.uvanbračnojzajednici.MajkajedržavljankaSrbije,otacdržavljaninBiH.Nezaposleni,nepismeniibezriješenogstambenogpitanja,bezikakvihmaterijalnihprimanja.Živeunapuštenoj kući, devastiranoj u ratu. Skupa s njima živei njene tri sestre i dva brata. R.M. je upisala prvi razredosnovneškole,kojinepohađaredovno.


Maloljetna R.M. je prvi put identificirana 2003. godine uprosjačenju, od kada je više puta zbrinjavana u ustanovesocijalne zaštite. U junu 2009. god, putem terenskog radazaposlenih radnika Dnevnog centra, ponovo je zatečenau prosjačenju u centru Sarajeva. Potom je upućena daposjetiprostorijeDnevnogcentra,gdjejedolazilasasvojimsestrama i braćomdo juna 2012. godine, kada je prijavilazlostavljanjeodstraneoca,kaoibojazandaćebitiprodataradi sklapanja braka.


MaloljetnaR.M.jeod2003.godinekonstantnoiskorištavanaodstraneocaiprisiljavananaradnaulici,kaoinaprosjačenje,sitne krađe i sl., te teške fizičke radoveu kući. Zajedno sabraćomisestramaprisiljenajekućidonijetiodređenusumunovca,auprotivnomjezlostavljanaodstraneoca.OdsamogrođenjaR.M.jezapostavljanaizanemarivanaodstraneobaroditelja(porodicapoznataCentruzasocijalniradSarajevo)od2003.godine.

e)Ostalo:odnosisrodstvosapočiniocemidr. PočinilacA.G.jeotacmaloljetneR.M.


Maloljetna R.M. je duži niz godina primorana na rad iprosjačenjenauliciumjestustanovanja.2012.godineječularazgovorizmeđuocaA.G.sanepoznatommuškomosobomkojadolazi izNjemačke,pri čemudogovarajunjenu skoruudajuzanepoznatogmuškarcaiiznosnovcakojibinjenotactrebaodobitizanju.Djevojčicajepobjeglaodkuće,javilasesocijalnojradniciDnevnogcentraitražilapomoćodnje.

131


- Slučaj prijavljen Centru za socijalni rad kako bi seutvrdioidentitetidobdjevojčiceipreduzeledaljnjeaktivnostinanjenojzaštiti

- Formiran interni tim u Centru i napravljen planzaštite

- Postavljen jestarateljzaposebanslučaj–socijalnaradnicaCentra

- Izlaskom na teren utvrđene socijalno-ekonomske iporodičneprilikeukojimajedjevojčicaživjela

- ObaviještenMUPKSosvimokolnostima- Slučaj jeprijavljenSIPA-i,TužilaštvuBiH,Službi za

poslovesastrancimaiUredudržavnogkoordinatoraza borbu protiv trgovine ljudima pri MinistarstvusigurnostiBiH

- Nakonštojeobavljeninicijalniintervjuinapravljenapreliminarna procjena slučaja, SIPA je izvršilatransport djevojčice do sigurne kuće uz pratnjuCSR-a

- Izvršen ljekarski pregled djevojčice – djevojčici jeodređenpsihosocijalnitretman

- R.M.smještenausigurnukuću- Obaviještena NVO „Vaša prava“ o slučaju ove

maloljetnedjevojčice- Obaviješten CSR Beograd o slučaju i tražena je

potrebnadokumentacijaodjevojčici- Stavljanje djevojčice pod neposredno starateljstvo

CSR-a- Osigurani identifikacioni dokumenti, reguliran

boravak u BiH- Preduzimanje zakonskih mjera prema roditeljima

u skladu sa Porodičnim zakonom FBiH (pokrenutpostupak na Općinskom sudu u Sarajevu radioduzimanjaroditeljskogprava)iKrivičnimzakonom

- DjevojčicajeotpuštenaizSigurnekućeiizmještenauDomzadjecubezroditeljskogstaranja


• Centar za socijalni rad – postavljanje staratelja,preduzimanjemjeraprotivroditelja

• MUPKantona–identifikacija• SIPA–prijavatrgovineljudima,transportžrtve• Domzdravlja–ljekarskitretman• Sigurna kuća – smještaj i psihosocijalna podrška,

rehabilitacija• MLJPI–prijavaslučaja• Ministarstvosigurnosti–prijavaslučaja,osiguravanje

dokumentacije,reguliranjeboravkauBiH• Tužilaštvo BiH – prijava slučaja, procesuiranje

slučaja• OpćinskisudSarajevo–procesuiranjeslučaja• Dječijidom–smještajipsihosocijalnitretman• CSRBeograd–identifikacionidokumenti• Nevladinaorganizacija„Vašaprava“–pravnapomoć

132


- Maloljetna R.M. je smještena/zbrinuta u dom zadjecubezroditeljskogstaranja

- Redovanradnaresocijalizacijiirehabilitaciji- Općinski sud u Sarajevu je donio rješenje o

oduzimanjupravaroditeljimadaživesadjetetomna6 mjeseci

- MaloljetnaR.M.redovnopohađanastavu- Interni tim CSR je kreirao plan u cilju daljnjeg

zbrinjavanjamaloljetneR.M.

Lista kome smo se i sa kojim pitanjima obratili u rješavanju slučaja:

1. Roditelji –Dalijemogućeraditisaroditeljimanapovećanjunjihovihroditeljskihkompetencijai povratka djeteta u porodicu? Da li ima potrebe intervenirati radi zaštite ostale djece uporodici?

2. Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo –Da li jemogućepratitiponašanjeroditeljaodstranepolicijepremaostalojdjeci?

3. Zavod za toksikomaniju KS –Da li je otac biounjihovoj evidenciji, postoji limogućnostuključivanjaocauprogrameZavoda?

4. Nevladina organizacija „Vaša prava“ – Koje su mogućnosti reguliranja identifikacionihdokumenata–statusadržavljanauBiH?

5. UNHCR–PomoćupribavljanjurodnoglistaiuvjerenjaodržavljanstvuizSrbije.6. SIPA–Dalijeslučajprijavljentužilaštvu?Pratitislučajdoizrečenesankcije.7. Ministarstvo sigurnosti BiH – Da li djevojčica legalno boravi u BiH? Koje je još radnje

neophodnopreduzeti?8. Sigurna kuća–Dalipostojeuslovizapotpunurehabilitacijudjevojčice?Dalićedjevojčica

dobitiadekvatantretmanirehabilitaciju,obrazovanje?9. Dom za bez roditeljskog staranja–Kakotečeprocesresocijalizacije?

133

VJEŽBA 4.

Predmet pokrenut od strane Centra za socijalni radSumnja na trgovinu – prisilni maloljetnički brak



134

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEKANTON SARAJEVOJU KANTONALNI CENTAR ZA SOCIJALNI RAD SARAJEVOGatačka 80

Broj:Datum:

SLUŽBA SOCIJALNE ZAŠTITE OPĆINE NOVI GRADn/r Šef Službe


Poštovani,

Dana,........maloljetnaI.S.jepristupilauprostorijeDnevnogcentragdjejeobavijestilaosobljedajepobjeglaodocakojijuje,nakonštojemajkaotišlauposjeturodbiniuModriču,oteodabije,navodno,koristiousvrhuzaradekrozprosjačenje,seksualnueksploatacijuiprodajudrugommuškarcuu svrhu prisilnog braka.Maloljetna I.S. navodi da je otac inače sklon konzumiranju psihoaktivnihsupstanci i nasilju u porodici.

Maloljetna I.S. je ranije identificirana u prosjačenju, redovnimobilaskom terena od straneMobilnogtima,nakonječegajepočeladaredovnokoristiuslugeDnevnogcentra.I.S.rođena1998.godineuBihaću,živizajednosamajkomI.M.,jednomsestromidvojicombraćenapodručjuOpćineNoviGrad,Sarajevo.MajkaI.S.jenepismenainezaposlena.UzpomoćstručnogtimaDnevnogcentrazadjecukojaobavljajuradnaulicamaKS,majkaI.S.jeostvarilapravaizsocijalneizdravstvenezaštiteinatajnačinstabiliziralasvojživot,posebnonakonštojeprekinulavanbračnuzajednicusanasilnimsuprugomI.R.

MaloljetnaI.S.jepohađalaosnovnuškoluredovno(4.razred)iizvršavalaškolskeobavezenavrijeme.

PotrebnojedahitnopreduzmetemjereiradnjeuskladusvašimnadležnostimakakobisteustanovilitačnostnavodaiuslučajunjihovepotvrdepreduzeliaktivnostinazaštitimaloljetneI.S.

DIREKTOR

DOSTAVITI:

- Naslovu - a/a

135

KORAK 1

Analizom gore prikazanog inicijalnog akta unesite raspoložive informacije o predmetu.

TABELA1 – SAČINJAVA JE UČESNIK OBUKE U SVRHU ANALIZE INICIJALNOG AKTA


a) Ličnipodaciožrtvi(spol,dob,državljanstvoidr.) Maloljetna djevojčica, 15 godina,

državljankaBiH..................

b) OkruženjeizkojegpotječežrtvaNepotpuna romska porodica, majka samaloljetnom djecom napustila oca, majkaostvarujepravopoosnovusocijalnezaštite,otac ovisnik............

c) Načinidentifikacije(ko,kadaikako)TokomposjeteDnevnomcentrudjevojčicaprijavila socijalnoj radnici da je otac želiprisilitinamaloljetničkibrak.................

d) Oblikidužinaiskorištavanja Postojisumnjanatrgovinu..............

e) Ostalo:odnosisrodstvosapočiniocemidr. Otac....

f)Načinvrbovanja,elementivezanizalokaciju-mjestodešavanja Vrbovanje od strane oca – prisilni

maloljetničkibrak

g) Opispruženepomoći–opisintervencije Prijava sumnje


DnevnicentarobavijestioCentarzasocijalnirad, MUP i Tužilaštvo Kantona Sarajevo,MinistarstvosigurnostiBiH..........

i) NačinnakojijeslučajriješenU toku.........

136

KORAK 2


Učesnicisačinjavajulistupitanjaiaktivnosti:

a) Provjeraidentiteta,identifikacionihdokumenata(rodnilistiuvjerenjeodržavljanstvu),

b) Dopuna postojeće socijalne anamneze, informacijama o zdravstvenom stanju djevojčice,stambenimuslovimaukojima živi samajkom,bratom i sestrama, higijenskimuslovima teuključenostimaloljetnedjeceuobrazovniproces,

c) Razgovorsadjevojčicom,majkom,bratomisestrama,

d) Provjeranivoaostvarenjasocijalnihprava,pravanazdravstvenuzaštituisl.,

e) Provjerakodnadležnezdravstveneustanovedalijeotacregistrirankaoovisnik,

f) ProvjerakodMUP-adalijeotacprijavljivanzanasilje,

g) Provjera da li je protiv oca iniciran bilo kakav postupak izricanjamjera porodičnopravnezaštite, da li su pokretani postupci na sudu za oduzimanje prava ocuda živi sa djecom ilipostupakoduzimanjaroditeljskogstaranja,

h) Provjera roditeljskih kompetencija majke i mogućnosti izvršavanja roditeljskih prava idužnosti,

i) Provjeradalipostojirizikzaostaludjecuodzanemarivanja,zlostavljanjaitrgovine,

j) Utvrđivanjepotrebeuključivanjadrugihinstitucija.

137

ZADATAK TRENERA:



OSNOVNE KOMPONENTE SLUČAJA POMOĆNE INSTRUKCIJE


Maloljetna djevojčica I.S., rođena 1998. u Bihaću.DržavljankaBiH.TrenutnonastanjenauSarajevu,napodručjuOpćineNoviGrad,naseljeBućaPotok.I.S.jenajstarije dijete u porodici. Romske je nacionalnosti.


I.S.potječeiznepotpuneporodice,ukojojsumajkaI.M. iotacI.R.rastavljeni.MajkajedržavljankaBiH,kao i otac. Nezaposleni, nepismeni, bez riješenogstambenog pitanja i bez ikakvih materijalnihprimanja. Žive u napuštenoj kući, devastiranoj uratu.Majkajenapustilaocazbognasiljaitjeranjanaprosjačenje.Maloljetna I.S. sada živi s majkom, dvije sestrei bratom. I.S., pohađa osnovnu školu, 4. razred,redovno.


MaloljetnaI.S.jeprviputidentificiranaunovembru2010. god. Djevojčicu su zatekli terenski radniciDnevnog centra u prosjačenju na raskrsnici naStupu. Potom je upućena da posjeti prostorijeDnevnog centra, gdje jedolazila sa svojimmajkomI.M., sestrama i bratom do jula 2012. Lični podacidjevojčicesuprovjereniodstranesocijalneradniceDnevnogcentrauSlužbisocijalnezaštiteOpćineNoviGrad iuMUP-uOpćineNoviGrad.NakonutvrđeneidentifikacijeobaviještenjenadležniCSR.


Otac, I.R., ima zabranu posjećivanja djece zbognasilnog ponašanja. Iskoristio je priliku damaloljetnu I.S.otmekada jeostala samaukući.Ponasilnom preuzimanju djevojčice narednih sedamdanaprisiljavajedamuzarađujenovacprosjačenjemi prisilnim seksualnim radom. Pri tome dogovarai prodaju djevojčice u svrhu braka nepoznatomstarijemmuškarcu.

e) Ostalo:odnosisrodstvosapočiniocemidr. Porodičniodnos.PočinilacI.R.jeotacmaloljetneI.S.


