privatno pravni ugovor kao osnov za pomorsku …€¦ · pravnu okolnost kao što je »hipoteka«...

ĐORĐE IVKOVIĆ

PRIVATNO PRAVNI UGOVOR

KAO OSNOV

ZA POMORSKU TRAŽBINU I PRIVILEGIJ

I ODNOSI U STEČAJU I LEASINGU

Eseji

Piran 2011

i

PREDGOVOR

U Priručniku »Pomorski privilegiji na brodu«, 2007,

nastojao sam dati općenitiji prikaz pravne situacije u

pogledu privilegija, međutim čini se, da iako sam spomenuo i

situacije u slučaju privatno pravnih ugovora1 i

stečaja2, ove dvije pravne situacije, zahtjevaju dodatna

razmišljanja i podatke.

Činjenica je međutim da se pojavljuju velike razlike u

judikaturi i doktrini, tako da se čini da je skoro nemoguće,

sortirati ih u grupe koje imaju jednaka ili barem, dosta

slična stajališta.

Jedna od poteškoća je i vrlo često ispreplitanje

pojmova i naziva, izraza »maritime lien« i »maritime claim«

a značenja tih izraza ne poklapaju se uvijek međusobno u

različitim pravnim sistemima odnosno u doktrini i

judikaturi. Uz to kada se i daju objašnjenja za »maritime

lien« i »maritime claim« nisu uvijek jednako razvrstani. U

Pomorskom zakoniku privilegiji su razvrstani u čl. 241., a

pomorske tražbine u čl. 953.3

Slična je i situacija sa objašnjenjima naziva tipova

ugovora: voyage charter, time-charter, bare-boat charter,

liner voyage itd. te nizom novih varijanti (“slot charter«

itd..), a pogotovo odnosa ugovornih stranaka (ownera i

charterera) u pogledu odgovornosti i prava.

Konačno činjenica je da se Konvencije o privilegijima

i Konvencije o zaustavljanju brodova, te o međunarodnom

privatnom pravu razlikuju i međusobno i jedna prema drugoj,

tako da nije dovoljno da postoje poteškoće za te razlike,

1 Str. 95. 104-Ugovorni privilegij,2 Str. 138., 1653 Zanimljivo je da je u cit. čl. 953.st.(2), na pr. navedeno i :......«hipoteci slična sredstva osiguranja.«.Sudac će dakle, morati utvrđivati pojam »sličnosti« za jednu tako važnu pravnu okolnost kao što je »hipoteka« (??);mortgage??). Možda bi sudac mogao utvrđivati sličnost i za »ugovorni privlegij«? Ili »ugovornu pomorsku tražbinu« ?

ii

nego se isprepleću i zakoni pojedinih zemalja o primjeni

konvencija i zakona, te i stroge odredbe na pr. za članice

Evropske unije.4 Osim toga velika je šarolikost za pojedine

konvencije u pogledu članstva, rezervi datih od stranaka, da

se o primjeni i tumačenj ne govori.!

Daleko sam od pomisli da bi se sve to moglo ovdje u

ovom radu razjasniti, razčistiti, uskladiti ali možda se

može donekle ukazati i možda skupiti barem djelomično

judikaturu i doktrinu a pokušati natuknuti neke sugestije.

Pišući ovaj rad koristio sam i dosta elemenata,

tekstova i priloga iz nekih mojih prethodnih radova. Obzirom

da je sadržano nekoliko tema, koje su i međusobno različite

ali i donekle povezane, radi praktičnosti, nekinavodi i

mišljenja su ponavljani.

Nadam se da će ovaj rad imati barem neku upotrebnu

vrijednost, a ako ne, onda barem u obliku eseja, kao pobuda

za razmišljanje.

Đorđe Ivković

4 Rimska konvencija 1980., a svakako i Konvencija Ujedinjenih Naroda o uvjetima za upis brodova.,1986.

Ivković,P.P.U.P.T.P.S.L.-2011 1

UVODMoto

“Glede jednog te istog broda privilegirani i hipotekarni vjerovnici mogu biti različitih državljanstava, dok hipoteke i privilegiji mogu nastati u posve različitim zemljama, te, u slučaju privilegija, i na otvorenom moru. Prije, ili nakon, zasnivanja nekolicine privilegija sam brod može promijeniti državnu pripadnost; slično tome, hipoteka može biti upisana i prije i nakon što je brod promijenio državnu pripadnost. Konačno, često se događa da se brod zaustavi i proda na području države koja ni s jednim odgore spomenutih elemenata nije ni u kakvoj svezi...“.1

Asser

Izvjestilac Asser se nije ovdje osvrnuo na»pomorske tražbine«, nego samo na hipoteke iprivilegije, ali notorna je činjenica da postoje imnogobrojne pomorske tražbine koje su određene upojedinim konvencijama a i još više u zakonimamnogobrojnih država a notorno je također da dosta čestošto je u nekoj državi tražbina u drugoj je privilegij iobratno. Kao da ovo nije dosta treba istaknuti damaterijal kojim se pokušava ovdje obraditi obuhvaća imeđunarodne konvencije i to naročito one oPrivilegijima iz 1926, 1967 i 1993, te o zaustavljanju brodova iz 1952 i 1999.2

Iako je možda presmjelo reći, ali čini se da obzirom na sve probleme i poteškoće koje nastaju u gore opisanim varijacijama i u pojedinoj zemlji nije sasvim jasno niti sigurano da se zna kako će se takav jedan komplicirani slučaj riješiti na sudu. Na ovom mjestu možda je korisno navesti da i u doktrini i judikaturi, a i zbog izraza korištenih u konvencijama, zakonima i drugdje dolazi do nejasnosti jer se miješaju pojmovi»privilegij«, »pomorska tražbina«, hipoteka, mortgage,»maritime claim«, »maritime lien«, »silentlien«,«secrete, hidden »claim«, indelible »claim«,»preferred maritime law liens«, itd.

U SAD. postoje još neki pojmovi kao:

“SPECIAL LEGISLATIVE RIGHTS” to su, u glavnom, neke tražbine (lučke takse, plačanje veza, vađenje olupina, zagađenje i sl.) koje nisu svrstane u privilegije nego u nekim drugim propisima, a izričito su spomenuti u konvenciji 1926, 1967, 1993. 3;»

1 V. Asser J., Preliminary Report and Questionnaire, CMI, XXVII York, 1965, Report and Amendments, Delegates, Minutes, Draft Convention, 1965, str. 75-86.cit. Citirano prema Stanković. Međunarodna konvencija o privilegijima i hipotekama iz 1993., UPP v.37.,(1-4.)83-133,(1995).2 Vidi: Ivković, Pomorski privilegiji na brodu,2007.3 Vidi Konvecija 1993, čl.4.st.1.toč.(d).

Uvod


STATUTORY MARITIME LIENS« kada su specificirani u zakonu i/il konvenciji;

»POSESSORY LIENS« koji manje više odgovaraju pridržaju (retenciji);

U širi naziv “maritime liens, uvrštavaju se još i mortages, koje se katkada razlikuju na A).registrirane (preferred«) i B). ne-registrirane.

U našoj doktrini koriste se još i nazivi:

a).obvezni ili prethipotekarni privilegiji, i

b).permisivni ili post-hipotekarni privilegiji.4

Kada se sve to još poveže sa postupkom »in rem«, sistemom presedana i pravima koja imaju pojedine kategorije ugovornih stranaka u klasičnom »charter party«, a pogotovo sa najnovijim neslužbenim tipovima charter party-a, koje je donijela praksa, situacijapostaje vrlo često »zamagljenom«.5

U nizu tih poteškoća, pojavljuje se još jedan problem o kojem je malo pisano, t.j. problem postojanje mogućnosti odnosno prava na sklapanje privatnopravnih ugovora o stvaranju, najprije »pomorskih tražbina«, a onda eventualno čak i stvaranju »privilegija«.

I doktrina a i judikatura razilaze se jednaprema drugoj ali i međusobno.

Radi se dakle o mogućnost sklapanjaprivatno pravnog ugovora kojim na pr. osoba koja

raspolaže sa brodom sklapa ugovor satrećom zainteresiranom strankom, kojim ugovorom pristaje daza određene slučajeve opisane u

ugovoru, dozvoljava trećoj osobi da se takav slučajsmatra pomorskomtražbinom (maritime claim) ili,

eventualno privilegijem (maritime lien) na točno određenom brodu ili čak više brodova i za točno određene ili za različite događaje.Postoje pravni sistemi koji to dozvoljavaju, postoje i sudske odluke o tome, a doktrina izbnosi razna mišljenja.

Sklapanje ugovora o priznavanju tj. stvaranju pomorske tražbine na neki je način lakše prihvatiti kao moguće i dozvoljeno, nego što je za privilegije, o čemu, dalje, u Dio privilegij.

Činjenica je da su privremene mjere koje se aziraju na pomorskim tražbinama, a koje su u nekim slučajevima pupčanom vrpcom povezane sa privilegijima,

4 Detaljno : Stanković, G.,Međunarodna konvencija o pomorskim privilegijima.....1993, , UPP v.37., (1.-4.) 83-133. str. 101 i sl.5 Marin, J.-PRIVILEGIJI NA BRODU – SIGURNOST I NEIZVJESNOST U ISTO VRIJEME;Liber amicorum Nikola Gavella, građansko pravo u razvoju, Pravni fakultet u Zagrebu, 2008,

Uvod


isto tako naišle na poteškoće u pogledu Konvencije 1952 o privremenim mjerama, koja je doduše skupila impresivan broj članica, ali se je pokazala dosta lošom, pa je donesena Konvencija 1999, koja ali nije naišla, na široko prihvačanje, pogotovo iz razloga što niti konvencije o privilegijima 1926, 1967, 1993 nisu na široko zaživjele Tako dolazi do kompliciranih situacija, kada se mora utvrđivati primjena prava dakle, konvencije i eventualno prava pojedinih država.Ne upuštajući se, ovdje, u uspoređivanje i analizu, potrebno je ali, naglasiti da taj odnos stvara poteškoće i nedoumice, a u teoriji i praksi i katkada neosnovane odluke-zaključke. Uz navedenih 5. konvencija, umiješavaju se vrlo često,zapravo skoro uvijek i zakoni, judikatura, eventualno presedanijedne, dvije ili čak i više država.6

Ove poteškoće javljaju se i kod zaustavljanja broda 7, i u toku sudskog postupka opravdanja privremene mjere a i kod raspodjele kupovnine, ako dođe do prodaje broda, a ako ne, onda, vrlo lako i često, kod podjele jamčevine, bankovne garancije, garancijeP&I, i slično ili sudske prodaje. . Događa se naime, ili bi se moglo dogoditi, da kod podjele kupovnine nakon sudske prodaje broda, utužena tražbina nema više status privilegija i gubi dakle prvi rang po odredbama čl. 912. To se može dogoditi ako u postupku privremene mjere i/ili opravdanja privremene mjere nije utvrđeno da je tražbina privilegij a silom odredbe čl. 246 i sl. privilegij je »prestao« u postupku nakon sudskeprodaje odnosno 8 prije podjele kupovnine.9

Tako na pr. samo za ilustraciju, izričitom odredbom čl. 241.st.1. toč. 5. - gubitak ili oštećenje tereta, kontejnera i putničke prtljage naglašeno je da NIJE PRIVILEGIJ 10. Prema tome, te štete, nemaju prvenstvo u gore spomenutim slučajevima kao što je tokod primjene čl. 912.st.1. gdje drugi privilegiji iz čl. 241. st.1. imaju prvenstvo. Postoje još neke pomorske tražbine iz čl. 953. koje omogućavaju zaustavljanje broda, ali nisu ujedno i privilegij a za te tražbine iz čl. 953,nema odredbi o prvenstvenom redu.. Općenito govoreći, privilegiji i pomorske tražbine imaju mnogo zajedničkih karakteristika ali ipak i razlika i nisu uvijek isto, iako to i mogu biti.

Zajedničko je svakako to da je za postojanje i pomorske tražbine i privilegija osnovno da postoji tražbina. Međutim nije svaka pomorska tažbina ujedno i

6 I tražbine i privilegiji mogu se mnogo razlikovai iz jedne države i druge, a privilegij može nastajati i u više država.7 Te radi islustracije postoje i sistemi gdje se za oslobađanje broda mora podnijeti zahtjev za priznanje vlasništva na brodu, a ne samo protivljenje, prigovor ili nešto slučno. „After the vessel is arrested, its owner must file a claim of ownership. To secure release of the vessel, the vessel owner postssecurity in an acceptable form. It can be either a bond, cash, or letter of guarantee in an amount set by the court which is usually the amount of the lien plus interest and costs. If the vessel owner does not file a claim to the vessel, the vessel will be sold to satisfy the liens. „8 Čl.966. upućuje na odnose iz „pomorske plovidbe".9 Vidi čl. 220.st.2. kada privilegij može prestati i brže.10 Vidi međutim čl. 953.st.1.toč.4).

Uvod


pomorska tražbina niti pomorska tražbina ujedno i privilegij. Ima i drugih razlika. Tako na pr. privilegij »prestaje« obično u roku od 1. godine a u slučaju pomorskih tražbina nastaje zastara, koja može ovisiti o nizu elemenata, kao na pr. gdje je nastala, koje se pravo na nju primjenjuje, što praktički znači da pomorska tražbina može ovisiti o mjestu gdje je tražbina nastala, dakle ne mora biti po pravu države zastave broda, već neovisno od zastave broda, dok je privilegij uvijek određen, na neki način, zastavom broda direktno ili indirektno t.j. prema odredbama u čl. 966-969. Skoro uvijek zastara za pomorske tražbine je duža od 1. godine. Osim toga to znači da za pomorske tražbine ili uopće tražbine ne vrijede odredbe iz Dijela X, (čl. 966. – 988) Pomorskog Zakonika, jer Pomorski Zakonik upućuje na primjenu mjerodavnog prava, samo za odnose iz pomorske plovidbe (čl.966 u vezi sa čl. 969.) koji specificira slučajeve primjene, ali nespominje tražbine.11 Protekom određenog vremenskograzdoblja prestaje svojstvo privilegija, ali tražbinakao takova ostaje (čl. 249).

Pojednostavljeno rečeno odredbe članka 953. pokrivaju odredbe koje se sadržane u Međunarodnim konvencijama o zaustavljanju 1952 i 1999, a odredbe čl.241, u Međunarodnim konvencijama 1926,1967,1993.12

Odredbe Pomorskog zakonika u čl. 953. služe kao osnov za privremeno zaustavljanje broda ali odredbom čl. 953.st.2., i privilegiji su osnov za privremenu mjeru zaustavljanja. Osim toga većina zemalja koje imaju luke i/ili pomorsku flotu, imaju svoje unutrašnje zakone.13Konačno priličan broj zemalja direktno iliindirektno koriste presedane.

Notorno je da sve što je upravo spomenuto nije međusobno usklađeno, dapače postoji niz protu- riječnosti.

Treba još naglasiti da se kupoprodajni ugovor broda ne smatra pomorskim ugovorom, dakle u slučaju spora niti pomorskim sporom, a takođe se tako ne smatra i nabava materijala za originalnu gradnju, radna snaga za gradnju, popravke i slično.14 Ako se radi otražbinama u navedenim pravnim situacijama, vrlo je teško unaprijed, navesti o kojim bi se pomorskim tražbinama i/ili privilegijima moglo raditi, pa će moći

11 Nije uvijek, tj. niti u svim državama, pojam »odnosi iz pomorske plovidbe« jednak.12 Ivković, Pomorski privilegiji na brodu, Piran 2007.13 Tako na pr., u jednom članku je navedeno :“ Maritime liens are ancient encumbrances on vessels under Admiralty Law .......Therefore a creditor can have a vessel arrested by he police without any proof that the debt exist „in rem action“, in which the vessel or its cargo is seized without any proof. The creditora does not have to rpove counterclaim in a court. Thus notice of Lien canbe sent to an allegeddebtor without any proof or any filing.(h t tp : / / w w w . c o m m o n la w v e nu e . n e t /MS L . h t m ) - M A R I T I M E SECRET LAW.14 In re Bav State Yacht Sales, 117 B.R. 16 (Bankr. D. Ma. 1990). To bi moglo značii da u slučaju kupoprodajnog valjanog ugovora u slučaju neisporuke broda, ta činjenica, jer nijenavedena niti u čl. 953 niti u čl. 241. ( u slučaju primjene Pomorskog zakonika) ne bi mogla poslužiti za pim,enuPomorskog zakonika. Ovo može i biti sporno, pa bi možda bilo korisno nekako uvrstiti u čl. 953 (?).

Uvod

http://www.commonlawvenue.net/MSL.htm)-MARITIME


nastati situacije, da je neka tražbina možda pomorska tražbina ili privilegij negdje, a drugdje nije.

Obzirom na činjenicu da je o pitanjima privilegija općenito a naročito kada su u pitanju i elementi stranog prava i međunarodnih konvencija dosta spornog a i nejasnog, korisno je konzultirati i druge publikacije.15 Katkada eventualne sumnje kod korištenjadoktrine, a i judikature na engleskom jeziku, obzirom na stajalište da pomorski privilegij nije posjedovnog tipa, zahtjevaju dodatnu analizu. 16 Ovaj problem važi i za slučaj charter party-a, što najčešće ne ovisi baš o imenu odnosno tipu ugovora, nego o sadržaju pojedinih ugovornih klauzula.

Na kraju Uvoda, ističem da me je zapravo vodilo na ovaj rad šarenilo konvencija, propisa,zakona, judikature i doktrine i jedna odredba u Pomorskom zakoniku:

Članak 220......(2) Ako ugovor o hipoteci u kojemu je potpis dužnika

javno ovjerovljen sadrži izjavu dužnika da vjerovnik može neposredno na temelju ugovora zatražiti upis hipoteke u upisnik brodova, kao i izjavu dužnika da je suglasan da se na temelju tog ugovora na brodu na kojemu jezasnovana hipoteka može radi tražbine utvrđene timugovorom nakon dospjelosti tražbine provesti neposredna ovrha, takav je ugovor ovršna isprava.(3) Ugovor o hipoteci može sadržavati sporazum stranaka o vrijednosti broda, te o najnižoj prodajnoj cijeni.

Ovršna je isprava, po mom mišljenju, bitno mnogo opasnija za eventualnu ugovornu stranku, od pomorske tražbine ili privilegija.

Možda još jači poticaj dolazi iz međunarodnih konvencija, jer mišljenje da bi bilo moguće, a i uputno, da se prizna privatnopravni ugovor za stvaranje pomorske tražbine (»maritime claim«) i pomorskog privilegija ”maritime lien”, imaju, po mom mišljenju, i odredbe kao što je

15 Vidi : Literatura, u Ivković, Pomorski privilegiji na brodu, 2007, str. 325 i sl., Ivković, Međunarodna konvencija o zaustavljanju brodova 1999, 2006, str. 8816 Na pr. kod privilegija na teretu, gdje se opet pojavljuju problemi o času kada je posjed prešao (skladištenje i sl.) Shipowner’s Lien is a possessory lien which is the major difference with maritime lien. It meant that the right could be applied on the goods only which are delivering by the shipowner when the s h i pp e r is the contractual party. It may entitle the shipowner to retain the cargoes as security for the payment of a debt. The contractual shipowner’s lien has a wide extent of the right because the shipowners have this right under all contracts for carriage of goods by sea nowadays if the shippers fail to pay the due on time. However, it is stated that there is no difference between shipowner’s lien and maritime lien. I dalje: Maritime liens are non-possessory. They can only be enforced through the judicial process of the federal courts, not the claimant's taking possession of the vessel. Although some claims may give rise both to maritime liens and possessory state law liens, a court has the power to take possession of the vessel from a self-help lien claimant.

Uvod

http://en.wikipedia.org/wiki/Shipper



MEĐUNARODNA KONVENCIJA ZA IZJEDNAČENJE NEKIH PRAVILA 0

POMORSKIM PRIVILEGIJIMA I HIPOTEKAMA Bruxelles 27. svibnja

1967. čl. 6. i

INTERNATIONAL CONVENTION ON MARITIME LIENS AND

MORTGAGES - (GENEVA, 6 MAY 1993),

koje obje u odredbama čl.6. određuju da države članice mogu »priznati« privilegije i za druga potraživanja, a u čl. 10. odnosno čl. 11. daju se stroge upute o obavještavanju takovih vjerovnika, oprodaji17 u roku od 30 dana prije prodaje. 18

Ističem nastojanje i trud redaktora kovencije iz1993, čl. 11. o detaljnim odredbama kako se morajuobavještavati svi zainteresirani vjerovnici, ukljujućii one sa privilegjima, o prodaji broda.

Ne bih se ovdje upuštao u analizu, razmišljanja iu varijante značenja izraza »može priznati«.

ZAKLJUČAK

Ustrajem na mišljenju dakada dvije moderne konvencije imaju odredbe o mogućnosti normiranja i priznavanju privilegija, to je jasan dokaz da je to pojava koja je več toliko razgranata, poznata i prihvaćena u praksi, da se uvrštava i u konvencije.

Dodao bih ipak, da »priznati« ne znači dati posebnu odredbu, nego prihvatiti možda sličan izraz kao iz Pomorskog zakonika čl. 220.st.2. :«.....izjavu dužnika” (možda stranaka?) o suglasnosti da se na temelju toga ugovora tražbinu smatra pomorskom tražbinom (»maritime claim«) odnosno privilegijem (”maritime lien”).«

Iako R.Hrvatska nije članica tih konvencija, kako se nastoji približiti modernim stvarnostima u pomorstvu, prihvačanje takove odredbe, bilo bi samo dokaz nastojanju ulaska u moderne tokove.

17 Za tekstove cit. članova vidi u DODACIMA.18 Vidi tekstove u konvencijama. Uvod

Ivković,P.P.U.P.T.P.S.L.-20117

1 DIO - POMORSKE TRAŽBINE (PZ.ČL.953)

Problem, koji praktički nije obrađivan je mogućnost sklapanja privatno pravnog ugovora kojim na pr. osoba koja raspolaže sa brodom sklapa ugovor sa trećom zainteresiranom strankom a kojim ugovorom za određene slučajeve opisane u ugovoru, dozvoljava trećoj osobi da se takavslučaj smatra pomorskom tražbinom, (katkada i privilegijem – o čemu vidi dalje) na točno određenom brodu ili čak brodovima te da ih koristi na sudu kao osnov za privremenu mjeru (arrest) ili u neku drugu svrhu i kao dokaz pred sudom.

Ovdje bih spomenuo da postoje dva izraza koji se pojavljuju i u doktrini i u judikaturi a da nemaju uvijek baš ista značenja1. Mislim na izraze: “maritime claim” i “maritime lien”. Mi bi najvjerojatnije (maritime claim) smatrali da je pomorska tražbinaa “maritime lien” privilegij.2 Međutim katkada se pojam “maritime lien” proširuje pa se koristi za “mortgage” i za “privilegij”, a sam izraz “lien” primjenjuje se na veliku broj slučajeva na kopnu itd..

U pomorstvu radi se najčešće o ugovorima o snabdjevanju i sl., a to nisu posebni ugovori nego uobičajeni i neki od njih su i specificirani u zakonima, u Pomorskom zakoniku donekle i kao pomorske tražbine.

Ima i drugačijih mišljenja a razlog je u tome da sevrlo često ono što bi možda mogli nazvati i »narudžba« zadobavu odnoso uslugu, naziva »contract« ali to nije uvijek»ugovor o pomorskoj tražbini« ili eventualno čak »pomorskimprivilegiju«, kao na pr. u pravu SAD.:

Tražbine u pomorskom pravu stvorene ugovorom sadrže dvijeodvojene kategorije : Registrirani pomorski mortgage i druge ugovore o snabdjevanju.3

Mortgage se katkada uključuje u širi pojam “lien”.Izraz “other contracts providing necessaries” prema

Pomorskom zakoniku ne bi bio privilegij več eventualnopomorska tražbina po čl. 953.st.1. toč. 8).,9).,11).,eventualno i toč.12). Dakle već je tu bitna razlika :

POMORSKA TRAŽBINA : PRIVILEGIJ.

1 Često se u stranim zakonim, a najčešće u prijevodima, generalizira pojam»maritime lien« , pa je potrebna kraća analiza da se je donekle siguran o čemu se radi, da li pomorske tražbine ili privilegij.2 Konvencija 1993 je o “Maritime claims”, Konvencija 1999, “on arrest”, također određuje za “maritime claims” a u čl.1. navodi od (a) do (v) slučajeve koji su , po našem, ipomorske tražbine i pomorski privilegij.3 Odredba USA zakona.“Maritime liens created by contract include two distinctcategories: Preferred Marine Mortgages, and other contracts providing necessaries.Compare, 46 U.S.C. §§ 31322 and 31342.“

Pomorske tražbine


11.1.1 PPOOMMORORSSKEKE TRAŽBINETRAŽBINEPonovno ističem da bi se za pomorske tražbine trebao

koristiti izraz “maritime claim” dok bi za privilegij trebalo koristiti izraz “maritime lien”.Iz priloženog teksta vidi se česta upotrebe tih izraza koji nama mogu stvarati poteškoće u distinkciji :

(slobodni prijevod)--- 4:

“Ugovorne pomorske tražbine - privilegiji.

Ugovorni zahtjevi mogu postati oosnov za pomorsku tražbinu- privilegij jer ugovori za potrepštine, popravke i slično služe za za korist brodu i za brodarske ugovore i zakupe u svrhu korištenja za brod. U srhu da pomorska tražbina- privilegij postoji, mora prvenstveno postojati pomorski zahtjev. Nisu svi ugovori koji imaju vezu sa brodom klasificirano kao “pomortski” ugovor. Razlika između pomorskog i ne-pomorskog ugovora je važna jer samo pomorski ugovori mogu proizvesti pormoku tražbinu - privilegij: ako sud za pomorsku nadležnost nije nadležan za takav ugovor tada taj ugovor ne može prouzročiti pomorsku tražbinu-privilegij.

„Contract liens

„Contract claims5

also may give rise to maritime liens6 because contracts for necessaries, repairs, and the like are intended for the benefit of the ship itselfand contracts of affreightment and charter parties relate to the use of maritime lien the ship. In order for a maritime lien to exist, there must be a maritime claim. Not all contracts that relate to vessels are classified as “maritime” contracts. The distinction between maritime and non- maritime contracts is important here because only maritime contracts may give rise to maritime liens: If a contract is not subject to admiralty jurisdiction, it cannot give rise to a maritime lien.

4 U ovom citatu spominje se :Contract Liens, Contract claims, maritime lien,maritime lien . Čini se da je teško odrediti da li se radi o pomorskoj tražbini, privilegiju ili zahtjevu ? Naime pojmovi nisu svugdje jednaki. Radi sigurnosti preveo sam sa oba naša naziv a.5 ovo je zapravo “zahtjev iz ugovora of ospkrbi, uslugama i sl. što je po P.Z. čl.953.st.1.t.8.,)-pomorska tražbina.6 ovo bi mi smatrali privilegijem a odnosi se takođeri na čl. 953.st.1.t.8.

Pomorske tražbine


Liens for Necessaries7

Part of the law of contract liens has been codified, primarily to provide protection to those who provide necessary services or supplies to vessels.8 The Federal Maritime Lien Act (FMLA) states that a person providing necessaries to a vessel on the order of the owner or person authorized by the owner......…has a maritime lien on the vessel…[and] may bring a civil action in rem to enforce the lien…

The FMLA defines necessaries as including “repairs, supplies, towage and the use of a dry dock or marine railway”. The enumeration of specific necessaries is merely by way of illustration and is not preclusive.9 Necessaries have been held to include “most goods or services that are useful to the vessel, keep her out of danger, and enable her to perform her particular function….What is a “necessary” is to be determined relative to the requirements of the ship“ 10

Ovaj citat govori o „maritime lien na brodu“ (što bi mi morali prevesti kao „privilegij“) međutim iz nabrajanja (vidi i niže prijevod) radi se o tražbinama koje opisuje Pomorski zakonik u čl. 953, dakle „pomorske tražbine“ a ne privilegij.

(Djelomičan slobodni prijevod):“(FMLA)....popravci, dobave, tegljenje, korištenje

suhog doka ili vučenje sa željeznicom.......nabrajanjepojedinih potrebština je samo za ilustraciju. Smatralo se je da potrebštine obuhvaćaju većinu robe ili usluga koje su korisne za brod, da brod udalje od opasnosti i omoguće ga da obavi pojedine funkcije.....Što su potrebštine treba se utvrditi obzirom na potrebe broda...“

Izrazi “lien” ispravno su korišteni ! Američki zakon određuje da su to privilegiji, dakle obratno od Pomorskog zakonika. Zbog toga može doći do ogromnih razlika, ovisno o tome koji se zakon ili Konvencija primjenjuje.

U našem sistemu prihvaćeno je strogo određivanje pa tako Pomorski zakonik11 u odredbama o privremenom zaustavljanju broda (čl. 953.) određuje slijedeće pomorske tražbine – “maritime claims”:

7 Ovdje se “lien” odnosi na slučajeve koji su dalje nabrojeni (service, supplies itd.) a ne na ugovor kojim se “stvara” ugovorena pomorska tražbina (čl. 953.st.1.toč.8, 11, 12 itd.)8 Iz teksta bi se moglo zaključiti da je samo dio kodificiran, dakle da ostaje i dio koji nije kodificiran.9 Na ovom mjestu tekst je tako formuliran da se očito čini da postoje i drugi “lien”koji mogu nastajati jedino još na temelju međusobnog dogovora.10 Iz ovog teksta bi proizlazilo da se može, najvjerojatnije i u toku postupkaocijenjivati da li se radi o “lien”.11 Slovenski zakon ima drugačije odredbe. ČL. 237. ---Vidi DODATAK.

Pomorske tražbine


1.1.1 POMORSKA TRAŽBINA

1.1.2 Članak 953

(1) Privremeno zaustavljanje broda može se odrediti samo za tražbine koje proizlaze iz:

1) štete prouzročene sudarom broda čije se zaustavljanje traži ili štete prouzročene tim brodom na koji drugi način,

2) smrti ili tjelesne ozljede prouzročene brodom čije se zaustavljanje traži ili koje su nastale u svezi s iskorištavanjem toga broda,

3) spašavanja,4) ugovora o iskorištavanju broda čije se

zaustavljanje traži,5) zajedničke havarije,6) tegljenja,7) peljarenja,8) opskrbe broda čije se zaustavljanje traži radi

njegova održavanja ili iskorištavanja,9) gradnje, preinake, opravka, opreme ili dokovanja

broda čije se zaustavljanje traži,10) prava posade po osnovi rada,11) izdataka koje učini zapovjednik, krcatelj,

naručitelj ili agent za račun broda, odnosno vlasnika broda ili brodara, a u svezi s brodom,

12) posredničkih provizija ili agencijskih nagradakoje se duguju u svezi s brodom.(2) Pored slučajeva iz stavka 1. ovoga članka,

privremeno zaustavljanje broda može se odrediti i radi ostvarenja pomorskog privilegija ili hipoteke na brodu ili hipoteci slična sredstva osiguranja.

(3) Odredbe o ograničavanju privremenog zaustavljanja broda samo za tražbine iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na strane brodove samo ako između države čiju zastavu strani brod vije i Republike Hrvatske postoji uzajamnost.12

Druga je važna odredba koja pokazuje razliku kodprivilegija - (maritime lien) :

1.1.3 Pomorski privilegij

1.1.4 Članak 241.

(1) Svaka od sljedećih tražbina prema vlasniku, zakupcu ili brodaru broda, a tražbine iz stavka 1. točke 1) ovoga članka i prema poslodavcu, te tražbine iz stavka 1. točke2) ovog članka i prema poslovođi broda i poslodavcuosigurana je pomorskim privilegijem koji postoji na onom brodu u odnosu na kojeg je nastala:

12 U vezi sa odredbom st.3. vidi Pomorski zakonik čl. 969.st.1.toč.2. i čl. 968.st.2.

Pomorske tražbine


1) tražbine za plaće i druge iznose koji se duguju zapovjedniku broda, časnicima i drugim članovima posade u svezi s njihovim zaposlenjem na brodu, uključujući troškove povratnog putovanja i doprinose za socijalno osiguranje koji se plaćaju u njihovo ime,

2) tražbine za smrt ili tjelesne ozljede koje su se dogodile na kopnu ili moru u neposrednoj vezi s iskorištavanjem broda,

3) tražbine s naslova nagrade za spašavanje broda,4) tražbine za lučke naknade, troškove plovidbe

kanalima i drugim plovnim putevima, te troškovepeljarenja,

5) tražbine po osnovi izvanugovorne odgovornosti za materijalne gubitke ili oštećenja prouzročena uporabom broda, izuzev gubitka ili oštećenja tereta, kontejnera i putničkih stvari koje se prevoze brodom.(2) Pomorski privilegij u korist glavnice postoji i za

kamate.(3) Pomorski privilegij prostire se i na pripadak

broda.13

1.1.5 Članak 242.

Odredbe o pomorskim privilegijima ne primjenjuju se radi osiguranja tražbina iz članka 241. stavka 1. točke ovoga Zakonika koje su nastale ili su posljedica:

1) šteta nastalih u svezi s prijevozom ulja ili drugih opasnih i štetnih tvari morem za koje se plaća naknada prema međunarodnim konvencijama ili nacionalnom pravu koje predviđa kauzalnu odgovornost i obvezno osiguranje ili drugi način osiguranja tražbine, ili

2) radioaktivnih svojstava ili kombinacije radioaktivnihsvojstava s otrovnim, eksplozivnim ili drugim opasnim svojstvima nuklearnih goriva, ili radioaktivnih proizvoda ili smeća.

13 Članak 217.(1) Pripadak broda ili jahte jesu sve stvari koje po svojoj namjeni trajno služe njegovoj uporabi i kad su privremeno od njega odvojene. (2) Pripadak jesu i one stvari koje su upisane u brodski inventar, odnosno inventar jahte. Članak 218.(1) Prijenos ili otuđenje broda ili jahte obuhvaća i pripadak broda, odnosno jahte.(2) Prijenos ili otuđenje broda ili jahte ne obuhvaća one stvari pripatka u pogledu kojih je, uz pristanak vlasnika broda ili jahte upisano zabilježbom u upisnik brodova ili upisnik jahti da pripadaju drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi.

Pomorske tražbine


11.2.2 UUSPSPOROREEDBADBA PPRIRIVVIILLEEGIGIJJAA II PPOOMMORORSSKEKE TRAŽBINETRAŽBINE

Čl. 241-- PRIVILEGIJI

ČL.535-- POMORSKE

TRAŽBINE1) tražbine za

plaće i druge iznose koji se duguju zapovjedniku broda, časnicima i drugim članovima posade u svezi s njihovimzaposlenjem nabrodu, uključujući troškove povratnog putovanja i doprinose za socijalnoosiguranje koji seplaćaju u njihovoime

10) prava posade po osnovi rada,

2) tražbine za smrt ili tjelesne ozljede koje su se dogodile na kopnu ili moru u neposrednoj vezi s iskorištavanjem broda,

2) smrti ili tjelesne ozljede prouzročene brodom čije se zaustavljanje traži ili koje su nastale u svezi s iskorištavanjem toga broda,

3) tražbine s naslova nagrade za spašavanje broda,

3)spašavanja

4) tražbine za lučke naknade, troškove plovidbe kanalima i drugim plovnim putevima, te troškove peljarenja,

NB. Peljarenje, čini se, nije tegljenje

5) tražbine poosnovi izvanugovorne

1) štete prouzročene sudarom broda

Pomorske tražbine


odgovornosti za materijalne gubitke ili oštećenja prouzročenauporabom broda,izuzev gubitka ilioštećenja tereta, kontejnera i putničkih stvari koje se prevoze brodom.

čije se zaustavljanje traži ili štete prouzročene tim brodom na koji drugi način,

1).Odredbe glede pomorskih tražbina i privilegija postoje i u međunarodnim konvencijama. Odredbe članka 953. odprilike pokrivaju odredbe koje su sadržane u Međunarodnim konvencijama 195214 i 1999, a odredbe čl. 241, su sadržane u Međunarodnim konvencijama 1926,1967,199315.

Odaziv za učlanjenje je bio slab. R. Hrvatska nije članica niti jedne konvencije o privilegijima, pa prema tome nije niti vezana njihovim odredbama. Članica je samo Konvencije o zaustavljanju 1952. Općenito vrlo mali broj država su postale članice. Niti Konvencije o zaustavljanju nisu bolje prošle.

2).Zemlje koje imaju luke i/ili pomorsku flotu, imajujoš i svoje unutrašnje zakone.

3).Konačno priličan broj zemalja direktno iliindirektno koriste presedane.

4).Zemlje imaju i propise iz međunarodnog privatnogprava, a sadrže ih i konvencije 16.

Kako je već navedeno prije notorno je da sve što je upravo spomenuto od 1). do 4). nije međusobno usklađeno, dapače postoje i suprotnosti.

I Pomorski zakonik u čl. 953. određuje pomorsketražbine, koje služe kao osnov za privremeno zaustavljanje broda ali se te odredbe djelomično pojavljuju i kao privilegij u čl. 241..

Tako na pr. čl. 953.st.1. :U toč.1. odredba je djelomično slična odredbi u čl.

241.st.1.t.5.U t.2. slično sa čl.241.st.1.toč.2.U t.3. jednako kao u čl.241.st.1.toč.3.

14 R. Hrvatska je članica.15 Ivković, Pomorski privilegiji na brodu, Piran 2007.16 Vidi čl. 968.st. 1.

Pomorske tražbine


U t.10. određuje »prava posade po osnovi rada« što je još detaljnije određeno u čl. 241.st.1.t.1. (»....tražbine za plaće.......«.

ČL. 953 : (1)…......

...(2) Pored slučajeva iz stavka 1. ovoga članka, privremeno zaustavljanje broda može se odrediti i radi ostvarenja pomorskog privilegija ili hipoteke na brodu ili hipoteci slična sredstva osiguranja.

Iz te odredbe proizlazi da osim što sve nabrojene pomorske tražbine omogućuju zaustavljanje broda, to omogućuju i sve privilegije iz čl. 241. Ovoj odredbi nema prigovora, osim što je dosta teško zamisliti da predlagatelj već ima u rukama dokaz da je tražbina ujedno i privilegij. Odredba Ovršnog zakona naime za tražbinu zahtjeva samo »vjerojatnost« a ova odredba čl. 953. doduše ne zahtjeva dokaz, ali jer se za privilegij ne može primijeniti odredba Ovršnog zakona o»vjerojatnosti«, trebati će ili dokaz, ili će trebati da sudac ocijeni postojanje privilegija, što u hitnosti koja je najčešće i obično bitan elemenat privremene mjere, nije lako očekivati17 a osim toga eventualno može biti i razlog za žalbu kao prejudicijalno pitanje.

Donekle začuđuju riječi »može se« jer to kao da ovisi o ocijeni suca. Isti izričaj doduše postoji i u čl. 953.st.1., ali je upotrebljen uz riječi »....može se..samo za tražbine....«, dakle u drugoj funkciji. Ne čini se vjerojatnim da odluka ovisi o sucu, da može ali ne mora !

Vrijedno je ponovno spomenuti da u čl. 953.st.2. postoji odredba :«.....i radi ostvarenja pomorskog privilegija ili hipoteke na brodu ili hipoteci slična sredstva osiguranja«. Iz ove odredbe vidljivo je da će sudac prilikom rješavanja prijedloga za privremenu mjeru zaustavljanja u kojem se predlagatelj poziva na privilegij koji nije ujedno i pomorska tražbina, eventualno biti u situaciji da mora ocijeniti :

PRVO da li postoji taj privilegij pa čak iDRUGO: da procijeni »sličnost« nekog sredstva

osiguranja da li je slično hipoteci. Utakovom slučaju sličnosti sa hipotekom, vrlo je važno da je to detaljno fiksirano u sudskom rješenju zbog bitnih razlika u daljnjem postupku (na pr. opravdanja privremene mjere, ovrsi i sl.).

Očito je dakle da postoji u odredbama Pomorskogzakonika izvjesna elastičnost kod procjene osnovanosti prijedloga za privremeno zaustavljanje broda čime je, po mom mišljenju, data mogućnost proširenja pojma pomorske»tražbine«.

17 Kako je dalje pokušano prikazati teškoće sud će u nizu slučajeva, kada su na brodu nastali privilegiji u raznim lukama (državama) morati primjeniti razne konvencije i/ili zakone, što može predstavljati velike poteškoće, katkada i nepremostive.

Pomorske tražbine


U praksi i judikaturi nekih zemalja pojavljuje se i mogućnost da osoba koja ima pravo raspolaganja sa brodom može ugovoriti sa zainteresiranom drugom odnosno trećom osobom dodatne slučajeve koji predstavljaju ugovoreni dodatni slučaj prava za zaustavljanje broda.

Postavlja se dakle pitanje da li je takav ugovor mogući kod nas? Ističem da se radi o »tražbini« odgovarajućoj odredbi čl. 953. koja samo nabraja ali ne određuje vrsni red.

Teoretski i praktički treba istaknuti da se pojam»tražbine« odnosi samo za zaustavljanje, a ne daje prednostikoje imaju privilegiji. U praksi to znači da može postojati i»tražbina« koja je doduše bila »privilegij« ali je temeljem odredbe čl. 246. i čl. 247. »prestala« važiti kao privilegij,no ipak ostaje kao tražbina temeljem odredbe čl. 249., pa može biti sposobna za primjenu čl. 953.,ako je određena kao pomorska tražbina.18 Svakakoneškodi ponoviti: pomorske tražbine, kao takove imaju druge odredbe za zastaru, dok za privilegij Pomorski zakonik ne predviđa izričito mogućnost, kao što predviđa za hipoteku u čl. 220.st.2.19

Odredba čl. 246. određuje “prestanak” privilegija. Tumačenjem te odredbe treba zaključiti da samo pozivanje na privilegij u prijedlogu za privremeno zaustavljanje, ne predstavlja prestanak tijeka zastare ako brod nije i zaustavljen na temelju prijedloga. Detaljnije odredbe nalaze se u čl. 247 i čl. 347.

Pojave privatnopravnih ugovora o ugovaranju tj. priznavanju pomorske tražbine, a eventualno i privilegija, su rezultat potrebe koje se susreću u praksi i koje su manje više prihvaćene i čini se, da su u punom razvoju.20

Postoje pravni sistemi koji to dozvoljavaju, postoje isudske odluke o tome, postoje i razna stajališta u doktrini.

Sudac Mouldon21 je naveo (slobodni prijevod) :

18 Međutim kod tražbine također se može pojaviti pitanje zastare.19 Za zastaru vidi još: Članak 673.(3) Stranke mogu, pošto je nastala tražbina, pisanougovoriti rok zastare koji je dulji od roka određenog u stavku 1. ovoga članka. 4) kada je sklopljen ugovor o tegljenju – od dana kad je tegljenje završeno, osim ako se radi o tražbinama za tegljarinu, kada rok počinje teći od dana dospjelosti tegljarine.20 Pomalo čudnovato, ali kada bi takav ugovor bio priznat, dokazivanje postojanja bilo bi pojednostavljeno, možda bi samo bilo questio facti.21 Textainer Equipment Managemente BV v. Baltic Shiping Co. & Ors.(Unreported: Federal Court of Canada, Trial Division, T-1995-94, F.C. ,29.Agust 1994. : Bron Boveri (aust) Pty. Ltd. v. Baltic Shipping Co. [1989] 1 Lloyds Rep. 518.“The scope of Canadian maritime liens is not a closed category. Jurists continue to discover subjects which have been within that scope all along, although it is not easy, without tight reasoning, to have the Court declare such a discovery. But more than that, it must be seen that the present maritime controversy sounds not in public law, but in private law. Generally speaking, if not inevitably, private law "belongs" to the litigants, for in private law any composition of the dispute involves no State interest to be preserved, no matter what the litigants agree to do with and about "their" litigation.Certainly a purely commercial agreement - the lease for use in carrying cargo, in consideration of the payment of agreed rental money - is within the parties' private making,

Pomorske tražbine


“Svrha kanadskih pomorskih tražbina (maritime liens - širi izraz) nije da budu jedna zatvorena kategorija. Pravnici nastavljaju odkrivati subjekte koji su postojali stalno, iako to nije lahko bez tijesnog razmišljanja, a u svrhu da sud prihvati takovo odkriće. No i više od toga, treba razmotriti da sporna pomorska kontroverzija zvuči ne kao javno pravo, nego kao privatno pravo. Općenito govoreći, ako nije neizbježivo, privatno pravo “pripada” spornim strankama, zbog toga što u privatnom pravu bilo koji sastav spora obuhvaća, ne državni interes kojeg treba sačuvati, prihvatiti bez obzira što su sporne stranke ugovornice ugovorile da će učiniti u pogledu “njihovog “spora”.

Sigurno sasvim komercijalni ugovor - dozvola za prijevoz tereta, uz naplatu ugovornog plačanja je unutar privatnog dogovora i spor glede neplačanja je privatnopravni spor. Dakle, da li je “Baltic” ovlašten da kreira i dade priznati privilegij (maritime law lien) na brodove “Texainera” u slučaju neplačanja, očito je da nikakAV državni interes ne spriječava “Baltic” da ne bi dobrovoljno dao svojim pristankom i slobodnom voljom privilegij “textaineru”, kao dio naknade za neplačanje.”Ooooooooooooooooooooooooooo

Konkretnu odredbu da je takovo ugovaranje pomorske tražbine dozvoljeno, nisam našao, međutim stranih sudskih odluka i stajališta doktrine ima u tom pravcu prilično.- Moglo bi se reći da stajališta sudskih odluka i doktrine polaze, u glavnom, od toga da se radi o privatnopravnim odnosima i da u takovim odnosima postoji sloboda ugovaranja stranaka,jasno, ukoliko se time, na neki način, ne pričinja šteta trećim licima, a da ne ulazi u javno pravo. Nailazi se i na mišljenja da se privatnopravni ugovori razvijaju, zbog potrebe gospodarstva, međunarodne trgovine dakle i potrebe što bržeg pomorskog transporta i slično, a što se sve događa brže negošto to uspjeva urediti zakonodavstvu, 22 a kamo limeđunarodnim konvencijama. To su dakle ugovori kod kojih se nepolaže toliko na izvanjski oblik očitovanja volje koliko višena unutrašnju sadržinu stranačke saglasnosti, skoro bi se moglo reći da se stranke poistovječuju sa stvarateljima posebnih ugovora sa novotama jer ih nema specificiranih u

and the litigation arising out of default of payment is private-law litigation. Thus, whether Baltic be empowered to create and give a recognized maritime law lien on its ships to Textainer in the event of the former's default in payment, it is apparent that no State interest prevents Baltic from voluntarily giving a lien of its own making and free will to Textainer as part of the consideration for remedy for default of rentals' payments.”22 Još je u ranom XX. vijeku jedan inače dosta krut teoretičar, prof. Lanović naveo je:, (Udžbenik, 1942.) str. 364., “Sa vremenom je, međutim, i u obveznom pravu stalo prevlađivati etičko načelo lične časti, koje je i u našoj narodnoj izraženo: Volovi se za rogove vežu, a ljudi za jezik. Time su se, pored starih ugovora, koji samo zbog svoje forme važe, javili novi, kojima se obaveznost zasniva na neizostavnom, uzajamnome povjerenju ljudi u saobraćaju i koji, baš zato, i vode u daleko većoj mjeri računa o stvarnoj voljiugovarača”.

Pomorske tražbine


zakonima, propisima ali ih potreba silovito stvara. U globalizaciji ovakove su pojave sve češće i ne samo u pomorskom pravu.

Točno je da se gornje obrazloženje suca odnosi više na privilegij (“maritime lien”) ali ako sudac prihvaća za privilegij onda se takovo stajalište sigurno može primjeniti i na pomorske tražbine (maioris >>>minoris).

Može se postaviti pitanje: da li se sklapanjem takovog ugovora stavlja koja treća stranka u slabiji položaj ?

Čini se da ne !Ne postoji odredba koja određuje o prioritetu

(prvenstvenom redu) pomorskih tražbina u čl. 953 za razliku od privilegija, čiji je redoslijed točno određen u čl. 245 u vezi sa čl. 241., dok čl. 912., koji u st.1.to.4. određuje jednostavno : »ostali vjerovnici«.

Niti odredba Pomorskog zakonika čl. 953.st.2. ne bi se mogla tumačiti da ugovorna pomorska tražbina ima prednost predzakonskim privilegijima, jer cit. stavak, izričito naglašujeatribut »pomorski privilegij«.

Svakako zauzeti jedno čvrsto stajalište je teško, akone i nemoguće. Razlog je, kako je več više puta naglašeno,možda i činjenica da jedinstveno egzaktno pravno značenje riječi »lien« u engleskoj pravnoj terminologiji ne postoji, taj se izraz koristi i za određena prava na kopnu, unutar vlasništva, zatim u pomorskom pravu i najčešće ta dva korištena izraza nemaju jednako značenje niti nemaju jednakuprimjenu. Obzirom na odredbe Konvencija 196723 i 1993 omogućnosti da države dodatno dozvole »maritime lien« još jekompliciranije ocijeniti eventualno ugovaranje pozivanje na neku tražbinu, koju zainteresirana osoba naziva »pomorska tražbina« ili čak »privilegij«. Međutim, pošto konvencije to omogućavaju, teško je reći da takovih slučajeva ne može biti, čak bi se moglo reć da su obje konvencije “osjetile” d se “nešto valja u zraku”.

Ističem dakle da se ovdje radi u predloženom ugovoru ododatnoj pomorskoj tražbini dakle o »tražbini« odgovarajućoj odredbi čl. 953. koja samo nabraja ali ne određuje vrsni red.

Drugim riječima dok bi se privatnopravnim ugovorom ostvaranju privilegija eventualno poremetila prava i redoslijed drugih imatelja, ugovaranjem ugovorne pomorske tražbine kojom se dozvoljava zaustavljanje broda, nema spomenutog utjecaja iz prostog razloga što je zaustavljanje broda, moglo bi se reći,»međufaza« koja ne odlučuje meritorno o tražbini. Redoslijed»tražbina« mogao bi se meritorno riješiti u nagodbi, ili u postupku opravdanja privremene mjere (čl. 958) ili eventualno čak i u postupku ovrhe (čl.908 i sl.). Niti prvenstveni redprivilegija (čl. 245 i 241) ne bi bio pomućen ako je ugovor točno formuliran.Konačno zakonske odredbe o dozvoli takovog ugovaranja, mogle bi odrediti prvenstveni red.

23 Čl. 6. u 1967 i 1993

Pomorske tražbine


Sudska praksa je prilična, ali je vrlo teško utvrditi odnosno naći da bi judikatura bila konzistentna i jednolična i razlike su prilične.

U SAD. postoji zakon (FMLA) o pomorskim tražbinama koji ima naziv “maritimi lien” ali, kako je već rečeno to bi kod nas bila “pomorska tražbina” za nabave.

U engleskom tekstu koristi se izraz »contract liens« međutim to “contract” nije poseban privatnopravni ugovor o kojem jeovdje riječ, nego se radi o sklapanju ugovora, kolokvijalno rečeno, za »nabavke, “usluge” i sl.

Part of the law of contract liens has been codified, primarily to provide protection to those who provide necessary services or supplies to vessels. The Federal Maritime Lien Act (FMLA)24 states that a person providing necessaries to a vessel on the order of the owner or person authorized by the owner…has a maritime lien on the vessel…[and] may bring a civil action in rem to enforce the lien…..“ 25

The FMLA defines necessaries as including “repairs, supplies, towage and the use of a dry dock or marine railway”26. The enumeration of specific necessaries is merely by way of illustration and is not preclusive. Necessaries have been held to include “most goods or services that are useful to the vessel, keep her out of danger, and enable her to perform her particular function….What is a “necessary” is to be determined relative to the requirements of the ship.

Empty Contract claims also may give rise to maritime liens because contracts for necessaries, repairs, and the like are intended for the benefit of the ship itself and contracts of affreightment and charter parties relate to the use of the ship.27

NB: Ponavljam, terminologija koristi izraz “LIENS”, ali se tu radi o ugovorima, koji nisu usko povezani sa plovidbom i kojim se u glavnom naručuje stvari za brod ili usluge za brod, možda bi se moglo reći naručbe, za koje bi se moglo smatrati da su opisane u čl.953.st.1. i toč. 8. te toč.11. međutim u pojedinim državama je više tih primjera. Ovo stajalište, spominje niz slučajeva koji nisu privilegiji po Pomorskom zakoniku (čl.241. za razliku od čl. 953.).

Iz obrazloženja suda i iz slijedećeg citata, vidi se da i u SAD ima dilema. Postoje t.zv. Circuit sudovi, koji su često i drugostepeni i koji nisu vezani sudskim odlukama

2004).

24 46 U.S.C.A. §§ 971–975 [2000]25 Admiralty and Maritime Law by Professor Robert Force (Federal Judicial Center

26 »....popravke,isporuke robe,tegljenje i korištenje drydokova ili pomorskeželjeznice«. No ovo je samo u ilustrativne svrhe i nije jedinstveno.

27 Ovaj tekst koji govori o »empty contracts« odnosi se na brod kao takav i na brodarske ugovore . tj. eventualni zahtjevi koji iz toga nastaju (hire, vozarina, zakupninaitd.)

Pomorske tražbine


drugih Circuit sudova. Citiram ovdje prvoodluku Fourth Circuit suda, kako ju je citirao Fifth Circuit(slobodni prijevod):

»Predmet Liverpool &LondonS.S. Prot and Indem Association Ltd. vs. Queen of Leman, MV, (296 F.3rd 350 Fifth Cir. 2002) Sud Peti okrug, odlučio je da engleski P&I Klub može dobiti i ishoditi u SAD, privilegij (maritime lien) na brodu iako je u ugovoru uglavak o primjeni engleskog prava. U predmetu broda »The Queen of Leman« navedeni sud bazirao je svoju odluku na činjenici da ugovor u spornom predmetu (u stvari su to Pravila P&I kluba) sadrži dodatnu klauzulu koja odobrava Klubu privilegij na brodu svog člana i to za neplaćenu premiju i odobrava Klubu pravo da ostvari taj privilegij zaustavljanjem broda temeljem lex fori.28

Očito je dakle da je Fifth Circuit prihvatio sporazum stranaka za primjenu engleskog prava koje,po tom stajalištu, prihvaća »ugovorni privilegij« t.j. »rules of the P & I Club« i još »....additional clauses«.

Međutim u predmetu Bominflot,Inc. vs. MV Heinrich S,29), Fourth Circuit Court of Appeals nije prihvatio isto stajalište.

