PRIRUČNIK ZA OSPOSOBLJAVANJE

RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAČIN U TRGOVINI

RAD U SIGURNIM UVJETIMA Na početku Vašeg novog posla želimo Vam uspjeh i sreću. Nadamo se da će Vam biti ugodno raditi s novim kolegama i da ćete novim poslom biti zadovoljni. No iznad svega želimo da Vam se na poslu ne dogodi nikakva nezgoda i da Vaša radna sposobnost i zdravlje, najveće čovjekovo dobro, ne pretrpe nikakve štete. Budite oprezni! Pažljivo se držite sljedećih pravila o sigurnosti na radu. Radite u potpunoj sigurnosti!

ZAKONI U Republici Hrvatskoj postoje brojni zakoni koji se brinu o zaštiti zdravlja radnika pred opasnostima, štetnostima i naporima koje postoje na mjestima rada. Neki od njih tiču se sprečavanja nezgoda na radu, drugi prevencije profesionalnih oboljenja. 2014. godine Zakonskom odredbom u Hrvatsku je preneseno nekoliko europskih odredba sa svrhom zaštite zdravlja i sigurnosti radnika: prva od tih odredba tiče se općenito nužnih mjera zaštite na radu, dok se ostale tiču rizika i specifičnosti rada. PRAVILA ZAŠTITE NA RADU Zaštita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaća sustav pravila, a osobito:

1) pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada 2) pravila pri uporabi, održavanju, pregledu i ispitivanju sredstava rada 3) pravila koja se odnose na radnike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi,

fizičkim, tjelesnim i psihičkim sposobnostima 4) načine i postupke osposobljavanja i obavješćivanja radnika i poslodavaca sa svrhom

postizanja odgovarajuće razine zaštite na radu 5) načine i postupke suradnje poslodavca, radnika i njihovih predstavnika i udruga te

državnih ustanova i tijela nadležnih za zaštitu na radu 6) zabranu stavljanja radnika u nepovoljniji položaj zbog aktivnosti poduzetih radi zaštite

na radu 7) ostale mjere za sprječavanje rizika na radu, sa svrhom uklanjanja čimbenika rizika i

njihovih štetnih posljedica.

ZAŠTITU NA RADU POSLODAVAC OSTVARUJE PRIMJENOM OSNOVNIH, POSEBNIH I

PRIZNATIH PRAVILA ZAŠTITE NA RADU. Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a osobito:

1) zaštitu od mehaničkih opasnosti 2) zaštitu od udara električne struje 3) sprječavanje nastanka požara i eksplozije 4) osiguranje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine osiguranje potrebne radne

površine i radnog prostora 5) osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika i drugih osoba 6) osiguranje čistoće 7) osiguranje propisane temperature i vlažnosti zraka i ograničenja brzine strujanja zraka 8) osiguranje propisane rasvjete 9) zaštitu od buke i vibracija 10) zaštitu od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja 11) zaštitu od fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnih djelovanja 12) zaštitu od prekomjernih napora 13) zaštitu od elektromagnetskog i ostalog zračenja 14) osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu.

Osnovna pravila zaštite na radu imaju prednost u primjeni u odnosu na posebna

pravila zaštite na radu. Ako se rizici za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti ili se mogu samo djelomično ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu, dodatno se primjenjuju posebna pravila zaštite na radu koja se odnose na radnike, način obavljanja poslova i radne postupke. Posebna pravila zaštite na radu sadrže i prava i obveze u vezi s:

1) Posebna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve glede dobi,spola, završenog stručnog obrazovanja i drugih oblika osposobljavanja i usavršavanja za rad, zdravstvenog stanja, tjelesnog stanja, psihofizioloških i psihičkih sposobnosti, kojima radnici moraju udovoljavati pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada.

2) organizacijom radnog vremena i korištenjem odmora 3) načinom korištenja odgovarajuće osobne zaštitne opreme 4) posebnim postupcima pri uporabi, odnosno izloženosti fizikalnim štetnostima, opasnim

kemikalijama, odnosno biološkim štetnostima 5) postavljanjem sigurnosnih znakova kojima se daje informacija ili uputa 6) uputama o radnim postupcima i načinu obavljanja poslova, posebno glede trajanja

posla, obavljanja jednoličnog rada i rada po učinku u određenom vremenu (normirani rad) te izloženosti radnika drugim naporima na radu ili u vezi s radom

7) postupcima s ozlijeđenim ili oboljelim radnikom do pružanja hitne medicinske pomoći, odnosno do prijma u zdravstvenu ustanovu.

NEZGODA NA RADU Nezgoda na radu je svaki nepredvidivi događaj koji može uzrokovati ozljedu ili materijalnu štetu. Ozljeda na radu je ozljeda, oštećenje zdravlja ili smrt. Profesionalne bolesti su bolesti nastale tijekom rada, a koje su navedene u listi profesionalnih bolesti. Bolesti u svezi s radom su bolesti koje se javljaju u nekom poslu ali nisu navedene u listi profesionalnih bolesti. Godišnje u RH na poslu pogine oko 40 radnika, oko 800 radnika doživi težu ozljedu. Najveći broj nezgoda na radu dogodi se u šumarstvu i graditeljstvu.

Podaci o ozljedama na radu Prema ozlijeđenom dijelu tijela:

prsti ruke oko skočni zglob

19% 9% 7%

LJUDSKI FAKTOR 90% svih nezgoda

TEHNIČKI FAKTOR 10% svih nezgoda

Npr.: organizacija rada, nesposobnost za neki posao, slabi vid, sluh, osobni problemi, loš odnos prema poslu, neiskustvo, neznanje, umor, starost, alkohol, droga, bolest, međuljudski odnosi, osvjetljenje, buka, mikroklima, dan u tjednu itd.

NEZGODA

ŠTO UČINITI U SLUČAJU NEZGODE NA RADU Odmah obavijestiti poslodavca. Odmah otići liječniku ili na prvu pomoć. Liječniku reći s najvećom mogućom točnošću svoje ime, prezime, adresu, datum i mjesto rođenja; datum, sat, mjesto i način na koji se dogodila nezgoda. Odgovorna osoba kod Poslodavca će ispuniti i poslati potrebne obrasce. Razdoblje nezgode bit će Vam plaćeno kao da ste redovito na poslu. Dajte odmah detaljan i točan opis kako se dogodila nezgoda.