Djevojčicajeprisiljenanaradnaulicigdjejeizloženadrugim faktorima rizika koji podrazumijevaju sveoblike nasilja (fizičko, psihičko, seksualno, prisilanrad,prodajausvrhuprisilnogbraka…)

138


- Slučaj prijavljen Centru za socijalni radkako bi se provjerili identitet, postojanjeličnih dokumenata, posljednje prebivalište/boravište

- Formiran interni tim CSR-a za rad napredmetu

- Slučaj prijavljen MUP-u KS, Tužilaštvu KS,Ministarstvusigurnosti

- Preduzetemjerehitnezaštitedjeteta- TraženoodMatičnoguredaBihaćdadostavi

rodni list i uvjerenje o državljanstvu zadjevojčicu

- Imenovanstarateljzaposebneslučajeve- SIPAizvršilatransportdjevojčicedosigurne

kućeuprisustvupredstavnikaCSR-a- ObaviještenDom zdravlja radi zakazivanja

pregledazamaloljetnuI.S.- Izvršenljekarskipregleddjevojčice–određen

psihosocijalnitretman- Sačinjenindividualniplanzaštitežrtve- Podnesen prijedlog sudu za oduzimanje

roditeljskogstaranjaocu- Pružena psihosocijalna pomoć i pravna

pomoć


- Centarzasocijalnirad–obavještenjeMUP-u- MUP–identifikacijaiprikupljanjedokaza- Ministarstvosigurnosti–transportiistraga- Domzdravlja–preglediljekarskapomoć- Sigurna kuća – smještaj i psihosocijalna

podrška,rehabilitacija...


Djevojčicasmještenausigurnukućudokistragatraje i uključena u program rehabilitacije,reintegracije, te u obrazovni i savjetovališniproces .Paralelno se radi sa porodicom na jačanjukompetencijazanjenopreuzimanjeivraćanjeuporodicu.

139

KORAK 3 PREZENTACIJA RJEŠENJA PREDMETA





Djevojčica, 15 godina, državljanka BiH, saprebivalištemuSarajevu..............


Romska nepotpuna porodica, iz Bihaćadoselili u Sarajevo, otac ovisnik, nasilnik isklončinjenjukrivičnihdjela,živeuteškimekonomskim uslovima.....................

c) Načinidentifikacije(ko,kadaikako) Prijavaoddjevojčice..........

d) Oblikidužinaiskorištavanja Postojisumnjanatrgovinu...........

e) Ostalo:odnosisrodstvosapočiniocemidr. Otac.....


Vrbovanje u porodici na prosjačenje,seksualne usluge i prisilni maloljetničkibrak......

g) Opispruženepomoći–opisintervencije Prijava sumnje......................


Dnevni centar obavještava Centar zasocijalni rad, a Centar obavještava MUPi tužilaštvo, sigurnu kuću, Ministarstvosigurnosti BiH, Dom zdravlja, Zavod zaalkoholizamidrugeovisnosti...................

i) NačinnakojijeslučajriješenDjevojčicasmještenausigurnukuću......Radi se na jačanju kapaciteta porodice ipripremamadjevojčicezanjenpovrataku......................................

141

VJEŽBA 5.

Predmet pokrenut od strane Centra za socijalni radSumnja na trgovinu/trafiking



142


Broj:Datum:

SLUŽBA SOCIJALNE ZAŠTITE OPĆINE ILIDŽAn/r Šef Službe


Poštovani,

Dana15.08.2012. godineoko9:00uprostorijeDnevnog centrapristupila jemajkaE.S. sa šesteromaloljetnedjecekojisustalnikorisniciDnevnogcentraizatražilarazgovorsasocijalnomradnicomsaobrazloženjemdajepovjerljividauprisustvudrugihnemožerazgovarati.UrazgovorujenaveladajenjenamaloljetnakćerkaB.S.,rođenauSarajevu03.01.1996.godine,prijemjesecdanaotetaizkuće,teotišlasamajcinepoznatimlicemK.O.izŽivinica,gdjenavedenolicenavodnoživisasuprugomidvojedjece.E.S.navodidajedana14.08.2012.godine,oko17:00,dobilatelefonskipozivodkćerkeB.S.,kojasejavilamajci,krijućiodK.O.UrazgovorujeB.S.jeplačljivimglasommajkumolilazapomoć,pritomnavodećidajeK.O.vodiodgradadogradagdjepozivanepoznatemuškarceskojimaonaimaseksualneodnosenakojejeontjerausvrhuzarade.

MajkaE.S.navodidajeB.S.takođernaveladaježrtvateškihfizičkihpovredaidaimamodriceispodlijevogoka.TakođerjenaveladaK.O.trgujenjomidauzimanovackojizaradinatajnačin.E.S.navodidajojjeB.S.uspjelanavestidasetrenutnonalaziuBihaću.MajkaE.S.jepokušalanazvatinaistibrojskojegjeprimilapoziv,alijebrojbionedostupan.

NavodidatiuDnevnomcentruiizjavakojujemajkaE.S.dalaupućujunaozbiljnusumnjudaseradiotrgovinidjetetom,tevamsestogaobraćamozahitnopreduzimanjemjerairadnjiizokviranadležnostiCentraimolimodanasopreduzetominformirate.

DIREKTOR

.DOSTAVITI:

- Naslovu - a/a

143

KORAK 1


TABELA 1 – SAČINJAVA JE UČESNIK OBUKE U SVRHU ANALIZE INICIJANOG AKTA

OSNOVNE KOMPONENTE SLUČAJA POSLOŽITE INFORMACIJE IZ INICIJALNOG AKTA

a) Ličnipodaciožrtvi(spol,dob,državljanstvoidr.) Djevojčica,17godina,rođenauSarajevu.........

b) Okruženjeizkojegpotječežrtva Nepotpuna porodica, živjela sa majkom i joššesterobraćeisestara.......................................

c) Načinidentifikacije(ko,kadaikako) Prijava od majke ............................................

d) Oblikidužinaiskorištavanja Sumnjanatrgovinu

e)Ostalo:odnosisrodstvosapočiniocemidr. Nepoznataosoba...........................................


Otišla iz kuće prisilno, sa nepoznatom osobomu osmom mjesecu 2012. godine u nepoznatompravcu..........................................................

g)Opispruženepomoći–opisintervencije Prijava sumnje...................


Dnevni centar obavijestio Centar za socijalnirad, a CentarTužilaštvoKantona,MUPKantonaSarajevoiMinistarstvosigurnostiBiH

i) NačinnakojijeslučajriješenU toku.....................

144

KORAK 2


Učesnici obuke sačinjavaju listu pitanja i aktivnosti:

a) Provjeraidentiteta,državljanstva,upisauMKR,

b) Prikupljanjepotrebnihinformacijazadopunuanamneze,saposebnimakcentomnastambene,materijalne,zdravstvene,ekonomske,vaspitno-obrazovneidrugeusloveukojimajedjevojčicaživjela,

c) Provjeradalijeuporodiciprisutnozanemarivanjeizlostavljanjedjeceteporodičnonasilje;razgovorsmajkomiostalimčlanovimadomaćinstva,

d) Prikupljanje informacija o maloljetnoj djevojčici s kojima raspolažu Dnevni centar, škola,okruženjeukomesekretala,

e) UtvrđivanjeobimaioblikapomoćikojuCentarmožepružitiporodici,

f) UpitMUP-u da li je registrirano ranije prijavljivanje ovakvih pojava u porodicimaloljetnedjevojčice,

g) UpitCentruzasocijalniradŽivinicedaprovjerida lisenapodručjuOpćineŽivinicenalazidjevojčicaB.S.idalijeporodicaK.O.kojisenavodikaoosobakojajeodveladjevojčicuupoznatastim,tedaliseimenovaninalaziuŽivinicama,

h) ObimuslugakojeCentarmožepružitidjevojčicinakonnjenogpronalaska,

i) Kompletiranjelisteuključenihinstitucija.

145

ZADATAK TRENERA:





Maloljetna djevojčica B.S., rođena 03.01.1996. uSarajevu. Državljanka BiH. Trenutno nastanjenau Sarajevu, na području Općine Ilidža. B.S.je najstarije dijete u porodici. Romske je nacionalnosti.


Maloljetna B.S. potječe iz nepotpune porodice.Imeocanijepoznato.MajkaE.S.imalazasnovanetri vanbračne zajednice iz kojih ima šesterodjece. Majka je državljanka BiH, nezaposlena,nepismena, bez riješenog stambenog pitanja ibez ikakvihmaterijalnihprimanja.Uslovi životasunehigijenskiineadekvatni.Živeunapuštenimdevastiranim kućama širom Sarajeva i čestomijenjaju mjesto prebivališta. Skupa s njimažive njena jedna sestra i peterica braće. B.S. jepohađalaosnovnuškoludok jebilasmještenauDomuzadjecubezroditeljskogstaranja,redovno.Bila je odlična učenica. Razlog zbog kojeg jedjevojčicabilasmještenauDomjezanemarenosti odgojna zapuštenost od strane majke kojaje svojim ponašanjem navodila djevojčicuna činjenje krivičnih djela (sitne krađe). Toje prouzrokovalo donošenje sudske odlukeda se djevojčica privremeno smjesti u Dom.Tamo jebila tri godine.Za tovrijemese znatnoresocijaliziralaibilaprimjernadomomentakadaje svojevoljno napustila Dom uz prijetnju da ćeizvršitisamoubistvoakojenepustevani.


Prijava dostavljena od majke E.S., a uvidom uevidencijeCentrautvrđenoda jemaloljetnaB.S.identificirana u novembru 2011. god., u okviruterenskog rada Dnevnog centra, na način da jedjevojčica zatečena u skitnji i prosjačenju naulicamaSarajeva.UpućenajedaposjetiprostorijeDnevnog centra, gdje je redovno dolazila samajkomE.S.,sestromibraćomdoavgusta2012.Lični podaci djevojčice su provjereni u SlužbisocijalnezaštiteOpćineIlidžaiuMUP-uIlidža.Identifikacijapotencijalnežrtvetrgovineljudimajeizvršenanakonprijavemajkedaimainformacijuda je njena kćerka od strane nepoznate osobeprisiljenapružatiseksualneuslugezanovac.

146

d) Oblikidužinaiskorištavanja Postoji sumnja na trgovinu. Prema izjavimajke,većmjesecdananepoznatomuškoliceizŽivinica,navodno inicijala K.O., maloljetnu B.S. tjera dapružaseksualneuslugeizatouzimanovac.Vodije iz grada u grad, stalno mijenjajući lokacijunjihovog boravka. Nanosi joj fizičke povrede.Zlostavljanjetrajevišeodmjesecdana.Djevojčica je uspjela pobjeći i vratiti se uSarajevokodmajke.Uslijediojeprocesprihvata,zbrinjavanja,zaštiteipružanjapomoći.

e) Ostalo:odnosisrodstvosapočiniocemidr. Nepoznataosoba

f) Načinvrbovanja,elementivezanizalokaciju-mjestodešavanja Majka maloljetne B.S., E. S., u razgovoru sa

socijalnomradnicomnaveladajenjenakćerkaB.S.prijemjesecdanaotetaizkućeodstranemajcinepoznatog lica K. O. iz Živinica gdje navedenolice živi sa suprugom i dvoje djece. E.S. navodidajedana14.08.2012.godine,oko17:00,dobilatelefonskipozivodkćerkeB.S.,kojasejavilamajci,krijući od K.O. U razgovoru, B.S. je plačljivimglasommajkumolilazapomoćpritomenavodećida je K.O. vodi od grada do grada gdje pozivanepoznate muškarce s kojima ima seksualneodnosenakojejeontjerausvrhuzarade.MajkaE.S.navodidajeB.S.takođernaveladajojnanosefizičkepovredeida,premaizjavama,imamodriceispodlijevogoka,daK.O.trgujenjomeidauzimanovackojizaradinatajnačin.E.S.navodidajojjeB.S.uspjelanavestidasetrenutnonalaziuBihaću.MajkaE.S.jepokušalanazvatinaistibrojskojegjeprimilapoziv,alijebrojbionedostupan.

147


- Slučaj je prijavljen Centru za socijalni rad.Izvršenajeprovjeranavoda,provjeraidentitetamajke i djevojčice, provjera postojanjaidentifikacionih dokumenata, prebivališta,uviduraspoloživudokumentacijuuCentru.

- Urađenaprocjenaslučaja,(zdravstveni status svih članova porodice,podaci o ekonomskom statusu porodice,socijalnom statusu, o ranijim patološkimpromjenamauporodici,teutjecajsrodnikaiokruženjanaobitelj;prikupljeneinformacijeo okolnostima u kojima su članovi porodiceižrtvadotadaživjeliipodacioobrazovnomstatususvihčlanovaporodiceteoodnosimaunutarporodice),

- Uspostavljena saradnja sa majkom i majka pripremana za radnje koje slijede nakonpronalaskadjevojčice.

- Sačinjensveobuhvatanplanpodrškeporodici,- Sačinjenindividualniplanzaštitedjevojčice,- Slučaj prijavljen MUP-u, Ministarstvu

sigurnostiBiH,tužilaštvu,- Izvršen ljekarski pregled djevojčice uDomu

zdravljaiCentruzamentalnozdravlje,- Obavljenrazgovorsadjevojčicom,- Porodicapripremljenazanjenpovratak,- Sačinjenprogramnadzoranadporodicom,- Djevojčiciosigurankontinuiranpsihosocijalni

tretmanipraćenjeodstraneljekara,- Djevojčicapripremljenazaučešćeusudskom

postupkuprotivK.O.,- Organizirane pripreme za ponovno

uključivanjeuprocesobrazovanja.