Sud je najprije ilustrativno prikazao, ukratko, drugepoteškoće:

(slobodni prijevod):

»Ovaj bi slučaj u običnom postupku predstavljaju trnoviti konflikt zakonskih pitanja zbog interesa koji su u pitanju. Na primjer, brod vije njemačku zastavu i vlasništvo je jedne njemačke kompanije, »time charterer« je sa Tajvana,»Boominflot« je jedan međunarodni konglomerat, bunker je isporučen kada je brod bio u Južnoj Africi i kada je bio u Brazilu, a parnica je započela u SAD.«30

Sud je nastavio dalje:

»In order to reach this conclusion, the Court distinguished the Fifth Circuit case of Liverpool & LondonS.S.

28 »The Queen of Leman«»..........the Fifth Circuit case of Liverpool & LondonS.S. Prot and Indem Association Ltd. vs. Queen of LemanMV, (296 F.3rd 350 Fifth Cir. 2002), which had held that an English protection and indemnity association could obtain and enforce in the United States a maritime lien on a vessel even though its contract included an English choice of law clause. In »The Queen of Leman« court based its decision on the fact that the contract in that case (actually the rules of the P&I Club) contained additional clauses that granted to the Club a lien on the member’s vessel for unpaid premiums and reserved to the Club the right to enforce this lien by arresting vessels pursuant to local law.«29

(Fourth Circuit(No. 05-2242, October 4, 2006)30 “Ordinarily this case would pose thorny conflicts of law questions because of the myriad interest at stake. For example, the Vessel is a German flagged ship that is owned bya German company, the time charterer was Taiwanese, Bominflot is an international conglomerate, the bunker deliveries were made while the ship was located in South Africaand Brazil and the action was commenced in the United States«

Pomorske tražbine


Prot and Indem Association Ltd. vs. Queen of LemanMV, (296F.3rd 350 Fifth Cir. 2002), which had held that an Englishprotection and indemnity association could obtain and enforcein the United States a maritime lien on a vessel even thoughits contract included an English choice of law clause. In theQueen of Leman, court based its decision on the fact that thecontract in that case (actually the rules of the P&I Club)contained additional clauses that granted to the Club a lienon the member’s vessel for unpaid premiums and reserved to theClub the right to enforce this lien by arresting vesselspursuant to local law. The Court in Bominflot did not findsimilar provisions in the bunker supplier’s terms andconditions, which did not provide any exceptions to thegeneral English choice of law provision.

The moral to this story appears to be that maritime liens under U.S. law are very powerful weapons against vessels and their owners and U.S. courts are not anxious to help suppliers to obtain such liens if the supplier decides to have its contracts governed by non U.S. law that does not grant the supplier a maritime lien“.31

Ovdje se je radilo i o tome da engleski zakon ne predviđa privilegij za isporuke dobavljača (kao i Pomorski zakonik čl. 953. st.1.toč.8.- samo je pomorska tražbina), a očito sud nije prihvatio niti ugovornu klauzulu u P&I. ugovoru. Međutim američki zakon ima odredbe o priznavanju pomorske tražbine za ugovorane slučajeve.

Američki sud je u pogledu prihvačanja privilegijaprimjenio grčki zakon u predmetu:

Spor: VESTOIL, LTD. V. M/V "M PIONEER"32

„Maritime lien: Rule C: vessel arrest: in rem jurisdiction: provision of bunkers: choice of law: Greek Law: whether greek law provides a maritime lien for necessaries: whether maritime lien can be created by contract.“

Vidi DODATAK uz POMORSKE TRAŽBINE

U spomenutom predmetu radi se o privilegiju, a ne o pomorskoj tražbini ali je važno ukazati da je američki sud primijenio grčko prava u pogledu mogućnosti ugovaranja pomorske tražbine/privilegija, iako američki zakon dobavu goriva određuje kao privilegij.

31 Čini se da je osnov ovoga, činjenica da su odredbe o pomorskim tražbinama temeljem US zakona vrlo stroge protiv broda i brodovlasnika a da sudovi u SAD ne žele pomoći dobavljačima da steknu takove pomorske tražbine ako dobavljač odluči da nisu dijelovi njegovog ugovora podložni US zakonu nego zakonu i koji ne daje dobavljačima pomorsku tražbinu donono privilegij.32 United States: Court of Appeals for the Eleventh Circuit: DC.Docket No. 04-00770-CV-ORL-19-DAB: (Designated Not for Official Publication): 19 September 2005

Pomorske tražbine


USA propisi dozvoljavaju međutim da se kod ugovora o snabdjevanju ugovaraju uglavci o stvaranju pomorske tražbine. Također i kod brodarskih ugovora raznih varijanti (praktički sve vrste C/P i drugih ugovora 33). Bitno je da je se radi o pomorskoj tražbini.

To bi nekako imalo odjeka i u odredbi Pomorskogzakonika čl. 953. st.1. i to u:

a).toč. 4. Ugovora o iskorištavanju broda;b).toč. 5. zajedničke havarije,c).toč. 6. tegljenja,d).toč. 7. peljarenja, e).toč. 8. ospkrbe broda, 34

f).toč. 9. gradnje, preinake, opravka, opreme ili dokovanja brodag).toč.11. izdataka koje učini zapovjednik, krcatelj,

naručitelja ili agent za račun broda, odnosno vlasnik broda ili brodara, a u svezi sa brodom.

Smatram osim toga da bi se takav ugovor mogao sklopiti, jer se može sklopiti na pr. hipotekarni ugovor. Naime i hipotekarnim ugovorom se sporazumom stranaka, bitno mijenja redoslijed naplate tražbina u odnosu na pomorske tražbine. Istina je da se hipoteka moraupisati, ali situacija kod mortgage, a na neki način i odredba Pomorskog zakonika u čl.220. st.2. i čl. 221., a naročito odredba čl. 953.st.2. gdjese spominje:«...ili hipoteci slična sredstva osiguranja« pobuđuju izvjesna razmišljanja. Čini se naime, da bi svakako privatnopravni ugovor, kojim stranke izričito ugovaraju da je taj ugovor sklopljen u svrhu prava određene ugovorne stranke da je taj ugovor »....slično sredstvo osiguranja«, možda ne slično hipoteci, ali svakako slično pomorskoj tražbini odnosno privilegiju. Konačno čak i privilegij, koji dolazi prije hipoteke, nastaje automatski, sasvim bez pristanka, volje itd. imatelja pomorskih tražbine, dapače i protiv volje hipotekarnog vjerovnika. Baš privilegijem poremečen je redoslijed i upisanog hipotekarnog vjerovnika i svih vjerovnika pomorskih tražbina i privilegij dolazi na PRVO mjesto. U slučaju privatnopravnog ugovora o pomorskoj tražbini to nije slučaj.

Ako se o tome sklopi ugovor, sa eventualno pravilno ovjerenim potpisom taj bi se ugovor mogao i uknjižiti ukoliko se to želi pa da ga se smatra da je na taj način postao jedna vrsta »stvarnog prava« 35.

Pomorski zakonik ostavlja inače priličnu slobodu ugovaranja na pr. u čl. 673.st.3. : »Stranke mogu, pošto je nastala tražbina, pisano ugovoriti rok zastare koji je dulji

33 Vrlo često u slučaju leasinga(vidi dalje).34 Vidi čl. 252. u kojem se spominju i brodice ukoliko »...se nalaze u plutajućem stanju », što nije sasvm jasno.35 Čl. 201. Pomorskog zakonika jer se tom odredbom dozvoljava upis za :«.....druga ograničenja raspolaganja pomorskim objektom, zabrane opterečivanja i otuđivanja te svezabilježbe za koje nije izričito određeno da se upisuju u drugi list uloška.«

Pomorske tražbine


od roka određenog u st.1. ovog članka«. Očito je da se time stavlja ugovaratelj u bolji položaj. Koji je bio razlog za zakonodavca da ovo dozvoli, nije bitno, ali budući da time tražbina ima dulje trajanje treće osobe bi mogle doći donekle u slabiji položaj i procesualno i materijalno pravno. Iako odredba st.3. zahtjeva da je tražbina već nastala, a obzirom da niz tražbina mogu biti pomorske tražbine a i privilegij na osnovu kojih se brod zaustavlja, treće osobe ne bi dolazile niti u tom pogledu u slabiji položaj ako bi se prihvatilo dase može ugovarati i postanak pomorske tražbine inter se 36.

Možda bi se moglo na ovom mjestu ponovno spomenuti iodredba

1.2.1 čl. 220.st.2.

« (2) Ako ugovor o hipoteci u kojemu je potpisdužnika javno ovjerovljen sadržiizjavu dužnika da vjerovnik može neposredno na temelju ugovora zatražiti upis hipoteke u upisnik brodova, kao i izjavu dužnika da je suglasan da se na temelju tog ugovora na brodu na kojemu jezasnovana hipoteka može radi tražbine utvrđene tim ugovorom nakon dospjelosti tražbine provesti neposredna ovrha, takav je ugovor ovršna isprava.«Kada se to može ugovoriti za ovršnu ispravu, moglo bi

se zaključiti čak da bi zakonodavac možda tako nešto mogao odrediti i za pomorske tržbine i eventulno za privilegij. Dakle kada bi stranke ovjerile ugovoreno nije jasno zašto se to ne bi moglo. Ipak samo postojanje pomorske tražbine/privilegija je manja teškoća za stranke od ovršne isprave odnosno neposredna ovrha.Možda je korisno spomenuti da i sklapanje niza ugovora, koje je moderna praksa stvorila nema niti spomena u Pomorskom zakoniku pa niti u propisima drugih zemalja, da se ne govori o konvencijacma, a praksa ih priznaje makar su neki toliko zapleteni i komplicirani, a i nepoznatitrećim osobama, da ih je teško shvatiti i primijeniti.37

Pomorski zakonik odredbom u čl. 339., dokazujemogućnost upisa »....zabilježba spora«, dakle jedne činjenice, koja, u krajnjoj liniji može biti vrlo proizvoljna i koja je u času ulaganja, pravno neprecizna,38 koja se tek mora utvrditi, a koju se može jednostavno i povući.

Čini se čak da bi se za one pomorske tražbine, kojenisu istovremeno i privilegij, moglo unaprijed ugovoriti da se

36 Možda bi se moglo čak razmisliti da li bi bilo uputno odredbu čl. 673.st.3. adaptirati i na odredbu čl. 246. i sl.37 Na pr. niz slot-chartera sa najkompliciranim varijantama. ---Slot Charter “A timeor voyage charter under which the slot charterer has the right to use only a specified amount of the ship's container carrying capacity. In container liner trades, such charters may be reciprocal ("cross slot charters") between operators / carriers, in order to share capacity. Vidi i J. Marin:Slot Charter, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 56 (2006), Posebni broj, str.591-607.38 Odredbom Pomorskog zakonika čl. 338, 339, i sl. Zabilježbu provodi Lučkakapetanija.Vidi Pomorski zakonik čl. 338 - 360.

Pomorske tražbine


priznaju kao privilegij. Vjerojatno se ne bi moglo naknadno pravovaljano ugovoriti da tražbina postane privilegij. Nije nemoguće ali čini se da bi se moglo ugovoriti da je privilegij, ali danema redoslied kao zakonom/propisom određeni red naplate za privilegije, ali da ima prednost pred ostalim pomorskim tražbinama, koje nisu privilegij. O tome dalje.

Spominjem da Pomorski zakonik u čl. 914, određuje samo za privilegije i hipoteke a ništa za pomorske tražbine.39

Svakako takova bi ugovorna klauzula bila komplicirana jer iako bi, recimo, takav ugovor bio ovjeren, radilo bi se o jednom slučaju koji je samo okvirno definiran. U konkretnom slučaju bi trebalo iznos i ostale uvjete tražbine ili sporazumno odrediti ili prepustiti sudu određivanje iznosa i uvjeta kao činjenično pitanje a pravni uvjet prema ovjerenom(a možda i neovjerenom ) ugovoru.40

Diskutabilno je da li bi se moglo, i ako bi se moglo,kako bi se izvršio upis ili zabilježba. Situacija svakako nije jasna. Kod toga zna biti i problem da li se u konkretnom slučaju radi o »privilegiju« ili o »pomorskoj tražbini«.

Pitanje je da li bi takva ugovorna pomorska tražbinamogla imati položaj:

AA). Odmah iza privilegija određenih propisom,BB). Dakle prije hipotekeCC). Tek iza privilegija i hipoteke,DD). Ali prvi nakon privilegija i hipotekeEE). Odnosno prvi u redoslijedu pomorskih tražbina ako

nema :aa). Hipoteke ibb). drugih privilegija, ali ima drugih tražbina.

Ad AA). i BB). – mislim da se ne bi mogao priznatiAd CC).i. DD) - mislim da bi se mogao priznati Ad EE). mislim da bi se mogao priznati. Ooooooooooooooooooooooooooo

Potrebno je ovdje upozoriti i na stajališta Konvencije1999, čl.3.st.3., koje ali R.Hrvatska nije članica:

„ Bez obzira na odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, zausta v ljanje broda koji nije u vlasništvu osobe odgovorne za t r ažbinu dopustivo je samo ako se, prema pravu države u kojoj je zaustavljanje predloženo, na temelju presude donesene s obzi r om na tu tražbi n u, može provesti ovrha na brodu njegovom sudskom ili prisilnom prodajom.“ 41

39 Vidi čl. 912 – 914.40 Glede teksta takovog uglavka vidi Dio Leasing, formulari BIMCO.41 3. Notwithstanding the provisions of paragraphs 1 and 2 of this article, the arrest of a ship which is not owned by the person liable for the claim shall be permissible only if,

Pomorske tražbine


Ovakova odredba, kada bi je sud morao primjeniti, znači da zapravo sud mora prije donašanja odluke o zaustavljanju, ocijeniti da li bi na osnovu presude koja bi se donijela u sporu o naplati tražbine mogla provesti ovrha od strane suda ili prisilna prodaja. Usudim se reći da ovako komplicirana situacija odnosno postupak očito ima utjecaj na vrlo slabo prihvaćanja članstva u konvenciji.42

11.3.3 NNEEGATIGATIVVNI,NI, ZABRANZABRANJJUUJJUĆIUĆI UGOUGOVOVOR/R/UUGLAGLAVVAKAKIma slučajeva kada se u ugovor o čarteru stavlja

klauzula da je čarterer dužan na narudžbenice (koje su zapravo neka vrsta dvostranog ugovora - bez sudjelovanja brodovlasnika) dobavljačima/davateljima usluga i sl. stavljati klauzulu:

“NO LIENS ATTACH TO THE SHIP” -“THIS CLAUSE TO BE INCLUDED IN THE INVOICE”

---ili sličnu.

Takova klauzula, iako predviđena u pogledu privilegija, bi doduše bila prvenstveno odnos između stranaka iz ugovora, ali ako bi bila redovito stavljana na narudžbe od strane naručitelja u odnosima sa istim dobavljačem i sl., mislim da bi u odnosu na dobavitelja/davatelja usluga bila pravno valjana i da ne bi nastala pomorska tražbina odnosno privilegij u njegovu korist. Ako naručitelj dobiva od dobavitelja/davatelja natrag račune bez zatraženih klauzula svakako bi morao biti na oprezu, je bi to trebala biti zaštita koju brodovlasnik zahtjeva od čarterera da stavlja na one račune koje bi čarterer trebao platiti, a dobavitelj treba primiti naplatu kroz neko vrijeme. Takovi računi, ako se ponavljaju mogu dovesti do toga da se smatra da nije nastala pomorska tražbina/privilegij, smatrajući to kao jednu vrstu ugovorenog uvjeta. S druge strane dobavitelj bi trebao, iz opreznosti, poslovati tada samo na bazigotovine.43

Glede teksta takove klauzule vidi Dio Leasing,formulari BIMCO.

U pogledu takove opomene glede pomorske tražbine “maritime claim”, mislim da se ne bi moglo ugovarati negativni rezultat tj. da se nemože stvarati pomorskatražbina.

under the law of the State where the arrest is applied for, a judgment in respect of that claim can be enforced against that ship by judicial or forced sale of that ship.42 Vidi Ivković, Međunarodna konvencija o zaustavljanju brodova 1999, Piran 2006,str. 33 -35.43

Vidi Marin, op.cit. -PRIVILEGIJI NA BRODU – SIGURNOST I NEIZVJESNOST U ISTO VRIJEME;

Pomorske tražbine


2 ZAKLJUČAKGospodarski odnosi općenito, a naročito u pomorstvu

stalno se nadopunjuju praksom, šire nove tipove ugovora pa su na neki način, za zasiguranje svojih interesa pronalaženi novi tipove.

Privatnopravni ugovor o stvaranju ugovorne pomorske tražbine, izgleda da ima samo pozitivnih elemenata, a nema negativnih za ugovorne strane odnosno za treće osobe.

Iz svega gore navedenog plediram da se omogući i priznavanje privatnopravnih ugovora o pomorskim tražbinama, kako to omogućavaju i Konvencije, koje doduše spominju i retenciju a činise da je pomorska tražbina negdje između retencije i privilegija.

2.1.1 Konvencija 1967

Član 6.»1) Svaka država ugovornica može priznati

privilegije ili prava retencije i za osiguranje drugih potraživanja osim onih spomenutih u čl. 4. Takvi će se privilegiji svrstatiiza svih pomorskih privilegija nabrojenih u članu 4. i iza svih hipoteka i upisanih mortgagea koji odgovaraju zahtjevima iz čl. 1; takva prava retencije neće moći spriječiti ni stavljanje zahtjeva za prisilno izvršenje pomorskih privilegija nabrojenih u čl. 4. ili hipoteka i upisanih mortgagea koji odgovaraju zahtjevima iz čl. 1. niti predaju broda onome koji će ga steći na osnovi takvog postupka prisilnog izvršenja.

2) U slučaju kada se priznaje privilegij ili pravoretencije na brodu koji je u posjedu

a) nekog brodograditelja radi o.siguranjapotraživanja koja potječu iz gradnje broda,

b) ili nekog brodopopravljača radi osiguranja potraživanja koja potječu od popravaka broda izvršenih za vrijeme trajanja takva posjeda, taj će se privilegij ili pravo retencije svrstati iza svih pomorskih privilegija nabrojenih u čl. 4, ali će moći zauzeti mjesto ispred hipoteka i mortgagea. Taj će se privilegij ili pravo retencije moći vršiti na brodu bez obzira na hipoteku ili upisani mortgage na brodu, a ugasit će se kada brod, već prema slučaju, ne bude više u posjedu brodogradilišta ili brodopopravljača.«

Također i


Članak 6Drugi pomorski privilegiji»Svaka država ugovornica može prema nacionalnom

pravu priznati i druge pomorske privilegije na brodupored onih nabrojenih u čl. 4. za osiguranje tražbina

Pomorske tražbine


prema vlasniku, zakupcu, poslovođi ili brodaru broda,pod uvjetom da će ti privilegiji:

a) biti podvrgnuti odredbama čl. 8, 10. i 12.b) utrnuti :

(i) istekom roka od 6 mjeseci od vremena nastanka osigurane tražbine, osim ako prije isteka tog roka brod bude zaustavljen ili zaplijenjen, a to zaustavljanje ili zapljena dovedu do prinudne prodaje broda: ili

(ii) istekom roka od 60 dana od dana prodajebroda kupcu koji je u dobroj vjeri, a taj rok počinje teći od dana kada je prodaja broda upisana u skladu s pravom države u kojoj je brod upisan nakon prodaje:

bez obzira koji rok protekne prvi:ic) imat će red prvenstva nakon pomorskih privilegija

nabrojenih u čl. 4. i nakon upisanih "mortgagea", hipoteka i tereta koji udovoljavaju uvjetima iz čl. 1.«

Donekle, indirektno, odobravajući, po mom mišljenju, težu odredbu od odredbe o predloženoj pomorskoj tražbini kao na pr.:

2.1.3 Pomorski zakonik

čl. 220.st.2.« (2) Ako ugovor o hipoteci u kojemu je potpis

dužnika javno ovjerovljen sadrži izjavu dužnika davjerovnik može neposredno na temelju ugovora zatražiti upis hipoteke u upisnik brodova, kao i izjavu dužnika da je suglasan da se na temelju tog ugovora na brodu na kojemu jezasnovana hipoteka može radi tražbine utvrđene tim ugovorom nakon dospjelosti tražbine provesti neposredna ovrha, takav je ugovorovršna isprava.«

Važno je istaknuti da su obje konvencije odredile i položaj i rokove, što bi mogao biti i putokaz za uglavke u privatnopravnim. ugovorima.

Očito je naime, da ako konvencije dozvoljavaju za privilegije koje su svakako strože od ppomorske tražbina bilo bi logično da se dozvoljavaju za pomorske tražbine, a kako će biti vidljivo dalje u „DIO Privilegij“ i tamo u Zaključku, plediram, znači da plediram za oba.44

4444 Vidi i J. Marin, op.cit. in fine.

Pomorske tražbine


1 DIO - PRIVILEGIJI (PZ.ČL.241)

MOTO

„ Evo samo ključnih spornih točaka:--nema jedinstvene i općeprihvaćene definicije

pomorskih privilegija;--nema suglasnosti o njihovoj pravnoj prirodi

– je li privilegiji založno (dakle stvarno) pravo ili je tek riječ o pravu prioritetnog namirenja i o sredstvu «uključivanja» osobno odgovorne osobe u postupak, dakle o procesnopravnom institutu;

--nema jedinstva oko toga koje tražbineosigurati pomorskim privilegijem;

--nema suglasnosti oko međusobnog odnosa(rangiranja) privilegiranih tražbina;

--sporno je mogu li stranke ugovorom kreiratiprivilegij na brodu kao sredstvo osiguranjatražbine proistekle iz toga ugovora;

--ne postoji sigurnost ni jedinstvenost okotoga na što se sve prostire pomorski privilegij;

--postoje razlike oko toga koje sve osobe kao osobni dužnici mogu brod «opteretiti» pomorskim privilegijem;

--nema suglasnosti oko mjerodavnog prava za pitanje pomorskog privilegija“.

Jasenko Marin1

Bilo je nekada i mišljenja da se privilegiji iako povjesno vrlo stari institut, uopće više ne primjene, međutim očitoje da su pravni i gospodarski razlozi zahtjevali da se vjerovnicima čije tražbine potječu iz gospodarskog iskorištavanja broda, pruži stvarno-pravna mogućnost namirenja iz broda. Dovoljno je razmisliti o situaciji kada domaćivjerovnik ima potraživanje od stranog broda, koji obično u mjestu gdje se momentalno nalazi nema nikakovog finansijskoh pokrića. Ovakovo razmišljanje važi i za slučaj ako se radi o vjerovnicima državljanima kao i stranim vjerovnicima, jer mora postojati jednakost a ne razlike.

Privilegiji su potpuno specifična stvarna prava upomorskim odnosim, pa se tako i smatra da su privilegiji»....građansko pravna zakonska založna prava na brod«.2

1 Prof.dr.sc. Jasenko Marin, Pravni fakultet, Zagreb “PRIVILEGIJI NA BRODU – SIGURNOST I NEIZVJESNOST U ISTO VRIJEME”, - Liber amicorum Nikola Gavella, građansko pravo u razvoju, Pravni fakultet u Zagrebu, 2008,2 Jakaša B., Pallua E., Stvarna prava i privilegije, 1964 (rukopis) str. 68. Vidi i J. Marin, op.cit.

Pomorski privilegij

http://en.wikipedia.org/wiki/Lien#cite_note-Griffith_Price_1940-13%23cite_note-Griffith_Price_1940-13


Smatra se također da ugovor o kupoprodaji broda nijeugovor pomorskog karaktera.3

Samo nastajanje privilegija je vrlo interesantno, jer privilegij nastaje i postoji bez objave, prijave, upisa,bez vlasništva i bez posjeda. Privilegij nastaje u momentu samog nastajanja tražbine. Nastaje na principu da je brod nešto kao pravna stvarnost (res)4, bez obzira na vlasništvo, bez potrebe o ugovornom odnosu, zapravo nastaje automatski. Brod ostaje »dužnik« pa makar i promjenivlasništvo jedanput ili više puta, ako su ispunjeni ostali uvjeti (čl. 243). Konačno takav privilegij postoji samo u pomorskom pravu. U žargonu katkada se privilegiji (maritime liens) nazivaju »silent liens«, »secrete«,»hidden«, »indelible« itd. Pravi naziv u engleskom je»maritime lien«, za razliku od »maritime claim«,»possessory lien«, »statutory lien« i sl.5

Definitivno pojam “privilegij” nije moguće definirati, pogotovo ne definicijom koja bi bila prihvatljiva u raznim pravnim sistemima, u judikaturi i u doktrini.6

Pomorski privilegij obrađen je propisima koji se nalaze u međunarodnim konvencijama i u propisima pojedinih država. Postoje međunarodne konvencije o pomorskim privilegijima i to iz godine 1926, 1967 i 1993.

U Pomorskom Zakoniku odredbe o privilegijima prvenstveno se nalaze u čl. 241 – 252., ali se spominju i drugdje.7

U praksi privremenih mjera (arrest)utvrđivanje privilegija nije uvijek od primarnog značenja, jer se zapravo, najčešće kao osnov za privremenu mjeru koristi popis pomorskih tražbina, u praksi, kod nas, po Pomorskom Zakoniku, iako bi se u većini slučajeva zapravo, u slučaju kada brod vije stranu zastavu, trebao koristiti, barem kaopočetni, polazni, propis iz Konvencije 1952.8 Problemprivilegija dolazi kasnije kada se treba odlučiti rangiranje po Pomorskom zakoniku čl. 912. o podjeli kupovnine, ali i prije kada se mora primjeniti strano pravo

3 In re Bav State Yacht Sales, 117 B.R. 16 (Bankr. D. Ma. 1990).4 Brod je u pravnoj praksi personificiran.5

Navodi se u literaturi : „LIEN, in law. The word lien is literally the French for a band, cor d or chain, and keeping in mind that meaning we see in what respect it differs from a p le d g e o n the one hand and a m or t g a g e o n the other. It is the bond which attaches a creditor's right to a debtor's property, but which gives no right ad rem, i.e. to property in the thing; if the property is in the possession of the creditor he may retain it, but in the absence of statute he cannot sell to recover what is due to him without the ordinary legal process against the debtor; and if it is not in possession, the law would indeed assist him to seize the property, and will hold it for him, and enable him to sell it in due course and pay himself out of the proceeds, but does not give him the property itself. It is difficult to say at what period the term lien made its appearance in E ng l i s h l a w ; it probably came from more than one source. In fact, it was used as a convenient phrase for any right against the owner of property in regard to the property not specially defined by other better recognized species of title.” Tu i tamo nailazi se i na izraze “:voluntary lien—a lien created with the lienor's consent. “.6

Vidi J.Marin, op.-cit. pod ZAKLJUČAK, str. 39 i sl.7 Na brodu (i teretu) čl. 209,214,241-52. 339,347,591-597,855,910-914,919,923,953,954, (969.st.2.toč.2).) SAD The Maritime Lien Act (46 U.S.C.A. §§ 971–975 [2000]) .8

Obzirom na odredbu Ustava čl. 140.Pomorski privilegij

http://www.1911encyclopedia.org/English_law

http://www.1911encyclopedia.org/Mortgage

http://www.1911encyclopedia.org/Pledge

http://www.1911encyclopedia.org/Cord


za rangiranje po tom stranom pravu (katkada i po višestranih prava).

Ne upuštajući se, ovdje, u uspoređivanje i analizu, potrebno je ali, naglasiti da taj odnos stvara poteškoće i nedoumice, a u teoriji i praksi i katkada neosnovane zaključke. Događa se naime, ili bi se moglo dogoditi, da kod podjele kupovnine nakon sudske prodaje9 broda, ilieventualno podjele iznosa garancije itd., sporna tražbina nema više status privilegija i gubi dakle prvi rang po odredbama čl. 912. To se može dogoditi i ako u postupku privremene mjere i/ili opravdanja privremene mjere nije utvrđeno da je tražbina privilegij jer silom odredbe čl.246 i sl. privilegij je »prestao« u postupku nakon sudskeprodaje odnosno prije podjele kupovnine.

U Pomorskom Zakoniku odredbe o privilegijimaprvenstveno se nalaze u čl. 241 – 252., ali se spominju i drugdje. 10

Glede jahti i gledebrodica vidi DIO - JAHTE i DIO BRODICA 11

Privilegij je “jači” od hipoteke,mortgage-a, pomorske tražbine jer ima prvenstveni red kod naplate i sve to bez ikakove potrebe upisa.

1.1.1 Čl.912.

(1) Iz diobne mase vjerovnici se podmiruju prema ovomredu prvenstva:

1). vjerovnici čije su tražbine osigurane pomorskimprivilegijem.

1.1.2 Čl.214.

Osnovna i važna je odredba :

»Za postanak pomorskog privilegija i pravne učinke koji iz tog prava slijede prema trećim osobama nije potreban upis u upisnik brodova odnosno upisnik jahti.«12

9 Notorno je da se brod »čisti« od stvarnih tereta nakon »službene« prodaje: »The sale of a vessel by the vessel owner in the ordinary course does not extinguish the maritime liens against it. The sale of a vessel by the US Marshal pursuant to court order, extinguishes all liens that are not satisfied from the sale proceeds.« Vidi č l. 878.10 Na brodu (i teretu) čl. 209,214,241-52. 339,347,591-597,855,910-914,919,923,953,954,(969.st.2.toč.2).)11 Upozorujem da u DIO BRODICA, zastupam mišljenje da na brodici nema privilegija, osim u slučaju primjene Pomorskog zakonika čl. 90.12 Vidi i čl. 266. Nisam razmatrao uopće eventualni upis u ZAKON O UPISNIKU SUDSKIH I JAVNOBILJEŽNIČKIH OSIGURANJA TRAŽBINA VJEROVNIKA NA POKRETNIM STVARIMA I PRAVIMA,(«Narodne novine», broj 121/05) , ukoliko su uopće usklađene na bilo što u vezi sa plovnim objektima. O brodicama vidi dalje DIO - Brodica

Pomorski privilegij


Privilegij, kao takav, ne zahtjeva nikakav upis bilo gdje.13

1.1.3 Čl. 241. specificira privilegije14 :

(1) Svaka od sljedećih tražbina prema vlasniku, zakupcu ili brodaru broda, a tražbine iz stavka 1. točke1) ovoga članka i prema poslodavcu, te tražbine iz stavka1. točke 2) ovog članka i prema poslovođi broda i poslodavcu osigurana je pomorskim privilegijem koji postoji na onom brodu u odnosu na kojeg je nastala:

1). tražbine za plaće i druge iznose koji se dugujuzapovjedniku broda, časnicima i drugim članovima posade u svezi s njihovim zaposlenjem na brodu, uključujući troškove povratnog putovanja i doprinose za socijalno osiguranje koji se plaćaju u njihovo ime,

2). tražbine za smrt ili tjelesne ozljede koje su sedogodile na kopnu ili moru u neposrednoj vezi siskorištavanjem broda,

3). tražbine s naslova nagrade za spašavanje broda,4). tražbine za lučke naknade, troškove plovidbe

kanalima i drugim plovnim putevima, te troškove peljarenja,

5). tražbine po osnovi izvanugovorne odgovornosti zamaterijalne gubitke ili oštećenja prouzročena uporabom broda, izuzev gubitka ili oštećenja tereta, kontejnera15 i putničkih stvari koje se prevoze brodom.(2) Pomorski privilegij u korist glavnice postoji i za

kamate.(3) Pomorski privilegij prostire se i na pipadke

broda.16

Potrebno je još upozoriti da je Pomorski Zakonik u ovom dijelu inspiriran odredbama Konvencije 1993., međutim budući da R.Hrvatska nije njezina članica, to Hrvatsku Konvencija 1993 ne obavezuje. Zanimljivo je pogledati kako se razlikuju konvencije 1967 i 1993 od Pomorskog zakonika:

13 Pomorski zakonik čl. 201. važi za »stvarna prava«, znači može se upisati i privilegij, ali jasno, samo uz pristanak (ovo je interesantno pitanje, obzirom na problem »ugovornih privilegija«.) Vidi i stari ZPUP čl. 186.14 Ponavlja se, radi prikladnosti - nalazi se i u Dio -Tražbine, gdje vidi “Tabela Usporedba”15 Kontejneri :Eleventh Circuit Court of Appeals , November 22, 2000 Maritime Liens: Cargo containers leased in bulk to the owner of a group of vessels for unrestricted use on board the vessels in that group, are not "provided" to any particular vessel within the meaning of 46 U.S.C. § 31342(a), thus liens cannot be claimed for containers furnished in bulk to a fleet owner who then decides upon which vessels the containers will be placed. Another group of recent cases examines the question of whether outstanding container lease payments constitute maritime liens on container vessels. Several courts have considered the question, and they have generally concluded that overdue container lease payments do not have maritime lien status if the containers were leased in bulk and deployed on a fleet-wide basis. In such situations, the rationale for denying maritime lien status to such claims is that it is impossible to associate the lease payments with any individual vessel and therefore the supplier of the containers by definition did not rely on "the credit of the vessel" in agreeing to supply containers.16 What are some examples of debts and liabilities that may be secured by a maritime lien on a vessel?Charges for goods and services rendered to the vessel (referred to as “necessaries”), such as moorage, fuel and other consumables, maintenance, repairs, and some types of insurance premiums; towage; seamen’s wages; salvage; liability to repair dock and collision damage; liability to compensate for personal injury; and maintenance, cure and unearned wages owed to former crewmen.

Pomorski privilegij



1.1.5 Član 4.

“1) Pomorskim privilegijem osigurana su sljedećapotraživanja:

a) plaće i drugi iznosi koji se duguju zapovjednikubroda, časnicima i drugim članovima posade na osnovi njihova aposlenja na brodu;

b) lučke naknade, troškovi plovidbe kanalima i drugim plovnim putovima kao i troškovi pilotaže17;

c) potraživanja prema vlasniku za smrt ili tjelesnu ozljedu koje su se dogodile na kopnu ili na vodi u izravnoj vezi s iskorištavanjem broda;

d) delikatna ili kvazidelikatna potraživanja prema vlasniku koje se ne temelje na ugovoru, s naslova gubitka ili oštećenja nekog dobra, koji su se dogodili na kopnu ili na vodi, u izravnoj vezi s iskorištavanjem broda;

e) potraživanja s naslova pružanja pomoći i spašavanja, podizanja podrtina i doprinosa u zajedničkim havarijama.”18

2) Nikakav pomorski privilegij neće teretiti radi osiguranja potraživanja označenih u stavu 1. točke c) i d) ovoga člana, koje potječu ili proizlaze iz radioaktivnih svojstava ili iz kombinacije radioaktivnih svojstava s otrovnim, eksplozivnim ili drugim opasnim svojstvima nukleamog goriva, radioaktivnih proizvoda ili otpadaka.


1.1.7 Članak 4

Pomorski privilegiji“1. Svaka od sljedećih tražbina prema vlasniku,

zakupcu, poslovodi ili brodaru broda bit će osiguranapomorskim privilegijem na brodu:

a) tražbine za plaće i druge iznose koji se duguju zapovjedniku broda, časnicima i drugim članovima brodskog osoblja u vezi njihovog zaposlenja na brodu, uključujući troškove repatrijacije i doprinose za socijalno osiguranje koji se plaćaju u njihovo ime;

b) tražbine za smrt ili tjelesne povrede koje su se dogodile na kopnu ili vodi u neposrednoj vezi s iskorištavanjem broda;

c) tražbine s naslova nagrade za spašavanjebroda;

17 U SAD određeni su u The Maritime Lien Act (46 U.S.C.A. §§ 971–975 [2000]) privilegiji (»maritime lien«). Personifikacija broda, je do te mjere određena da postoje situacije u kojima brodovlasnik zapravo nije odgovoran za brod, kao na pr. kada propisi određuju obaveznu pilotažu na pr. u i iz luke i dođe do pilotove grube greške. Ista se ne stavlja na teret brodovlasnika, međutim stavlja se na brod i postaje privilegij na brodu.18 (NB : (Izraz »vlasnik« u smislu ovoga člana obuhvaća zakupca golog broda, naručitelja u brodarskom ugovoru, brodara - poslovođu suvlasničke zajednice i poduzetnika broda).

Pomorski privilegij


d) tražbine za lučke naknade, troškove plovidbe kanalima drugim plovnim putevima, te troškove peljarenja;

e) deliktne i kvazideliktnetražbine nastale uslijed stvarnog gubitka ili oštećenja prouzročenog iskorištavanjem broda .a koji nije gubitak ili oštećenje tereta, kontejnera, putničkih stvari prevoženih brodom.2. Nikakav pomorski privilegij neće teretiti brod radi

osiguranja tražbina označenih u toč. (b) i (e) stavka 1, koje su nastale ili su posljedica:

a) šteta nastalih u vezi s prijevozom ulja ili drugih opasnih i štetnih tvari morem za koje se plaća naknada prema međunarodnim konvencijama ili nacionalnom pravu koje predviđa kauzalnu odgovornost i obvezno osiguranje ili drugi način osiguranja tražbine: ili

b) radioaktivnih svojstava ili kombinacije radioaktivnih svojstava s' ptrovnim, eksplozivnim ili drugim opasnim svojstvima nuklearnih goriva, ili radioaktivnih proizvoda ili otpadaka.

Pomorski zakonik na pr. u čl. 241. st. 1. toč.5.19,određuje da gubitak ili oštečenje tereta, kontejnera i putničke prtljage nije privilegij.20

Doktrina u SAD specificira privilegije:

(slobodan prijevod”

Šta je “maritime lien” »What is a"maritime lien"?

»Maritime lien« je “lien” kreiran od strane sudova nadležnih za pomorske sporove ili federalnim zakonom, na brodu ili drugoj “pomorskoj imovini”.

Na koju se pomorskuimovinu odnosi ?

Ovisno o tipu “lien- a” pomorski lein može se odnositi na : (sam nabrajam :brod, elektroniku na brodu,namještaj, čamce, ribarsku opremu, izvjesne tipove ribarski prava i dozvola, strojeve,

„A maritime lien is a lien created by admiralty or other federal law in a vessel or other "maritime property."

What propertymay a maritime lien apply to?

Depending on the type of lien, a maritime lien may attach to a vessel, a vessel’s electronics, furniture, boats, fishing gear, certain types of fishing rights and permits, machinery, spare parts, fuel and other equipment, cargo, fish and property that has been

19 Pomorski zakonik čl. 242.20 Pomorski zakonik čl. 953. – pomorske tražbine Pomorski privilegij


rezervne dijelove, bunker i drugu opremu, teret, ribe i imovinu koja je bila spašena iz plovnih voda. Neki tipovbi “lien- a” na opremu uzetu na leasing ili posuđenu, koja se nalazhi na brodu, ali neke od toga ne. Pomorskei “lien” ne odnosi se na imovinu koja je na obali kao što su lučke obale, privezišta i plovila.

Jednom, kada se “lien”veže za nešto na brodu, obično će ostati vezan čak i ako se makne sa broda.

salvaged from navigable waters. Some types of lien apply to leased and borrowed equipment placed on board a vessel, and some do not. Maritime liens do not apply to shore-based property such as wharves, piers and floats. Once a lien attaches to an item on a vessel, it will usually remain attached if the item is removed from the vessel“.

oooooooooooooooooooooooooooooooooo

Doktrina je opisala privilegij i ovako:

„Traditional Liens“Maritime claims that give rise of maritime liens

include the following claims: seamen’s wages; salvage; torts that arise under the general maritime law; general average; preferred ship mortgages; supplies, repairs, and other necessaries furnished to a vessel; towage, wharfage, pilotage, and stevedoring; damage or loss to cargo while aboard a vessel; claims by carriers for unpaid freight; and breach of charter parties. Although parties may waive or surrender the right to a maritime lien by contract or otherwise, theymay not agree to confer a maritime lien where the law does not provide for one.”21

Umjesto prijevoda nabrojeni su samo primjeri nabrajanje:

a).Elektronika; b).namještaj; c).čamci (za spasavanje); d).ribarska oprema, e).neki tipovi ribolovnih prava i dozvola (?!), f).strojevi, g). rezervnidijelovi; h). bunker; i).ostala oprema; j).teret; k).ribe; l).imovina koja je spašena iz vode.m). plaće posade, n).spasavanje, o).štetne radnje prema općem pomorskom pravu, p). generalna havarija, r). hipoteka/mortgage, s). predmeti opskbe,, t). popravci i ostala opskrba broda, u). tegljarina, v). vez, z). troškovi pilotaže, aa). troškovi stivadora, bb).

21 To je dakle stajalište koje ne dozvoljava privatnopravni ugovor o stvaranju privilegija.---Važna je zadnja rečenica: „Iako se stranke mogu odreći ili odustati od prava na privilegij putem ugovora ili na drugi način, ne mogu se dogovoriti da stvore privilegij ako ga nije odredio zakon.“

Pomorski privilegij


oštečenje i gubitak tereta dok je na brodu, cc).zahtjevi vozara za neplaćenu vozarinu, dd). kršenje brodarskog ugovora.

Svi su zajedno nabrojeni, a za naše pojmove, pomiješane su pomorske tražbine i privilegiji.

Neki tipovi “lien-a” primjenjuju se na opremu koja je pod leasingom, zakupom ili posudbom i nalazi se na brodu a također i na neke koje se više ne nalaze na brodu. Kada se “lien” aktivira na jedan predmet na brodu, obično ostaje aktiviran na tom predmetu i ako se predmet makne sa broda.

Ovo stajalište se protivi stvaranju ugovornih privilegija.22 Međutim ima i drugačijih stajališta, drugačije judikature i doktrine, konačno i odredbi u Konvencijama 1967 i 1993.

1.1.8 CHARTER PARTIES

Slijedeći tekst utvrđuje osobe uslijed kojih moženastati privilegij, kao i odredba Pomorskog zakonika čl.248.

“Often a vessel is operated by a charterer (lessee). Under admiralty law the charterer becomes the equivalent of an owner, vested with the authority to hire crew, enter into contracts, and purchase necessaries which create maritime liens 23against the vessel.24

Vidljivo je dakle da je teško, ako ne i nemoguće, iz pojedinih doktrinarnih tekstova točno definirati “lien” u odnosu na naše odredbe u Pomorskom zakoniku.

OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO

11.2.2 PPRRVEVENNSSTTVEVENINI RREEDD

1.2.1 Članak 245.

“(1) Pojedine privilegirane tražbine iz članka 241. ovoga Zakonika imaju red prvenstva koji odgovara redoslijedu kojim su te tražbine navedene u članku 241. ovoga Zakonika.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pomorski privilegiji koji osiguravaju tražbine s naslova nagrade za spašavanje broda imaju prednost pred svim drugim pomorskim privilegijima koji terete brod prije

22 U tom smislu i J.Marin, op.cit. str. 27. bilješka 97., pozivajući se i na Tetley-a i Grabovca.23

Ovdje nije sasvim jasno da li »lien« znači našu tražbinu ili privilegij ?24 Often a vessel is operated by a charterer (lessee). Under admiralty law the charterer becomes the equivalent of an owner, vested with the authority to hire crew, enter into contracts, and purchase necessaries which create maritime liens against the vessel. E.g. Matter of Topgallant Lines, Inc., 154 B.R. 368, 372 n.2 (S.D. Ga. 1993). Vidi i čl. 248. Vidi čl. 953.st.1.toč.11.

Pomorski privilegij


vremena u kojem su obavljene radnje, zbog kojih je nastao navedeni pomorski privilegij.

(3) Više tražbina iz iste skupine tražbina navedenih učlanku 241. stavak 1. točke 1), 2), 4) i 5) ovogaZakonika namiruju se s jednakim redoslijedom prvenstva.

(4) Pomorski privilegiji koji osiguravaju tražbine navedene u članku 241. stavku 1. točki 3) ovoga Zakonika (tražbine s naslova nagrade za spašavanje broda) međusobno imaju red prvenstva suprotan redoslijedu vremena nastanka tražbine koje osiguravaju. Smatra se da su takve tražbine nastale onog dana kad je dovršena svaka pojedina radnja spašavanja“.

Obrađivati prvenstveni red općenito skoro je nemoguće, jer se pojavljuju prije svega međunarodne konvencije, zatim zakoni pojedinih država, zatim presedani, te problem kako i koja država primjenjuje presedane, a ima i slučajeva da pojedini sudovi primjenjuju presedane a neki ne primjenjuju.

I Konvencije imaju odredbe o prvenstvenom redu, paupućujem na njih.25

1.2.2 ITALIJA

Codice della navigazione ima vrlo detaljno razrađene odredbe o privilegijima, međutim djelomično se obazire i na odredbe u Codice civile.

Talijansko zakonodavstvo u Codice della Navigazione čl. 548 – 560 26 zaprvenstveni red 27 ima također odredbe, međutim u Codice civile postoje također odredbe o nekim drugim privilegijima ali privilegiji pomorskog prava imaju prednost pred onima iz Codice civile, iako se neke odredbe mogu koristiti i za pomorske jer Codice della Navigazione ne zabranjuje korištenje odredbi iz Codice civile. Ta spefičnost talijanskoih propisa je detaljnorazrađena kako u judikaturi tako i u doktrini. Ovaj je poblem izvan ovog rada. Ovo je vrlo dobro razrađeno u Rivista di Diritto dell’Economia, dei Trasporti e dell’Ambiente Vol. VII/2009 “Codice della navigazione esplicato.”28

Vidi DODATNA OBJAŠNJENJA -DIO PRIVILEGIJ OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO

11.3.3 UUZGRZGREEDNODNOSSTI-TI- /-/- ACCACCESSESSORIORIESES-- PPRIRIPPAADDAKAKSlično je i sa uzgrednostima broda.29

1022.

25 Vidi na kraju »ZAKLJUČAK«26 Dodatno odredbe za teret čl. 561 – 564.27 Čl. 1022 - 102628 Commento di Francesca Pellegrino. TITOLO IV Dei privilegi e della ipoteca; CAPO I Dei privilegi

29 Čl. 241.st.3.; čl. 229. (accessoriess).Pomorski privilegij


Tek radi uvida u mogućnosti, ako su neki dijelovi na brodu (pripadak-appurtance) bili u leasingu od strane trećih osoba sa pridržanim vlasništvom, a brodovlasnik ne bi plačao trećim osobama, pomorska tražbina odnosno eventualni privilegij, bio bi i opet prema brodu, makar je brod dat u charter.

11.4.4 LILIEENSNS FORFOR NNEECCEESSSSARIARIEESS -- PPRIRIPPADAKADAK II TRAŽBINETRAŽBINEPrivilegiji mogu nastati i na pripatku (čl. 217).

Međutim što se tiče pomorskh tražbina (čl. 953), zakonodavstvo i doktrina proširuju broj pomorskih tražbina a neke naše pomorske tražbine,kvalificiraju kao privilegij.

Ta ko na pr. :“Part of the law of contract liens has been codified,

primarily to provide protection to those who provide necessary services or supplies to vessels. The Federal Maritime Lien Act (FMLA) states that a person providing necessaries to a vessel on the order of the owner or person authorized by the owner…has a maritime lien on thevessel…[and] may bring a civil action in rem to enforce thelien…

The FMLA defines necessaries as including “repairs, supplies, towage and the use of a dry dock or marine railway”. The enumeration of specific necessaries is merely by way of illustration and is not preclusive. Necessaries have been held to include “most goods or services that are useful to the vessel, keep her out of danger, and enable her to perform her particular function….What is a “necessary” is to be determined relative to the requirements of the ship.

oooooooooooooooooooooooooooooooooo»Zakonsko pravo na uzgrednostima može se ostvarivati

sve dok se to potraživanje duguje ili dok se svota isplaćena za to potraživanje još nalazi kod kod zapovjednika ili kod agenta broda.«

Veliki broj zemalja još uvijek imaju takove odredbe, uključujući i privilegij za vozarinu i tegljarinu.30


1.4.1.1 POSEBAN (začuđujući(?))PRIMJER PRIVILEGIJA

1.4.1.1.1 JudikaturaIn Caterpillar Financial Services v. 1178 Crab Pots, 2001 AMC 1605

(D.Ak 1999), the court held crab pots left at sea were appurtenances of the vessel subject to a maritime lien. Other courts have held a maritime lien applies to equipment used aboard the vessel that is leased and not owned by the vessel owner.

If the vessel is destroyed, any lien against it is extinguished, as is the lien against its equipment and intangibles such as a fishing permit. The insurance proceeds payable for a lost vessel are not subject to a maritime lien in place of the vessel.

30 Italija, Codice della navigazione. Čl.552-560;1023, 1025, 1926. : USA,.Pomorski privilegij


NB: radi se o v r šama koje su ostale u moru i o dozvoli za ribarenje za koje je sud zauzeo stajalište da se radi o “appurtances” - uzgrednosti.


11.5.5 VVOZARINAOZARINA

11.6.6 TTEEGLGLJJARINAARINAIstičem da je na vozarini također bio privilegij i

odredbe su postojale ili još postoje u :

A).Konvenciji 1926B).Z.P.U.P. u čl. 218C).Pomorskom Zakoniku 1994 u čl. 252.31

D).Nizu konvencija i zakona mnogih država.

DETALJNIJE VIDI : DIO - VOZARINA I DIO - TEGLJARINA

11.7.7 TROTROŠŠKOKOVVIIRazni toškovi (sudski i odvjetnički, čuvanje broda,

izdržavanje posade za vrijeme zaustavljanja i sl.) nisu ovdje nabrojani, pa iz toga slijedi da nemaju položaj privilegija i tako ne bi imali onakav prvi red prvenstva iz čl. 912.st.1., dok bi temeljem iste odredbe troškovi»....nastali u postupku prodaje broda« imali prednost iispred privilegija. Ako se dakle ova dikcija shvaća uže,troškovi nastali u toku privremene mjere, a i opravdanje privremene mjere, ne bi bili baš »postupak prodaje broda«, pa bi se rangirali prema odredbi čl. 912. st.1. toč. 3. 32, što ali može biti i diskutabilno.

11.8.8 PPRIRIMMJEJENANA KONKONVEVENNCICIJJAAPrivilegiji postoje, kako je več rečeno i u

međunarodnim konvencijama (1926, 1967 i 1993) kao i u propisima mnogobrojnih država, a raznolikost je poprilična, tako da otežava sistematski pregled, kao i, što je još žalosnije, koliko toliko usaglašenu primjenu u praksi.

Pitanje primjene međunarodnih konvencija izvan jeokvira ovog rada, ali treba ipak spomenuti da se konvencije najčešće odnose na subjekte koji su pristupili i postali članovi. No i to članstvo može biti eventualno limitirano ugovornim klauzulama, posebnim propisima pojedine države ili kao što je u R. Hrvatskoj Ustavom33 određeno da međunarodne konvencije koje su promulgirane imaju veću snagu i od zakona koji su na snazi. Uz konvencije, postoje u velikoj većini država i zakoni, propisi, a u slučajunekih država common law-a, presedani, tako da jednoobraznosti zapravo nema.

31 U Sloveniji je određen privilegij i na vozarini i na tegljarini.32 Stanković,op.cit. str.128. pod 7.4.33 Čl. 140. Pomorski privilegij


Unatoč te činjenice, sporovi se vode i provode. Kod toga dolazi i do još većih poteškoća, ako i kada su problemi privilegija, povezani sa slučajem privremene mjere ( naredbe, arrest-a) koji i opet imaju svoje konvencije iz 1952 i 1999, a i lokalne zakone. Žalosno je da se mora reći da zapravo svi ti propisi nisu niti međusobno sasvim usaglašeni a da se još manje to može reći za primjenu. Vjerojatno je suvišno reći da kombinacija odredbi u Konvencijama o privilegijama iz godine 1926, 1967 i 1993., zatim Konvencija o zaustavljanju brodova iz 1952 i1999, te odredbi u zakonima, odnosno zakonu koji seprimjenjuje ili bi se trebao primijeniti od strane suda, može, a i dolazi do neslaganja, pa i do sukoba odredbi koje se opet rješavaju na veliki broj načina.

Kako je več rečeno odaziv za pristupanje konvencijamabio je slab. R. Hrvatska nije članica niti jedne konvencije o privilegijima pa prema tome nije niti vezana njihovim odredbama a samo je članica Konvencije 1952. o privremenim mjerama (zaustavljanju) pa je vezana tim odredbama. R. Hrvatska, čini se, najčešće će morati polaziti od odredbi Pomorskog zakonika čl. 968.st,2. i čl 969.st.1.toč.2. i po njima nastupiti. Poznatoje da je međunarodno privatno pravo vrlo komplicirano, pa i odredbe Pomorskog zakonika to, po mom mišljenju, dokazuju. Uz ovo, i odnosi u velikom mnoštvu charter party-a mogu, a i nastaju tako komplicirano da ovise, kao i privilegiji islićnp, o konvencijama, zakonima, judikaturi, presedanima i doktrini.

Pojam “Lien” - “privilegij” katkada se u praksi naziva„tajna hipoteka“.

Privilegij je i opisan kao „one of the most strikingpeculiarities of maritime law«.

Jedna velika važnost je da privilegij može, kako je več rečeno, nastati i iz poslovanja ugovorne stranke (charterera) iz brodarskog ugovora (u širem smislu tog pojma), koji u nekim pravnim sistemima obuhvaća osim zakupoprimatelja, još i time-charterera 34, pa čak i”voyage charterera” i još dalje sub-charterera itd., itd.). U ostalom tako i Pomorski zakonik.35

1.8.1 Čl. 248.

»Odredbe ovog Zakonika o privilegijama na broduprimjenjuju se i kad brod iskorištava osoba koja nije vlasnik broda, osim ako je brod vlasniku oduzet nedopuštenom radnjom, a vjerovnik koji ima privilegij za tražbinu nije savjestan«.

34 Not everyone is authorized to create a Maritime lien against a vessel. The owner, master, charterer, and their authorized agents may. (46 U.S.C. § 31341. )35

Pomorski zakonik Čl. 248.Pomorski privilegij


1.8.2 ad čl. 248

Ova je odredba, po mom mišljenju, daleko sveobuhvatnija od stranih propisa i konvencija, 36 jer silom zakona stvara privilegij ».....i kad brod iskorištava osoba koja nije vlasnik broda....«. Skoro da bi to značilo svakoga, osim, recimo, “počinitelja krivičnog djela”. Mislim da je ovdje bitnariječ »iskorištava«, koja bi mogla unijeti zabunu u slučaju ako se radi o »poslovođi« jer je teško zamisliti da poslovađa »iskorištava« brod 37. Vice versa ovu bi odredbu mogli koristiti sudovi u zemljama, koje imaju isto takovu odredbu kao čl. 966. – 969., t.j. mogli bi je primjenjivati na brod koji vije hrvatsku zastavu, eventualno i privremeno!.38

1.8.3 Pomorski zakonik

1.8.4 ad čl. 953.

Smatra se međutim da ako je brod zaustavljen i dato je zasiguranje, ne bi se brod više mogao zaustavljati za isti zahtjev,39 pa niti onda ako se pokaže kasnije da garancija nije osnovana tj. da je bez pokrića.