POSTUPAK U SLUČAJU DOGAĐANJA SMRTNE ILI TEŠKE OZLJEDE RADNIKA NA RADU:

TEŽE OZLJEDE NA RADU NAROČITO SU:

A) Glava, lice i vrat B) Grudi i trbuh C) Gornji dijelovi ruku i nogu

1. Ozljeda mozga 2. Potres mozga 3. Unutarnje krvarenje 4. Ranjavanje očne jabučice 5. Prijelom osnove lubanje 6. Otvoreni i zatvoreni prijelomi kostiju na svodu lubanje 7. Prijelomi čeljusti 8. Prijelomi kostiju na licu 9. Veće ranjavanje lica 10. Ranjavanje vrata s krupnim povredama krvnih žila, grkljana i jednjaka

1. Ranjavanje grudnog koša s ozljedama unutarnjeg organa 2. Veće ranjavanje grudnog koša 3. Teže ozljede utisnuća grudnog koša 4. Prijelomi rebara 5. Veće ranjavanje trbuha 6. Ozljede i ranjavanje trbuha s ozljeđivanjem unutarnjih organa 7. Ranjavanje s probijanjem trbuha 8. Ozljede s rastezanjem u predjelu kralježnice 9. Prijelomi i uganuća kralježnice 10. Prijelomi karlica 11. Ozljede karlice s ozljeđivanjem karličnih organa

1. Ozljede i ranjavanja gornjih dijelova ruku i nogu s krupnim ozljedama krvnih žila, živaca i tetiva 2. Veće ranjavanje gornjih dijelova ruku i nogu 3. Ranjavanje ramena, potkoljenica i šaka s ozljedama žila 4. Odvajanje (amputacija) ramena, potkoljenice, šake i prstiju (kada su ozlijeđeni mišići, kosti i druge strukture) 5. Drobljenje (nagnječenje kontuzija) ključanice, lopatice, ramena, potkoljenice, šake i prstiju 6. Otvoreni i zatvoreni prijelomi na kostima, ključanice, lopatice, ramena, potkoljenice, šake i prstiju 7. Otkrivena iščašenja krupnih zglobova

KAD SE OZLJEDA RADNIKA DOGODI NA MJESTU OBAVLJANJA POSLOVA, ODNOSNO RADNIH ZADAĆA ILI NA NEKOM DRUGOM MJESTU, VEZANO UZ

OBAVLJANJE RADNOG ZADATKA POSTUPITI NA SLJEDEĆI NAČIN:

U slučaju nastanka događaja koji je na radnom mjestu izazvao smrt radnika ili jednu od gore navedenih težih ozljeda radnika, dužni ste odmah nazvati i obavijestiti:

1. Hitnu pomoć: 112, 194 2. Odgovornu osobu za organizaciju i provedbu zaštite na radu 3. Poslodavca 4. Inspekciju zaštite na radu 5. MUP RH: 112, 192

KAD SE OZLJEDA RADNIKA DOGODI NA REDOVITOM PUTU OD MJESTA

STANOVANJA DO STALNOG MJESTA RADA ILI OBRNUTO, TE NA SLUŽBENOM PUTU POSTUPITI NA SLJEDEĆI NAČIN:

U slučaju saznanja za gore navedene događaje, dužni ste odmah nazvati i obavijestiti:

1. Odgovornu osobu za organizaciju i provedbu zaštite na radu 2. Poslodavca

Prilikom obavještavanja o smrtnoj ili teškoj ozljedi radnika potrebno je dati slijedeće podatke:

1. Ime i prezime i tvrtka gdje radite 2. Naziv PJ/objekta, adresu i lokaciju u kojem je radnik smrtno ili teže ozlijeđen na radu 3. Ime i prezime radnika koji je doživio smrtnu ili težu ozljedu na radu 4. Kratko opisati kako je došlo do ozljede, što je radnika ozlijedilo i koji dio tijela je

ozlijeđen

OBAVEZE RADNIKA Radnik je obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. Radnik je obvezan osposobljavati se za rad na siguran način kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac. Smatra se da radnik radi dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te kada radi po uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika, tako da:

1) prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika

2) pravilno koristi sredstva rada 3) pravilno koristi propisanu osobnu zaštitnu opremu, koju je nakon korištenja obvezan

vratiti na za to određeno mjesto 4) pravilno koristi i samovoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja zaštite na

sredstvima rada 5) odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu ili

povjerenika radnika za zaštitu na radu o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem uočenom nedostatku u organiziranju i provedbi zaštite na radu

6) posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca

7) prije odlaska s mjesta rada ostavi sredstva rada koja je koristio u takvom stanju da ne ugrožavaju ostale radnike ili sredstva rada

8) surađuje s poslodavcem, njegovim ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu, specijalistom medicine rada i povjerenikom radnika za zaštitu na radu.

ODLUKE POSLODAVCA

Zabrana korištenja sredstava ovisnosti Sukladno važećim zakonskim propisima o zaštiti na radu, Poslodavac Odlukom zabranjuje dolazak na posao u alkoholiziranom stanju ili pod utjecajem drugih sredstava ovisnosti, konzumaciju alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i njihovog unošenja u radne prostorije i prostore. Svaki radnik za kojeg Poslodavac ili neposredni rukovoditelj radnika posumnja da je konzumirao alkohol ili druga sredstva ovisnosti, dužan je pristupiti provjeri za utvrđivanje prisutnosti alkohola ili drugih sredstava ovisnosti u organizmu. Sukladno važećim propisima smatrat će se da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka. Ukoliko je radniku dokazano prisutnost sredstava ovisnosti u organizmu ili je radnik odbio pristupiti jednom od propisanih postupaka provjere je li radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti, smatrati će se teškom povredom radnih obaveza. Poslodavac je pisanim putem utvrdio postupak provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.

Zabrana pušenja Sukladno važećim zakonskim propisima kojima je regulirano pušenje na javnim mjestima te sukladno važećim propisima o zaštiti na radu, Poslodavac Odlukom zabranjuje pušenje na radnim sastancima i na mjestima rada. Iznimno, poslodavac može dopustiti pušenje u određenim prostorima (dvorišni krug, prostor za pušenje). Ukoliko Poslodavac dopusti pušenje na određenim mjestima o tome je dužan obavijestiti radnike. PRAVA RADNIKA U SLUČAJU TEŠKE I NEPOSREDNE OPASNOSTI Radnik koji se u slučaju teške i neposredne opasnosti udalji sa mjesta rada ili u nemogućnosti da kontaktira sa svojim nadređenim, poduzima mjere da tu opasnost izbjegne, ne trpi zbog toga nikakve posljedice. ZDRAVSTVENI PREGLEDI Sastoji se u liječničkim pregledima i eventualnim drugim ispitivanjima potrebnim da bi se utvrdila sposobnost radnika da obavljaju određeni posao: pregledi i ispitivanja su ciljani s obzirom na vrstu rizika kod obavljanja nekog posla i propisuju se prije početka obavljanja posla (pregledi prije primanja na posao) i kasnije u određenim razmacima (periodični pregledi). Zakon propisuje koji radnici moraju obavljati liječničke preglede i koliko često.