• Dnevnicentar,Centarzasocijalnirad,• MUP Kantona i Tužilaštvo, Ministarstvo

sigurnostiBiH,sud• Domzdravlja–Centarzamentalnozdravlje,

NVO koje realiziraju programe podrškeranjivimgrupamaipojedincima


Djevojčica vraćena u porodicu i uključenau programirane aktivnosti usmjerene nareintegraciju, rehabilitaciju i resocijalizaciju;sačinjen program nadzora nad porodicom idonesenorješenjeonadzoru.

148

KORAK 3


Koristeći listu namjeravanih aktivnosti sačinjenih nakon analize inicijalnog akta, učesnici obuketrebajuunijetidopunjeneinformacijeuTABELU3.




Djevojčica, 17 godina, rođena u Sarajevu,državljankaBiH............................................

b) OkruženjeizkojegpotječežrtvaRomska,nepotpunaporodica,živisamajkomijoššesterodjece(braćeisestara)uteškimsocijalnimiekonomskimuslovima...........

c) Načinidentifikacije(ko,kadaikako) Prijava dostavljena od strane majke.....

d) Oblikidužinaiskorištavanja Sumnjanatrgovinu...........

e) Ostalo:odnosisrodstvosapočiniocemidr. NepoznataosobasainicijalimaK.O......

f)Načinvrbovanja,elementivezanizalokaciju-mjestodešavanja Odvedenaizporodice

g) Opispruženepomoći–opisintervencije Prijava sumnje........


DnevnicentarprijavioCentruzasocijalnirad,aCentarMUP-u,Tužilaštvu,MinistarstvusigurnostiBiH,NVO-u,DomuzdravljaiCentruzamentalnozdravlje......................................

i) NačinnakojijeslučajriješenDjevojčicavraćenauporodicu.....................

149


Predmet pokrenut od strane Centra za socijalni rad

Uraditi samostalno

Sumnja na trgovinu – prosjačenje(predmet pokrenut od strane Centra za socijalni rad)


150


Broj:Datum:

SLUŽBA SOCIJALNE ZAŠTITE OPĆINE ILIDŽAn/r Šef Službe


Poštovani,

Terenski radniciDnevnog centra su 09. februara 2012. godine u jutarnjim satima zatekli dječaka,starosti12godina,unutarprostorijaŽeljezničkestaniceSarajevo.Dječak jesaradnicimaDnevnogcentradobrovoljnodošaouprostorijeDnevnogcentrasciljemda jede,ugrijese,obuče iokupa.UprostorijamaDnevnogcentradječakjeizjaviodasezoveŠ.K.,dajerođen07.07.1999.godineuZenici,dajedržavljaninBiH,daživisajoššesterobraćeisestarauZenici.Dječakjenaveodanemamajku,adagaotacprisiljavanaprosjačenje, teda je to razlogzbogčega jepobjegaouSarajevo i živinaŽeljezničkojstanici.Premadječakovimnavodima,saznalismodanjegoviroditeljinikadanisuživjeliubrakuizamajkuništanezna,tedasenastanicivećduževrijemekrioodhladnoće.

NakonštojedječakŠ.K.uDnevnomcentruproveocijelidando19:00,policijskislužbeniciPUCentarsuzajednosadežurnomsocijalnomradnicomCentrazasocijalniraddošliuprostorijeDnevnogcentraiodveliŠ.K.uDomzadjecubezroditeljskogstaranjaBjelave,kakobionnatoplomisigurnommjestuproveonoć.

Molimodapreduzmetemjereiradnjeizokviravašenadležnostiiopreduzetomnasinformirate.

DIREKTOR DOSTAVITI:

- Naslovu- a/a

Dobilisteinicijalniaktopotencijalnomslučajutrgovineljudima.Pokažitekakostepostupiliunavedenom predmetu

Problemćemorješavatiutrikoraka,kakoslijediunastavkuteksta:

151

KORAK 1



OSNOVNE KOMPONENTE SLUČAJA POSLOŽITE INFORMACIJE IZ INICIJALNOG AKTA










152

KORAK 2

Prikupiti dodatne informacije koristeći se listom potencijalnih pitanja (potrebno je prikupiti sve raspoložive informacije koje nisu vidljive u inicijalnom dopisu i dopisu koji se nalazi u prilogu), URADITE SAMI:

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

153

ZADATAK TRENERA:













154

KORAK 3




OSNOVNE KOMPONENTE SLUČAJA KOMPLETIRANJE INFORMACIJA –OPIS PREDMETA










155

VJEŽBA 6.


156

„Maloljetnadomaćažrtva“

Imampetnaestgodina.RođenasamuGradišci,gdjeiživim.Učenicasamprvograzredagimnazije.Živimsamamom.Mojiroditeljinikadanisubilivjenčani.Tatameniježeliopriznati,pagajemamatužilasudu.Poslijepriznanjaočinstvadugonije želiodamevidi, ali sam japrijepargodinasamaotišladaganađem.Onsadaimasvojuporodicuskojomživinedalekoodmameimene.Danasjenašodnosmnogoboljiividimosebaremjednomumjesecdana.Snjegovomženomidjecomnemamkontaktaosimkadadođemunjihovukuću.Nisuneprijatnipremameni,alisejasvakakoneosjećambašnajboljeunjihovomdruštvu.

Mojamamapunoradikakobinamosiguraladovoljnonovcazaživot.Zbogtogajeviđamsamokasnonavečer,kadasevratisposla.Snjomimamdobarodnos.Mamajenježnapremameni iuvijeknastojidamiispunisvakuželju.Iakonisambilaniodličnanivrlodobraučenicauosnovnojškoli,mamajeuspjeladanađevezuiupišemeugimnazijujerjetobilamojavelikaželja.

Nemammnogoprijateljica.Samojednudrugaricu,Sonju.Njojpovjeravamsvetajne,aliionameni.Sonjaimamnogoproblemakodkuće.Tataimamajojsestalnosvađaju.Sonjavoliipitiipušiti.Imenejenagovorilanato.Onaimajošprijateljicaskojimajatekponekaddođemudodir.Jednommejeupoznalasnekimmomkomskojimsamkasnijebilauvezi.Stimmomkomsamiprviputspavala.Kasnijesmoprekinuli.JednomprilikomsmotajmojbivšimomakijaotišlinazborujednoseloblizuSrpca.Tusamupoznalamnogoljudi,amomakmejeupoznaoisjednimkrupnimcrnimčovjekomkojijeimaojednostaklenooko.PredstaviosekaoLaki.

Prošlojeskorogodinudananakontogzbora,amenejepozvaotelefonomnekičovjek.Prvosammisliladajepogriješiobroj,aonmejepitaodalibihjahtjelamalorazgovaratisnjim.RekaojedasezoveDragan.Biojeveomakulturaniimalismomnogotemazarazgovor.Rekaomijedamenikadaranijenijesreo,adajebrojslučajnookrenuo.Odtadasmosečulisvakidansljedećihnekolikomjeseci.Svakirazgovorbimibiozanimljiviji.Obećavaomijedaćemipomoćiakobudemimalanekihproblemaudruštvu,pričaoosvojimpoznanicimakojimimogupomoćiokouspjehauškoli,ljudimakojićeminaćiposaoisl.Jednomprilikom,kadasamgapitalakakoizgleda,rekaomijedajeveomazgodan,visokicrn,tedaimajednostaklenooko.OdmahsamsesjetilaLakijasazborauSrpcuipitalagadalijetoon.Rekaojedanijeidagatovišenepitam.Tadasamimalačetrnaestgodina.Jednomprilikommijepredložiodasenađemsjednimnjegovimprijateljemkojimimožepomoći.Pristalasamitajprijateljjedošaopomeneuškolucrvenimmercedesom.PrvomejeodveouTopolunapiće,azatimmejeodveonamračnomjestoitražioodmenedaimamoseksualneodnose.Jasamseplašilaštabimionmogaouraditi,pasampristalasamodagaoralnozadovoljim.Poslijemeodvezaokućiinikadagavišenisamvidjela.PoslijepardanamejenazvaoDraganirekaodaništanisammoraladauradimakonisamhtjela.

UdanimaposlijetogaDraganjenastaviodašaljepomenemuškarceizBanjaLuke.Timuškarcisumisepredstavljalikaouglednigrađani.Jedanjebiosudija,drugijebioinženjeruTelekomu,trećineznamštajeradio.OvatrojicasumeredovnoodvodiliizškoleidovodiliunekucrvenukućuuBanjaLuci.Mislimdaimjetakućaslužilasamozatakvestvari.Bilajepunaalkohola,pornofilmovasaživotinjamaiseksualnihpomagala.Svakiputkadabimedoveliutukuću,prvobimeposlalidaseistuširam,akadabihizašlaizkupatila,čekalamečašacrvenogvinakojubihmoralapopitiprijeodnosasnjima.Kadgodsampopilatovino,osjećalasamseizgubljenoiomamljeno.Nekadabisamojedanspavaosamnom,anekadasviodjednom.Tjeralisumedaradimstvarikojihnikadavišeneželimdasesjetim.Kupilisumitelefonistalnodopunjavaliračun.Samonekolikoputasumidalineštonovca.Kadasamnašlamomka,sudijamejezvaodadođemulokalčijijeonbiovlasniki,dokjemojmomaksjedioulokalu,onmejenatjeraodaimamseksualniodnossnjimumagacinu.

O svemusamsepovjerila svojojdrugarici Sonji.Ona je jednomprilikompobjeglaodkuće snekomsvojomprijateljicomidabiseizvukla,policijijeispričalatajnukojusamjojpovjerila.Poslijetogasesvebrzoodvijalo.PolicijamejepronašlaiodvelaustanicuuBanjaLuci.

157

KORAK 1





Djevojčica,15godinaRođenauGradišciDržavljankaBiHUčenicagimnazije


PotječeizvanbračnezajedniceNarušeniodnosiizmeđuroditeljaOdbačena od oca uz popravljanje odnosa „u posljednjevrijeme“;otacimanovuporodicuučijemprisustvuseonaneosjećanajbolje.Druži se s jednom drugaricom koja potječe izdisfunkcionalneporodice.


Policijaotkrivaslučajradećinaslučajubježanjaodkućežrtvinedrugaricekojojseranijepovjerila.

d) Oblikidužinaiskorištavanja Seksualnaeksploatacija,okogodinudana


Osobu koja ju je vrbovala srela je samo jednom, ostalakomunikacijaodvijalasetelefonom.Osobekojesujeiskorištavaleviđalajeredovno,dolazilisuponjuiodvodilijenalokacijugdjejeiskorištavana.


Direktankontakttelefonom,obećavanjepomoćiipodrškezaboljiživot,opijanje,drogiranježrtve;Postojala je tačna lokacija – crvena kuća u jednombanjalučkomnaselju, kao i nekoliko slučajnih, podobnihlokacija(parkinguTopoli,magacinukafićuisl.).Seksualno iskorištavanje, pojedinačni seksualni odnosi,grupniseksualniodnosi,mogućasodomija;Kupovalijojtelefonskedopune,rijetkosujojdavalinovac.


PolicijaidentificiralažrtvuidovelajeuprostorijepolicijskestaniceuBanjaLuci.

h) Funkcionalnevezeizmeđuuključenihinstitucija ...


158

KORAK 2


- Provjeraidentiteta,kontaktiranjesaroditeljima(a)

- Detaljnije ispitatiodnosroditeljapremadjetetuzbogmogućegzanemarivanja ieventualneodgovornostiroditeljazadjetetovproblem,utvrditidalisedijetemožeikadavratitiroditeljima,daliimaadekvatnupodrškuodstraneroditelja,postojilipotrebazasmještajem...(b)

- Ispitatida lićedijete imatipodrškumikro imezosredine izkojedolazi, ispitatiodnosesavršnjacima,odnossanastavnicima,odnospremaškoliisl.(b)

- Kadjepočelaeksploatacijaidokadajetačnotrajala?(d)

- Kolikoosobajeučestvovaloueksploataciji?(d)

- Daliježrtvaimalazdravstvenihproblemazbogposljedicaeksploatacije?(d)

- Nakojinačinjepolicijapristupilažrtvi?Gdjesujepronašli?(g)

- Dalijeimalapotrebuzaljekarskomintervencijom?(g)

- Dalijekontaktirannadležnicentarzasocijalnirad?(g)

- Dalijedjetetuodređenstaratelj?(g)

- Dalijedijetesaslušanouprisustvuroditeljaipredstavnikaorganastarateljstva?(g)

- Dalijedjevojčicavraćenakućiilijojjeosiguransmještajusigurnojkući?(g)

- Kojicentarzasocijalniradjenadležan?(h)

- Kadaseobavještavacentarzasocijalnirad?(h)

- Dalijeobaviještenotužilaštvo?(h)

- Akojeodlučenodadijeteideusmještaj,nakojinačinjekontaktiranasigurnakuća?(h)

- Kojejošinstitucijetrebajubitiuključeneupostupakilibitiobaviještene?(h)

159

ZADATAK TRENERA:



OSNOVNE KOMPONENTE



Djevojčica,15godina;RođenauGradišci;DržavljankaBiH;Učenicagimnazije;Identitet utvrđen kontaktom sa majkom. Nije željela da joj sekontaktiraiotacustrahudaćeonprekinutikontaktsanjom.

b)Okruženjeizkojegpotječežrtva

Potječe iz vanbračne zajednice; otac je napustio zajednicu prijerođenjadjeteta inikadanije živio sadjevojčicomniti jedoprinosionjenomizdržavanju.Usljedtoga,dijetenijeimaloizgrađenodnossaocemteje,vjerovatnounedostatkuočinskeljubavi,nerijetkostupalauprijateljskeodnosesastarijimmuškarcimakojisujojdavalipažnju.Na njenu inicijativu odnosi sa ocem se polako uspostavljaju, ali seonaidaljeosjećanelagodnouočevojnovojporodici.Odnosiizmeđumajkeiocasutrajnoinepopravljivonarušeniioninemajunikakvogkontakta.Žrtvanemamnogoprijateljaiuglavnomsedružisjednomdrugaricomkojapotječeizdisfunkcionalneporodiceikojasasobomdonosiineprilagođenoponašanjepodčijiutjecajdjevojčicaipotpada.Odnossamajkomjedobar.Napozivpolicije,majkajeostavilaposaoidošlaupolicijskustanicuuBanjaLuku.Majkajeodlučnadadjetetupružipodršku.Sobziromdamnogoradi,majkamalovremenaprovodisadjetetom,alijespremnainapustitiposaokakobipomoglakćerki.Društvenamrežadjevojčice jeveomasiromašna inepostojevelikenade da će joj se pronaći adekvatna podrška. Škola, nakon što jedirektorsaznaokojisubiliuzrocivelikogbrojaizostanakasačasova,odlučuje da je izbaci, a o svemu obavještava sve profesore koji toprenoseiučenicima.Dolazidostigmatizacijedjevojčicezbognemaranastavnogosobljaipraktičnojeonemogućenpovratakdjetetausvojusredinu.