11.9.9 SSOLIDARNAOLIDARNA ODGOODGOVVORNOORNOSSTTKod postojanja privilegija na brodu jedno interesantno

pitanje je o odnosima odgovornosti u slučaju pod-ugovora (sub-charter). Doktrina je suglasna da u slučaju na pr. sudara broda40, postoji solidarna odgovornost i charterera odnosno sub-charterera- korisnika i brodovlasnika. Solidarna odgovornost bazira se na specifičnosti pojma privilegija koja slijedi iz samog imena. Solidarnost je ograničena samo na brod (res) na kojem je privilegij pa charterer solidarno odgovara samo do vrijednosti broda. Njegova odgovornost ograničena je trajanjem privilegija pa je prema tome činjenica da se solidarnost može protezati samo do vrijednosti broda kaoi to da se ovrha može izvršiti odnosno ostvariti samo na brodu. Drugim rječima,ako i kada prestane privilegij, prestaje i solidarnost.41

36 Konvencija 1993, čl. 6.“....against owner, demise charterer, manager or operator...“37 Pomorski zakonik čl.5.st.1.t.33. --Poslodavac “upravlja”.38 Za promisliti je da li je to ugodna odredba za brodovlasnika koji bi upisao brod u hrvatski upisnik (čl.188.)privremeno na temelju zakupa “flag register”?39 .See, e.g., AlveskaT Pipeline Service Co. v. BAY ODGE, 703 F.2d 381 (9th Cir. 1983); United States v. Ames, 99 U.S. 35 (1879); In re Topgallant Lines, Ina, 154 B.R. 368 (S.D. Ga. 1993) (analyzing the topic). „Once the vessel is arrested, the voluntary release of the vessel from arrest on posting of substitute security discharges the original maritime lien against the vessel and transfers it to the substitute security. The vessel may not be rearrested on the same lien claim, even if the substitute security later proves valueless, since the original lien has been discharged.”40 Jakaša, Sistem plovidbenog prava Jugoslavije, Knjiga IV. Plovidbene nezgode,Svezak II. ZAGREB,

1990.

41 U slučaju podijeljenog vlasništva broda suvlasnici odgovaraju prema svoje udjelu.Ap. Lecce od d 15.

XII. 1952, Dir. nav. 1955, II, tr. 109. sum. prikaz.


Iako jesolidarnost kod sudara očitija, ona može postojati i u drugim slučajevima. Dok je u sistemima gdje postoji tužba »in rem« ovo očitije, sama činjenica da je zaustavljen brod, a privilegij je nastao na pr. zbog nekog od slučajeva navedenih u čl. 241. koje je prouzročio charterer (ili dalje sub-charterer), može biti procesualno zanimljiva i važna, kako upogledu navođenja odnosno određivanja od strane charterera protustranaka na pasivnoj strani, tako i u obrani od strane, recimo, samo navedenog brodovlasnika na pasivnoj strani koji bi imao mogućnost pozvati charterera (sub-chaterera) na umješavanje ili poduzeti nešto drugo, ovisno o okolnostima odnosno pravnom sistemu nadležnog suda.

11..1100 RRANGIRANANGIRANJJEE // PPRRVVEENNSSTTVEVENINI RREEDDOstaje još pitanje rangiranja ugovornog privilegija i

mislim da bi morao automatski spadati u zadnji rang kod primjene čl. 241. st l, a i ako dođe do prodaje broda tj. primjene odredbe čl. 912.-914. Pomorskog zakonika. Ako bi se moralo primjeniti strano pravo moglo bi se smatrati da se takovom primjenom stranog prava, mijenja red iz čl. 912. a za taj član ne vrijede odredbe Dijela X. jer to nije„odnos iz pomorske plovidbe“ (čl. 966.) niti „pomorski plovidbeni odnos“ iz čl. 973.

U tom pogledu korisno je proučiti i odredbe konvencija o privilegjima u čl. 6.

11..1111 UUGOGOVVORORKako je naglašeno prije kod pomorskih tražbina u

pogledu sklapanja onakovog ugovora smatram da bi se takav ugovor o stvaranju privilegija ipak mogao sklopiti, jer se može sklopiti na pr. hipotekarni ugovor, kojim se i te kako mijenja položaj imatelja pomorskih tražbina. Naime i hipotekarnim ugovorom se sporazumom stranaka, bez trećega, mijenja redoslijed naplate pomorskih tražbina za trećeosobe. Istina je da se hipoteka mora upisati 42, alisituacija kod mortgage, a na neki način i odredba Pomorskogzakonika čl. 220. st.2. i čl. 221., liberalniji su od strogih odredbi o upisu hipoteke. Važno je istaknuti da hipotekarni vjerovnik, praktički ne može spriječiti nastanak privilegija, koje, silom zakona imaju prioritet ispred hipoteke, pa ako bi ugovorni privilegij imao ugovorno pravo da dolazi iza hipoteke hipotekarni vjerovnik ne bi bio stavljen u slabiji položaj, kao ni imatelji pomorske tražbine. Zapravo, moglo bi se dogoditi da imatelji tražbina koje nisu pomorske, ne bi mogli zaustaviti brod, a ako bi imatelj ugovornog privilegija

42 Ističem da je na pr. u SAD, određeno da postoje »...ship mortgage is valid against third parties when it has been properly filed for recordation with Coast Guard....« (823 A.M.C. 2409, 56 USLW 2052,17 I re Pasquale ALBERTO. Dakle: “Maritime liens created by contract include two distinct categories: Preferred Marine Mortgages, and other contracts providing necessaries. Compare, 46 U.S.C. §§ 31322 and 31342.

Pomorski privilegij


zaustavio brod i morao, po odredbamaPomorskog zakonika dignuti tužbu za opravdanje (čl. 958.st.2.) imatelji običnih tražbina imali bi mogućnost povesti svoj postupak, pozivajući se na forum imovine (ZPP. Čl.58.) itd..

S druge strane nije logično da hipoteka jer se mora upisati ima po Stečajnom zakonu bolji položaj , a koji nije lex specialis za privilegij, kada Pomorski zakonik kao lex specialis stavlja privilegij pred hipoteku u čl.912.st.1.toč.1.43

Ako se o tome sklopi ugovor, sa pravilno ovjerenimpotpisom taj bi se ugovor mogao i uknjižiti ukoliko se toželi da ga se smatra da je na taj način postao jedna vrsta»stvarnog prava«44.

Svakako gornje razmatranje ne nailazi suglasnost u doktrini.45

11..1122 ČČL.L.333399Pomorski zakonik odredbom u čl. 339., dozvoljava upis

»....zabilježba spora«, dakle jedne činjenice, koja, u krajnjoj liniji može biti vrlo proizvoljna i koja je u tom času pravno meritorno potpuno neprecizna,46 a odredbom čl.347., brisanje zabilježbe tužbe za ostvarivanje pomorskogprivilegija.47

Općenito, čini se da bi se za one pomorske tražbine,koje nisu istovremeno i privilegij, moglo ugovoriti da se priznaju kao privilegij. Svakako takova bi klauzula bila komplicirana jer iako bi, recimo, takav ugovor bio ovjeren, radilo bi se o jednom slučaju koji je samo okvirno definiran. U konkretnom slučaju bi trebalo iznos i ostale uvjete tražbine ili sporazumno odrediti, ovisno o volji stranaka, ili prepustiti sudu određivanje iznosa, što ne bi bilo uopće praktično, kao i uvjeta kao činjenično pitanje a pravni uvjet prema ovjerenom (a možda i neovjerenom ) ugovoru. Razlika bi dakle bila u tome da je ugovor o hipoteci vrlo konkretan a ugovor o privilegiju ne može biti tako konkretan.

Ako bi se stalo na stajalište da prema Pomorskom zakoniku nije moguće sklapati ugovor o privilegiju, ostajeproblem broda koji vije stranu zastavu, pa se postavlja pitanje da li na temelju odredbe iz čl. 973., ako stranke sklope ugovor i izaberu neko pravo na temelju kojega se može u ugovoru predvidjeti nastajanje privilegija, takav ugovor bi vrijedio kada se primjenjuju odredbe Dijela X.

43 Važno je istaknuti da zapravo kod prvenstvenog reda čl. 912. obične tražbine imaju isti položaj kao i pomorske tražbine (čl. 953), dakle pomorske tražbine izjednačene su sa običnima, što baš i nije sasvim logično kada se za pomorske tražbine može zaustaviti brod, a za obične ne može ! Vidi dalje DIO Stečaj44 Čl. 201. Pomorskog zakonika jer se tom odredbom dozvoljava upis za :«.....druga ograničenja raspolaganja pomorskim objektom, zabrane opterečivanja i otuđivanja te sve zabilježbe za koje nije izričito određeno da se upisuju u drugi list uloška.«45

J. Marin, op.cit.str. 14. i 15.46 Odredbom Pomorskog zakonika čl. 338 i sl. Zabilježbu provodi Lučka kapetanija.47 Vidi prethodni DIO - Pomorske tražbine.

Pomorski privilegij


(čl. 966 – 988.) Pomorskog zakonika? Mislim da takovo ugovoreno pravo, u principu ne bi bilo protivno odredbi čl.987. jer se zapravo oštećeniku/vjerovniku daju veća prava.Vidi o tome dalje. Mnogo je kompliciranije odgovoriti da libi i judikaturu u nekoj stranoj državi, trebalo primjenitina temelju presedana u slučaju da se ugovor poziva na»pravo« te države.48

Dodatno treba razmisliti da li bi neki privilegij kojipostoji u stranom pravu trebao biti priznati po čl. 969 i968, makar je ušao u strano pravo zato što je državastranog prava postala članica konvencije.

Ipak doktrina i judikatura smatraju da se ne može ugovorom stvoriti privilegij,49 ali katkada dozvoljavaju da može.

Nije na odmet niti postaviti pitanje da li sud u R. Hratskoj, koji je zaustavio brod, ima nadležnost da utrđuje valjanost privilegija za kojeg se tvrdi, ali i poriče, da je nastao izvan R. Hrvatske u stranoj zemlji.50

11..1133 UUSSTUTUPPANANJJEEOdredbom Pomorskog zakonika čl. 249.st.2. omogućeno je

ustupanjem tražbine koje automatski prenaša i privilegij, ako takav postoji na tražbini.

1.13.1 Čl.249. St.2.

“(2) Ustupanjem tražbine osigurane privilegijem nabrodu prenosi se i privilegij na brodu.51”

Jednako i strana doktrina, iako naglašuje da se može isubrogacijom.

“The assignment of or subrogation to a claim secured bya maritime lien entails the simultaneous assignment of or subrogation to such a maritime lien.”

Ovakav pristup je vjerojatno opće prihvaćen. U stvariKonvencije iz 1967 i 1993 imaju odredbe o cesiji.

Tek usput, za ustupanje tražbine dakle i pomorske tražbine, primjenjuju se drugi propisi, ali je zakonitoustupanje tražbine bitno, da bi se prenio i privilegij.

Čini se da bi i ugovor o pomorskoj tražbini odnosno privilegiju mogao biti prenesen, ako to nije izričitoisključeno ili nije dopušteno zakonom.

Oooooooooooooooooooooooooo

48 Čl. 973. navodi »pravo« a ne »zakon«. Znači li to i judikaturu i presedane i sl. Ovo je pitanje izvan područja ovog rada.49 Sardano, P., Privilegi ed ipoteca. / ww w . u g m o n opo li.it/ :“Fonte dei privilegi e solo la legge: le parti, pertanto, non possono creare altri crediti privilegiati oltre quelli previsti dal legislatore«. Ali vidi: J. Marin,op.cit. in fine.50 “Tužba za ostvarivanje pomorskog privilegija« , čl. 339.51 Brodici ??--- Pomorski zakonik čl.2.st.2.?

Pomorski privilegij

http://www.ugmonopoli.it/


11..1144 SSUDUDSSKAKA RRJEŠEJEŠENNJJAA--------ODLUKEODLUKEKod rješevanja ovakovih slučajeva, sudska ili kakova

druga odluka se mora STRIKTNO pridržavati zakona i sud je obavezan navesti i u Rješenju o privremenoj mjeri. (čl.19.Ovršnog zakona tj. ZPP. čl. 354.)52 detaljne odredbenavodeći i detaljne zakonske članove iz praktičnog razlogaprimjene Pomorskog zakonika.

Unatoč Konvencijama (1926,1967,1993)ipak još postoje u primjeni izvjesne razlike između zemalja koje primjenjucommon law, ali i razlike između onih u Evropi tj. između mediteranskih i nordijskih država,a ima posebnosti i u zemljama dalekog Istoka i Južne Amerike. Australija i Novi Zeland također nemaju uvijek ista stajališta kao Velika Britanija. Tako na pr. privilegiji na vozarini. Dapače, događa se da čak i razne države prihvačaju i koriste konvenciju, ali je ne tumače uvijek jednako, pa dolazi i do razlika.

Treba još spomenuti da na jednom brodu može biti više stvarnih tereta, počam od hipoteke, mortgage i sličnihtereta do mnogih privilegija a naravno i pomorskih tražbina i dakako običnih tražbina. Svaki od tih ima svoj režim:odredbe, kovencije, zakone, judikaturu, doktrinu itd.

Prije je obrađena takova ugovorna mogućnost za“pomorsku tražbinu” (čl. 953) i ta mogućnost je lakše prihvatljiva za takove slučajeve. koji su podvrgnuti Pomorskom zakoniku.

1.14.1 ČL.220

Ponavljam da već prije spomenuta odredba Pomorskog zakonika u čl. 220.st.2. daje strankama većuslobodu ugovaranja, jer zakon određuje :

»(2) Ako ugovor o hipoteci u kojemu je potpis dužnika javno ovjerovljen sadrži izjavu dužnika da vjerovnik može neposredno na temelju ugovora zatražiti upis hipoteke u upisnik brodova, kao i izjavu dužnika da je suglasan da se na temelju tog ugovora na brodu na kojemu je zasnovana hipoteka može radi tražbine utvrđene tim ugovorom nakon dospjelosti tražbine provesti neposredna ovrha, takav je ugovor ovršna isprava.“

Dakle, u slučaju da je takova isprava odn. ugovor o privilegiju sastavljen (i možda, opreza radi ovjeren),a naročito ako je to u inozemstvu, primjenom odredbe u čl.986., trebalo bi je prihvatiti.

52 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Broj: U-III-1162/2001 5. prosinca 2001. “Po ocjeni Ustavnog suda nenavođenje mjerodavne odredbe hrvatskog zakona po kojoj je slučaj presuđen predstavlja bitnu povredu postupka iz članka 354. stavka 2. točke 13. ZPP (presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati) a istu povredu postupovnih odredaba počinio je i drugostupanjski sud. Stoga Ustavni sud ne može ispitati razloge kojima su se u konkretnom slučaju prvostupanjski i drugostupanjski sud vodili u odlučivanju o nadležnosti hrvatskog suda i primjeni hrvatskog prava.“

Pomorski privilegij


Možda je korisno spomenuti da Konvencije 1967 i 1993 imaju odredbe o dužnosti najavljivanja i obavještavanja o ovršnoj prodaji.

11..1155 DDODATNAODATNA OOSSIIGGURURAANNJJAA

U kojoj je mjeri privilegij riskantan i koliko je to poznato i koliko se pojavljuje u praksi, vidljivo je iz toga da su osiguravajuća društva spremna ugovorno pokrivati neplaćanja nekih pokrivenih rizika, a može pokrivati i troškove za dovršenje putovanja koje je počelo prije nego je nastala nesposobnost charterera da plaća prema uglavcima ugovora o charteru, ili nastale privilegije itd..

Postoji i mogućnost osiguranja prioriteta temeljem teretnice u slučaju gubitka tereta.

Također ako i kada je naknada (hire) za charter u ugovoru unaprijed plaćena ili djelomično, a navedeno je uugovoru da se u slučaju gubitka broda taj iznos ne vraća, moguće je izvršiti osiguranje tog iznosa.

Vidi DIO - Leasing.

1.15.1 DODATNA OSIGURANJA - rizik privilegiji

Kako je navedeno privilegiji “vrebaju”53 na brod da se imatelj privilegija, nekako naplati, katkada i uspješno. Rizici koji se pojavljuju u vezi sa nastajanjem prava na privilegije, koje bi mogle nastati na brodu, a nastanak je rezultat izvjesnog događaja koji se pojavljuje može se osigurati kod raznih osiguratelja, iako je najčešće to izvjesni P&I klub.

Općenito radi se o isporuci bunkera, troškovi stivadora,ili kojih drugih osoba koje traže plačanje pod prijetnjom zaustavljanja broda, temeljem privilegija (a nekim državama i temeljem nekih »pomorskih tražbina! - tj.»contract liens«) a koje bi trebao platiti charterer. Ti slučajevi su očito dosta česti, dokaz čega je ponuda osiguravatelja za zaštitu tih rizika.

Radi se, kako obično naznačuju police odnosno ugovora sa P&I, o t.zv. »zahtjevima trećih stranaka«, najčešće zbog neplačanja ili drugog razloga na strani charterara ili zbog stečaja.

Često se pokriće ugovara kao:1.Bilo koji zahtjev koji se zahtjeva protiv osiguranog

broda koji zahtjeva »treća osoba« uključujući, ali ne ograničavajuć se na zakonsko pravo na tužbu in rem, tj. pomorske privilegije ili bilo koje druge pomorske tražbine za koje se tvrdi od strane vjerovnika da daje pravo protiv broda, i

2. Bilo koja odgovornost za plačanje bunkera, lučkih troškova, stivadorskih troškova i bilo kojih drugih troškova

53 U stvari činjenica je da najčešće niti brodovlasnik nije svjesan da postoji nekakav privilegij na brodu.Pomorski privilegij


potrebnih za dovršetak putovanja koji bi u stvari bilinormalno odgovornost charterera broda.54

U uvjetima u policama često se naglašava da se radi o slučajevima u kojima je charterer insolventan odnosno u stečaju, međutim o tom uvjetu treba detaljnije analizirati policu, odnosno razmotriti več kod ugovaranja.

Nije ovdje mjesto ulaženja u detaljno tumačenje da ligornja stilizacija pokrića, obuhvaća i pomorske tražbine i pivilegija. Pravo i ugovoranje osiguranja je specifična materija.

1.15.2 Isplata unaprijed.

Ovdje treba spomenuti i slučaj kada je za ugovor o charteru izvršeno plačanje unaprijed, u cjelini ili djelomično ovisno o ugovoru. U tom slučaju, plačeni iznos se ne vraća, u slučaju gubitka broda,ako je tako ugovoreno u Charter-u, pa prema tome charterer ima pravo da takavrizik osigura.55


2 ZAKLJUČAKNa pitanje da li je dakle moguće sklapati

privatnopravne ugovore o privilegijima najlakše je odgovoriti negativno, međutim takav bi ugovor mogao ipak biti priznat, ali pomjeranjem njegovog prioriteta tj. kakav bi mogao imati položaj.

Mislim ipak da bi se moglo i moralo prihvatiti da seugovorom može stvaranje da neka tražbina, ima značenje pomorske privilegije (dakle »maritime lien«) te služiti kaoosnov za zaustavljanje broda (arrest) i pravni položajprivilegija.

Mogućnost dozvole ugovaranja privilegija pomoćuzakonske odredbe direktno, a mislim da i privatnopravnog ugovora, ako je zakonska odredba tako formulirana, čini se da je, na neki način, predviđena i u konvencijama.

Ponavljam i odredbe iz Konvencija.

54 Dodatno : It will be seen from the above that the policy is designed to cover not only Members' liability to third parties in respect of charterers' unpaid debts, but also any liability which Members may have to incur in order to continue and complete a voyage already commenced prior to the insolvency of a charterer. Whilst many such liabilities will arise under time charterparties, it is equally possible that such liabilities may be incurred under voyage charterparties, particularly those on FIOS terms (or similar). NB: The policy does not cover any loss of earnings whether it be hire, freight, deadfreight, demurrage or indeed running expenses for the vessel etc.55 Vidi DODATNA OBJAŠNJENJA .

.

Pomorski privilegij

retencije moći vršiti na brodu bez obzira na hipoteku iliupisani mortgage na brodu, a ugasit će se kada brod, većprema slučaju, ne bude više u posjedu brodogradilišta ili

2.1.3

brodopopravljača“.

Konvencija 1993

2.1.4 Članak 6--- Drugi pomorski privilegiji



2.1.2 Član 6.

“1) Svaka država ugovornica može priznati privilegijeili prava retencije i za osiguranje drugih potraživanja osim onih spomenutih u čl. 4. Takvi će se privilegiji svrstati iza svih pomorskih privilegija nabrojenih u članu 4. i iza svih hipoteka i upisanih mortgagea koji odgovaraju zahtjevima iz čl. 1; takva prava retencije neće moći spriječiti ni stavljanje zahtjeva za prisilno izvršenje pomors.kih privilegija nabrojenih u čl. 4. ili hipoteka i upisanih mortgagea koji odgovaraju zahtjevima iz čl. 1. niti predaju broda onomc koji će ga steći na osnovi takvog postupka prisilnog izvršenja.

2) U slučaju kada se priznaje privilegij ili pravoretencije na brodu koji je u posjedu

a) nekog brodograditelja radi o.siguranja potraživanja koja potječu iz gradnje broda,

b) ili nekog brodopopravljača radi osiguranja potraživanja koja potječu od popravaka broda izvršenih za vrijeme trajanja takva posjeda, taj će se privilegij ili pravo retencije svrstati iza svih pomorskih privilegija nabrojenih u čl. 4, ali će moći zauzeti mjesto ispred hipoteka i mortgagea. Taj će se privilegij ili pravo

»Svaka država ugovornica može prema nacionalnom pravu priznati i druge pomorske privilegije na brodu pored onih nabrojenih u čl. 4. za osiguranje tražbina prema vlasniku, zakupcu, poslovođi ili brodaru broda, pod uvjetom da će ti privilegiji:

a) biti podvrgnuti odredbama čl. 8, 10. i 12.b) utrnuti(i) istekom roka od 6 mjeseci od vremena nastanka

osigurane tražbine, osim ako prije isteka tog roka brod bude zaustavljen ili zaplijenjen, a to zaustavljanje ili zapljena dovedu do prinudne prodaje broda: ili

(ii) istekom roka od 60 dana od dana prodaje broda kupcu koji je u dobroj vjeri, a taj rok počinje teći od dana kada je prodaja broda upisana u skladu s pravom države u kojoj je brod upisan nakon prodaje:

bez obzira koji rok protekne prvi: ic) imat će red prvenstva nakon pomorskih privilegija

nabrojenih u čl. 4. i nakon upisanih "mortgagea", hipoteka i tereta koji udovoljavaju uvjetima iz čl. 1.« OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO

Pomorski privilegij


2.1.5 Konvencije predviđaju i rokove.


2.1.7 Član 10.

“Najmanje 30 dana prije prisilne prodaje broda ujednoj od država ugovornica nadležna vlast te države pismeno će obavijestiti ili se pobrinuti da budu obaviješteni o danu i mjestu prodaje

a) svi ovlaštenici iz hipoteka i upisanih mortgageakoji ne glase na donosioca;

b) ovlaštenici iz hipoteka i upisanih mortgagea koji glase na donosioca i vjerovnici pomorskih privilegija nabrojenih u čl. 4, čija su potraživanja prijavljena toj vlasti;

c) voditelj upisnika brodova gdje je brod upisan.”


2.1.9 Članak 11.

2.1.10 Obavijest o prinudnoj prodaji

“1. Prije prinudne prodaje u državi ugovornici nadležna vlast te države pobrinut će se da obavijest u skladu s ovim člankom bude dostavljena:

a) organu koji vodi upisnik brodova u državiupisa;

b) svim ovlaštenicima upisanih "mortgagea",hipoteka i tereta koji ne glase na donositelja; i

c) svim ovlaštenicima upisanih "mortgagea", hipoteka i tereta koji glase na donositelja, te svim ovlaštenicima pomorskih privilegija nabrojenih u članku4, pod uvjetom da su nadležnoj vlasti koja vodi postupak prinudne prodaje prijavljene njihove tražbine;

d) upisanom vlasniku broda.2. Takva obavijest mora biti dostavljena najmanje 30

dana prije prinudne prodaje i treba sadržavati:a) vrijeme i mjesto prinudne prodaje i takve

napomene koje se odnose na prinudnu prodaju ili postupak koji vodi prinudnoj prodaji, a koje će vlast države ugovornice koja vodi postupak odrediti kao dovoljne za zaštitu interesa osoba koje imaju pravo na obavijest; ili

b) ako vrijeme i mjesto prinudne prodaje ne mogu biti određeni sa sigurnošću, približno vrijeme i očekivano mjesto prinudne prodaje i takve napomene koje se odnose na prinudnu prodaju ili postupak koji vodi prinudnoj prodaji, akoje će vlast države ugovornice koja vodi postupak odrediti kao dovoljne za zaštitu interesa osoba koje imaju pravo na obavijest.Ako je obavijest poslana u skladu s točkom (b) naknadna obavijest bit će poslana, kada budu poznati točno

Pomorski privilegij


vrijeme i mjesto prinudne prodaje, ali u svakom slučajunajmanje 7 dana prije prinudne prodaje.3. Pored bilo kakve javne obavijesti što može biti

tražena prema pravu države koja vodi postupak prinudne prodaje, obavijest određena u stavku 2. ovog članka mora biti u pismenom obliku, a može biti predana preporučenom pošiljkom ili elektronskim, te drugim odgovarajućim sredstvom koje daje potvrdu o primitku. Pored toga, obavijest će biti dana putem novinskog oglasa u državi gdje se vodi postupak prinudne prodaje, i ako se smatra potrebnim od strane vlasti koja vode postupak prinudne prodaje, u drugim glasilima.


Vidi Pomorski zakonik čl. 881. i sl.U gore navedenoj odredbi, utvrđuju se za utrnuće

privilegija i rokovi od 6. mjeseci odnosno 60. dana što možda i nije jako praktično.56 U ostalom, u zakonu države mogu se rokovi promijeniti.

Možda bi bilo moguće rokove odrediti i na slijedeći način:

AA). Odmah iza svih privilegija određenih zakonom,BB). Dakle prije hipoteke, iliCC). Tek iza svih privilegija i hipoteka,DD). Ali prvi nakon privilegija i hipotekeEE). Odnosno prvi u redoslijedu pomorskih tražbina ako

nema:

tražbina.

aa). Hipoteke ibb). drugih privilegija, ali ima drugih

Mislim da se ne bi mogao priznati AA). i BB)., a u pogledu CC). , DD). i EE). bi se mogli priznati jer nisu na štetu trećih osoba, koje imaju samo pomorske tražbine, jer iste nemaju zakonom određenih prioriteta kako je određeno u čl. 912.st.1.toč.4) – “ostali vjerovnici”.

Kakoa je več naglašenl i konvencije imaju odredbe o rokovima za slučaj da članice odarede mogućnost sklapanja ugovora odnosno dodajunove privilegije. Vidi Konvencija1993 čl.6.st.c). Vidi i čl. 4. i čl.1. koji se spominjuu odredbi čl..6.

Već u zaključku kod problema pomorske tražbine izrazio sam mišljene da bi bilo uputno prihvatiti pravo članica da odrede privilegije dakle mutatis mutandis odredbe iz konvencija 1967 i 1993 za ugovaranje pomorske tražbine, pa u ovom Zaključku ostajem kod toga da se omogući također ugovaranje za stvaranje privilegija, a ne samo za stvaranjepomorskih tražbina.57

56 Rok od 60 dana, može se dogoditi, da je prekratak, recimo za relaciju Australija/Evropa, odnosno možda brod i pristane u nekoj luci, ali je tamošnji pravni sitem neprikladan za rješavanje privilegija.57 Vidi J. Marin, op.cit. in fine

Pomorski privilegij

Ivković, P.P.U.P.T.P.S.L.-2011 49

DIO JAHTAOdredbe o upisu jahti koje su dosta važne, nalaze se u

čl. 179 – 201., a važna je i odredba čl. 2. i čl. 5. st.1. toč. 20. – 21.

Odredba čl. 96. također se primjenjuje na jahte sukladno odredbi čl. 94.

Obzirom na odredbu Pomorskog zakonika u čl.2. i u čl.252 kojim je određeno da se sve ono što je određeno zabrod, primjenjuje i na jahte, na jahti se stvaraju pomorski privilegiji.

Najvažnije odredbe: -

Članak 2.

(1) Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, njegoveodredbe koje se odnose na brodove primjenjuju se i na jahte.

Čl. 5. st.1. toč. 20. i 21.

20) jahta jest plovni objekt za sport i razonodu, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a čija je duljina veća od 12 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je pored posade ovlašten prevoziti ne više od 12 putnika,

21) strana jahta jest plovni objekt za sport i razonodu koji ima stranu državnu pripadnost i koji se takvim smatra prema propisima države čiju državnu pripadnost ima.

Također i:

Članak 252.

Odredbe ovoga Zakonika o založnim pravima primjenjuju se i na brodice, jahte, brodove u gradnji i jahte u gradnji koji se nalaze u plutajućem stanju.

Jahta koja vije zastavu R. Hrvatske mora biti upisana uupisnik jahti, pa se ne očekuju problemi glede naziva»jahta«1.

Međutim eventualne poteškoće može stvarati odredba zastranu jahtu (objekt):«.. koji se takvim smatra prema propisima države čiju državnu pripadnost ima.“ Moglo bi se postaviti naime i pitanje nakon dolaska u teritorijalne vode da li strani objekt koji ima sve izglede i svojstva jahte, a nema to specificirno u dokumentima, (i koji se takvim NE smatra prema propisima države čiju državnu pripadnostima) mora imati tretman po Pomorskom zakoniku kao brod ili brodica. Činjenica je naime, da vrlo često strani plovni objekt nema u dokumentima upisan naziv “jahta”, jerrazni jezici imaju razne nazive2. Prema tome, ili organ uR. Hrvatskoj koji dozvoljava stranom plovnom objektu ulazak

1 Vidi čl. 190. st..1. i Pravilnik o brodicama i jahtama,2 Na pr. talijanski »nave di diporto«.

Jahta


u teritorijalne vode R. Hrvatske i izdaje odgovarajuće dokumente morao bi ocijeniti da li je to jahta ili nije i to negdje službeno upisati kako bi se moglo to znati za potrebe primjene propisa u R.Hrvatskoj tj. da li je brod, jahta ili brodica. Inače će svaki organ, pa, recimo i sud, doći u priliku ili nepriliku da ocjenjuje da li se radi o jahti, te da čak dođe do razmimoilaženja u toj ocjeni tipa, koji svakako odlučuje o primjeni propisa.

Da li zbog odredbe o dužini od 12. m. strani plovni objekt , koji nema naznake da je “jahta” a ima više od12. m. mora biti tretiran kao jahta. A onaj koji ima oznaku “jahta” a nema više od 12. m. ne bi se tretirao kao jahta?

Na pr. susjedna R.Slovenija ima slijedeću odredbu:

SLOVENIJA

Pomorski Zakon

3. člen

V tem zakonu imajo posamezni pojmi naslednji pomen:1. plovilo je stvar, ki je namenjena za plovbo po morju;15. čoln je plovilo, ki meri v dolžino manj kot 24 metrov;21. jahta je ladja, ki se v negospodarske namene uporablja za

razvedrilo, šport ali rekreacijo;Določbe tega zakona, ki veljajo za ladje, se uporabljajo tudi

za čolne, če tako določajo mednarodne konvencije in predpisi Evropske unije.3

Na prvi pogled čini se da bi plovni objekt koji dođe iz Slovenije, imao možda drugačije nazive uslijed kojih bi mogla nastati dilema. I za odredbu slovenskog zakona moglo bi se reći da nije lahko odrediva : Negospodarski, razvedrilo, šport, rekreacija? To bi dakle značilo da jahta ne može biti ako se koristi u gospodarske svrhe (charter, izleti sa plačanjem, itd.), pa bi to značilo da je brod (ladja ?.)

Prema Pomorskom zakoniku čl.5.st.1.toč. 20., jahta se može upotrebljavati i za gospodarsku djelatnost.4 Ta je dakle dikcija Pomorskog zakonika, čini se, praktičnija.

Italiji se najčešće koristi naziv: “nave di diporto”5,engleski često “pleasure boat” itd. pa prema tome plovni objekt nema naziv “jahta” kojije terminus technicus uPomorskom zakoniku i o čemu ovisi niz primjena i odredbi.

3 I odredba za »čoln«, brodicu, čamac, je drugačija nego u Pomorskom zakoniku.4 Svakako, ako plovilo iz Slovenije stigne u R.Hrvatsku a nema u dokumentima izričito napisano da jejahta (vidi toč.21.)može doći eventualno do poteškoća.5 Ivković, POMORSKI PRIVILEGIJI NA BRODU, 2007, str. 123-125.

Jahta


Pitanje je da li i zakonske ili druge odredbe koriste izraz“jahta” 6.

Čl.188

(1) U upisnik jahti može se upisati:a) jahta koja je u cjelini ili djelomično u vlasništvu domaće

fizičke ili pravne osobe,b) jahta koja je u cjelini u vlasništvu strane fizičke ili

pravne osobe ako se jahta pretežno nalazi u Republici Hrvatskoj.

Iz gornjih odredbi vidljivo je da postoji niz varijanti uvjeta za upis. Izvjesne razlike postoje kada se radi o fizičkoj ili pravnoj osobi glede broda i kada se radi o jahti.

Donekle je potrebno, dodatno, po mom mišljenju, tumačenje glede jahte za pojam „pretežno“ u st.2., koji je vrlo rastegljiv. Međutim to je uvjet koji mora utvrditi Lučkakapetanija prilikom upisa u upisnik

I ovdje bi se moglo primijeniti neke primjedbe na upisbroda prema odredbama čl. 187. u dijelu o brodu.

Možda je korisno spomenuti da se kod ovih odredbi o jahti nigdje ne spominje,„kompanija“, „brodar“ i sl. a postoje jahte koje su upisane u upisnik, a imaju brodara, pravne osobe, vjerojatno i kompanije“. Notorno je da se čartriraju na našoj obali stotineako ne i tisuće plovnih objekata od kojih priličan dio bi se mogao označiti kao jahta.

Odredbe za jahte su, čini se, ipak nedorečene i da bi dikciju trebalo prilagoditi stanju u stvarnosti. Gornje sebazira na odredbama Pomorskog zakonika.

Postoje i dodatne odredbe koje određuje:

Pravilnik o brodicama i jahtama NN. 27/05....56/10.

NAPOMENA

Pomorski zakonik u čl. 1021. određuje o novim propisima koje mora donijeti Ministar te je donesen gore spomenuti PRAVILNIK.

Ovdje nije mjesto raspravljati i analizirati pa ću samo spomenuti da Pravilnik u čl. 37. određuje:

„Upis i brisanje jahti provodi se sukladno odredbamaPomorskog zakonika.

Obzirom da je u Pomorskom zakoniku Glava II. čl. 187 -201. određeno za upis i brisanje brodova i jahti, te čl.252. o založnim pravilima, a u Glavi III. čl. 253 -

6 Pomorski zakonik– (Novi tekst NN. 146/08)

Jahta


Članak 253.

Odredbe ovoga Zakonika o postupku upisivanja brodova u upisnike brodova odnose se i na brodove u gradnji, te na jahte, jahte u gradnji, plutajuće objekte odnosno odobalne nepomične objekte ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno.

Svakako ukoliko neka odredba u Pravilniku nije u skladu sa odredbama Pomorskog zakonika, morati će se primjenti odredba Pomorskog zakonika.

Detaljnije i konkretnije o problemu Pravilnika vidi uDIO - Brodica.

ZAKLJUČAK

Budući da se većina naprijed spomenutog za brod može primijeniti i na jahtu, ostajem kod mišljenja da bi se i na jahtu moglo primijeniti privatnopravno ugovaranje za pomorske tražbine i privilegije. U stvari jahtekoje su daleko brojnije od brodova, mogle bi i obzirom na dosadanje iskustvo, mnogo češće doći u situaciju da se pojave tražbine ili privilegiji o čemu očito nema jasnih i uhodanih postupaka koji bi i te kako dobro došli. Postupak privremene mjere bio bi i materijalno pravno i postupovno lakše primjenljiv.

Jahta

53Ivković, P.P.U.P.T.P.S.L.-2011

1 DIO -- BRODICA / (ČAMAC)

11.1.1 PPOOMMORORSSKIKI ZAKONIKZAKONIK

1.1.1 Čl.5 .st.1. toč. 15) određuje ::

„brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, čija je duljina veća od2,5 metara, ili ukupne snage porivnih strojeva veća od 5kW. Pojam brodica ne obuhvaća: – plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spašavanja ili obavljanja radova, – plovila namijenjena isključivo za natjecanja, – kanue, kajake, gondole i pedaline, – daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima“.

DAKLE BRODICA NIJE NITI BROD NITI JAHTA.

NIJE UPISANA NITI U UPISNIK BRODOVA NITI U UPISNIK JAHTI.

Za upis založnih prava na brodici nema u Pomorskom zakoniku direktne izričite odredbe o upisu pa nije jasno na osnovu čega bi brodica mogla imati neko založno pravo, dakle i privilegij.

Odredba čl. 214. glasi:

1.1.2 Članak 214.

(1) Pravo vlasništva i druga stvarna prava na broduili jahti mogu se steći, prenijeti, ograničiti i ukinutijedino upisom u upisnik brodova odnosno upisnik jahti.

(2) Za postanak pomorskog privilegija i pravne učinke koji iz tog prava slijede prema trećim osobama nije potreban upis u upisnik brodova odnosno upisnik jahti.

Pomorski zakonik određuje u čl. 202.

1.1.3 Članak 202

(1) Brodica se upisuje u evidenciju brodica(očevidnik) koji vodi Lučka kapetanija.......“

Iz gornjega trebalo bi zaključiti da za brodicu, prema Pomorskom zakoniku ne postoji upis koji se traži za „....druga založna prava«.

Takav upis brodice omogućuje odredba čl.190. i tojedino na način, da se brodica “...za prijevoz tereta može zatražiti da se brodica upiše u upisnik brodova”, a „.....a vlasnik brodice za prijevoz putnika, odnosno brodice za šport i razonodu može zatražiti da se brodica upiše u upisnik jahti”

Brodica


Smatram da se slučaju upisa u upisnik brodova ili jahti, brodica upisuje prema odredbama čl. 187 - 188. i tada tek imaju postupak koji se primjenjuje na brod odnosno jahtu.

Pomorski zakonik ima odredbe o brodici gledeprivilegija samo indirektno. Brodica se tek spominje u čl. 252 gdje određuje nešto za brodicu, ali o čemu se može diskutirati, jer ako se čl. 214.st.2. tumači uže, onda za privilegij »....za postanak....i pravne učinke....« nije potreban upis. Dakle. brodica bi mogla imati temeljem čl. 252.nekakav poseban režim, možda t.zv.“privilegij na brodici”?!

1.1.4 Članak 252.

Odredbe ovoga Zakonika o založnim pravima primjenjujuse i na brodice, jahte, brodove u gradnji i jahte ugradnji koji se nalaze u plutajućem stanju.

1.1.4.1 Ad Pomorski zakonik čl. 252

Odredba mi se ne čini jasnom. Nalazi se na kraju dijela o privilegijima (čl. 241 -252), a spominju se»založna prava« što znači da se odnosi i na hipoteku (čl.219 - 240), tj. da bi se na brodici mogla staviti ihipoteka. Uz to i čl. 219. (hipoteka) i čl.241.(privilegij) naglašuju “....na brodu”, što, da ponovim, brodica definitivno nije.

Dakle ako bi postojao privilegij na brodici, to binegdje trebalo biti određeno, međutim takove direktne odredbe o privilegiju na brodici u Pomorskom zakoniku nema.

Ipak potrebno se je osvrnuti i na brodicu jer akoje brodica upisana u inozemski upisnik može eventualno doći do potrebe primjene stranog prava (čl.973), pa onda i do problema primjene privilegija, međutim u čl. 966 -988 (Mjerodavno pravo) “brodica” nije spomenuta. Napominjem da čl.967. određuje da se odnosi samo na svaki “plovni objekt koji je brod prema hrvatskom pravu....“ Brodica definitivno nije “brod”. Čak i jahta se uvrštava u spomenute odredbe jedino primjenom odredbe čl. 2. gdje ali nema spomena o brodici.

Za razmisliti je da li, iako privilegij ne trebabiti upisan u upisnik, Pomorski zakonik dozvoljava upisprivilegija u upisnik1. Da li situacija da se privilegijne treba upisati, omogućava da se stvara privilegij na

1 Vidi Dio - privilegij

Brodica


brodici, koja u tom slučaju ostaje prikračena na pravo upisa privilegija jer brodica nema upisnika i ne može se provesti odredba koju dozvoljava Pomorski zakonik.

1.1.4.2 Još o čl. 252. :

Čl. 245.st.1. upućuje na privilegirane tražbine»iz čl. 252« gdje bi trebale te “privilegirane tražbine”biti navedene međutim u čl. 252. ih nema i nisu specificirane (navedene)?.Uvjet je i »gradnja i plutajuće stanje«.Dakle i brodica!

Čini se da bi ta odreba, glede brodica, mogla bitičak i štamparska greška ili lapsus.

Nomotehnički, ako odredba čl. 252. obuhvaća sva založna prava trebala bi ta odredba biti uvrštena negdjeoko čl. 208-209. Svakako ne u dijelu br.2. Privilegiji na brodu čl. 241-252, in fine, odnoseći se na odredbe članke u 2. Hipoteka na brodu (čl. 219. - 240.).2

Sa brodicom dakle nije jasno da li na njoj uopćepostoje privilegiji (i hipoteka itd.) koji nisu određeni u Pomorskom Zakoniku, međutim su, na neki način, određeni u Pravilniku, koji je donesen na osnovu odredbe u Pomorskom zakoniku u čl. 1021.st.3. sa ovlaštenjima Ministra da donese Pravilnik3. Nije jasno da li odredba čl.1021, ovlašćuje Ministra da u Pravilniku odredi hipoteke i privilegije i za brodice4. Čini se da čl.1021. ne daje ovlaštenje za donašanje takovih odredbi.

1.1.5 čl. 202. st.3. određuje :

“Način upisa brodica u evidenciju brodica, obrasce, uvjete i način određivanja imena i oznaka brodica, te nadležnost lučkih kapetanija za vođenje evidencije brodica propisuje ministar”.

2 Tek usput: Dio peti, Stvarna prava, Glava 1. Pravo vlasništva, u čl. 208 i sl. određuje glede vlasništva samo za brod i jahtu O brodici određuje u čl. 216. o brodici samo ako je brodica u upisnik brodova, temeljem čl. 190.

3 Vidi Pravinik čl. 24.st.5. za upise u list »C«.

4 vidi i Pravilnik o brodicama i jahtama (NN 27/05;-----56/2010). Pomorski zakonikodredba:

:” Članak 1021. – o brodicama i jahtama, uvjetima koje moraju ispunjavati brodice i jahte, te osobe koje

upravljaju brodicama i jahtama, uvjetima za plovidbu brodica i jahti, područjima plovidbe, uvjetima stavljanja na tržište brodica i jahti, uvjetima koje moraju ispunjavati imenovana tijela, te način i postupak imenovanja, ispravama, zapisima, i knjigama brodica i jahti, te načinu upisa brodica u očevidnik brodica, postupku vođenja EOP očevidnika, uvjetima i načinu određivanja oznake i imena brodice, te nadležnosti lučkih kapetanija za vođenje očevidnika brodica (članak112. stavak 3., članak 123. i članak 202. stavak 3.),

Brodica


Ova odredba ne ovlašćuje ministra da određuje upishipoteka, privilegija i ostalih tereta.

Ovaj problem, ako postoji, ne spada ovamo.5

Pravilnik određuje da se primjenjuju na brodicu ionda vjerojatno i na stranu brodicu?

Po mom mišljenju, obzirom na odredbu Pravilnika veću samom naslovu, pa zatim u Pravilniku čl. 3. itd.6 kojase odnosi ne samo na brodice nego i na jahte, može postati nejasno i sporno, da li temeljem odredbi u Pravilniku, odredbe Pomorskog zakonika imaju manju snagu ili su čak,nevažeće, ako i kada su u suprotnosti sa odredbama Pravilnik ili obratno ?

11.2.2 PPRARAVVILNIKILNIK OO BRODICABRODICAMMAA II JJAHTAMAAHTAMA 77

1.2.1 Članak 24.

(1) Uložak ima list A, list B i list C.....(5) U list C uloška knjige brodica upisuju se

stvarna prava kojima je brodica ili njezin dio opterećen, te prava stečena na tim pravima, zakup brodice, pravo prvokupa, te druga ograničenja raspolaganja brodicom kojima je podvrgnut vlasnik brodice, zabrane opterećivanja i otuđivanja,te sve zabilježbe za koje nije izričito određeno da se upisuju u drugi list uloška.

Budući da je po Pravilniku određen upis za sva stvarna prava, to bi se i privilegij mogao upisati. Privilegij bi se tada morao upisati u list C., odnosno kao “zabilježba”, a Pomorski zakonik za Zabilježbe

5 Vidi čl. 214.t.2.koji ne spominje uopće brodicu. 6 Članak 3. Pored izraza definiranih Pomorskim zakonikom, pojedini izrazi u smislu ovoga

Pravilnika imaju sljedeća značenja:1.) brodica za osobne potrebe jest brodica za sport i razonodu koja se ne koristi u

gospodarske namjene;2.) brodica za gospodarske namjene jest brodica za prijevoz putnika i/ili tereta uz

naplatu, brodica za rekreaciju za iznajmljivanje, profesionalno obavljanje ribolova, vađenje šljunka, kamena i druge gospodarske djelatnosti;

3.) javna brodica jest brodica, osim ratne brodice, namijenjena i opremljena za obavljanje djelatnosti od općeg interesa države, a čiji je vlasnik, odnosno brodar država ili neko drugo tijelo ovlašteno od države i koja služi isključivo u negospodarske namjene;

3a.) ribarska brodica je brodica za gospodarske namjene opremljena za gospodarskoiskorištavanje resursa koji žive u moru.

4.) jahta za gospodarske namjene jest jahta namijenjena iznajmljivanju sa ili bezposade;

5.) jahta za osobne potrebe jest jahta koja se ne koristi u gospodarske namjene;7 «Narodne novine», broj 27/05, 57/06, 80/07, 3/08, 18/09 i 56/10)

Brodica


određuje u čl. 338 - 360. 8 Ovdje može i mora doći do spora o sudskoj nadležnosti.9

Temeljem odredbe:

1.2.2 Pravilnik --Članak. 34.

1) Upis odnosno brisanje iz očevidnika brodica obavlja se na osnovi rješenja lučke kapetanije odnosno ispostave koja vodi očevidnik brodica.

(2) Upis u list C uloška Knjige brodica provodi se temeljem rješenja nadležne lučke kapetanije.

Iako nevažno čini se da su odredbe iz Pomorskog zakonika i Pravilnika donekle u suprotnosti, barem u slijedećem:

11.3.3 PPOOMMORORSSKIKI ZAKONIKZAKONIK

1.3.1 Članak 202.

(1) Brodica se upisuje u evidenciju brodica (očevidnik) koju vodi lučka kapetanija, odnosno ispostava lučke kapetanije na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište fizičke ili pravne osobe vlasnika brodice.

11.4.4 PPRARAVVILNIKILNIKodređuje za upis i “leasing-a”10:

1.4.1 Članak 24.

(4) U list B. uloška knjige brodica upisuju sesljedeći podaci o vlasniku brodice: ime, prezime, JMBG, odnosno naziv i matični broj vlasnika, prebivalište/sjedište, isprava kojom se dokazuje vlasništvo brodice, podaci o korisniku leasinga, ako ga ima, dokaz o registraciji za obavljanje gospodarske djelatnosti za brodice za gospodarske djelatnosti i osobna ograničenja vlasnika u svezi sa raspolaganjem brodicom.11

Da postoje određeni problemi dovoljno je usporediti

8 U spomenutim člnacima, “sud« je spomenut 10. puta. pa je previše opširno komentiratisve odredbe iako u nekim slučajevima odluku donosi sud, a ne lučka kapetenija.9 čl. 841.10 što na pr. Pomorski zakonik nema. Tako bi izgledalo da se na brodicu može upisati“leasing” a na brod i jahtu ne Naravno ako se “leasing” ne bi smatralo, da spada kao.....sve zabilježbe za koje nije izričito određeno da seupisuje u drugi list uloška.” (PZ. čl. 201.) u list C.11 Izgleda da prema toj odredbi Pravilniku pravna osoba ne može biti vlasnik brodice(?). Interesaantno je da za brodicu već postoji i ”leasing” dok ga u Pomorskom zakoniku još nema.

Brodica


i odredbu

11.5.5 PPOOMMORORSSKIKI ZAKONIKZAKONIK ČL.ČL. 190190..(1) Ako postoje uvjeti iz članaka 187. ili 188. ovoga

Zakonika, vlasnik brodice za prijevoz tereta može zatražiti da se brodica upiše u upisnik brodova, a vlasnik brodice za prijevoz putnika, odnosno brodice za šport i razonodu može zatražiti da se brodica upiše u upisnik jahti bez obzira je li udovoljava kriterijima po članku 5. stavku 1. točki 4), odnosno točki 20) ovoga Zakonika i tada se na nju u pogledu stvarnih prava primjenjuju odredbe ovoga Zakonika koje se odnose na brodove i jahte.

(2) U slučaju upisa brodice u upisnik brodova ili jahti prema članku 188. stavku 1. točka 2) ili članku188. stavku 2. ovoga Zakonika, vlasnik brodice dužan je ovlastiti hrvatsku pravnu ili fizičku osobu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj da ga za odsutnosti iz Republike Hrvatske zastupa pred nadležnim hrvatskim tijelima.

(3) O upisima iz stavka 1. ovoga članka nadležna lučka kapetanija vodit će posebnu evidenciju.

Dolazi se do zaključka, da postoji očita nesuglasica, jer ako se prema odredbama Pravilnika upisuju stvarni tereti u list C:). i ako to određuje Lučka kapetanija, onda je ili odredba Pomorskog zakonika u čl. 190. ili ona iz Pravilnika čl. 24. nerazumljiva. Odredba čl. 190. može značiti samo jedno: - brodica može imati upis stvarnih prava jedino i samo onda ako se temeljem cit. članka upiše u upisnik brodova/jahti.

Dikcija st.1. »......i tada se na nju u pogledu stvarnih prava primjenjuju odredbe ovoga Zakonika koje seodnose na brodove i jahte....“ može se ispravno tumačiti onamo da inače na brodici nemože biti založnih prava. Ako bi naime to bila stalna mogućnost, kako proizlazi iz Pravilnika, onda ta odredba Pomorskog zakonika nije potrebna, a ako je važeća ova iz Pomorskog zakonika, onda ona iz Pravilnika nije osnovana, ali onda nema na brodici niti hipoteke niti privilegija.

Konačno treba upozoriti da Pomorski Zakonik imaodredbe o upisu brodica u čl. 202 – 207 u kojima seodređeno navodi samo evidencija brodica (očevidnik) i nema odredbi o postojanju listova A., B. i C., kao što ima za brod i jahtu u čl. 198 - 201.

Brodica


11.6.6 SSUDUDSSKAKA NADLNADLEEŽNŽNOOSSTT

1.6.1 Članak 841.

(6) „Ovrhu i osiguranje na brodu12 i teretu na broduodređuju i provode trgovački sudovi nadležni za pomorskesporove.“

Ova se odredba primjenjuje i na jahte temeljem čl.2.

Za brodice nema poveznice.

11.7.7 PPRIRIVVRREEMMEENANA MMJEJERRAA ..Iako možda izgleda čudno, ipak se postavlja pitanje

da li se odredbe Pomorskog zakonika na pr. o privremenim mjerama čl. 951 - 965 i o mjerodavnom pravu (čl.966 -988) i nadležnosti sudova primjenjuju na brodice ili treba primjeniti Ovršni zakon ? Iz odredbe čl. 2. to se ne bi moglo zaključiti, a pitanje je uopće i o snazi odredbe čl. 252. o založnim pravima a i u pogledu nadležnosti sudova (čl.841.st.6). Očito je da nema takovih odredbi za brodice u Pomorskom zakoniku, a nema je niti u Pravilniku. Za privremene mjere mogao bi doći u upotrebu Ovršni zakon, a glede mjerodavnog prava opće odredbe.

Ostaje i problem o nadležnosti koji se možepojaviti u pogledu stranog plovnog objekta koji nema udokumentima navedeno da je brodica”/”čamac” ili da je utvrđeno da »....se takvim smatra prema propisima države čiju državnu pripadnost ima.«

Obzirom na samo dva suda koji imaju nadležnost za pomorske sporove13, a ogroman broj marina, luka, lučica itd. u kojima se nalaze deseci tisuća brodica/čamaca, dakle koji su mnogo bliže redovnim sudovima, ovaj problem bi trebalo na neki način definitivno rješiti.

2 ZAKLJUČAK

Potrebno je, a bilo bi korisno da se zauzme meritorno stajalište o tim problemima i eventualno izvrši ispravke, promjene i nadopune.

12 Pomorski zakonik Glava IV. čl. 932 - 965.13 T.S., Rijeka i Split. Brodica


1 PRIVILEGIJI NA VOZARINI

Privilegiji ovog tipa postoje u priličnom broju zakona a i u nekim starijim konvencijama. Pomorski zakonik i novije konvencije često nemaju odredbi o privilegiju na vozarini.

Obzirom da je vozarina novčani iskaz, moglo bi se rećida se radi o »non-possessory lien«.

Privilegij na vozarini nalazi se u odredbama Konvencije1926, u zakonu Italije, Slovenije, USA., GB. i nizu drugih zemalja.

Ističem da je na vozarini također bio privilegij i kodnas u:

A).ZPUP u čl. 218B).Pomorskom Zakoniku 1994 u čl. 252.

Prema tome ukoliko bi se temeljem čl. 968, 969 i 973, trebala primjeniti Konvencija 1926 postojala bi mogućnost privilegija i na vozarini. 1

( Vidi i Dio - Privilegij na teretu, i tamo citate uzVOZARINA I TEGLJARINA).

U starom ZPUP postojala je odredba:

1.1.1 ZPUP 2

1.1.2 čl. 218 :

Zakonska založna prava na pomorskom brodu prostiru se i na vozarinu odnosno prevozninu i na tegljarinu onog putovanja u toku kojeg je nastalopotraživanje osigurano zakonskim založnimpravom te uzgrednosti broda i vozarine, prevoznine i tegljarine stečene od početka putovanja.

Komentar u ZPUP uz čl. 218. navodi samo koji su članovi gdje se određuje o vozarini, prevoznini itd. bez ikakvih komentara. Isti su dati u čl. 231. koji glasi:

1.1.3 ZPUP

1.1.4 čl.231

„Zakonsko založno pravo na vozarini odnosno prevoznini i tegljarini može se ostvariti sve dok se vozarina odnosno prevoznina i tegljarina duguju ili dok

1 Poveći broj država je još članica Konvencije 1926. prema tome poatoji mogućnost da se mora taKonvencija primjeniti. (za aktivne članove 1926 - vidi CMI -).2 Zakon o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi, 1978

Vozarina


se njihova svota još nalazi kod zapovjednika ili kodagenta broda.