OSOBNA ZAŠTITNA OPREMA

U osobnu zaštitnu opremu uključuje se sva oprema koju radnik nosi sa svrhom zaštite od rizika koji tijekom rada prijete sigurnosti ili zdravlju. Ona se moraju upotrijebiti, kad se rizici ne mogu izbjeći ili dovoljno smanjiti tehničkim mjerama zaštite ili kolektivnim zaštitnim sredstvima. Radnici su dužni koristiti zaduženu osobnu zaštitnu opremu, koristiti i čuvati osobnu zaštitnu opremu koja su im dodijeljena prema, ne mijenjaju samoinicijativno opremu, odmah obavješćuju poslodavca o eventualnim oštećenjima na zaštitnoj opremi.

SIGURNOST I ZAŠTITA NA RADU U TRGOVINI UVOD

Pri obavljanju poslova u trgovini izloženi ste različitim opasnostima, štetnostima i naporima. Opasnosti, štetnosti i napori procijenjeni su procjenom rizika. Procjenom rizika procijenjeni su svi poslovi koji se obavljaju za poslodavca. Najčešće opasnosti pri kretanju u radnom prostoru su mehaničke opasnosti (padovi, udarci, poskliznuća i sl.). Najčešće, opasnosti predstavlja podizanje i prenošenje robe, rušenje složene robe, padovi, korištenje strojeva i uređaja, rukovanje štetnim i opasnim materijalima, rad s alatima kao što su noževi, škare i sl., zatim požar, električna struja, nepovoljni klimatski uvjeti i dr. PADOVI U RAZINU, S VISINE, U DUBINU Kretanje pri radu Pri kretanju radnim i prometnim površinama često prijete opasnosti od padova radnika zbog zakrčenosti radnog prostora, provođenja električnih kabela, cjevovoda i sl. po površinama, zbog pogrešnog postavljanja strojeva, alata itd. Zbog toga se na prostor za kretanje mora obratiti posebna pozornost jer ti elementi imaju veliku ulogu u smanjenju broja nezgoda na radu. Najvažnije je uređenje okoliša u kojoj se radnik kreće, sjedi ili stoji. Pod prostorija mora biti gladak, ali ne i sklizak. Na njemu se ne smiju nalaziti predmeti ili otpaci koji bi mogli uzrokovati pad radnika. Na prolazima ne smiju se nalaziti električni kabeli, cijevi za dovod pare ili cijevi za odvod kondenzata. Ovi elementi se moraju voditi ili na dovoljnoj visini od poda, ili u zaštitnim kanalima u podu. Pokretne cijevi s parom te električni kabeli ručnih strojeva moraju biti smješteni tako da se radnici koji prolaze pokraj njih mogu o njih spoticati. Ako se na podu prolije neka tekućina ili padnu predmeti, odmah ih odstranite ili pozovite čistačicu da to učini. Kretanje stubama također može predstavljati opasnost od ozljeda zbog pada ako nisu ispravno izvedene, održavane ili su, pak, slabo osvijetljene. Stube ne smiju biti klizave, naročito na rubovima, niti oštećene. Da biste dohvatili robu koja se nalazi iznad visine glave, koristite kratke dvostrane ljestve. Na taj način smanjit ćete napor i izbjeći ozljede. Upotrebljavajte uvijek samo potpuno ispravne i sigurne ljestve. Prije upotrebe kontrolirajte njihovu ispravnost. Dvostrane sklopive ljestve moraju imati sigurnosnu prečku za oslonac tijela ili ruke te dasku za odlaganje robe koja se uzima ili stavlja na policu. Uzdužne prečke s obje strane trebaju biti povezane lancem ili na neki drugi način koji će spriječiti razmicanje ljestava. Jednostrane ljestve za naslanjanje rjeđe se upotrebljavaju, ali su kod nekih poslova katkada nužne. Kod toga se ljestve mogu okliznuti na glatkom parketu ili betonskom podu, a mogu se i prevrnuti zbog toga što su nepravilno postavljene. Ne obavljajte rad na jednostranim ljestvama ako nisu osigurane od klizanja ili prevrtanja. Provjerite stoga jesu li na njima postavljene papučice koje sprečavaju klizanje, a da spriječite prevrtanje, postavljajte ljestve pod određenim kutom.

Upute za siguran rad s ljestvama:

• prije upotrebe pročitati upute proizvođača

• na ljestvama može biti samo jedna osoba

• ljestve se koriste za izvođenje laganih zadataka koji traju kratko, kao što su

zamjena žarulja, postavljanje nekog laganog predmeta na visinu, za pristup nekom

mjestu, za preglede, uzimanje nekog predmeta sa visine koji je pri tom lagan i nije

velik.

• ako ljestve na vrhu nisu pričvršćene, onda dvojica radnika moraju biti prisutna na

mjestu izvođenja radova gdje je jedan radnik na ljestvama a drugi radnika na

zemlji pridržava ljestve.

• ako se ljestve postavljaju ispred vrata, onda vrata treba blokirati ili zaključati.

• ljestve moraju biti ispravne, bez oštećenja, prečke moraju biti pravilno učvršćene i

propisno udaljene.

• prečke ne smiju biti mokre, zamašćene ili uprljane.

• ljestve postavljati tako da im prostor oko donjeg i gornjeg kraja bude slobodan i

nezakrčen.

• ljestve moraju nadvisiti gornji oslonac barem za 75 cm, mjereno vertikalno od

poda. rukohvati (stranice) ljestava za prilaženje platformama, galerijama,

krovovima objekata i sl. moraju biti najmanje 75 cm iznad prilazne površine.

• trebaju se čvrsto oslanjati na oba kraka na gornji i donji oslonac.

• ne postavljati ljestve na neravan ili mek teren, ne podlagati ih djelomično.

• ne oslanjati ljestve na donje prečke.