Policija otkriva slučaj radeći na slučaju bježanja od kuće žrtvinedrugaricekojojseranijepovjerila.


Seksualnoiskorištavanjedjetetausvrhuprostitucije10mjeseci.Jednaosobajetrgovaladjetetom,odnosnobilaposrednikizmeđukorisnikausluga,najmanjenjih5,tedjeteta.


Osobukojajujevrbovalasrelajesamojednom,ostalakomunikacijaodvijalasetelefonom.Osobekojesu je iskorištavaleviđala jeredovno,dolazilisuponju iodvodilijenalokacijugdjejeiskorištavana.

160


Direktan kontakt telefonom, obećavanje pomoći i podrške za boljiživot,opijanje,drogiranježrtve;Postojala je tačna lokacija – crvena kuća u jednom banjalučkomnaselju,kaoinekolikoslučajnih,podobnihlokacija(parkinguTopoli,magacinukafićuisl.);Seksualno iskorištavanje, pojedinačni seksualni odnosi, grupniseksualniodnosi,mogućasodomija;Kupovalijojtelefonskedopune,rijetkosujojdavalinovac.


Policija identificiralažrtvuidovela jeuprostorijepolicijskestaniceuBanja Luci. Zatim je kontaktiranCentar za socijalni radGradiškakojijenadležanzaslučajtrgovineljudimazbogmjestaboravkažrtve.Socijalnaradnicadolaziupolicijskustanicu,kratkoobavljarazgovorsadjetetomižrtvom,teihobavještavadanijeumogućnostidaostanejerjojistječeradnovrijemeiodlazinazadzaGradišku.Inspektoriotomeobavještavaju tužilaštvo koje nalažeda se o svemuobavijestiCentarzasocijalniradBanjaLuka.Ovajcentaršaljesvogsocijalnogradnika koji bez odlaganja stavlja dijete pod starateljstvo, te usaradnjismajkom(koja jeumeđuvremenudošlanapozivpolicije)i tužilaštvom donosi odluku da se dijete zbog zaštite privremenosmjestiu sigurnukuću.Zahtjev jeproslijeđen sigurnojkući i dijetejeodmahzbrinuto.Tokomdavanjaizjave,uzdijetejesvevrijemebiosocijalni radnik.


Policija, odmahnakon identificiranja žrtve idovođenjauprostorijepolicijskestaniceobavještavanadležniCSRinećeobavitirazgovorsažrtvombezpredstavnikaorganastarateljstva.UovomslučajunadležanjeCSRGradiškasačijeteritorijepotječežrtva,alinakonneodgovornogpostupkanadležnesocijalneradnice,cijenećinajboljiinteresdjeteta,uključenjeCSRnačijojteritorijijeeksploatacijavršena.Obaviještenojenadležnotužilaštvo.CSRjeuputiozahtjevsigurnojkućizasmještajdjeteta,odnosnoobaviještenajeinadležnaNVOopostojanjuslučajatrgovine ljudima. U ovom slučaju, s obzirom da se radi o domaćojmaloljetnoj žrtvi, o svemu je obaviješteno Ministarstvo za ljudskaprava i izbjeglice BiH, kao iMinistarstvo sigurnosti BiH, Odsjek zaborbuprotivtrgovineljudima.


Zajedničkizaključakmajke,CSR-aBanjaLuka,tužilaštvaisigurnekućebiojeda,zbogstigmatizacijeulokalnojzajedniciionemogućavanjadadjevojčicanastaviškoluusvomgraduteodbijanjaCSR-akojijeimaostvarnunadležnostdapomognedjetetu,majkanađesmještajuBanjaLucigdjebiobjedobilesnažnupodršku.Ubrzo,majkajepromijenilaposaoiiznajmilastanuBanjaLuci,dokjestanuGradišciizdalainatajnačinpokrivaladiokirijenanovojlokaciji.Prijetogadjevojčicajeprivremenobila zbrinutau sigurnoj kući. Predstavnici CSR-aBanjaLukaiTužilaštvasuobavilirazgovorsadirektoromSrednjoškolskogkatoličkogcentrakojijepristaopristaoupisatidjevojčicuipomoćijojtokomprocesa resocijalizacije. Tokom sudskogpostupkadjevojčicaje imala snažnu podršku i zaštitu Tužilaštva i CSR-a Banja Luka.Počinioci su osuđeni na višegodišnje kazne zatvora. Djevojčica jezavršila srednju školuvrlodobrimuspjehom inastavila školovanjenafakultetu.

161

VJEŽBA 7.


162

„Maloljetnastranažrtva“

RođenasamuŠapcu,RepublikaSrbija.Imam12godina.Majkamijeumrlapriječetirigodine,aotacseprijedvijegodineponovooženio.Maćehamenepodnosi.Dajemidajedemkuhanokamenjekadatatanijekodkuće,aondametužidanećudajedemonoštoonaskuha.Tataradipocijelidaninijeznaoštamimaćeharadi.Ipak,bilasamsretnajersamišlauškolu,ajelasamnormalnokadajetatabiokodkuće.Moglasamjestiikodsvojebraćeunjihovimkućama.

Imamčetiribrataidvijesestre.Jasamnajmlađedijeteuporodici.Svimismoživjeliuistomdvorištu,alisubraćaimalasvojekuće.Svisuoženjeniiimajusvojudjecu.Sestresuseudaleiotišleodkuće.Jednaodsestara,Jovanka,udalasekadajeimala14godinaiotišlauBanjaLukudaživisasvojimmužem.Vjenčalisuseprošlegodine.

Prijevišeodgodinudana,neznamtačnorećikada,mojasestraJovankajedošlakodmeneuškolu,uzelamezarukuirekladaidemsnjomuBanjaLukujerjojjepotrebnapomoć.Janisamželjelaići,alimejeonanatjerala.Imalajemojpasoš.IzautomobilakojimsmoprelazilimostnaDrinividjelasamnatpis„Pavlovićamost“.Prošlismoporedpolicijenaobjestranemosta,alinasnikonijezaustavio,samosunammahnulidaprođemo.Pasošmijeubrzoistekao.

KadasmostigliuBanjaLuku,sestramejeupoznalasasvojimmužemireklamijedaćusvakidanmoratiprositi,adaćuparedavatinjojinjenommužuDžasminu.Plakalasamjersamhtjelaićiuškolu,alimijeonarekladanemamvremenazaškolujermoramzaraditinovacizasebeizanju.Takosampočelahodatigradomodkafanedokafaneitražitinovacodljudi.Subotompodanusamstajalaispredmuzejaukojemsuseljudivjenčavali.Tamobihzaradilapunonovca.Nekadasamuspijevaladazaradimipo200KMdnevno.Noćusamstajalaisprednoćnihklubovaidopetujutru„radila“.Ponekadsam,krijućiodsestre,odtihparakupilasebipicu,sokilisladoled.Sveštobihzaradilamoralasamdatisestriilinjenommužu.

Prijenekogvremena,neznamtačnokada,alijetobilodavno,upoznalasamjoššesterodjecekojisusebaviliistimposlom.Svisubilibraćaisestre.Počelasamraditisnjimaugrupi.Njihjeiranijehapsilapolicija,alibiihuvijekvratiliroditeljima.Menejošnisuuhvatili...

Četiridanaprijemogtrinaestogrođendana,sadrugovimasam„radila“ispredjednognoćnogbarauBanjaLuci.Bilojehladnoipadalajekiša.Svismobilimokri.Zaradilismooko250KMtoveče.Oko4časaujutroporednasjestaobijelikombinakojemjepisaloPOLICIJA.Nismoseplašilipolicijejersuiranijeprolaziliporednas,alinasnisudirali.Izkombijasuizašlimuškaracižena,otvorilizadnjavrataireklinamdauđemo.Bilonamjehladno,aonisureklidaćenasodvestinatoploidaćenasnahraniti.

Kadasmoizašliizkombija,stajalismopredvelikomcrvenomzgradomnakojojjepisaloDječijidom.Unutranasjedočekaomladimomakirekaodajeonvaspitačuprihvatnojstanici.Odvelisunasusobe,reklinamdaseokupamoidalinamnovuisuhuodjeću.

163

KORAK 1





Djevojčica,12godina;RođenauŠapcu;DržavljankaSrbije;Istekaojojpasoš.


Potječeizbračnezajednice;Majkapreminula;DjevojčicaježivjelasaocemimaćehomuŠapcu;TrenutnoživisasestromJovankomizetomDžasminomuBanjaLuci.


Policijasklanjadjecuzatečenuuprosjačenjuisprednoćnogkluba

d) Oblikidužinaiskorištavanja Eksploatacijausvrhuprosjačenja,okogodinudana


Rođena sestra Jovanka i zet Džasmin navode dijete naprosjačenje.


SestražrtveodvodidijeteizSrbijeidovodijeuBanjaLukuradi eksploatacije u svrhu prosjačenja. Novac daje sestrii zetu.Mjesto eksploatacije jeBanjaLuka.Dijeteprosipokafićimaiisprednoćnihklubova.


Policija sklonila djecu sa ulice u prihvatnu stanicu, djecaokupanaidataimjenovaodjeća.


...


U toku

164

KORAK 2


- Provjeraidentiteta,kakodoćidoMKR,pasoša?(a)

- PronaćisestruJovankuradipotvrdeidentitetaikontaktasaocem.(a)

- Imalireguliranomjestoboravka?Dalijeprijavljena?(a)

- Dalijeukontaktusaocemimaćehom?(b)

- Dalijebježalaodsestre?(b)

- Dalisepokušalavratitikući?(b)

- Kakvuvrstupomoćijedijeteprimilouprihvatnojstanici?

- Dalijojjepotrebnaljekarskapomoć?

- Kogajesvepolicijakontaktirala?

- Kolikodugodijetemožeostatiuprihvatnojstanici?

- KojiCSRjenadležanzadijete?

- Kojapolicijskaagencijajenadležnazaovajslučaj?

- Kogajepotrebnokontaktirati?

- Dalijedijetestavljenopodstarateljstvo?

- Gdjeseposlijeprihvatnestanicedijetesmješta?

- Štajepotrebnopreduzetidabisedjetetuosiguralaputnaispravajerjenjenaistekla?

- DalićedijeteostatiuBiHilićesevratitikući?

- Kojenadležanzarepatrijaciju?

165

ZADATAK TRENERA



OSNOVNE KOMPONENTE



Djevojčica,12godina;RođenauŠapcu;DržavljankaSrbije;NakonštojeCSRkontaktiraosestru,onajedonijelaizvodizMKRdjetetaipasoš,kojijeistekao.


Potječeizbračnezajednice.MajkapreminulaiživjelajesaocemimaćehomuŠapcu.Trenutno živi sa sestrom Jovankom i zetom Džasminom uBanja Luci. Zet kocka, a sestra obilazi zborove i vara ljudegledajućiimudlan.


Policija je zatekla grupu od sedmero djece na ulici isprednoćnogklubakakoprose i smjestila ih uprihvatnu stanicu.Djecasubilaoskudnoobučenazatodobagodine.


Dijetejekorištenousvrhuprosjačenjaokogodinuipodana.Kadanedonesekućinovac,sestraizetbijesvirepokažnjavali.Čestojespavalanaulicijersenijesmjelavratitikućibeznovca.

e) Ostalo:odnosisrodstvosapočiniocemidr. Eksploatatorisužrtvinarođenasestrainjensuprug.


Žrtvina sestra jenaprevaruodveladijete iz Šapca zaBanjaLuku. Granicu prolaze bez problema, ali i bez kontrole. Umeđuvremenu,djetetujepasošistekao,pasestratučinjenicukoristikaorazlogdasedijetezadržikodnjeiodbijadajevratiu Šabac.Pri tome, zabranjujedjevojčicidaocu, s kojim jeupovremenomkontaktu, kažebilo šta vezano zaprosjačenje.Ipak,indikativnojedaotaczagodinuipodananijeposjetiosvojumaloljetnukćerkuuBanjaLuci.Dijetejesvakodnevnoprosilo na ulicama grada, od kafića do kafića, a „radila“ je inoćuobilazećinoćneklubove.Isprošeninovacdavalajesestriizetukojibigauglavnomtrošilinatomboli.


Policija je djecu u noćnim časovima smjestila u prihvatnustanicu.Sobziromdasudjecabilaprljava,gladnaipothlađena,okupani su, data im je nova odjeća i obuća, nahranjeni su iugrijani.Procijenjeno je idanijebilopotrebeza ljekarskomintervencijom, odnosno da su djeca na prvi pogled dobrogzdravstvenogstanja.