Zakonsko pravo na uzgrednostima može se ostvarivati sve dok se to potraživanje duguje ili dok se svota isplaćena za to potraživanje još nalazi kod kod zapovjednika ili kod agenta broda.

Vozarina se kao privilegij može blokirati i dok iznos leži na bankovnom računu.“

Upozorujem na komentar u ZPUP :

„Zakonsko založno pravo obuhvaća i određenapotraživanje tako dugo dok ona nisu podmirena, alinasuprot načelu da se isplatom potraživanja odgovarajuća svota konfundira s ostalom imovinom dužnikovom, za zakonske založne vjerovnike ovdje je utvrđena iznimka, tako da isplata zapovjedniku broda ili agentu broda još ne gasi zakonsko založno pravo naisplaćenim svotama. Kazuistika u tom pogledu nije obilata.“

Smatrao sam naime da odredbe iz ZPUP-a, mogu indirektno poslužiti3 kao prva informacija ako se pojavi taj problem između stranaka od kojih se jedna ili obje pozivaju na konvencije ili zakone, koji bi se morali eventualno primjeniti po odredbama Pomorskog zakonika čl. 966-988.

Slovenija također ima u svom zakonu odredbu oprivilegijama na vozarini i tegljarini.

1.1.5 Slovenija-- 238. člen

“Pomorski privilegiji na ladji zajemajo tudi voznino oziroma prevoznino in vlečnino4 tistega potovanja, med katerim je nastala terjatev, zavarovana s pomorskim privilegijem, ter pripadne terjatve ladje in voznine oziroma prevoznine in vlečnine, pridobljene od začetka potovanja“.5

Naveo sam ove podatke jer se privilegiji na vozarini nalaze u zakonima izvjesnih zemalja a i u Konvenciji 1926. Neke države još uvijek koriste tu konvenciju iz 1926., a možda postoje takove odredbe i u njihovim zakonima. Dakle postoji mogućnost da se negdje primjenjuje.6

Prema tome ukoliko bi se na pr. temeljem čl. 968 i 969 trebala primjeniti Konvencija 1926 ili neki zakon druge države postojala bi mogućnost privilegija i na vozarini i

3 Na pr. ako sud u R. Hrvatskj zaustavi brod, a taj je pod »flag of convenience« a zakon »regsiter flag« nema odredbe o dozvoli. (čl. 968) ili eventualno čl. 973, ako se privilegij vezan sa plovidbenim odnosima ( na pr. sub-sub-charter).4--vlečnina = tegljarina

5 Bilo bi zanimljivo raspraviti stajalište Pomorskog zakonika s jedne strane i Pomorskog zakona R. Slovenije s druge strane.. sa sasvim suprotnim mišljenjima.6 Vidi J.Marin, op.cit. in fine : «.... nema suglasnosti oko mjerodavnog prava za pitanje pomorskog privilegija“.

Vozarina


tegljarini ostvarene u nekoj drugoj luci u drugoj državi, gdje postoje takove odredbe. Smatram da bi se moglo dogoditi da bi i sud u R. Hrvatskoj morao primjeniti takav privilegij na neki strani brod, ako bi odredbe o primjeni stranog prava tako upućivale.7

Osim toga općenito broj privilegija znatno je većinego u kasnijim Konvencijama i Pomorskom Zakoniku.8

Interesantno je da se u ugovore između brodovlasnika i charterera stavlja i uglavak kojim se brodovlasniku daje privilegij na vozarine i pod-vozarine.9 U teoriji i praksi postoji nesuglasica, glede pravnog karaktera tog privilegija, međutim praktičari se ne upuštaju u to, jer u tim državama gdje se primjenjuje, smatra se da je to ugovorna obaveza, koja se provodi na način da brodovlasnik obavještava osobu koja je dužna pod-vozarinu da isplatuizvrši direktno, njemu, brodovlasniku a ne chartereru. Sudovi to prihvaćaju.10

Često se u ugovorima nalazi i t.zv. klauzula o »sub- freight«, u kojoj je obaveza plačanja određenih iznosa vlasniku(obično »hire« i drugih) od strane charterera i pravo vlasnika na privilegij na pod-vozarini (sub- charter)«.

Sporno je međutim u nekim jurisdikcijama da li privilegij na vozariniautomatski prestaje kada je konkretni brod oslobođen od drugih privilegija. Čini se da taj problem nije rješen. Mislim da je ispravno da prestaje. Vozarina je svakako vezana uz ugovor o prijevozu, koji je pak vezan sa brodom. Vozarina sama po sebi ne može nastati. Moglo bi se međutim praviti razlika da li je vozarina »u rukamana pr. : a). vozara (brodara?), b). agenta broda, c). špeditera, d). banke ili e). možda nekog trećeg lica ? No ovaj problem ne bi mogao biti ovdje rješen.

Prvna narav privilegija na vozarini nije sasvim jasna.Pojavljuju se i mišljenja da se ne radi o pravom

pomorskom privilegiju, da nije »....neither a common law possessory lien nor is it an equitable lien«.

7 Konkretno u slučaju broda na koji se primjenjuje zakon R.Slovenije.8 “Certain intangible property may also be subject to a maritime lien. Earned freight has been held “part of the vessel as much as the ship’s “tackle” subject to a maritime lien.Necessaries Defined (USA)--Federal statutory law at 46 U.S.C. § 31301(4) defines "necessaries" as "includ[ing] repairs, supplies, towage, and the use of a drydock or marine railway". This definition has been interpreted broadly to include any item reasonably needed for the venture in which the vessel is engaged. For example, courts have held "necessaries" include the services of a marine surveyor in connection with vessel repairs, fees for vessel document preparation, taxi fare for crewmembers to get to the vessel, insurance premiums, and gambling equipment furnished to a cruise ship. Held not to be "necessaries" giving rise to a maritime lien have been a credit card contract and naval architecture services related to the reconstruction of two vessels.9 Na pr. u cl. 18 - New York Produce Exchange određuje “....the owners shall have a lien upon all cargoes, and all sub-freights for any amounts due under this charter”.10 Privy Council u predmetu Re Brumark Investments Ltd,od strane suca Lord Millett-a naveo jemišljenje : ».....that the lien was a “contractual non-possessory right of a kind which is sui generis ”

Vozarina


Činjenica je da u propisima ne postoji jasno određenadefinicija tog privilegija.

Kao što je poznato privilegij može biti i na sub-freight (pod-vozarina) i tada je to očiti ugovorni privilegij, koji ne nastaje silom zakona, dakle ne automatski.Jasno je da je taj privilegij nastao iz potrebe prakse. Istina je da ga daje obično charterer u korist brodovlasnika11 i charterer dajebrodovlasniku pravo da stavi privilegij na vozarinu koju bi trebao primiti charterer, koji je prepušta, pod određenim uvjetima, brodovlasniku. Karakterističmo je da platac (sub- charterer) nije najčešće niti upoznat sa time. On se upoznava najčešće na taj način da prima od brodovlasnika obavjest, uz dokaze, da plati direktno brodovlasniku.

Tako na pr. poznati ugovor »New York Produce Exchange charter« sadrži u Cl. 18. :«....“the owners shall have a lien upon all cargoes, and all sub-freights for any amounts due under this charter…”.

Objašnjenje iz doktrine:„-----Lord Millett expressed the view that the lien

was a “contractual non-possessory right of a kind which is sui generis ”. Whether the lien on sub-freights is an equitable charge or a legal right sui generis may be an interesting academic question but, in practical terms, as long as the owner can attach the sub-freight the issue has little relevance except in two situations. First, if the charterer is a limited company incorporated under the Companies Act 1985, then, if the lien is an equitable charge, it will constitute a charge on book debts and will be registrable under the Companies Act 1985, s. 395— the consequence of non-registration being invalidity against other creditors of the charterer. If the lien is a legal right sui generis, then it is not so“12.

Nije ovdje mjesto da se pokuša rješiti ovako delikatan problem, a svakao bi i bilo kakovo rješenje izazvalo polemiku.

ooooooooooooooooooooooooooo

2 ZAKLJUČAK

Kako je vidljivo u gore citiranom mišljenju, sudac se je pozivao na odredbe o kompanijama iz 1985 odnosno glede prava za knjigovodstveni položaj glede poreza.

11 Nije baš jasno na pr. da li taj odnos brodovlasnik/sub.charterer, između kojeg je infiltriran charterer, sasvim odgovara pojmu »pomorskog plovidbenog odnosa« iz čl. 973.12 U ovom se dobro vidi na koji način i kako, mogu određene situacije glede poreza, djelovati na stvaranje novih pojava u pravu i judikaturi.

Vozarina


1 PRIVILEGIJ NA BRODSKOM TERETU1

Privilegiji na brodskom teretu2 rijetko se sreću u praksi, iako su poznati i korišteni od davnih vremena. Tragove uređenja privilegija na brodskom teretu možemo pronaći već u Digestima, zatim u Consolato del mare, Roles d'Oleron, Code de Commerce itd.3

Doktrina smatra da je privilegij na teretu doneklesličan pravu retencije4, i smatra da se zapravo radi o„....pravu prvenstvenog namirenja i pravu na stvaranje založnog prava u određenomroku i uz određene kautele“ 5.

Ovaj institut nije bio predmetom međunarodne unfikacije. U nacionalnim propisima pojedinih država nalazimo na prvi pogled slična ali u nekim segmentima i bitno različita rješenja.

Pomorski zakonik6 (u daljnjem tekstu: PZ) odredbe oprivilegijima na teretu sadržava u čl. 592.-597. iz kojihje vidljivo da imaju sličnosti sa privilegijima na broduali i da postoje bitne razlike.

Tražbine koje su privilegirane mogu nastati izugovornih ili izvanugovornih odnosa. Privilegij se nestvara ni posjedom niti detencijom. I pomorski privilegij na brodu7 i onaj na teretu, nastaju ex lege samom činjenicom događaja koji je predviđen zakonom i to za privilegij na brodu u čl. 241., a na teretu u čl. 592.st.1.toč.1.-3. PZ.

Privilegij na brodu može se utužiti. Ta se tužba može zabilježiti u upisnik u kojem je upisan brod. Privilegij, na brodu se može upisati a temeljem čl. 953.st.2. PZ može čak biti osnova za privremenu mjeru zaustavljanja broda 8, itd.

Privilegij na teretu može se također utužiti, ali PZne predviđa mogućnost njegova upisa.

1 Ovaj dio je u većem dijelu preuzet moj rad objavljen u Zborniku Pravnog Fakulteta u Zagrebu, 2007 (U spomen Prof. Velimiru Filipoviću)2 Engl. lien on cargo; franc. privilèges sur la cargaison; ital. privilegi sulle cose caricate;njem.

Pfandrecht an den Gűtern; rus. требования груза.3 Podrobnije, vidi Berlingieri, I diritti di garanzia sulla nave, l'aeromobile e le cose caricate.,1965, str. 252 i sl.;Code de Commerce čl. 306-308.4 Vjerojatno radi isticanja te razlike uvršten je i čl. 595. Retencija i privilegij mogu se naći i u koliziji.5 Branko Jakaša i Emilio Pallua, Stvarna prava i privilegije, 1964, (rukopis), str. 110., Pomorska Enciklopedija,VIII, str. 117.; Branko Jakaša, Udžbenik plovidbenog prava, I izdanje,1979, str. 281 -283.6 Pomorski zakonik, Narodne novine br. 181/047 Odredbe o privilegijima na brodu primjenjuju se i na jahtu (čl.2. PZ-a). Tek usput navedimo da čl.. 190. Pomorskog zakonika predviđa i brodice za prijevoz tereta jednako i Pravilnik o brodicama i jahtama, Čl..3..,st.1.toč.2., (NN 27/05, 57/06. čl. 24.st 1., t.3.), ali u čl. 592. glede privilegija na teretu spominje samo „brod“ iz čega treba zaključiti da se odredbe čl. 592-597. ne primjenjuju na brodice. Ipak treba razmisliti da li se odredbe Pravilnika o brodicama i jahtama eventualno primjenjuju i na privilegij na teretu na brodici, kad je spomenuti Pravilnik, možda i protuustavno, stvorio privilegij na brodici, kojeg Pomorski zakonik ne određuje . Izgleda, naime, donekle čudno i nelogično da po Pravilniku postoje privilegiji na brodici, ali ne i na teretu kojeg ta brodica prevozi.8 Odredba čl. 953.st.2. određuje za pomorski privilegij« što svakako privilegij na teretu jeste, pa prema tome, jer odredba nije specificirala da se odredba odnosi samo na privilegije iz čl. 24.1., odnosi se i na privilegij na teretu (čl. 592).


11.1.1 ČČL.L. 595922Razlike su dosta bitne jer privilegij na teretu, prema

čl. 592. PZ, nastaje radi osiguranja samo sljedećih tražbina:

1)-sudskih troškova učinjenih u zajedničkom interesusvih vjerovnika u postupku ovrhe ili osiguranja radi toga da se sačuvaju stvari ili da se provede prodaja te troškove čuvanja i nadzora tih stvari od ulaska broda u posljednju luku,

2)-tražbina po osnovi nagrade za spašavanje i doprinosa iz zajedničkih havarija koje terete stvari,

3)-tražbina iz ugovora o prijevozu, uključujući i troškove uskladištenja ukrcanih stvari.9

Iz ove odredbe može se zaključiti da privilegij na teretu mogu imati razne osobe, iako to može biti sporno. Doktrina u SAD smatra da to pravo ima samo brodovlasnik (prijevoznik).10

Slučaj naveden pod toč. 1) zapravo se ne događa dok je teret na brodu u plovidbi, a onaj pod toč. 2) najvjerojatnije se događa dok je teret na brodu, a iz toč.3) djelomično nastaje dok je teret na brodu ali i dijelom kada je teret izvan broda (tijekom uskladištenja).

Niti jedna niti druga vrsta privilegija ne prestajupromjenom vlasnika (čl. 243. i 593. PZ), i jedan i drugi prestaju iz PZ-om navedenih razloga (čl. 246. i 597. PZ), prestankom privilegija ne prestaje tražbina (čl. 249. i593. PZ), za oba je zakonom određen red prvenstva (čl. 245. i 594. PZ), kao i rokovi (čl. 247. i 597. PZ).PZ ipak sadržava i odredbe o privremenim mjerama na teretu i to u čl. 965. Za razliku od odredbi čl. 953. o privremenim mjerama na brodu sa specificiranim pomorskim tražbinama, odredba čl. 965. nema specificirane, nazovimo ih, „teretne tražbine“, jer se mogu zatražiti i odobriti „Radi osiguranja novčanih....... i nenovčanih tražbina...“, dakle dosta neodređeno. U stvari, odredba čl. 956. predviđa samo „....privremenu mjeru koja se sastoji u tom da će se odrediti iskrcaj tereta s broda i njegovo čuvanje u javnom skladištu ili drugom prikladnom mjestu......“. 11 Prema tome, ta odredba nije prikladna, odnosno ne bi se mogla primijeniti kada je teret već iskrcan, jer točno navodi da se predlaže protiv„....osobe koja je ovlaštena da raspolaže teretom koji se nalazi na brodu“ a što

9 U tekstu zakona navedeno je „ukrcanih“ stvari. Smatram da to nije logično. Činjenica je da je u Uredbi o stvarnim pravima na brodu i o pomorskim privilegijima iz 1939. u § 6 određeno na „iskrcane“ stvari. Također i u Codice della navigazione čl. 561. («cose scaricate“. Vjerojatno se“ukrcane“ treba shvatiti „koje su bile ukrcane“.10 Shipowner’s Lien is a possessory lien which is the major difference with maritime lien. It meant that the right could be applied on the goods only which are delivering by the shipowner when the sh i pp er is the contractual party. It may entitle the shipowner to retain the cargoes as security for the payment of a debt. The contractual shipowner’s lien has a wide extent of the right because the shipowners have this right under all contracts for carriage of goods by sea nowadays if the shippers fail to pay the due on time. However, it is stated that there is no difference between shipowner’s lien and maritime lien.11 Primijenit će se odredbe Ovršnog zakona, čl. 300 i sl.

Teret



određuje PZ.12 Odredba ne određuje vremensku granicu. Obzirom da je određena pasivna legitimacija (protivnik predlagatelja) i to je jedno ograničenje za primjenu u pogledu privilegija na teretu.

Nije nužno da je teret predan trećoj osobi, pa se moženalaziti i kod prijevoznika.

Problem može nastati kod odredbe st.2. čl.968.PZ. Treba, naime, razriješiti je li privilegij na teretustvarno pravo? Glede togaističem da su odredbe o privilegijima na teretu locirane u PZ u Dijelu sedmom - UGOVORI« čl. 592 – 597. dok su privilegiji na brodu locirani u Dijelu petom- »STVARNA PRAVA«, GLAVA II.. čl..241 – 252. Prema tom zaknodavnom lociranju odredaba PZ, očito je da su privilegiji na brodu stvarna prava, dok to nije očito za privilegije na teretu.

Svakako privilegij na teretu ima slabiji pravni položaj: brže prestaje, formalnosti za njegovo postojanje odnosno utvrđenje su složeniji, učinak je slabiji. Očito da vjerovnik privilegija na teretu ima lošiju situaciju od vjerovnika hipoteke i privilegija na brodu. Osim toga privilegij na brodu može se upisati u upisnik brodova, može biti osnova za privremenu mjeru dok privilegij na teretu ne može.Već je uvodno spomenuto da doktrina ima svoje mišljenje o pravnoj naravi privilegija na teretu:

»Pravni značaj ovog instituta je donekle drukčijinego štoje pravni značaj privilegija na brod. U ovom slučaju naime ne radi se ozakonskoj hipoteci, nego o pravu prvenstvenog namirenja i pravu na stvaranje založnog prava u određenom roku i uz određene kautele.«.......«Svrha ovog instituta je da određeni krug vjerovnika osigura od toga da ne bi došli u konkurenciju s običnim vjerovnicima svoje protustranke i da bi, čak i u slučaju stečaja, zadržali pravo prvenstvenog namirenja iz tako obrazovane razlučne mase.«13

Doktrina, dakle, smatra da je značaj »donekle drukčiji«, tj. nije sasvim drukčiji. Uz to doktrina smatra da je svrha sticanje prava prvenstva kod obrazovanja stečajne razlučne mase, što je karakteristika stvarnih prava.14

Važno je ukazati da gornja definicija daje razlučno pravo i za „....pravo na namirenje....« koji je opis doktrina dala privilegiju na teretu i dalje daje i pravo »...na unovčenje prava....«. U takovoj situaciji smatram da bi se odredbe Pomorskog zakonika o stvarnim pravima na brodu trebale primijeniti i kod privilegija na teretu i to prema odredbi

12 Pitanje kod ove odredbe može biti tko je protivnik predlagatelja za privremenu mjeru ? Po odredbi je to osoba ovlaštena da raspolaže teretom, ali tko je to ako se nitko ne javi za teret, a teretnica je „po naredbi“ ? To bi mogao biti i krcatelj ili čak postavljeni skrbnik. Osim toga i prijevoznik mora na neki način biti stranka u postupku jer se dotiče i njegov položaj i interes. Ova privremena mjera nije ona koju zahtijeva čl. 597., st. 1., t.3) PZ. Ako i kada se teret iskrca po privremenoj mjeri iz čl. 965., vjerovnik mora zatražiti posebnu privremenu mjeru unutar roka od 15 dana od iskrcaja.13 Jakaša/Pallua, Stvarna prava i privilegije, rukopis,, 1964, str.110.14 Nisam uspoređivao odredbe stečajnih odredbi iz 1964., ali sada važeći Stečajni zakon ima neke odredbe u čl. 81. i sl.,

Teret


čl. 968.st.2. tj. za slučajeve problema »real rights register« i»flag register«15 koji će tek utvrditi pravo države čijuzastavu vije brod.16

Slijedeća faza bila bi utvrđivanje tog stranog prava.Ukoliko bi se smatralo da se Dio deseti (O mjerodavnom

pravu…) ne primjenjuje na privilegije na teretu, trebalo bi koristiti odredbe čl. 986. PZ ili primijeniti odredbe o sukobu zakona.

Smatram da čl. 986. PZ daje tako široke granice da se obzirom na sličnost privilegija na brodu i teretu, može»...na odgovarajući način primijeniti načela Pomorskog zakonika i drugihzakona...« pa tako i »....načela pravnog poretka Republike Hrvatske....«.

Čini se, ako bi se odlučilo da se primjenjuju odredbe o sukobu zakona, da bi tada vjerojatno nastao problem polaznog propisa države čiju zastavu brod vije, ako se radi o brodu koji vije zastavu »flag register«.

Vidi Dio o mjerodavnom pravuOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO

1.1.1 Stečajni zakon

Zanimljiva je odredba čl. 81. Stečajnog zakona17:

»Vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova, intelektualnog vlasništva i sl.), imaju pravo pokrenuti ovršni postupak radi prodaje stvari ili unovčenja prava prema odredbama članka 164.aovoga Zakona.« 18

Svakako privilegij na teretu ne može se upisati uupisnik brodova. Ostaje prema tome pitanje položajaprivilegija na teretu u slučaju stečaja.

Vidi Dio - Stečaj. - Zakon Čl. 81.OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO

15 Vidi Ivković, Pomorski privilegiji,2007, str. 23. pod: ad čl. 969.st.1.toč.2.; str. 144-147 i dalje.16 čl.968. (2) Kada kolizijske odredbe ovog dijela Zakonika upućuju na primjenu prava državne pripadnosti broda, a to pravo dopušta da brod privremeno vije zastavu druge države u kojoj se vodi zakupovni registar, za sporni će se odnos primijeniti pravo države čiju brod zastavu privremeno vije ako to predviđa pravo državne pripadnosti broda.17 Narodne novine, 44/96, 29/99, 129/00, 123/03 i 82/06).18 Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, Narodne novine 123/03.

Teret


1 DIO ---MJERODAVNO PRAVO

Pomorsko pravo je, već zbog mora koje koriste brodovi u najvećem broju slučajeva povezano sa stranim državama. U ostalom, već i otvoreno more, je međunarodno.

Pomorski zakonik ima odredbe o mjerodavnom pravu u Desetom dijelu čl. 966 – 988. u kojem su sadržane i odredbe o isključovoj nadležnosti sudova R. Hrvatske.

Osim u Pomorskom zakoniku postoje i izvjesne odredbe u međunarodnim konvencijama koje obvezuju države članice. R.Hrvatska je članica Konvencije o zaustavljanju brodova iz 1952. i drugih konvencija.

Bitno je da se odredbe Desetog dijela primjenjuju na sve odnose iz pomorske plovidbe, dakle i na pomorske tražbine i pomorske privilegije.

Odredbe su sadržane u čl. 967 - 988.

Važni su slijedeći članovi:

1.1.1 Članak 968.

(1)Upućivanje na mjerodavno strano pravo znači upućivanje na njegove materijalne odredbe uz isključenje njegovog kolizijskog prava.

(2) Kada kolizijske odredbe ovog dijela Zakonika upućuju naprimjenu prava državne pripadnosti broda, a to pravo dopušta da brod privremeno vije zastavu druge države u kojoj se vodi zakupovni registar, za sporni će se odnos primijeniti pravo države čiju brod zastavu privremeno vije ako to predviđa pravo državne pripadnosti broda.

1.1.2 Članak 969.

se:Prema pravu države čiju državnu pripadnost brod ima ocjenjuju

(1)......1) dužnosti i prava zapovjednika u upravljanju brodom i u

zasnivanju prava i obveza za vlasnika broda i brodara,2) stvarna prava na brodu,3) pravne posljedice događaja na brodu na koje se mora

primijeniti zakon mjesta gdje je događaj nastao.(2) Odredba stavka 1. točka 3) primjenjuje se na događaje

koji su nastali na stranim brodovima na području Republike Hrvatske.

1.1.3 Članak 973.

“Na ugovore o pomorskim plovidbenim odnosima primjenjuje sepravo koje su stranke izabrale.”

Mjerodavno pravo 68


Riječi “plovidbeni odnosi” očito obuhvaćaju i događaje koji stvaraju i plovidbene tražbine (čl. 953) i privilegije (čl. 241.), vjerojatno i obične tražbine. Prema tome čini se da je obzirom na to da plovni objekti plove po morima važna, a možda i osnovna baš odredba čl.973. prema kojem se na ugovore primjenjuje pravo koje su stranke izabrale. Radi se dakle i o ugovornim odnosima.

Međutim glede stvarnih prava na brodu, a to je slučaj privilegija, primjenjuje se čl. 969.st.1.toč.2.,1 dakle prema toj odredbi privilegij bi se ocijenjivao prema državnoj pripadnosti broda. Čini se da se kod privilegija ne bi moglo primjeniti izabrano pravo jer se ne radi o ugovorima o plovidbenim odnosima2. Dapače smatra se i u doktrini i judikaturi, da je najčešće ovisno o primjeni prava u mjestu gdje je privilegij nastao 3. U judikaturi se sreće i stajalište da se na problem privilegija, primijeni i ugovoreno pravo, ako je to izričito izabrano u ugovoru.4 Dapače pojavljuju se u praksi i judikaturi slučajevi da je u ugovoru o osiguranju, koji je najčešće formular izrađen od osiguratelja, ugovoreno da se neplačanje premije i sl. smatra privilegijem na brodu. To ide tako daleko da se kod “flotnog” osiguranja, privilegij primjenjuje na sve brodove u floti.

Osim te specijalnosti, odredba Pomorskog zakonika čl. 968., naročito u st.2., pojavljuje se kao jedna specifičnost u pogledu “flag of convenience” tj. slučaja kada postoji “privremena zastava” i kada odredbaovog “Desetog dijela” Pomorskog zakonika koji upućuje na strano pravo u pravcu da treba utvrditi da li pravo “državne pripadnosti broda”, dozvoljava/dopušta da se tada primijeni pravo države čiju zastavu “privremeno vije”, ali samo ako to predviđa pravo “državne pripadnosti” broda. To bi značilo da se to mora odrediti prije nego što se donese odluka, a očito takovo utvrđivanje nije jednostavno, jer, na pr. čini se, da niti Pomorski zakonik nema odredbe i ništa ne “predviđa” o tome da li dozvoljava da brod koji je upisan u upisnik u R. Hrvatskoj i koji pređe u strani upisnik i

1 U vezi sa odredbom st.2. vidi Pomorski zakonik čl. 953. st.3.2 Osim ako bi bilo dozvoljeno ugovarati privilegij, kako je naprijed predloženo u DIO Privilegij.3 Nailazi se međutim i stajališta, kao slijedeće:“ Reliance on the law of the flag is out of place in our contemporary world of flags of convenience, double-flagging, and flagging out, where the flag is only one contact (or connecting factor) among others, and should by no means be seen as a definitive indication of the properly applicable law of foreign maritime liens or claims against ships”.4 “By arts. 3 and 4 of the convention, express and implied choice of law

point to the applicable law in contract, rather than the lex fori. Procedure as a principle is reduced in importance by arts. l(2)(h) and 14. Most importantly, however, art. 10(l)(c) subjects to

the applicable law, inter alia, the „consequences of breach“ of the contract. Foreign maritime liens and related rights surely fall within this term. If The Halcyon Isle were to be decided by the Privy Council today, it is easily arguable that the U.S. ship repair maritime lien would have to be recognized as such, even if it were ranked under English rules of ranking. This is particularly so now that the Rome Convention is part of U.K. internal law by the contracts (Applicable Law) Act 1990.“(U.K. 1990, c. 36. See this argument further developed in Tetley, Int'l Conflict, 1994 at pp. 580-581.)

Mjerodavno pravo 69


“privremeno vije“ stranu zastavu ima pravo primijeniti “novo” pravo države čiju “flag of conveniens” privremeno vije. Teško je zauzeti decidirano stajalište da li činjenica da Pomorski zakonik tu dozvolu zahtjeva a pošto sam Pomorski zakonik nema takove odredbe to bi značilo da ne “predviđa”.

Donesena je i Međunarodna konvencija o registracijiKonvencija 19865

Article 31. - This Convention applies when the lessor and the lessee have their

places of business in different States and:(a) those States and the State in which the supplier has its place of

business are Contracting States; or(b) both the supply agreement and the leasing agreement are governed

by the law of a Contracting State.2. - A reference in this Convention to a party's place of business shall,

if it has more than one place of business, mean the place of business which has the closest relationship to the relevant agreement and its performance, having regard to the circumstances known to or contemplated by the parties at any time before or at the conclusion of that agreement. Convention on condition for registration of ships (Geneve 1986).

Obzirom na odredbe Pomorskog Zakonika (čl. 968. i 969)korisno je znati ili bar poznati odredbe

1.2 KONVENCIJE 1986.

U čl.1. date su definicije za :"Ship", "Flag State”, ”Owner" or "shipowner",

"Operator”, ”State of registration”, ”Register of ships”,”National maritime administration”, ”Bareboat charter”,”Labour-supplying country".

Iz definicije broda proizlazi da se ne odnosi na jahte,jer se odnosi na “seaborne trade” za prijevoz robe, putnikaili obojega, ali ne za brodove ispod 500 GRT.

Druga bitna definicija je za“operator” jer je to “owner” ili “bareboat charterer” (zakupitelj) ili pravna osoba osoba koja je opunomoćena. “Bareboat charterer” je još detaljnije definiran:

"Bareboat charter" means a contract for the lease ofa ship, for a stipulated period of time, by virtue of which the lessee has complete possession and control of the ship, including the right to appoint the master and crew of the ship, for the duration of the lease;

Dalnja važna odredba je u čl. 4. st.4.:

5 Convention on condition for registration of ships (Geneve 1986)

Mjerodavno pravo 70


4. No ships shall be entered in the registers of ships of two or more States at a time, subject to the provisions of paragraphs 4 and 5 of article 11 and to article 12.

uz koju treba odmah upozoriti i na odredbu čl.4.st.5.:5. A ship may not change its flag during a voyage or

while in a port of call, save in the case of a real transfer of ownership or change of registry.

Pozivanje u st.4. na čl. 11. st. 4. i 5. vezuje odredbeza odredbu u st.4. da prije nego što upiše brod u svoj upisnik država mora utvrditi da je brod brisan iz ranijeg upisnik, (ako je brod bio prije negdje upisan) a st.5.posebno ima odredbe za “bareboat charter” i glasi:

5. In the case of a ship bareboat chartered-in a State should assure itself that right to fly the flag of the former flag State is suspended. Such registration shall be effected on production of evidence, indicating suspension of previous registration as regards the nationality of the ship under the former flag State and indicating particulars of any registered encumbrances.

Ono što mi se čini važnim za naglasiti je da Konvencije1986 u ovoj odredbi pokazuje da se za slučaj „bareboatchartera“ NE BRIŠE upis iz prijašnjeg upisnika, nego se samo suspendira. (...right to fly the flag of the former flag State is suspended”) i o tome treba dati dokaz.

U čl. 12. postoji još niz odredba u svezi sa »bareboatcharter«.

St.1. određuje da država može dozvoliti upis, ako je čarterer iz te države i to razdoblje koliko traje »bareboatcharter«.

St.3. određuje da se čarterer smatra kao vlasnik, ali ne daje mu veća prava nego što je stipulirano u ugovoru. niko m u pogledu.

St..4. određuje da država da brod koji je čartriran i koji vije njenu zastavu potpada pod nadležnost i kontrolu države.

St.5. određuje da ta država mora obavjestiti o brisanju upisa temeljem»bareboat charter« prijašnju državu.

U Čl.4. unesene su odredbe o vijanju zastaveČl..6. st.6. ima odredbu koja bi bila vrlo korisna, tj.

odredba traži da je “…..owners or operators who are adequately identifiable for the purpose of ensuring their full accountability” a što se u praksi izbjegava na način, da je doduše vlasnik odn. »operator« vidi iz upisnika brodova, ali se vlasnici pravne osobe koja upisana kao vlasnik broda, ne mogu jednostavno utvrditi, jer postoji, kako se kaže, samo adresa i »pločica« na zidu.

Općenito gledano i ova je Konvencije 1986 dala skoroidealna rješenja, ali je pretrpjela sudbinu priličnog broja

Mjerodavno pravo 71


drugih konvencija, koje su isto tako teoretski sve bolje ibolje ali praktički jalove, ne prihvaćane.

Kako je nakon 1986 donesen i Pomorski Zakonik 1994 i2004, poboljšane su odredbe koje su bile u ZPUP. Čini se ipak da bi dio odredaba bilo moguće prihvatiti u zakonu,jer odredbe čl. 188 i 189. su nepotpune.

Unatoč konvencije, nije jednostavno primjeniti konvencije koje bi mogle doći do primjene, kao i zakone koji bi mogli doći u primjenu jer postoji raznolikostnazivanja brod i zastave, pa se poteškoće pojavljuju i zbog nekonzekventnog korištenja jednog izraza tj. naziva za brod koji vije zastavu, pa tako Berlingieri ističe :

».......four different expressions which are used in internationalConventions :

(i) The State of which the vessel is "ressortissant" translated intoEntlish as "State to which the vessel belongs" ;

(ii) The State of which the vessel is flying the flag ; (iii) The place of registration ;(iv) The nationality of the vessel.

Those Conventions falling under the first category, "State to which the vessel belongs", might be subject to different interpretation. We refer specifically to the 1910 Collision and Salvage Conventions (respectively in article 12 and 15), the 1926 Maritime Liens and Mortgages Convention (article 14), and the 1952 Civil Jurisdiction Convention.«

Možda nepotrebno, ali ću ipak spomenuti da područje privilegija nije ugovorno područje, jer u principu privilegij nastaje samo temeljem zakona i tako se to smatra od velikog broja država, judikature i doktrine. Međutim, kako sam pokušao objasniti naprijed u ovom radu, doktrina i judikatura često prihvačaju da se privilegij može ugovoriti. Ako se dakle radi o “ugovorenom” privilegiju” trebalo bi primjenjivati odredbe u mednarodnom ugovornom pravu, što je sasvim izvan opsega ovog rada, osim u slučaju ako bi takovo ugovaranje bilo zakonom odobreno ilieventualno predviđeno u ugovoru.

Jedan navod iz doktrine :

”Section of the “proper law” to justify the marine contract is the difficult task in Admiralty Jurisdiction because the enforcement of the maritime lien entitled by the international law may valid the law of the country where the jurisdictions are.

So, the question is what the priority of the law where the lien was created (l e x loc i ) and the law where the jurisdiction exercises (lex for i ) is.

The answer is both. The application is a multiplicity of contract analysis process. The court will weight and analyze all related factors between the transaction and the legal systems under case-by-case principle. The factors may include:

Mjerodavno pravo 72

http://en.wikipedia.org/wiki/Lex_fori

http://en.wikipedia.org/wiki/Lex_loci


(a)the need of the international system; (b)the protection of justified expectation;(c)ease in determination and application of the law to be applied; (d)relevant policies of other interested states;(e)the place of the wrongful place; (f)the law of flag;(g)the allegiance or domicile of the injured party; (h)the law of forum;(i)the place of the contract; (j)the allegiance of the defendant

shipowner and so on.The prefect decision will get the balance between the relevant factors.

ooooooooooooooooooooooooo

1.2.1 KONVENCIJA O PRIVILEGIJAMA 1993

ima također odredbe u vezi sa primjenom:

1.2.1.1 Članak 16

Privremena promjena zastaveAko je pomorskom brodu upisanom u upisnik brodova jedne države

dozvoljeno privremeno vijati zastavu druge države, primjenjuje se sljedeće:a) za potrebe ovog članka, upućivanja u ovoj Konvenciji na "državu u

kojoj je brod upisan“ ili na "državu upisa" podrazumijeva državu gdje je brod bio upisan neposredno prije promjene zastave, a upućivanje na "organ koji vodi upisnik" podrazumijeva nadležni organ koji vodi upisnik u toj državi;

b) pravo države upisa mjerodavno je za priznanje upisanih" mortgagea", hipoteka i tereta;c) država upisa tražit će da se u njen upisnik unese dodatna bilješka

koja upućuje na državu čiju je, zastavu brodu dopušteno privremeno viti; isto će tako država, čiju je zastavu brodu dopušteno privremeno viti, tražiti da se u njen upisnik unese dodatna bilješka koja upućuje na državu upisa.

d) nijedna država ugovornica neće dozvoliti da brod upisan u toj državi privremeno vije zastavu druge države sve dok se svi upisani " mortgagei", hipoteke i tereti ne ispune, ili se ne dobije pismeni pristanak svih ovlaštenika takvih "mortgagea", hipoteka i tereta.

e) obavijest na koju se odnosi članak 11., mora biti također dana nadležnom organu koji vodi brodski upisnik u državi čiju je zastavu brodu dopušteno privremeno viti.

f) prilikom predočenja svjedodžbe o brisanju na koju se odnosi stavak5.članaka 12, nadležni organ koji vodi upisnik brodova u državi čiju je zastavu brodu dopušteno privremeno viti, na zahtjev će kupca izdati svjedodžbu kojom se potvrđuje da je pravo viti zastavu te države opozvano.

g).Ova Konvencija ničim ne obvezuje državu ugovornicu da dozvoli stranom brodu privremeno viti njenu zastavu, ili domaćem brodu privremeno viti stranu zastavu.

Meni se čini da ako bi se primjenilo Pomorski zakonik čl. 969.st.1.toč.2. za stvarna prava tj. ako bi pravo države pripadnosti primjenivalo još konvenciju 1926, o privilegijima, da bi i sud morao primjeniti Konvenciju 1926

Mjerodavno pravo 73


i priznati privilegije. Međutim smatra se općenito u doktrini da se mora primjeniti pravo mjesta (lex loci) gdje je privilegij nastao, jer privilegij nastaje samo zakonskom odredbom.

Već je spomenuto da je R. Hrvatska članica Konvencije1952, međutim neke odredbe Pomorskog zakonika i konvencije,nisu sasvim usklađene.

1.2.2 KONVENCIJA 1952

Međunarodna konvencija 1952,6 koje je R. Hrvatskačlanica, ima odredbe o primjeni u čl.8.

1.2.2.1 čl. 8

1).ODREDBE OVE KONVENCIJE PRIMJENJIVAT ĆE SE U DRŽAVAMA UGOVORNICAMA NA SVE BRODOVE KOJI VIJU ZASTAVU JEDNE OPDRŽAVA UGOVORNICA.

2).BROD KOJI VIJE ZASTAVU DRŽAVE NEUGOVORNICE MOĆI ĆE BITI ZAUSTAVLJEN NA PODRUČJU DRŽAVE UGOVORNICE RADI JEDNOG OD POTRAŽIVANJA NABROJENIH U ČL.1. ILI DRUGOG POTRAŽIVANJA ZA KOJI NACIONALNI ZAKON TE DRŽAVE UGOVORNICE DOPUŠTA ZAUSTAVLJANJE.

3).MEDJUTIM, SVAKA DRŽAVA UGOVORNICA MOŽE U CIJELOSTI ILI DJELOMIČNO USKRATITI BLAGODATI OVE KONVENCIJE DRŽAVAMA NEUGOVORNICAMA I OSOBAMA KOJE U VRIJEME ZAUSTAVLJANJA NEMAJU REDOVNO BORAVIŠTE ILI GLAVNO POSLOVNO SJEDIŠTE U DRŽAVI UGOVORNICI.

4). NIČIM SE U OVOJ KONVENCIJI NE MIJENJA NITI DIRA U UNUTRAŠNJE ZAKONE DRŽAVA UGOVORNICA KOJI SE ODNOSE NAZAUSTAVLJANJE BRODA NA PODRUČJU DRŽAVE ČIJU ZASTAVU BROD VIJE OD STRANE OSOBE KOJA IMA REDOVNO BORAVIŠTE ILI GLAVNO POSLOVNO SJEDIŠTE U TOJ DRŽAVI.

5). RADI PRIMJENE OVE KONVENCIJE SMATRAT ĆE SE DASVAKI TREĆI, OSIM IZVORNOG PREDLAGAČA, KOJI JE STEKAO POMORSKO POTRAŽIVANJE SUBROGACIJOM , CESIJOM ILI NA DRUGI NAČIN, IMA ISTO REDOVNO BORAVIŠTE ILI ISTO GLAVNO POSLOVNO SJEDIŠTE KAO I IZVORNI VJEROVNIK.7

Obzirom na članstvo R.Hrvatske ova odredba ima prednost pred odredbom Pomorskog zakonika (Ustav čl. 140).

1.2.3 STEČAJ

U slučaju stečaja koji bi se provodio i u kojem bi trebalo rješavati o primjeni propisa Stečajni zakon ima posebne odredbe u Glavi XVI. čl. 91 - 94.Zakon o leasingu NN 135/06


6 Bruxelles, 10.5.1952. (International Convention for the Unification of Certain Rules Relating to the Arrest of Sea-going Ships) ratifikacija Sl. L. SFRJ, Međ. ugovori, 12-150/67. Ustav čl. 140.7 Više o tome, ali još obzirom na PZ 1974, vidi u Ivković, PRIVREMENE MJERE OSIGURANJA NA BRODU, 1994., str. 169 - 185.

Mjerodavno pravo 74


1.2.4 AMERIKA - IZBOR ODREDABA

Prije odredaba zanimljivo je još jedno mišljenje oprimjeni stranog prava:

1.2.5 CONFLICT OF LAWS AND CHOICE OF LAW

“P rop e r law ” is a law to govern the contract, which define the obligation of the contractual parties and make the c on t r a c t to be valid and legal. It also determinates the effects and condition of discharge. Section of the “proper law” to justify the marine contract is the difficult task in Admiralty Jurisdiction because the enforcement of the maritime lien entitled by the international law may valid the law of the country where the jurisdiction are. So, the question is what the priority of the law where the lien was created (l e x l o c i ) and the law where the jurisdiction exercises (lex for i ) is.

The answer is both. The application is a multiplicity of contract analysis process. The court will weight and analyze all related factors between the transaction and the legal systems under case-by-case principle. The factors may include: (a)the need of the international system; (b)the protection of justified expectation; (c)ease in determination and application of the law to be applied; (d)relevant policies of other interested states; (e)the place of the wrongful place; (f)the law of flag; (g)the allegiance or domicile of the injured party; (h)the law of forum; (i)the place of the contract; (j)the allegiance of the defendant shipowner and so on. The prefect decision will get the balance between the relevant factors.

However, the US courts will choose the factors which could be applied to protect the American. If the relevant factors direct to select international law, the case may be dismissed on the grounds of forum non c on v e ni e n s . If the choice of law is to apply the US law, the court will retain the jurisdiction. The reason behind is that Fe d e r a l Ma ritime Lien Act is used to protect the American, not the foreigners.

1.2.6 CHOICE OF LAW CLAUSES

The validity of choice of law clauses in maritime contracts is governed by maritime law principles.

Under maritime law principles, choice of law stipulations are presumptively valid.8

Under admiralty law, where the parties have included a choice of law clause, that state's law will govern unless the [nominated] state has no substantial relationship to the parties or the transaction or the state's lawconflicts with the fundamental purposes of maritime law").

Thus, it is submitted that maritime law principles should be used to test the validity of choice of law clauses in policies of marine insurance.

Treba naglasiti da u SAD, nadležnost za pomorske sporove, može postojati i kod sudova pojedinih država i saveznih sudova pa situacija nije sasvim jasna i dolazi katkada i do spora o nadležnosti. Tako postoje i zakoni o osiguranju koji su državnog ili federalnog karaktera, pa prema tome treba obično prvenstveno odlučiti o tomu. Ovim se problemima još više otežava i činjenica da se u SAD primjenjuju presedani, pa dolazi i do situacija da se ne

8 Sembawang, 955 F.2d at 986; compare Stoot v. Fluor Drilling Serv., Inc., 851 F.2d 1514, 1517 (5th Cir. 1988) (construing non-insurance indemnity clause, court states, "

Mjerodavno pravo 75

http://en.wikipedia.org/wiki/Federal_government_of_the_United_States

http://en.wikipedia.org/wiki/Forum_non_conveniens

http://en.wikipedia.org/wiki/Lex_fori

http://en.wikipedia.org/wiki/Lex_loci

http://en.wikipedia.org/wiki/Contract

http://en.wikipedia.org/wiki/Proper_law


može odlučiti koji zakon se primjenjuje, jer nema presedananiti zakona.9

Vidi i Dodatak.

9 J. Barbee Winston, David B. Sharpe;--Source: MLA--Date: July 1, 2001--Committee: MA R I NE I NSU R A N C E A ND G E N E R AL A V E R A GE

Mjerodavno pravo 76

http://www.mlaus.org/committee-profile.ihtml?id=160




11.1.1

DIODIO -- LEASLEASIINGNG BRODABRODA II KONTEJNERAKONTEJNERA

Gospodarski odnosi općenito, a naročito u pomorstva stalno se nadopunjuju praksom, šire nove tipove ugovora pa su na neki način, za zasiguranje svojih interesa pronalaženi mnogobrojni novi tipove. Tako je u pomorstvo radi zaštite interesa uvedeno i leasing poslovanje.

Uz mogućnost, čak i ugovoriti leasing cijelog broda, moguće je, i naročito je često ugovaranje leasinga za pojedine stvari na brodu, često stvari od primarne važnosti, koje zapravo brod čine sposobnim za plovidbu 1. Na taj način davatelj leasinga dosta često ostaje vlasnik.

Leasing brodova razvija se u nekoliko oblika bilo kao način kupovine, bilo kao način korištenja broda, a tako i pojedinih predmeta,pa čak i prava.

Ugovor tipa financijski leasing postaje naročito zakučast kada se razvije situacija u kojoj bi se aktivirale bilo pomorske tražbine bilo privilegiji. Takova situacija je rezultat činjenice da se između vlasnika broda i potencijalnih vjerovnika iz aktivnosti broda, pojavljuju treće osobe, koje jesu ili su bile u nekom odnosu sa ugovarateljem leasing-a, koji odnos ili iz kojeg odnosa se može stvoriti potraživanja, tipa pomorske tražbine ili pomorskog privilegija, brodovlasnik zapravo nije upleten u takav tudi odnos, ali njegov brod je podložan svim slučajevima tipa ovakovih tražbina. Već taj odnos je kompliciran i pravno i praktički, međutim, situacija može postati još teža, ako bi brod bio dat u sub-charter, pa eventualno i dalje onda u time-charter, voyage-charter, liner service, itd.

U Pomorskom zakoniku konsekventno se koristi i pojam»brodar« počam od odredbe čl.5.st.l. toč.32.2, a koristi sei u nizu drugih odredaba. Taj izraz se inače ne koristi u mnogim zakonima i judikaturi. Nije ovdje mjesto raspravljanja, kako će se primjenivati taj pojam u slučaju da treća osoba smatra da ima pravo na privilegij na brodu, a uvidom u upisnik u R. Hrvatskoj utvrdi da je uz vlasnika upisan još i brodar, a u Pomorskom zakoniku na niz mjesta

1 U ugovorima o leasingu često sc uvrštava i uglavak da će se svaki novi bolji tip, morati automatskiugradili ili posla viti, uz eventualno novo ugovaranje iznosa.2 Pojam »brodar« pretrpio je kritiku u doktrini.. Da ovaj pojam nije sasvim jasan, možda može stvorititeškoće, ako bi se ga moralo pravno i faktično identificirati u kojoj od odredaba u kojima se pajavljuje Pomorski zakonik. Možda bi to mogao biti slučaj u odredbi čl. 255. st.2. Ako ovlaštenik hipoteke na brodu preuzme posjed broda i njegovo iskorištavanje u skladu s čl. 219. st.1. ovoga Zakonika u upisnik brodova će se upisati kao brodar broda.

Leasing


brodar je odgovoran za određene slučajeve. O problemu pojma brodar pisano je i u doktrini.3

Odmah na početku bitno je istaknuti da pravni položaj privilegija, koji ima prednost pred nizom drugih pravnih situacija, može, direktno ili indirektno pomutiti sva očekivanja iz drugih ugovornih pa i vanugovornih obaveza, koje mogu u najgorim situacijama dovesti do gubitka očekivanih garancija u obliku privilegija. Prije upuštanja u problem privilegija potrebno je navesti neke informacije i podatke o leasingu radi lakšeg povezivanja leasinga sa privilegijima.

Leasing izgleda da je samo novo ime za neke davne finansijske poslove koji su starog datuma. Svakako ovdje nije mjesto za produbljivanje pravnog pojma leasinga i odredaba, kako međunarodnihtako i odredbi u R.Hrvatskoj. Pojava termina »leasing« relativno je nova, međutim širi se velikom brzinom u mnoge gospodarske grane, pa tako je došao i u pomorsko gospodarstvo radi zaštite specifičnih interesa usko vezanih sa pomorskim gospodarstvom.

Na medunarodnm planu postoji UNIDROIT Konvencija o Internationalnom Finansijskom Leasingu, 1988.4 postoji i niz dodatnih pokušaja, nacrta itd. i eventualno mogućim konvencijama, odredbamaitd., međutim malo toga je stupilo na snagu.

Obzirom da je ovaj rad usmjeren na privilegije, koje su izuzetne i specifične za brodove, odnosno pomorsko pravo, treba istaknuti da Konvencija 1988 obuhvaća, kako je odredeno u čl.1.st.1.toč.a), »opreme, postrojenja, kapitalna dobra ili drugu opremu.....”} koji sa pomorskim pravom odnosno pomorskim privilegijima obično nemaju veze.

Činjenica je da se u ugovoru i u provođenju leasinga pojavljuju odnosi i smatra se da se zapravo u leasingu radi o specifičnim pravnim odnosima autonomnog gospodarskog prava. Posebnost tih odnosa vidi se po mom mišljenju, već u odredbi Konvencije čl. 1. st. 2. toč. b. iz koje bi se trebalo zaključiti da se Konvencija 1988 odnosi na »opremu« (equipment), međutim iz odredbe čl. 7.st.2.toč.a}. očito proizlazi đa se odnosi i na brod5 a obzirom na dodatak u

3 Bilo bi interesantno, u slučaju broda pod hrvatskom zastavom , ukoliko bi u upisniku uz vlasnika bio upisan i brodar, da li bi u slučaju leasing-a nekog pripadka (čl. 217) od strane brodara, bilo odmah jasno, da naruđba i sl. onemogućava stvaranje privilegija na brodu ?4 UNIDROIT Convention on International financial leaasing (Ottawa, 28 May 1988) . Detaljnije Ljerka Mintas Hodak, "Nova Konvencija o međunarodnom ftnansijskom leasingu i pomorsko pravo", UPPPK, v. 30-0-4) 193-218 (1988) i obilna literatura tamo navedena. --Keglević Ana, Liber amicorum Nikola Gavella : Građansko pravo u razvoju : Zbornik radova u čast 70. rođendana profesora emeritusa Nikole Gavelle. - Zagreb : Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007 - ISBN 978-953-270-018-3. - str. 607-657.; Marušić Sofija,Ugovor o finansijskom leasingu,Adrias Zavoda za znanstveni rad JAZ Svezak 2 (1988) str. 191-208.5 s I. čl. 7.st.2,toč.(b) vidi se da obhuvaća i zrakoplov.

Leasing


zagradama (»....za potrebe ovog pod-stava zakupoprimac ne smatra vlasnikom«), kao da proizlazi da se Konvencija 1988 odnosi na zakup broda.6

Analiza Konvencije 1988 zahtjeva posebno razmatranje, kojem ovdje nije mjesto. Svakako korisno je ukazati na odredbu čl. 7. Konvencije 1998 u dijelu o Pravima i dužnostima članica te odredbi iz čl. 17. koji određuje da Konvencija 1988 nema veću snagu od bilo kojeg ugovora koji već postoji ili u koji bi se tek ušlo a da naročito neće utjecati na bilo koju odgovornost stavljenu na bilo kojuosobu temeljem postojećih ili budućih ugovora7.

Treba još napomenuti i odredbe Konvencije 1988 u čl.8,ll i 12; o pravima ugovornih stranaka. U ostalom, sud u R. Hrvatskoj ukoliko utvrdi da nema osnova za primjenu neke konvencije ili međudržavnog ugovora polaziti će od odredbi izPomorskog zakonika čl. 966 - 988, u svrhu primjene prava.

Konvencija 1988 ima nekoliko odredbi specifičnih za brodove kao na pr. u čl.3.

»Article 3

1. - This Convention applies when the lessor and the lessee have their places of business in different States and; those States and the State in which the supplier has its place of business are Contracting states; or both the supply agreement and the leasing agreement are governed by the law of a Contracting State.

2. - A reference in this Convention to a party's place of business shall, if it has more than one place or business, .mean the place of business which has the closest relationship to the relevant agreement and its performance, having regard to the circumstances known to or contemplated by the parties at any time before or at the conclusion of that agreement».

Vidi Stečajni zakona čl. 301 i sl.

Leasing kod brodova je mnogo kompliciraniji nego inače, iz razloga što brodovi mijenjaju mjesto gdje se kreću, mijenjanju pravne zone, često luku/mjesto gdje pristaju, lokalnu primjenu konvencija i zakona, zakone o međunarodnom privatnom i javnom pravu, odredbe o sudskom postupku, sudske nadležnosti itd. Uz to i konvencije i zakoni, imaju pravne propise koji su katkada i nepoznati, nepostojeći za druge predmete i prava. Kao možda najeklatantniji mogu se navestibaš pomorski privilegiji8.

6 Riječ »ship” spomenuta je samo jedanput u Konvenciji 19887 U pitanjima privilegija, treba imati na umu, da u nekim zakonima, postoji odredba da odgovornost sister-ship-a iz čega može doći do nepredvidivih situacija.8 Vidi Dio 2-Privilegiji

Leasing


R. Hrvatska je slijedila Konvenciju 1988 svojim Zakonom o leasingu iz 2006. iz kojeg se u čl. 4. ističu osobe, koje predviđa zakon.

1.1.1 ZAKON O LEASINGU. 9

1.1.2 OPĆA ODREDBA

1.1.2.1 Članak 1.

Ovim se zakonom ureduju:

1.1.2.1.1 uvjeti za osnivanje., poslovanje i prestanak radaleasing društva,

1.1.2.1.2 ugovor o leasingn,

1.1.2.1.3 prava i obveze subjekata u poslovima leasinga,

1.1.2.1.4 financijsko izvještavanje,

1.1.2.1.5 nadzor nad poslovanjem ieasing društava,

1.1.2.1.6 upravljanje rizicima.

1.1.2.2 Članak 2.

Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju slijedeće značenje:

1. Objekt leasinga je pokretna ili nepokretna stvar u skladu spropisima koji uređuju vlasništvo, odnosno druga stvarna prava.

11.2.2 SSUBUBJEJEKTIKTI UU POSPOSLLOOVVIIMMAA LLEEAASSINGAINGA

Članak 4.

(1)Subjekti u poslovimai leasinga su davatelj leasinga, primateljleasinga i dobavljač objekta leasinga.