• osigurati ljestve od klizanja kukama, vezanjem, papučicama i sl.

• pri kretanju po ljestvama okrenuti im se obvezno licem i pridržavati se rukama za

prečke.

• upotrebljavati smo ispravnu odjeću i obuću kako ne bi došlo do zapinjanja nogu i

spoticanja.

• ne odlagati ljestve bacanjem na tlo.

• ne ostavljati ljestve gdje bi mogle ometati rad ili kretanje zaposlenika.

• oštećene ljestve obvezno izbaciti iz upotrebe i dati na popravak stručnoj osobi.

RADNIK NE SMIJE SKIDATI ROBU S ORMARA, POLICA, REGALA ILI SLIČNOG SA STOLICA ILI NEKIH DRUGIH PRIRUČNIH POMAGALA, VEĆ ZA TE POSLOVE MORA

KORISTIT ODGOVARAJUĆU OPREMU!!!

Otvaranje i skidanje ambalaže Roba koja se preuzima najčešće je pakirana u kartonskim kutijama, pa je prije uskladištenja ili postavljanja na police treba raspakirati. Pri tome se koriste škare, noževi i skalpeli za rezanje, Kod obavljanja ovog posla radnik je uglavnom izložen opasnostima od porezotina.

Nakon skidanja ambalaže s robe potrebno je pospremiti kutije, limene trake i letvice na za to određeno mjesto, da ne smetaju pri kretanju i prijenosu robe.

RUČNI PRIJENOS TERETA Pored neprestanog razvijanja suvremenih tehnologija, danas je još uvijek pri izvođenju pojedinih radnih zadataka neizostavno ručno prenošenje tereta. Pri tome je radnik izložen naporima koji mogu utjecati na njegovo zdravlje. Ručno prenošenje tereta ima dvije komponente: masu tereta i vrijeme potrebno za prenošenje tereta. Što je teret veći to se zadatak može sporije obavljati. Jednako tako, što je masa tereta manja, broj ponavljanja radne operacije može biti veći. Stoga će se ovaj Priručnik baviti s dva aspekta prenošenja tereta: masom tereta i brojem ponavljanja. Ručno prenošenje tereta Označava bilo koju od sljedećih aktivnosti koje se provode od strane jednog ili više radnika: dizanje, držanje, spuštanje, guranje, povlačenje, nošenje ili pomicanje tereta. ZDRAVSTVENI UČINCI RUČNOG PRENOŠENJA TERETA Karakterizirani su poremećajima koštano-zglobnog sustava cijelog tijela. Pri ručnom prenošenju tereta mogu nastati ozljede na mišićima, tetivama i zglobovima. Opterećenje koštano-zglobnog sustava, koje je posljedica kontinuiranog ručnog prenošenja tereta, dovodi do razvoja bolesti u svezi s radom, kao što su bolna leđa, bolni vrat i promjene na zglobovima. Izvođenje ponavljajućih pokreta pri prenošenju tereta može izazvati upalu i oštećenje tetiva, mišića, živaca i drugih mekih tkiva, što na kraju rezultira razvojem nekog od sindroma prenaprezanja. Sindromi prenaprezanja se ubrajaju u profesionalne bolesti, a najčešće zahvaćaju ruke, odnosno ručni zglob, lakat i rame. NAJVEĆA DOZVOLJENA MASA TERETA (U KG) GLEDE NA SPOL I DOB RADNIKA

Dob Muškarci Žene

15 do 19 godina 35 13

od 19 do 45 godina 50 15

iznad 45 godina 45 13

Trudnice 5

Primjereni uvjeti pri prenošenju tereta su:

držanje tijela pri prenošenju mora biti ergonomski primjereno,

prostor za kretanje i hodanje mora biti dovoljno velik,

tlo ravno i da nije sklisko,

osvijetljenost mjesta rada primjerena,

teret mora imati primjereno hvatište.

ukupna masa prenesenog tereta smije biti 1.000 kg dnevno.

Podizanje, držanje i prenošenje tereta Prije izvođenja zadatka treba:

isplanirati i organizirati podizanje / prenošenje tereta,

predvidjeti korištenje pomagala, ako je moguće, pripremiti mjesto - ukloniti prepreke iz radnog prostora i puta nošenja. Put bi trebao biti dovoljno širok i bez prepreka, tako da se aktivnost može obavljati u uspravnom položaju, bez potrebe za savijanjem ili izvijanjem tijela,

pripremiti ručke ili hvataljke u slučaju kada će se prenositi glomazni teret,provjeriti ima li teret oštrih rubova ili zamašćenih dijelova koje treba izbjeći kod nošenja,

prilagoditi odjeću i obuću zadatku, izbjegavati usku odjeću ili neprikladnu obuću, što može učiniti rad teškim,

izbjegavati podizanje tereta na razinu iznad glave i izvođenje takvih zadataka planirati uz uporabu odgovarajuće pomoćne opreme.

Tijekom zadatka treba:

zauzeti stabilan stav radi dobrog održavanja ravnoteže: stopala bi trebala biti razdvojena, s jednom nogom malo naprijed,

izvoditi podizanje u pravilnom položaju: za cijelo vrijeme podizanja držati leđa u što uspravnijem položaju i izbjegavati zakretanje trupa, ako je teret nisko postavljen podizanje tereta započeti iz čučećeg položaja i postupak izvoditi ustajanjem iz čučećeg položaja uz što uspravnije položen trup,

držati ramena izravnata i okrenuta u istom smjeru kao i kukovi,

kada je riječ o zadatcima koji se mogu izvoditi u mjestu, teret prenašati pomicanjem cijelog tijela, a ne stajati u mjestu i zakretati samo trup,

nakon što je teret sigurno primljen, glavu podići i gledati prema naprijed, a ne dolje na teret,

prilikom podizanja, držanja i prenošenja teret držati tik do struka i uz tijelo što je dulje moguće, najtežu stranu tereta držati čim bliže do tijela, a ako to nije moguće, uključiti još radnika u izvršenje zadatka,

za vrijeme podizanja, držanja i prenošenja izbjegavati nagle kretnje.

Guranje i povlačenje tereta Prije izvođenja zadatka treba:

pripremiti uređaje za rukovanje koji moraju biti dobro održavani, s kotačima koji se lako pokreću,

koristiti kolica i druga pomagala koja imaju ručke u visini između ramena i struka radnika,

prije korištenja uređaja za rukovanje teretom provjeriti kvalitetu poda i površine za kretanje,

osigurati da guranje i povlačenje teških tereta izvodi više radnika,

izbjegavati različite razine podnih površina po kojima se izvodi guranje i povlačenje tereta.

