privatne instrukcije 2011 ristic dedic jokic

7/24/2019 Privatne Instrukcije 2011 Ristic Dedic Jokic

1/27

Institut za drutvena istraivanja - Centar za istraivanje i razvoj obrazovanja

Network of Education Policy Centers

RAZVOJ MODELA REGULACIJE POJAVE PRIVATNIHINSTRUKCIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Zrinka RistiDedi

Boris Joki


2/27

1

Institut za drutvena istraivanjaCentar za istraivanje i razvoj obrazovanja

Amrueva 11

10 000 Zagreb

Kontakt:

dr.sc. Zrinka RistiDedii dr.sc. Boris Joki

[email protected]@idi.hr

+385 1 4825056

Preporueno citiranje:

RistiDedi, Z. i Joki, B. (2011): Razvoj modela regulacije pojave privatnih instrukcija uRepublici Hrvatskoj prikaz rezultata projekta. Institut za drutvena istraivanja, Zagreb.

Koritenje originalnih izjava sudionika istraivanja nije doputeno bez prethodnogodobrenja autora.


3/27

2

POJAVA PRIVATNIH INSTRUKCIJA OSNOVNA ODREENJA I EMPIRIJSKA NALAZI

Definicija i rairenost pojave privatnih instrukcija

Za sve vei broj uenika i njihovih roditelja sudjelovanje u procesu pouavanja i uenja u

slubenom obrazovnom sustavu nije dovoljno za zadovoljenje osobnih elja ili ostvarenjeminimalnih zahtjeva koje sustav postavlja pred njih. Ishod toga je da se znaajan broj uenika injihovih roditelja odluuje za usluge dodatne poduke izvan slubenog sustava. Poetkom 21.stoljea pojava privatnih instrukcija (dodatne poduke, OKVIR 1.) proglaena je svjetskimmegatrendom u obrazovanju (Baker i LeTendre, 2005.).

Empirijska istraivanja na globalnoj razini ukazuju da nepostoji obrazovni sustav u kojem nema pojave privatnihinstrukcija, esto metaforiki zvane obrazovanjem usjeni (Bray, 1999.). Metafora privatnih instrukcija kaosjene obrazovnog sustava je posebice primjerena buduida:

o kao to sjene nema bez objekta, tako niprivatnih instrukcija nema bez slubenogobrazovnog sustava

o kako se mijenjaju oblik i obiljeja obrazovnogsustava, tako se mijenjaju oblici i obiljejaprivatnih instrukcija

o najvei dio panje obrazovne politike iistraivanja usmjeren je na slubeni sustav, ane na njegovu sjenu

o obrisi i obiljeja sjene su manje odreeni odonih slubenog sustava, pa je sjenu teeistraivati i analizirati

o privatne instrukcije nisu pasivni imbenik kojisamo reflektira zbivanja u sustavu, veipovratno djeluju na njega, mijenjajui ga, aponekad i ugroavajui.

Obrazovni sustavi u razliitim zemljama se izrazito razlikuju prema estini i obiljejima pojave,a ona izravno ovise o kvaliteti obrazovnog sustava i stupnju ukljuenosti djece u obrazovanje.U Europskoj uniji pojava dobiva zamah (OKVIR 2.) predstavljajui novi izazov obrazovnimpolitikama s kojim se tek trebaju suoiti (Bray, 2011.).

Pojava privatnih instrukcija je izrazito sloena, a uincikoritenja instrukcija su najee istovremeno i pozitivni inegativni. Stoga je pogreno analizi i razmatranju pojavepristupati iz iskljuive pozicije. Uenicima sa slabijimobrazovnim postignuima privatne instrukcije omoguujuzadravanje u obrazovnoj utrci, a onima s boljimpostignuima pruaju mogunost dodatnog razvoja vlastitihsposobnosti i ostvarivanje individualnih obrazovnihstremljenja. Istovremeno, pohaanje instrukcija moeizazvati pretjerano oslanjanje uenika na pomoinstruktora,ali i nezainteresiranost za kolsku nastavu, kao i eeizostajanje. Nastavnicima davanje privatnih instrukcija moe

OKVIR 1.

Privatne instrukcije su definirane kaododatna poduka iz kolskih predmetakoja se plaa. To je pouavanje izvan

redovne nastave, a odnosi se napredmete i sadraje koje uenik ui uokviru slubenog sustava obrazovanja.Pojam privatnih instrukcija ukljuujeprivatne satovekoje instruktor pojedinacdaje jednom ili skupini uenika, ali iorganizirane teajevepoput pripremaza dravnu maturu ili upise na fakultet.Privatne instrukcije se ne odnose naizvannastavne aktivnosti poputtreniranja nekog porta, uenjadodatnog stranog jezika, pohaanjaglazbene ili plesne kole. Isto takoovakvom definicijom, pojam privatnih

instrukcija ne ukljuuje dodatnubesplatnu poduku, bez obzira tko jepruatelj usluge.

OKVIR 2

Rairenost pojave na srednjokolskojrazini u nekim europskim zemljama(Bray, 2011)

o Finska manje od 5%o Velika Britanija - 10%o Njemaka 15%o Austrija 20%o Portugal 55%o Slovaka 56%o Litva 62%o Grka 80%


4/27

3

osigurati dodatne prihode. Istovremeno, posljedica privatnih instrukcija moe biti i oteavanjenastavnikog rada u slubenom sustavu obrazovanja. Konano, moe se tvrditi da pojava ima ipozitivan utjecaj na poveanje ljudskog kapitala odreenog drutva, ime doprinosi irimdrutvenim ciljevima. S druge strane, istraivanja irom svijeta pokazuju da su privatneinstrukcije dostupnije djeci iz imunijih obitelji te time ugroavaju princip jednakosti obrazovnih

mogunosti za sve u

enike.

Rezultati prvih istraivanja pojave u Republici Hrvatskoj

Premda je pojava privatnih instrukcija u Hrvatskoj prisutna desetljeima, do poetka 21.stoljea nije bilo sustavnih istraivanja i ozbiljnijih strunih rasprava o njenim uzrocima iposljedicama. Od 2004. godine Centar za istraivanje i razvoj obrazovanja Instituta zadrutvena istraivanja proveo je tri ciklusaempirijskih istraivanja o pojavi u meunarodnom inacionalnom kontekstu. U meunarodnomistraivanju iz 2004.-06. po prvi su puta utvrenaobiljeja pojave u srednjokolskom obrazovanju i

na prijelazu iz srednjeg u visoko obrazovanje. Ciljdrugog ciklusa istraivanja (2006.-07.) bio jeutvrditi uestalost i obiljeja pojave napopulacijskoj razini hrvatskih gimnazijalaca.

Rezultati ovih istraivanja jasno su ukazali naobiljeja privatnih instrukcija u srednjokolskomobrazovanju u Republici Hrvatskoj. U obaistraivaka ciklusa je utvreno da izmeu 54 i56% uenika pohaa privatne instrukcije u prvadva razreda gimnazija. Istovremeno, istraivanjena studentima prvih godina studija je ukazalo da

je 56% njih koristilo neki oblik privatnih instrukcija uzavrnom razredu srednjokolskog kolovanja.

Kvantitativni podaci su pokazali da je koritenjeinstrukcija najee iz predmeta Matematika, iz kojeg gotovo polovica gimnazijalaca koristiinstrukcije. Znaajan broj uenika koristi instrukcije iz predmeta Fizika, Kemija i Engleski jezik.

Karakteristike korisnika privatnih instrukcija

Privatne instrukcije u srednjokolskom obrazovanjupodjednako koriste uenice i uenici. Funkcijainstrukcija na ovoj obrazovnoj razini je

prvenstveno popravna te su korisniciee u

eniciloijih obrazovnih postignua. Osnovni razlozi

Istraivanje Ispitanici MAT ENG HRV FIZ KEM

2005. 2. razred (Zagreb) 42,2 9,8 0,8 16,9 11,6

2006. 1. razred (Hrvatska) 44,5 13,2 3,2 - -

2007. 2. razred (Hrvatska) 47,6 13,4 1,8 24,0 14,0

14,3

28,5

13,6

43,6

korisnici privatnih satova

korisnici pripremnih teajeva

korisnici pripremnih teaja i satova

nekorisnici

Tablica 1.Postotak uenika korisnika privatnih instrukcija iz pojedinih predmeta u istraivanjima2005., 2006. i 2007. godine

o Uenice: 55% korisnikaUenici: 53% korisnika

o Izvrstan kolski uspjeh: 34%korisnikaVrlo dobar: 56%korisnika

Dovoljan ili dobar: 77%korisnika

Slika 1. Koritenje u zavrnom razredu srednjegobrazovanja (%) - studenti prvih godina studija(2005. godina)


5/27

4

o Iznadprosjeni ekonomski status: 63%Ispodprosjeni ekonomski status: 39%

o Roditelji VSS: 59% korisnikaRoditelji SSS: 47% korisnika

zbog kojih uenici koriste privatne instrukcije su ispravljanje negativnih ocjena, popunjavanjerupa u znanju i neposredna priprema za kolske ispite. Dominantnost popravne funkcije jevidljiva i u negativnoj povezanosti koritenja privatnih instrukcija s rezultatima na nacionalnimispitima, to znai da uenici koji koriste privatne instrukcije postiu loije rezultate na timispitima od uenika koji ih ne koriste. Znakovito je, ipak, da znaajan postotak uenika s

odlinim uspjehom tako

er koristi usluge instruktora.

Vrlo je bitno naglasiti da su uenici koji dolaze izobitelji s obrazovanijim roditeljima i obiteljiiznadprosjenog financijskog statusa ei korisniciprivatnih instrukcija. Istovjetni rezultati dobiveni su ina studentskoj populaciji. Navedeno ukazuje da

usluga nije jednako pristupana svim uenicima te da moe pridonijeti produbljivanjupostojeih drutvenih nejednakosti u obrazovanju.

Karakteristike davatelja usluga privatnih instrukcija

U Republici Hrvatskoj osnovni davatelji usluga privatnih instrukcija su nastavnici koji rade uslubenom sustavu obrazovanja, a glavni nain dolaenja do instruktora je putem preporukapoznanika i prijatelja, a ponekad i predmetnih nastavnika koji uenicima predaju odreenipredmet. Znaajan broj davatelja su studenti istrunjaci iz podruja (npr. inenjeri matematikeili fizike), ali i nastavno osoblje visokokolskihustanova. Sreom, hrvatsko obrazovanjekarakterizira gotovo potpuni izostanak tetnepojave pri kojoj nastavnik daje usluge privatnihinstrukcija vlastitim uenicima.

K TREEM ISTRAIVAKOM CIKLUSUProvedena istraivanja i knjiga Joki, B. i RistiDedi, Z. (2007.) U sjeni privatne instrukcije uobrazovanju Republike Hrvatske rezultirali su znaajnim interesom ope i strune javnosti.Izmeu ostaloga, rezultati istraivanja posluili su kao osnova za brojne medijske napise opojavi privatnih instrukcija, esto bivajui iskoriteni u dnevno-politike svrhe. Interpretacije ujavnim napisima esto nisu bile povezane sa znanstvenom i analitikom podlogom rezultata tenisu odraavale sloenost pojave privatnih instrukcija. U medijskom prostoru rezultatiistraivanja su najee neopravdano koriteni kao osnova za napad na nastavnike inastavniku profesiju.

Istovremeno, postalo je jasno da, premda su rezultirala jasnim numerikim podacima orairenosti i karakteristikama pojave u hrvatskom obrazovnom kontekstu, prva dva istraivakaciklusa nisu mogla dati odgovor na pitanje o uzrocima rairenosti pojave. inilo se da suistraivanja jo manje doprinijela razvoju rjeenja kojima bi se moglo utjecati na regulacijupojave unutar obrazovnog sustava Republike Hrvatske. Istraivanje Razvoj modela regulacijepojave privatnih instrukcija u Republici Hrvatskojizravno se naslanja na prethodne istraivakecikluse i uzima njihove rezultate i nedostatke kao svoju polazinu toku.Istraivanje je diomeunarodnog komparativnog istraivanja Private Tutoring Phenomenon Developing PolicyOptions koje se, osim u Hrvatskoj, provodi u Bosni i Hercegovini, Estoniji, Gruziji,Azerbajdanu i Mongoliji. Projekt je financiran sredstvima mree Network of Education PolicyCenters (NEPC)1.