(2) Davatelj leasinga je svaka osoba koja, u skladu sa člankom 6.stavkom 1. i 2. ovoga Zakona, ima pravo obavljati poslove leasinga.

(3) Primatelj leasinga je svaka osoba koja na osnovi ugovora o leasingu stječe pravo korištenja objekta — leasinga uz obvezu plaćanja ugovorene naknade.

(4) Dobavljač objekta leasinga je pravna i fizička osoba koja posluje i obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o trgovačkim društvima, odnosno propisijna o obrtu, koja s davateljem leasinga sklapa ugovor na osnovi kojeg davatelj leasinga stječe pmvo vlasništva na objektu leainga osim ako dobavljač objekta leasinga i davatelj leasinga nisu ista osoba.

9 NN.135/06

Leasing


Važne odredbe ovog članka o osobama koje se pojavljaju su tri osobe za koje se koriste termini na engleskom jeziku i zakonskim nazivima:

1. the lessor (davatelj usluga}2. the lesseee---(primatelj usluga)3. the supplier {equipment lender)—-(dobavjač objektaleasing-a).

POSLOVI LEASINGA

Članak 5.

(1)Posao leasinga je pravni posao u kojem davatelj leasinga na temelju kupoprodajnog ugovoru sa dobavljačem objekta leasinga stječe pravo vlasništva na objektu leasinga i primatelju leasinga na temelju ugovora o leasingu odobrava pravo korištenja tog objekta leasinga na određeno razdoblje, a ovaj za to plaća određenu naknadu.

(2)Posao leasinga iz stavka 1. ovoga članka s obzirom na svoja obilježja može biti posao financijskog leasinga i posao operativnog leasinga.

(3} Posao finansijskog leasinga je pravni posao iz stavka 1. ovoga članka u kojem primatelj leasinga u razdoblju korištenja objekta leasinga plaća davatelju leasinga naknadu koja uzima u obzir cjelokupnu vrijednosti objekta leasinga, snosi troškove amortizacije tog objekta leasinga i opcijom kupnje moče steći pravo vlasništva nad tim objektom ieasinga po određenoj cijeni koja je u trenutku izvršenja te opcije manja od stvare vrijednosti objekta leasinga u troom trenutku.

(4) Posao operativnog Ieasinga je pravni posao iz stavka 1. ovoga oianA:a u kojem prima teli Ieasinga u razdoblju korištenja objekta easinga plaća davatelju Ieasinga određenu naknadu koja Jie mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost objekta Ieasinga, davatelj ieasinga snosi troškove amortizacije tog objekta ieasinga i primatelj ieasinga nema određenu opciju kupnje, može se prekinuti korištenje uz određene uvjete.

Iz ove odredbe proizlazi da se zapravo radi o tripartitnom poslu.

Spomenuo bih još i slijedeće:Zakon o leasingu sadrži odredbe o ugovoru o leasingu čl.

35 -38, i zatim u Glavi II. Prava i obaveze u čl. 39. - 51-, a važna je i odredba čl. 7, gdje se u St.1. toč.b. spominje i stečajni postupak10.

Zakon predviđa i agenciju koja vodi i Registar objekataleasinga.

Č1.85. odreduje o povjerljivim podacima. Nadalje odreduje u čl. 91 - 94. 11»Pravo koje se primjenjuje na ugovor o leasingu s međunarodnim elementom”.

Iz odredbe Zakona čl. 5. slijedi da postoje 2. tipaugovora:

10 Spominje se samo jednom u Konvenciji 1988. Vidi Dio.- STEČAJ..11 Vidi Dio Mjerodavno pravo Leasing


1).—-Finansijski leasing2).--Operativni leasing

ad 1.}. -FINANS1JSKJ LEASING (katkada : Lease PurchaseContract, Full pay out loading i sl.)

Jednostavno, radi se o leasing plus kupnju

Lease Contract +

Option to Purchase Contract

=Lease Purchase Contract

1.2.1.1 Sadržaj - odnosi :

Lessee bira predmet koji želi (brod, auto,predmeb,uredaj itd.)

lessor {finansijska kompanija) kupuje predmetLessee preuzima predmet u upotrebu za cijeli tok ugovora

o leassinguLessee će plaćati tokom ugovora najamninu, zakupninu,

obroke za korištenje predmetalessor će dobivati dio ili sav iznos kamata na iznose

plaćene od Lessee i povrh toga kupovninu, već prema ugovruLessee ima obično opciju da kupi i postane vlasnik

predmeta (na pr. kada plati zadnji obrok, ili ima opciju da kupi predmet za niži iznos ugovorne kupovnine i slično več prema ugovoru.

Finansijska kompanija je obično, ali ne uvijek, vlasnik predmeta dok se ugovor ne dovrši na odgovarajući odnosno ugovoreni način.

Treba istaknuti još jednu odredbu Konvencije 1988:

Article 10

1..- . - The duties of the supplier under the supply agreement shall also be owed to the lessee as if it were a party to that agreement and as if the equipment were to the supplied directly to the lessee. However, the supplier shall not he liable to both the L essor and the lessee in respect of the some damage,

2. - Nothing in this article shall entitle the lessee to terminate or rescind the supply agreement without the consent of the lessor.

Leasing


11.3.3 LLEEAASSINGING BRODABRODALeasing brodova je vrlo čest slučaj ali postoje razni

tipovi leasinga. Obzirom da se ovaj rad koncentrira na položaj privilegija u leasing ugovorima, analiza različitih ugovora biti će spomenuta samo koliko je potrebno za razumijevanje odnosa ugovornih klauzula u pogledu privilegija i više će se posvetiti leasingu trgovačkih brodova. Leasing ugovori pojavljuje se za trgovačke brodove ali mnogo i za jahte najviše u svrhu finansiranja. Upozorujem da finansiranje jahti može dovesti do nekih poteškoća, kojih nema kod trgovačkih brodova.

Riječ upozorenja: pregovori za finansiranje putem leasinga obično su dosta komplicirani i iako postoje izvjesni uzorci ugovora konačan tekst obično traži dosta pregovaračkih napora. Poteškoće se pojavljuju ako i kada se radi o budućoj zastavi broda i zakonima za takav slučaj, a ako su stranke još i iz raznih država, situacija se komplicira. Ako se čak zna krajeve gdje bi se brod mogao najčešće kretati, često i zaustavljati u usputnim ili odredišnim lukama, treba i o tome razmisliti. Bitno je i mjesto upisa hipoteke.

Iz činjenice da i Konvencija 1988 i Zakon o leasingaspominju da se kod finansijskog leasinga pojavljuju elementitripartitnog posla postoje dva odnosa i to, kako je većspomenuto:

the lessor (davatelj usluga)the lesseee(primatelj usluga)the supplier (Equipment lender)(dobavljač objekta

Leasing trgovačkih brodova najčešće je povezan sat.zv. “bare boat charter” a notorno je da uzoraka za takav“bare boat charter” ili »demise charter« ima mnogo12.

12 radi pojednostavljenja glede privilegija, probleme leasinga kod “time chartera” i sl. su izostavljeni.

Leasing


U nastavku koncentracija će se usmjeriti na takav «bare boat charter« kod čega se upozoruje da će se najčešće koristiti samo izraz »leasing« umjesto «bare boat charter«. Potrebno je i upozoriti da se kod leasinga pojavljuju momenti kada se treba upotrijebiti, ali i uskladiti odredbe od više zakona, na pr. Zakon o leasingu, Pomorski zakonik, eventualno neke medunarodne konvencije itd. Državljanstvo lessora, lessee-a, zastava pod kojom će ploviti brod su elementi o kojima ovisi niz uglavaka u ugovoru, pogotovo ako brod bude u upisniku koji je “flag convenience”.

Kod ugovora o leasingu pojavljuje se također i hipoteka13 odnosno »prefered mortgage« ovisno o zastavi. Hipotekamora biti na cjeloviti brod, a u nekim sistemima i na dio broda, ako je tako upisano, a može u nekim sistemima biti i na pripadak14, ako je upisan kao pripadak 15 Pojavljuju se i slučajevi, kada postoji samo jedna hipoteka/mortgage ali na više brodova16 kod kojega se čak koristi katkad i određivanje koliko svaki brod posebno odgovara.

Kod «bare boat charter« pod uticajem common law-a i presedana, brodovlasnik nije uvijek lično odgovaran već neke odgovornosti padaju na «bare boat charterers«, koji se katkakad i imenuje kao »owner pro hac vice«, što međutim ne znači da u slučaju privilegija ne bi ostao odgovoran i brod tj . vlasništvo (in rem). Prava i obaveze iz «bare boat charter« su preobilne da se ovdje prikažu pa se upućuje na Pomorski zakonik i stručnu literaturu o tome.

Konvencija 1988 ima odredbe, čl. 8.17

Ipak kada se radi o pravu imatelja privilegija odgovara brod {in rem)18 dakle brod (personificirano vlasništvo i vlasnik). Inače kada se radi o zagađenju, naročito uljem postoje posebni propisi19 a u pojeđinim pravnim sistemima u takovom slučaju primjenjuje se eventualno i princip »piercing the veil« 20.

«Bare boat charter« skoro uvijek sadrži i posebnu klauzulu ili klauzule u vezi sa privilegijem. Kao što je razmotreno privilegiji su odredeni u konvencijama, zakonima, u nekim sistemima eventualno i u privatnopravnim ugovorima, o čemu vidi DIO - Tražbine i DIO - Privilegiji. Općenito se

13 Odredbe o upisu hipoteke ovise o zakonima države učiji se upisnik upisuju. PZ.čl. 187, 210, 219-240.14 čl. 217.15 čl. 218.st.2., čl.228., čl.241,3t.3.16 “preferred fleet morgage”17 Vidi čl.12. Vidi Pomorski zakonik čl. 662.18 U zemljama gdje postoji sistem tužbe “in rem”odnosi su opisani kao “ A mariime lien claimant may brog an action against the vessel without suing or even bringing a claim against the owner.”19 čl.242.20 1 "The AMOCO CADIZ was a tanker that foundered on ihe Court of Brittany, spilling its cargo. The owner was a Liberian corporation wholly owned by Amoco Oil Company. The court pierced the corporate veil of the Liberian owner to the parent on the basis of such findings as the Liberian corporation was not managed by an independent board of directors and initial reports of the accident within Amoco went not to the Liberian owner but the chartering division of the parent company".

Leasing


može spomenuti da privilegiji mogu nastali iz nekih ugovornih odnosa, iz zakona i iz konvencija te presedana. Ako je privilegij priznat tada dolazi ispred svih drugih, uključujući i pred hipotekom.

Možda je korisno spomenuti da privilegij ne treba posesorni element, ne treba se upisivati, može biti i tajan, ostaje, »prilepljen« uz brod čak i nakon prodaje broda itd. Upozoravam da se u nekim sistemima priznaje privilegij koji je nastao prije primopredaje po ugovoru o «bare boat charter- u«, pa i prije nego što je upisana hipoteka/mortgage. Takovo priznanje katkada se priznaje i u odnosu stranaka iz ugovorapa čak i i slučaju naknadnog sub -chartera21.

U «bare boat charteru« nailazi se najčešće i na posebne klauzule kojima se ograničava chartereru mogućnost da stvara privilegije, međutim, ako dođe do priznatog privilegija takova klauzula nema važnosti za pravo trećega, imateija privilegija, ali može eventualno,ovisno o stilizaciji ugovorne klauzule djelovati na međusobni odnos ugovornih stranaka.

U «bare boat charter-u« temeljito se ugovaraju i odnosi koji nastaju osiguranjem. Iako osiguratelji nastoje uskladiti svoje police sa najpoznatijima tipovima ugovora, ipak može doći do poteškoća, do kojih ako dođe najčešće se rješavaju arbitražno, vrlo često u Londonu pa i to treba uzeti u obzir kod «bare boat charter-a«, a jasno i kod ugovora o leasingu.

11.4.4 LLEEAASSINGING PPOOJEJEDINIHDINIH SSTTVVARAR!!..

Naročito je često ugovaranje leasinga za pojedine stvari na brodu, često stvari od primarne važnosti, koje zapravo brod čine sposobnim za plovidbu 22 odnosno za poslovanje. Katkada takav ugovor i nije tripartitni. Obzirom da je u takovim tipovima ugovora ugovorna stranka davatelj leasinga on ostaje vlasnik takove stvari pa vlasnik broda nije isti, na takovim stvarima, te ne bi nastajao eventualni,privilegij na brodu. Mađutim postoje stajališta i u judikatiri da u određenim slučajevima može nastati privilegij na brodu.

Ugovor tipa financijski leasing postaje naročitozakučast kada se razvije situacija u kojoj bi se aktivirale bilo pomorske tražbine bilo privilegiji, ali svakako više kod privilegija a između vlasnika broda i potencijalnih vjerovnika iz aktivnosti broda, pojavljuju se treće osobe, koje jesu ili su bile u nekom odnosu sa ugovarateljem leasing-a, koji odnos ili iz kojeg odnosa može doći do potraživanja, tipa pomorske tražbine ili pomorskog privilegija.

21 Upozorujem da se u SAD, u in rem postupku, priznaju strane hipoteke/motage-i, ali pojedine takovetražbine nastale u SAD, ipak imaju prednost pred hipotekom/mortgageom.22 U ugovorima o leasingu često se uvrštava i ugiavak, da će se svaki novi bolji tip, morali automatski ugraditi ili postaviti, uz eventualno novo ugovaranje iznosa, što je interes i vlasnika stvari i brudovlsnika.

Leasing


U takovoj situaciji brodovlasnik zapravo nije upleten u takav tuđi odnos, ali njegov brod je podložan u svim slučajevima tipa ovakovih tražbina.. Ako se radi o pomorskoj tražbini tipa čl. 953, brod se može zaustaviti, a kod tražbina tipa privilegij čl. 241, činjenica da se radi o privilegiju također dovodi vjerovnika do zaustavljanja broda čl. 953.,st.2. i do prvenstvenog reda.

Već taj odnos je kompliciran i pravno i praktički,međutim, situacija može postati još teža, ako bi brod bio datu sub-charter, pa i dalje onda u time charter, voyage-charter, liner service, itd.

Važnost i kompliciranost praćenja ne samo ugovora o leasingu, nego i mijenjanje zastave, vidljivo je iz činjeniceda postoje medunarodne konvencije o upisu brodova u »flag register« u nekim državama o posebnom registru brodova datih u leasing. Pomorski zakonik glede hipoteke, koja je praktički uvijek uključena u leasing, za slučaj upisa u »flag register« odnosno u upisnik u R. Hrvatskoj ima odredbu u čl. 240.23

U nastavku pokušati ću dati uvid u bitne elemente nekihugovora.

The Baltic and International Maritime Council (BIMCO)između mnogobrojnih drugih uzoraka za ugovore, čini se da je imala najveći uspjeh sa formularem BARECON, koji je poboljšavan. Poznati su dakle BARECON 88 i BARECON 2001. Izvan je opsega ovog rada analiza tih ugovora, koji su doživljavali izmjene odnosno poboljšanja, pa će se samo obraditi one dijelove koji su na neki način direktno ili indirektno povezani sa privilegijem.

BIMCO je priredio i ugovore za kontejnere i to CONLEASE1997 i BOXLEASE (2006).

Postavlja se možda pitanje da li Zakon o leasingu imaodredbi o registru.?

Ukoliko se radi o točnom pridržavanju zakona o ugovoru koji veže tri stranke (dakle i davatelja) može se smatrati da postoji registar u kojem bi se morali upisivati leasingibroda i to u čl. 52.

1.4.1.1 Član 52.

(1) Agencija vodi Registar objekata leasinga (u daljnjem tekstu: Registar).(2) Registar mora sadržavati sljedeće podatke iz ugovora o leasingu:

1. tvrtku i sjedište davatelja leasinga,2. tvrtku i sjedište, odnosno ime, prezime i adresu

primatelja leasinga,3. određenje posla leasinga (financijski ilioperativni),4. detaljno određenje objekta leasinga,5. vrijednost objekta leasinga,6. iznos pojedine naknade,7. vrijeme trajanja ugovora.

23 Odredbom je određena čak i mogućnost upisa predbilježbe hipoeke. Leasing


(3) Davatelj leasinga dužan je podatke iz stavka 2. ovoga članka dostaviti Agenciji u roku od osam dana od dana sklapanja ugovora o leasingu, njegovih izmjena i/ili dopuna, te prestanka ugovora.(4) Upis u Registar ima deklaratorni pravni učinak.(5) Agencija je dužna učiniti javno dostupnim samo podatke iz stavka 2. točke 4. i točke 7. ovoga članka.6) Agencija je dužna ažurno voditi Registar iz stavka 1. ovoga članka.(7) Način i oblik vođenja Registra propisuje Agencija.Zakon uvodi poseban pojam ”potrošač” kojeg definira u

čl.88.

1.4.1.2

1.4.1.3 Član 88.

Pod pojmom potrošač, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se svaka fizička osoba, primatelj leasinga, koja ima prava i obveze po ugovoru o leasingu.Moj je utisak, da Zakon o leasingu nije rađen sa idejom

o primjeni za slučaj leasinga brodova.

2 BARECON 88 / 89."NB : - Ugovor je promjenjen sa ugovorom Barecon 2001,

međutim još je u upotrebi u nekim slučajevima24

Predložak BARECON 88/89 se sastoji od 5. dijelova.

22.1.1 PPARTART I.I. -- IZIZVVADAKADAK I.I.Navode se dalje neki uglavci iz kojih je vidljivo

pitanje na koje treba odgovoriti, odnosno popuniti ih, kao i da li se mogu odnositi na privilegij..

26. Mortgage(s), if any, {state whether Cl. 11. {a) or(b) applies; if 11(b) applies state date of Deed(s) ofCovenant and name of Mortgagee(s)/Place of business) (Cl. 11}

0000000000000000000000

33. Law and arbitration (state 26.1., 26.2., or 26.3. ofCl. 26 as agreed; if 26.3. agreed , also state place of arbitration (C1.26)

0000000000000000000000

39. Hire/Purchase agreement (indicate with "yes" or "no" whether Part IV applies)- (optional)

0000000000000000000000

40. Bareboat Charter Register (indicate with >>yes<< or»N0« whether PART V applies)(optional).

0000000000000000000000

41. Flag and Country of the Bareboat Charter Registry(only to be filled in if Part V. applies}.

24 Barecon 2001, vidi dalje u tekstu.

Leasing


NB : - Izvjesne države uvele su Bare Boat Charter Register a neke i Leasing Register. Vidi i R.Hrvatska - Zakon o leasingu, čl. 2.

Koristi se i naziv "The Underlying Registry", koji znači registar gdje su vlasnici upisani kao vlasnici i u koji registar će se brod vratiti kada prestane upis u «BARE BOAT CHARIER REGISTAR«.

0000000000000000000000

42. Country of the Underlying Registry (only to befilled in if Part V applies)

22.2.2 PPARTART IIII

2.2.1 1. "BARECON 88-89" Standard Bareboat Charter

2.2.2 1. Definitions

In this Charter, the following terms shall have the meanings hereby assigned to them:

"The Owners" shall mean the person or company registered as Owners of the Vessel,

"The Charterers" shall mean the Bareboat charterers and shall not be construed to mean a time charterer or a voyage charterer.

Prijevod: Čartereri znače čarterere golog broda i neće se konstruirati da znači i čarterera na vrijeme ili čarterera na putovanje.25


2.2.3 11. Mortgage

*) (a) Owners warrant that they have not effected any mortgage of the Vessel.

*) (b) The Vessel chartered under this Charter isfinanced by a mortgage according to the Deed(s) of Covenantannexed to this Charter and as stated in Box 26. By their counter-signature on the Deed(s) of Covenant, the Charterers undertake to have acquainted themselves with all terms, conditions and provisions of the said Deed(s) of Covenant. The Charterers undertake that they will comply with all such instructions or directions in regard to the employment, insurances, repairs and maintenance of the Vessel, etc.. as laid down in the Deed(s) of Covenant or as may he directed from time to time during the currency of the Charter by the Mortgagee(s) in conformity with the Deed(s) of Covenant.

(c) The Owners warrant that they have not effected anymortgagees) other than stated in Box 26 and that they will not effect any other mortgage(s)without the prior consent of the Charterers.

*} (Optional, Clauses 11(a) and 11(b) are alternatives;indicate alternative agreed in Box 26).

25 Različito od odredbe na pr. Pomorskog zakonika čl. 248. inekih drugih zakona i ugovornih uglavaka.

Leasing


2.2.4 15. Non-Lien and Indemnity

The Charterers will not suffer, nor permit to be continued, any lien or encumbrance incurred by them or their agents, which might have priority over the title and interest of the Owners in the Vessel. The Charterers further agree to fasten to the Vessel in a conspicuous place and to keep so fastened during the Charter period a notice reading as follows:

(Prijevod: Čartereri neće pristati, niti dozvoliti, da se nastavi bilo koja

pomorska tražbina ili privilegij koji bi mogao imagi prioritet pred brodovlasnicima. Čartereri nadalje pristaju da pričvrste na brod na istaknuto mjesto i da ga drže tako pričvrščeno za vrijeme trajanja čartera obavjest sa slijedećim tekstom :)"This Vessel is the property of (name of Owners). It

is under charter to (name of Charterers) and by the terms of the Charter. The Charterers nor the Master have any right, power or authority to create, incur or permit to be imposed on the Vessel any lien whatsoever."

Prijevod: Ova je je brod vlasništvo (ime brodovlasnika). Pod čarter ugovorom je sa (ime čarterera) temeljem čarter ugovora. Niti čartereri niti zapovovjednik nema pravo ili ovlaštenje da stvore, uđu ili dozvole bilo koji “lien” na brodu.(NB: Ova obaveza je dubiozna jer zapravo ne štiti brod

prema trećima, kako bi izgledalo, nego ima utjecaj na međusobne odnose ugovornih stranaka.)26

Klauzula kojom se nastoji naći rješenje da se izbjegne problem:

“The Charterers shall indemnify and hold the Owners harmless against any lien of whatsoever nature arising upon the Vessel during the Charter period while she is under the control of the Charterers, and against any claims against the Owners arising out of or in relation to the operation of the Vessel by the Charterers. Should the Vessel be arrested by reason of claims or liens arising out of her operation hereunder by the Charterers, the Charterers shall at their own expense take all reasonable steps to secure that within a reasonable time the Vessel is released and at their own expense put up bail to secure release of the Vessel.”

(Prijevod:Čartereri će nadoknadii štetu i čuvatibrodovlasnike od štete od bilo kojeg „lien-a“ bilo koje prirode koji bi mogao nastati protiv broda tokom čarter ugovora dok je brodpod konotrlom čarterera kao i protiv bilo kojeg zahtjeva protiv brodovlasnika koji bi nastali iz ili u vezi sa poslovanjem broda od strane čarterera. U slučaju da brod bude zaustavljen (aretiran) zbog zahtjeva ili „liena“ koji bi nastali tokom poslovanja od strane čarterer, čartereri će na svoj vlastiti trošak poduzeti sve razumne korake da se u razumno vrijeme brod oslobodi i dati će na svoj trošak jamstvo da oslobode brod.“)


26 Vidi . Marin, op.cit.

Leasing


2.2.5 16. Lien

The Owners to have a lien upon all cargoes and sub- freights belonging to the Charterers and any Bill of Lading freight for all claims under this Charter., and the Charterers to have a lien on the Vessel for all moneys paid in advance and not earned

(Prijevod: Brodovlasnici će imati pravo na “lien” nasve terete i pod-vozarine koje pripadajučartererima kao i vozarine na teretnicama i to za sve zahtjeve temeljene na ovom čarter ugovoru a čartereri će imati pravo na “lien” za sve novčane iznose plačene unaprijed ali još ne odrađene.”)

NB: Ovdje se radi o privilegiju na vozarini i teretu i unaprije plaćeni “hire”.

U Pomorskom zakoniku vozarina nije uključena u popisprivilegija u čl. 241.st.

Prvilegij na teretu je određen u čl. 592 i sl.Povrat plaćenih a ne odrađenih iznosa je ugovorni

uglavak.

2.2.6 22. Bank Guarantee

The Charterers undertake to furnish, before delivery of the Vessel a first class bank guarantee or bond in the sum and at the place as indicated in Box 25 as guarantee for full performance of their obligations under this Charter.

(Optional only to apply if Box 25 filled in).(Prijevod: Čartereri se obavezuju da će pribaviti,

prije preuzimanja broda,garanciju ili obveznicu prvoklasne banke u iznosu i u mjestu navedenom u Box25., kao garanciju za ispunjenje svih obaveza temeljemčarter ugovora.

(Ovo opcija se primjenjuje ako je Box 25. ispunjen.) OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO

2.2.7 26. Law and Arbitration

*) 26.1. This Charter shall be governed by English law and any dispute arising out of this Charter shall he referred to arbitration in London, one arbitrator being appointed by eachparty, in accordance with she Arbitration Acts 1950 and 1979 or any statutory modification or re-enactment thereof for the time being in force. On the receipt by one party of the nomination in writing of the other party's arbitrator, that party shall appoint their arbitrator within fourteen days, failing which the decision of the single Arbitrator appointed shall apply If two Arbitrators properly appointed shall not agree they shall appoint an umpire whose decision shall be final.

(Prijevod: 26.1. Ovaj je čarter ugovor podložan engleskom zakonu i bilo koji spor u vezi ovog čarter

Leasing


ugovora predati će se arbitraži u Lonodnu time da svaka stranka imenuje jednog arbitra prema Zakonu o arbitraži1950 i 1979 ili izmjena zakona ili novog zakona koji bude na snazi u međuvremenu. Primitkom jedne stranke pismenog imenovanja arbitra od strane druge stranke, ta će stranka u roku od 14 dana imenovati svog arbitra, aako to propusti smatrati će se to imenovanjem jednog arbitra. Ako dva arbitra propisno imenovana ne dođu do odluke oni će imenovati trećeg “umpire” čija će odluka biti konačna.)

* 26.2. Should any dispute arise out of this Charter, the matter in dispute shall be referred to three persons at New York, one to be appointed by each of the parties hereto, and the third by the two so chosen; their decision or that of any two of them shall be final, and for purpose of enforcing any award, this agreement may be made a rule of the Court.The arbitrators shall be members of the Society ofMaritime Arbitrators, Inc. of New York and theproceedings shall be conducted in accordance with the rules of the Society.

(Prijevod: * 26.2. Ukoliko dođe do spora iz ovogčarter ugovora sporni predmet će se predati trim osobamam u New Yorku, po jedan imenovan od svake stranke i teći od dvojice imenovanih i njihova ili ona odluka od dvojice od njih biti će konačna u pogledu izvršenja odluke, time da ovaj bude smatran sudskom odlukom.”)

*) 26.3. Any dispute arising out of this Charter shall be referred to arbitration at the place indicated in Box 33, subject to the law and procedures applicable there.

(Prijevod: * 26.3. Bilo koji spor iz ovog čarterugovora predati će se arbitraži u mjestu navedenom u Box 33., prema zakonima i postupku koji se tamo primjenjuje.)

26.4. If Box 33 in Part I is not filled in, sub-clause26.1. of this Clause shall apply,*) 26J., 26.2. and 26.3. are alternatives: indicatealternative agreed in Box 33. 27

Postoje dakle varijante koje ugovorne stranke mogu izabrati.

0000000000000000000000

2.2.8 PART IV

2.2.9 HIRE / PURCHASE AGREEMENT— OPTIONAL PART

“On expiration of this Charter and provided the Charterers have fulfilled their obligations accordingly to Part I and II as well as Part III, if applicable, it is

27 Vidi i Dio Međunarodno ravo.

Leasing


agreed, that on payment of the last month's hire installment as per Clause 10 the Charterers have purchased, the Vessel with everything belonging to her and the Vessel is fully paid for.”

If the payment of the installment due is delayed forless than 7 running days or for reason beyond the Charterers'control, the right of withdrawal under the terms of Clause10(e) of Part II shall not be exercised. However, any delay in payment of the installment due shall entitle the Owners to an interest at the rate per annum as agreed in Box 22. If Box22 has not been filled in the current market rate in the country where the Owners have their Principal Place of Business shall apply.”

(Prijevod: “Nakon završetka ovog ugovora ipod uvjetom da si čartereri ispunili svoje obaveze iz Dijela I. i II. kao i onog pod III., ako se taj primjenjuje, sporazumijeva se, nakon plačanja zadnjeg mjesečne rate temeljem uglavka 10., čartereri kupili brod sa svime što pripada brodu i da je isplata izvršena u cjelini.”)

( Ako je isplata pristigle rate zakasmnila za manje od 7 tekućih dana ili zbog razloga koji su izvamn kotrole čarterera, pravo na povlačenje temeljem uvjeta u uglavku 10.(e) Dijela II. neće se primjeniti. Međutim, bilo koje zakašnjenje u plačanju dospjelih rata ovlaščuje brodovlasnike na kamate po godišnjoj stopi kako je navedena u Box 22. Ako taj Box 22. nije ispunjen tada po stopi na redovnom tržištu u zemlji u kojoj brodovlasniciimaju svoj Glavno Poslovno Sjedište.).

In the following paragraphs the Owners are referred to as the Sellers28 and the Charterers the Buyers.

(Prijevod: U daljnjim odsjecima brodovlasnici sunavedeni kao prodavatelji a čartereri kao kupci.)

The Vessel shall be delivered by the Sellers and taken over by the Buyers on expiration of the Charter.

(Prijevod: Brod će biti isporučen od prodavatelja i preuzet od kupaca nakon prestanka čarter ugovora.)

The Sellers guarantee that the Vessel, at the time of delivery, is free from all encumbrances and maritime liens or any debts whatsoever other than those arising from anything done or not done by the Buyers or any existing mortgage agreed not to be paid off by the time of delivery. Should any claims, which have been incurred prior to the time of delivery be made against the Vessel, the Sellers hereby undertake to indemnify the Buyers against all consequences of such claims to the extent can be proved, that the Sellers are responsible for such claims. Any taxes, notarial, consular and other charges and expenses connected with the purchase

28 Pošto se radi o klauzuli o prodaji, brodovlasnik postaje prodavatelj a čarterer postaje kupac.

Leasing


and registration under Buyers 'flag, shall be far Buyers' account. Any taxes, consular and other charges and expenses connected with closing of the Sellers' register, shall be for Sellers' account.

(Prijevod: Prodavateli garantiraju da će brod uvrijeme isporuke bit slobodan od svih terečenja i pivilegija ili dugova bilo koje vrste osim onih koji su nastali radnjom ili bez radnje kupaca ili bilo koje postojeće hipoteke za koju je ugovoreno da se ne isplati u vrijeme primopredaje. Ukoliko je nastao bilo kakav zahtjev koje je nastao prije isporuke i taj bude postavljen prema brodu prodavatelji se obavezuju nadoknaditi kupcima štetu i troškove nastale iz takovo zahtjeva, ali sve to do visine za koju se može dokazati da su odgovorni prodavatelji. Sve takse, javnobilježničke takse, konzularne takse i druge troškove i izdatke nastale u vezi sa registracijom pod kupčevom zastavom, snositi će kupac.

Sve takse, javnobilježničke takse, konzularne takse i druge troškove i izdatke nastale u vezi sa brisanjem registracije pod prodavateljevom zastavom, snositi će prodvatelj.)(SLIJEDE UGLAVCI O DUŽNOSTIMA STRANAKA I DRUGIM

OBAVEZAMA KOJE SU STRANKE UGOVORILE, KOJE MOGU BITI IZVRSTAN PODSJETNIK ZA PREGOVORE.)

In exchange for payment of the last month's hireinstallment the Sellers shall furnish the Buyers with a Billof Sale duly attested and legalized, together with a certificate setting out the registered encumbrances, if any. On delivery of the Vessel the Sellers shall provide for deletion of the Vessel from the Ship's Register and deliver a certificate of deletion to the Buyers.

The Sellers shall, at the time of delivery, hand to the Buyers all classification certificates (for hull, engines, anchors, chains, etc.), as well as all plans which may be InSellers' possession.

The Wireless Installation and Nautical Instruments, - unless on hire, shall be included in the sale without anyextra payment.

The Vessel with everything belonging to her shall be at Sellers' risk and expense until she is delivered to the Buyers, subject to the conditions of this Contract and the Vessel with everything belonging to her shall be delivered and taken over as she is at the time of delivery, after which the Sellers shall have no responsibility for possible faults or deficiencies of any description.

The Buyers undertake to pay for the repatriation of the Captain, officers and other personnel if appointed by the Sellers to the port where the Vessel entered the Bareboat Charter as per Clause 2 (Part II) or to pay the equivalent cost for their journey to any other place.

---

Leasing


Ova klauzula skoro predstavlja glavne klauzule nekog posebno sastavljenog kupoprodajnog ugovora.

2.2.10 PART V,

PROVISIONS TO APPLY FOR VESSELS REGISTERED IN A BAREBOAT CHARTER REGISTRY.

2.2.10.1 Definitions

For the purpose of this PART V, the following terms shall have the meanings hereby assigned to them;"The Bareboat Charter Registry" shall mean the registry of the State whose flag the Vessel will fly and in which the Charterers are registered as the bareboat charterers during the period of the Bareboat Charter."The Underlying Registry" shall mean the registry of the State in which the Owners of the Vessel are registered as Owners and to which jurisdiction and control of the Vessel will revert upon termination of the Bareboat Charter Registration„

(Prijevod : „Registar ugovora o zakupu golog broda“znači onaj upisnik države čiju će zastavu vijati brod i u kojem će čartereri biti upisani čartereri golog broda za vrijeme trajanja čartera golog broda.„Postojeći Registar„ je upisnik države u kojem su

brodovlasnici upisani za brod i pod čiju će jurisdikciju i kontrolu brod preći nakon završetka trajanja upisa u „Registru ugovora o zakupu golog broda.“

2.2.10.2 Mortgage

The Vessel chartered under this Charter is financed by a mortgage and the provisions of Clause 11 (b) (Part II) shall apply.

2.2.10.3 Termination of Charter by Default

If the Vessel chartered under this Charter is registered in a Bareboat Charter Registry as stated in Box 41, and if the Owners shall default in the payment of any amounts due under the mortgage as specified in Box 26, the Charterers shall, if so required by the mortgagee,, direct the Owners to reregister the Vessel in the Underlying Registry as shown in Box 42.In the event of the Vessel being deleted from the Bareboat Charter Registry as stated in Box 41, due to a default by the Owners in the payment of any amounts due under the mortgage (s) , the Charterers shall have the right to terminate this Charter forthwith and without prejudice to any other claim they may have against the Owners under this Charter.

(Prijevod:ZAVRŠETAK ČARTER UGOVORA ZBOG NEISPUNJENJA

Leasing


Ako je brod čartriran ovim čarter ugovorom upisan u„Registar ugovora o zakupu golog broda“ kako je navedeno u Box 41,te ako brodovlasnicine izvrše plačanje bilo kojeg iznosa plativog za hipoteku kako je navedeno u Box 26., čartereri ako tako bude zahtjevano hipotekarnog vjerovnika naložiti brodovlasnicima da ponovno upisu brod u „Postojeći Registar„ kakoje navedeno u Box 42.“

U slučaju da je brod izbrisan iz „Registra ugovora ozakupu golog broda“ kako je navdeno u Box. 41. zbog neispunjenja od strane brodovlasnika plačanja bilo kojeg iznosa temeljem hipoteke(hipoteka) kao je navdeno u Box 26., čartereri će imati pravo da završe čarter ugovor bez prejudica na bilo kakav drugi zahtjev koji bi imali prema brodovlasnicima temeljem ovog čarter ugovora.)

0000000000000000000000

3 BARECON 2001

33.1.1 ""BARBAREECONCON 20200011"" SSTTANDARDANDARD BBARAREEBOBOAATT CHARTCHARTEERR

33.2.2 CCODEODE NANAMMEE:: ""BARBAREECONCON 20200011"" PPARTART I.I.

Podaci koji se nanaju na:1. Shipbroker2. Place and date3. Owners/Place of business [CL. 1}4. Bareboat Charterers/Place of business [CL. 1}5. Vessel/s name, call sign and flag (CL. 1 and 3}6. Type of Vessel7. GT/NT8. When/Where built9. Total DWT (abt.} in metric tons on summer freeboard10. Classification Society {CL. 3)11. Date of last special survey by the Vessel's

classification society12. Further particulars of Vessel {also indicate minimum

number of months' validity of class certificates agreed acc. to CL. 3)

13. Port or Place of delivery [CL. 3)14. Time for delivery {Cr. 4)15. Canceling date (CL. 5}16. Port or Place of delivery (l_._15)17. No....of months' validity of trading and class

certificates Upon redelivery (CL, 15)18 Running days' notice if other than stated in CL. 419 Frequency of dry-docking (CL. 10 (g)}20. Trading Limits [CL. 6)21. Charter period {CL. 2)22. Charter hire (CL. 11)

Leasing


23. New class and other safety requirements [state percentage of Vessel's insurance value acc. To Box 2 9} (CL.10 [a) (ii))

24. Rate of interest payable acc. To CL. 11 (f) and, if applicable, acc. to PART IV

25. Currency and method of payment (CL. 11)126. Place of payment; also state beneficiary and bank

account (CL. 11)27. Bank guarantee/bond (sum and place) (CL. 24}

(optional)28. Mortgage(s), if any (state whether 12 (a} or (b)

applies; if 12(b) applies state date of Financial Instrument and name of Mortgagee(s)/Place of business) (CL. 12)

29. Insurance (hull and machinery and war risks) (state value acc. to CL 13(f) or, if applicable, acc, to CL. 14(k)) (also state if CL, 14 applies)

30. Additional insurance cover, if any, for Owners'account limited to (CL. 13(b)

31. Charterers' account limited to {CL. 13(b)32. Latent defects (only to be filled in if period other

than stated in CL,_ 333. Brokerage commission and to whom payable {CL. 27)34. Grace period (state number of clear banking days)

(CL. 28)35. Dispute Resolution (state 30(a), 30 (b) or 30(c); if

30 in agreed Place of Arbitration must be stated (CL. 30136. War cancellation (indicate countries agreed) {CL.

26(f)37. New building Vessel (indicate with "yes" or "no"

whether PART III applies) [optional)38 . Name and place of Builders (only to be filled in if

PART III applies).39. Vessel’s Yard Building No. (only to be filled in if

PART III applies).40.Date of Building ((only to be filled in if PART III

applies).41. Liquidated and costs shall accrue to {state party

acc. to CL - I)42. Hire/Purchase agreement {indicate with "yes" or "no"

whether PART IV applies) (optional)43. Bareboat Charter Registry (indicate with "yes" or

"no" whether PART V applies} (optional}44. Flag and Country of the Bareboat Charter Registry

(only to be filled in, if PART V applies}45. Country of the Underlying Registry (only to be

filled in if PART V applies)46. Number of additional clauses covering special

provisions, if agreedOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOQQOOOOKao što je vidljivo podaci koji su zatraženi su

brižljivo smješteni u formular, traže se vrlo detaljni i sveobuhvatni odgovori..

ooooooooooooooooooooooooooooooooooLeasing


33.3.3 UUGLAGLAVVAKAK OO ODNOODNOSSIIMMAA IZIZMMEEĐUĐU PPOOJEJEDDIINIHNIH PPARTART I.I.--VV..

33.4.4 PPRREEAAMMBLEBLE --It is mutually agreed that this shall be performed

subject to the conditions contained in this Charter which shall include PART I and PART II. ■

In the event of a conflict of conditions, the provisions of PART I. shall prevail over those of PART II to the extent of such conflict but no further. It is further mutually agreed that PART III and/or PART IV and/or PART V shall only apply and only form part of this Charter if expressly agreed and stated in Boxes 37, 42 and 43. If PART III and/or PART IV and/or PART V apply, it is further agreed that in the event of a conflict of conditions, the provisions of PART I and PART II shall prevail over those of PART III and/or PART IV and/or PART V to the extent of such conflict but no further.

(Prjevod : Ugovoreno je a će se ovo provesti prema uvjetima sadržanim u ovo Čarteru ukljkučujući PART I. i PART II.

U slučaju sukkoba uvjeta, odredbe PART I. imaju jaćusnagu od onih u P ART II, do mjere tih sukoba, ali ne dalje. Još je ugovoreno da će se PART III. i PART IV. i ili PART V. primjeniti i da će samo predstavljati dio ovog Čartera ako je izričito tako ugovoreno i navedeno u Box 37, 42 i 43. Ako se PART III i/ili PART IV.i/ili PART V. ugovoren je nadalje da u slučaju sukoba uvjeta odredbe u PART I i PART II, će imai jaču snagu od PART III. i PART IV., ali samo do sukoba i ne dalje.)

33.5.5 PPARTART IIII -- 1122..-M-MOORTGAGERTGAGE(Only to apply if Box 28 has been appropriately

filled in)*) (a) The Owners warrant that, they have not

effected any mortgage(s) of the Vessel and that they shall not effect any mortgage(s) without the prior consent of the Charterers, which shall not be unreasonably withheld

*) (b) The vessel chartered under this charter is financed by a mortgage according to the Financial Instrument. The Charterers undertake to comply, and provide such information and document to enable the Owners to comply, with all such instructions or directions in regard to the employment, insurances, operation, repairs andmaintenance of the Vessel as laid down in the Financial Instrument or as may be directed from time to time during the currency of the Charter by the mortgagee(s) in conformity with the Financial Instrument, The Charterers confirm that, for this purpose, they have acquainted themselves with all relevant terms, conditions and provisions of the Financial Instrument and agree to acknowledge this in writing in any form that may be required by the mortgagee (s) . The Owners warrant that they have not effected any mortgage (s) other than stated in Box 28

Leasing


and that they shall not agree to any amendment of the mortgage (s) referred to in Box 28 or effect any other mortgage(s) without the prior consent of the Charterers, which shall not be unreasonably withheld.

*) (Optional, Clauses 12 (a) and 12 (b) are alternatives; indicate alternative agreed in Box 28).

Prijevod:12. HIPOTEKA(Primjenjuje se samo ako je Box 28 bio

pravilnoispunjen.)*). (a) Brodovlasnici potvrđuju da nisu izvršili

nikakav upis hipoteke na brod i da neće izvršiti nikakov upis hipoteku bez dozvole čarterera koji neće biti nerazumno uskraćen.

*). (b) Brod čartriran ovim čarter ugovoromfinansiran je putem hipoteke kako je predviđenom Dokumentom o Finansiranju. Čartereri se onabezuju da će isunjavati i dostavljati takove upute ili instrukcije u vezi sa korištenjem broda, osiguranjem, vršenje, popravke i održavanje broda kako je navedeno u Dokumentu o Finansiranju ili kako mogu biti upućeni s vremena na vrijeme tokom postojanja ovog čartera od strane hipotekarnog vjerovnika u skladu sa Dokumentom o Finansiranju. Čartereri potvrđuju da svrhu su se u tu upoznali sa svim bitnim uvjetima, stanju i odredbama Dokumenga o Finansiranju te se slažu da pismeno to potvrde na bilokoji način je zatraženo da strane hipotekarnog vjerovnika. Brodovlasnici potvrdđuju da nisu izvršili nikakovu hipoteku osim one koja je navedena u Box 28 i da neće dozvoliti nikakovu promjene hipoteke navedene u Box 28 ili izvršiti drugu hipoeku bez prethodnog odobrenja čarterera a što neće biti nreazumno uskraćeno.

*). (Opcija. Klauzule 12 (a) i 12 (b) sualternative: navedi alternative spauumljene u Box 28).

0000000000000000000000

3.5.1 16. Non-lien

The Charterers will not suffer, nor permit to be continued, any lien or encumbrance incurred by them or their agents, which might have priority over the title and interest of the Owners in the Vessel.

(Prijevod: Čartereri neće trpiti, niti dozvoliti da traje bilo koji “lien” ili terećenje koji su učinili oni ili njihovi agenti a koji bi mogli imati prednostpred vlasništvom ili interesima brodovlasnika broda.)


3.5.2 17. Indemnity

(a) The Charterers shall indemnify the Owners against any loss, damage or expense incurred by the Owners arising out of or in relation Lo Lhe operation of the Vessel by the Charterers, and against any lien of whatsoever nature arising out of an event occurring during the Charter Period.

Leasing


If the Vessel be arrested or otherwise detained by reason of claims or liens arising out of her operation hereunder by the Charterers, the Charterers shall at their own expense take all reasonable steps to secure that within a reasonable time the Vessel is released, including the provision of bail.

Without prejudice to the generality of the foregoing,the Charterers agree to indemnify, the Owners against all consequences or liabilities arising from the Master, officers or agents signing Bills of Lading or other documents.

(Prijevod:Čartereri će nadoknaditi brodovlasnicima štetu ili troškove pretrpljene od brodovlasnika nastale iz ili u vezi sa korištenjem broda od strane čarterera i od bilo kojeg „lien-a“ bilo koje prirode koji bi mogao nastati protiv broda tokom čarter ugovora. U slučaju da brod bude zaustavljen (aretiran) zbog zahtjeva ili „liena“ koji bi nastali tokom poslovanja od strane čarterer, čartereri će na svoj vlastiti trošak poduzeti sve razumne korake da se u razumno vrijeme brod oslobodi i dati će na svoj trošak jamstvo da oslobode brod.“)

Bez prejudica na općenito naprijed spomenuto čartereri su sporazumni da obezštete brodovlasnike za sve konzekvence ili odgovornosti nastale od strane zapovjednika, časnika ili agenata koji potpisuju teretnice ili druge dokumente.)

(b) If the Vessel be arrested,or otherwise detained by reason of a claim or claims against the Owners, the Owners shall at their own expense take all reasonable steps to secure that within a reasonable time the Vessel is released, including the provision of bail.

In such circumstances the Owners shall indemnify theCharterers against any loss, damage or expense incurred by the Charterers (including hire paid under this Charter) as adirect consequence of such arrest or detention.

(Prijevod: Ako brod bude zaustavljen (arrest) ili na drugi način spriječen iz razloga kakovog zahtjeva prema brodovlasnicima, brodolvlsnici će na svoj tošak poduzeti sve razumne korake da se brod oslobodi u razumno vrijeme, uključujući i davanje jamstva.

U takovim okolnostima brodlvlasnici će ndokanditi čaterere za bilo kakav gubitak, štgetu ili isplatu koju su čaetereri pretrpili (uključujući i zakupninu (hire) plaćenu temeljem ovog čarter ugovora) nasalu kao dikretni rezultata takovog zaustavljanja ili zadžavanja.)


3.5.3 18. Lien

The Owners to have a lien upon all cargoes, sub-hires and sub- freights belonging or due to the Charterers or any sub-charterers and any Bill of Lading freight for all claims

Leasing

Ivković, P.P.U.P.T.P.S.L.-2011100

under this Charter, and the Charterers to have a lien on theVessel for all moneys paid in advance and not earned.

(Prijevod: Čartereri će imati privilegij (“lien”) nasve terete, subzakupninu i sub-vozarinu koja pirpada ili je za platiti čartererima ili bilo kojem sub- čartereru i bilo kojoj vozarini iz bilo koje teretnice za sve zahtjeve iz ovog čaetera te će i čartereri imati privilegij (lien) na brodu za sve iznose plaćene unaprijed a ne odrađene.)

NB: Primjedba. Iz ove klauzule je vidljivo da je predviđeno da mogu postojati i daljni sub-čarteri, što, u pogledu ove teme o privilegijama stvara vrlo komplicirane, nazovimo ih nepravilne “pod-privilegije”. Naime u slučaju sub-čartera zapletenost glede privilegija ovisi o pravnim elementima, činjenicama i primjene propisa zakona i /ili konvncija, presdana i sl. u slučaj. spora od strane sudaNB: Vidi Cl.16. u BARECON 88/89 i u Pomorskom zakoniku

ČL.241 i 592.oooooooooooooooooooooooooooooooooo

3.5.4 22. Assignment, Sub-Charter

(a) The Charterers shall not assign this Charter nor subcharter the Vessel on a bareboat basis except with the prior consent in writing of the Owners, which shall not be unreasonably withheld, and subject to such terms and conditions as the Owners shall approve.29

(b) SEE CLAUSE 41.30

(Prijevod: Čartereri neće prepustiti ovaj čarterugovor niti neće dati brod u sub-čarter osim uz pismeni pristanak brodovlasnika, koji neće biti nerazumno odbijen ali pod uslovima i uvjetima koje bi brodovlasnici odobrili.)

oooooooooooooooooooooocooocoooeeoo

33.6.6 OOPPTIONALTIONAL

3.6.1 PART III

3.6.2 "BARECON 2001" Standard Bareboat Charter

3.6.3 PROVISIONS TO APPLY FOR NEWBUILDING VESSELS ONLY

[Optional, only to apply if expressly agreed and stated in Box 31)

ooooooooooooooooooooooooooooooooee

29 U slučaju sub-chartera, zapletenost glede privilegija, ovisi pravnim elementima, činjenicama i primjenepropisa, zakona, konvencija, presedana itd.30 Vidi čl. 16. u BARECON 89 i Pomorski zakonik čl. 241.

Leasing


33.7.7 OOPPTIONALTIONAL------------PPARTART IIVV..

3.7.1 Standard Bareboat Charter 2001

3.7.2 HIRE/PURCHASE AGREEMENT

(Optional, only to apply if expressly agreed and stated in Box 42}


33.8.8 OOPPTIONALTIONAL----------PPARTART VV

3.8.1 " Standard Bareboat Charter 2001

3.8.2 PROVISIONS TO APPLY FOR VESSELS REGISTERED IN A BAREBOAT CHARTER

REGISTRY

(Optional, only to apply if expressly agreed and stated in Box 43)

4 KONTEJNERI

Očito je da na kontejnerima nema pomorskih privilegija međutim niz događaja koja se događaju na kontejnerima i u vezi sa kontejnerima, mogu stvarati pomorske privilegije na brodu. To je vidljivo na pr. iz CONLEASE (1997) Part II. pod12. Maritime lien, kao i u BOXLEASE (2006} Part II. pod 11.Maritime lien.

BIMCO je pripravio i tekstove specifične za kontejnere jer su kontejneri postali skoro univerzalno sredstvo za transport robe i to ne samo za »general cargo« već i za neke manje rinfuza terete, a da se ne spominje frigo kontejnere itd.

Postoji stariji predložak »CONLEASE - (1997) » i noviji»BOXLEASE (2006)«.

Čini se da se u praksi ipak još koristi i predložak iz1997, pa se u kratko i on ovdje spominje.

0000000000000000000000

STANDARD CONTAINER LEASE AGREEMENT

5 CONLEASE 1997Predložak se sastoji iz 2. dijela: Part I. i Part II. i

predviđen je za kontejnere što je vidljivo iz Part II. pod DEFIN1TI0N31 i.

U Part I. nalazi se 21. prostor(box) sa pitanjima zaupis zatraženih odgovora.

31 Equipment means freight containers as defined by the International Standard Organisation(lSO).

Leasing


Iza box 21. slijedi uglavak kojim se određuje da Part 2. čini sastavni dio ugovora, ali da u slučaju da se pojave razlike između Part II. i Part 1. odredbe iz Part I. prevladavaju.32

Na kraju su podpisi stranaka.

Iz Part I. (BOX) upozorujem na uglavak u BOX br. 19. LAW AND ARBITRATION (izaberi) (a) London, (b) New York ili (c) alternativno mjesto prema dogovoru. Stranke zapravo imaju na raspolaganju jednu od tih mogućnosti koja je formulirana na klasičan način kao izborne klauzule za arbitražu u Londonu ili New Yorku ili nekom trećem mjestu. U nastavku ove klauzule u Part II. pod br. 15. dat je nastavak teksta tog uglavka u cjelosti.

NB:Engleski text --RED 304-342. nalazi se

This Lease Agreement shall be governed by and construed in accordance with English law and any dispute arising out of this Agreement shall be referred to arbitration in London in accordance with the Arbitration Act 1996 or any statutory modification or re-enactment thereof for the time being in force. Unless theparties agree upon sole arbitrator, one arbitration shall be appointed by each party and the arbitrators so appointed shall appoint a third arbitrator the decision of the three-man tribunal thus constituted or any two of them, shall be final. On receipt by one party of the nomination in writing of the other party’s arbitrator, the party shall appoint their arbitrator within fourteen days, failing which the decision of the single arbitrator appointed shall be final.

For disputes where the total amount claimed byeither party dopes not exceed the amount stated in Box20** the arbitration shall be conducted in accordance with Small Claims Procedure of the London Maritime Arbitration Association.

*(b) This lease Agreement shall be governed by and construed in accordance with Title 9 of the United States Code as well as by the maritime law of the United States, or if this lease Agreement is not deemed to be·a maritime contract, then by the law of the State of New York and should any dispute arise out of this lease Agreement, the matter in dispute shall be referred to three persons at New York, one to be appointed by each of the parties hereto, and the third by the two so chosen; their decision or that of any two of them shall be final, and for purpose of enforcing any award, this agreement may be made arule of

the Court. The proceedings shall be conducted in accordance with the rules of the Society of Maritime Arbitrators, Inc.

32 Vidi Part II. Uglavak «Overriding Agreement«. Leasing


For disputes where the total amount claimed by either party does not exceed the amount stated in Box20** the arbitration shall be conducted in accordance with the Shortened Arbitration Procedure of the·Society of Maritime Arbitrators, Inc.

*(c) Any dispute arising out of this Lease Agreement shall be referred to arbitration at the place indicated in Box 19, subject to the procedures applicable there. The laws of the place indicated in Box 19 shall govern this lease Agreement.

(d) If Box 19 in Part I is not filled in, sub- clause (a) of this Clause shall apply.

* (a), (b)and(c)are alternatives, indicatealternative agreed in Box 19

** Where no figure is supplied in Box 20 in Part l this provision only shall be void but the other provisions of this clause shall have full force and remain in effect.


(Prijevod: ZAKON I ARBITRAŽA.*(a). Ugovor o leasingu podvrgnut je i sastavljen

temeljem engleskog prava i bilo kakav spor koji bi nastao iz Ugovora o leasingu predati će se arbitraži u Londonu u skladu sa Arbitration Act 1996 ili bilo kojoj izmjeni zakona ili odredbi u to vrijeme na snazi. Osim ako stranke ne pristanu na samo jednog arbitra, svaka će stranka imenovati jednog arbitra a arbitri tako imenvani imenvoati će trećeg arbitra, a odluka suda od tri arbitra koji je tako stvoren ili od strane bilo koja dva arbitra, biti će konačan. Po primitku jedne strane o imenovanju od druge strane arbitra te druge strane,prva strana će imenovati svog arbitra unutar 14 dana, a neimenovanje svog arbitra, odluka jedinog arbitra koji je imenovan biti će konačna.”