Tijekom zadatka treba:

izvoditi guranje i povlačenje tereta brzinom normalnog hoda,

ako je moguće, za guranje tereta koristiti vlastitu tjelesnu masu i iskoristiti moment

tereta, npr. inerciju kod guranja kolica,

leđa držati ravno i ruke što bliže središnjoj točki tijela, kad god je to moguće. ZADATCI S PONAVLJAJUĆIM POKRETIMA Prije izvođenja zadatka treba:

izbjeći radne operacije s ponavljajućim pokretima, kad god je to moguće,

organizirati obavljanje zadatka u udobnom položaju, bez potrebe da se tijelo savija ili zakreće,

radne operacije rotirati kako bi se izbjegla monotonost zadatka te velik i jednoličan napor radnika,

izbjegavati usku odjeću ili neprikladnu obuću, koja može učiniti rad neugodnim i teškim. Tijekom zadataka treba:

izbjegavati savijanje ili bočno zakretanje trupa,

ramena pozicionirati u istoj ravnini i u istom smjeru s kukovima,

pri premještanju tereta sa jednog na drugo mjesto, kretati cijelo tijelo uz pomicanje stopala, a ne zakretati trup

raditi redovite pauze i izbjegavati prisilan tempo rada.

koordinirati timsko podizanje tereta, da bi se spriječile situacije u kojima jedan član tima nosi

veći dio mase tereta,

osigurati dobru komunikaciju među radnicima, što znači da svi radnici uključeni u zadatak mogu čuti operativca kako broji „jedan, dva, tri" prije podizanja. Na taj se način osigurava timsko podizanje tereta uz istodobno učestvovanje svih članova tima pri podizanju ili drugom rukovanju teretom.

ZADATCI PRI KOJIMA DVA ILI VIŠE RADNIKA RUKUJU TERETOM Prije izvođenja zadatka treba:

dogovoriti koordinaciju radnika uključenih u timsko obavljanje zadatka

Primjeri postupaka prilikom ručnog rukovanja teretom

NE DA

Zbog mase i oblika tereta radnik zauzima nepravilan izvijen položaj tijela prilikom nošenja tereta.

Ako je potrebno prenositi duge i teške terete, zadatak trebaju obaviti dva radnika i tako smanjiti fizički napor.

Za cijelo vrijeme nošenja tereta radnik drži glavu sagnut.

Nakon što je teret sigurno primljen, glavu treba podići i gledati prema naprijed, a ne dolje na teret.

Teret je težak i nije ga lako primiti u ruke. Zbog toga je tijelo u nepovoljnom položaju prilikom rukovanja teretom.

Ako je moguće, jedan teži i veći teret treba podijeliti u dva manja. Tako će prenošenje biti lakše, a tijelo u ispravnom položaju.

Teret je daleko od tijela i zbog toga je povećano opterećenje kralježnice.

Prilikom podizanja, držanja i prenošenja teret treba držati tik do struka i uz tijelo što je dulje moguće.

Prilikom rukovanja teretom radnik stoji na mjestu, a teret premješta samo uz zakretanje trupa.

Kada je riječ o zadatcima koji se izvode u mjestu, teret treba prenašati pomicanjem cijelog tijela, odnosno hodom u mjestu, tako da su ramena i kukovi uvijek pozicionirani u istom smjeru.

Teret se ručno podiže na razinu iznad glave.

Podizanje tereta na razinu iznad glave treba izbjegavati, a ako to nije moguće tada takve zadatke treba izvoditi uz uporabu odgovarajuće pomoćne opreme.

PRIJEVOZ ROBE Kod prijevoza robe rudlama, kolicima ili dizalom radnik može prignječiti pojedine dijelove tijela bilo pri padu predmeta, bilo u oknu dizala - ako je ručno vozilo pretrpano ili je teret loše složen, odnosno raspoređen. Naime, u takvim situacijama radnik nema potreban pregled prostora kojim se kreće. Osim toga, roba i predmeti mogu lako pasti s kolica, dok u dizalu mogu kolica ili predmeti zapeti između platforme i okna. Upotrebljavajte ispravne rudle; robu slažite na njih stabilno, da ne padne, i samo do one visine koja će vam omogućiti dobar pregled kretanja. Robu slažite na način da se kutije međusobno preklapaju. Prije slaganja robe postavite kolica u položaj koji će vam omogućiti najlakši utovar i osigurajte ih od pomicanja. Ne ostavljajte robu tako da strši izvan rubova kolica, a prije vožnje još jednom provjerite stabilnost složene robe. Oprezno i lagano vucite kolica da ne zahvatite robu s polica ili osobe koje se kreću u blizini. SLAGANJE I SORTIRANJE ROBE Predmeti i roba odložena bez ikakvog reda na policama, na podu, ili pak u priručnom skladištu, mogu se vrlo lako prevrnuti ili pasti te kod toga prouzročiti ozljede, od neznatnih udaraca, pa do teških ozljeda nogu, ruku i ostalih dijelova tijela, osoblja u skladištu. Također postoji opasnost od teških ozljeda i šteta zbog nepravilnog sortiranja i odlaganja robe, kao što su ulja i zapaljive tekućine, ako se ne poštuju propisi i upute proizvođača. Zato je potrebno posvetiti određenu pozornost odlaganju, sortiranju i slaganju robe te savjesno obaviti posao da se izbjegnu ozljede i štete koje pri tom mogu nastati. Robu uvijek sortirajte po vrstama i na način kako to preporučuje, odnosno zahtijeva proizvođač. Pri slaganju i sortiranju štetnih tvari, osim uputa proizvođača, treba se držati i posebnih uputa za rukovanje i transport štetnih i opasnih materijala, koje su izrađene u obliku posebnih kartica.