166


Policija je smjestila djecu u prihvatnu stanicu, zatim jeradnik prihvatne stanice obavijestio CSR o tome da se uprihvatnoj stanici nalaze djeca zatečena u prosjačenju.Socijalni radnik je u prostorijama prihvatne stanice obaviorazgovor sa djevojčicom, stranom državljankom, utvrdioidentitet i odmah postavio staratelja djetetu. Bez odlaganjajekontaktiranaSlužbazaposlovesastrancima,anazahtjevstarateljapokrenutjeipostupakodobravanjahumanitarnogboravka.ObaviještenisuTužilaštvoiSIPA,kaoiMinistarstvosigurnosti BiH, Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima.Također,staratelj jeodmahuputio izahtjevsigurnojkućizasmještajdjetetažrtvetrgovineljudima.Dotrenutkasmještajadjeteta, nadležnost je imao CSR Banja Luka, a nakon što jedijetesmješteno,nadležnostpreuzimaCSRsateritorijegdjejelociranasigurnakuća.DaljesekontaktiraCSRizmjestaizkojeg žrtva potječe (preko Ministarstva vanjskih poslova),a sve institucije zajednički rade na procesu rehabilitacije iresocijalizacije,svedozavršetkapostupkarepatrijacije.


Nakon što je dijete smješteno u sigurnu kuću, staratelj jeSlužbizaposlovesastrancimapodniozahtjevzaodobravanjehumanitarnogboravka,kojajeboravakiodobrila.Dijetejeusigurnojkućiprovelogodinudana,nakončegajerepatriranou Srbiju i predato u nadležnost Centru za socijalni radŠabac. Tokom boravka u sigurnoj kući dijete je prošlo krozprocesrehabilitacije.Paralelno,sobziromdaseradioistomgovornom području, imali smo dobru saradnju sa CSR-omŠabackojijeintenzivnoradiosaocemdjetetanapripremizapovratak.Tokomboravkausigurnojkući,SIPAjeuzelaizjavuoddjetetapovodomslučaja trgovine ljudima radipodizanjaoptužniceprotivpočinilaca.

167

VJEŽBA 8.


168

„Punoljetnadomaćažrtva“

ZovemseS.Č.RođenasamuLjubljani,Slovenija,dijeteroditeljadržavljanaBiH.Imam29godina.Završilasamosnovnuškolu.Imamčetverodjece,odkojihsedvoje–sinikćerka–nalazeuItaliji,drugisinuAlbaniji,atrećisinjesamnomuprihvatnomcentruIOM-auTirani.

Sa11godinasmještenasamuDomzamaloljetneosobe,usljedproblemauporodici.Tusamboraviladosvoje14godine.Završilasamkurszakrojačicu.OndasamupoznalajednogmomkakojimejeodveouItaliju,salažnimmoldavskimdokumentima.DoItalijesmoputovaliprekoMakedonije,trajektom,bezcarinskekontrole.Tamomejeupoznaomesasvojimroditeljima.Snjimasmostanovalimjesecdana,aondasupočeliproblemi.Natjeraomejedaseprostituiram.Prisiljavaomejedaradimnaulici,asavnovackojisamdobivalaodmušterijauzimaojeon.Cijenaza1satpružanjaseksualnihuslugabila je 50 eura, a cijelanoć koštala je 150–200eura.Mušterija je bilo raznih, od25do50godina,uključujućipolicajce,ljekare,gazdekafića,vlasnikekazina.„Momak”mijekupovaogarderobu,parfemeišminkudabihizgledalaljepšedrugima.

Jednenoćiupoznalasamklijenta,Italijana,policijskoginspektora,kojimijerekaojedajanisamzatajposao,damusesviđamidatrebampobjećisnjim:tadamijebilo15godina.Pomogaomijedapobjegnem,nakončegasamnastavilaživjetisnjimipotomseiudalazanjeganedugonakonbijega.Napraviomijeitalijanskepapire,uzpomoćnekogmeninepoznatogprijateljakojijeradioupoliciji.Smužemsamživjelaubračnojzajednicičetiriipogodineirodiladvojedjece.Čestojenoćuizlazio,dovodiojedjevojkekući,pio,praviojeprobleme,tukaome,policijaječestodolazila.Nakonpetgodinanisamvišemoglapodnijetiudarceisvađeirazvelismose.Djevojčicajepripalanjemu,asinmeni.KasnijemijepolicijauItalijinaprevaruoduzelasina,ajasampotpisaladagadajemnausvojenje.Nidanasneznamgdjesenalazi.

Kadasamostalabezsina,otišlasamnaKosovobezpapirauzpomoćmeninepoznatoglicakojimijenaplatio500eurazatuuslugu.NaKosovusamtadaboravilaoko2–3godine,nakončegasamsevratilailegalnouItaliju,gdjesamupoznalajednogAlbancaskojimsamživjelaskoro4godine.SnjimsamdobilasinaEmanuela.Godinudananakonrođenjadjetetanapustilasammužaidijete,teponovootišlanaKosovo.

Tamosamznalanekeljude,kojisumiponudiliposaokonobariceukafićuuPrištini.Tusamzaista ispočetka radilakaokonobarica, zatimkao striptizeta i pjevačica.Potomsumenatjeralinapružanjeseksualnihusluga.Klijentisubiliimladiistari,policajci,oficirikosovskevojske,inspektori.Tusamboravilavišeod3godine,zlostavljalisumeipsihičkiifizički.Živjelasamujednojsobici,radilasamod16:00dojutra,uzjedanhamburgernadan.Non-stopsampružalaseksualneusluge.Samosamjednomdobilanovaczato,250eura.

Jednogdanasamupoznalajednogmomka,gazdukafićanedalekoodonoggdjesamradila.Čuoještasamsveprošla,htiojedamipomogne,rekaomijedapređemkodnjegadaradimkaokonobarica,damenećeprisiljavatidapružamseksualneusluge.Ukafićujeradilojoš7konobaricasamnom.Tusammoglajestištasamikolikosamhtjela.Gazdaselijepoodnosiopremameni.Dnevnicamijebila10eura.Tusamostala6mjeseci.

OndasamupoznalajednogmomkaizPrištine.Udalasamsezanjega,živjelismokodnjegasnjegovimroditeljima.Bilismoubraku9godina.Nakon4godinedobilismoisina.Razdvojilanasjemojaljubomora.Dovodioježeneukuću,imaoodnosesnjima,ajasamihmoralausluživati.Nakon9godinanapustilasamga,jernisamvišemoglaizdržati.

Sa djetetom sam otišla u Prištinu, gdje sam upoznala čovjeka koji me je zaposlio u policijikaoprevodiocastranihjezika.TusamradilaiboravilasvedokistinisuposumnjaliumojidentitetideportiralimeneidijeteuAlbaniju,gdjesunassmjestiliuskloništezaženeidjecu,gdjesenalazimovećoko3godine.

I ja i dijete imamo zdravstvenih problema. Ja često imam agresivne ispade kada najčešćepovrijedimsina,aliiosobljeskloništailidrugežrtvekojesenađuumomokruženju.Sinimaproblemasabubrezima.

Nemam nikakva dokumenta, niti imam ičije državljanstvo. Konzulat Slovenije u Skoplju jeobavijestio sklonište da, iako sam rođena u Ljubljani, nemam pravo na slovenačko državljanstvo.Tada su kontaktirali sa Ministarstvom vanjskih poslova BiH, a oni sa Ministarstvom sigurnosti iMinistarstvomza ljudskaprava i izbjegliceBiHkoji suposlaliobavještenjeCentruza socijalni radBanjaLuka.MislimdamimajkaživiuBanjaLuci,zoveseP.Č.

169

KORAK 1





Osobaženskogspola,29godina;RođenauLjubljani,Slovenija;Čestomijenjalaidentitet;Apatrid;Samaloljetnimmuškimdjetetom;MajkanavodnoživiuBanjaLuci.


Potječe iz disfunkcionalneporodice iz koje je izuzeta sa11 godina i smještena u dječiji dom odakle bježi sa 14;Promijenila nekoliko bračnih partnera. Navodno imačetvero djece, od kojih za troje ne zna gdje se nalaze.TrenutnosenalaziuIOM-ovomkampuuAlbaniji.

c) Načinidentifikacije(ko,kadaikako) Policijanakonsumnjeuidentitetžrtve.

d) Oblikidužinaiskorištavanja Višegodišnjeiskorištavanjeusvrhuprostitucije.


Iskorištavanaodstranemuškaracaskojimajebilauveziilikodkojihjeradila.


Direktan kontakt sa žrtvom, zavođenje, prisiljavanje naprostituciju.IskorištavanauItalijiinaKosovu,posobamaikafanama.


Nakon što je policija posumnjala u njen identitet, samaloljetnim djetetom je smještena u IOM-ov kamp uAlbanijigdjesenalazivećtrigodine.AmbasadaSlovenijeuSkopljujojodbiladatidržavljanstvo.ZatimjeupitposlatnadležnimministarstvimauBosniiHercegovini,aonisutražiliasistencijuimišljenjeCentrazasocijalniradBanjaLuka.


Uključene organizacije i institucije: IOM, AmbasadaSlovenijeuMakedoniji,MinistarstvovanjskihposlovaBiH,MinistarstvosigurnostiBiH,MinistarstvozaljudskapravaiizbjegliceBiH,CentarzasocijalniradBanjaLuka


170

KORAK 2


- Utvrđivanjeidentiteta,kakoznamodaseradioS.Č.akoječestomijenjalaidentitet?

- Daliraspolažemosanekimličnimdokumentima?Akone,kakodadođemodonjih?

- Kakoutvrditigdježivinavodnamajkažrtve?

- Indikativno je da žrtvina priča ima ogromno neslaganje u godinama boravka u pojedinimzemljama,odlaskaizSlovenije,bračnimzajednicamaisl.Dalijenjenapričaizmišljena?

- Daliimaproblemaumentalnomzdravlju?

- PostojeliinformacijeizIOM-akakvavrstapomoćijojjepruženatokomboravkauAlbanijiiodaklejedovedenaunjihovkamp?

- Dalinekoznagdjesudrugadjecaidalionauopćepostoje?

- ZaštojojjeSlovenijaodbiladatidržavljanstvoakojerođenauLjubljani?

- ZaštojekontaktiranCSRBanjaLuka,odnosnootkudnjegovanadležnost?

- KakojojosiguratidržavljanstvoBiH?

- Gdjesmjestitižrtvuidijetenakonrepatrijacije?

- Dalisedijetestavljapodstarateljstvo?

- Kogajošuključitiupostupakasistencije?

171

ZADATAK TRENERA:



OSNOVNE KOMPONENTE



Osobaženskogspola,29godina;RođenauLjubljani,Slovenija;Čestomijenjalaidentitet;Apatrid;Samaloljetnimmuškimdjetetom;MajkanavodnoživiuBanjaLuci.


Žrtvapotječeizdisfunkcionalneporodiceizkojejeizuzetaodstranecentrazasocijalnirad.Sa17godinabježisamomkomuItalijugdjejeonseksualnoiskorištava.Nijepoznatodali jeistinadajerodilatrojedjeceprijedjetetaskojimjezatečena.Samajkomiocemnemakontakta12godina.ZadnjedvijegodineživiukampuIOM-auAlbaniji.


UNMIKpolicija, tokomjedneodracijau javnojkućiuPrištinipronalaziS.Č.pod lažnimimenomV.S.snjenimsinomL.S.odnepunihgodinudana,teihsmještauIOM-ovkampuAlbaniji.


Radi se o iskorištavanju u svrhu prostitucije. Dužinuiskorištavanja nije moguće jasno utvrditi, s obzirom nakonfuznostiskazažrtve.Sigurnojedaseradiovišegodišnjemiskorištavanjuusljedkojegjedošlodoporemećajaumentalnomzdravlju.


Ne možemo sa sigurnošću reći u kakvom je odnosu bila saosobamakojesutrgovaležrtvom.Jedinojesigurno,dajeprvaosobakojajetrgovalanjombilanjenmomak. Iskorištavanaodstranemuškaracaskojimajebilauveziilikodkojihjeradila.


Direktankontaktsažrtvom,zavođenje,prisiljavanjenaprostituciju.IskorištavanauItalijiinaKosovu,posobamaikafanama.Tokomeksploatacijekoristilajeinarkotike.


NakonštojujeUNMIKpolicijapronašlaujavnojkućiiposumnjalaunjenidentitet,samaloljetnimdjetetomjesmještenauIOM-ov kamp u Albaniji gdje se nalazi već tri godine. AmbasadaSlovenije u Skoplju joj odbila dati državljanstvo. Zatim jeupit poslat nadležnimministarstvima u Bosni i Hercegovini,a oni su tražili asistenciju i mišljenje Centra za socijalni radBanjaLuka.CSRBanjaLukatražiasistencijulokalnepolicijeulociranjumajkežrtve. Istovremeno, traži sedopunapodatakaodMinistarstvasigurnosti,odnosnopojašnjavanjenelogičnostiuiskazužrtve,ukazujesenanerealnevremenskeokvireitražesepodacionjenomzdravstvenomstanju.Nakon toga radi sepotvrđivanje identiteta žrtve uzimanjem DNK uzorka majkežrtvekojajepronađenauseluporedBanjaLuke,žrtveinjenogdjeteta.Nakonšto je identitetpotvrđen,uključujesenadležniorganlokalnesamoupraveitražiseasistencijazaupisžrtveidjeteta umatične knjige rođenih imatične knjige državljana.PotomsedokumentišaljuMinistarstvusigurnostikojeihprekoMVP-ašaljeuAlbaniju.TadaIOMrepatriražrtvusadjetetomuBiHismještajeusigurnukuću.