1Autor i voditelj meunarodnog projekta je dr.sc. Boris Joki.

o Instruktor je srednjokolski nastavnik izdruge kole 51%

o Student 18%o Strunjak u podruju 17%o Sveuilini nastavnik 8%o Nastavnik iz iste kole 5,5%o Vlastiti nastavnik 0,5%


6/27

5

TREI ISTRAIVAKI CIKLUS

Ciljevi treeg istraivakog ciklusa su bili:

o Analizirati perspektive obrazovnih dionika o pojavi privatnih instrukcija u RHo Na osnovu prikupljenih perspektiva utvrditi uzroke rairenosti pojave privatnih

instrukcija u RH

o U suradnji sa sudionicima istraivanja predloiti modele regulacije pojave u RH

Za razliku od prva dva istraivaka ciklusakoja su se uglavnom oslanjala na perspektivuuenika, novim se istraivanjem eljelo ispitatiperspektive razliitih obrazovnih dionika kojisu na neposredan ili posredan nain povezanis pojavom privatnih instrukcija. Pri tome, kao iu sluaju prijanjih ciklusa, istraivanju pojavese pristupilo bez unaprijed zadanihvrijednosnih odreenja prema pojavi. To je

potrebno posebno naglasiti budui da superspektive razliitih obrazovnih dionika u vezi pojave esto razliite, katkada i iskljuive.Analitiki postupci koriteni u istraivanju, kao i predloeni modeli regulacije pojave uvaavajunavedenu razliitost u perspektivama.

Broj obrazovnih dionika, njihova heterogenost te namjera za sloenijom analizom perspektiva istavova vezanih uz pojavu u hrvatskom obrazovnom kontekstu rezultirala je orijentacijom kakvalitativnoj metodologiji. Ovaj metodoloki odabir inio se loginim nastavkom prethodnihkvantitativnih istraivakih ciklusa, ali i najprimjerenijim nainom dubinskog zahvaanjaperspektiva obrazovnih dionika te zajednikog iznalaenja modela regulacije pojaveprimjerenih naem obrazovnom sustavu i obrazovnoj tradiciji.

Sudionici istraivanja

U istraivanju su sudjelovali predstavnici i strunjaci iz:

Ministarstvoznanosti,

obrazovanja i porta

Nacionalni centar zavanjsko vrednovanje

obrazovanja

Agencija za odgoj iobrazovanje

Sveuilini nastavniciSindikati nastavnika

SHU i SZHNacionalno vijee

uenika RH

Saborske zastupniceOdbor za

obrazovanje, znanosti kulturu

RoditeljiNastavnici

Udruga hrvatskihsrednjokolskih

ravnatelja

Tvrtke davateljiusluga privatnih

instrukcija

Privatni davateljiusluga privatnih

instrukcija

Agencija za znanost ivisoko obrazovanje

Gradski ured zaobrazovanje, kulturu i

port

Projekt karakteriziraju slijedei elementi:o prouavanje perspektiva razliitih

obrazovnih dionikao uvaavanje razliitosti postojeih

perspektivao koritenje kvalitativne metodologijeo pomak od identifikacije i opisivanja pojave

k iznalaenju modela regulacije


7/27

6

Metodologija istraivanja

Podaci su prikupljeni nizom individualnih polustrukturiranih intervjua u dva navrata u razdoblju2009.-10., dok su s roditeljima i nastavnicima organizirani grupni razgovori. Sveukupno jeprovedeno vie od 30 intervjua i fokus grupa. Cjelokupni materijal, u trajanju od preko 100sati, je snimljen, transkribiran te analiziran koritenjem raunalnog programa za obradu

tekstualnih podataka (NVivo 7). U analitike svrhe je izraena kodna matrica u kojoj je, naosnovu sadraja pitanja i spoznaja iz znanstvene literature, dio kodne liste bio odreenunaprijed, dok je dio nastao tijekom analize prikupljenog materijala. Materijal je kodiran u trivremenske toke.

Cilj provedenih analiza je bio usporediti individualne perspektive obrazovnih dionika i doi doirih tematskih cjelina koje ukazuju na evaluaciju pojave i identificiranje uzroka njezinerairenosti i moguih modela regulacije.

Rezultati istraivanja su podijeljeni u tri cjeline:

1. Osobna iskustva i evaluacija pojave2. Uzroci rairenosti pojave

3. Predloene mjere regulacije pojave

Za potrebe izvjetaja koriteni su izravni izvadci iz razgovora sa sudionicima istraivanja. Sobzirom na ulogu, sudionici su grupirani u sljedee kategorije: uenici, roditelji, nastavnici,ravnatelji, davatelji privatnih instrukcija, organizatori pripremnih teajeva, akademskazajednica, sindikati, politike strukture, upravljanje sustavom (MZOS, dravne agencije,Gradski ured).

REZULTATI ISTRAIVANJA

OSOBNA ISKUSTVA I EVALUACIJA POJAVE

Gotovo svi sudionici istraivanja imaju ili su imali izravna iskustva s privatnim instrukcijama, bilokao izravni korisnici, bilo kao davatelji usluga, ili kao roditelji koji su svojoj djeci osiguraliprivatne instrukcije. Svi sudionici koji su profesionalno vezani uz pouavanje matematike,prirodno-znanstvenih predmeta ili stranih jezika, u jednom su trenutku tijekom studiranja iliprofesionalne karijere davali instrukcije.

Ja sam davao instrukcije i ivio od toga kao student. ovjek se zaista osjea nemoan kada se sretne suenikom srednje kole koji oigledno nije zavrio program osnovne kole ili s uenikom kojielementarne stvari kao zbrajanje i oduzimanje u nekom razredu osnovne kole ne moe obavljati.(Upravljanje sustavom)

Osim to potvruju rairenost, iskustva sudionika istraivanja ukazuju na raznorodnost pojave postojanje privatnih instrukcija iz razliitih predmeta i znakovit pomak k niim obrazovnimrazinama. Pojava privatnih instrukcija postaje sve uvrijeenija i u osnovnoj koli, a postoje isluajevi koritenja usluga privatnih instruktora i u niim razredima osnovne kole.

Dijete mi uzima instrukcije iz tjelesnog moram odmah rei da ona nije tjelesno hendikepirana, bavi setenisom, ali su zahtjevi u koli tako postavljeni da ne uspijeva to savladati. Prvi susret sa srednjomkolom joj je bio s ocjenama 1,1 i 2 iz tjelesnog to je bilo jako nemotivirajue. To ju je stranopogaalo, a ambiciozna je - nije joj svejedno koju ocjenu dobije iz tjelesnog. Treba joj pomoraditizvijezdu, vjebe na parteru koje ne uspijeva savladati, sportsku gimnastiku i to vjeba na instrukcijama.U osnovnoj je imala 5 iz tjelesnog. Ne misli biti sporta i rekla bih da je normalna osoba. (Roditelji)

Oni sudionici koji iz razliitih razloga nisu svoju djecu upuivali na privatne instrukcije, imajuosjeaj da su ih na neki nain zakinuli. Uskraivanje privatnih instrukcija svojoj djeci esto

percipiraju kao obrazovni hendikep u odnosu na ostale uenike koji koriste usluge. Ovakavstav je donekle oekivan budui da su iz roditeljske perspektive privatne instrukcije


8/27

7

instrumentalne i omoguuju djeci savladavanje obrazovnih zahtjeva koje sustav pred njihpostavlja.

Nisam imala iskustva niti s davanjem, niti s uzimanjem. Na kraju su me prekoravali svi moji oko mene,od majke, sestara, da zato se za dijete nisam pobrinula, da ima privatne instrukcije. To nisam radilaprije svega zbog neke asti to sam pedagog, mislei da time inim neto protiv kole, da ne budem lo

uzor svim drugima i danas smatram da sam pogrijeila. (Upravljanje sustavom)

Istovremeno za mnoge sudionike, pojava privatnih instrukcija predstavlja novost u odnosu nanjihove uenike dane. Sjeanja gotovo svih sudionika ukazuju da su privatne instrukcije u dobanjihovog kolovanja bile rjee, esto potrebne samo uenicima koji nisu mogli zadovoljitinajosnovnije obrazovne zahtjeve. Za razliku od dananjeg vremena, s privatnim instrukcijamaje tada bila povezana i odreena stigma nelagode onih koji su morali plaati usluge privatnihinstruktora.

Kad sam ja ila u kolu samo su rijetki ili na instrukcije, to su bili tupani glupani, mislim takozvanitupani, glupani. Ali to s godinama samo sve vie raste i sada je situacija da gotovo nemate nikoga tkoto ne trai. Gotovo je nezamislivo skoro nai nekog tko, s vremena na vrijeme, ne ide na instrukcije da

popravi ocjene. Nekad ste se moda sami i pripremali, ali sada ja ne znam postoji li i jedna osoba,aki od odlikaa, koja ne ide na instrukcije.(Organizacija pripremnih teajeva)

Analiza osobnih perspektiva posredno potvruje rairenost pojave privatnih instrukcija uhrvatskom obrazovanju i njezino postupno irenje na sve obrazovne razine. Istovremenoosobna iskustva ukazuju i na sve veu vidljivost i prihvaenost pojave od razliitih sudionikaobrazovnog sustava. Konano, zanimljivo je da kada zauzimaju roditeljsku perspektivu gotovosvi sudionici iskazuju naelno pozitivno vrednovanje pojave kao korektiva nedostatakaslubenog obrazovnog sustava.

UZROCI RAIRENOSTI POJAVE U HRVATSKOJ

Analiza perspektiva razliitih obrazovnih dionika je posluila identifikaciji uzroka rairenostipojave privatnih instrukcija i opisivanju imbenika koji utjeu na potranju za uslugamaprivatnih instruktora. Navedeni uzroci predstavljaju ope slabosti razliitih strukturalnih ifunkcionalnih elemenata obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Osim to smanjuju kvalitetui uinkovitost sustava u cjelini, navedeni uzroci imaju izravni utjecaj na rairenost koritenjaprivatnih instrukcija.

Uklanjanje negativnih uinaka privatnih instrukcija podrazumijeva i mogue je jedino ciljanim isustavnim djelovanjem na svaku od navedenih slabosti sustava.

Zbog svog ogranienog opsega, projekt Razvoj modela regulacije pojave privatnih instrukcijau Republici Hrvatskoj je veim dijelom orijentiran na iznalaenje rjeenja za regulaciju pojaveprivatnih instrukcija izravnim djelovanjem na sjenu obrazovnog sustava, a tek jednim dijelomusmjeren na saniranje osnovnog objekta. Ovakav, po mnogo emu ograniavajui, pristupzauzet je u nastojanju iznalaenja pragmatinih modela koji mogu biti primjenjivi i korisni usadanjem trenutku hrvatskog obrazovnog sustava i drutva.

Sljedei imbenici imaju izravan utjecaj na rairenost pojave privatnih instrukcija u RepubliciHrvatskoj:

1. Nedovoljna usklaenost odgojno-obrazovnihrazina i ciklusa

4. Neprikladno obrazovanje predmetnih nastavnika

2. Diktatura nastavnog plana i programa iudbenika

5. Uenike slabosti: nerazvijene navike i vjetineuenja i niska motivacija za uenje

3. Priroda i sadraj matematike: vaan i zahtjevanpredmet

6. Nastavnici-uenici-roditelji: nedostatnakomunikacija i suradnja


9/27

8

1. Nedovoljna usklaenost odgojno-obrazovnih razina i ciklusa

Rezultati istraivanja u Hrvatskoj i svijetu ukazuju da je potreba za privatnim instrukcijamaizraenija u prijelaznim tokama izmeu razliitih obrazovnih razina i ciklusa. Analizaprikupljenih podataka ukazuje da se zahtjevi koji se postavljaju pred uenike u Hrvatskojizrazito razlikuju na pojedinim odgojno-obrazovnim razinama, to upuuje na nedostatak

usklaenosti odgojno-obrazovnog procesa tijekom obrazovne vertikale.Iz odgovora sudionika razvidno je da navedenu neusklaenost obiljeava nedostatakkontinuiteta u zahtijevanim i oekivanim obrazovnim postignuima uenika na kraju odreenogi poetku slijedeeg obrazovnog ciklusa. Rezultat toga je da se uenici pri prijelazu na viuobrazovnu razinu ili ciklus nau suoeni sa zahtjevima koji ne odgovaraju znanjima, vjetinamai sposobnostima usvojenima na prethodnoj odgojno-obrazovnoj razini i ciklusu. Uenici i roditeljikoji se tijekom prijelaznih toaka ne prilagode novonastaloj situaciji i novim zahtjevimanajee se odluuju za koritenje usluga privatnih instrukcija.