Zapaljivi materijal treba držati smješten u odvojenoj prostoriji koja je zaštićena od požara. Pri tom treba kontrolirati da li je ambalaža dobro zatvorena te da li su propisane naljepnice, koje je stavio proizvođač, ispravne i dobro vidljive. Nepravilno odlaganje teških i velikih predmeta, također, može biti opasno za radnike ako se takvi predmeti nalaze uz prometne površine kojima se oni kreću. Rušenje visokih naslaga robe često je uzrok ozljedama radnika. Stoga robu treba slagati vezivanjem, tj. tako da redovi budu međusobno povezani. Kod ovako složene robe postoji vrlo mala vjerojatnost da će se ona srušiti. Također treba obratiti pozornost na to da se ne zauzmu površine predviđene za kretanje. Nikada ne odstupite od pravila slaganja robe vezivanjem, jer je to jedini siguran način slaganja robe. Pri tom predmete koji imaju veću površinu nalijeganja stavljajte na dno. Predmeti okruglog oblika, također, se moraju osigurati da bi se spriječilo kotrljanje i pad. Zahtijevajte da se na polici ili podu ispred takvih predmeta postave letvice. Sigurnost pri slaganju robe ne ovisi samo o načinu slaganja, već i o ispravnosti polica, regala i sl. te o njihovoj nosivosti. Oni se nipošto ne smiju preopteretiti dodatnom robom. Stoga i ovom problemu treba posvetiti potrebnu pozornost. Police i regali za robu moraju biti potpuno ispravni, neoštećeni i dobro učvršćeni te izrađeni tako da mogu izdržati teret koji se na njih odlaže. Ako primijetite napuknuta mjesta, savijanje, pomicanje ili slično, odmah o tome obavijestite neposrednog rukovoditelja. Pribor Olovke, skalpeli, škare, noževi i slično, pribor je koji se u trgovini redovno koristi. Budući da je taj pribor oštrog i šiljastog oblika, on predstavlja stalnu opasnost od uboda i posjekotina za osobe koje ga upotrebljavaju, a naročito ako ga nose nezaštićenog u džepovima, te se pri sagibanju ili posrtanju mogu lako ozlijediti. Olovke i škare koje nosite u džepovima zaštite tuljcima ili ih uopće ne stavljajte u džepove; naročito je opasno ako se takav pribor nosi u džepovima hlača. Nakon upotrebe, škare zatvorite i odložite ih tako da ne postoji opasnost od uboda i posjekotina. Ako ovaj pribor nekome dodajete, oprezno ga uhvatite za rezni dio a pružite stranu s drškom. ELEKTRIČNA STRUJA Opasnost od električne struje pojavljuje se za zaposleno osoblje i u onim slučajevima, kada električne instalacije i pribor, strojevi i uređaji, razne naprave itd. nisu ispravni, odnosno nisu izvedeni ili održavani tako da se onemogući dodir s dijelovima koji bi u bilo kojem slučaju mogli doći pod napon. Naime, kao što je poznato, u slučaju dodira čovjeka s dijelovima pod naponom kroz tijelo može protjecati struja takve jakosti, da to može uzrokovati vrlo teške, pa čak i smrtne posljedice. Najčešće nezgode nastaju zbog slučajnog dodira s dijelovima pod naponom na prijenosnim električnim uređajima kao što su usisivači prašine, i drugo, i to zbog oštećenja izolacije na dovodnom kabelu, na sklopki ili kućištu, kao i zbog oštećenja utikača i priključnice. Zbog toga je potrebno voditi neprekidno računa o ispravnom održavanju električnih instalacija i pribora, te električnih strojeva, uređaja i naprava. Ako primijetite da su prekidač, priključnice ili utikač oštećeni, napuknuti, ili ih uopće nema, odmah na tu opasnost, upozorite rukovoditelja ili osobe zadužene za održavanje. Popravke ili izmjene osigurača ne obavljajte sami. Osigurače smiju mijenjati samo ovlaštene osobe, a "krpanje" osigurača je zabranjeno. Električni strojevi, uređaji i naprave moraju biti tako održavani da rad s njima bude uvijek siguran.

Priključni kabeli, uvodna mjesta, sklopke, utikači i ostali dijelovi moraju biti ispravni, dobro izolirani, neoštećeni, kako ne bi nastao slučajan dodir.

NE DA

Ako primijetite da se neki priključni kabel oštetio, zahtijevajte da ga se izmijeni. Utikač izvlačite uvijek povlačenjem za tijelo utikača, jer ćete na taj način sačuvati izolaciju, pa neće postojati opasnost od dodira s vodičem pod naponom. Za rad s električnim strojevima i uređajima, koriste samo ispravne šuko-utikače i priključnice. SIGURNA UPOTREBA ELEKTRIČNE OPREME

Upotrebljavajte je u skladu s njenom namjenom, kao i prema uputama proizvođača u namijenjenom radnom okolišu i nikad je nemojte preopteretiti.

Održavanje treba obavljati samo stručna osoba i prema uputama proizvođača.

Prenosite je na siguran način (tako da nije izložena nepotrebnim udarcima ili vibracijama).

Držite kabel dalje od izvora topline, oštrih rubova i pokretnih dijelova.

Procijeniti sve rizike za oštećenje opreme na samom izvoru u blizini električnih kablova (uključujući kablove za opskrbu električnom energijom) i cijevi za vodu.

Nikad je ne upotrebljavajte za vrijeme kiše ili u vlažnim uvjetima (ako nije izvedena sa odgovarajućom IP zaštitom).

Koristiti u eksplozivnoj atmosferi samo ako je izvedena za takve uvjete (odnosi se na Ex zaštitu).

Kada je u upotrebi, treba obratiti pažnju na sljedeće znakove opasnosti:

­ slabo ili treptajuće svjetlo

­ električni luk / iskre

­ pištanje / zujanje

­ mirisi koji podsjećaju na zapaljene materijale, npr. plastiku, gumu

­ često ispadanje prekidača / osigurača

Ispravno koristite zaštitni uređaj i nikad se ne smije onesposobiti.

Električnu opremu čuvati neispravan način kada nije u upotrebi.