„Za sporove gdje je ukupan iznos zahtjeva od bilo koje stranke manji od iznosa navedenog u Box 20 ** artbitraža će biti provedena u sukladnosti sa pravilima„Small Claims Procedure“ donesene od London MaritimeArbitration Associaton.“

*(b) Ugovor o leasingu je podvrgnut i sastavljen u suglasju sa Title 9. „United States Code“ kao i sa pomorskim zakonima Sjedinjenih Dražava, ili ako ovaj ugovor o leasingu bude smatran da nije pomorski ugovor, tada premazakonu Države New York i ukoliko nastane spor iz ovog ugovora o leasingu predmet spora biti će predan trim osobama u New Yorku, jedna osoba biti će imenovana od svake stranke a treća od te dvije osobe, njihova, ili odluka bilo koje dvojice, će biti konačna a za prisilnu provedbu odluke ovaj sporazum može biti sudska odluka. Postupak će se voditi u suglasnosti sa odredbama pravila „Society of Maritime Arbitrators, Inc“.

Leasing


Za sporove gdje ukupan sporni iznos bilo koje od stranaka ne prelazi iznos navedene u Box 20. arbitraža će biti vođena u suglasjusa „Shortened Arbtration Procedure“ izdan od strane Society of Maritime Arbitrator, Inc.

* (c) Bilo koji spor koji nastane u vezi sa ugovorom o leasingu predati će se arbitraži u mjestu navedenom u Box 19. prema odredbama koje su tamo na snazi. Zakoni mjesta navedenog u Box 19 biti će primjenjeni na ovaj ugovor o leasingu.

* (d) Ako Box 19. u DIO I. nije ispunjen, tada ćese prijeniti pod-klauzula (a) ove klauzule.

(a), (b) i (c) su alternative. znači alternativukoja je sporazumljena u Box 19.

Kada nema brojčane naznake u Box 20. DIJELA I., ova će uputa biti bez vrijednosti, ali ostale upute ove klauzule biti u cjelosti na snazi i ostaće važeće.”

Čini se da je ova kluzula, sa stajališta onih zakonskih odredaba i ugovornih klauzula vrlo precizna i upotrebljiva.

Iz Part II. važan je još uglavak br. 12. MARITIME LIEN.Radi se o objašnjenju svrhe za koju su kontejneri uzeti. Međutim, najvažnija je druga rečenica koja glasi:

„The Shipment is not designated for use on any particular Vessel and conseqently no maritime lien securing obligations under this Agrement may be attached to any Vessel in any way with the Lessee.“

(Prijevod:Brodska pošiljka nije predviđena za upotrebu na bilo koji određeni brod i prema tome nikakav privilegij koji zasigurava obaveze iz ovog ugovora ne može se primjeniti na bilo koji brod i ni bilo koji način „lessiem“.)

Iz teksta je vidljivo da se ovaj uglavak primjenjuje na pravni položaj stranke koja bi htjela staviti privilegij, osnovan na neki način glede kontejnera, na brod33.

Part II. ima informativne podatke i uglavke:

Definicija; - Equipment; - Master Lease; - Term Lease; - Sub- lease;- Direct Interchange; - Replacement value; - Depreciated value; - Latent defect; - Wear and tear.

I dalje:

1. Marginal Headings; 2. Term of Agreement; 3. Condition ofEquipment on delivery; 4. Title to Equipment, Sub-lease and Direct

33 Vjerojatno je to posljedica presude u predmetu The »Brussel« (The »Atlantis Two«)-Vidi i Privilegiji- Dodatak.

Leasing


Interchange; 5. Condition od Equipment on Redelivery; 6. Pick-up and Drop-offs; 7. Rental and other Charges; 8. Taxes- 9 Termination of Agreement; 10. Build-down Period; 11. Insolvency 12. Maritime lien; 13. Liabilities and Indemnity; 14. Insurance; 15. Law and Arbitration; 16. Notices: 17. Overriding Agreement.

Konačno upozorujem na uglavak u Part I. odmah iza Box (prostora) br 21. u kojem se ugovara da u slučaju razmimoilaženja uglavaka u Part I i Part II. prevladava Part I. a što se vidi i iz uglavka 17. u Part— Overriding Agrement:

»The terms and conditions set forth in this Agreement and attached exhibits shall constitute the only and total Agreement between Lessor and Lessee.«

(Prijevod: Odluke i uvjeti navedeni o ugovo Ugovoru i prilozi predstavljaju jedini i potpuni sadržaj ugovora izmeđ „lessora i lesse-a.“)

0000000000000000000000

6 BOXLEASE (2006)

6.1.1 STANDARD CONTAINER LEEASE AGREEMENT 34

I ovaj je predložak specifičan i predviđen za kontejnere. Preuzeo je sastav predloška C0NLEASE 1997, dakle ima PART I., i PART II. , međutim je dodan i prostor ANNEX A, koji se odnosi na podatke gdje se nalaze lessor-ova skladišta kontejnera.

Part I. ima 30. - prostora (box) sa pitanjima i za odgovore.

Iza prostora br. 30 nalazi se donekle nadopunjeniuglavak o važnosti uglavaka iz Part I. i Part II..

U Part II. pod br. 11. nalazi se uglavak MARITIME LIEN:

NB:Engleski text --RED 363-374.

MARITIME LIENa) The Equipment is supplied for the purpose of intermodal operations in international trade and may

be used for the carriage of lawful goods by sea as well as in inland transport including the handling at terminals and inland depots and freight stations. The

34 BIMCO je priredio niz ugovora, kao na pr.BIMCO’s BOXTIME 2004 Standard

Time Charter Party for Container Vessels; BOXCHANGE (The BIMCO Standard Container Interchange Agreement); BOXLEASE (The BIMCO Standard Container Leasing Agreement)., koji nisu predmet ovog rada.

Leasing


Equipment is not designated for use on any particular vessel and consequentiy no maritime lien securing the obligations under this agreement may be attached to any Vessel connected in any way with the Lessee.

(b) The Lessor shall rely solely upon the credit of the Lessee in supplying Equipment under this Agreement.

(Prijevod :

(a) Ova oprema je dostavljena u svrhu intermodalnih radnji u međunarodnog trgovini i može se koristiti za prijevoz po moru zakonom dozvoljene robe kao i u unutrašnjem transportu uključujući i korištenje u terminalima i unutrašnjim skladištima i stanicama gdje se plaća vozarina. Oprema nije predviđena za upotrebu na bilo kojem određenom brodu i prema tome nikakav pomorski privilegij koji bi osiguravao obaveze iz ovog ugovora ne može se primjeniti na bilo koji brod povezan na bilo koji način sa “lesse-em”

(b) “Lessor” će biti povezan glede kredita u pogledu davanja na korištenje opreme temeljem ovog ugovora samo sa “lesse-em” .).

Ova promjena je pokušaj da se spriječi stajalište sudova u SAD, da se dobiva »maritime lien« temeljem ugovora o»marine equipment«, dakle da se spriječi eventualnozaustavljanje broda.

Upozorujem i na to da se u SAD kontejner ne smatra diobroda, osim ako nije na brodu kojeg se želi zaustaviti.

U Part II. pod br. 16. nalazi se uglavak

6.1.2 16. BIMCO DISPUTE RESOLUTION CLAUSE

Ova klauzula predstavlja vrlo složen tekst za rješavanje eventualnog spora i daje poseban tekst, ako stranke zaključe da eventualni spor rješavaju po engleskom pravu ili američkom pravu. Za svaki od ta dva prava, data je posebna formulacija sa dalekosežnim posljedicama.

NB:Engleski text --RED 468 - 589

66..22 14.14. BBIMIMCCOO DDIISPUTSPUTEE RESOLUTRESOLUTIOIONN CLAUSCLAUSEE ~~(a) This Agreement shall be governed by and construed in

accordance with Englisi1 low and any dispute arising out of or in connection with this Agreement shall be referred to arbitration in London in accordance with the Arbitration Act. 1996 or any statutory modification or re-enactment thereof save to the extent necessary to give effect to the provisions of this clause.

The arbitration shall be conducted in accordance with theLondon Maritime Arbitration association (LMAA).

Leasing


Terms current at the time when the arbitration proceedings are commenced.

The reference shall be to three arbitrators. A party wishing to refer a dispute to arbitration shall appoint its arbitrator and send notice of such appointment in writing to the other party requiring the other party to appoint its ownarbitrator within 14 calendar days of the! notice and stating that it will appoint its arbitrator as sole arbitrator unless the other party appoints its own arbitrator and gives notice that it has done so, within the 14 days specified. If the other party does not appoint its arbitrator and give notice that it has done so within the 14 days specified, the party referring a dispute to arbitration may, without the requirement of any further prior notice to the other party, appoint its arbitrator as sole arbitrator and shall advise the other party accordingly.

The award of a sole arbitrator shall be binding on bothparties as if he had been appointed by agreement.

Nothing herein shall prevent the parties agreeing in writing to vary these provisions to provide for the appointment of a sole arbitrator.

In cases where neither the claim nor any counterclaim exceeds the sum of US$50,OOO (or such other sum as the parties may agree) the arbitration shall be conducted in accordance with the LMAA Small Claims Procedure current at the time when the arbitration proceedings are commenced.

(b) This Agreement shall be governed by and construed in accordance with Title 9 of the United States Code and the Maritime Law of the United States and any dispute arising out of or in connection with this Agreement shall be referred to three persons at New York, one to be appointed by each of the parties hereto, and the third by the two so chosen; their decision or that of any two of them shall be final, and for the purposes of enforcing any award, judgment may be entered on an award by any court of competent jurisdiction. The proceedings shall be conducted in accordance with the rules of the Society of Maritime Arbitrators, Inc.

In cases where neither the claim nor any counterclaim exceeds the sum of US$50,OOO (or such other sum as the parties may agree) the arbitration shall be conducted in accordance with the Shortened Arbitration Procedure of the Society of Maritime Arbitrators, Inc. current at the time when the arbitration proceedings are commenced.

(c) This Agreen1snt shall be governed by and construed in accordance with the laws of the place mutually agreed by the parties and any dispute arising out of or in connection with this Agreement shall be referred to arbitration at a mutually agreed place, subject to the procedures applicable there.

(d) Notwithstanding (a), (b) or (c) above, the parties may·agree at any time to refer to mediation any difference and/or dispute arising out of or in connection with this Agreement.

In the case of a dispute in respect of which arbitration has been commenced under (a), (b) or (c) above, the following shall apply:

(i) Either party may at any time and from time to time electto refer the dispute or part of the dispute to mediation by service on the other party of a written notice (the "Mediation Notice') calling on the other party to agree to mediation.

Leasing


(ii) The other party shall thereupon within 14 calendar days of receipt of the Mediation Notice confirm that they agree to mediation, in which case the parties shall thereafter agree a mediator within a further 14 calendar days, failing which on the application of either party a mediator will be appointed promptly by the Arbitration Tribunal ('the Tribunal') or such person as the Tribunal may designate for that purpose. The mediation shall be conducted in such place and in accordance with such procedure and on such terms as the parties may agree or, in the event of disagreement, as,may be set by the mediator.

(iii) If the other party does not agree to mediate that fact may be brought to the attention of the Tribunal and may be taken into account by the Tribunal when allocating the costs of the arbitration as between the parties.

(iv) The mediation shall not affect the right of either party to seek such relief or take such steps as it considers necessary to protect its interest.

(v) Either party may advise the Tribunal that they have agreed to mediation. The arbitration procedure shall continue during the conduct of the mediation but the Tribunal may take the mediation timetable into account when setting the timetable for steps in the arbitration.

(vi) Unless otherwise agreed or specified in the mediation terms, each party shall bear its own costs incurred in the mediation and the parties shall share equally the mediator's costs and expenses.

(vii) The mediation process shall be without prejudice and confidential and no information or documents disclosed during it shall be revealed to the Tribunal except to the extent that they are disc losable under the law and procedure governing the arbitration.

(Note: The parties should be aware that the mediation process may not necessarily interrupt time limits.)

(e) If Box 29 in PART I. is not appropriately filled in, sub-clause (a) of this Cause shall 9.appliy. Sub-clause

(d) shall apply in all cases.* NOTE : Sub-clauses (a),(b) and (c) are

alternatives;indicate alternative agreed in Box 29.


Prijevod :14. BIMCO - Klauzula o rješavanju sporova.* (a) Ovaj ugovor leasingu podvrgnut je i sastavljen

temeljem engleskog prava i bilo kakav spor koji bi nastao iz Ugovora o leasingu predati će se arbitraži u Londonu u skladu sa Arbitration Act 1990 ili bilo kojoj izmjeni ili odredbi istih osim u pogledu primjene potrebne da se dade efekat za odredbe ove Klauzule.

Arbitraža će se voditi u suglasju sa Uvjetima London Maritime Arbitratio Association (LMAA) na snazi u vrijeme kada se arbitražni postupak započinje.

Predati će se trim arbitrima. Stranka koja želi da se započne arbitražni postupak imenovati će svog arbitra i poslati pismenu obavjest o tom imenovanju

Leasing


drugoj stranci pozivajući je da imenuje svog arbitra unutar 14. kalendarskih dana od obavjesti i naznačujući da će imanovati svog arbitra kao arbitra pojedinca ako druga strana ne imenuje svog arbitra i o tome da obavjest da je tako postupila unutar roka od 14 dana. Ako druga strana ne imenuje svog arbitrai neda obavjest unutar specificiranih 14 dana, stranka koja se je obratila na arbitražu, može, bez ikakve potrebe o prethodnoj obavjestidrugojstrani imenovati svog arbitra kao arbitra pojedinca i obavjestiti će drugu stranko o tome. Odlukaarbitra pojedinca biti će obavezujuća za obje strane kao da je to imenovanje bilo sporazumno.

Ništa od spomenutog neće spiječavati strane da pismeno mijenjaju ove dogovore u pogledu imenovanja arbitra pojedinca.

U slučajevima kada nijedan zahthev ili protuzahtjev ne prelazi iznos od US$ 50.000.- (ili koji drugiiznos o kojem se strane sporazume) arbitraža će se provessti u suglasju sa LMMA “Small Claims Procedure”, na snazu u vrijeme kada arbitraža bude započeta.

* (b)Ovaj ugovor biti će vođen u suglasju sa Title 9. US

zakonom i US Pomorskim zakonom i svaki spor iz ovog ili u vezi sa ovim ugovorom biti će predan arbitraži od tri osobe u New Yorku, po jedan imenovan od svake strane a treću od dva tako imenovana time da njihova odluka ili odluka od bilo koje dvojice , će biti konačna a za prisilnu provedbu odluke ovaj sporazum može biti sudska odluka. Postupak će se voditi u suglasnosti sa odredbama pravila „Society of Maritime Arbitrators, Inc“

U slučajevima kada nijedan zahthev ili protuzahtjev ne prelazi iznos od US$ 50.000.- (ili koji drugi iznos o kojem se strane sporazume) arbitraža će se provessti u suglasju sa “Shortened Arbitration Procedure of the Society of Maritime Arbitrators, Inc.” , na snazi u vrijeme kada arbitraža bude započeta.

*(c). Ovaj ugovor podvrgnut je i sastavljen temeljem zakona mjesta koje su sporazumno odrediole stranke i bilo koji spor koji je nastao u vezi sa ovim ugovorom predati će se arbitraži u jednom sporazumno određenom mjestu i postupku koji je tamo predviđen.

(d). Bez obira na gornje (a), (b) i (c), stranke se mogu složiti bilo kada , da daju na medijaciju bilo kojih razmimoilaženja i/ili spora koji je nastao iz ili u vezi sa ugovorom.

U slučaju spora u pogledu kada je bila započeta arbitraža temeljem (a), (b) ili (C), slijedeće će biti primjenjeno:

(i) Svaka strana može u bilo koje vrijeme ili s vremena na vrijeme izabrati da spor ili dio spora preda na medijaciju obavještgavajući drugu stranu pismeno (“Mediation Notice”) i pozivajući drugu stranu da pristane na medijaciju.

Leasing


(ii) Druga strana ćenakon toga u roku od 14. kalendarskih dana od primitka Mediation Notice potvrditi da pristaje na medijaciju u kojem će slučaju stranke nakon toga sporazumijeti se o jednom mediatoru i to unutar slijedećih 14. dana, time da ako se to propusti, na prijedlog bilo koje strane biti će odmah imenovan mediator od strane “Arbitration Tribunal” (“Tribunal) ili takova osoba koju može naznačiti Tribunal za tu svrhu. Postupak medijacije provodite će se u onom mjestu i u suglasju sa postupkom i pod takovim uvjetima kako stranke odluče ili u slučaju da nema sporazuma,onako kako odluči madiator.

(iii) Ako druga strana ne pristane na medijaciju ta činjenica može biti predata Tribunalu i može biti uzeta u obzir od strane Tribunala, kada bude odlučivao o troškovima arbitraže između stranaka.

(iv) Medijacija neće imati uticaj na prava bilo koje strane da zatraži kakav oprost ili poduzme takove korake kakove smatra potrebnim da zaštiti svoje inerese.

(v) Svaka stranka može obavjestiti Tribunal da je ona pristala na medijaciju. Arbtražni postupak će se nastaviti tokom provođenja medijacije ali će Tribunal moći uzeti u obzir vremenski raspored medijacije kada bude određivao vremenski raspored u arbitraži.

(vi) Osim ako bude drugačije dogovoreno ili specificirano u uvjetima medijacije, svaka stana će snositi svoje troškove u vezi medijacije i stranke će snositi u jednakim iznosima troškove medijatora i izdatke.

(vii) Postupak medijacije je bez prejudica i tajan i nikakove informacije ili dokumenti upotrebljeni tokom postupka neće biti predočemi Tribunau osim u količini koja je odobrena temeljem zakona i postupka koji se primjenjju na arbitražu.

PRIMJEDBA : Stranke moraju biti svjesne da za postupak medijacije nije sugurno da isti prekida zastaru.

(e) Ajko Box 29 u DIO I. nije praivno ispunjen, sub- klauzula (a) ove Klauzuje biti će primjenjena. Sub- klauzula (d) će biti primjenjena u svim slučajevima.

* PRIMJEDBA : Sub-kaluzula (a), (b) i (c) sualternaive, koje ugovorene naznači u Box 29.


Ova odredba bi zahtjevala poseban osvrt jer sadrži dve varijante pod (a) a arbitražu u Londonu i pod (b). za arbitražu u SAD.

6.2.1 ENTIRE AGREEMENT

“This agreement constitutes the entire agreement between the Parties and no promise, undertaking representation, warranty or statement by either party prior to the date of this Agreement stated in Box 2. shall affect the Agreement.

Leasing


Any modification of this Agreement shall not be of any effect unless in writing signed by or on behalf of the Parties.

(Prijevod: ”Ovaj ugovor predfstavlja čitav ugovor između stranaka i nikako predočenje, grancija ili izjava od bilo koje stranke dato prije datuma ovog ugovora naznačenog u Box 2. neće imati upliva na ugovor. Bilo koja modifikacija ovog ugovora neće imati nikakove važnosti osim ako je pismena i potpisana od strane ili u ime stranaka.)

BIMCO je i u nekim drugim predlošcima uveo ovakav tekst uglavka i preporučuje ga.


66.3.3 PPRIRIMMJEJENANA PPRARAVVAA

Zakon o leasingu nije adaptiran za leasing brodova i pomorske opreme brodova, pa bi možda bilo najbolje, ako se već traži koji će se propis primjeniti, da se stranke ugovora posluže odredbom Pomorskogzakonika čl. 973 i ugovore primjenu Konvencije 1988, iako niti ta konvnecija nije sasvim uređena za brodove i opremu brodova. Međutim Konvencija 1988 ima niz odredbi koje su prihvatljive, ukoliko nisu već obuhvaćene pismenim ugovorom odnosno prihvatom predložaka, recimo BIMCO-a.

Spomenuti ću na pr. čl.2 koji čak određuje i za sub-leasing, određujući čak i za više sub-leasing-a.

Čl.3. određuje kada se Konvencija 1988 primjenjuje, međutim i Zakon o leasingu u čl. 94. ima odredbe o primjeni pa ih treba uskladiti, ako je potrebno.

Prava i dužnosti stranaka nalaze se u Odjeljku II. Pravai dužnosti stranaka, čl. 7- 14.

U č.7. spomenute izvjesene okolnosti iz stečajnogpostupka.

Čl.8. uvodeći i pojam treće osobe, kao i »mirni posjed«određje o odgovornost.

Čl.9. određuje o brizi za predmete ugovora.Čl.10. određuje na neki način i za treću stranku,

uzimatelja opreme u leasing.Čl.11.prava uzimatelja opeme u leasing.Čl. 12. odrdbe o isporuci i zakašnjenju isporuke.Čl.13. određuje o pravu naplate u slučaju propusta,

naknadi štete i sl.Čl.14. određuje o pravu prijenosa prava davatelja opreme

kao i uzimatelja opreme.

Leasing


7 CHARTER UGOVORI

8 DODATNA OBJAŠNJENJA

112

Kod leasing broda zapravo postoje problemi za obje ugovorne stranke koje bi mogli u kratko označiti kao probleme svih ugovornih stranaka u pogledu svih elemenata ugovora.

Mogu biti sporni upisi u upisnik, charter ugovori, sub-charteri, pojam šta je privilegij (»maritime lien«) šta jepomorska tražbina »maritime claim« - što može biti ne samosporno, nego u jednom slučaju zakonski odredeno na jedan način a u drugom zakonu na drugi način, zatim pitanje primjene konvencija ili zakona, dakle problemi međunarodnog privatnog prava, primjena popisa za hipoteke i/ili mortgages, mnogih klauzula iz charter party-a, katkada i prava i obaveza stranaka i uz tipove brodarskiugovor, zakupni i drugim riječima, skoro sve.

Vidi Dio - Privilegij.0000000000000000000000

8.1.1 SUB-CHARTER

Kako bi mnogi gore navedenin slučajevi izgledali u sub- charteru, nije uvijek jasno, kao ni kako bi dodatne ugovore i pod-ugovore, mogli sklapati charterer i sub-charterer međusobno?

88.2.2 BBRODROD

88.3.3 ZAKUPZAKUP ----BBAARERE BOATBOAT II SSL.L.

88.4.4 SSUBUB--CHARTCHARTEERR -- TITIMMEE CHARTCHARTEERR

88.5.5 SSUBUB--SSUBUB--CCHHARTARTEERR VVOOYYAGEAGE CHARTCHARTEERR

88.6.6 SSUBUB--SSUBUB--SSUBUB--LINLINEERR CHARTCHARTEERR ITD.ITD.

Tek radi uvida u mogućnosti komplikacija, ako bi neki dijelovi na brodu koji su sami po sebi u jednom leasingu bili u leasingu od strane trećih osoba (uzimatelja) - (sub- charterera itd.) dakle ne od brodovlasnika, a uzimatelj ne bi plaćao davateljima, pomorska tražbina odnosno eventualni privilegij, bio bi vjerojatno i opet privilegij prema brodu, makar je brod dat u charter. Mislim da je nemoguće dati jedan odgovor koji bi vredio za sve slučajeve. Područje primjene privilegija je višestruko razlićito na što doktrina stalno upozoruje.

Leasing


8.6.1 LEASING PREDMETA I SLIČNO

Moguće je i naročito je često ugovaranje leasinga za pojedine stvari na brodu, stvari od primarne važnosti, koje katkada zapravo brod čine sposobnim za plovidbu.35 Na taj način davatelj leasinga često ostajevlasnik tih stvari. Veliki broj leasinga ostvaren je naročito u ugovorima o kontejnerima.

Osim što leasing predstavlja dosta komplicirani pravni problem, u kapitalističkom sistemu jedno od važnih pitanja je pitanje poreza tj. položaj na aktivnoj i pasivnoj strani u knjigovotstvu i bilansama lessor-a (davatelja leasinga) i lessee-a (primatelj leasinga), te dobavljača predmeta leasinga, ako je povezan sa ugovorom o leasingu. Postoji mnoštvo država sa posebnim poreznim zakonima pa se često leasing nastoji iskoristiti za neplaćanje ili barem smanjenjePoreza.36

Smatra se čak da se popularnost leasinga osniva djelomično na povećanju sigurnosti putem privilegija na broduu korist davatelja (lessor-a), zatim zbog eventualnih beneficija kod knjigovodstva za aktivnu i pasivnu stranu i još možda više na odredbama o porezu za date ili primljene stvari, kredite, plaćanja, otplate itđ.,

0000000000000000000000

8.6.2 IZBJEGAVANJE PRIVILEGIJA NA PREDMETU U LEASING-u.

Uz ugovore da se pridrži vlasništvo na isporučenoj stvari, koja zapravo nije sastavni dio broda iako se bez nekih od njih ne bi dobilo plovidbenu dozvolu, nastoji se na brodovima u moderno vrijeme za niz "stvari" (aparata, strojeva, elektronike i si.) koji su na brodu sklopiti posebne ugovorne odnose. Često je ugovor sročen tako da se vlasnik "stvari" (lessor} obavezuje da će nakon što izađe novi model, zamjeniti “ugovorenu stvar" sa novim modelom. Lessee se obavezuje plaćati odredenl iznos za upotrebu odnosno korištenje.

Nekoć se je smatralo da lessee broda ima ovlaštenjeopteretiti i takovu "stvar" sa privilegijem. Kako se je povećavao broj takovih “stvari" i korištenje takovih ugovora, tj. uvođenjem novih tehnologija, sudovi su počeli odbacivati stajalište da se mogu opteretiti privilegijem. Tako se je počelo sve češće u ugovore stavljati i klauzula o pridržanom vlasništvu a stavljalo se je dosta često “informandi causa” na sam predmet posebne pločice sa takovom naznakom.

35 U ugovorima o leasing često se uvrštava i uglavak, da će se svaki novi bolji tip morati biti automtski ugraditi ili postaviti uz eventualno novo ugovaranje iznosa.36 A long-term lease in which the lessee must record the leased item as an asset on his/her balance sheet, and record the present value of the lease payments as debt. Additionally, they must record the lease as a sale on their own balance sheet. A capital lease may last for several yeas and is not callable. It is treated as a sale for tax purposes. It is also called a financial lease."

Leasing


Kasnije se je nastojalo modernizirati te odnose i manje više sve je sada prešlo u pojam »leasing« sa varijantama istoga.Da je to dovelo do još većih problema, očito je.

U ostalom "leasing" je postao i moda.Treba upozoriti da Pomorski zakonik daje određene

mogućnosti utvrđivanja vlasništva na stvarima na kojima je pridržano vlasništvo na brodu.37

8.6.3 PRIVREMENA MJERA - ARREST

Ugovorni odnos leasinga može dovesti do spora u slučaju zaustavljanja broda odn. sudske prodaje broda i podjele iz jamstva/garancije i/ili kupovnine.

Drugim riječima pitanje je i da li, u toku trajanjaprivremene mjere može nastati privilegij u vezi sa takovom"stvari" ili ne? Mišljenja sam da može.

U slučaju da je več u toku stečaj,mislim da ne bi mogao nastati privilegij, iako jasno može postati tražbina. Međutim ima elemenata koji na neki način ukazuju da bi i kod stečaja u nekim fazama mogli nastati pivilegiji.38

OOOOOOOCCOCCOOOOOOOOOO

8.6.4 PREDMET (APURTANCES) PRIPADAK BRODA

Uslijed promjena tehnologije vremenom je došlo i do promjene pojma "appurtenance" tako da situacija nije jasna i zapravo je u gibanju.39

Situacija je doduše jasna prema Pomorskom Zakoniku. Nije sigurno da je takova odredba prihvaćena i u svim drugim sistemima.40

U Konvenciji 1993 je određena u čl. 1O.41

8.6.5 Pomorski zakonik- Član 217

(1)Pripadak - broda sve stvari koje o svojoj namjeni trajno služeuporabi i kad su privremeno od nje odvojene.

(2)Pripadak jesu in one stvari koje su upisane u brodski inventar odnosno inventar jahte. 42

37 Pomorski zakonik 218.st.2.38 Vidi DIO - STEČAJ39 To avoid the lower-than-mortgagee priority of a supplier of of necessaries, some providers of equipment have leased the items to the vessel. True leases are recognized in admiralty as reserving title to the lessor But; admiralty grants a charterer (lessee) od a vessel the auhority to incur maritime liens against the vessel belonging to another. So a vessl owner or charerer may likewise create liens against certain leased equipment aboard the vessel Traditionally if the equipment was "appurtenant" to the vessel, it could be encumbered with "maritime liens" "First Natl.Bank v. O/S CVK OLIVE MOORE, 1976 A.M.C. (655 W.D. Mi. 1977).40 PRIVILEGIJ NA SISTER SHIPU - Dobrovoljna isplata privilegirane tražbine i subrogacija uengleskom pravu; UPP br.23, str. 35-37, Prvostepeni sud Engleske 6.V. 1964.41 Vidi:Ivković, Konvencija 1952, str. 102-112; 214-217-; Konvencija 1999, str. 17-35.42 Znači da brodica/čamac ne bi imala.

Leasing


Situacija je dakle jasna prema Pomorskom Zakoniku. Nije ali sigurno da je takova odredba prihvaćena i u svim drugim sistemima.43

8.6.6 PRIPADAK - appurtances --Upis u UPISNIK

8.6.6.1 Članak 259.

'”Za određene stvar: koje su pripadak broda može se, uz pristanak vlasnika broda, zabilježili u upisnik broda da su u vlasništvu druge ftzičke ili pravne osobe«.44

Može se dakle reći da Pomorski zakonik pruža jaku sigurnost protiv privilegija na takovom pripatku, a njegova važnost može se pojaviti i u stečaju.

Čini se da ova odredba nije često korištena jer je dostanespretna. Osim toga broj i različnost stvari koje se pojavljuju u odnosima ugovornih stranaka se drastičnopovećava, pa praktički upis u upisnik ne dolazi do primjene, osim možda kod vrlo vrijednih stvari.

Ako dakle nema takovog upisa, ili ne postoji koji drugipravni razlog da se ne može stvoriti privilegij na pripadku, tada može privilegij,u strogo određenim slučajevima, nastati silom zakona.45

I ovdje treba, upozoriti da u mnogim zakonima ne samo brodovlasnik nego i chartereri itd. mogu prouzročiti da određeni dogođaj proizvede privilegij kao na pr. i odredba Pomorskog zakonika čl. 248.46

8.6.7 PRIDRŽANO VLASNIČKO PRAVO

Obzirom da nabavke i usluge i slično, nisu privilegiji jednaki u svim sistemima47 pa je na pr. u Pomorskom zakoniku rang pomorskih tražbina nakon dražbe na zadnjem mjestu (čl.912) i postoje pokušaji dobavljača da zadrže vlasništvo na predmetu nabavke, sve dok nije plaćanje izvršeno. To se je koristilo čak i kod bunkera, doduše kada isporučivatelj nije izdao račun i kada je uvjerio sud da zbog toga nije prešlo vlasništvo na primatelja, kao na pr. u odluci:

43 Privilegij na sister shipu-u. Dobrovoljna isplata privilegirane tražbine i subrogacia u privilegij uengleskom pravu. UPP br. 23. str. 35-37. Prvostepeni sud Engleske, 6.V.1964.44 Vjerojatno u list C).- u Upisniku45 Pomorski zakonik č. 241. Vidi i Konvenvije 1926, 1967 i 1993. Vidi Dio - Privilegije.46 To avoid the lower-than-mortgage prirority of supplier of necessaries, some providers of equipment have leased the items to the vessel. True leases are recognnized in admiralty as reserving title to the lessor. But admiralty grants a charterer(lessee) of a vessel the authority to incur maritime liens against the vessel belonging to another. So a vessel owner or charterer may likewise create liens against leased equipment aboard vessel. Traditionally equipment was »appurtenant« to the vessel, it could be encumbered with maritime liens. --- First Natl.Bank v- O/S OLIVE MOORE, 1976 A,M.C. 655 (W.D. Mi. 197747 Vidi ali Pomorski zakonik čl. 953.st.1.toč.8, 11.

Leasing


“In this case the supplier of bunkers did not render an invoice to the ship owner and satisfied the court that its intention was to not transfer title to the ship owner until it was paid in full. The court therefore held that property in the bunkers had not passed and the supplier was entitled to the proceeds from the sale of the bunkers.(”The Bank of Scotland v The "Wei", [1999] 2 F.C, 57 8.)

(Prijevod: U ovom slučaju dobavitelj bunkera nije izdao račun (fakturu) brodovlasniku i nije zadovoljio sud da nije dobaviteljeva namjera bila da prenese titulus na brodovlasnika dok ne bude izvršena isplata u cjelini. Zbog toga je sud zauzeo stajalište da vlasništvo na bunkeru nije prešlo i dobavitelj je ovlašten na primitika prodajne cijene.“)

Iako se čini da su odluke katkada takve da se mora i začuditi, ima u toj odluci i logike, ali uvodi eventualno potrebu za priličan i kompliciran dokazni postupak, od čega čak dio postupka u dokazivanju negativnog.

Postavlja se ipak pitanje : u slučaju ako bi charterer ili čak sub-charterer takove predmete uzeo u leasing, da libi moglo doći do privilegija na brod? Odredba Pomorskog zakonika čl.248 može ovisiti o tumačenju izraza»iskorištava«. Da li nakon brodovlasnika i charterera,iskorištava sub-charterer brod ? Kako tumačiti ako je prvi»charter by demise« ili «bare boat charier«, a zatim, sub-chartereri :»time charter« ili »voyage charter« ili čakprijevoznik u »liner service«? Jasnog odgovora za svesisteme nema.


8.6.8 POREZNI TRIKOVI

Spomenuto je da se kod leasing-a dosta često pokušava ugovoriti i ugovor uskladiti sa mogućnošću korištenja izvjesnih poreznih olakšica ali i prazninama u odredbama zakona, jer sastavljači ugovora puno prije nađu neke praznine, a zakonske odredbe koje bi to spriječila, skoro uvijek kasne.

U literaturi sam našao jedan takav opis, koji opisujesituaciju u vezi sa američkim propisima. Međutim, tako jezapleteno, da iako sam pokušao doslovce prevesti, nisam siguran u prijevod. Već je i sam naziv "sintetički charter" neobičan.:

Prijevod (slobodni) :".... definicija '"sintetičkog čartera"' , Uobičajeni bareboat može biti

korišten pod uvjetom ubacivanja dva nova paragrafa, sa dodanimmagičnim riječima koje koriste računovođe i porezni odvjetnici.

g.XY dao je primjer strukture jednog sintetičkog chartera u Panami, koristivši jednog Panamca ovlaštenika kao brodovlasnika i jeđnog USA ovlaštenika kao imatelja mortgage-a.

Koristeći sintetički čarter, brodovlasnik može smatrati leasing kao operativni leasing pod uvjetom da se detaljno postupa po pravi1ima knjigovodstva a kao uvjetnu prodaju ako

Leasing


se pridržava uputama Porezne uprave za unutarnje poreze. Drugim riječima zajam je leasing.

Mr. XY, je proveo ugovora za više od US$ 800 milijona, koristeći sintetični leasing i javlja nam putem gđe. QW, da radi na novima ugovorima.......

Postoji međutim problem, sa finansiranjme broda, jer se može pojaviti da se radi o "sintetičnom" ili nepostojećem mortgage-u koji je podložan podpadanju ili otkrivanju sastava korporacije ako je vlasnik istovremeno i vlasnik i imatelj mortggage - ili direktno ili indirektno. Nezgoda je da se u SAD ne može upisivati čarter ugovor kao upis iz opreza u svrhu opreznosti ili protekcije "(neki detalji ispušteni)......" 48

Postoji i pojam »synthetic lease« koji je opisan u SAD.Kod istoga sa zapravo radi o knjigovodstveno-poreznim

trikovima na slijedeći naćin:

“The structure of a synthetic lease is similar to the structure of other lease financings. However, the economic premises are different. In a synthetic lease, the lessor is a financial investor that is unrelated to the lessee and that holds and at risk stake of at least ten percent (10%) equity in the vessel, measured by the appraised cost at the inception of the lease. The purpose of the equity stake is to prevent consolidation of the lessor's assets and liabilities with those of the lessee under generally accepted accounting principles in the United States.”

(Prijevod : Struktura sintetičkog leasinga je slična strukturi drugih leasing finansiranja. Ipak, ekonomski preduuvjeti sudrugačiji. U sintetičkom leasingu, lessor je finansijski investitor koji nije povezan sa lessee-em i pridržava rizik od najmanje dest (10%) vrijednosti broda, mjereno po procjeni koštanja na početku leasinga. Razlog za taj rizik je spečavanje konsolidacije imovine i iznosa lessor-a sa onima lessee-a temeljem generalno prihvačenih principa računovodstva u Sjedinjenim Državama.)

Ima i ovakovih opisa:

»Sale and Lease BackSufficiently recognized as a particular form leasing to be

separately but briefly dealt with is the "sale and lease back" arrangement, which can

48 ......definition of a synthetic charter. A stock bareboat can be used provided two new paragraphs containing magical wordage used by accountants and tax lawyers are inserted. Mr. XY gave examples of how to structure a synthetic lease in Panama by se of a Panamian trustee as owner and a U.S. trustee as mortgagee. By< using a synthetic lease, an owner can treat the lease as an operating lease if you closely follow accounting guidelines, and as a conditional sale if you follow Internal Revenue guidelines. In other words, a loan is a lease. Mr. XY has done more that U.S.$800 million in vessel synthetic leasing and Mrs. Q reported that she is working on several such leases. Mrs.QW explained exactly how to use statement t of Finance Accounting Standards No.13C (FASB 13) to obtain the operating lease treatment and the conditional sale treatment from IRS. There is a problem with finance: you may wind up with a »synthetic« or a phony mortgage which is subject to equitable subordination or piercing veil if the lender is both the owner or controls he owner and also is he mortgagee either directly or indirectly. It is unfortunate one cannot record charter with the U.S. Coast Guard as protective or precautionary filing. The solution is legislation if the use of synthetic leases is to continue. The Committee will draft for next spring's meeting. We need a legislative fix.

Leasing


be described as a two party financial leasing. A company owing and using an object sells it to a financier. The financier then immediately leases the equipment back to the user in return for leasing fees. In other words, the user becomes both lessee and financier lessor. With the transaction, capital in the lessee's company is freed. Commonly, an option for the user to repurchase the equipment is included in the agreement. The equipment normally never leaves the user's possession, which may cause problems in jurisdictions requiring transfer of the equipment in order for the lessor to obtain proprietary protection«.

(Prijevod: Prodaja i leasing natrag.Dosta je poznat kao poseban oblik leasinga koji se

posebno ali kratko ovdje spominje je („sale and lease back”) - prodaja i uzimanje natrag u leasing koje se može opisati i kao finansijski leasing dviju stranaka. Kompanija koja ima vlasništvo i koristi jedan objekt proda ga osobi koja je financist . Financist odmah daje u leasing natrag prijašnjem korisniku uz naplatu za leasing. Drugim riječima, korisnik postaje oboje leassee i financist.Tom transakcijom kapital kompanije lessee-a je oslobođen. Obično, uključena je opcija da se oprema može natrag kupiti. Oprema obično nikada ne izađe iz korisnovog posjeda, što može dovesti do problema nadležnosti koji se taži za transfer opreme u svrhu da lessor dobije vlasničku zaštitu.”

Pojedine države svijesno, u vlastite svrhe, donose propise kojim se smanjuju porezi i/ili se čak neko vrijeme porezi ne primjenjuju 49.

Ističem da je leasing naročito primamljiv za investitoreu onim zeljema gdje se daju porezne olakšice kod investicijanabave brodova, jer se na taj način zapravo povečava kapital kroz vrijednost novo stečenih brodova.

8.6.9 VIŠE BRODOVA I “ ONE SHIP COMPANY”

Situacije u praksi dovele su do neočekivanih varijanti pa tako dolazi do situacija da se plačanje osigurava na većem broju brodova u vlasništvu jedne kompanije ili najčešće od strane nekoliko "one ship company-a" - dakle kompanije koja svaka ima samo po jedan brod a što ima prednost za vlasnike tih brodova, na pr. nemogućnošću primjene pravila "sister ship" u momentima nezgodnima za ugovornu stranku iz leasing ugovora.

Postoji i sistem da kompanija brodovlasnik dade brod u»demise charter« pravom vlasniku pa dolazi do situacije da je»demise charterer« u stvari » ugovorna stranka iz»finansijskog leasinga« time da je plaćanje tog »demise charters« dovoljno za isplatu zajma i kamate. Kada je tako uređeno, može »demise charterer« dati brod u neku vrstu »sub- charter« ugovora o normalnom charteru nekom daljnjem»chartereru«. Tada »demise charterer« asignacijom prepusti

49 Porez- VAT on pleasure yachts.

Leasing


iznose iz sub-chartera i zaradu broda u korist vlasnika za sigurnost demise chartera. Zajam vlasniku osiguran je putem mortgages na brod, zatim osiguranjem, dodatnim asignacijama, i povrh svega i asignacijom prihoda od sub- chartera. Na kraju ispada obzirom da je »demise carier« osnov, da ugovor postane skoro »take or pay« ugovor po kojem se plaća naknada za » demise charter« u svakom slučaju. Dodatno još demise»charterer« daje izjavu davatelju kredita kojom se slaže saasignacijom da neće staviti prema davatelju protuzahtjeve ili prebijanje, u slučaju ako bi ih mogao staviti kompanijikoja je vlasnik, kao na pr, u slučaju neispunjavanja charterugovora. 50

8.6.10 BRODARSKI UGOVORI SA JAVNIM TIJELIMA

U stranoj doktrini dosta često se upozoruje na probleme koji nastaju ako i kada država, ili druga javna tijela, sklapaju ugovor o charteru, jer tada, već prema odredbama lokalnih zakona i propisa, stvarni tereti (privilegij i sl.) mogu eventualno biti promjenjeni ili čak biti i nevažeći, pa da u izvjesnim slučajevima zakonske odredbe ne vrede za privilegije iako su to specijalna stvarna prava.

8.6.11 STEČAJNI ZAKON Članak 114.

(1) Ako je dužnih prije otvaranja stečajnoga postupka pukretnu stvar prodao uz pridrzaj prava vlasništva i kupcu stvar predao u posjed, kupac maže zatražiti ispunjenje ugovora o prodaji. Isto vrijedi i ako je dužnik preuzeo daljnje obveze prema kupcu te ih u cijelosti ili djelomčno nije ispunio.

(2)Ako je prije otvaranja stečajnoga postupka dužnik pokretnu stvar kupio uz pridržaj prava vlasništva i stvar od prodavatelja dobio u posjed, stečajni upravitelj ima pravo na izbor u skladu s odredbama članka 110. ovog Zakona.

Brod je pokretnina (Pomorski zakonik čl. 208),pa ova odredba može doći u primjenu i u slučaju broda, kada na pr. postaje sporan momenat prodaje, tj. prije stečaja, prije zaustavijanja, stvarnih tereta, hipoteke, privilegija i sl.51

Problem privilegija može još više zakomplicirati.U pomorstvu ugovori o leasingu najčešće se sklapaju sa

dva ili više učesnika.

50 » The owning company charters the ship under a demise charter to the "real" owner. The demise charter is in substance a financial lease and the hire is sufficient to repay the loan plus interest. The demise charterer may then charter the vessel under an ordinary operating charter to a charterer. The demise charterer assigns the benefit of the sub-charter and earnings from the ship to the owner by way of security for the demise The loan to the ship owner is secured by a mortgage on the vessel, an assignment to the lender of the demise charter, plus insurances, requisition, compensation and a further assignment of the operating sub-charter. Because the demise charter is the source of debt service, its terms may, approximate to a take or pay contract under which the hire is payable in all eventualities and the demise charterer will, in its acknowledgment to the lender of notice of the assignment agree with the lender not to raise, as against the lender, set - offs and counter claims that could be raised as against the owning company, e.g. for failure to comply with the charter party.

51 Vidi Dio StečajLeasing


88.7.7 ZAKONZAKON OO LLEEAASSINGUINGU

8.7.1 Registar ugovora o leasingu

Zakon o leasingu ima vrlo detaljne odredbe u Glavi XVI.-- čl. 91. do 94.

8.7.2 GLAVA XVI.

8.7.2.1 PRAVO KOJE SE PRIMJENJUJE NA UGOVOR O LEASINGU S MEĐUNARODNIM

ELEMENTOM

8.7.2.2 Primjena odredaba

8.7.2.3 Članak 91.

(1) Odredbe ove glave Zakona vrijede za određivanja prava koje se primjenjuje na ugovore o leasingu s međunarodnim elementom kada ugovorne strane imaju prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj i nekoj od država članica

(2) Ako u ovoj glavi Zakona nije drugačije određeno, na određivanje prava koje vrijedi za ugovore o leasingu iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje prava koja vrijede za odnose s međunarodnim elementom.

8.7.3 Materijalnopravne odredbe stranog prava

8.7.3.1 Članak 92.

1) Ako odredbe ove glave Zakona upućuju na strano pravo, u obzir se uzimaju samo materijalnopravne odredbe kojima se uređuje sadržaj pravnog odnosa, a ne odredbe koje upućuju na drugo pravo.

(2) Ako pojedina država čije se pravo primjenjuje obuhvaća više dijelova unutar kojih vrijede različite odredbe iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da u smislu ove glave Zakona svaki dio te države predstavlja samostalnu državu.

8.7.4 Strano pravo koje je u suprotnosti s obvezujućim propisima

8.7.4.1 Članak 93.

Odredbe ove glave Zakona ne isključuju primjenu odredaba ovog odnosno drugih zakona koji na prisilan način uređuju sadržaj pravnog odnosa na temelju ugovora o leasingu, bez obzira na to koje se pravo primjenjuje.

Leasing


8.7.5 Pravo koje se primjenjuje na ugovor o leasingu

8.7.6 Članak 94.

(1) Ako primatelj objekta leasinga ima prebivalište u RepubliciHrvatskoj, na ugovor o leasingu primjenjuje se pravo Republike Hrvatske.

(2) Ako primatelj objekta leasinga ima prebivalište u državi članici, na ugovor o leasingu primjenjuje se pravo te države članice.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1., odnosno stavka 2. ovoga članka, strane mogu glede ugovora izabrati pravo države koje je primatelj objekta leasinga državljanin.(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, strane mogu izabrati pravo druge države ako pravo države članice u kojoj primatelj objekta leasinga ima prebivalište dopušta izbor drugog prava.

Vidi i Dio - Mjerodavno pravo

Gore obrađeni pojmovi baziraju se na zakonu o leasingu, međutim, zakon najviše odredbi posvećuje manje više, administrativnim odredbama.

Konvencija 1988 ima odredbe koje ulaze, moglo bi seraći, u detalje ugovornih odnosa.

Vjerojatno je da bi se eventualni ugovori o leasingubrodova i opreme, rijetko sklapali između pravnih ili fizičkih osoba na koje bi se dakle primjenjivao zakon, dok je vjerojatnije kada bi stranke bile strane pravne osobe i eventulno fizičke.

88.8.8 DDRUGIRUGI NAČININAČINI NABNABAAVVKEKE BRODOBRODOVVAAPprije je bilo ćesto i nabave brodova putem dugoročnog

zakupa, a bilo je čak i putem dugoročnog time-chartera.Takovi ugovori imali su onda uglavak o opciji kupnje.Samo u pogledu informiranja: postoje mnogo tipovi načina

kupnje putem leasinga, kao na pr.«full pay out leasing«;»leverage leasing«; »full pay out lease« i sl.

9 ZAKLJUČAKNesporno je da u izvjesnim slučajevima može nastati

pomorski privilegij na brodu. Izvjesno je da to može biti samo u slučaju kada postoji određena direktna veza između broda i/ili događaja koji je bio osnov za privilegij.

Postoje dakle slučajevi, kada pozivatelj na događaj koji predstavlja privilegija nije brodovlasniknego charterer, sub-charterer, neka treća osoba itd., osoba koja iskorištava brod52 ili netko drugi, pa je postojanje privilegija ovisno o konvenciji koja se primjenjuje (1926,

52 Na pr. Pomorski zakonik čl. 249. Vidi Dio - Privilegij Leasing


1967, 1993) odnosno zakonu koji se primjenjuje, pa čak i ojudikaturi i presedanima.53

Glede kontejnera i pripadaka ovisno o ugovoru postojimogućnost za privilegij na brodu, što se pokušava izbjeći uglavcima u ugovoru odnosno upozorenjem davatelja i trećih osoba da je privilegij na brodu zabranjen. Iz judikature je vidjivo da se baš ti odnosi najraznovrsnije tumače.

Općenito je prihvaćeno da treba naći rješenje za takove slučajeve, međutim skoro sve u vezi sa lessingom nije sasvim usaglašeno sa problemima koji se pojavljuju u praksi,uključujući i privilegije.

Trebati će još mnogo truda.

53 Za primjere vidi Dio - Privilegiji.

Leasing


10 UNIDROIT - KONVENCIJA O MEĐUNARODNOM FINACIJSKOM LEASINGU

1010.1.1 OTAOTAWWA,A, 2828..55..11998888

1010.2.2 ODODJEJELLJJAKAK I.I.

1010.3.3 PPODRUČODRUČJJEE PPRRIIMMJJEENENE II OOPPĆEĆE ODRODREEDBEDBEČlan 1.1.- Ova Konvencija uređuje transakciju financisjkog

leasinga,kako je opisano u stavu 2. a u kojem jedna stranka(davatelj opreme u leasing)

a).na osnovi podataka druge stranke (uzimatelja opremeu leasing) zaključuje ugovor (ugovor o isporuci) s trećomstrankom (isporučiteljem opreme) na temelju kojeg (davatelj opreme u leasing) stječe postrojenje, kapitalna dobra ili drugu opremu (opremu) uz uvjete koje je, u mjeri u kojoj se tiču njegovih interesa, odobrio uzimatelj opreme u leasing, i

b). zaključuje ugovor (ugovor o leasingu) s uzimateljem opreme u leasing dopuštajući uzimatelju pravoupotrebe opreme u zamjenu za plaćanje naknade.

2. - Transakcija financijskg leasinga na koju se odnosi predhodni stav je transakcija koja ima slijedeče osobitosti:

a). uzimatelj opreme u leasing pobliže određuje opremui izabire isporučielja opreme, a da se u osnovi ne oslanja nasposobnost i procjene davatelja opreme u leasing;

b). davatelj opreme u leasing stječe opremu u vezi sugovorom o leasingu, koji je, po znanju isporučitelja opreme,sačinjen ili treba biti sačinjen između davatelja iuzimatelja opreme u leasing, i

c). naknada koja se plaća po ugovoru o leasingu obračunava se tako da se uzme u obzir naročito amortizacijasvih ili pretežnog dijela troškova opreme.

3. - Ova se Konvencija primjenjuje neovisno o tome da li uzimatelj opreme u leasing ima ili nema kao i da li naknadnostekne ili opciju kupiti opremu, ili zadržati je u leasingu kroz naredno razdoblje, kao i neovisno o tome da li ili ne, za nominalnu cuijenu ili uz obročnu nanadu.

4. Ova se Konvencija primjenjuje na transkacijefinaciskog leasinga u odnosu na svu opremu osim na onu koja se najviše koristi za osobne, obiteljske ili kućanske potrebe uzimatelja opreme u leasing.

Član 2.U slučaju jedne ili više pod-leasing transakcija, ova

se Konvencija primjenjuje na svaku transakciju koja je transakcija financijskog leasinga i koja je na drugi način podvrgnuta primjeni ove Konvencije, i to tako da je kao osoba od koje je prvi davatelj opreme u leasing (kako je definiran u stavu 1. prethodnog člana) stekao opremu bio isporučitelj

Leasing


opreme i kao da je ugovor na osnovi kojeg je oprema stečenaugovor o isporuci opreme.

Član 3.1. -Ova se Konvencija primjenjuje kada davatelj i

uzimatelj opreme u leasing imaju glavno poslovno sjedište u različitim državama, i kad su:

a). takve države kao i država u kojoj isporučitelj opreme ima svoje glavno poslovno sjedište države ugovornice; ili

b). oba ugovora, ugovor o isporuci opreme i ugovor oleasingu, podvrgnuti pravu države ugovornice.

2.-Pozivanje na mjesto glavnog poslovnog sjedišta stranaka u ovoj Konvenciji označavat će, ako postoji višetakvih mjesta, mjesto poslovog sjedišta koje ima najbližu vezu s odnosnim ugovorom i njegovim izvršenjem, uzimajući u obzir i sve okolnosti za koje su stranke znale ili su ih imale na umu u bilo koje doba prije ili u vrijeme zaključenja ugovora.

Član 4.1.- Odredbe ove Konvencije neće se prestati primjenivati

samo zato što je oprema postala učvršćena za zemlju ilisjedinjena s njom.

2.-Bilo koje pitanje, da li je ili nije oprema postalaučvršćena za zemlju ili sjedinjena sa zemljeom i, ako jest,kakav je učinak prava inter se davatelja opreme u leasing i osobe koja ima stvarna prava na zemlju, regulirat će pravo države u kojoj se nalazi zemlja.

Član 5.1.-Primjena ove Konvencije može se isključiti smo ako se

svaka stranka ugovora o isporuci opreme i svaka strankaugovora o leasingu slože da se isključi.

2.-Kada primjena ove Konvencije nije isključena u skladu s prethodnim stavom, stranke mogu, svojim međusobnimodnosima, derogirati ili promijeniti učinak bilo koje od njenih odredaba, osim u odnosu na ono što je predviđeno u članovima 8(3) i 13(3)(b) i (4).

Član 6.1.- Prilikom tumačenja ove Konvencije treba imati na umu

njen cilj i svrhu u preambuli, njen međunarodni karakter i potrebu da se njenom primjenom promiče jednoobraznost i poštivanje dobre vjere u međunarodnoj trgovini.

2.-Pitanja koja se tiču predmeta uređenog ovomKonvencijom, treba rješavati u skladu s općim načelima na kojima t emelji Konvencija ili, u nedostatku takvih načela. uskladu s mjerodavnim pravom na osnovi pravila međunarodnogprivatnog prava.

1010.4.4 ODODEELLJJAKAK II.II.

1010.5.5 PPRARAVVAA II DUŽNDUŽNOSOSTITI SSTRANAKATRANAKA

Član 7.Leasing


1. - (a) Stvarna prava na opremu davatelja opreme u leasing bit će valjana u odnosu na uzimateljeve voditelje stečajnog postupak i vjerovnike, uključujući i vjerovnike čija su prava nastala ili postala izvršna.

(b) Za potrebe ovog stava «voditelj stečajnogpostupka« uključuje likvidatora, voditelja ili drugu osobukoja bude imenovana da upravlja imovinom uzimatelja opreme u leasing za dobrobit svih vjerovnika.

2.- Ako su, prema mjerodavnom pravu, stvarna prava na opremu davatelja leasinga u leasing valjana u odnosu na osobunavedenu u prethodnom stavu samo pod uvjetom da ss udovolji pravima o javnoj obavijesti, takva će prava biti valjana u odnosu na takvu osobu samo ako je udovoljeno takvim pravilima.