Prijelazi iz ciklusa u ciklus su kritini, kako god da cikluse definiramo, hajdemo rei razredna nastava,predmetna nastava u osnovnoj koli pa onda srednja kola i fakultet. Velika je rupa izmeu osnovne isrednje kole, a isto tako izmeu srednje kole i fakulteta. Srednja je kola tu ostala okamenjena, izvanprostora i vremena. (Akademska zajednica)

Nedostatak usklaenosti unutar cjelokupnog sustava obrazovanja oituje se u nedostatnojkomunikaciji izmeu odgojno-obrazovnih razina i cjelina. Navedeno karakterizira jasnaodvojenost podsustava obrazovanja na razliitim razinama i zatvorenost prema iskustvimaodgojno-obrazovnih razina i ciklusa koje prethode i slijede. Osjeaj roditelja i uenika je da sene radi o jedinstvenom obrazovnom sustavu, veda se tijekom kolovanja prolazi kroz nekolikosukcesivnih, slabo usklaenih sustava.

Kljuna stvar je da mnogi fakulteti, neu sada rei svi, jer ne mogu to tvrditi, ali mnogi fakulteti nemajupojma to se u koli radi. Oni ne znaju uope s kojom koliinom znanja uenik izlazi iz srednje kole.(Roditelji)

Analiza razgovora sa sudionicima, ukazuje, osim na nedostatnu povezanost izmeu odgojno-obrazovnih cjelina, i na manjak komunikacije izmeu djelatnika koji rade u njima. Veinasudionika ukazuje na elemente nepovjerenja i jasno raslojavanje djelatnika prema odgojno-obrazovnoj razini na kojoj predaju.

Svi o prethodnoj fazi govore da je neadekvatna i da nije zadovoljavajue obavljena njezina funkcija.Od nastavnika predmetne nastave u osnovnoj koli koji to govore o razrednoj nastavi. Isto takosrednjokolski nastavnici isto misle o osnovnokolskoj predmetnoj nastavi. Nastavnike koji predaju uosnovnoj koli smatraju manje vrijednim od onih koji predaju u srednjoj koli. (Upravljanje sustavom)

Sve navedeno ukazuje da odgojno-obrazovni sustav ne djeluje kao homogena i koherentna

cjelina. Poseban problem predstavljaju toke prijelaza izmeu odgojno-obrazovnih razina ukojima se radi nedefiniranih obrazovnih postignua i razliitih oekivanja nastavnika javljapotreba za dodatnom podukom. Nedostatak komunikacije o obrazovnim zahtjevima ioekivanjima na razliitim odgojno-obrazovnim razinama dodatno je uslonjen nepovjerenjemprisutnim meu nastavnicima, to ima jasan odraz na rairenost pojave privatnih instrukcija usustavu.


10/27

9

2. Diktatura nastavnog plana i programa i udbenika

Meu osnovnim uzrocima rairenosti pojave sugovornici navode broj predmeta u pojedinomodgojno-obrazovnom ciklusu, ali jo znaajnijim smatraju utjecaj postojeih nastavnih planova iprograma te udbenike.

Prepreka je ta to smo mi prije svega napuhali nae kolstvo. Mi smo napuhali to to se zove nastavniplan i program. On ne vodi rauna o sposobnostima i definitivno nije usmjeren na to to je sposobnost iu kojoj mjeri ona treba, ili bi mogla biti, razvijena. Mi smo svi usredotoeni na sadraj. Znai, to jetemeljna pogreka, a ona je vetoliko uvrijeena da ju je teko promijeniti. (Upravljanje sustavom)

Pretrpani nastavni planovi i programi i obveza njihovog slijeenja za ishod imaju naglaenubrzinu prolaska kroz sadraje pojedinog predmeta. Uenicima to predstavlja problem buduida uz velik broj predmeta, u svakom od njih susreu se s velikom koliinom sadraja koje trebausvojiti u odreenom trenutku i u ogranienom vremenu. Dio uenika ovakvim, estonerealistinim, zahtjevima ne moe udovoljiti te pomotrae izvan slubenog sustavaobrazovanja. Ovakva situacija optereuje i nastavnike, budui da naglasak na koliinisadraja kojeg treba usvojiti i ritam kojeg diktira nastavni plan i program ne omoguuju

posveivanje panje individualnim potrebama pojedinog uenika te ne ostavlja dovoljnovremena za usvajanje i utvrivanje sadraja koji se pouavaju i ue.

Mislim da je svima poprilino jasno da je taj plan samo zato da postoji a u stvarnosti je to jako tekosve odraditi. Ja to vidim po veini predmeta u svojoj koli, gdje nama profesori na poetku godine kauda mi to neemo stii. (Uenici)

Znam da e zvuati pomalo licemjerno, ali ja se jednostavno ne mogu posvetiti nekome tko to nerazumije u trenutku ili broju sati kada to uimo. Ne da ne bih htjela, nego jednostavno ne mogu jer meprogram vue dalje. (Nastavnici)

Osim nastavnog plana i programa, na obim sadraja i ritam rada u slubenom odgojno-

obrazovnom sustavu, sve vei utjecaj imaju udbenici. Nakladnici i autori udbenika, nude

inastavnicima sve opsenije sadraje, znaajno diktiraju i utjeu na odgojno-obrazovni proces.

Navedeno je posebno znakovito za srednjokolsko obrazovanje u kojem gotovo dvadesetljea nije bilo ozbiljnijih promjena nastavnih planova i programa te se osnovne promjenevezuju uz izdavaku djelatnost i novine koje promoviraju autori i nakladnici udbenika.

Problem je u udbenicima i zato jer nastavnici linijom manjeg otpora nekritiki realiziraju udbenike. Au udbenike su pod pritiskom trita uli kojekakvi zadaci sa prijemnih ispita i to je sada postalopomodno da bi se prodala roba. To jednostavno buja. (Ravnatelji)

Sve navedeno za ishod ima poveano optereenje uenika i rad nastavnika koji jeneprilagoen individualnim potrebama uenika. Iz roditeljske perspektive ovi imbenici imaju

izrazito negativan utjecaj na ivote uenika. Posljedice se ne odnose samo na obrazovnu sferu,veutjeu i na ope ivotno iskustvo i zadovoljstvo uenika.

Dodatna poduka za dio uenika slui kao osnovna pomou suoavanju s obimom sadraja iritmom kojeg namee slubeni sustav obrazovanja. Paradoksalno, ali takva pomouotklanjanju negativnih posljedica optereenja predstavlja jo jednu dodatnu obrazovnuaktivnost u ivotu uenika.

To nije istina da su djeca lijena! Moje dijete ui i to mnogo. Djeca ne idu na instrukcije zato to su lijena!Djeca u njihovoj dobi imaju i neke druge potrebe, a oni samo ue. Moje dijete nigdje ne izlazi samokola ruak uenje, i ako se proeta po parku - njima se cijeli ivot svodi na kolu, a ne bi trebao!Jesmo li doli do tog stadija da ih nabildamo s gomilom nepotrebnih informacija ili treba izvui iz djeceono najbolje, najkvalitetnije? Usmjeriti ih u onome u emu su dobri, a ne bombardirati ih sa svim

moguim znanjem koje je netko gore smislio i spustio, a ovi dolje ne znaju kako to prenijeti i kako do

iu kontakt s djecom. Program je pun klieja koji oni moraju ispuniti i zato dolazi do velikog rascjepa.

(Roditelji)


11/27

10

3. Priroda i sadraj matematike: vaan i zahtjevan predmet2

U istraivanjima stavova o predmetima u osnovnoj koli, uenici percipiraju matematiku izrazitotekim i nerazumljivim predmetom, ali istovremeno, u odnosu na druge predmete, jednim odnajkorisnijih za njihov sadanji ivot i najvanijim za budunost (Marui, 2006.).

Uenici gimnazija u Republici Hrvatskoj najee koriste usluge privatnih instrukcija iz predmetamatematika. Analiza perspektiva sudionika ukazuje da se razlozi tome mogu nai u osobinamamatematike kao discipline, ali i u sadraju nastavnih planova i programa te predmetnihudbenika. Matematika je predmet koji zahtijeva kontinuiran i predan rad uenika. Upravokontinuitet svojstven predmetu, u kombinaciji sa slabim radnim navikama hrvatskih uenika iprije navedenim osobitostima sustava koji se odnose na njegovu neprilagoenost individualnimpotrebama uenika, za posljedicu imaju poveanu potrebu za privatnim instrukcijama izmatematike.

Pa ako pogledate sada matematika je problem, ali je problem i fizika i kemija i biologija. Matematika,za razliku od veine ostalih predmeta, zahtijeva kontinuirani rad od poetka.(Nastavnici)

Jedno od obiljeja nastavnog plana i programa je i visoka povezanost izmeu razli

itihpodruja unutar matematike. Ona za ishod ima situaciju da uenik ne moe ostvariti dobar

uspjeh u dijelu sadraja koje ui ukoliko nije dobro utvrdio i svladao prethodne dijelove.

Pouavanje matematike je napravljeno tako da je ljestvica kojom se uenik treba penjati doslovcelinearna. Tako da se uenik jednostavno samo penje gore. (Upravljanje sustavom)

Uz navedeno, kao i u sluaju drugih predmeta na srednjokolskoj razini, matematikukarakteriziraju i neaurirani i zastarjeli nastavni planovi i programi (Baranovi, 2006).Sudionici ukazuju da su se osnovne promjene u predmetu odnosile tek na dodavanje razliitihprimjera zadataka, esto iz prijemnih ispita, u udbenike ime se poveao njihov obim isloenost zahtjeva koji se stavljaju pred uenike.

Ovaj program iz 1994. godine je program iz 80-ih koji npr. nije uvaio postojanje depnog raunala.Pouavanje logaritamske funkcije i naglasci koji se tu rade su konceptualno drugaiji ako se to radi sdepnim raunalom ili pjeice. Dakle taj program je iz 70-ih i 80-ih te se nije sutinski mijenjao. Samo jenadodavano tih kojekakvih zadataka s prijemnih ispita za tehnike fakultete, pa nastavnici realizirajuudbenik, a ne program. (Akademska zajednica)

Osim navedenih elemenata, sudionici ukazuju da sadraj predmeta u nekim svojim zahtjevimanije primjeren stupnju kognitivnog razvoja uenika. Navedeno dovodi do toga da znaajanudio uenika ne uspijeva usvojiti potrebne sadraje u zadanom vremenu, to moe rezultiratipoveanjem potrebe za dodatnom podukom tijekom koje instruktori pokuavaju utvrditi nakojoj stepenici je dolo do problema s razumijevanjem.

ini se da dio problema s uenjem matematike kree od najranije kolske dobi. Naalost,kada se pojave ti problemi, postoji tendencija da se oni kumuliraju te da odreeni dio uenikarazvije negativan stav prema uenju ove vrijedne discipline.

U prve tri godine pouavanja matematike sposobnost razumijevanja nekih matematikih procesa koddjece nije jednaka. Na program oekuje da djeca s 8 godina mogu prei deseticu na nain da nastavebrojati iza 9, a to nije univerzalni efekt kod djece. Neki kasnije dozriju, pa im to kasnije sjedne. Da binadoknadila taj defekt djeca poinju ponavljati obrasce i prepoznaju da je u matematici vana dobrareprodukcija obrazaca, to je pogreno. Tako u koli matematika postaje usvajanje obrazaca, a nerazumijevanje. (Upravljanje sustavom)

Sve navedeno za posljedicu ima da znaajan broj djece ima potrebu za dodatnom podukomupravo iz matematike.

2U razmatranju problema predmeta matematika koriteni su iskljuivo izvadci iz razgovora sa sudionicima koji suizravno vezani uz predmet.


12/27

11

4. Neprikladno obrazovanje predmetnih nastavnika

Inicijalno obrazovanje i struno usavravanje uitelja i nastavnika prepoznato je od sudionikaistraivanja kao jedan od vanih uzroka rairenosti pojave privatnih instrukcija. Problemineprikladnog obrazovanja nastavnika prisutni su u svim oblicima izobrazbe nastavnika za radna razliitim obrazovnim razinama. Posebno se problematinim ini da se u inicijalnom

obrazovanju razrednih i predmetnih nastavnika nedovoljno panje poklanja usvajanju vjetinaindividualnog rada s uenicima i posveivanju panje individualnim potrebama uenika.