PSIHOFIZIOLOŠKI NAPORI Stres i psihosocijalni rizici

Stres i problemi mentalnog zdravlja su najozbiljniji problemi na mjestu rada za oko petinu radnika u EU. Oko dvije trećine radnika izloženo je čimbenicima psihosocijalnog rizika koji mogu prouzročiti te probleme. Stres može utjecati na vaš posao:

izgubljeni dani u kalendarskoj godini

nizak moral

smanjena radna učinkovitost On može pogoditi i pojedine radnike

radna učinkovitost

tjelesno i mentalno zdravlje i dobrobit

međuljudski odnosi Što znači stres? Stres povezan s radom pojavljuje se kada zahtjevi posla nadilaze radnikovu sposobnost da se nosi s njima. To je jedna od najvažnijih posljedica lošeg psihosocijalnog radnog okruženja - između ostaloga i zato što se kod radnika koji su izloženi dugotrajnom stresu na poslu mogu razviti ozbiljni mentalni i fizički zdravstveni problemi. Psihosocijalni rizici odnose se na negativne psihološke, fizičke i društvene rezultate koji proizlaze iz nepovoljne organizacije i upravljanja na radnome mjestu, kao i iz neprikladnog društvenog konteksta na radu, uključuju, ali nisu ograničeni samo na:

prezahtjevan rad odnosno nedovoljno vremena za dovršavanje zadataka;

konfliktne zahtjeve i nejasnoće o ulozi radnika;

neusklađenost između zahtjeva rada i kompetencije radnika - podcjenjivanje vještina radnika može biti izvor stresa, jednako kao i njihovo precjenjivanje;

neuključenost u donošenje odluka koje utječu na radnika i nemogućnost utjecanja na način obavljanja rada;

Stres povezan s radom pojavljuje se kada zahtjevi na radu nadilaze radnikovu sposobnost da se s njima nosi:

samostalan rad, posebno kad se radi s javnošću i klijentima odnosno biti žrtva nasilja od treće strane koje može biti u obliku verbalne agresije, neželjene seksualne pažnje ili prijetnji fizičkim nasiljem ili stvarno fizičko nasilje;

nedostatak potpore uprave i kolega te loši međuljudski odnosi;

psihološko ili seksualno uznemiravanje na radnome mjestu - sustavno mučenje, ponižavanje, podmetanje ili prijeteće ponašanje nadređenih ili kolega prema radniku ili skupini radnika;

nepravedna raspodjela rada, nagrada, promaknuće ili prilika za napredovanje u karijeri;

neučinkovita komunikacija, loše upravljanje organizacijskim promjenama i poslovna nesigurnost;

poteškoće u usklađivanju poslovnih i privatnih obveza. Neki ljudi koriste riječ “stres“ da bi izrazili odnos prema zahtjevima i izazovima s kojima se suočavaju, koje možemo nazvati pritiskom. Stres je različit od pritiska, koji je prirodan dio života. Taj pritisak može doći iz mnoštva oblika, kako unutarnjih (npr. želja za obavljanjem dobrog posla) tako i vanjskih (npr. rokova koje nam nameću drugi) Ljudi rade bolje pod određenim (ali ne prevelikim) pritiskom. Optimalna razina zahtjeva na poslu razlikuje se od radnika do radnika, a također se razlikuje po prirodi onog što se pokušava učiniti. Svi mi trebamo određenu količinu pritiska da bismo radili dobro, ali netko ga treba više ili manje od drugih kako bi radio najbolje što može. Važno je naglasiti da psihosocijalne rizike ne valja miješati sa zdravim i izazovnim radnim okruženjem koje pruža potporu te stimulira radnike i potiče njihov razvoj i učinak na najbolji mogući način. Kada ste suočeni s tjelesnim zahtjevima, vaše tijelo na njih odgovara. Ako trebate potrčati da biste uhvatili autobus, broj otkucaja srca i krvni tlak će porasti, počet ćete disati ubrzano i duboko. Ako ste suočeni s mentalnim zahtjevima, kao što je stizanje tijesnih rokova na poslu, možete doživjeti slične promjene. Iako stres nije bolest, od njega se možemo razboljeti jer on mijenja rad našeg tijela. Stres ne utječe na svakoga na isti način. To je dio prirodne različitosti i nije neuobičajeno, niti je to znak nekog oblika slabosti s vaše strane. Stres ne mora biti prouzročen samo čimbenicima na poslu. Ako imate problema kod kuće, može vam biti teže nositi se s njima na poslu, budući da problemi ne nestaju kada dođemo na mjesto rada. Čimbenici koji mogu stvoriti rizik od stresa i druge zdravstvene probleme na mjestu rada su:

pretjerani zahtjevi ili izlaganje fizikalnim opasnostima

nedostatak osobnog nadzora (neodgovarajući komentar o načinu učinjenog rada)

neodgovarajuća potpora (uprave ili suradnika)

loši odnosi (uključujući uznemiravanje), izvrgavanje neprihvatljivom ponašanju

sukob uloga ili nedostatak jasnoće (nerazumijevanje uloga i odgovornosti)

loše upravljanje promjenom (neupućenost i neobaviještenost o organizacijskim promjenama)

nasilje od strane trećih osoba Čimbenici koji mogu stvoriti rizik od stresa i druge zdravstvene probleme izvan mjestu rada su:

ravnoteža posla i privatnog života (žongliranje zahtjevima na poslu i kod kuće)

glavni životni događaji (brak, trudnoća i odgoj djece, rastava braka, selidba)

osobni i društveni problemi (sukob, uznemiravanje, nedostatak potpore)

financije

bolest/ težak gubitak Stres može drugačije djelovati na radnike. Reakcije mogu biti:

emocionalne (razdražljivost, tjeskobnost, loše raspoloženje, povučenost, zamor)

kognitivne sposobnosti (poteškoće s koncentracijom, s pamćenjem, s učenjem novih stvari, pokazuje negativno razmišljanje)

promjene u ponašanju (usvajanje nervoznih navika, nespretnost, nemarnost, loš osjećaj za vrijeme)

tjelesno ili metalno obolijevanje (dolazak na posao u lošem stanju, duže ili češće odsustvovanje s posla

Radnici mogu biti zahvaćeni problemima na razne načine, a to može rezultirati povećanjem troškova osoblja i smanjenjem dobiti. Smanjivanje psihosocijalnih rizika na poslu provodi se na slijedeće načine:

Podizanje svijesti

▼

Upravljanje rizicima: procjena Poboljšanje zdravlja

▼ ▼

Upravljanje rizicima: djelujte Poboljšanje otpornosti

▼ ▼

Preventivno djelovanje Korektivno djelovanje

PODIZANJE SVIJESTI

- osigurati razumijevanje - ostvariti predanost - razviti pravila

UPRAVLJANJE RIZICIMA: PROCJENA

- procijeniti rizike - zabilježiti rizike

UPRAVLJANJE RIZICIMA: DJELUJTE

- diskutirati što je potrebno učiniti - pripremiti se za djelovanje

PREVENTIVNO DJELOVANJE

- uskladiti mjere za minimiziranje utjecaja rizika – pružanje potpore radnicima KOREKTIVNO DJELOVANJE

- poticanje ranog prijavljivanja - hitro odgovaranje - razgovor o problemima - dokumentiranje plana djelovanja

Obaveza je provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje, loša komunikacija i međuljudski odnosi, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje.