172


Uključene organizacije i institucije: IOM, Ambasada SlovenijeuMakedoniji,MinistarstvovanjskihposlovaBiH,MinistarstvosigurnostiBiH,Ministarstvo za ljudskaprava i izbjegliceBiH,CentarzasocijalniradBanjaLuka.NaknadnojeuključeniMUPRS,kaoinadležniorganlokalnesamouprave.


Nakon što je žrtva repatrirana zajedno sa djetetom, bezprethodnogobavještenjanadležnihministarstavaikonsultacijasanadležnimCSR-om,IOMjujesmjestiousigurnukuću.Nikadanisuposlaliodgovornaupitozdravstvenomstanju,nitidalijeikako liječenauAlbaniji, što jeuzrokovalokasnijeprobleme.Poslije 7 dana žrtva je u nervnom rastrojstvupretukla dijetekoje je hospitalizirano. Sigurna kuća traži od CSR-a da hitnoizmjestižrtvuzbognedostatkakapacitetadasenosisnjenimproblemima. CSR žrtvu smješta na kliniku za psihijatriju i usaradnji s Ministarstvom sigurnosti, psihijatrijom i drugomsigurnomkućompraviprocjenuodaljnjimkoracima.Žrtvasesmještauspecijaliziranusigurnukućuukojojdobijaiadekvatanzdravstveni tretman, a dijete se stavlja pod starateljstvo ismješta u hraniteljsku porodicu. Proces rehabilitacije trajaoje 4,5 godine kada je zaključeno da su nastale promjene umentalnom zdravlju trajne i da žrtva funkcionira samo kadauzima lijekove, te da nije sposobna za samostalan život.Pokrenut je postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti.Dijete idalježiviuhraniteljskojporodici,aomogućenisumukontakti samajkom. Žrtva se i dalje nalazi u istoj NVO, ali udrugomprogramupomoćiipodrške.

173



Uraditi samostalno

174

Imam 13 godina. Rođena sam u Sarajevu i donedavno sam živjela sa roditeljima i starijimbratomkojiima17godina.Tataskupljaželjezo,papolagodineživimouSarajevu,apolauBanjaLuci.USarajevusamišlauškolu,alisadauBanjaLucineidem.Nisambilabašdobraučenica.Samamomitatommijedobro,veomasupažljivipremameni,aposebnotata.

OvegodinesmouBanjaLuciupoznaliporodicunekogĐurekoji je izSrbije,aženamu je izKaknja.Njihdvojeimajudeveterodjeceiživeunekojnapuštenojkući.MojbratjeupoznaoĐurinukćerku i poželio seoženiti njom.Đura jepristaodamu senajstarija kćerkauda zamogbrata, alipoduslovomdatatameneudazanjegovogsinakojitakođerima13godina.TatajepristaoiĐurajenapraviosvadbuizakućeukojojonižive.

Poslijetogasammoralaimatiseksualneodnosesamojimmužem,apovremenomejeiĐuraposjećivaousobi.Njegovaženamejetjeraladapodanuidemdaprosimispredcrkve,akadapadnenoć,moralasamsnjihovomdjecomdaidempokafanamaidaprosim.Moralismoisprosititačaniznosnovca koji bi nam rekli.

DanassudošliizCentrazasocijalniradikadasumevidjeli,iznenadilisuse.Pitalisumekosamištaradimtu.Đurajeslagaodasamimrođaka.TadaječovjekizCentrazasocijalniradtražiodaĐurazovemogtatu.Kadajetatadošao,ljudiizCentrasuseposvađalisnjimiĐurom,azatimsuotišli,alisureklidaćesebrzovratiti.Sutraujutrosusevratilisapolicijom...

__________________________(UPIŠI:statusžrtve–klasifikacija)

175

KORAK 1













176

KORAK 2

Prikupiti dodatne informacije koristeći se listom potencijalnih pitanja (Potrebno je prikupiti sve raspoložive informacije koje nisu vidljive u inicijalnom dopisu i dopisu koji se nalazi u prilogu), URADITE SAMI:

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

• ____________________________________________________________________________

177

ZADATAK TRENERA:



OSNOVNE KOMPONENTE











178

8. LITERATURA• ArulaB.,HunčekS.iEfendićA.(2010).Protokolopostupanjucentarazasocijalniradsa

žrtvamatrgovineljudima.MinistarstvosigurnostiBiH,Državnikoordinatorzaborbuprotivtrgovine ljudima i ilegalnemigracije, i CatholicRelief ServicesBiH, CIP-Katalogizacija upublikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo, (ISBN364-3:343.431}(497.6),COBISS.BH-ID17995782.

• BekićA.,ČardaklijaZ.,ĐuderijaS.isar.(2008).Standardiziranipostupcirazličitihprofesijau zaštiti i postupanju sadjecomžrtvama i žrtvama svjedocima trgovine ljudimauBiH-Zaštitadjeceumjestimanjihovogboravišta iliprebivališta.Ureddržavnogkoordinatorazatrgovinuljudimaiilegalnemigracije–MinistarstvosigurnostiBiHiSavethechildrenNorway, CIP-Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne iHercegovine,Sarajevo(2008),ISBN343.431:342.7-053.2(093),COBIS.BH–ID16300550.

• Evropskakonvencijaoljudskimpravimaiosnovnimslobodama

• Izvještajo implementacijiDržavnogakcionogplanazaborbuprotiv trgovine ljudimaza2011.,pripremiloMinistarstvosigurnostiBiH,usvojenodstraneVijećaministaraBiH.

• Izvještajotrgoviniljudimaza2012.–BosnaiHercegovina,BosnaiHercegovina(nivo2).IzvještajMinistarstvavanjskihposlovaSAD-a.

• Kartusch A. (2001). Reference Guide for Anti-trafficking Legislative Review (Priručnikzarevizijuzakonskeregulativeprotivtrgovine ljudima).LudwigBoltzmannInstitute forHumanRights,Vienna.00-557Warsaw.2001.http://www.osce.org/odihr/13986.

• KonvencijaUN-aopravimadjeteta

• KrivičnizakonBiH(„SlužbeniglasnikBiH”,br.3/03,32/03,37/03,54/04,61/04,30/05,53/06,55/06,32/07i8/10)

• KrivičnizakonRS(„SlužbeniglasnikRS”,br.49/03,108/04i73/10)

• Krivični zakon FBiH („Službene novine FBiH”, br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05 i42/10)

• Krivični zakonBrčkoDistrikta BiH (prečišćeni tekst) („Službeni glasnik BrčkoDistriktaBiH”,broj47/11)

• PorodičnizakonFBiH(„SlužbenenovineFBiH”,br.35/05,41/05)

• Porodičnizakon(„SlužbeniglasnikRS“,br.54/02,41/08)

• PorodičnizakonBrčkoDistriktaBiH(„SlužbeniglasnikBrčkoDistriktaBiH”,broj23/07)

• PravilaozaštitižrtavaisvjedokažrtavatrgovineljudimadržavljanaBiH(„SlužbeniglasnikBiH“,broj66/07,čl.6,7,10i15)

• Pravilnikozaštitistranacažrtavatrgovineljudima(„SlužbeniglasnikBiH“,broj49/13)

• Priručnik–DirektnaasistencijažrtvamatrgovineljudimauBosni iHercegovini.(2008).Internacionalna organizacija za migracije, Misija u BiH, Ministarstvo za ljudska pravai izbjeglice i državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalnemigracije.COBISS.BH-ID17189894.

179

• Priručnik za službenike zaposlene u policiji (tužilaštvu), socijalnim i zdravstveniminstitucijama – Zaštita djece od trgovine ljudima. (2006). Ured državnog koordinatorazatrgovinuljudimaiilegalnemigracije–MinistarstvosigurnostiBiHiSavethechildrenNorway.

• RizvoS.,HunčekS.,Džaferović M.,ĐuderijaS.,TanovićG.,AldžićM.(2011).Procedurepovratkažrtavatrgovineljudima.MinistarstvosigurnostiiCRS.

• UstavBosneiHercegovine

• Vodiljezazdravstveneradnike(2009).Federalnoministarstvozdravstva iAsocijacijazaseksualnoireproduktivnozdravljeXY.

• Zakonokretanjuiboravkustranacaiazilu(„SlužbeniglasnikBiH“,broj36/08,čl.54,56i58)

• Zakonoosnovamasocijalnezaštite,zaštitecivilnihžrtavarataizaštiteporodicesadjecom(„SlužbenenovineFBiH”,br.36/99,54/04i39/06i14/09)

• Zakonosocijalnojzaštiti(„SlužbeniglasnikRS”,br.37/12)

• ZakonosocijalnojzaštitiBrčkoDistriktaBiH(„SlužbeniglasnikBrčkoDistriktaBiH”,br. 1/03,4/04,2/08,19/07)

• Zakonozaštitiodnasiljauporodici(„SlužbenenovineFBiH”,broj20/13)

• Zakonozaštitiodnasiljauporodici(„SlužbeniglasnikRS”,broj102/12)

• Zakonozaštitisvjedokapodprijetnjomiugroženihsvjedoka(„SlužbeniglasnikBiH“,br. 21/03i61/04)

• Zakonozaštitisvjedokapodprijetnjomiugroženihsvjedoka(„SlužbenenovineFBiH”, broj 36/03,član7)

• Zakonozaštitisvjedokaukrivičnompostupku(„SlužbeniglasnikRS“,br.48/03,član6)

180

9. RJEČNIK POJMOVA

Migracija (latinskimigratio,migrare–lutanje,kretanje,seljenje)podrazumijevapristanakosobedaodeizsvojezemljeporijeklaiuseliseudruguzemlju.Migracijajedobrovoljnainepodrazumijevaprevaru,prisilu,eksploatacijuinasilje.Migracijapodrazumijevafizičkokretanjekrozprostorizmeđudvijedestinacije;pritomsuvažniudaljenost,vrijemeilitrajnostboravkaudrugojzemlji,stanovanje,tj.prebivanje,aktivnostiinjihoveposljedice.

Trgovina ljudimaoznačavaupotrebusile iliprijetnjeupotrebesile ilidrugeoblikeprinude,otmice,prevare ili obmane, zloupotrebevlasti ili utjecaja ilipoložajabespomoćnosti ilidavanja iliprimanja isplata ilidrugihkoristikakobiseprivoljelo licekoje imakontrolunaddrugimlicemdavrbuje,preveze,preda,sakrijeiliprimiliceusvrhuiskorištavanjaprostitucijomdrugoglicailidrugihoblikaseksualnogiskorištavanja,prisilnogradailiusluga,ropstvailinjemusličnogodnosa,služenja,odstranjivanja dijelova ljudskog tijela ili drugog iskorištavanja. Izraz trgovina ljudima isto takoobuhvata sljedećepojmovekrivičnihdjela koja supredviđenaKrivičnimzakonomBiH: zasnivanjeropskogodnosa i transport osobau ropskomodnosu; imeđunarodnovrbovanje radi prostitucije.TakođerobuhvatakrivičnadjelatrgovineljudimakojasupredviđenakrivičnimzakonimaentitetaiBrčkoDistriktaBiHradivršenjaprostitucije,iskorištavanjedjeceusvrhupornografije,proizvodnjaiprikazivanjedječijepornografije,navođenjenaprostitucijuiupoznavanjedjetetasapornografijom.

Krijumčarenje predstavljanedozvoljenoprevođenje ili omogućavanjeprevođenja jednog ilivišemigranatailidrugihlicaprekodržavnegraniceilisačinjavanje,nabavljanjeiliposjedovanjelažneputneililičneispraveunamjeripribavljanjazasebeilidrugognekekoristi.Krijumčarenjepredstavljai vrbovanje, prevoženje, sakrivanje, pružanje zaštite ili na drugi način omogućavanje boravkakrijumčarenihlicauBiH.

Prostitucija predstavlja praksu dobrovoljnog upuštanja u seksualne aktivnosti, obično saosobama koje nisu supružnici ili prijatelji, radi direktne isplate u novcu ili drugim vrijednostima.Prostitucijamože biti dobrovoljna ako je u pitanju individualni izbor isključivo punoljetne osobepoduslovomdatonijeorganiziranaaktivnostukojojučestvujeosoba(npr.podvodačiosobakojaseprostituirailivišenjih).

Žrtva jesvakofizičkolicekojejepostalopredmettrgovineljudimausmisludefinicijetrgovineljudima.

Maloljetna osoba/dijetejeosobakojanijenavršila18godinaživota.

Svjedok jelicebezčijegsvjedočenjanemaizgledadaseukrivičnompostupkuistražeiutvrdečinjeniceiliutvrdiboravišteosumnjičenoglica,ilibezčijegsvjedočenjabitobiloznatnootežano.

Nadležne institucije predstavljajusvidržavni,entitetski,kantonalni iopćinskiorganiuBiHkoji imaju zakonom propisane nadležnosti da koordiniraju ili provode aktivnosti na prevenciji isuzbijanjutrgovineljudima,odnosnonadležnisuzapružanjepomoćiizaštite.Tiorganiiinstitucijesu:državnikoordinatorzaborbuprotivtrgovineljudimaiilegalneimigracije,MinistarstvosigurnostiBiH, Državna agencija za istrage i zaštitu, Granična policija BiH, Služba za poslove sa strancima,TužilaštvoiSudBiH,MinistarstvozaljudskapravaiizbjegliceBiH,AgencijazaravnopravnostspolovaBiH,MinistarstvocivilnihposlovaBiH,MinistarstvopravdeBiH,MinistarstvovanjskihposlovaBiH,teentitetske,kantonalneiopćinskeinstitucijeiorganizacije,kaoinadležniodjeliBrčkoDistriktaBiHzaunutrašnjeposlove,socijalnu,porodičnuizdravstvenuzaštitu,naukuiobrazovanje,raseljenalicaiizbjeglice,gendercentri,sudoviitužilaštva.