Mi Vam kolujemo nastavnike na svim razinama tako da ovladaju kompetencijama upravljanjarazredom i upravljanjem pouavanja u razredu. Znai: razrede sjedite, razrede gledajte ovo, razredeprepiite, razrede izvadite radne biljenice, ali onog trenutka kada tome nastavniku da jedno dijetedolazi do problema. (Akademska zajednica)

U neusklaenom sustavu obrazovanja koji je diktiran opirnim nastavnim planom i programom iudbenicima, glavnina metodiko-didaktikog pristupa usmjerena je na rad s razredom.Visokokolski programi inicijalnog obrazovanja nastavnika po kojima se koluju buduinastavnici vrlo malo panje posveuju razvoju nastavnikih kompetencija za rad na

individualnim potrebama uenika i kombiniranju istih s radom s razredom. Jedan od nainarazvijanja znanja, vjetina i kompetencija individualnog rada s uenicima je putem privatnihinstrukcija.

Nai nastavnici ne vladaju kompetencijama pouavanja konkretnog djeteta i te kompetencije su neki odnjih, paradoksalno, nauili drei privatne instrukcije. Ja svojim studentima kaem da daju privatneinstrukcije ako im se prui prilika jer e tako nauiti neke kompetencije koje e im dobro doi u razredu,a koje ih mi na ovom fakultetu neemo nauiti.(Akademska zajednica)

Jo vei problem vezan uz inicijalno obrazovanje nastavnika vezan je uz ravnoteu izmeuznanja, vjetina i sposobnosti vezanih uz disciplinu za koju se budui nastavnici koluju inastavnikih kompetencija potrebnih za rad s uenicima. Ovaj problem dodatno je uslonjen

razliitim na

inom izobrazbe u

itelja razredne nastave i predmetnih nastavnika. Perspektivesudionika vezanih uz predmetnu nastavu ukazuju da uiteljice i uitelji razredne nastave imaju

razvijene nastavnike kompetencije, ali je njihova kompetencija u odreenim disciplinamaponekad upitna. Od sudionika matematiara, ali i roditelja, esto je naglaeno da je stavprema matematici odraz naina na koji je pristupljeno predmetu u prva etiri razreda osnovnekole.

U razrednoj nastavi u osnovnoj koli jezike predaju specijalisti, a matematiku predaje uiteljica. Imamosjeaj da mnoge uiteljice ne vole matematiku i da tu stvari ne timaju... (Nastavnici)

Ja isto mislim da je vano kako uiteljica pristupa matematici...U razredu jedne moje kerke, uiteljica jevoljela matematiku i nekoliko djece je na kraju ilo studirati matematiku. A u razredu druge keri,uiteljica je krivo ispravljala zadatke iz matematike, pa sam ja to morala objanjavati

djetetu....(Nastavnici)

Uz navedeno, postoji potpuno slaganje meu sudionicima glede injenice da je izobrazbapredmetnih nastavnika izrazito opsena glede matine discipline, a neprimjerena gledeusvajanja nastavnikih kompetencija.

Jedan od kljunih problema naeg obrazovnog sustava je to su tijekom kolovanja nastavnici postalistruni u svome predmetu, ali ne znaju mnogo o svom poslu nastavnika. (Politike strukture)

Navedeno je posebice istaknuto u sluaju prirodoslovno-matematikih fakulteta, kojekarakterizira jasan naglasak na znanstvenim aspektima odreene discipline. Upravo tajznanstveno-nastavni dualizam u kojem se vie vrednuje znanstveni aspekt predstavlja jedan od

problema s kojima se susreu studenti nastavnikih smjerova na fakultetima koji obrazujubudue predmetne nastavnike.


13/27

12

Meutim, sam PMF je tako ustrojen da je njima na prvom mjestu znanost i pripremanje znanstvenogkadra, a oni koji se ne uspiju ubaciti u, kako oni kau znanstvenu elitu, njima se kao utjeni programidaju nastavniki smjer. (Ravnatelji)

Ovaj problem svoj konkretan odraz ima i u statusu koje katedre za metodiku nastave imaju nafakultetima, i u nainu i uvjetima napredovanja znanstveno-nastavnog osoblja u matinim

znanstvenim disciplinama. Nii status nastavnikih smjerova na fakultetima u kombinaciji snedovoljnim naglaskom na usvajanje nastavnikih kompetencija za posljedicu moe imati da sedio mladih nastavnika osjea nesigurno i nemotivirano za nastavniki poziv.

Jedan od kljunih problema je metodika nastave na prirodoslovnim i tehnikim fakultetima koja se nesmatra bitnom za disciplinu, ak do razine da osobe koje se njome bave ne mogu znanstvenonapredovati u karijeri s radovima iz metodike te discipline. Dakle, itava se struktura edukacijenastavnika zapravo rui na tome jer ti fakulteti nisu usmjereni na kolovanje ljudi koji e biti od koristidrutvu, vesu zapravo orijentirani da probaju iz elite izdvojiti onaj manji broj da bi sami sebereproducirali. A ono to ne uspiju kao samu svoju reprodukciju stvoriti, to smatraju kartom i poalju ukolu. (Upravljanje sustavom)

Integracija tako obrazovanih predmetnih nastavnika u sloeni odgojno-obrazovni proces

predstavlja izazov ne samo za nastavnike, vei za kole u koje dolaze. Dojam ravnatelja iiskusnih nastavnika je da se radi o mladim strunjacima ija su disciplinska znanja i vjetinepravilom mnogostruko dublje i ire nego to je potrebno za osnovnokolskog ili srednjokolskognastavnika, ali koji esto imaju problema u prijenosu znanja, objanjavanju i pribliavanjusadraja nastavnog procesa uenicima. U mnogim situacijama navedeno rezultira time danastavnici preuzmu obrasce pouavanja njihovih visokokolskih nastavnika to pri primjeni uosnovnoj i srednjoj koli moe imati znaajne neeljene uinke.

Ja stalno mislim na taj PMF. Nas je troje u kui koji smo ga zavrili. Mislim da je jedan od osnovnihproblema u obrazovanju buduih nastavnika. Ti nai nastavnici matematike bi morali biti ljudi kojirazumiju i svoju struku i djecu, mnogi od njih to i jesu, ali vi imate ljudi koji dou sa PMF-a gdje su 4 ili5 godina gledali svojega profesora koji mu je predavao ex cathedra jer tamo nema velikog pomaka

u metodici nastave, neki silni autoritet, profesor doktor ne znam to ne. Htio to ili ne, nakon to zavri,doe u razred i kopira svoga profesora. (Ravnatelji)

Kada bi dobivala nastavnike koje bi PMF educirao na jedan malo drugaiji nain, bila bih puno sretnija.Nama ne trebaju matematiari znanstvenici da dolazeu razred raditi. Nama trebaju ljudi koji eleraditi u nastavi, koji od matematike ne ele raditi bauk, koji e, ako treba, skinuti naoale samo dastrogo ne izgledaju. (Ravnatelji)

Naalost, prema miljenjima sudionika istraivanja niti postojei modeli strunih usavravanjanastavnika koji rade u slubenom sustavu obrazovanja nisu primjereni i dovoljni da bi senastavnike kompetencije znaajno unaprijedile. tovie, dio nastavnika koji u njima sudjelujusmatra da su o individualnom radu s uenicima vie nauili tijekom davanja privatnih instrukcija

nego na strunim usavravanjima.

Metodiki pristup profesora i uope komunikacija s uenicima su esto ispod neke razine. I tu mi inimovelike napore. aljemo ih na struna usavravanja, ali ona nisu odgovor na ono to je potrebno.Potreban je potpuni preokret.(Ravnatelji)

Sve navedeno upuuje da se sadanji sustav izobrazbe i strunog usavravanja nastavnikakojeg obiljeava nesklad izmeu zastupljenosti disciplinskih znanja i nastavnikih kompetencija,jasno odraava u neposrednom radu u nastavi kroz neprimjerene obrasce pouavanja i uenja,nedovoljno usmjeravanje na individualne potrebe uenika i njihovo nedovoljno angairanje uaktivnom uenju. Ishod navedenih nedostataka moe biti obraanje uenika i roditeljaprivatnim instruktorima.


14/27

13

5. Uenike slabosti: nerazvijene navike i vjetine uenja i niska motivacija za uenje

Uz dosad navedene nedostatke sustava koji se odraavaju u neposrednom procesu uenja ipouavanja u kolama, sudionici istraivanja koritenje privatnih instrukcija jasno povezuju snegativnim stavovima uenika prema uenju i koli te s neprikladnim navikama i vjetinamauenja. Razmiljanja razliitih sudionika time potvruju nalaze istraivanja Jokia i suradnika

(2007.) o nedostatnoj razvijenosti vjetina i strategija uenja i slaboj motivaciji hrvatskihosnovnokolaca za uenje.

Sudionici navode da uenici veinom kampanjski i neredovito ue, iskljuivo se pripremajui zatestove i provjere znanja koji se odvijaju u odreenim ciklusima tijekom kolske godine.Prepoznaju, nadalje, da uenici u uenju uglavnom nisu samostalni, da ne znaju organizirativrijeme potrebno za uenje, niti koristiti valjane i uinkovite vjetine ili strategije uenja.

Djeca danas uope ne piu zadae, nemaju obiaj uiti, pogledati to su tog dana radili u koli....Osimkad se provjerava. Neki su komotni, samo im je bitno da na brzinu naue, naprave, prou....Sve bieljeli odmah rijeeno i ne bi nita radili, sve bi odmah gotovo.... Od profesora onda ovisi kako epostaviti stvari, kako i koliko e postaviti zahtjeve...Problem je to mi nemamo ba puno vremena, i nemoemo stalno provjeravati imaju li domae zadae. Stoga je vano ukljuiti roditelje, njih trebamo

zamoliti za pomo da prate svoju djecu, provjeravaju im zadae, pomau... (Nastavnici)

Neki su doli pitati neto to im nije bilo jasno, neke su poslali roditelji da ne pitaju njih jer im je takobilo jednostavnije, a neki su dolazili jer su imali ozbiljnih problema u savladavanju gradiva. Ali veinomiz komocijeJer je lake kada neko sjedi sa njima i radi uz njih, nego da rade sami i da preuzmuodgovornost za vlastito uenje. Vrlo esto je to bilo da sa njima treba samo sjediti da oni napiuzadau koju inae ne bi napisali jer bi ih neto drugo odvuklo (Davatelji privatnih instrukcija)

Stoga se uenici i roditelji, u potrazi za voenim uenjem, esto okreu uslugama privatnihinstruktora. Ipak, dodatna poduka se najee pojavljuju, ne kao sustavna i redovita potporauenju, nego kao vatrogasno rjeenje koje ciljano i uinkovito pomae uenicima upopunjavanju rupa u znanju, u pripremi za pojedine kolske ispite, ispravljanju negativne

ocjene iz nekog predmeta i slino.

Osim loih navika uenja i nekoritenja primjerenih strategija uenja, sadanjoj slici hrvatskihuenika i pojave privatnih instrukcija doprinosi, po miljenju sudionika istraivanja, i manjakinteresa uenika za kolsko uenje i manjak motiviranosti za ustrajan rad i napredovanje.

...Imam dojam da mnogi klinci ne vide korist od uenja i s njihove strane je tu pao interes...druge sufronte puno zanimljivije, od igrica na kompjuterima i ne znam ega sve ne, nekako je uenje palo usasvim drugi plan. (Organiziranje pripremnih teajeva)

Problemi se javljaju ponajvie u sluaju predmeta koji zahtijevaju kontinuiran rad i ulaganjetruda. Stoga ne iznenauje da je najee koritenje privatnih instrukcija upravo iz matematikei prirodoslovnih predmeta.

Djeca danas esto zakljue da im se ne isplati investirati u uenje matematike, jer to zahtijeva trud,kontinuirani rad, ustrajan pristup. To je jako loe, a to se to ranije desi, to gore... (Nastavnici)

Nerazvijene radne navike uenika i stremljenje k zadovoljavanju minimalnih zahtjeva uznajmanji mogui trud za posljedicu imaju poveanu potrebu za koritenjem privatnih instrukcija.Sudionici istraivanja prepoznaju da je takvo stanje uenikih stavova i vjetina uenja baremdijelom uzrokovano injenicom da unutar nastavnog procesa nema sustavnog pouavanja oprocesima uenja niti sustavnog razvijanja uenikih navika i pristupa uenju razliitih sadraja,bez obzira o kojoj se obrazovnoj razini ili predmetu radi. Uz to, teko se moe oekivati daneusklaeni sustav obrazovanja, karakteriziran opsenim sadrajima i neprimjerenimmetodikim rjeenjima, moe afirmativno djelovati na razvijanje pozitivnog stava prema uenju

i obrazovanju.