3.-Za potrebe prethodnog stava, mjerodavno pravo je prao države koja, u trenutku kada osoba navedena u stavu 1. stekne ovlaštenje pozvati se na pravila navedena u prethodnom stavu, bude :

(a) u slučaju upisanog broda, država u kojoj je brod upisan na ime vlasnika (za potrebe ovog podstava zakupoprimaac se ne smatra vlasnikom);

(b) u slučaju zrakoplova koji je upisan u skladu s Konvencijom o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, sačinjenom u Chicagu 7. prosinca 1944, država u kojoj je tako upisan;

(c) u slučaju druge opreme koja je pokretljive prirode iz jedne države u drugu, uključujući i strojeve zrakoplova, država u kojoj uzimatelj opreme u leasing ima svoje glavnoposlovno sjedište;

(d) u slučaju sve druge opreme, država u kojoj seoprema nalazi.

4. - Stav 2. neće utjecati na odredbe bilo kojeg drugog međunarodnog ugovora po kojem treba upisati stvarna prava na opremu davatelja opreme u leasing.

5.-Ovaj član neće utjecati na prvenstveni red bilo kojegvjerovnika koji ima:

(a) ugovorno ili neugovorno pravo ili osiguraniinteres u odnosu na opremu koje je nastalo drugačije, a ne natemelju attchmenta ili izvršenja, ili

(b) bilo koje pravo zaustavljanja ili raspolaganja, posebno predviđeno u odnosu na brodove ili zrakoplove mjerodavnimn pravom na osnovi pravila međunarodnog privatnogprava.

Član 8.1.- (a) Ako nije drugačije predviđeno ovom Konvencijom

ili ugovorom o leasingu, za davatelja opreme u leasing nećenastati nikakva odgovornost u odnosu na uzimatelja opreme u leasing s obzirom na opremu, osim u mjeri u kojoj je uzimatelj opreme u leasing

pretrpio gubitak koji posljedica njegova oslanjanja na iskustvo i odluku kao i inervenciju davatelja opreme u leasing u izbor isporučitelj opreme ili u pobliže određene opreme.

Leasing


(b) Davatelj opreme u leasing u svojstvu davatelja opreme u leasing neće biti odgovoran trećim licima za smrt, tjelesnu ozljedu ili oštećenje imovine koju prouzroči oprema.

(c) Obje odredbe ovog stava neće se primjenjivati na odgovornost davatelja opreme u leasing u bilo kojem njegovomdrugom stvojtsvu, na primjer kao vlasnika.

2.- Davatelj opreme u leasing jamči da mirni posjed uzimatelja opreme u leasing neće biti ometan od strane bilo koje osobe koja ima jači pravni naslov ili jače pravo, ili koja zahtijeva jači pravni naslov ili jače pravo i djeluje po odluci suda, ako takav pravni naslov, pravo ili zahtjev ne proizlazi iz nekog čina ili propusta uzimatelja opreme u leasing.

3.- Stranke ne mogu derogirati ili promijeniti pravni ujčinak odredbe predhodnog stava ako jači pravni naslov, jače pravo ili zahtjev proizlazi iz nekog čina ili propusta davatelja opreme u leasing učinjenog namjerno ili iz krajnje nepažnje.

4.- Odredbe stava 2. i 3. neće utjecati na bilo kakvošire jamstvo mirnog posjeda od strane davatelja opreme uleasing koje je obvezatno po mjerodavnom pravu utvrđenom natemelju međunarodnog privatnog prava.

Član 9.1.-Uzimatelj opreme u leasing vodit će potrebnu brigu o

opremi, upotrebljavati je na razboriti način i održavati je u stanju u kojem mu je isporučena, uzimajući u obzir njeno redoviti trošenje i habanje kao i bilo kakvu promjenu opreme o kojoj su se stranke sporazumjele.

2.- Ako uzimatelj opreme ne iskoristi svoje pravo da kupi opremu ili da je zadrži u leasingu kroz naredno razdoblje, uzimatelj opreme u leasing vratit će opremu davatelju opreme u leasing u stanju pobliže označenom u prethodnom stavu.

Član 10.1.-Obveze koje ima isporučilac na temelju ugovora o

isporuci opreme postojat će i prema uzimatelju opreme u leasing kao da je ovaj stranka ugovora o isporuci i kao da je opremu trebao neposredno isporučiti uzimatelju opreme u leasing. Ipak, isporučitelj opreme

neće biti odgovoran obojici, davatelju opreme u leasingi uzimatelju opreme u leasing u odnosu na istu štetu.

2. -Ništa sadržano u ovom članu ne ovlašćuje uzimatelja opreme u leasing da okonča ili raskine ugovor o isporuci opreme bez suglasnosti davatelja opreme u leasing.

Član 11.Prava uzimatelja opreme u leasing, koja proilaze iz

ugovora o isporuci opreme na temelju ove Konvencije nwće biti oštećena promjenom bilo kojeg uvjeta sadržanog u ugovoru o isporuci opreme na temeljeu prethodno odobrenog od uzimatelja opreme u leasing sve dok on ne pristane na takvu promjenu.

Član 12.

Leasing


1.- Kada oprema nije isporučena ili je isporučena sa zakašnjenjem, ili ne odgovara ugovoru o isporuci :

(a) uzimatelj opreme u leasing ima pravo u odnosu na davatelja opreme u leasing odbiti prihvaćanje opreme ili okončati ugovor o

leasingu.b) davatelj opreme u leasing ima pravo popraviti svoj

propust tako da ponudi opremu u skladu s ugovorom o isporuci, kao da je uzimatelj opreme pristao kupiti opremu od davatelja opreme u leasing pod istim uvjetima kao što su oni sadržani u ugovoru o isporuci opreme.

2.- Pravo predviđeno prethodnim stavom moći će se iizgubiti pod istim okolnostima, kao da je uzimatelj opreme uleasing pristao kupiti opremu od davatelja opreme u leasinguz iste uvjete kao što su oni sadražni u isporuci opreme.

3.-Uzimatelj opreme u leasing bit će ovlašten zadržatiisplatu obročne naknade plative na temelju ugovora o leasinguopreme sve dok

davatelj opreme u leasing ne popravi svoj propust da ponudi opremu u skladu sa ugovorom o isporuci opreme ili dok uzimatelj opreme u leasing ne izgubi ovlaštenje odbitipreuzimanje opreme.

4. - Kada uzimatelj opreme u leasing iskoristi svojepravo da okonča ugovor o leasingu, bit će ovlašten tražitinatrag svu obročnu naknadu i druge iznose koje je unaprijed platio, umanjene za razboritu svotu koja će predstavljati sve koristi koje je uzimatelj opreme u leasing ima od nje.

5. - Uzimatelj opreme u leasing neće imai nikakav drugizahtjev prema davatelju opreme u leasing za neisporuku opreme, zakašnjenje u isporuci ili za isporuku neogovarajuće opreme, osim u mjeri u kojoj bi to bila posljedica nekog čina ili propusta davatelja opreme u leasing.

6. - Ništa sadržano u ovom članu neće utjecati na prava uzimatelja opreme u leasing u odnosu na isporučitelja opreme po čl. 10.

Član 13.1.- U slučaju propusta uzimatelja opreme u leasing,

davatelj opreme u leasing može naplatiti sve dospjele neplaćene obročne naknade, zajedno s kamatama i štetom.

2. - Ako je propust uzimatelja opreme u leasing bitan,tada davatelj opreme u leasing može također, uz primjenu stava 5., zatražiti ubrzano plačanje vrijednosti budućihobročnih naknada, ako je tako predviđeno u ugovoru o leasingu, ili može okončati ugovor o leasingu i potom:

(a) preuzeti posjed opreme; i(b) zatražiti odštetu koja će davatelja opreme u

leasing dovesti u onu poziciju u kojoj bi se nalazio da je uzimatelj opreme u leasing izvršavao ugovor o leasingu u skladu s predviđenim uvjetima.

3. - (a) Ugovorom o leasingu može biti predviđen način na koji će se obačunavati šteta nadoknadiva po stavu 2.(b).

(b) Takva odredba bit će izvršiva između stranaka osimako ne bi rezultirala štetom koja bi bitno premašivala onu

Leasing


predviđenu stavom 2(b). Stranke ne mogu derogirati niti promijeniti pravni učinak odredaba ovog podstava.

4. - Kada je davatelj opreme u leasing okončao ugovor o leasingu, neće biti više ovlašten ostvariti uvjet takvog ugovora koji se odnosi na ubrzanje plaćanja budućih obročnih naknada, ali prilikom izračunavanja štete po stavu 2(b) i 3. može se vrijednost takvih obročnih naknada uzeti u obzir. Stranke ne mogu derogirati niti promijeniti pravni učinak odredaba ovog stava.

5. - Davatelj opreme u leasing neće biti ovlaštenostvarivati svoje ovlašenje ubrzanja ili okončanja po stavu2., osim ako je obavješću pružio uzimatelju opreme u leasingrazboritu mogućnost da popravi svoj propust ako se takavpropust može popraviti.

6. - -Davatelj opreme u leasing neće biti ovlašten na naknadu štete u mjeri u kojoj je propustio poduzeti sve razborite korake kako bi umanjio gubitak.

Član 14.1. - Davatelj opreme u leasing može prenijeti ili na

drugi način raspolagati sa svim ili s pojedinim svojim pravima u odnosu na opremu ilina temelju ugovora o leasingu. Takav prijenos neće osloboditi davatelja opreme u leasing od bilo koje njegove obveze o ugovoru o leasingu niti će promijeniti bilo pravnu prirodu ugovora o leasingu, ili njegov pravni tretman kako je predviđem ovom Konvencijom.

2. - Uzimatelj opreme u leasing može prenijeti pravo upotrebe opreme ili bilo koje drugo pravo na temelju ugovora o leasingu samo uz suglasnost davatelja opreme u leasing i uzuvažavanje prava trećih osoba.

ODJELJAK III.

ZAVRŠNE ODREDBEČlanovi 15 - 21. ispušteni.

SAČINJENO u Otawi, dvadeset i osmog dana svibnja, tisuću devetsto osamdeset i osme, u jednom izvorniku u kojem su engleski i francuski jezik jednako autentični.

PrevelaLjerka Mintas-Hodak.


Leasing


1010.6.6 ZAZA PPUNIUNI TTEEKKSST,T, AALILI NANA EENGLNGLESESKOKOMM,, VVIDIIDI DALDALJJEE OVOVDDJJEE ILIILI UU»»DODACIDODACI RREED.D. BR.BR. 1144««..

11 UNIDROIT- CONVENTION ON INTERNATIONAL FINANCIAL LEASING,1988.

UNIDROIT Convention on International Financial Leasing(Ottawa, 28 May 1988)

THE STATES PARTIES TO THIS CONVENTION,

RECOGNISING the importance of removing certain legal impediments to the international financial leasing of equipment, while maintaining a fair balance of interests between the different parties to the transaction,

AWARE of the need to make international financial leasing more available,

CONSCIOUS of the fact that the rules of law governing the traditional contract of hire need to be adapted to the distinctive triangular relationship created by the financial leasing transaction,

RECOGNISING therefore the desirability of formulating certain uniform rules relating primarily to the civil and commercial law aspects of international financial leasing,

HAVE AGREED as follows:

CHAPTER I - SPHERE OF APPLICATION AND GENERAL PROVISIONS Article 11. - This Convention governs a financial leasing

transaction as described in paragraph 2 in which one party (the lessor),

(a) on the specifications of another party (the lessee), enters into an agreement (the supply agreement) with a third party (the supplier) under which the lessor acquires plant, capital goods or other equipment (the equipment) on terms approved by the lessee so far as they concern its interests, and

Leasing


(b) enters into an agreement (the leasing agreement) with the lessee, granting to the lessee the right to use the equipment in return for the payment of rentals.

2. - The financial leasing transaction referred to in the previous paragraph is a transaction which includes the following characteristics:

(a) the lessee specifies the equipment and selects the supplier without relying primarily on the skill and judgment of the lessor;

(b) the equipment is acquired by the lessor in connection with a leasing agreement which, to the knowledge of the supplier, either has been made or is to be made between the lessor and the lessee; and

(c) the rentals payable under the leasing agreement are calculated so as to take into account in particular the amortisation of the whole or a substantial part of the cost of the equipment.

3. - This Convention applies whether or not the lessee has or subsequently acquires the option to buy the equipment or to hold it on lease for a further period, and whether or not for a nominal price or rental.

4. - This Convention applies to financial leasing transactions in relation to all equipment save that which is to be used primarily for the lessee's personal, family or household purposes.

Article 2In the case of one or more sub-leasing transactions

involving the same equipment, this Convention applies to eachtransaction which is a financial leasing transaction and is otherwise subject to this Convention as if the person from whom the first lessor (as defined in paragraph 1 of the previous article) acquired the equipment were the supplier and as if the agreement under which the equipment was so acquired were the supply agreement.

Article 31. - This Convention applies when the lessor and the

lessee have their places of business in different States and: (a) those States and the State in which the supplier has

its place of business are Contracting States; or(b) both the supply agreement and the leasing agreement

are governed by the law of a Contracting State.2. - A reference in this Convention to a party's place

of business shall, if it has more than one place of business, mean the place of business which has the closest relationship to the relevant agreement and its performance, having regard to the circumstances known to or contemplated by the parties at any time before or at the conclusion of that agreement.

Article 41. - The provisions of this Convention shall not cease

to apply merely because the equipment has become a fixture to or incorporated in land.

2. - Any question whether or not the equipment has become a fixture to or incorporated in land, and if so the

Leasing


effect on the rights inter se of the lessor and a person having real rights in the land, shall be determined by the law of the State where the land is situated.

Article 51. - The application of this Convention may be excluded

only if each of the parties to the supply agreement and eachof the parties to the leasing agreement agree to exclude it.

2. - Where the application of this Convention has not been excluded in accordance with the previous paragraph, the parties may, in their relations with each other, derogatefrom or vary the effect of any of its provisions except as stated in Articles 8(3) and 13(3)(b) and (4).

Article 61. - In the interpretation of this Convention, regard is

to be had to its object and purpose as set forth in the preamble, to its international character and to the need to promote uniformity in its application and the observance of good faith in international trade.

2. - Questions concerning matters governed by thisConvention which are not expressly settled in it are to be settled in conformity with the general principles on which itis based or, in the absence of such principles, in conformity with the law applicable by virtue of the rules of private international law.

CHAPTER II - RIGHTS AND DUTIES OF THE PARTIES Article 71. - (a) The lessor's real rights in the equipment shall

be valid against the lessee's trustee in bankruptcy and creditors, including creditors who have obtained an attachment or execution.

(b) For the purposes of this paragraph "trustee in bankruptcy" includes a liquidator, administrator or other person appointed to administer the lessee's estate for the benefit of the general body of creditors.

2. - Where by the applicable law the lessor's real rights in the equipment are valid against a person referred to in the previous paragraph only on compliance with rules as to public notice, those rights shall be valid against that person only if there has been compliance with such rules.

3. - For the purposes of the previous paragraph the applicable law is the law of the State which, at the timewhen a person referred to in paragraph 1 becomes entitled to invoke the rules referred to in the previous paragraph, is :

(a) in the case of a registered ship, the State in which it is registered in the name of the owner (for the purposesof this sub-paragraph a bareboat charterer is deemed not to be the owner);

(b) in the case of an aircraft which is registeredpursuant to the Convention on International Civil Aviation done at Chicago on 7 December 1944, the State in which it is so registered;

Leasing


(c) in the case of other equipment of a kind normally moved from one State to another, including an aircraft engine, the State in which the lessee has its principal place of business;

(d) in the case of all other equipment, the State inwhich the equipment is situated.

4. - Paragraph 2 shall not affect the provisions of any other treaty under which the lessor's real rights in the equipment are required to be recognised.

5. - This article shall not affect the priority of anycreditor having:

(a) a consensual or non-consensual lien or security interest in the equipment arising otherwise than by virtue ofan attachment or execution, or

(b) any right of arrest, detention or disposition conferred specifically in relation to ships or aircraft under the law applicable by virtue of the rules of private international law.

Article 81. - (a) Except as otherwise provided by this Convention

or stated in the leasing agreement, the lessor shall notincur any liability to the lessee in respect of the equipment save to the extent that the lessee has suffered loss as the result of its reliance on the lessor's skill and judgment and of the lessor's intervention in the selection of the supplier or the specifications of the equipment.

(b) The lessor shall not, in its capacity of lessor, be liable to third parties for death, personal injury or damageto property caused by the equipment.

(c) The above provisions of this paragraph shall not govern any liability of the lessor in any other capacity, forexample as owner.

2. - The lessor warrants that the lessee's quiet possession will not be disturbed by a person who has a superior title or right, or who claims a superior title orright and acts under the authority of a court, where such title, right or claim is not derived from an act or omission of the lessee.

3. - The parties may not derogate from or vary the effect of the provisions of the previous paragraph in so far as the superior title, right or claim is derived from an intentional or grossly negligent act or omission of the lessor.

4. - The provisions of paragraphs 2 and 3 shall not affect any broader warranty of quiet possession by the lessor which is mandatory under the law applicable by virtue of therules of private international law.

Article 91. - The lessee shall take proper care of the equipment,

use it in a reasonable manner and keep it in the condition in which it was delivered, subject to fair wear and tear and to any modification of the equipment agreed by the parties.

Leasing


2. - When the leasing agreement comes to an end the lessee, unless exercising a right to buy the equipment or to hold the equipment on lease for a further period, shall return the equipment to the lessor in the condition specified in the previous paragraph.

Article 101. - The duties of the supplier under the supply

agreement shall also be owed to the lessee as if it were a party to that agreement and as if the equipment were to be supplied directly to the lessee. However, the supplier shall not be liable to both the lessor and the lessee in respect of the same damage.

2. - Nothing in this article shall entitle the lessee toterminate or rescind the supply agreement without the consent of the lessor.

Article 11The lessee's rights derived from the supply agreement

under this Convention shall not be affected by a variation of any term of the supply agreement previously approved by the lessee unless it consented to that variation.

Article 121. - Where the equipment is not delivered or is

delivered late or fails to conform to the supply agreement:(a) the lessee has the right as against the lessor to

reject the equipment or to terminate the leasing agreement;and

(b) the lessor has the right to remedy its failure to tender equipment in conformity with the supply agreement,

as if the lessee had agreed to buy the equipment from the lessor under the same terms as those of the supply agreement.

2. - A right conferred by the previous paragraph shall be exercisable in the same manner and shall be lost in the same circumstances as if the lessee had agreed to buy the equipment from the lessor under the same terms as those of the supply agreement.

3. - The lessee shall be entitled to withhold rentals payable under the leasing agreement until the lessor hasremedied its failure to tender equipment in conformity with the supply agreement or the lessee has lost the right to reject the equipment.

4. - Where the lessee has exercised a right to terminatethe leasing agreement, the lessee shall be entitled to recover any rentals and other sums paid in advance, less a reasonable sum for any benefit the lessee has derived from the equipment.

5. - The lessee shall have no other claim against the lessor for non-delivery, delay in delivery or delivery of non-conforming equipment except to the extent to which this results from the act or omission of the lessor.

6. - Nothing in this article shall affect the lessee's rights against the supplier under Article 10.

Article 13Leasing


1. - In the event of default by the lessee, the lessor may recover accrued unpaid rentals, together with interest and damages.

2. - Where the lessee's default is substantial, then subject to paragraph 5 the lessor may also require accelerated payment of the value of the future rentals, where the leasing agreement so provides, or may terminate the leasing agreement and after such termination:

(a) recover possession of the equipment; and(b) recover such damages as will place the lessor in the

position in which it would have been had the lessee performed the leasing agreement in accordance with its terms.

3. - (a) The leasing agreement may provide for themanner in which the damages recoverable under paragraph 2 (b)are to be computed.

(b) Such provision shall be enforceable between the parties unless it would result in damages substantially inexcess of those provided for under paragraph 2 (b). The parties may not derogate from or vary the effect of the provisions of the present sub-paragraph.

4. - Where the lessor has terminated the leasingagreement, it shall not be entitled to enforce a term of that agreement providing for acceleration of payment of future rentals, but the value of such rentals may be taken into account in computing damages under paragraphs 2(b) and 3. The parties may not derogate from or vary the effect of the provisions of the present paragraph.

5. - The lessor shall not be entitled to exercise itsright of acceleration or its right of termination under paragraph 2 unless it has by notice given the lessee a reasonable opportunity of remedying the default so far as the same may be remedied.

6. - The lessor shall not be entitled to recover damages to the extent that it has failed to take all reasonable steps to mitigate its loss.

Article 141. - The lessor may transfer or otherwise deal with all

or any of its rights in the equipment or under the leasingagreement. Such a transfer shall not relieve the lessor of any of its duties under the leasing agreement or alter either the nature of the leasing agreement or its legal treatment as provided in this Convention.

2. - The lessee may transfer the right to the use of the equipment or any other rights under the leasing agreement only with the consent of the lessor and subject to the rights of third parties.

CHAPTER III - FINAL PROVISIONS Article 151. - This Convention is open for signature at the

concluding meeting of the Diplomatic Conference for the Adoption of the Draft Unidroit Conventions on International Factoring and International Financial Leasing and will remain

Leasing


open for signature by all States at Ottawa until 31 December1990.

2. - This Convention is subject to ratification,acceptance or approval by States which have signed it.

3. - This Convention is open for accession by all States which are not signatory States as from the date it is openfor signature.

4. - Ratification, acceptance, approval or accession is effected by the deposit of a formal instrument to that effect with the depositary.

Article 161. - This convention enters into force on the first day

of the month following the expiration of six months after thedate of deposit of the third instrument of ratification, acceptance, approval or accession.

2. - For each State that ratifies, accepts, approves, oraccedes to this Convention after the deposit of the thirdinstrument of ratification, acceptance, approval or accession, this Convention enters into force in respect of that State on the first day of the month following the expiration of six months after the date of the deposit of its instrument of ratification, acceptance, approval or accession.

Article 17This Convention does not prevail over any treaty which

has already been or may be entered into; in particular it shall not affect any liability imposed on any person byexisting or future treaties.

Article 181. - If a Contracting State has two or more territorial

units in which different systems of law are applicable in relation to the matters dealt with in this Convention, it may, at the time of signature, ratification, acceptance, approval or accession, declare that this Convention is to extend to all its territorial units or only to one or more of them, and may substitute its declaration by another declaration at any time.

2. - These declarations are to be notified to the depositary and are to state expressly the territorial units to which the Convention extends.

3. - If, by virtue of a declaration under this article,this Convention extends to one or more but not all of the territorial units of a Contracting State, and if the place of business of a party is located in that State, this place of business, for the purposes of this Convention, is considered not to be in a Contracting State, unless it is in a territorial unit to which the Convention extends.

4. - If a Contracting State makes no declaration underparagraph 1, the Convention is to extend to all territorial units of that State.

Article 19

Leasing


1. - Two or more Contracting States which have the same or closely related legal rules on matters governed by this Convention may at any time declare that the Convention is not to apply where the supplier, the lessor and the lessee have their places of business in those States. Such declarations may be made jointly or by reciprocal unilateral declarations.

2. - A Contracting State which has the same or closely related legal rules on matters governed by this Convention as one or more non-Contracting States may at any time declare that the Convention is not to apply where the supplier, the lessor and the lessee have their places of business in those States.

3. - If a State which is the object of a declarationunder the previous paragraph subsequently becomes a Contracting State, the declaration made will, as from the date on which the Convention enters into force in respect of the new Contracting State, have the affect of a declaration made under paragraph 1, provided that the new Contracting State joins in such declaration or makes a reciprocal unilateral declaration.

Article 20A Contracting State may declare at the time of

signature, ratification, acceptance, approval or accession that it will substitute its domestic law for Article 8(3) if its domestic law does not permit the lessor to exclude its liability for its default or negligence.

Article 211. - Declarations made under this Convention at the time

of signature are subject to confirmation upon ratification, acceptance or approval.

2. - Declarations and confirmations of declarations are to be in writing and to be formally notified to thedepositary.

3. - A declaration takes effect simultaneously with the entry into force of this Convention in respect of the Stateconcerned. However, a declaration of which the depositary receives formal notification after such entry into force takes effect on the first day of the month following the expiration of six months after the date of its receipt by the depositary. Reciprocal unilateral declarations under Article19 take effect on the first day of the month following the expiration of six months after the receipt of the latest declaration by the depositary.

4. - Any State which makes a declaration under this Convention may withdraw it at any time by a formal notification in writing addressed to the depositary. Such withdrawal is to take effect on the first day of the month following the expiration of six months after the date of the receipt of the notification by the depositary.

Leasing


5. - A withdrawal of a declaration made under Article 19 renders inoperative in relation to the withdrawing State, as from the date on which the withdrawal takes effect, any joint or reciprocal unilateral declaration made by another State under that article.

Article 22No reservations are permitted except those expressly

authorised in this Convention.

Article 23This Convention applies to a financial leasing

transaction when the leasing agreement and the supplyagreement are both concluded on or after the date on which the Convention enters into force in respect of the Contracting States referred to in Article 3(1)(a), or of the Contracting State or States referred to in paragraph 1(b) of that article.

Article 24

1. - This Convention may be denounced by any Contracting State at any time after the date on which it enters into force for that State.

2. - Denunciation is effected by the deposit of an instrument to that effect with the depositary.

3. - A denunciation takes effect on the first day of the month following the expiration of six months after the deposit of the instrument of denunciation with the depositary. Where a longer period for the denunciation to take effect is specified in the instrument of denunciation it takes effect upon the expiration of such longer period after its deposit with the depositary.

Article 251. - This Convention shall be deposited with the

Government of Canada.

2. - The Government of Canada shall:(a) inform all States which have signed or acceded to

this Convention and the President of the International Institute for the Unification of Private Law (Unidroit) of:

(i) each new signature or deposit of an instrument ofratification, acceptance, approval or accession, together with the date thereof;

(ii) each declaration made under Articles 18, 19 and 20;(iii) the withdrawal of any declaration made under

Article 21 (4);(iv) the date of entry into force of this Convention;

Leasing


(v) the deposit of an instrument of denunciation of this Convention together with the date of its deposit and the date on which it takes effect;

(b) transmit certified true copies of this Convention to all signatory States, to all States acceding to the Convention and to the President of the International Institute for the Unification of Private Law (Unidroit).

IN WITNESS WHEREOF the undersigned plenipotentiaries, being duly authorised by their respective Governments, have signed this Convention.

DONE at Ottawa, this twenty-eighth day of May, one thousand nine hundred and eighty-eight, in a single original, of which the English and French texts are equally authentic.

[ www.unidroit.org | English language hom e page | UNIDROIT Conventions - Main Page | UNIDROIT Conventions: signatures and ratificat i ons | 1988 International Financial Leasing Convention - Main page ]

Leasing

http://www.unidroit.org/english/conventions/1988leasing/main.htm

http://www.unidroit.org/english/conventions/1988leasing/main.htm

http://www.unidroit.org/english/implement/i-main.htm

http://www.unidroit.org/english/conventions/c-main.htm

http://www.unidroit.org/dynasite.cfm

http://www.unidroit.org/dynasite.cfm

http://www.unidroit.org/


DIO - STEČAJ

U stečaju mogu pomorski privilegiji biti od velike, ali i neobične važnosti , jer po svojoj prirodi nisu zapravo niti trećima jasno poznati1, niti se bilo gdje upisuju, pa ih vrlo često treba rješavati bilo u posebnom sporu bilo kroz djelomičnu presudu itd. Zapravo taj problem pomorskihprivilegija, može se pojaviti kao posebno pitanje. Prema zakonu stečaj vode Trgovački sudovi. U slučaju ako bi stečaj vodio Trgovački sud koji nije ujedno i sud ovlašten za pomorske sporove,2 i opet bi mogla nastati nejasna situacija o nadležnosti. Pitanje nadležnosti za tužbu na utvrđenjeprivilegija vjerojatno nije sporno jer stečaj provodi Trgovački sud, i to onaj koji ima nadležnost za pomorske sporove. Ako stečaj ne vodi sud nadležan za pomorske sporove, bilo bi zanimljivo razmatrati da li tada određuje zaustavljanje broda koji je doplovio nakon otvaranja stečaja stečajni sud ili sud gdje se brod nalazi. 3 Možda ovo nije važno, ali može doći do situacije da sud gdje se brod nalazi, odbija nadležnost ako postoji stečaj ili slično, odnosno obratno, stečajni sud odbije nadležnost za zaustavljanje, pa bi moglo doći do spora o nadležnosti. Čini se da nema konkretne odredbe o tome.

Očito je da je situacija u slučaju stečaja vrlo usko povezana sa brodom, a brod povezan, najvjerojatnije sa privremenom mjerom, »arrestom« kako se obično naziva. To je posebno odvojeno područje prava, koje bi ipak moglo biti usko vezano sa stečajem u najvećem brodu slučajeva. Kod toga treba razmisliti o tome da stečaj može početi, trajati, a da stečajna imovina (brod) plovi. Ili da je zaustavljen temeljem privilegija treće stranke, imatelja prava privilegija, koji može biti u sasvim drugoj državi nego u onoj u kojoj se vodi stečaj i može zaustaviti brod u bilo kojoj luci, izva drža ve gdjhe se provodi stečaj, ili čak luci u državi u kojoj niti imatelj tog prava nema sjedište, dakle u sasvim trećojdržavi, ako može dokazati da ima “pomorski privilegij” 4 iako ima sreću da taj sud ima odredbe, presedane i sl. koji sujednaki kao i odredbe, zakoni, presedani kao u mjestu (luci)gdje je nastao “privilegij”!

Drugi je problem ako dođe do prodaje broda i podjele kupovnine, da li se primjenju odredbe Pomorskog Zakonika tj. čl. 912. ili odredbe iz Stečajnog zakona 5. Moje je mišljenje da odredba čl. 912. ima prednost preddrugim propisima, jer je brod specifičan objekt za kojeg postojiposeban Pomorski Zakonik a čak je u Stečajnom zakonu brodtretiran sa posebnim obzirom (čl.81.).

1 U stvari vjerovnik koji je pokrenuo stečaj, može biti iznenađen da postoje privilegiji, koji uopće nisu bili poznati. Obzirom na odredbu čl. 912. privilegij ima puno bolju pravnu poziciju kod ovrhe, nego što je ima kod stečaja jer u Stečajnom zakonu nema odredbe.2

Čl. 841.3 čl. 841.st.6.4 Vidi Moto u Uvodu.5 ČL.70 i sl.

Stečaj


U slučaju stečaja u R. Hrvatskoj primjenjuje se Stečajni zakon, pa ako se radi o nekim pitanjima koja bi mogla biti i određena u Pomorskom zakoniku u nekim detaljima, čini se da je teško reći:

-koji je lex specialis?

-----(SZ) stečajni zakon?

-----ili (PZ) Pomorski zakonik?

Zatim dodatno odnos : Pomorski zakonik, Stečajni, međunarodne konvencije, eventualno tamošnji presedani a ako se radi o brodu koji vije stranu zastavu i stečaj se vodi u inozemstvu, a zaustavljen je u R.Hrvatskoj, situacija se komplicira.

Za svaku međunarodnu konvenciju treba naime promotritinaročito slijedeće:

a).stupanje na snagu za pojedinu državu

b).odredbe konvencije o spornom pitanju

c).primjenu odredbi u praksi.

d).da li je R.Hrvatska vezana tom konvecijom.

e).da li je R.Hrvatska vezana nekom drugom odredbom ili zakonom.

UUPPIISSNIKNIK

Kada se radi o pomorskom plovnom objektu koji vije hrvatsku zastavu onda se u pogledu prava na upis primjenjuju odredbe u Pomorskom zakoniku čl. 187 – 201.

Dokaz o upisu broda je određen u čl. 97.

Članak 97.

(2) Upisnim listom dokazuje se hrvatska državna pripadnost broda uz naznaku da brod ima pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske, njegova namjena i područje plovidbe.

U vezi sa upisom Pomorski zakonik (izmijenjeni tekst odredbe u NN. 146/08 6) određuje:

6 Promijenjen u NN 146/08 očišćeni tekst Stečaj


UUPPISIS II BRIBRISSANANJJEE BRODOBRODOVVAA II JJAHTIAHTI

Članak 187.

1) U upisnik brodova može se upisati:

a) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljanaRepublike Hrvatske,

b) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana države članice Europske unije ako je kompanija ili brodar broda hrvatska pravna osoba,

c) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

d) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu pravne osobe sa sjedištem u državi članici Europske unije ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

e) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana države članice Europske unije ili pravne osobe osnovane sukladno propisima države članice Europske unije i sa sjedištem u državi članici Europske unije, pod uvjetom da je brod upravljan iz podružnice u Republici Hrvatskoj,

f) brod koji je u vlasništvu strane fizičke osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske ili izvan države članice Europske unije ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

g) brod koji je u vlasništvu strane pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske ili izvan države članice Europske unije ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u državi članici Europske unije, a ta kompanija ili brodar ima podružnicu u Republici Hrvatskoj.

(2) U slučajevima iz točke b), d), f) i g) stavka 1. ovoga članka sazahtjevom kompanije ili brodara mora se suglasiti vlasnik broda.

Ooooooooooooooooooooooooooo

Poseban je propis za jahte, pa se, čini da se, odredba Pomorskog zakonika čl. 2. o primjeni odredaba na jahte, ne bi ovdje primjenjivala.

Članak 188.

(1) U upisnik jahti može se upisati:

a) jahta koja je u cjelini ili djelomično u vlasništvu domaće fizičke ilipravne osobe,

Stečaj


b) jahta koja je u cjelini u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe ako se jahta pretežno nalazi u Republici Hrvatskoj.

(2) Za upis broda i jahte u upisnik brodova ili upisnik jahti plaća senaknada.

(3) Kriterije za određivanje i visinu naknade određuje ministar. 7

Mislim da ćebiti teško okarakterizirati a još teže primjeniti pojam “pretežno” o čemu ovisi upis. Tkoto ocjenjuje i kada? Kako je sa upisom nove, još nevožene, nekorištene, jahte?

Čamci (brodice) su poseban problem. Vidi Dio BRODICA

Čini se da su ove odredbe na neki način jako zapletene.

Nema na pr. odredbe, da li se radi o prvom upisu broda,ili je brod bio već prije negdje upisan, jer takovo stanje,stvara komplikacije odredbom Pomorskog zakonika u čl.969.st.1. toč.2. glede stvarnih prava, naročito kada sepovezuje sa odredbom čl. 968. st.2. Potrebno je naglasiti dase na pr. Konvencija Ujedinjenih Naroda o uvjetima za upis brodova, 1986. upušta u detalje.8 Postoje u Konvenciji i posebne odredbe o zakupu (bare boat charter).

ČL.ČL.33.. SSTTEEČAČAJJNNOOGG ZZAKONAAKONA II ČL.ČL. 187187.. PPOOMMORORSSKOGKOG ZAKONIKAZAKONIKA

Možda se postavljaju neka pitanje kada se radi o vlasništvu, a u vezi sa odredbom spomenutih zakona.

SSTTEEČAČAJJNINI ZAKONZAKON

Stečajni dužnik

Članak 3.

(1) Stečaj se može provesti nad pravnom osobom te nad imovinom dužnika pojedinca, osim ako Zakonom nije drukčije određeno. Dužnikom pojedincem u smislu ovoga Zakona smatraju se trgovac pojedinac i obrtnik.

U ovoj su odredbi bitne riječi tj. pojmovi: “trgovac pojedinac” i “obrtnik”.

Možda pojam “imovina” može stvarati nedoumice da li jena pr. brod pod stranom zastavom zaustavljen u R.Hrvatskoj, »imovina«, što mislim da jeste. Daleko jekompliciranija situacija ako je brod nakrcan teretom koji

7 čini se da sr.2. i 3. baš nisu ispravno smješteni u odredbe o jahti, a cit. stavovi se odnose na i n brod.8 Konvencija se ne odnosi na brodove manje od 500 BRT, tako da vjerojatno neće doći do pirmjene za većinu jahti. (čl.2.Definicje.)

Stečaj


je praktički uvijek tuđi, dakle ne vlasnika broda.9 Problem nastavka putovanja broda koji je zaustavljen, da bi se teret iskrcao u odredišnoj luci, određivan je i rješen u Konvencijama i zakonu.

Pomorski zakonik

Čl. 187. St.1. toč.a)

Nije određeno koji dio bi trebao biti u vlasništvu državljanina R. Hrvatske.

Čl. 187. St.1. toč.b)

Dakle brod mora biti u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana EU.

Nadalje “kompanija” sa sjedištem u R.Hrvatskoj mora biti hrvatska pravna osoba odnosno brodar mora biti hrvatska pravna osoba. “Kompanija” je strani izraz, koji se očito prema korištenju u Pomorskom zakoniku razlikuje od “pravne osobe”10.

Očito da se po ovoj odredbi mora u hrvatskom upisniku brodova kao vlasnika upisati “državljanina” (tj. pojedinca) koji ima isto ime koje on ima kao državljanin EUili je dovoljno da dokaže da je državljanin EU a da u hrvatski upisnik uđe pod nekim drugim imenom?

Nije jasno kako se to odnosi na odredbu Stečajnog zakona čl.3., ako je državljanin EU djelomičan suvlasnik, pa se postavlja pitanje da li je bitan dio suvlasništva. Čini se da se vlasništvo ne može ocijenjivati prema “kompaniji” ili “brodaru”.Da li je prema tome moguć upis, ako je državljanin EU djelomičan vlasnik u 1/10 dijela broda, a netko drugi 9/10 dijela. ? Ili je to moguće, ako je »kompanija« ili brodar hrvatska pravna osoba?

S druge strane treba razjasniti šta je “kompanija”11 i gdje je ona upisana u upisniku ili gdje se zapravo upisuje. Brodar se upisuje u upisnik,list “B”, odredbom Pomorskog zakonika čl. 200.st.2. Isto valjda vrijedi i za kompaniju,

9 Vidi Stečajni zakon čl. 301.st.. i st.4. --poseban stečajni postupak.10 Vidi Pomorski zakonik čl.5.st.1.toč.34.11 Pomorski zakonik čl.5.st.1.toč.34. objašnjava :“34) kompanija jest fizička ili pravna osoba koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom od vlasnika broda i koja je preuzimanjem takve odgovornosti preuzela ovlasti i odgovornosti sukladno Međunarodnom pravilniku o upravljanju sigurnošću (ISM Pravilnik), “. Čl. 200:”(1) U list B uloška glavne knjige pomorskog objekta upisuje se tvrtka, odnosno naziv i sjedište pravne osobe, odnosno i me i prebivalište fizičke osobe koja je vlasnik pomorskog objekta i osobna ograničenja vlasnika u vezi sa slobodnim raspolaganjem pomorskim objektom.” Isti čl. st.2. :”(2) Ako brodar ili kompanija nije i vlasnik broda, u list B uloška glavne knjige iz stavka 1. ovoga članka mora se upisati i tvrtka, odnosno naziv i sjedište brodara i kompanije pravne osobe, ili ime i prebivalište brodara i kompanije fizičke osobe. Možda bi se moglo smatrati da “kompanija” obavlja poslove iz ISM Pravilnika tj. brine o sigurnosti.

Stečaj


ako je brodar. Odredba čl.200.st.2.12 zahtjeva i upis tvrtke, odnosno naziv i sjedište brodara i kompanije pravne osobe, ili ime i prebivalište brodara i kompanije fizičke osobe13. Možda je ovo jasno (?) u pogledu Pomorskog zakonika ali čini se da nikako nije jasno, u usporedbi sa odredbom Stečajnogzakona čl.3. Dalje : pitanja nastaju zbog pojma određenog u Stečajnom zakonu čl.3. “pravna osoba” i “pojedinac. Ako je “pojedinac” vlasnik broda ne bi se mogao provoditi stečaj osim ako nije “trgovac” odn. “obrtnik” . Ako je “djelomični” vlasnik možda je ovisno o dijelu broda. Svakako nije sasvim jasno.Osim toga sumnjam da se zahtjev Stečajnog zakona može ocijenjivati prema tomu da li je brodar “kompanija” ilipravna osoba.14

Izraz “kompanija” nalazi se u Pomorskom zakoniku na mnogo mjesta, ali iz ove definicije čl.5., dobiva se impresija da se odnosi samo za probleme siguranosti (ISM), a ne dobiva se impresija da “upravljanje brodom” znači da je preuzela sve ovlasti, uključujući na pr. i komercijalno upravljanje, taj utisak je pojačan i odredbom u toč.33.:

čl.5..st.1. toč.33) poslovođa broda jest fizička ili pravna osoba koja upravlja poslovanjem i/ili tehničkim održavanjem broda i/ili popunjavanjem broda posadom,”

Iz gornjega trebalo bi zaključiti da su kompetencije poslovođe i “kompanije” iste time da “kompanija” ima dodatno još i upravljanje sigurnošću, što bi obrnuto značilo da kada je samo poslovođa, onda nema upravljanja sigurnosti.

Smatram da bi se kod prilagođavanja odredbi obzirom na nedorečenosti trebala razotkriti odredba Pomorskog zakonika:

Članak 924.Ako se ovrha prodajom provodi prodajom udjela broda, odredbe

ovoga Zakonika o prodaji primjenjivat će se uz ova odstupanja:1) zaustavljanje broda može se dopustiti samo ako se ovrha

traži na udjelima koji prelaze polovicu ukupne vrijednosti broda na kojem se provodi ovrha, odnosno ako ovrhovoditelj koji je predložio ovrhu učini vjerojatnim da postoji opasnost da bi se bez toga osujetilo ili znatno otežalo naplaćivanje tražbine,

2) ako se ovrha provodi na više od polovice udjela broda koji je predmet ovrhe, ovrhovoditelj može zahtijevati da se proda cijeli brod, s tim što će se njegova tražbina isplatiti samo iz dijela kupovnine koji se odnosi na dio ovršenika,

3) svaki suvlasnik broda koji je predmet ovrhe ovlašten je prije početka ročišta za prodaju namiriti tražbinu

12 (2) Ako brodar ili kompanija nije i vlasnik broda, u list B uloška glavne knjige iz stavka 1. ovoga članka mora se upisati i tvrtka, odnosno naziv i sjedište brodara i kompanije pravne osobe, ili ime i prebivalište brodara i kompanije fizičke osobe”..13

Šta je »kompanija fizička osoba« nije jasno.14 Iz dikcije ove odredbe jasno proizlazi, barem se meni čini, da kompanija nije brodar u ovoj dikciji, a vlasnik u cjelini ili djelomično je stranac i to upisan u Upisniku. i samo prema tome se može ocij enjivati uvjet iz Stečajnog zakona, čl.3.

Stečaj


ovrhovoditelja zajedno sa sporednim tražbinama i tako stupiti nanjegovo mjesto,

4) uz jednake uvjete suvlasnici imaju prednost u dosudi brodakoji je predmet ovrhe pred ostalim sudionicima dražbe,

5) ako više suvlasnika nudi iste uvjete kupnje, sud će dio izložen prodaji dodijeliti suvlasnicima u jednakim udjelima.

Možda se može smatrati da u ovakovom slučaju treba ocijeniti koji je lex specialis.

Ne bi bilo na odmet principjelno zauzeti stalni takav stav za sve slučajeve sumnje ako postoje odredbe koje bi se mogle primjeniti i u Stečajnom zakonu i Pomorskom zakoniku odnosno odrediti koji je od ta dva u slučaju stečaja plovnih objekata (brodova) lex specialis. Da li uvijek ili od slučaja do slučaja?

Ad čl.187. st.1. toč.d

I ovdje se, kao pod ad b). pojavljuje problem “djelomično” kao i problem “kompanija” ili “brodar. Interesantno je da se u toč.b). govori o »..... kompanija ili brodar broda hrvatska pravna osoba” a u toč.d).«.... kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj”. Vjerojatno je važno ako bi bila hrvatska kompanija sa sjedištem IZVAN R. Hrvatske?

Ad čl.187. st.1. toč.e

Ovdje se donekle zamagljuje situacija zbog odredbe “…upravljan iz podružnice u Republici Hrvatskoj”. Pojam “upravljanje” naime ne upisuje se nigdje u upisniku brodova. Znači da je to questio facti.! Osim toga nije niti sasvim jasno na koji način i kako se upisuje “podružnica” strane pravne osobe, te da li iz bilo kojeg elementa nedvoumno proizlazi da je brod “upravljan” iz te podružnice ili je i to questio facti kojeg će trebati riješiti Lučka kapetanija večkod upisa broda15, pa onda to utvrditi uvidom u upisnik,kada bude potrebno.

Ad čl.187. st.1. toč.f.

Prije svega sada najednom koristi se izraz “strana fizička osoba sa sjedištem”(to je dosta novi pojam” jer se prije toga koristilo “državljanin”). Osim toga za fizičku osobu nije uobičajen izraz “sjedište”. Vjerojatno je

15 Pomorski zakonik: Članak 254. :“(1) Upisi u upisnik brodova obavljaju se na temelju rješenja nadležne lučke kapetanije, izuzev onih koji su ovim Zakonikom stavljeni u nadležnost suda. “(3) Rješenje o prvom upisu broda, rješenja o upisu u list B i list C uloška glavne knjige upisnika brodova, rješenje o brisanju broda i rješenje o ponovnom upisu broda u hrvatski upisnik brodova donosi lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova.Za određene stvari koje su pripadak broda može se, uz pristanak vlasnika broda, zabilježiti u upisnik broda da su u vlasništvu druge fizičke ili pravne osobe.

Stečaj


zakonodavac, to predvidio za fizičku osobu koja samo ima “sjedište” izvan R. Hrvatske ili izvan EU, a “Kompanija” i brodar moraju biti pravne osobe sa sjedištem u R.Hrvatskoj.

Ova bi odredba odgovarala, čini se, mogučnosti »flagconvenience«.

Ad čl.187. st.1. toč.g

Ponovno se određuje za stranu pravnu osobu sa sjedištem izvan R. Hrvatske ili izvan EU., a za “kompaniju” ili “brodara” pravna osoba koja mora imati sjedište u E.U. i onda ta “kompanija” ili “brodar” mora imati “podružnicu” u R.Hrvatskoj. To bi značilo da se mora utvrditi:

1).strana pravna osoba je sa sjedištem izvan R.Hrvatske ili izvan EU.

2).koja je “kompanija” ili “brodar” pravna osoba sa sjedištem u E.U.

3).a ta “kompanija” ili “brodar” iz EU ima “podružnicu”u R.Hrvatskoj.16

Očito je da podružnica u R.Hrvatskoj ne može biti “brodar” “pravne osobe iz EU”, dakle moralo bi biti brodar broda ! Možda je taj dio odredbe nekako nezgrapno formuliran. Sve to može zadati dosta problema, kod određivanja stečaja te “kompanije” i/ili(?) “brodara”, “pojedinca”, “trgovca pojedinca i obrtnik”, “prebivališta ,«sjedišta«, »središta«»djelomično« i sl..

Ad čl.187. st.2.

Također nije baš jasno što bi morala zahtjevati “kompanija” a što “brodar ? Na pr. za slučaj toč g)? Da li za svaku odluku ? Dosta je čudno da »kompanija« i brodar moraju a »poslovođa« ne treba. Ovdje nije mjesto razčišćavanja ovih problema, međutim kada bi došlo pitanje aktivne i pasivne legitimacije u vezi sa stečajem, mogle bi nastati poteškoće. Naime, ako prema st.2. ima pravo na zahtjev za jedan upis “kompanija” ili “brodar”, onda može doći do problema.

Možda se na kraju uopće postavlja problem stečaja, ako postoji u upisniku upis “djelomičnog” vlasništva, i ako je upisan kakav pojedinac, koji nije niti trgovac niti obrtnik.

Čini se dakle da po Pomorskom zakoniku pojedinac može biti i samovlasnik ogromnog broda ili možda i mnogo brodova, ali ako je samovlasnik/pojedinac koji nije niti “trgovac” niti “obrtnik” ne bi se mogao voditi stečaj. Stečajni zakon

16 Budući da odredba ovdje ne traži da brod mora biti »upravljan« iz podružnice u R.H., očito je da postoji neka razlika prema odredbi iz toč. e). ---»....pod uvjetom da je brod upravljan iz podružnice u R. Hrvatskoj«. Dakle to se vjerojatno neće trebati utvrđivati, nego jednostavno prihvatiti ako stranka tako tvrdi (?).

Stečaj


kao pojedinca označava samo “trgovca” i “obrtnika”. Ovo bi mogao biti također problem, naime, i trgovac i obrtnik moraju biti registrirani na određeni način, i to je dokaz da bi se mogao provesti stečaj. Ako tog dokaza nema ne bi se mogao voditi stečajni postupak. Nije jasno da li bi bilo moguće vlasnika nekog pomorskog objekta (na pr. izletnički brod, brodić, charter i sl.) priznati kao “obrtnika”? I tko bi to “priznavao”?

Djelomično jednako bi, izgleda, vrijedilo i za jahte, ali glede jahta ne spominje se “trgovac” ili “obrtnik”pa prema tome, čini se, stečaj se ne bi mogao uopće provesti u slučaju pojedinca vlasnika jahte17.

I procesualno u praksi bi to mogla biti prva tvrdnja ili prigovor koji bi se morao u sudskom postupku riješiti. Ukoliko bi brod ili jahta bili pod privremenom mjerom- zabranom, ovakovo rješavanje moždabi moglo biti i vrlo dugačko, a postojala bi i mogućnost poblema nadležnosti.

Posmatrano za slučaj da postoji više pomorskih tražbina i pomorskih privilegija, odnosno, hipoteke, mortgaga itd., mogu postojati razni interesi vjerovnika u pravcu da li da se ide u stečaj ili u ovrhu. Izvan je ovog rada razmatranje pojedinačnih interesa, ali oni svakako postoje.

Treba ukazati da očito izvod iz upisnika predstavlja dokaz da se je več detaljno razmatralo sve potrebne elemente prilikom odlučivanja za upis kako ih traži čl.187 i čl.188., jer bi bilo skoro nemoguće na pr. tek u sudskom stečajnom postupku utvrđivati odredbu:

Čl.187.st.1.--e)

--brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana države članice Europske unije ili pravne osobe osnovane sukladno propisima države članice Europske unije isa sjedištem u državi članici Europske unije, pod uvjetom da je brod upravljan iz podružnice u Republici Hrvatskoj“.

VVLALASSNINIŠŠTTVVOO

Vračam se ponovno na vlasništvo.

Čini se da postoje i neki problemi u vezi sa vlasništvom. Naime, radi se o djelomičnom vlasništvu.

Kada se radi o stečaju, trebalo bi razmotriti, šta znači djelomično vlasništvo u slučaju odredbe čl.187.st.1.točke a)., b)., c)., d)., i e). To je gledano sa stajališta ove odredbe.

17 Makar ta jahta ima karakteristike velikog broda, kao što imaju jahte neki tajkuni. Stečaj


Problem vlasništva, ako je vlasnik hrvatska pravna osoba ali je kasnije registriran brod pod »flag register« dakle postao je “strani” brod, tko je vlasnik odnosno tko ide pod stečaj?

Kod upisa može se dogoditi da postoje t.zv. “majke” i “kćeri”, tj. slučajevi kada je na pr. pravna osoba u inozemstvu (“majka”) vlasnik pravnih osoba u R.Hrvatskoj gdje je jedna ili više pravnih osoba (“kćeri”), a možda i obratno.

Ne ulazeći ovdje u svu problematiku treba spomenuti da je sasvim druga pozicija ako ide u stečaj »majka« ili»kćerka« ! Ovisno o mjestu gdje se provodi stečaj i o tamošnjem zakonu, u slučaju stečaja »majke«, koja je vlasnik»kćerki«, mogu u stečajnu masu ući i sve »kćerke«. tj. njihova imovina ili samo neke “kćerke” ovisno, eventualno od nekog ugovora između stranaka.18

Izvjesnu pomoć može pružiti Konvencija Ujedinjenih naroda o uvjetima za upis brodova, 7.2.1986., a donekle i “Convention of the law applicable to contractual obligations”, 1980, koja se odnosi na članice Europske Unije.

U nekim slučajevima nije sasvim jasno čija se adresa ili adrese upisuju u upisnik, tako da može nastati nejasnoća u tom pogledu, pa bi i to mogao biti jedan od prvih problema u sudskom postupku. Čini se da “brodar, ili ako je brod “upravljan” ne bi mogli biti adresa na koju bi se oslonio Stečajni zakon odnosno Ovršni zakon za svoju primjenu.

Čini se također da bi moglo doći do jednog problema u slučaju ako i kada hipotekarni vjerovnik postupi po odredbi čl. 255.st.2.19 jer na neki način, ako nema uvjete brodara navedene u nekim dijelovima čl. 187. brod ne bi više mogao biti upisan, ako je hipotekarni vjerovnik osoba koja nema uvjeta za upis.

Međutim taj problem treba razmatrati i sa stajalištaodredbe:

18 Ne pokušavam niti razmišljati o situaiciji: »majka« je u R.Hrvatskoj. Ima »kćeri« u, recimo dvije države (a može imati i u više država), ako »majka« ode u stečaj, da li automatski odlaze sve »kćerke« ? Da li ulaze u stečajnu imovinu u R.Hrvatskoj ? Ili u svakoj državi po tamošnjem zakonu ? Da ne kompliciram daljnje mogućnosti dosta je spomenuti samo jednu : ako na brodovima upisanim na »kćerke« netko ima privilegij, zaustavi brod u bilo kojoj luci na svijetu, očito je da zaustavljeni brod neće moći jednostavo ući u stečajnu imovnu u R. Hrvatskoj.19 Članak 255. : (2) Ako ovlaštenik hipoteke na brodu preuzme posjed broda i njegovo iskorištavanje u skladu s člankom 219. stavak 1. ovoga Zakonika u upisnik brodova upisat će se kao brodar broda.

Stečaj


NADLNADLEEŽNOŽNOSSTT

Stečajni zakon

Nadležnost

Članak 5.

U stečajnom postupku isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište dužnika pravne osobe, odnosno sjedište dužnika pojedinca.

Čini se da je ova odredba “nespretna”, barem što se tiče pomorskih sporova,koji obuhvaćaju brodice/čamce, a i jahte jer ima ogroman broj pojedinaca, a i pravnih osoba, vlasnika brodova, jahti koji su u unutrašnjosti a manje više sve što bi bilo bitno u stečajnom postupku takovog objekta nije u unutrašnjosti20 nego u nekoj Lučkoj kapetaniji.Ukoliko bi se zauzelo stajalište da takova nadležnost spada na sudove određene za pomorske sporove, situacija bi bila komplicirana obzirom na samo dva trgovačka suda.21

Treba odlučiti da li se može stečaj provoditi kod suda koji ima nadležnost za pomorske sporove ili onog koji te nadležnosti nema ovisno o adresi osobe nad kojom bi se morao otvoriti stečaj.

Pomorski zakonik ima i odredbu u čl. 841.st.6. :

“Ovrhu i osiguranje na brodu i teretu na brodu određuju i provode trgovački sudovi nadležni za pomorske sporove.” 22

Upozorujem na odredbu Pomorskog zakonika čl.2. st.2.