Ako postoje naznake stresa na radu ili u vezi s radom, poslodavac je obvezan posebnu pozornost usmjeriti na:

1) organizaciju rada i radnih postupaka (radno vrijeme, stupanj samostalnosti, podudarnost između vještine radnika i potreba posla, radno opterećenje i dr.)

2) radne uvjete i okolinu (izloženost radnika i poslodavca nasilnom ponašanju, buku, vrućinu, hladnoću, opasne kemikalije i dr.)

3) komunikaciju (neizvjesnost o tome što se očekuje od posla, izgledi za očuvanjem posla ili nadolazeće promjene i sl.)

4) subjektivne čimbenike (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći, osjećaj da nema dovoljno podrške i sl.).

Radnici imaju obvezu postupati u skladu s uputama poslodavca za sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje stresa na radu ili u vezi s radom. Radnici i njihovi predstavnici imaju obvezu surađivati s poslodavcem radi sprječavanja, uklanjanja ili smanjivanja stresa na radu ili u vezi s radom-

POŽAR

Grijalice, kuhala, peći i slično često mogu izazvati požar u trgovinama.

Kuhala za kavu i električne grijalice, ako se već upotrebljavaju, moraju biti postavljene

na vatrostalne podloge.

Grijalice postavite tako da nisu usmjerene u predmete – robu. Ne postavljajte ih ispod

polica ili prodajnih pultova.

U slučaju da ipak bukne požar, najučinkovitija je hitna intervencija, pri čemu treba

primjenjivati odgovarajuće aparate za početno gašenje požara, koji se moraju nalaziti

u trgovini.

Ako bukne požar, budite prisebni i odmah pristupite gašenju sredstvima koja vam

stoje na raspolaganju i u sklopu svojih mogućnosti i znanja, ako to može učiniti bez

opasnosti za sebe ili druge osobe.

Da biste mogli brzo i učinkovito intervenirati, morate imati ispravnu opremu, zato

povremeno kontrolirajte sredstva za gašenje požara.

Vatrogasni aparati:

- moraju biti smješteni na vidljivim i nezakrčenim mjestima i nadohvat ruke

- ne smiju biti izloženi oštećenju ili prevrtanju

- moraju se stalno održavati u ispravnom stanju

- voditi evidencijske kartone – upisnike o stanju vatrogasnom aparata

Zidni hidranti:

- moraju biti ispravni i zatvoreni

- moraju biti opremljeni tlačnom cijevi, spojnicama i mlaznicom sa zatvaračem

- prostor oko hidranta mora biti slobodan zbog nesmetanog pristupa

Svaku primijećenu neispravnost ili kvar na sredstvima za gašenje požara odmah prijavite

neposrednom rukovoditelju, jer samo ispravna sredstva za gašenje požara jamče učinkovitu

intervenciju.

Prije odlaska sa mjesta rada ne zaboravite isključiti električnu struju i pregledati cijeli prostor

kako bi se uvjerili da su uklonjeni svi mogući izvori gorenja – zapaljenja.

Svi evakuacijski putovi i izlazi za brzo napuštanje prostora trebaju biti čisti, prohodni i

označeni znakovima, kako bi u slučaju nastanka požara radnici i druge osobe brzo napustili

ugroženo mjesto.

PRVA POMOĆ

Prva pomoć je skup radnji kojima se pomaže ozlijeđenoj ili iznenada oboljeloj osobi na

licu mjesta, prije dolaska hitne medicinske pomoći, liječnika ili drugih kvalificiranih

medicinskih djelatnika.

Prva pomoć je nastojanje da se ukupnim djelovanjem; postupcima prve pomoći i

psihološkom potporom stekne povjerenje i stvori osjećaj sigurnosti zdravstveno

ugrožene osobe.

Pod povredama i bolestima osoba na radu smatraju se povrede, bolesti i druga bolesna

stanja radnika nastala na radu ili u vezi s radom. Postupke prve pomoći izvode

osposobljeni radnici po pravilima medicinske struke do dolaska liječnika. Nakon

obavljenih propisanih postupaka prve pomoći, povrijeđenom ili oboljelom mora se

osigurati liječnička pomoć.

Ciljevi prve pomoći:

- spasiti život

- spriječiti nastanak trajnih posljedica

- skratiti trajanje liječenja i rehabilitacije

Osnovna pravila prve pomoći:

1. Ne stvarajte paniku, postupajte brzo i svrsishodno.

2. Pridržavajte se načela: prije svega ne štetiti

3. Ne činite više nego što se očekuje

4. Vodite brigu o sigurnosti spasioca i ozlIjeđenih

Neodgodiva stanja prve pomoći:

- gubitak svijesti (nesvjesno stanje)

- prestanak disanja i rada srca

- krvarenje

Sigurni znakovi smrti:

- mlohavost mišića, koja prelazi u ukočenost

- mrtvačke pjege

- mačje oko

RANE

Prva pomoć za rane, ako za pojedine vrste rana nije drugačije propisano, obuhvaća:

• odstranjivanje odjeće ili obuće s dijela tijela rezanjem po šavovima;

• zaustavljanje krvarenja;

• pokrivanje rane sterilnom gazom i povijanje zavojem;

• stavljanje povrijeđenog u pravilan položaj s obzirom na vrstu, veličinu i lokalizaciju

rane te opće stanje.

POTRES MOZGA

Prva pomoć za potres mozga obuhvaća:

• postavljanje povrijeđenog u stabilni bočni položaj;

• osiguranje i kontrola prolaza zraka kroz dišne putove povrijeđenog.

NAGLI PRESTANAK RADA SRCA

Za nagli prestanak rada srca prva pomoć obuhvaća:

• polaganje oboljelog na tvrdu ravnu podlogu u ležeći položaj na leđa;

• vanjska masaža srca dok srce ne počne kucati normalnim ritmom, koja se provodi

uvijek istovremeno s umjetnim disanjem.

KRAJ

UPUTE ZA RJEŠAVANJE ISPITA: Ispit traje 60 minuta. Na svako pitanje, ponuđena su dva ili tri odgovora, te je samo jedan odgovor točan. Molimo Vas pazite kako ne bi ostavili više odgovora označenima, jer će se isti smatrati netočnim. Pristupu na ispit imate pravo tri (3) puta zaredom. U slučaju da sva tri puta ne položite ispit, dužni ste ponovno pristupiti e-učenju, te nakon 24 sata možete ponovno pristupiti provjeri znanja. Želimo Vam puno uspjeha!