15/27

14

6. Nastavnici uenici roditelji: nedostatna komunikacija i suradnja

Obrazovne sustave u kojima privatne instrukcije nisu izrazito rairene, izmeu ostaloga,obiljeavaju jasno definirani obrasci komunikacije i vrsti suradniki odnosi nastavnika, uenikai roditelja. Aktivnije ukljuivanje roditelja u obrazovanje djeteta, osim poveanja vlastitogosjeaja ukljuenosti u odgojno-obrazovni proces, za posljedicu ima i poveanje odgovornosti

nastavnika, a posebice uenika. Gotovo svi sudionici istraivanja smatraju da hrvatskiobrazovni sustav karakterizira znaajan izostanak primjerene komunikacije i obrazacasuradnje izmeu uenika, nastavnika i roditelja.

Definitivno nema dobre komunikacije izmeu nastavnika i uenika, nema niti komunikacije izmeunastavnika i roditelja posredstvom uenika, a pogotovo ne direktno. Dobra praksa vani je da postojidirektna komunikacija roditelja i nastavnika u smislu da nastavnik najavi to radi s djecom, da bi oni tos djecom mogli, na primjer vjebati postotke, pa roditelj vjeba s djetetom postotke. Na primjer, idete uduan i dajete da dijete gleda cijene, i radite neto to ne optereuje, a vezano je za kolu. To uope nepostoji, dakle jedna takva kultura komunikacije uope ne postoji. Koliko ja znam jedino postojiobraanje nastavnika predmetne nastave na nekakvom uvodnom roditeljskom sastanku i koliko samshvatila to mahom ide u smislu prijetnji, znate ono: ako ne budete radili, bit e jedinica. (Upravljanjesustavom)

U situacijama kada uenik (iz razliitih razloga) ne moe ispuniti postavljene obrazovnezahtjeve ili ima potrebu proiriti vlastita znanja i vjetine, uenici i roditelji uobiajeno poseuza angairanjem privatnih instruktora. Analize razgovora upuuju da se u pozadini te, naokojednostavne odluke, esto nalaze sloeni meuljudski odnosi koji ukazuju na stvarnonepostojanje komunikacije izmeu sva tri dionika obrazovnog procesa.

Problem je u metodici, ali jo vie u odnosu i komunikaciji. Nastavnik izie pred razred i napravi 2-3zadatka pred ploom i ide on postupno od a do bi rijei te zadatke i pita: Je li sve jasno? Ima li tkokakvih pitanja? Onaj tko nije nita razumio nema to pitati, kao niti onaj koji je sve razumio, arazumjelo ga je moda 10% razreda i oni se smjekaju. Na to nastavnik kae: vidite da se moe imisli ja sam objasnio, obradio i realizirao, a Vi koji niste shvatili nauite. A kako mogu nauiti, ako nisushvatili na satu. Uzet u instrukcije. Uenik doe kui i kae: Tata i mama, ja njega nisam nitarazumio, ja njega ne mogu pratiti, pomaite! A mama i tata odmah idu pronai nekoga. Ima onajsusjed koji je zavrio matematiku, fiziku, engleski(Akademska zajednica)

Nedostatak prave komunikacije izmeu uenika i nastavnika vrlo se lako i brzo iri i na odnoseizmeu roditelja i nastavnika.

Dakle, te suradnje nema, onda roditelji dolaze u kolu da uspostave nekakvu suradnju i u koli dobivajulekciju ovoga tipa: ''Mama, dobro da ste doli, ja ne znam, ja njemu govorim svaki dan da on morazagrijati stolicu, da on mora uiti, a od njega nita, dajte neto poduzmite'' kae nastavnik x, iz bilokojeg predmeta, ne optuujem predmet. Onda taj roditelj u neznanju dolazi kui i kae:''uje, nema tivie kompjutora'', jer on misli da su kompjutor i igrice uzrok toga to on ima slab uspjeh. A to dijetenajee trai razumijevanje, pomo, podrku, a to ne dobije nego dobije optube. I sada imate sukobetriju subjekata - djece, uitelja i roditelja, umjesto da imate suradnju. (Akademska zajednica)

Nedostatak komunikacije i manjak podrke od nastavnika, roditelji pokuavaju rijeitinajbezbolnijim i najbrim rjeenjem - uvoenjem privatnog instruktora, koji sve vie postajuaktivni dionici odgojno-obrazovnog procesa i posreduju u odnosima sa kolom.

Onda imate bizarnu situaciju da meni na informacije dolazi ne roditelj, ne uenik, veprivatni instruktor.Onda mu ja objanjavam s ime mali ili mala ima problema i onda valjda on to s tim uenikom iliuenicom radi tijekom privatnih satova. Ludo. (Nastavnici)

Razmjer nedostatka suradnje i komunikacije i nerazumijevanja izmeu roditelja, nastavnika iuenika mogue je jasnije sagledati kroz usporedbu njihovih stavova o pojedinim od tih uloga.Perspektivu roditelja karakteriziraju osjeaji gorine i ljutnje prema nastavnicima, uzrokovaniinjenicom da njihovo dijete ne uspijeva zadovoljiti sloene zahtjeve sustava i (pre)visoka


16/27

15

oekivanja nastavnika. Roditelji koritenje privatnih instrukcija vide kao poraz sustava iinterpretiraju kao nezadovoljenje osnovne odgojno-obrazovne funkcije kole.

Javna je tajna da u naoj koli 90% uenika povremeno uzima instrukcije. Ja mislim da je to zbog togato profesori ne znaju raditi pa su djeca demotivirana, a mi onda plaamo instrukcije da netko s njimaradi i da ih motivira. To kod mene izaziva izrazitu ljutnju, a mom sinu se ne da i nema motiva. Rezultat

svega je da plaam instrukcije prije kontrolnog da bi se izvukla dvojka, a on vie nita ne radi sam.(Roditelji)

Osim toga, meu roditeljima prevladava stav da su nastavnici jo uvijek u znatnoj mjerizatvoreni za suradnju.

Nije mi problem dvaput tjedno odvesti dijete na instrukcije niti mi je problem platiti, ali me izrazitosmeta i veliki je problem kada svi imaju instrukcije iz nekih predmeta. To je onda problem kole, pa iMinistarstva. Mi smo u koli pokuali rijeiti jedan takav problem, ali nita nismo postigli. Nekako suprofesori jo uvijek zatvoreni, ne moe se doi do njih... (Roditelji)

S druge strane, kad ne govore iz roditeljske perspektive, nastavnici i ostali sudioniciistraivanja esto zauzimaju miljenje da je upuivanje uenika na privatne instrukcije izrazroditeljskog odricanja odgovornosti za vlastite dijete, ali i nain organiziranja djejegvremena.

Instrukcija je mnogo u osnovnoj koli, jer su nastavak bedinanja djece, dakle, zbrinjavanja djece, dokroditelji rade, kada roditelji jedan dio svoje roditeljske uloge vrlo rado preputaju drugima. Dakle, ugradskoj sredini, sva djeca idu na neke dodatne satove. (Akademska zajednica)

Ja sam davao instrukcije djeci koje su roditelji slali na instrukcije zbog toga to bi, recimo, netko trebaosjediti s njima dok oni rade, a njima zapravo ne bi ni trebale instrukcije. Doslovno su sve sama moglaraditi, a samo im je trebao netko stariji tko e s njima sjediti i rei ima da je to dobro napravio ipotaknuti ga i motivirati ih. To su trebali biti roditelji, ali oni nisu imali vremena pa su koristili oblikinstrukcija kao oblik brige za djecu. (Davatelji privatnih instrukcija)

U osnovi ovih problema, nalazi se i problem manjka povjerenja korisnika obrazovnog sustavau sustav i djelatnike koji rade u njemu. Privatne instrukcije se pojavljuju upravo kao jedan odpokazatelja nedostatka tog povjerenja u sustav.

...postoji taj jedan fenomen ''dajem ti svoje dijete da ti od njega uini neto to ja ne mogu''. Naravnoda e roditelji bjeati od preuzimanja odgovornosti jer time zapravo osjete strah i spoznaju da su onijako odgovorni za to dijete. Velik broj roditelja jedva doeka da nema tu odgovornost i da tuodgovornost netko drugi preuzima i onda sav neuspjeh svaljuje na kolu. Jer kola je ta koja je preuzelaodgovornost, a nije od njih traila nikakav angaman, a time to nije traila angaman, sama je kriva.(Akademska zajednica)

Ipak, bez obzira na ovo pitanje odgovornosti za vlastito dijete, osiguravanje privatnih

instrukcija vlastitom djetetu za roditelje je esto jedina mogunost za koju smatraju da moguiskoristiti kako bi ispravili nedostatke sustava ili nerazvijene radne navike vlastite djece.

To je zapravo plaanje za svoje nesposobnosti i svoje nemoi, s druge strane to je investicija da daono to moe u situaciji kada moe jer ga ne moe upisati u privatnu kolu koja ima bazen ili sve nasvijetu, ima deset uenika sa individualnim radom, sa profesorom koji e moi odraditi zadau sasvakim pojedinano. Bilo bi ljepe da to svi mogu ali neki ne mogu, pa ti koji ne mogu onoliko kolikomogu investiraju. I time koliko mogu pokrivaju i dio svoje savjesti. (Upravljanje sustavom)


17/27

16

MJERE REGULACIJE POJAVE PRIVATNIH INSTRUKCIJA

U svijetu je poznato nekoliko osnovnih modela reguliranja i kontrole pojave privatnihinstrukcija. Neke su zemlje pokuale uvesti pravnu zabranu davanja privatnih instrukcija, aneke aktivno dravno poticanje razvoja paralelnog sustava dodatne poduke. Izmeu ovihekstremnih rjeenja nalazi se cijeli niz mjera, kojima se pokuava tretirati simptome i/ili uzroke

ove pojave.Na temelju svih dosadanjih spoznaja o pojavnosti te uzrocima pojave privatnih instrukcija uhrvatskom obrazovnom kontekstu, identificirano je nekoliko moguih modela regulacijeprivatnih instrukcija. Znaajan dio predloenih mjera usmjeren je na kontroliranje i regulacijupojave privatnih instrukcija putem organiziranja dodatne poduke unutar slubenog (formalnog)obrazovnog sustava, dok je manji dio mjera usmjeren na regulaciju i kontrolu pojave izvanslubenog obrazovnog sustava.

Programi Uiti kakouiti

Dopunska i dodatnanastava

Vrnjaka pomo-suradniko uenje

Studenti nastavnikihstudija kao instruktori

Povezivanjeinstruktora i kola

Organizacija dodatne poduke unutar slubenog obrazovnog sustava

Reguliranje i kontrola privatnih instrukcija izvan slubenog obrazovnogsustava

Financijska potporadeprivilegiranim

uenicima

Poticanje osnivanjacentara za dodatnu

poduku

Akreditacija tvrtki -pruatelja usluga PI

Pravno utemeljenjepojave privatnih

instrukcija

Sve su predloene mjere analizirane s obzirom na mogunosti njihove implementacije uobrazovni sustav, kao i s obzirom na materijalne, organizacijske i kadrovske preduvjetenjihovog izvoenja, pretpostavljenu uinkovitost i mogue negativne popratne efekte.

ORGANIZIRANJE DODATNE PODUKE UNUTAR SLUBENOG OBRAZOVNOG SUSTAVA

Uvoenje programa razvoja kompetencije Uiti kako uiti u kole

Analiza uzroka pojave privatnih instrukcija u hrvatskom obrazovnom kontekstu jasno ukazujena nedostatnu razvijenost kompetencije uiti kako uiti kao na kljuni element koji se nalazi uosnovi potranje za uslugama privatnim instrukcijama. Nai uenici nemaju naviku redovitoguenja (ue samo neposredno prije ispitivanja), nisu samoregulirani i samostalni u uenju, neznaju djelotvorno organizirati uenje i koristiti razliite uinkovite kognitivne i metakognitivnestrategije i tehnike uenja (Jokii sur., 2007). U okruenju takvih dominantnih obrazaca uenja,kao i openito nedostatne motivacijske spremnosti uenika za uenje, privatne se instrukcijepojavljuju kao mehanizam koji (iz uenike perspektive) brzo i djelotvorno rjeava problem,pomae u pripremi za test, ispravljanju negativne ocjene, krpanju rupa u znanju ...