Ovlaštene organizacije označavajuregistriranaudruženjailifondacije(nevladineorganizacije)sakapacitetomzazaštituipružanjepomoćižrtvamaisvjedocimažrtvama,akojesuzaključileprotokolosaradnjiuaktivnostimavezanimzaborbuprotivtrgovineljudimasanadležniminstitucijama.

Diskriminacija je svako pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje(isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva) u odnosu na osobe ili grupe, kao i na članovenjihoveporodice,iliosobeuvezisnjima,naotvoreniliprikrivennačin,akojasezasnivanarasi,boji

181

kože,nacionalnomporijekluipripadnosti,jeziku,vjerskomilipolitičkomubjeđenju,spolu,seksualnojorijentaciji,imovnomstanju,rođenju,zdravstvenomstanju,bračnomstanjuidrugimličnimsvojstvima.Diskriminacija predstavlja aktivno djelovanje i ponašanje na temelju predrasuda ili namjernogosporavanjapravanekojdruštvenojgrupii/ilipripadnicimatihgrupa.Kriterijiosporavanjasemoguzasnivatinaspolu/rodu,spolnojorijentaciji,rasi,vjeroispovijesti,etnicitetu,dobiisl.Diskriminirajućedjelovanje ideuprilogpojedinca/grupe,ausmjereno jenaštetudrugogpojedinca/grupe, čimeseističenjihovmanjevrijedanpoložajudruštvu.Normeipravilanaosnovukojihseisključujutedruge,najčešćemanjinskegrupe,ugrađenesuudruštvenustrukturuisocijalizacijskisereproducirajuputemobrazovnogsistema,kulture,medija,akatkadipolitičkogsistema.

Eksploatacija predstavljaiskorištavanjedrugihputemprostitucijeilidrugihoblikaseksualnogiskorištavanja,prinudnogradailipružanjausluga,ropstvailipostupakasličnimropstvu,služenjapodprinudomiliuklanjanjaorgana.

Neravnopravnost spolova podrazumijeva nejednakost muškaraca i žena pred zakonom,odnosno formalnu, ali i stvarnu nejednakost u svim područjima života. Neravnopravnost spolovaodraz jehistorijskediskriminacije isistemskepotčinjenostinajčešćežena,ponajprijezbognjihoverodnodefiniraneuloge;onajeosnovni,pretpostavljeni,iakonejediniizvornejednakosti.

Predrasuda predstavljanajčešćenegativan,premdamožebiti ipozitivanstavonekojgrupii njenim pripadnicima. Budući da prethodi iskustvu, nemijenja se zbog sadržaja stečenih novimiskustvom.Riječjeogeneralizaciji,odnosnouopćenomstavukojidovodidopretjeranekategorizacijenekegrupeinjenihpripadnika.Akosejasnopokazujestavpremadrugojgrupi,riječjeootvorenojpredrasudi,aukolikosestavneiskazuje,aliipakdjelatnoutječenaponašanjejednegrupeilipojedincapremadrugima,radiseoprikrivenojpredrasudi.

Stereotip predstavlja generalizirane stavove o nekoj drugoj, ali i vlastitoj grupi. Najčešćeobuhvataju fizičke ipsihičkekarakteristikezakojesepretpostavljadaodređujuprije sveganekogpojedinca,azatimcijelugrupukojojtajpojedinacpripada.Najčešćesupozitivnistereotipistavoviosvojojgrupi,anegativniseodnosenastavoveodrugimgrupama,iakojemogućaiobrnutasituacija.

Reproduktivno zdravlje jestanjepotpunefizičke,mentalneisocijalnedobrobiti,anesamoodsutstva bolesti ili slabosti. Reproduktivno zdravlje je povezano sa reproduktivnim sistemom,njegovimfunkcijamaiprocesima.

Zaštita reproduktivnog zdravlja uključuje edukaciju o spolnosti i reprodukciji, savjetovanjeo planiranju porodice, zdravstvenu zaštitu reprodukcije, prevenciju, dijagnostiku i liječenjerazličitihbolesti iporemećaja,prekidetrudnoćeteprevencijuspolnogzlostavljanja ibriguožrtvama.

Vrbovanje/regrutiranjeudomenutrgovineljudimaobuhvatarazneoblikeprevare,obmane,lažii/iliiskrivljavanjačinjenicausvrhuuvjeravanjaosobe–žene,djetetai/ilimuškarca–dapristanenaponuđene,odnosnolažnopredstavljeneusloveživotai/iliradaumatičnojzemljiiliinostranstvu.Vrbovanjemoževršitinepoznataosoba,aliseupraksinajčešćeradiopoznaniku,prijatelju,partnerui/ili članuporodice.Također, vrbovanje semoževršiti posredstvomagencije za zapošljavanje i/ilisklapanjebrakova,kaoiputemoglasazaposaokojisemogunaćiunovinama.

Rodna jednakost označavaslobodusvihljudskihbića. Konceptrodnejednakostipolaziodtogadasusvaljudskabićaslobodnarazvijatiličnesposobnostiičinitiizborebezograničenjapostavljenihzadatim rodnim ulogama; isto tako, da se različita ponašanja, težnje i potrebe žena i muškaracauzmuuobzirivrednujujednako.Pitanjejednakostiženaimuškaracaobuhvatapravonajednakostijednakemogućnosti,kaoipravonarazlikutepriznanjepravaisubjektivnoznanjeotome,atičesesamoreprezentacije,samopoštovanjaimnogostrukeidentifikacijepojedinacakaoljudskihbića.

Samoidentifikacija podrazumijeva situaciju u kojoj punoljetna osoba pojašnjava oblikeeksploatacijekojimajebilaizloženatokomodređenogperioda,anaosnovukojihćenadležnislužbenikiliovlaštenoliceprocijenitidaliseradiopotencijalnojžrtvitrgovineljudima.

182

Seksualno nasilje je prevladavajući oblik spolno uslovljenog nasilja i pokriva brojne vrsteseksualnogzlostavljanja,međukojimasuspolnouznemiravanje,prisilneseksualneradnje,silovanje,incest, seksualno ropstvo, prostitucija, nasilna djela protiv seksualnog integriteta žena, prisilnatrudnoća,negiranjepravanakorištenjekontracepcijeidrugioblicineželjenogaseksualnogponašanja.Svjetska zdravstvena organizacija definira seksualno nasilje kao bilo koji seksualni čin, pokušajostvarivanjaseksualnogčina,neželjeniseksualnikomentariliprijedlogkojijeusmjerenprotivosobeinjeneseksualnosti,akojegmožepočinitidrugaosobabezobziranaodnossažrtvomilisituacijuukojojsenalaze.Karakterizirajugaupotrebasile,prijetnjeiliucjenezaugrožavanjedobrobiti i/iliživotasamežrtveilinjojbliskihosoba.Uzto,utajtipnasiljavaljauključitiirazličiteoblikeritualnihpraksi,uključujućisilovanjeuratu,genitalnosakaćenježenailikaznezarodnutransgresiju.

Specijalni tretman djeteta podrazumijeva omogućavanje smještaja na sigurno mjesto,poštovanjemišljenjadjetetapravonapovjerljivostidiskreciju,pravonainformaciju,efikasnovođenjepostupka,odnosnoprocjenupojedinačnogslučaja,tepronalaženjeiprimjenutrajnogrješenja.

Spol/rod predstavljabiološkekarakteristikekojeobilježavajuljudskabićakaoženeimuškarce.Udruštvenimsenaukamaspoldefinirakaodruštvenaizakonskaklasifikacijabiološkihkarakteristikakojeosobedijelenasamodvijekategorije,namuškiiženskispol.

Koncept spola/roda se odnosi na društvene razlike između žena i muškaraca, razlike kojesunaučene,kojesemijenjajuvremenomikojeimajuširokrasponvarijacijaunutarjednekultureiizmeđukultura.

Spolna diskriminacija predstavlja svako isključivanje, ograničavanje ili nejednak tretman zasnovannaspolu.Uključujesveoblikeponašanjailipredrasuda usmjerenihnaosporavanjepravanaosnovuspola.Pojamsenajčešće odnosinadiskriminacijuženskogspola.

Prava žrtava trgovine ljudima su: adekvatan i siguran smještaj; zdravstvena zaštita;informiranjeopravnomstatusu i savjetovanjeu segmentunjenihprava i obavezana jezikukojegžrtva razumije;pravnapomoću tokukrivičnog i drugihpostupakaukojima žrtvaostvaruje svojaprava;informacijeonačinupristupadiplomatsko-konzularnimpredstavništvimazemljeporijeklailiuobičajenogboravka;informacijeomogućnostimaipostupkurepatrijacije;irazličitividoviobukaiedukacijazavisnoodfinansijskihmogućnosti.

Reintegracija se može shvatiti kao naknadno obnavljanje ili dopunjavanje nečega što jepojedincuilinekojdruštvenojgrupibilobitnoiliimjenedostajalo,aštojeimalopresudanutjecajnanastanakneželjenepojave,uovomslučajutrgovinežrtvom.Reintegracijapredstavljasveobuhvatanproces koji je usmjeren na otklanjanje uzroka trgovine ljudima. Izazivanje promjena u ličnostipojedinca,njegovojporodiciilokalnojzajednicijeglavnipreduslovuspješnereintegracije.Ukolikosupromjenesamonajednomnivou,npr.ličnom,aneprateihistovremenopromjeneinaostalimnivoima,izvjesnije jedaćežrtvaponovobitiuopasnosti,negodaćeseupotpunostireintegrirati.Uovomei jeste najznačajnija razlika između resocijalizacije i reintegracije. Dok resocijalizacija insistira naodgovarajućimpromjenamananivoupojedinca,reintegracijapodrazumijevaneophodnostpromjenanasvimnivoima.Reintegracijauključujeproceserehabilitacije,repatrijacijeiresocijalizacije.

Rehabilitacijapredstavljamjerepreduzeteradioporavkaiuključivanjarehabilitiraneosobeusvakodnevneživotnetokove.

Repatrijacijapodrazumijevaprocespovratkastrancažrtvetrgovineljudimauzemljuporijekla.

Resocijalizacija predstavljapovratakžrtveudruštvenuzajednicu injenuosposobljenostdažividruštvenousklađenimživotom,danormalnoiuspješnoobavljadruštvenedjelatnosti.Ovdjesepretpostavljailidaprocessocijalizacijepojedincanijeuspješnookončantokomrazvojaisazrijevanjaličnosti ilida jekodosobakojesubileuspješnosocijaliziranedošlodoispoljavanjaneadaptiranogponašanjausljedrazličitihnepovoljnih faktora.Zbogtogapostojipotrebazanjihovomnaknadnomresocijalizacijom.

183

Doc. dr. Marija Lučić-Ćatić[email protected]

RECENZIJA 1Rukopis: „Priručnik za multidisciplinarnu edukaciju edukatora stručnih radnika centara za socijalnu skrb u oblasti trgovine ljudima”, grupe autora: Elmedina Muratbegovića, Salihe Đuderije, Samira Rizve,MirsadePoturković,BojanaArule,MiletaJuroševićaiSamireHunček,podijeljenjeudevetpotpunoodvojenihi samostalnih poglavlja, napisanih na BHS jezicima, od kojih bi se nominalnomoglo izdvojiti šest stvarnihdijelova:Prevencijatrgovineljudima-aktivnosticentarazasocijalnuskrb;Partnerstvourealizacijipreventivnihaktivnostiulokalnojzajednici;Koordinacijaisuradnjaagencijazaprovedbuzakonasacentrimazasocijalnuskrbuslučajevimatrgovineljudima;Referalnisustavzatrgovinuljudimaiinterakcijasacentrimazasocijalnuskrb;MonitoringsustavazaštitežrtavatrgovineljudimaiPriručnikzatrenere(edukacija–edukatora).

***

Trgovinaljudimajepojavakojasežeusamekorijenenastankaljudskogdruštvadoksunjezinipojavnioblicibilirazličititijekompovijesnograzvitka.Naime,trgovinaljudimajeglobalnifenomenprisutanusvimdruštvimai kulturama suvremenog svijeta neovisno o formi društvene organizacije i pratećeg privrednog sustava. UposljednjojdecenijitrgovinaljudimajepostalaozbiljanproblemuregionujugoistočneEurope,asamimtimeiuBosniiHercegovini(BiH)kojazarazlikuodsvojedosadašnjeulogezemljedestinacijeitranzitasvečešćepostajeizemljapodrijetlažrtavatrgovineljudima.Relevantnostiovogproblemadoprinijelojeitodaseeksploatacijaljudi transformirala iz svogosnovnogoblika - seksualne eksploatacije u višestruke i raznovrsnemanifestneforme.

Aktivnosti u borbi protiv trgovine ljudima u BiH tijekom posljednjeg desetljeća karakterizira planski iorganiziran pristup. Posebne politike i akcije protiv trgovine ljudima su apostrofirane putem četiri akcionaplanazasprječavanjetrgovineljudimauBosniiHercegovinizaperiode2001-2003,2005-2007;2008-2012.,i 2013-2015. Ozbiljnost kojom se ovom fenomenu trenutno prilazi u BiH oslikava i činjenica da posljednjireferentniinterval(Akcioniplan2013-2015)proizlaziizStrategijesuprotstavljanjatrgoviniljudimauBIH.