Meutim, koritenje instant-rjeenja dodatne poduke esto ne osigurava stjecanje trajnihznanja i vjetina iz pojedinih podruja uenja, ne razvija pozitivnu motivacijsku podlogu zasamostalno uenje i ustrajan rad, niti jaa razliite kljune kompetencije uenika potrebne kaotemelj sudjelovanja u procesima cjeloivotnog uenja.


18/27

17

Niska razina razvijenosti redovitog i samoreguliranog uenja kod uenika znaajnim je dijelomodraz dominantnih metoda pouavanja i vrednovanja koje se koriste u naim kolama.Nastavnici u osnovnim i srednjim kolama nisu dovoljno osposobljeni i pripremljeni za ulogumodela i facilitatora uenja, budui da nisu sustavno obrazovani u ovom podruju ni tijekominicijalnog obrazovanja, niti u sklopu kasnijega strunog usavravanja.

Sve navedeno upuuje na potrebu sustavnog rada na poticanju kompetencije uiti kako uitiu hrvatskim kolama, posebice unutar osnovnokolskog obrazovanja. Uvoenje programapoticanja ove kompetencije moglo bi, osim na razvoj kompetencije kod uenika i nastavnika,imati i pozitivne uinke na obuzdavanje pojave privatnih instrukcija.

Razliiti obrazovni dionici jednoglasno prihvaaju prijedlog uvoenja kompetencije uiti kakouiti u obrazovni sustav Republike Hrvatske i naglaavaju centralnost problema kojeg tajprijedlog pogaa. Razvijanje navika uenja, uinkovito koritenje razliitih strategija uenja irazvoj pozitivne motivacijske orijentacije potrebno je potaknuti kod uenika sustavnimmjerama, neovisno o pojavi koritenja privatnih instrukcija.

...to treba biti prva mjera, to je prvo i osnovno. Ja ne znam u kojem trenutku se dogodi da od malih

zainteresiranih klinaca dobijemo trebere kojima je vano samo nauiti injenice, gubi sezainteresiranost i vrlo brzo prepoznaju najkrai i najlaki put. I onda znaju da moraju odverglatisvoje...Mi ih takve dobijemo u gimnaziji...S tim da ja ne krivim osnovnu kolu jer znam, oni bi krivilivrti, sve to ide takoali u nekom trenutku se to izgubi. Osnovni problem uenika, barem to seprirodoslovlja tie, je to to oni nee, oni ne ele misliti(Nastavnici)

Profesori (i ja kao matematiar) bi morali moi svojim klincima rei, matematika vam se ui na ovaj iovaj nain.... to im ja sada moda mogu rei, ali jo uvijek nisam pismen u tome podruju. Po meni,klinac zavri osnovnu kolu i on nikad nije imao priliku da mu netko strukturira, da mu uop e objasnikojim redom se ui, kako se podvlai, kako se izdvajaju bitni pojmovi, nita... to je jedan od kljunihproblema naeg sustava da klinac, zapravo ne zna i nije nikad nauio uiti. To je obavezna, super,prevana stvar. (Organizacija pripremnih teajeva)

...to smatram jako pozitivnim i mislim da je to neto to totalno nedostaje naem kolstvu, jer mi uenika

nikada ne uimo kako uiti, prvo, moda ni sami ne znamo kako pristupiti pojedinom ueniku jer to nijemali problem. Neko dijete ui ovako, neko onako ali one osnovne stvari koje sigurno pau svakomdjetetu, to mislim da strunjak moe dobro istumaiti. I roditeljima takoer. (Ravnatelji)

Raspravljajui o razliitim moguim rjeenjima i modelima uvoenja kompetencije uiti kakouiti u osnovne i srednje kole, najveu potporu meu razliitim obrazovnim dionicima dobivameupredmetni model, koji podrazumijeva da se pozitivni uinci razvoja kompetencije, kao injezina primjena, najbolje ostvaruju ukoliko se znanja, vjetine i stavovi koji su sadrani ukompetenciji ugrade u kurikulume i pouavanje svih predmeta na svim obrazovnim razinama.Poticanje razvoja kompetencije uiti kako uiti shvaa se kao obveza svih nastavnika.Meupredmetni pristup ne iskljuuje, meutim, mogunost razvijanje specifinih obrazovnihmodula namijenjenih uenicima (pa i roditeljima), koji bi mogli biti izvoeni u pojedinimkolama od strane educiranih strunih suradnika kola. Posebnu panju potrebno je, ipak,posvetiti sustavnom inicijalnom obrazovanju i strunom usavravanju nastavnika iz ovogpodruja i njihovom osposobljavanju za poticanje ove kompetencije kod uenika.

Organiziranje sustava vrnjake pomoi i suradnikog uenja

Ova mjera za kontroliranje pojave privatnih instrukcija koristi resurse koji postoje meuuenicima za uspostavljanje suradnje i pruanje meusobne pomoi. Suradniko uenje i timskirad je potrebno poticati putem zajednikih aktivnosti na nastavi, ali i izvan nastave zadavanjem zajednikih zadaa, projektnih radova, poticanjem zajednikih priprema za ispitei slino. Temeljna je zamisao u kolama osigurati uvjete u kojima uenici ue zajedno i u kojima

bolji uenici pruaju podrku i pomau onima koji imaju potekoe u svladavanju odreenihnastavnih sadraja. Za pruanje pomoi uenici mogu biti nagraeni nekom nematerijalnom


19/27

18

nagradom (npr. slobodnim danom, godinjom nagradom za uzorne uenike). Mogue je i narazini cijelog obrazovnog sustava uvesti honoriranje ovakvog oblika volonterskog rada.

Organizacija sustava vrnjake pomoi i suradnikog uenja kao mjere kontroliranja pojaveprivatnih instrukcija je izrazito dobro prihvaena meu razliitim obrazovnim dionicima, koji jenazivajuneiskoritenim potencijalom. Pozitivni uinci suradnikog uenja oekuju se usprkos

injenici da uenici - pomagai ne posjeduju strune metodike i didaktike kompetencije icjelovito znanje o podruju. Nastavnici i obrazovni strunjaci prepoznaju da je u suradnikimuvjetima uenje olakano zbog uspostavljanja meusobnog povjerenja, dijeljenihkomunikacijskih obrazaca i motivirajuih i ravnopravnih odnosa, kao i da takvo uenjedoprinosi razvoju kompetencija svih uenika, a ne samo onih kojima se pomae. Naime,verbaliziranje nauenog te samo-objanjavanje i reflektiranje o vlastitim procesima uenjadoprinosi konsolidiranju steenog znanja i razvijanju metakognitivnog znanja, a jaa i socijalnekompetencije pomagaa.

Jedan bi se dio problema mogao rijeiti redefiniranjem metoda uenja i pouavanja u redovitoj nastavigdje bi bilo vie suradnikog timskog rada...Timski rad doprinosi matematikoj kompetenciji svihuenika. I onaj koji pouava se artikulira i usmeno komunicira matematiku...i to nije njemu gubitak

vremena jer samim time on stjee bolju matematiku kompetenciju, to mu je dodatak, on je nagraen, ak tome jo radi neto korisno, pomae...Ja to vidim kao jako dobro...(Akademska zajednica)

Sasvim sigurno ima smisla da uenici pomau uenicima. Prvo, tu se ue i kompetencije, one suradnikekoje e im trebati i kasnije u ivotu...(Akademska zajednica)

Moda to ne bi metodiki bilo najbolje napravljeno, moda ne bi bilo najvie koristi, moda ne bi biloono to bi sada svi eljeli, ali bi moda stvorilo jednu sasvim drugaiju generaciju koja je u stanju jednedruge pomagati a ne jedna drugoj konkurirati, koja bi moda dugorono u drutvu razvila odnose ukojima bi jedni drugima bili spremni pomagati a ne jedni drugima podmetati, u kojim bi se onda stvorioodnos da zapravo zajedno inimo neto bolje... (Upravljanje sustavom)

Prihvaanju predloene mjere od strane razliitih obrazovnih dionika svakako doprinosi i

injenica to je ova mjera financijski nezahtjevna i relativno ju je lako uspostaviti u sustavu,ukoliko se nastavnike dodatno obrazuje za poticanje suradnikog uenja meu uenicima.Odreeni otpori uvoenju sustava vrnjake pomoi i uspostavi suradnikog uenja mogu seoekivati jedino od strane dijela roditelja koji ne ele da njihova djeca troe vrijeme uzalud,kao i od dijela uenika koji nisu skloni priznati svoje probleme pred drugim uenicima iprihvatiti pomodrugih. Uspostavljanjem atmosfere podrke i suradnje u razredima i ovi otporimogu se ukloniti.

Dopunska nastava u osnovnim i srednjim kolama

Prepoznavanje potrebe osiguravanja dopunske nastave u osnovnokolskom i srednjokolskom

obrazovanju nije novost. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN, 87/08)odreuje da je za uenike kojima je potrebna pomou uenju kola duna organiziratidopunsku nastavu, kao i da se dopunska nastava organizira na odreeno vrijeme kad je takavoblik pomoi uenicima potreban. Slijedom navedene obveze kola, Pravilnik o obvezamauitelja i strunih suradnika u osnovnoj koli (NN, 51/99) i Pravilnik o normi rada nastavnika usrednjokolskoj ustanovi (NN, 112/09) odreuje odravanje dopunske nastave unutar ukupnetjedne obveze nastavnika na poslovima neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Dravnipedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja (MZOS, 2006.), nadalje,definira dopunsku nastavu kao individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do osamuenika, a zadaje i obvezu organiziranja dopunske nastave u skupinama do najvie petuenika za sve uenike s tekoama koji se koluju po redovitom ili individualiziranomnastavnom programu.

Iskustva nastavnika, ravnatelja, roditelja i djece, meutim, pokazuju da kolska dopunskanastava, ovako kako je sad postavljena i organizirana u sustavu, ne uspijeva zadovoljavajue


20/27

19

odgovoriti na potrebe obitelji i nametnuti se kao povoljnije rjeenje od drugih oblika dodatnepoduke kakvi su, na primjer, koritenje privatnih instrukcija i traenje pomoi od lanovaobitelji i prijatelja.

Nekoliko je kljunih razlikovnih elemenata izmeu kolske dopunske nastave i privatnihinstrukcija, koji kolsku dopunsku nastavu stavljaju u nepovoljan poloaj:

1. kolska dopunska nastava nije potpuno individualizirana i prilagoena sadrajimai metodama pouavanja specifinim potrebama svakog djeteta.

2. kolska dopunska nastava se odvija u vremenskim intervalima i tokama, koji nekorespondiraju uvijek i nuno potrebama uenika.

3. kolska dopunska nastava ponavlja obrasce pouavanja i uenja koji su sepokazali neuspjenima na redovitoj nastavi, posebice stoga to pouavanje provodiisti nastavnik.

4. kolska dopunska nastava izdvaja iz razredne skupine odreeni broj uenika sproblemima u usvajanju sadraja i vjetina iz podruja pojedinog predmeta, ini ihvidljivima i etiketira kao neuspjene.

5. kolska dopunska nastava uglavnom iskljuuje uenike koji nemaju izraenije ilitrajnije probleme u usvajanju odreenih sadraja i vjetina iz podruja pojedinihpredmeta.

Navedeni elementi sugeriraju potrebu znaajne rekonceptualizacije statusa i oblika dopunskenastave unutar osnovnokolskog i srednjokolskog sustava, ukoliko je u interesu tog (slubenog)sustava osigurati za svu djecu stjecanje temeljnih znanja i potrebnih kompetencija, te pomoirazvoju maksimalnih uenikih kapaciteta. Potrebno je zadrati pravni status dopunske nastavekao obveznog dijela neposrednog odgojno-obrazovnog rada nastavnika, ali uspostavitiznaajno fleksibilnije okvire njezine organizacije, u skladu sa specifinim potrebama kole ipojedine uenike populacije. Primjerice, postavljanje maksimuma od etiri sata tjedno

dopunske ili dodatne nastave po nastavniku u srednjokolskoj ustanovi previe je restriktivno ionemoguuje potrebnu individualizaciju rada u dopunskoj nastavi, kao i ukljuivanje svihzainteresiranih uenika. kolsku dopunsku nastavu mogue je otvoriti svim uenicima koji imajuprobleme u svladavanju odreenih nastavnih sadraja, ali i uiniti obveznom u sluaju uenikakoji iz predmeta imaju negativnu ocjenu, neovisno o tome radi li se o osnovnom ili srednjemobrazovanju. Individualizaciju dopunske nastave mogue je, pak, ostvariti ne samo radom umalim skupinama, vei koritenjem mogunosti suvremene informacijske i komunikacijsketehnologije za pouavanje i vrednovanje uenikih postignua. Za svakog uenika koji sudjelujeu dopunskoj nastavi potrebno je definirati individualni plan i program rada i uspostaviti procesuenja i pouavanja prilagoen uenikim posebnim kapacitetima, razini usvojenosti prethodnihznanja i vjetina, kao i individualnim preferencijama. Podjednako je vano uspostaviti proces

kontinuiranog praenja napredovanja u

enika kroz procese formativnog vrednovanja.

Odlino zamiljeno, to treba, ali se to ne moe provesti. To su odline elje, ali da razred ima petuenika, onda moe, ali ovako, u ovim uvjetima, ja mislim da nije mogue. Profesor nee prihvatititakvo optereenje, jer ne znam u kojem bi to vremenu on uspio sve koordinirati, to je gomilapapirologije sa strane, profesor bi i odradio taj dio prie fiziki, on bi napravio dodatnu nastavu, aliako on jo uz to mora voditi praenje uenika i njegovo napredovanje, pisati komentare, to je neto toe taj cijeli proces zakoiti. (Organizacija pripremnih teajeva)

S obzirom na normiranje rada na koje su svi osjetljivi, to je dodatak nastavniku na njegov rad ili ukrajnjoj liniji nova osoba koja bi to trebala raditi. E, tu je onda pitanje tko e to platiti (Akademskazajednica)

Ovako postavljena konceptualizacija dopunske nastave u osnovnokolskom i srednjokolskomobrazovanju nailazi na pozitivan odjek svih relevantnih obrazovnih dionika. Implementacijaovog potrebnog i korisnog rjeenja ograniena je, meutim, znaajnim financijskim i


21/27

20

kadrovskim optereenjima koja proizlaze iz poveanog angamana postojeih nastavnika i/ilipotrebe zapoljavanja dodatnih zaposlenika u neposrednom radu s uenicima. Nastavnicizaposleni u osnovnim i srednjim kolama ne mogu preuzimati nove nastavne obveze, ukolikoone ne predstavljaju plaen rad ili nisu dio nastavnike tjedne norme.

Angairanje studenata nastavnikih studija kao instruktora u kolamaU okviru ove mjere zamiljeno je ukljuivanje studenata nastavnikih studija u izvoenjudodatne poduke u kolama za uenike koji iskazuju potrebu ili imaju problema u svladavanjuodreenih nastavnih sadraja. Studenti bi u kolama radili kao instruktori u sklopu nastavneprakse koja je obvezni dio obrazovanja nastavnika, a njihov bi se rad honorirao ECTSbodovima ili na neki drugi nain.

Ova je mjera dobro prihvaena od strane razliitih obrazovnih dionika, a djelomino je vei uprimjeni na nekim nastavnikim studijima. Prepoznaje se da je angairanje studenata kaoinstruktora u kolama korisno i za uenike i za studente, te se pretpostavlja mogunostukljuivanja studenata u razliite kolske aktivnosti (dodatnu i dopunsku nastavu, individualan

rad s uenicima koji se obrazuju po prilagoenim ili individualiziranim programima i sl.).Pozitivno se vrednuje i injenica da je ova mjera financijski malo zahtjevna, ukoliko se rad nadodatnoj poduci uenika postavi kao fakultetska obveza za studente.

Ja bih to jako pozdravila i podrala, to je jako dobro, ne samo za uenike, to je upravo dobro za testudente, da dok studiraju, osjete to je kola, koje su tu tekoe i to je zapravo uenik i nastava. Timebi se pomoglo i ueniku i studentu, a ako bi se jo moglo i platiti studentima, onda super. (Ravnatelji)

Ja to moram gledati iz perspektive fizike jer nema puno studenata... To bi bilo super, ba bi bilo dobro- ja sam na primjer naeg biveg aka dodatno angairala da radi s ovim genijalcima to idu nanatjecanja... Dok je to ilo, ilo je, a poslije kad iz nekog razloga nije bilo vie mogue, onda nita odtoga. Dakle, to bi bilo dobro, samo ja mislim da to najvie ovisi o studentima i o tome gdje oni videsvoju perspektivu i da li se, neovisno o tome to su u profesorskim smjerovima, vide u nastavi, jer ja u

vam rei da od ovih mojih studenata samo kod jedno, dvoje studenata u generaciji se vidi da im je toelja(Nastavnici)

Negativni aspekti ove mjere veu se uz injenicu o ogranienom i relativno malom brojudostupnih studenata, to smanjuje doseg ove mjere za rjeavanje problema privatnihinstrukcija. Takoer je prisutna izrazita preoptereenost studenata drugim studentskimobvezama, koja ih moe odvratiti od kolskog angamana. Konano, uspjenost dodatnepoduke koju bi izvodili studenti instruktori ovisi o tome koliko su veusvojili profesionalnenastavnike kompetencije, ali i o stupnju njihove motiviranosti za obavljanje zadatka dodatnepoduke. Nuno je, barem u poetnoj fazi ukljuivanja studenata u rad, osigurati mentoriranje ipraenje od strane nastavnika zaposlenih u koli.

Povezivanje nastavnika instruktora i kola

Pod ovom mjerom podrazumijeva se angairanje umirovljenih i/ili nezaposlenih nastavnika naposlovima dodatne poduke unutar kola. Zamiljeno je da kola uspostavi suradnju snastavnicima instruktorima i osigura mogunost odvijanja dodatne poduke u koli sinstruktorom po izboru roditelja i uenika. Vezanost instruktora uz kolu daje im odreenilegitimitet i omoguuje odreenu razinu kontrole kvalificiranosti i kvalitete njihovog rada.

Prema prijedlogu ove mjere, dodatna poduka s nastavnicima instruktorima bi se odvijala usuradnji sa kolskim predmetnim nastavnicima. Za svakog uenika uspostavio bi se i dogovorioindividualni program rada i pristup pouavanju i vrednovanju napredovanja uenika. Radnastavnika instruktora bi subvencionirala drava, a mogua je i participacija roditelja u

trokovima izvedbe dodatne poduke.


22/27

21

Povezivanje instruktora i kola bi bilo bolje, jer uz sve sada ove pedofilije i sl., tko bi od nas poslaosvoje dijete nekome tko se reklamira kao akademik, ako ne zna kakav je. A ako je taj pod kontrolomkole, uz kolu, lake bi se to kontroliralo. S druge strane, opet je to politiki osjetljivo pitanje jer eiroke narodne mase ili udruge roditelja ili udruge potroaa kazati: koja je to kola koja prima pareza svoj program, a koja organizira sebi alternativne programe u svojoj zgradi i trai jo da ja toplatim ili da se plaa iz sredstava poreznih obveznika. (Akademska zajednica)

Iako se ova mjera prepoznaje kao jeftinija verzija sustava kolske dopunske nastave, ona nijenaila na pozitivan odjek kod veine obrazovnih dionika. Osnovni se prigovor sastoji u tomeda kola treba obavljati svoju funkciju, a ne organizirati paralelni sustav.Angairanje vanjskihnastavnika moe izazvati neodobravanje i otpor zaposlenih nastavnika, budui da ih stavlja unezavidnu dvojnu poziciju. Osim toga, prijedlog je okarakteriziran kao nerealan inefunkcionalan s obzirom na premalen broj dostupnih umirovljenih i/ili nezaposlenih nastavnikamatematike i prirodoslovnih predmeta. Konano, postavlja se pitanje mogunosti javnogfinanciranja ovakve dodatne poduke.

REGULACIJA I KONTROLA PRIVATNIH INSTRUKCIJA IZVAN SLUBENOG OBRAZOVNOG

SUSTAVA

Pravno utemeljenje i regulacija privatnih instrukcija

Pravno utemeljenje privatnih instrukcija temeljna je mjera regulacije i kontrole ove pojave zasvaki obrazovni sustav. Umjesto ignoriranja injenice o velikom broju uenika koji instrukcijekoriste i znaajnom broju nastavnika koji instrukcije daju, resorno Ministarstvo, dravneagencije i nastavniki sindikati trebaju priznati ovu pojavu, zauzeti odreeni stav te uvestipojam privatnih instrukcija u slubene dokumente, preporuke i pravilnike. Posebno se vanimini definiranje svih neetikih postupanja vezanih uz privatne instrukcije, odnosno uvoenjezabrane davanja plaenih privatnih instrukcija vlastitim uenicima, unatonalazu istraivanja

koji kae da u Hrvatskoj iznimno mali broj nastavnika provodi ovu krajnje neetinu praksu.Formalnim priznavanjem pojave privatnih instrukcija i prijetnji koje proizlaze iz nekih njezinihoblika, alje se jasna poruka o zauzimanju najviih etikih standarda i potpunogprofesionalizma u nastavnikom zanimanju.

Za sada ne postoji eksplicitna zabrana davanja privatnih instrukcija svojim uenicima, ali to je nepisanopravilo. Svako pazi da to ne radi. Ipak, ja mislim da je ovjek onakav kakav je pokvarljiva roba , pamislim da bi zabrana trebala biti eksplicitna... (Organizacija pripremnih teajeva)

Razliiti obrazovni dionici pravno utemeljenje privatnih instrukcija smatraju potrebnim upravo usferi definiranja obveza i prava nastavnika zaposlenih u kolskom sustavu te podravajuuvoenje zabrane uzimanja naknade za dodatnu poduku od vlastitih uenika (u bilo kojem

obliku), kao i zabrane meusobnog preporuivanja nastavnika - instruktora. Ipak, opravdanose postavlja pitanje kako u praksi provoditi i kontrolirati te zabrane.

Registracija i akreditacija tvrtki koje pruaju usluge dodatne poduke

Istraivanje pojave privatnih instrukcija u Hrvatskoj pokazuje da se gotovo sve privatneinstrukcije odvijaju u sivoj zoni, dok organizirani oblici privatnih instrukcija, koji su najeepripremni teajevi za dravnu maturi i prijemne ispite, iako izvan sive ekonomije, nisu pravnoregulirani kao obrazovna djelatnost.

Za praenje i reguliranje pojave privatnih instrukcija u hrvatskom obrazovnom kontekstu stogaje nuno razviti sustav registracije i akreditacije tvrtki ili ustanova koje pruaju usluge dodatne

poduke.


23/27

22

Razvijanje tog sustava podrazumijeva sljedee korake:

o izradu pravnog okvira registracije tvrtki kao obrazovnih pravnih subjekatao registraciju i akreditaciju tvrtki koje na tritu nude usluge dodatne poduke

(individualne satove, grupne satove, pripremne teajeve itd.) preko Ministarstvaznanosti, obrazovanja i porta

o akreditaciju obrazovnih programa dodatne poduke koju tvrtke nude na trituo uspostavljanje sustava kontrole kvalitete

- kontrola standarda izvoenja djelatnosti (osiguravanje minimalnih uvjeta za rad,odreivanje broja polaznika i sl.)

- kontrola kvalificiranosti nastavnikog osoblja

- regulacija statusa nastavnikog osoblja vezano uz njihov mogui angaman uslubenom obrazovnom sustavu i tijelima poput strunih radnih skupina za izradu ispitnihkataloga i ispitnih zadataka pri Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanjeobrazovanja.

Veina obrazovnih dionika podrava odreenu, relativno nisku, razinu dravne kontrole i

regulacije djelovanja tvrtki koje pruaju usluge dodatne poduke. Smatraju pozitivnom idejuregistriranja takvih tvrtki kao obrazovnih pravnih subjekata i pretpostavljaju potrebudefiniranja odreenih uvjeta za dobivanje osnovne dopusnice za rad, posebno u sferiregulacije statusa nastavnika instruktora. Doputaju i mogunost da registrirane i akreditiranene budu samo tvrtke, vei pojedinci, koji bi onda nosili naslov licenciranih nastavnika instruktora. Glavnim pozitivnim posljedicama ove mjere smatraju se izlazak iz sive zone ijaanje ugleda registriranih akreditiranih instruktora i tvrtki zbog osiguranja odreenihstandarda kvalitete.