Dosadašnje aktivnosti u BiH prilikom definiranja politika suprotstavljanja trgovini ljudima i njihovaimplementacijabilesuprvenstvenoutemeljenenameđunarodnimstandardimapreciziranimuKonvencijiVijećaEuropeoakcijiprotivtrgovineljudimaiProtokoluUjedinjenihnarodaosprječavanju,suzbijanjuikažnjavanjutrgovine ljudskim bićima. No, proces europske integracije u koji je BiH aktivno uključena od 2008. godinenamećedaseurazmatranjemorajuuzetiirelevantniinstrumentiizoveoblastikojejeusvojilaEuropskaunijapoputDirektive2011/36/EUEuropskogparlamentaiVijeća,od5.travnja2011.godine,osprječavanjuiborbiprotivtrgovineljudimatezaštitižrtava,kojajezamijenilaranijepravnedokumenteEuropskeunijeotrgoviniljudima.TimeBiHrazvijasuvremenisveobuhvatanpravniokvirkojiomogućavaefikasnijuiučinkovitijuborbuprotivovogfenomena.

ZaključakkojineminovnoproizlaziizkritičkeanalizefenomenatrgovineljudimauBiHjedaseefikasnaborbaprotiv trgovine ljudima mora posmatrati kao integralni dio nastojanja da se dosegnu standardi Europskeunije iostvariharmonizacijasaacquis communautaire,postavljenihupreporukamaEuropskogpartnerstvaiIzvještajaonapretku,kaoiuSporazumuostabilizacijiipridruživanju.UpravoizradaovakvogPriručnikaotvaraperspektivuodrživeedukacijeizoveaktualneidinamičneoblasti.

***

Priručnikutemeljennateorijskojinormativnojanalizidajenovumuvidupraktičnoghodogramapostupanjaivođenjaslučajevatrgovineljudimaprimjenjivnarazličitemanifestneformeovenegativnedruštvenepojave.Imajućiuvidusloženostpredmetaistraživanja,kojajeopredijelilastrukturusamogPriručnika,izdvajasešeststvarnihcjelinanavedenihuuvodnomdijeluRecenzije.

PrvidioPriručnikapodnaslovomPrevencijatrgovineljudima-aktivnosticentarazasocijalnuskrbpolemiziraprimarne i sekundarne posljedice trgovine ljudima, identificira faktore od kojih zavise posljedice trgovineljudima,utvrđujenivoeostvarivanjaprimarneprevencije, ukazujenamogućnosti centra za socijalnu skrbuprimarnojprevencijitesugerirametoderadanaprimarnojprevenciji.

184

Nakontogaautoridajuosnovnenaputkebudućimpredavačima(edukatorima)oproblemimasuvremenelokalnezajedniceglede fenomena trgovine ljudima, što jeprezentiranouokvirudijelapodnaslovom:Partnerstvourealizacijipreventivnihaktivnostiulokalnojzajednici.Ovajdiojestrukturirankrozsljedećetematskejedinice:Partnerstvo centara za socijalnu skrb i NVO; Partnerstvo centara za socijalnu skrb i policijskih agencija;Mogućnosti i uloga dnevnih centara; Zaštita žrtava trgovine ljudima - aktivnosti centara za socijalnu skrb;Vođenje predmeta u slučaju trgovine ljudima; Izbor rješenja za žrtve kada je slučaj zaključen; i Problemi iograničenjacentarazasocijalnuskrb.

NarednidioPriručnikau svom fokusu imavertikalnu ihorizontalnukomunikaciju izmeđuorgana formalnesocijalne kontrole opisane u dijelu pod nazivom: Koordinacija i suradnja agencija za provedbu zakona sacentrimazasocijalnuskrbuslučajevimatrgovineljudima.

Četvrtidiokarakterizirainterdisciplinarniikomparativnipristuppredmetnojproblematiciputemanalize:Općenadležnosti i sustava financiranja;Državnogakcionogplan (2008-2012);Strategije suprotstavljanja trgoviniljudimauBIHsapripadajućimAkcionimplanom(2013-2015);Referalnogsustavaiprocesaizvještavanja;tePoložajacentarazasocijalnuskrbureferalnomsustavu.

Posljednji teorijskidioPriručnikapodnazivomMonitoringsistemazaštitežrtava trgovine ljudimarazmatraosnovne premise kontrolnihmehanizama prilikom realizacije postupka u konkretnim slučajevima trgovineljudima.Ključnetematskecjelineovogdijelasu:OsnovezaprocesmonitoringaodstraneMinistarstvazaljudskapravaiizbjegliceBIH;Promocijaljudskihprava;iIzvještavanjepremakomitetimazaljudskaprava.

U posljednjem, praktičnom dijelu ove publikacije autori veoma precizno analiziraju konkretne slučajeve, itemeljem toga kreiraju jedinstveni kazuistički hodogram vođenja slučajeva u svim mogućim manifestnimoblicimatrgovineljudima.NavedenojerazrađenokrozpoglavljepodnaslovomPriručnikzatrenere(edukacija–edukatora)kojiobuhvaćaosam(8)ucijelostiriješenihvježbiideset(10)vježbizasamostalanradpolaznikaedukacije.

***

ImajućiuvidudaseradioPriručnikunamijenjenomzaedukaciju,evidentnojenastojanjeautoradakonciznoizlože relevantne tematske cjeline vodeći računa o akademski prihvatljivoj kombinaciji teorijskih postavki ipraktičnihvježbi.IznimnavrijednostovogPriručnikaseogledauspecifičnomstilupisanjakojipribližavaprocesedukacijebudućimedukatorima.

Temeljemsvega iznesenog,možesekonstatiratida jepublikacija „Priručnikzamultidisciplinarnuedukacijuedukatora stručnih radnika centara za socijalnu skrb u oblasti trgovine ljudima”, grupe autora: ElmedinaMuratbegovića, SaliheĐuderije, Samira Rizve,Mirsade Poturković, BojanaArule,Mileta Juroševića i SamireHunček, jedna od prvih u bosanskohercegovačkoj znanstvenoj i stručnoj literaturi koja se bavimnoštvomproceduralnihproblemau edukaciji edukatora o tematici trgovine ljudima. Stogaovaj Priručnikpredstavljaiznimnovrijedanioriginalandoprinosinezaobilaznuliteraturuzasveonekojisebaveproučavanjemfenomenatrgovineljudima.

Sobziromnakvalitetu,izvornost,važnostzadruštveneprilikeirazvojprofesionalnogkadrausferiprevencijeirepresijetrgovineljudimapredlažemobjavljivanjeovogPriručnika.

Recenzijusačinila:

Doc.dr.MarijaLučić-Ćati

185

dr Vesna Šućur-Janjetović, docent Univerzitet u Banjoj LuciFakultet političkih naukaStudijski program socijalnog rada

RECENZIJA 2Priručnik za multidisciplinarnu edukaciju edukatora stručnih radnika centara za socijalni rad u oblasti

trgovine ljudima predstavlja novinu u stručnoj literaturi nekoliko naučnih oblasti koje se bave društvenimfenomenom trgovine ljudima, njenim posljedicama, te radom sa žrtvama trgovine ljudima tokom procesaidentifikacije,rehabilitacije,(re)socijalizacijei(re)integracije.

Poreduvodnogdijelakojisebavietiologijomifenomenologijomtrgovineljudima,tedijelaukojemjepobrojanaliteratureuskladusasavremenimmetodološkimstandardimaiGlosarijakojičitaocunudiosnovnekategorijalnepojmoveuokvirutemesamogPriručnika,bitnojeosvrnutisenašestizuzetnoznačajnihpoglavljakojasujasnorazgraničenatematikom,aistovremenoveomapovezanauskladnucjelinuuviduPriručnikazakojivjerujemdaćenaćimnogečitaoceikorisnike/stručnjakekojisebaveovimteškouhvatljivim,višedimenzionalnimivišeslojnimdruštvenimfenomenom.

Drugi dio Priručnika koji se bavi prevencijom trgovine ljudima kroz aktivnosti centara za socijalnirad,predstavljenesunajčešćeprimarneisekundarneposljedicetrgovineljudima,kaoifaktoriodkojihzavisepomenuteposljedice.AutorinastavljajuuovomdijelusaznačajnimaspektimaostvarivanjaprimarneprevencijeuBosni iHercegovini, svrstavajući ih Idefinišućipretpostavke, faktorerizika iprincipe,krozrazličitenivoe.I sampristup autora kojim supokušali ukazati na kompleksnost fenomena trgovine ljudima, te posljedičnotome i aktivnostima,mogućnostimametodama rada u oblasti socijalnog rada, kroz različite vidove i oblikeintervencija,ukazujenaozbiljnostpristupaautoraunaporudasepomognestručnjacimakojisesuočavajuusvomsvakodnevnomradusaposljedincama trgovine ljudima,prije svegakroz samradsa žrtvama trgovineljudima.UovomdijeluPriručnika autori takođeukazujunapostojanje zakonskihokvira, prije svegau sferisocijalne i porodično pravne zaštite, koji služe kao referentni okvir i društvenimehanizam za preventivneaktivnosti i intervencije centara za socijalni rad.Na kraju ovogdijela autori kratkonavodemetode radanaprimarnojprevencijitrgovineljudima.

Kaošto jenekolikoputaupredhodnimdijelovimaukazanonaznačaj interdisciplinarnogpristupausprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima, kao i u radu sa žrtvama trgovine ljudima, te aktivnostimau sferiprimarneisekundarneprevencije,utrećemdijeluautoriposebanznačajdajupartnerskojsaradnjicentarazasocijalniradsaostalimdruštvenimakterima,prijesveganevladinogsektoraipolicijeuaktivnostimaprimarneprevencije.AutoriposebnoukazujunaznačajstavljanjaufunkcijudnevnihcentarazadjecukojaradenaulicinapodručjuBiH,kaorelativnonovoblikzaštitedjeceod„upadanja“urizikodtrgovineljudima,tekaotakavpredstavljavrijedanpomenakorakuradunaprevencijitrgovineljudimauposljednjojdeceniji.

Unastavkuovogdijelaautorisebavemehanizmimakonkretnezaštitežrtavatrgovineljudima,navodećinajznačajnije međunarodne standarde i bh dokumente koji predstavljaju pravne okvire za sve aktivnosti iintervencijeusferizaštitežrtavatrgovineljudima.Posebnoznačajandiopredstavljajuprikazaneintervencije(ukupnoosam)upodnaslovukojisebavivrstamaintervencijauslučajevimatrgovineljudima,prijesvegazbogkratkog i preglednog osvrtanja na najznačajnije aspekte svake od pomenutih intervencija, što zadovoljavanajvišestandardejednogpriručnika.Posebopozdravljamdiokojisebaviproblemimaiograničenjimacentarazasocijalniradjerukazujeistovremenonamogućnostirazvojasamihcentarazasocijalniraduradusažrtvamatrgovine ljudima, kao i svim preventivnim aktivnostima koje čine znalajnu kariku društvenog odgovora nafenomentrgovineljudima.

Nakon dijela koji govori o partnerskim odnosima centara za socijalni rad sa drugim relevantnimakterimauborbiprotivtrgovineljudimauBosniiHercegovini,logičkiveomasmislenoautorinamdonosediopodnazivom„Koordinacijaisaradnjaagencijazaprovedbuzakonasacentrimazasocijalniraduslučajevimatrgovineproblemima“.OvajdioPriručnikaimaposebanznačajzastručnjakekojisebaveproblemomtrgovineljudimaupraksi,upravoizrazlogaštosunavedenisviznačajniprincipiistandardizajedničkesaradnje,kaoirazgraničenostaktivnostiinadležnostisvihpojedinačnihdruštvenihaktera.

Peti dio Priručnika nudi „Referntni sistem za trgovinu ljudima i interakcija sa centrima za socijalnirad“krozkoji supredstavljeneopštenadležnosti i sistemfinansiranja,kao inajnovijiDržavniakcioniplan iStrategija suprotstavljanja trgovini ljudimauBiH (2013-2015). Posebnu važnost ima sam referalni sistem iprocesizvještavanja,kojiautoridonosenaveomapregledannačin,ukazajući istovremenonaznačajtimskogradaimeđusobnesaradnjerazčitihinterdisciplinarnihimultidisciplinarnihtimova.

186

Zbog specifičnosti samog fenomena trgovine ljudima, kao i kompleksnosti društvenog sistemasuočavanja saovim fenomenom i zaštite žrtava trgovine ljudima, čestidioPriručnika sebavimonitoringomsistemazaštitežrtavatrgovineljudimaštosvakakopredstavljaznačajannapredakipomakusamompristupubhliteraturenatemutrgovineljudima,štoukonačniciimajošvećiznačajzačitaoceikorisnikePriručnikazanjihovbudućiraduoblastiborbeprotivtrgovineljudima.

Posljednjidio(sedmi)posebnojenapisanzaedukacijuedukatora,podnaslovom„Priručnikzatrenere“ipredstavljapravoosvježenjeiposebnoznačajandiokojinudisveštojepotrebnozaedukacijujednogedukatorauoblastipružanjapomoćiipodrškežrtvamatrgovineljudimaukontekstubhdruštva,štoijestetemasamogPriručnika.Upravorečenoseodnosinaformuisardžajponuđenihosamvježbikojimasu„pokrivene“svefazeprimarne, sekundarne i tercijarne prevencije u oblasti suzbijanja i sprečavanja trgovine ljudima, kao i radaipružanjapomoći ipodrškežrtvamatrgovine ljudima.Ovimdijelom jenaveoma izdašannačinzaokruženasamatemaPriručnikakojimožedaposlužikaodobarprimjerzabudućepriručnikenarazličitetemeizoblastisocijalnogradakojepodrazumijevajuinterdisciplinaranpristupuradusakorisnicima/klijentima.

UBanjojLuci,23.januara2014.

priruČnik - msb.gov.ba · sudije, služba za poslove sa strancima, službenici inspekcija,...

Documents