Sustav je takav da ni na koji nain ne prua podrku profesorima, silnom administracijom ipapirologijom unitava se ono to bi trebalo biti, a to je obrazovanje. Znai, pomisao da oni na bilokoji nain uu u nau djelatnost i da na ikakav nain meni odreuju bilo to, ja se od toga grozim jer

mislim da e napraviti isto ono to su napravili od kolstva....Moemo se razgovarati oko toga da trebaimati nekakvu licencu, ali ni na koji nain ne elim da oni imaju pravo utjecati na nas kao to imajupravo utjecati na ostale kole, ili na veleuilita, uilita i sl. Mislim da treba za nas postojati velikasloboda i u tome to mi nudimo i u nainu na koji mi to radimo. Trite samo sebe na neki nainizregulira i na povrinu izbacuje one koji su dobri i kojima e trite vjerovati i gdje e klinci ii, od onihkoji su loiji i te e gurnuti u stranu. Treba nas pustiti, dati nam slobodu, oni koji rade loe, propast ea oni koji rade dobro napredovat e jo vie, i to je to...(Organizacija pripremnih teajeva)

Mislim da je apsolutno jedan od minimuma koji se moe postii da se odredi da netko ne moe dratiinstrukcije djeci...Prvo bi trebalo zatititi djecu od tih raznih moguih negativnih pojava koje se mogujaviti u takvim institucijama. One apsolutno moraju biti kontrolirane i biti certificirane. Tko e ihcertificirati, kako e ih certificirati, to je jedna od dugoronih zadaa, mi nemamo certifikaciju niprivatnih kola koje su javne ustanove. (Upravljanje sustavom)

Pa, mora se to urediti, iako je, naravno, to teko kontrolirati. Meutim, kad bi roditelji bili upoznati dapostoje mjesta gdje su licencirani instruktori i da oni na vlastiti rizik uzimaju nekoga tko nije licenciranjer su proitali tamo neki oglas u novinama, bili bi svjesniji da ne bi mogli oekivati da e biti nekirezultat. Pa moda i kroz to osvjetavanje roditelja i kroz tu transparentnost, da su tamo licencirani,povezani instruktori, da imaju programe, moglo bi se onda dugorono neto i postii. (Ravnatelji)

Meutim, znaajan dio obrazovnih dionika, posebice onih koji predstavljaju tvrtke koje pruajuusluge dodatne poduke, kao i individualne nastavnike instruktore, dre da bi uvoenjesustava registracije i akreditacije moglo pridonijeti poveanju administrativnih zadaa ibirokratskih procedura, koje ne bi vodile i veoj kvaliteti usluga. Tvrtke i pojedinci naglaavajuda je vei u sadanjem sustavu registriranje uilita skupo i mukotrpno, a dodatni zahtjevi bisustav dalje oteali. Takoer, oni smatraju da nisu nuni dodatni sustavi kontrole kvalitete,budui da, zbog prirode usluge koja se nudi, trite samo po sebi dobro regulira kvalitetu tedjelatnosti.


24/27

23

Osiguravanje financijske potpore odreenim socijalnim kategorijama uenika zasudjelovanje u programima dodatne poduke

Istraivanja karakteristika korisnika privatnih instrukcija ukazuju na privatne instrukcije kao namehanizam koji, ne samo da odrava, vei poveava socijalnu nejednakost u obrazovanju.Stoga se pri predlaganju mjera za reguliranje pojave privatnih instrukcija vodilo rauna o

potrebi kontroliranja negativnih uinaka privatnih instrukcija na pitanja socijalne pravde inejednakih obrazovnih mogunosti uenika koji dolaze iz deprivilegiranih socijalnih okruenja.

Dvije su predloene mjere, koje se usmjeravaju na osiguravanje jednakih mogunosti uenika,posebice u pripremi za vanjske ispite (dravnu maturu):

o osiguravanje besplatne dodatne poduke za odreene socijalne kategorije uenika i

o osiguravanje poreznih olakica za koritenje usluga dodatne poduke.

Iako su ove mjere naelno podrane od razliitih obrazovnih dionika kao mjere koje pokazujusocijalnu osjetljivost obrazovnog sustava, one se doivljuju manje vanima od drugih. Oito jeda obrazovni dionici ne doivljuju pitanje jednakih obrazovnih mogunosti temeljnimproblemom vezanim uz pojavu privatnih instrukcija, usprkos razumijevanju postojanja znaajnihrazlika meu pojedinim socijalnim kategorijama korisnika u dostupnosti obrazovanja i kvalitetiobrazovnih iskustava.

Javljaju se, takoer, i poneki negativni glasovi usmjereni protiv ovih mjera. Smatra se da sejavna sredstva trebaju troiti na popravljanje javnog obrazovanja i osiguravanje mogunostitretiranja problema nejednakih obrazovnih mogunosti unutar samog obrazovnog sustava,umjesto na usmjeravanje sredstava za usluge dodatne poduke i podupiranje odreenihskupina uenika u njihovom koritenju.

To nije loe kao ideja, ali tu isto treba biti oprezan da se ne pretvori u ja ne u raditi jer imammogunost za dodatno. Moda to treba biti jednokratno, ukoliko nema pozitivnih pomaka... Trebapratiti ima li pomaka... Sigurno je jako vano da svi imaju jednake poetne pozicije, ali kod onih koji se

ne trude, kod njih u jednom trenu treba prestati, a ne to tako kontinuirano vui iz godine u godinu.(Ravnatelji)

Ja mislim da je grozno ovo sa gradskim besplatnim pripremnim teajevima i da je to sramota, jer je topriznanje slabosti sustava. Privatnik to moe napraviti - ako je dobro uoio problem, onda je zaradio,ali ako sustav to priznaje, to nije dobro. Ja u vam iskreno rei: ja mislim da naim klincima, velikomdijelu njih, instrukcije nisu potrebne... oprostite, ja plaam porez i prirez i ne dam lipu za lijeno dijete.(Organizacija pripremnih teajeva)

Ja to ne bih radila - tko hoe uiti, neka izvoli grijati stolicu... da vi njima jo dodatno dajete novac daoni mogu platit tamo instrukcije, to ne. (Ravnatelji)

Osim toga, prije odreivanja financijske potpore odreenim socijalnim kategorijama uenika

za sudjelovanje uenika u programima dodatne poduke potrebno je prvo urediti cijelo triteprivatnih instrukcija, odnosno implementirati sve ostale predviene mjere za reguliranje ikontroliranje organiziranih oblika privatnih instrukcija.

Poticanje osnivanja centara za dodatnu poduku (privatne instrukcije)

Osim registracije i akreditacije tvrtki i obrazovnih programa dodatne poduke koju oni nude teuspostavljanja sustava kontrole kvalitete, u okviru ove mjere predvia se osiguravanjedravnih poticaja za osnivanje i rad centara za dodatnu poduku.

Iako pojedini obrazovni dionici prepoznaju da bi ovakvo rjeenje moglo biti korisno u sluajupotpore osnivanja i rada centara za podrku uenicima s posebnim obrazovnim potrebama,

kao i da bi bilo korisno jer bi moglo osigurati financijsku isplativost davanja uslugeindividualne poduke u legalnim okvirima, obrazovni dionici potpuno odbacuju ovaj prijedlog.


25/27

24

Neprihvatljivost tog prijedloga vee se prvenstveno uz stajalite o dravi koja treba osiguratikvalitetu kolskog sustava, a ne graditi paralelni sustav koji preuzima funkciju primarnogsustava.

Osim toga, iako se u sadanjem ekonomskom trenutku smatra nerealnim oekivati znaajnijadravna ulaganja u neformalno obrazovanje, poticanje centara za dodatnu poduku znailo bi

i priznanje drave o nefunkcionalnosti javnog obrazovanja.

Ako potie instrukcije, drava bi time priznala da sustav ne valja, a istovremeno ne bi potaknula da seproblem rijei u koli. Dakle, nama su potrebna financijska sredstva za ovu dodatnu i dopunsku nastavu,gdje se jedan dio problema moe rijeiti a moda i vei dio. Onda mislim da drava, ako imafinancijska sredstva, da ih treba upotrijebiti u programe u koli. Ja jesam da se to regulira, ali nisamsigurna da treba poticati da tu sada niu ti centri, jer i ovako bez poticaja drave niu. Onda se sveusmjerava izvan kola i onda emu slui kola? Treba prvenstveno gledati taj na kurikulum, donijeti toprije kvalitetan kurikulum i neku autonomiju da mi kole tih 20-30% moemo ocijeniti sami gdjemoemo i gdje trebamo. Pa onda neka se to sve skupa prati i vrednuje. Ukoliko to ne daje rezultate,onda moda ovo ili neko drugo rjeenje. Ali prvo treba uloiti u sam sustav. (Ravnatelji)

Ja mislim da ako bi drava potaknula osnivanje takvih centara, da bi ona time priznala da joj ovaj

redovni obrazovni sustav ne valja. Jer to znai - idemo uz jednu kolu napraviti jo jednu(Ravnatelji)

ZAKLJUNA RAZMATRANJA

Trei istraivaki ciklus o privatnim instrukcijama potvrdio je rairenost pojave uobrazovanju Republike Hrvatske ukazujui na elemente formalnog sustava koji posebicedoprinose obiljejima pojave. Navedeni elementi predstavljaju kronine nedostatkehrvatskog obrazovanja koji se desetljeima ne mogu ili ne ele otkloniti, usprkos injenicida su bili ili jo uvijek jesu arina toka razliitih pokuaja reformskih procesa uobrazovanju. Odraz navedenih nedostataka na pojavi privatnih instrukcija je jasan jerpojedinano i zajedno oni izravno utjeu na potrebu i odluku uenika i roditelja da seobrate uslugama paralelnog obrazovnog sustava.

Ishod istraivanja su i mjere regulacije pojave privatnih instrukcija u obrazovanju RepublikeHrvatske. Predloeni niz razliitih mjera moe posluiti kao osnova za ciljano i sustavnodjelovanje na negativne uinke pojave privatnih instrukcija.

Istraivanja u nekim obrazovnim kontekstima i drutvima karakterizira zatvorenostobrazovnih dionika za razgovor o pojavi privatnih instrukcija. Za razliku od tih drutava, uHrvatskoj su svi sudionici istraivanja vrlo otvoreno govorili o vlastitim iskustvima istavovima vezanima uz pojavu. Osim navedene otvorenosti, potrebno je istaknuti daanalize razgovora sa svim sudionicima, bez obzira na njihovu pripadnost ili ulogu, ukazuju

na znaajne slinosti u stavovima i vrijednostima o privatnim instrukcijama i mogunostimanjihove regulacije. Suprotno od uobiajenih i javnih istupanja, razliite politike stranke,sindikati i upravljake strukture sustava obrazovanja izrazito su podudarni u svojimgleditima i promiljanjima hrvatskog obrazovanja i drutva.

Upravo otvorenost i mogunost zauzimanja zajednikih perspektiva moe biti zalog za novinain razmiljanja i razgovora, ne samo o pojavi privatnih instrukcija, vei osveobuhvatnom poboljanju kvalitete odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj.


26/27

25

LITERATURA:

Baker, D.P. i LeTendre, G.K. (2005). National Differences, Global Similarities: World Cultureand the Future of Schooling. Stanford University Press.

Baranovi, B. (2006). Nastavni programi iz perspektive nastavnika i uitelja. u Baranovic, B.(ur.) Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj: razliite perspektive, Institut zadrutvena istraivanja, Zagreb, Hrvatska, 107-179

Bray, M. (1999). The shadow education system: private tutoring and its implications for planners.UNESCO: International Institute for Educational Planning, Paris.

Joki, B. (ur.) (2007). Kljune kompetencije uiti kako uiti i poduzetnitvo u osnovnom kolstvuRepublike Hrvatske. European Training Foundation, Torino, Italija

Marui, I. (2006). Nastavni programi iz perspektive u

enika. u Baranovic, B. (ur.) Nacionalnikurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj: razliite perspektive, Zagreb, Hrvatska, 181-

217


27/27

U projektu su sudjelovali:

RoditeljiNastavniciDavatelji usluga privatnih instrukcija

i predstavnici sljedeih institucija:

Agencija za odgoj i obrazovanje

Agencija za znanost i visoko obrazovanje

Bruco d.o.o.

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port Zagreb

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)

Ministarstvo znanosti obrazovanja i porta

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Nacionalno vijee uenika Republike Hrvatske

Prirodoslovno matematiki fakultet, Matematiki odsjek

Sindikat hrvatskih uitelja

Sindikat zaposlenika u hrvatskom kolstvu Pr

privatne instrukcije 2011 ristic dedic jokic

Documents