“Odredbe ovoga Zakonika koje se odnose na brodove primjenjuju se i na druge pomorske objekte osim jahti samo ako je to ovim Zakonikom izričito predviđeno.”

Može se razmišljati o nadležnosti trgovačkih sudova i o mjesnoj nadležnosti. Naime, da li svaki trgovački sud ili samo onaj koji je posebnim odredbama nadležan za pomorske sporove ? Mislim da bi o tome trebalo razmisliti jer je pravna situacija posebnih odredaba iz pomorskog prava vrlo delikatna. Ne razmatrajući ovdje slučaj kada se doduše radi o brodu/jahti upisanima u hrvatski upisnik, na njima se može nalaziti ne samo privilegiji nego i pomorske tražbine, pa ihipoteke, mortgages23 i slično, koji potiču iz inozemstva. Unizu slučajeva, sve osobe koje imaju određena prava i

20 čl. 202. evidencija(očevidnik), objekt, vještaci, itd.21 Rijeka i Split.22 Postavlja se možda pitanje, ne bi li se moglo nadodati :«....i stečajnom poostupku«23 Unekim državama (USA) postoje »lien« koji se ne treba upisati. ali se može upisati.

Stečaj


dužnosti u postupku stečaja 24, trebale bi biti upoznate sa pomorskim pravom a i sa međunarodnim privatnim pravom,konvencijama, sudskom praksom itd. jer i pomorske tražbine i privilegiji mogu nastati u inostranstvu a mogu biti i rezultat tako delikatnih situacija na otvorenom moru kao što su spasavanje, sudar, zagađenja i sl.

Dakle se čl. 841. ne odnosi na čamce (brodice) a nema odredbi koje bi bile važne za nadležnost, međutim argumento a contrario nadležnost bi za čamce bila na redovnom sudu a u stečaju na trgovačkom sudu. Ta odredba, a niti odredbe Stečajnog zakona ne razmatraju slučaj stečaja glede čamca. Igrom slučaja vlasnik čamca može biti i trgovac i obrtnik pa bi se stečaj mogao vršiti, a ako nije, onda se ne bi mogao.

Ako bi stečajni postupak vodio sud prema sjedištu vlasnika a brod bi trebalo zaustaviti u luci koja spada pod drugu sudsku nadležnost jedina rješenja koja bi se mogla pojaviti određena su u Pomorskom zakoniku čl. 841 – 927., ali bi te odredbe trebalo nekako tumačenjem primjeniti na stečaj.

Pomorski zakonik u čl. 976 i 977 ima posebne odredbe osudaru, spašavanju u čl. 978., a stvarna prava čl.969.st.1.toč.2. Nije ovdje mjesto uspoređivanja odredbiStečajnog zakona o Međunarodnom stečaju, čl.301 - 335. kojesu poseban problem.

SSTTEEČAČAJJNINI ZAKONIKZAKONIK -- DODATNIDODATNI PPROBLROBLEEMMII

Korisno je spomenuti neke važnije momente u slučaju razlika mjesta provođenja stečaja.

Prije svega situacija i problematika je jedna ako se radi o stečaju tvrtke odn. osobe/pojedinca u R.Hrvatskoj, a drugo je ako se radi o stečaju izvan R.Hrvatske i o brodu koji je zaustavljen u R.Hrvatskoj i a).vije stranu zastavu ili b).hrvatsku zastavu. Očito je da dolazi do delikatnih situacija u rješavanju koje se odredbe i kako se te odredbe primjenjuju. Uz šarenilo odredaba o stečaju, pojavljuju se i različite odredbe o zaustavljanju broda, tražbinama, privilegijima, hipotekama, mortgagima, i o odredbama međunarodnog privatnog prava uz razne, a i mnogobrojjne međunarodne konvencije. Vidi DIO - PRIVILEGIJ

S druge strane treba upozoriti da zapravo niti Konvencija 1967 o privilegiju niti ona iz 1993 nemaju detaljnih odredbi o prodaji broda, niti o ovrsi. Smatra se da je to veliki manjak jer se načini realizacije jako razlikuju. Pomorski zakonik imaodredbe o ovrsi u čl. 841 – 927. 25

Činjenica je međutim da ima i u konvencijama 1967 i 1993,nekoliko odredbi o prodaji no vjerojatno bi stečajni sud, ako

24 Članak 15. “Tijela stečajnoga postupka su stečajni sudac, stečajni upravitelj, skupština

vjerovnika i odbor vjerovnika. “

25 Smatra se da je vrlo kompliciran i mora biti dugotrajan.Stečaj


bi provodio prodaju, koristio odredbe iz Pomorskog zakonika,iako bi trebalo razmotriti eventualno odredbe čl.969.st.1.t.2)., 976. i 986.

Doktrina smatra da bi bilo vrlo potrebno da se stvori neka konvencija koja bi rješila problem nadležnosti kod prodaje broda bilo u postupku ovrhe odnosno stečaja.

Ne upuštajući se ovdje u tijek postupka kada su u pitanju brodovi/jahte itd., upozorujem na neke odredbe koje postoje u Stečajnom zakonu u vezi sa brodovima, nema doduše spomena u jahti, pa ostaje otvoreno pitanje da li se odnosi i na jahtu, odredbom Pomorskog zakonika čl.2.

Izmjenama u NN-br.123-03, Članak 81. mijenja se iglasi:

Stečajni zakon

Članak 81

»Vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, u p isn i k u brodo v a , zrakoplova, intelektualnog vlasništva i sl.), imaju pravo pokrenuti ovršni postupak radi prodaje stvari ili unovčenja prava prema odredbama članka 164.a ovoga Zakona.«

Očito je da se navod „založno pravo“ odnosi i naprivilegij.

Ako bi se smatralo da privilegij nije založno pravo«26 onda bi tek nastali problemi jer se u stečaju ne bi mogaoprimijeniti čl. 81., čime bi imatelji intelektualnogvlasništva imali prednosti a koje privilegij ima po Pomorskomzakoniku - prednost pred hipotekom itd..

UUPPISIS PPRIRIPPADKAADKA UU UUPPIISSNIKNIK

Pomorski zakonik

Članak 259.

Za određene stvari koje su pripadak broda može se, uz pristanak vlasnika broda, zabilježiti u upisnik broda da su u vlasništvu druge fizičke ili pravne osobe.27

Može se dakle reći da Pomorski zakonik pruža jaku sigurnost protiv privilegija na takovom pripadku, a njegova važnost može se pojaviti i u stečaju.

26 Vidi MOTO u DIO-PRIVILEGIJ.27 Vjerojatno u list. C). u Upisniku.

Stečaj


Osim toga odredba se može primijenti samo na brodove, eventualno na jahte, ali na čamce, čini se nikako jer se prema Pomorskom zakoniku (čl. 202.) za brodice vodi samo “evidencija” (očevidnik) dakle ne može jer Stečajni zakon zahtjeva upis u “upisnik brodova”28.

Problematičan je izričaj „...upisani u javnoj knjizi........(upisniku brodova“.....)«. Da li to znači da se ne primjenjuje na jahte za koje postoji poseban upisnik ili bi se u postupku stečaja trebalo primjeniti odredbu Pomorskog zakonika u čl.2. o jahtama, što bi moglo biti vrlo sporno?

Očito je da zakonodavac nije imao pred sobom i povezanost naziva »brod« sa odredbama u Pomorskom zakoniku o brodu.Ne ulazeći ovdje u detalje, možda bi bilo ispravnije da je rečeno : »plovni objekt«, prema odredbi Pomorskog zakonika čl.5.st.1.toč.3.29

Ako bi privilegij bio upisan, mislim da ne bi bilo problema, ali ako nije, da li se onda može stati na stajalište: privilegij nije upisan, pa jer nije iskoristio pravo upisa, nema niti pogodnosti iz Stečajnog zakona?

Međutim privilegij ne treba biti upisan da bi postojao:

Pomorski zakonik čl. 214.st.2.

Za postanak pomorskog privilegija i pravne učinke koji iz tog prava slijede prema trećim osobama nije potreban upis u upisnik brodova odnosno upisnik jahte.

S druge strane nije logično da hipoteka, jer se mora upisati ima bolji položaj po Stečajnom zakonu, koji nije lex specialis za privilegij, kada Pomorski zakonik kao lex specialis stavlja privilegij pred hipoteku u čl.812.st.1.toč.1.

Iz toga bi slijedilo da bi stečajni sud morao prejudicijalno odlučiti priznaje li se privilegij sa pravom kao da je upisano u smislu odredbe čl. 81.(SZ). Ukoliko ne odluči, eventualno uputiti osobu koja tvrdi da ima privilegij na parnicu, o kojoj bi onda, svakako morao to rješavati trgovački sud,koji je nadležan za pomorske sporove.30 pavjerojatno ne bi stečajni sud mogao odlučivati da li bipomorski privilegij priznao.

Nadalje:

28 brodica čl.5.st.1.toč. 15:«...koji nije brod ili jahta....«29 Ostavljam po strani eventualno uvrštenje još nekih objekata, za koje se vode upisnici.30 Vidi i čl. 841.st.6.„Vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova, intelektualnog vlasništva i sl.), imaju pravo pokrenuti ovršni postupak radi prodaje stvari ili unovčenja prava prema odredbama članka 164.a ovoga Zakona.«

Stečaj


Stečajni zakon NN-br.123/03— Članak 26.;

Iza članka 81. dodaje se članak 81.a i naslov iznad njegakoji glasi:

Sudsko ili javnobilježničko osiguranje

tražbine prijenosom vlasništva na stvari ili prijenosom prava

Članak 81.a.

Vjerovnik čija prava proizlaze iz sudskog ili javnobilježničkog osiguranja tražbine prijenosom vlasništva stvari ili prijenosom prava ima u stečajnom postupku pravni položaj razlučnog vjerovnika.

Čini se da bi u posebnim slučajevima i ova odredba mogla doći do primjene za privilegij.

Vidi i Pomorski zakonik čl. 164.

Ova problematika stečaja, upisnika, zastava, zaustavljanja, pomorskih tražbina, privilegija, zakona, konvencija, međunarodnog privatnog prava, «flag register«,«real rights register« itd. zaslužila dublju razradu, ali je to izvan mogućnosti ovog rada. Kada bi bilo jasno da li će se smatrati da je Pomorski zakonik lex specijalis i ako bi stečaj, u slučaju da se radi o plovnom objektu, vodio sud nadležan za pomorske sporove, polazna točka za mjerodavno pravo bila bi Pomorski zakonik čl.966 -988.31

U slučaju da se pojavljuju tražbine koje se označuju da su pomorski privilegij postavlja se i pitanje primjene odredbe i to na:

Pravo odvojenoga namirenja iz stvari i prava upisanih u javne knjige 32

Nesporno je da to pravo postoji u slučaju upisane hipoteke međutim Pomorski zakonik proširuje to pravo u čl.220.st.2. i na neke druge slučajeve, kao »....izjavom dužnika da vjerovnik može....« koji dapače mogu biti u stvari ovlaštenje i za neposrednu ovrhu.

Nije sasvim jasno da li bi stečajni sud priznao privilegij jer iako nije upisan, ipak privilegij ima po odredbi čl. 912. prvenstvo ispred hipoteke, a za hipoteku postoji odredba.

31 Čini se da bi onda trebalo donekle adpatirati i odredbe Stečajnog zakona čl. 301-335.32 Vidi Ovršni zakon Članak 81. Stečaj


Smatram da nema problema u pogledu momenta nastanka privilegija, jer privilegij nastaje časom događaja, bez potrebe ikakovog upisa ili drugoga.33

Prema tome, a budući da iz odredbe Ovršnog zakona proizlazi da je korišten svršeni glagol (drugim riječima da mora biti već upisan) postavlja se pitanje da li to vrijedi i za privilegij? Smatram ipak da ako bi vjerovnik sa privilegijem odmah uz prijavu tražbine, imao dokaz da je upisan privilegij, ne bi biloproblema. Međutim ako bi istovremeno tek predao tužbu na utvrđenje povodom privremene mjere zaustavljanja, mogla bi postojati dilema. Mislim da bi tumačenjem odredbe čl. 214.st.2. trebalo kod slučaja privilegija, priznati pravo i podnošenjem tužbe.34

Iz odredbi Pomorskog zakonika čl. 201. privilegij bi se mogao upisati u list C..

Situaciju u pogledu upisa treba razmotriti za barem 2.slučaja,

A). ako bi se upis tražio još prije nego se je privilegij aktivirao, što bi bilo moguće jedino ako bi postojao ugovor o eventualnom privilegiju, a što i nije jednostavno jer je u ugovoru nemoguće unaprijed odrediti iznos privilegija. Mislim da bi ipak bilo moguće upisati zabilježbu, prema čl. 257.st.1.toč.5: “…kojom se evidentiraju osobni odnosi važni za raspolaganje imovinom ili druge činjenice za čiju zabilježbu zakon veže određene pavne učinke.” Tekst takove ugovorne klauzule svakao je težak. Međutim ovaj upis,odnosno prijedlog za upis, čini se da ne bi mogao biti konkretan, jer biiznos postao tek poznat naknadno, nakon ostvarenja privilegija koje nastupa ex lege.

Pomorski zakonik odobrava i zabilježbu tužbe uz koju veže i pravne posljedice:

33 Vidi Dio 2. PRIVILEGIJ34 Upozorujem i na odredbe Članak 81.a

-(3) Predlagatelj osiguranja (vjerovnik) čija je tražbina osigurana prijenosom stvari ili prava koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova, intelektualnog vlasništva i sl.) imaju pravo na odvojeno namirenje na toj s tvari ili pravuprema odredbama propisa o ovrsi (članak 81. i članak 164. stavak 4. i 5.).(8) Predlagatelj osiguranja (vjerovnik) čija je tražbina osigurana prijenosom stvari ili prava koji nisu upisani u javnoj knj izi imaju pravo na odvojeno namirenje na toj stvari ili pravu prema odredbama ovoga Zakona o unovčenju drugih stvari ili p rava (članak 165. do172.). Članak 164. - Razlučno pravo(5) Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na prodaju brodova, brodova u izgradnji izrakoplova, te prava upisanih u javne knjige..

Vidi i čl. 986.

Stečaj


Pomorski zakonik

Članak 347.

(1) Zabilježba tužbe za ostvarivanje pomorskog privilegija briše se po službenoj dužnosti ako, u roku od 60 dana od dana ovršnosti presude donesene na temelju tužbe koja je bila predmet zabilježbe, vjerovnik tražbine osigurane pomorskim privilegijem ne zatraži prodaju broda ili upis hipoteke na brodu ili ako se, na njegov zahtjev, u tom roku ne provede zaustavljanje broda (članak 247. stavak 2.).

Članak 247.st.2.

(2) Rok iz članka 246.st.1. ovov Zakonika prestaje teći ako brod bude zaustavljen ili zaplijenjen tako da to zaustavljanje ili zapljena dovedu do prisilne prodajew broda.

Iz ovakove stilizacije,čini se da vjerovnik ne bi mogao sa uspjehom podignuti tužbu na utvrđenje privilegija, ako brod ne bi bio na teritoriju suda a privilegij se je na pr. dogodio prije, jednom, kada je brod bio na tom teritoriju i svi, ili najglavniji su dokazi na tom teritoriju. Isto tako brod zaustavljen na teritoriju u kojem nije upisnik, skoro da onemogućuje bilo kakav upis u upisnik koji je na drugomteritoriju.35

I dodatno

Članak 356.

Ako vlasnik broda ili vjerovnik, na čijem je brodu, odnosno tražbini upisano kakvo pravo, podnese tužbu da se to pravo u cijelosti ili djelomično briše zato što je zastarjelo, lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika dopustit će, na prijedlog tužitelja, zabilježbu spora u upisniku brodova.

Konačno, na neki način, možda bi trebalo razmisliti i o odredbama kako ih predviđa Zakon o upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima 36 Iako bi to bilo teško provedivo, ali u koliko bi se adaptirali posebno za plovne objekte, možda bi situacija bila jasna.

Iz ovih odredbi moglo bi se eventualno zaključiti da se može priznati ugovor o stvaranju privilegija u suglasnosti i sa čl. 986.:

35 Ali vidi na pr. čl. 964. o privremenoj mjeri.36 NN 121/05. Stečaj


Članom 986.

Ako u ovom Zakoniku nema odredaba o pravu mjerodavnom za koji odnos iz ovoga dijela Zakonika, na te se odnose na odgovarajući način primjenjuju odredbe i načela ovoga Zakonika, odredbe i načela drugih zakona koji uređuju odnose s međunarodnim obilježjem, načela pravnog poretka Republike Hrvatske i općeprihvaćena načela međunarodnoga privatnog prava.

PPRIRIVVILILEEGGIIJJ NANA TTEERREETUTU

Radi se o privilegiju koji dakle nije na brodu ili eventualno na pripatku (appurtances) ali koji može biti u korist brodovlasnika ali i u korist kojeg trećeg lica.37

ODNOSI -- STEČAJ : POMORSKI SPOR

Stečajni zakon čl. 301 - 335

Obzirom na odredbe u Stečajnom zakonu, Glava X., čl.301 - 335, pokušaj sistematizacije je izvršen gledajućiisključivo na situacije sa posebnim osvrtom na situacije kojenastaju u pomorskim sporovima.

Međutim ovisno u čiju korist postoji privilegij smatra se da se radi o određenom krugu vjerovnika i njihovih prava.

»Pravni značaj ovog instituta je donekle drukčiji nego što je pravni značaj privilegija na brod. U ovom slučaju naime ne radi se o zakonskoj hipoteci, nego o pravu prvenstvenog namirenja i pravu na stvaranje založnog prava u određenom roku i uz određene kautele.«.......«,

Svrha ovog instituta je da određeni krug vjerovnika osigura od toga da ne bi došli u konkurenciju s običnim vjerovnicima svoje protustranke i da bi, čak i u slučaju stečaja, zadržali pravo prvenstvenog namirenja iz takoobrazovane razlučne mase.« 38

Zadržana je sistematizacija iz Stečajnog zakona.

11.... MMEEĐUNARODNAĐUNARODNA NNEEDLDLEEŽNOŽNOSSTT SSUDAUDA RREPEPUBLIKEUBLIKE HRHRVVATATSSKKEE..

Isključiva međunarodna nadležnost.

Stečajni zakon nastavlja dalje o stranom pravu.

37 Pomorski zakonik čl. 592.38 Jakaša/Pallua, Stvarna prava i privilegije, rukopis,, 1964, str.110. Stečaj


Članak 301.

(1) Sud Republike Hrvatske isključivo je nadležan za provedbu stečajnoga postupka protiv dužnika čije je središte poslovnoga djelovanja na području Republike Hrvatske. Predmnijeva se da je središte poslovnog djelovanja dužnika u mjestu u kojem on ima upisano svoje sjedište. Ako se dokaže da se središte poslovnog djelovanja dužnika nalazi u inozemstvu, a njegovo je sjedište upisano u Republici Hrvatskoj, sud Republike Hrvatske isključivo je nadležan za provedbu stečajnoga postupka protiv toga dužnika ako se prema pravu države u kojoj dužnik ima središte poslovnog djelovanja ne može otvoriti stečajni postupak u toj državi na temelju središta poslovnog djelovanja.

(2) Postupak iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika, bez obzira na to nalazi li se ona u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu (glavni stečajni postupak).

(3) Kada se upisano sjedište dužnika nalazi u inozemstvu, a središte njegova poslovnog djelovanja u Republici Hrvatskoj, u stečajnom postupku isključivo je mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi središte poslovnog djelovanja dužnika.

čl. 301. ad st.1.

Utvrđivati uvjete u slučaju zaustavjenog broda nije jednostavno a katkada može brod biti oslobođen uz jamstvo/garanciju i u tom slučaju imovina nestaje. Jamstvo još može biti nekako “imovina”, dok kod garancije, dakle pismenog dokumenta” stilizacija uglavaka, za slučaj kada se daje prije stečaja, ali u tokom stečaja postaje jedan delikatan dokument.

Središte39 poslovanja se predmijeva u mjestu gdje je upisano sjedište međutim ako je ono povezano, po definiciji odredbe, sa inozemstvom a sjedište je upisano u R. Hrvatskoj sud je isključivo nadležan ako se ne može provesti stečaj po odredbama u toj državi40 obzirom na središta. Treba dakleistražiti da li se tamo može ili ne može.

U slučaju brodarskog preduzeča koje ima brodove upisane u “flag register-u”, katkada i veći broj brodova čak u nekoliko stranih “flag registera”, ovakovo istraživanje može biti vrlo komplicirano ako uopće provedivo41.

Ukoliko je brod zaustavljen, može biti oslobođen temeljem jamstva ili garancije, u iznosu koji zadovoljava tražbinu, ali može bitina štetu za ostal vjerovnike, naročito hipotekarnog vjerovnika, ili one koji imaju privilegij.

39 PAZI : Igra riječi »sRedište« i »sJ edište«40 Broj država koje se koriste za »flag register« je vrlo velik: od Liberije, Paname itd. sve do Vanuatu,Tuvalu Kiribati, Samoa, St. Vincent and Grenadines , itd. (Nije rijetko da netko uopće nije niti ćuo za te države!)41

čini se da su za veliki dio pomoskih produzeča, »središte poslovanja« sva mora.Stečaj


čl. 301. ad st.2.

Čini se da postupak u gore opisanom slučaju obuhvaća i sve brodove. Međutim upis može biti na pr. nekoliko brodova u jednom “poduzeću kćerci42” ili svaki brod u posebnom poduzeću kćerci43, čime se komplicira situacija.Ovaj problem je i za vjerovnika, koji traži otvarenje stečajnog postupka.

Može se dogoditi da je brod nakrcan sa teretom, što već samo po sebi predstavlja problem, pogotovo ako mjesto zaustavjanja nije i odredište za teret pa i kad je brodu teret manjeg ili većeg broja vlasnika tereta. Poznato je da niti Konvencije niti zakoni nisu našli praktično rješenja za dozvolu, u takovom slučaju, za nastavak putovanja za iskrcaj tereta i onda povratka u mjesto zaustavljanja.

Kod nekih brodarskih poduzeća, mislim, da je teško odrediti “središte poslovnog djelovanja” jer to su najčešće sva mora, možda bi se moglo reći i čitav svijet. !

čl. 301. ad st.3.

Sjedište u inozemstvu, a središte poslovanja u R. Hrvatskoj je lakše odrediti iako je to questio facti, dakle dokazivanje.

MMEEĐUNARODĐUNARODNNAA NNADLADLEEŽNOŽNOSSTT PPRREEMMAA PPOOSSLOLOVVNOJNOJ JJEEDINICI,DINICI, ODNOODNOSSNONO IIMMOOVVIININI SSTRANOTRANOGGAA DUŽNIKADUŽNIKA UU RREPEPUBLICIUBLICI HRHRVVATATSSKOJKOJ

Članak 302.

(1) Ako sud Republike Hrvatske nije nadležan prema odredbi članka301. stavka 1. ovoga Zakona, taj je sud nadležan za provedbu stečajnoga postupka protiv dužnika ako on ima poslovnu jedinicu bez svojstva pravneosobe u Republici Hrvatskoj.

čl. 302. Ad st.1.

Čini se da je u slučaju na pr. stranog brodovlasnika i broda koji vije tuđu zastavu, teško utvrditi šta je “poslovna jedinica bez svojstva pravne osobe”44 .

čl.302., Ad st.2.

(2) Kada se u Republici Hrvatskoj ne nalazi ni središte poslovnoga djelovanja, a ni poslovna jedinica dužnika, već samo njegova imovina, stečajni postupak u Republici Hrvatskoj moguće je otvoriti u ovim

42 Vlasništvo »kćerke« može biti direktno od dužnika, ako je to »majka« ili može niti od trećeg poduzeća, što još više komplicira situaciju.43 »one ship one company« sistem.44 Pomorski zakonik ima definicju za »kompanija« a Stečajni nema za takovu »jedinicu«.

Stečaj


slučajevima:

čl.302.st.2. ad toč.1.

1. kada se u državi u kojoj dužnik ima središte poslovnoga djelovanja stečajni postupak protiv njega ne može otvoriti zbog uvjeta predviđenih u stečajnom pravu te države, premda postoji stečajni razlog,

Treba dakle utvrditi “središte” poslovnog djelovanja” što bi bile zapravo činjenice, a treba utvrditi i stečajni razlog, tj. da li se može ili ne može smatrati kao razlog, vjerojatno prema zahtjevu tamošnjeg stečajnog zakona.


2. kada prema pravu države u kojoj dužnik ima središte poslovnoga djelovanja stečajni postupak obuhvaća samo imovinu dužnika u toj državi,

I ovo treba utvrđivati prema tamošnjem zakonu.


3. kada se otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj predlaže na temelju članka 334. ovoga Zakona,

Treba razmotriti odredbu čl. 334.45

Odredba čl. 334. zahtjeva ocjenu pravnih, dosta delikatnih elemenata: odbijanje, načelo ravnomjernog namirenja, prethodno pitanje itd.


4. kada se otvaranje posebnoga stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj predlaže u okviru postupka za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka.

Potrebno je dakle imati stranu odluku o otvaraju stečaja, i predlaže se „u okviru“ te odluke otvaranje posebnog stečaja u R. Hrvatskoj.

45 Članak 334.(1) Svaki je vjerovnik te dužnik ovlašten tražiti da se otvori stečajni postupak u Republici Hrvatskoj, neovisno o tome što je otvoren glavni stečajni postupak u drugoj državi, ako su ispunjeni uvjeti zbog kojih bi se prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka mogao odbiti.(2) Sud će dozvoliti otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj u slučaju stavka 1. ovoga članka ako to zahtijeva načelo ravnomjernoga namirenja svih dužnikovih vjerovnika.(3) Prigodom donošenja rješenja o otvaranju stečajnoga postupka iz stavka 1. ovoga članka stečajni sudac će o nemogućnosti priznanja strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka odlučiti kao o prethodnom pitanju.

Stečaj


čl.302. st.3.

(3) Za provođenje postupka iz stavka 1. i stavka 2. točke 1., 2. i3. ovoga članka nadležan je trgovački sud na čijem se području nalazi poslovna jedinica dužnika, a ako dužnik nema poslovne jedinice u Republici Hrvatskoj trgovački sud na čijem se području nalazi imovina dužnika. Ako bi više trgovačkih sudova bilo mjesno nadležno, postupak provodi sud kojemu je prvom podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.

Odredba je o nedležnosti sudova. Možda već samo određivanje poslovne jedinice je mogućnost komplikacija.

čl.302. st.4.

(4) Postupak iz stavka 1. i 2. ovoga članka obuhvaća samo imovinu dužnika, koja se nalazi u Republici Hrvatskoj (poseban stečajni postupak).

Kod zaustavljenog broda, najvjerojatnije je da nema druge imovine46. Ovdje treba ponoviti o problemu tereta. Može se dogoditi da je brod nakrcan sa teretom. Poznato je da niti Konvencije niti zakoni nisu našli praktično rješenja za dozvolu, u takovom slučaju, a nastavak putovanja za iskrcajnuluku i onda povratka u mjesto zaustavljanja.

čl.302. st.5.

(5) Kada je glavni stečajni postupak već otvoren u stranoj državi temeljem kriterija navedenog u rečenici 1. ili rečenici 3. stavka 1. članka 301. ovoga Zakona prilikom otvaranja domaćeg posebnog stečajnog postupka na temelju stavka 1. odnosno 2. ovoga članka sud neće ispitivati postojanje stečajnoga razloga, ako je strana odluka o otvaranju glavnog stečajnog postupka priznata u tuzemstvu.

Treba utvrditi ako je več zatražena i priznata strana odluka za »glavni stečaj« u inozemstvu, pa onda postupiti prema odredbi o otvaranju posebnog stečaja. Također dosta zahtjevan postupak.

46 Moglo bi se eventualno naći »vozarina« ili »teret« i privilegij na istima. Stečaj


22.. OOPPĆEĆE ODRODREEDBEDBE

Izlučna i razlučna prava

Članak 304.

(1) U pogledu izlučnih i razlučnih prava na predmetima, koji se nalaze u državi priznanja strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka, primijenit će se pravo države priznanja, ako se ti predmeti u trenutku otvaranja stranoga stečajnoga postupka nisu nalazila na području države otvaranja toga postupka.

(2) Ukoliko su prava nad predmetima unesena u javnu knjigu, smatra se da se predmet nalazi u državi, u kojoj se vodi javna knjiga.

ad čl. 304.

Prema Stečajnom zakonu pod uvjetom da su se neki predmeti nalazilina zaustavljenombrodu pod stranom zastavom, trebalo bi se smatrati da se takovi predmeti nalaze na “području države otvaranja postupka”. Ukoliko se radilo o predmetima, kojise nalazena brodu, ali je na takovim predmetima ugovorno zadržano vlasničko pravo, što je dosta redoviti slučaj, sa brodovima koji se nalaze u t.zv. “leasing charteru” tipa ugovor sa “Hire/purchase areement”, takvipredmeti ne bi ulazili u stečajnu masu47.

U slučaju da se smatra da je Pomorski zakonik lexspecialis tada se u slučaju da brod vije stranu zastavu t.zv.»flag of convenience« u kojem slučaju Pomorski zakonik,glede stvarnih prava ima odredbe u čl. 966 - 988, a naročitočl. 968 i 969. iz koja dva člana se može dogoditi da trebautvrđivati glede “stvarnih prava” da li će se primjenivatipravo države pripadnosti ili pravo države čiju zastavu brodprivremeno vije.Obzirom na specificum pomorskog prava upogledu privilegija, problem se može još više komplicirati očemu vidi DIO -- PRIVILEGIJE, jer privilegij ima zakonomautomatski prednost čak i pred hipotekom a privilegij nastajesilom zakona, bez formalnosti, jednostavno, automatski premazakonu mjesta gdje je nastao.

Mjesna nadležnost i sastav suda

Članak 309.

(1) Prijedlog za priznanje podnosi se trgovačkom sudu na čijem

47 Vidi Dio 8, LEASING. Možda se nije mogao stvarati niti privilegij. Stečaj


se području nalazi poslovna jedinica dužnika u Republici Hrvatskoj, a ako dužnik nema poslovnu jedinicu u Republici Hrvatskoj, trgovačkom sudu na području kojega se nalazi neka imovina dužnika.

(2) Ako dužnik ima poslovne jedinice na području različitih trgovačkih sudova ili ako se njegova imovina nalazi na području različitih trgovačkih sudova, za donošenje odluke o priznanju mjesno je nadležan sud koji je prvi na oglasnoj ploči suda objavio oglas iz članka 313. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Ako se imovina dužnika u Republici Hrvatskoj sastoji u tražbini, smatrat će se da se tražbina dužnika nalazi u mjestu u kojemu dužnici stečajnoga dužnika imaju svoje sjedište odnosno prebivalište.

(4) O priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka te o otvaranju stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj na temelju strane odluke odlučuje stečajni sudac.

ad čl. 309. st.1.

Zaustavljeni brod je svakako imovina. Pitanje mjesne nadležnosti je donekle komplicirano. Naime, samo dva suda u R. Hrvatskoj imaju nadležnost za zaustavljanje broda pa bi prema tome sve eventualne prijedloge za priznanje trebalo podnositi jednom od ta dva suda iako se imovina (brod) ne nalazi na teritoriju tog suda nego nekog drugog trgovačkog suda.

ad čl. 309. st.3.

Radi se o imovini dužnika stečajnog dužnika. Privilegij na brodu je svakako tražbina a postoje i t.zv. “pomorske tražbine”48 a brod ima zastavu koja označava državu a ne mjesto, pa bi to mjesto trebalo tek utvrđivati osim ako bi se smatralo da je to mjesto u kojem se nalazi upisnik broda.

Prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka

Članak 310.

(1) Prijedlog za priznanje odluke stranoga suda ili drugoga nadležnoga tijela o otvaranju stečajnoga postupka može podnijeti strani stečajni upravitelj ili vjerovnik stečajnoga dužnika.

(2) Uz prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranjustečajnoga postupka treba priložiti:

48 čl. 953.Stečaj


1. izvornik ili ovjerovljeni prijepis odluke te ovjerovljeni prijevod na hrvatski jezik,

2. potvrdu nadležnoga stranoga tijela o njenoj ovršnosti,

3. popis poznate imovine dužnika u Republici Hrvatskoj te popis njegovih vjerovnika s odgovarajućim dokazima.

(3) Sud će odbaciti prijedlog uz koji ne budu podneseni i prilozi iz stavka 2. ovoga članka, ako nedostaci ne budu otklonjeni u primjerenom roku.


ad čl. 310.st.1.

Odredba predstavlja početak nastojanja vjerovnika daprenese diopostupka iz stranog suda u sud u R. Hrvatskoj.

ad čl. 310.st.2.toč.2.

Dokaz o ovršnosti bi trebao biti obavezan a ne da ga utvrđuje sud pred koji je prijedlog predat.

ad čl. 310.st.2.toč.3.

Nije jasno kako može imati vjerovnik koji stavljaprijedlog«...popis njegovih vjerovnika i dokaze«?

Pretpostavke za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka

Članak 311.

(1) Strana će se odluka o otvaranju stečajnoga postupka priznati:

1. ako je donesena od strane suda, odnosno tijela koji je premahrvatskom pravu međunarodno nadležan,

2. ako je ovršna prema pravu države u kojoj je donesena,

3. ako njeno priznanje ne bi bilo u protivnosti s javnim poretkomRepublike Hrvatske.

(2) Prijedlog za priznanje strane odluke sud će odbiti ako, u povodu prigovora dužnika ili kojega drugoga sudionika u postupku, utvrdi da dužniku akt kojim je postupak bio pokrenut nije dostavljen u skladu sa zakonom države u kojoj je odluka donesena i ako su u tom postupku bila povrijeđena njegova temeljna prava na obranu.

(3) Strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka priznat će se i ako nije pravomoćna.

Stečaj


ad čl. 311. st.2.

Sud priznanja morati će ocijenjivati a). dostavu i b). temeljna prava u obrani. Vrlo delikatni momenti u oba slučaja.

ad čl. 311. st.3.

Odredba je korisna pogotovo kod broda, koji je pokretno tijelo, koje može nestati.

Određivanje privremenih mjera i zabrana ovrhe i osiguranja

Članak 312.

(1) Čim je prijedlog za priznanje podnesen, stečajni sudac može odrediti mjere osiguranja, odnosno imenovati privremenoga stečajnoga upravitelja u skladu s odredbama ovoga Zakona o prethodnom postupku.

(2) Nakon objave oglasa na oglasnoj ploči suda prema članku313. stavku 1. ovoga Zakona nije moguće, dok teče postupak za priznanje, pokrenuti parnični postupak, kao ni postupak ovrhe ili osiguranja u kojemu je dužnik stranka. Parnični postupci te postupci ovrhe i osiguranja koji su bili u tijeku prekidaju se objavom oglasa.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka izlučni i razlučni vjerovnici iz članka 304. ovoga Zakona mogu i za vrijeme trajanja postupka priznanja pokrenuti, odnosno nastaviti prekinuti ovršni postupak radi ostvarenja svoga zahtjeva, odnosno tražbine protiv stranoga dužnika, ali samo pod uvjetom ako se sa time složi strani stečajni upravitelj.

(4) Stečajni sudac određuje po službenoj dužnosti da se prijedlog za priznanjem strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka, kao i rješenje o privremenim mjerama, odnosno o postavljenju privremenoga upravitelja odmah zabilježi u javnim upisnicima, odnosno u javnim knjigama navedenim u članku 54. stavku 6. ovoga Zakona.

ad čl. 312.st.1. i 4.

Ova odredba je bitna jer je brod pokretno tijelo, koje nastoji što kraće biti u luci.

Stečaj


Što se tiče upisa to neće biti jednostavno ovisno o zastavi koju vije brod49 odnosno zakona i propisa o upisima u javne knjige.

Čl. 313 - 317. odredile su važne procesualne elemente, no u slučaju broda koji je u luci, pa čak i zaustavljen teško je očekivati da bi brod bio tako dugo, jer se brod može osloboditi i davanjem jamstva, garancije itd. pa bi bilo vrlo zadovoljavajuće da se provede temeljem st.1.

ad čl. 311. st.2

Ako je brod zaustavljen, čl. 958.st.2. određuje da se mora u roku od 15 dana povesti postupak za opravdanje privremene mjere.

44.. UČINCIUČINCI PPRIZRIZNNANANJJAA SSTRANETRANE OODLUKEDLUKE OO OOTTVVAARANRANJJUU SSTTEEČAČAJJNOGANOGA PPOOSSTTUUPPKAKA

4.1. Priznanje nakon otvaranja stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj

Priznanje strane odluke u slučaju prethodno otvorenog stečajnoga postupka u

Republici Hrvatskoj

Članak 318.

(1) Strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka koja ispunjava pretpostavke za priznanje prema članku 311. ovoga Zakona priznat će se i ako je prije podnošenja prijedloga za priznanje otvoren protiv dužnika stečajni postupak u Republici Hrvatskoj prema odredbi članka 302. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona.

ad čl. 318. st.1.

Kod broda, moguće je, ali je teško zamislivo, da bi brod već bio u R. Hrvatskoj u fazi stečaja ili tek onda došao u R. Hrvatsku. No ako bi se to dogodilo, postoje odredbe.

49 čl. 54. (6) U rješenju o otvaranju stečajnoga postupka stečajni sudac će odrediti da se otvaranje stečajnoga postupka upiše u sudski, odnosno obrtni upisnik, u zemljišne knjige, upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji, upisnik zrakoplova te upisnik prava intelektualnog vlasništva.

Stečaj


44..22.. PPRIZNANRIZNANJJEE BBEEZZ PPOOSSLLJEJEDDIICECE OOTTVVARANARANJJAA SSTTEEČČAAJJNOGANOGA PPOOSSTUTUPPKAKA UU RREPEPUUBLICIBLICI HRHRVVATATSSKOJKOJ

Opće pravilo

Članak 319.

(1) Učinci priznate strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka određuju se prema pravu države u kojoj je postupak otvoren, ukoliko nisu suprotni s osnovnim načelima hrvatskoga stečajnoga prava i ukoliko ovim Zakonom nije što drugo predviđeno.

ad čl. 319.st.1.

I ovdje se može staviti napomena da je to u slučaju broda, teško zamisliti.

(2) Učinci priznate strane odluke djeluju od dana objave rješenja o priznanju na oglasnoj ploči suda prema članku 315. stavku 4. ovoga Zakona.

Ovrha i osiguranje

Članak 320.

(1) Namirenja, koja su ostvarena putem ovršnoga postupka u Republici Hrvatskoj u vremenu između dana otvaranja stranoga stečajnoga postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka na oglasnoj ploči prema članku 313. stavku 1. ovoga Zakona, kao i razlučna prava, što su putem ovršnoga postupka ili postupka osiguranja u Republici Hrvatskoj u tom vremenu nastala, gube pravni učinak.

(2) U slučaju gubitka pravnoga učinka prema stavku 1. vjerovnik je dužan ono što je stekao po toj osnovi, nakon odbijanja troškova što su mu nastali u ovršnom postupku, odnosno postupku osiguranja, predati stečajnom upravitelju.

(3) Stavci 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na ovršna namirenja, odnosno u postupku ovrhe ili postupku osiguranja nastala razlučna prava vjerovnika, koji su navedeni u članku 304. i članku 326. stavku 1. ovoga Zakona.

(4) Stavci 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako je između dana otvaranja stranoga stečajnoga postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje na oglasnoj ploči suda prema članku 313. stavku 1. ovoga Zakona prošlo više od godinu dana.

Raspolaganje dužnikaStečaj


Članak 321.

(1) Raspolaganja dužnika koja su poduzeta u vremenu između dana otvaranja stranoga stečajnoga postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka na oglasnoj ploči suda prema članku 315. stavku 4. ovoga Zakona gube pravni učinak ako su protivna interesima vjerovnika stečajnoga dužnika, i bude dokazano da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja dužnika da je protiv njega u inozemstvu otvoren stečajni postupak. Protivna strana ima pravo na protučinidbu iz strane stečajne mase, ako je njome povećana vrijednost stečajne mase.

(2) Ako je raspolaganje dužnika uslijedilo nakon objave oglasa oprijedlogu za priznanje u "Narodnim novinama" prema članku313. stavku 1. ovoga Zakona smatrat će se, da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja dužnika da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

(3) Raspolaganja dužnika poduzeta nakon otvaranja stranoga stečajnog postupka ne gube pravni učinak ako za njih vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u javne knjige. Ta raspolaganja mogu se pobijati prema pravu države mjerodavnom za pobijanje.

Činidbe u korist dužnika

Članak 322.

(1) Osoba sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koja je dužnik stranoga stečajnoga dužnika, dužna je odmah, čim sazna o otvaranju

stečajnoga postupka u inozemstvu,obavijestitistranoga stečajnoga upravitelja o postojanju

svoje obveze te o trenutku njezinoga dospijeća.

(2) Svoju dospjelu obvezu ta je osoba ovlaštena izravno ispuniti stranom stečajnom dužniku, ako je od dana slanja obavijesti stranom stečajnom upravitelju proteklo osam dana, a hrvatski sud nije do toga momenta u skladu sa člankom 312. stavkom 1. ovogaZakona odredio mjere osiguranja ili imenovao privremenoga stečajnoga upravitelja. Eventualni troškovi odgode ispunjenja dospjele obveze, smatraju se troškovima stečajne mase.

(3) Ako je obveza izravno ispunjena stranom stečajnom dužniku u vremenu između dana otvaranja stranoga stečajnoga postupka i dana objave rješenje o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka na oglasnoj ploči suda prema članku 315. stavku 4. ovoga Zakona, a bez izvješćivanja stranoga stečajnoga upravitelja o postojanju obveze, osoba iz stavka 1. ovoga članka neće biti oslobođena svoje obveze, ako se dokaže da je u


trenutku izravnoga ispunjenja obveze stranom stečajnom dužniku znala ili morala znati da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

(4) Ako je obveza izravno ispunjena stranom stečajnom dužniku nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje u "Narodnim novinama" prema članku 313. stavku 1. ovoga Zakona smatrat će se da je dužnik stečajnoga dužnika znao ili morao znati da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

Čl.322.

Ova odredba stavlja prilično važne dužnosti na dužnika koji je dužan prema stranom stečajnom dužniku.

Prijeboj

Članak 323.

(1) Prijeboj nije dopušten, ako je tražbina ustupljena u vremenu između dana otvaranja stranoga stečajnoga postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka na sudskoj ploči prema članku 315. stavku 4. ovoga Zakona, a bude dokazano da je novi vjerovnik (cesionar) u trenutku ustupa znao ili morao znati da je protiv dužnika otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

(2) Ako je tražbina ustupljena nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje u "Narodnim novinama" prema članku313. stavku 1. ovoga Zakona, smatrat će se da je novi vjerovnik (cesionar) u trenutku ustupa znao ili morao znati, da je protiv dužnika otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

Privilegirane tražbine, izlučni i razlučni vjerovnici

Članak 324.

(1) Priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka ne utječe na pravo vjerovnika da svoje tražbine navedene u članka326. stavku 1. točki 1. i 2. ovoga Zakona namire u punom iznosu, ako im je za to dostatan dio imovine dužnika koji nije opterećen pravima trećih, koji se u trenutku objave rješenja o priznanju na oglasnoj ploči prema članku 315. stavku 4. nalazi u Republici Hrvatskoj.

(2) Radi ostvarenja i osiguranja svojih prava vjerovnici iz stavka1. ovoga članka ovlašteni su i nakon priznanja strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka voditi protiv dužnikove imovine parnični postupak, te postupke ovrhe i osiguranja.

Stečaj


(3) Izlučni i razlučni vjerovnici iz članka 304. ovoga Zakona ovlašteni su voditi u Republici Hrvatskoj parnične postupke i postupke ovrhe, odnosno osiguranja pod uvjetima pod kojim bi ih mogli voditi da je u Republici Hrvatskoj otvoren stečajni postupak.

(4) Ovršni će sud na prijedlog stranoga stečajnog upravitelja odgoditi ovršni postupak iz stavka 2. ovoga članaka ako je to nužno da bi se postiglo namirenje vjerovnika stečajnoga dužnika u većoj stečajnoj kvoti. Odgoda može trajati do tri mjeseca, s mogućnošću određenja nove odgode, no najdulje do prve diobe u stranom stečajnom postupku. Ovršni sud može u svakom trenutku na prijedlog vjerovnika ili stranoga stečajnog upravitelja opozvati odgodu, ako više ne postoje uvjeti za nju.

4.3. Priznanje s posljedicom otvaranja stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj

Priznanje strane odluke s posljedicom otvaranja stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj

NB: Odredbe treba posmatrati u svjetlu “posebnog stečajnog

postupka”.

Članak 325.

(1) U prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka može strani stečajni upravitelj ili vjerovnik kao neposredni pravni učinak priznanja zahtijevati otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj. Otvaranje posebnoga stečajnog postupka u Republici Hrvatskoj stečajni upravitelj može zahtijevati i u podnesku upućenom stečajnom sucu u roku od 15 dana od primitka pismena iz članka 313. stavka 2. ovoga Zakona. Otvaranje tog postupka vjerovnik može zahtijevati i u podnesku koji upućuje stečajnom sucu na temelju članka 313. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

(2) U tom slučaju određuje isključivo hrvatsko stečajno pravo pravne učinke, izuzev ako članci 303. do 307. i 326. do 331. ovoga Zakona izrijekom nešto drugo ne predviđaju. Na to se odgovarajuće primjenjuju članci 320. do 323. ovoga Zakona.

55.. OTOTVVARANARANJJEE PPOOSESEBNOGABNOGA SSTTEEČAČAJJNOGANOGA PPOOSSTTUUPPKAKA UU RREPEPUBLICIUBLICI HRHRVVATATSSKOJKOJ KAOKAO POSPOSLLJEJEDDICAICA PPRIZNANRIZNANJJAA SSTTRANERANE ODLUKEODLUKE OO OOTTVVARANARANJJUU SSTTEEČAČAJJNNOOGAGA PPOOSSTUTUPPKAKA

Otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj na prijedlog vjerovnika

Članak 326

(1) Sud će uvijek otvoriti domaći stečajni postupak na prijedlog:

Stečaj


1. domaćih vjerovnika tražbina s temelja poreza, prireza, doprinosa za obvezna osiguranja koja se po zakonu obvezatno izdvajaju iz prihoda, odnosno plaća te Fonda za razvoj i zapošljavanje za tražbine iz članka 3. Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavaca( «Narodne novine»,br. 114/03.).

2. radnika dužnika s redovitim mjestom rada u RepubliciHrvatskoj.

(2) Na prijedlog vjerovnika, koji ne pripada vjerovnicima iz stavka1. ovoga članka, sud će otvoriti stečajni postupak u Republici Hrvatskoj samo ako vjerovnik učini vjerojatnim da bi namirenje njegove tražbine u stranom stečajnom postupku bilo vezano uz osobite teškoće.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, radi ostvarenja što ravnomjernijeg i potpunijeg

namirenja vjerovnika na međunarodnoj razini,stečajni sudacneće otvoriti stečajni postupak u

Republici Hrvatskoj ako ocijeni da bi otvaranje toga postupka s obzirom na veličinu tražbina vjerovnika iz stavka 1. i2. ovoga članka bilo gospodarski neprimjereno. Pri ocjeni sud se može savjetovati sa stranim stečajnim upraviteljem.

ad čl. 326. st.2.

Treba ocijenjivatgi “ vjerojatnost” !Čini se da bi u slučaju broda bilo jasno da bi namirenje tražbine bilo vezano uz osobite poteškoće.

ad čl. 326. 3.

Također i u pogledu gospodarske neprimjernosti, skoro uvijek su postupci protiv broda skupi, pa odluka ovisi o visini potraživanja.

Ovlasti stranoga stečajnoga upravitelja

Članak 327.

(1) Pored stečajnoga upravitelja posebnoga stečajnog postupka i vjerovnika koji u njemu sudjeluju, i strani stečajni upravitelj može u tom postupku osporavati prijavljene tražbine.

(2) Pravo pobijanja pravnih radnji dužnika prema pravilima stečajnoga prava Republike Hrvatske pripada u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj i stranom stečajnom upravitelju.

(3) Troškovi stranoga stečajnoga upravitelja koji nastanu u vezi s vršenjem ovlasti iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne smatraju se

Stečaj


troškovima stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj.

Dioba (Namirenje vjerovnika)

Članak 328.

(1) Nakon namirenja troškova i ostalih obveza stečajne mase, izlučnih i razlučnih vjerovnika, te vjerovnika iz članka 326. stavka1. ovoga Zakona, preostala stečajna masa podijelit će se vjerovnicima u skladu s odlukom o diobi koju će stečajni sudac donijeti na temelju odluke o diobi ili njoj odgovarajuće diobne osnove donesene u stranom stečajnom postupku. Ako pri izradi strane odluke ili diobne osnove nisu uzete u obzir tražbine utvrđene u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj, stečajni sudac će preostalu stečajnu masu podijeliti na vjerovnike, čije su tražbine utvrđene u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj, vodeći pri tome računa o tome u kojoj su mjeri pojedini od njih uzeti u obzir pri podjeli stečajne mase u stranom stečajnom postupku.

(2) Stečajni sudac neće pri podjeli preostale stečajne mase uzeti u obzir stranu odluku o diobi, ako je u njoj predviđena podjela rezultat primjene pravila koja su protivna hrvatskom javnom poretku. Isto vrijedi, kada strana odluka o diobi nije stečajnom sucu dana unutar roka, koji je ono odredilo.

(3) Stečajna masa koja preostane nakon namirenja vjerovnika prema prethodnim odredbama ovoga članka predat će se odmah stranom stečajnom upravitelju.

(4) Ako stečajna masa nije dostatna da bi se namirile utvrđene tražbine u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj prema stavku 1. i 2. ovoga članka, vjerovnici mogu nenamireni dio svojih tražbina namiriti samo u stranom stečajnom postupku prema pravilima stranoga stečajnoga prava.

Posebni stečajni postupak u trećoj zemlji

Članak 329.

(1) Ako vjerovnik djelomično namiri svoje tražbine u posebnom stečajnom postupku koji je protiv dužnika otvoren u nekoj trećoj državi, a kojim je obuhvaćena samo imovina dužnika u toj trećoj državi, on smije zadržati stečeno. Primljeno će se, nakon odbitka troškova koje je vjerovnik imao u ostvarivanju namirenja u tom stranom posebnom stečajnom postupku, uračunati u stečajnu kvotu, koja mu pripada u posebnom stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj. Toga uračunavanja neće biti ako je vjerovnik djelomično namirenje tražbina

u tom stranom posebnom stečajnom postupku ostvario kao razlučni vjerovnik ili na temelju

Stečaj


dopuštenoga prijeboja.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primijenit će se i kada je vjerovnik djelomično namirio svoju tražbinu putem ovršnoga postupka u trećoj zemlji.

Prijava tražbina u stranom stečajnom postupku

Članak 330.

Stečajni upravitelj posebnoga stečajnog postupka otvorenog u Republici Hrvatskoj dužan je tražbinu prijavljenu u tom postupku prijaviti u stranom stečajnom postupku ako to od njega zatraži i na to ga ovlasti vjerovnik te tražbine.

Čl. 330.

Odredba je prihvatljiva no krajnji je rezultat ovisam orokovima prijave u stranom stečajnom pravu.

Suradnja stečajnih upravitelja

Članak 331.

(1) Osim međusobne izmjene obavijesti prema članku 307. ovoga Zakona, stečajni upravitelj posebnoga stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj dužan je stečajnom upravitelju stranoga glavnoga stečajnoga postupka omogućiti da se izjasni o načinu unovčenja imovine dužnika koju obuhvaća domaći posebni stečajni postupak.

(2) Stečajnom upravitelju stranoga glavnoga stečajnoga postupka dostavit će se i stečajni plan posebnoga stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj. On ima pravo i sam predložiti stečajni plan posebnoga stečajnog postupka.

66.. NNEPEPRIZNARIZNAVVANANJJEE SSTRANETRANE OODLUKEDLUKE OO OOTTVVARANARANJJUU SSTTEEČAČAJJNOGANOGA PPOOSSTTUUPPKAKA

Odbijanje prijedloga za priznanje

Članak 332.

(1) Ako odbije prijedlog za priznanje, stečajni sudac će, na prijedlog vjerovnika ili dužnika, ako je to potrebno radi ravnomjernoga namirenja svih dužnikovih vjerovnika, otvoriti stečajni postupak u Republici Hrvatskoj.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti u roku od osam dana od dana objave rješenja o odbijanju prijedloga za priznanje na oglasnoj ploči suda. Taj prijedlog može biti sadržan već u podnesku koji se upućuje stečajnom sucu na temelju

Stečaj


članka 313. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

(3) Stečajni postupak iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća samo imovinu dužnika, koja se nalazi u Republici Hrvatskoj.

Čl.332. st. 1.

Odredba, u vezi sa st.3.ima logike samo ako ima imovineu R. Hrvatskoj. Trebati će razmotriti pojam »ravnomjerno«.

Žalba

Članak 333.

(1) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka strani stečajni dužnik, strani stečajni upravitelj i vjerovnici imaju pravo žalbe.

(2) Žalba ne zadržava ovrhu.

Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka kada se strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka ne može priznati

Članak 334.

(1) Svaki je vjerovnik te dužnik ovlašten tražiti da se otvori stečajni postupak u Republici Hrvatskoj, neovisno o tome što je otvoren glavni stečajni postupak u drugoj državi, ako su ispunjeni uvjeti zbog kojih bi se prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka mogao odbiti.

(2) Sud će dozvoliti otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj u slučaju stavka 1. ovoga članka ako to zahtijeva načelo ravnomjernoga namirenja svih dužnikovih vjerovnika.

(3) Prigodom donošenja rješenja o otvaranju stečajnoga postupka iz stavka 1. ovoga članka stečajni sudac će o nemogućnosti priznanja strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka odlučiti kao o prethodnom pitanju.

(4) Stečajni postupak iz stavka 1. obuhvaća samo imovinu dužnika koja se nalazi u Republici Hrvatskoj.

7. STRANE PRISILNE NAGODBE I DRUGI STEČAJNI POSTUPCI

Strana odluka o odobrenju prisilne nagodbe ili stranoga stečajnoga plana

Članak 335.

Na priznanje strane odluke o odobrenju prisilne nagodbe ilistečajnoga plana, kao i priznanja strane odluke donesene u

Stečaj


kojem drugom sličnom postupku na odgovarajući način primijenit će se odredbe ovoga Zakona o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka. Isto vrijedi za priznanje mjera osiguranja koje su donesene povodom prijedloga za otvaranje stečajnog odnosno sličnog postupka, kao i za druge odluke koje se donose radi provođenja i završetka tih priznatih stranih postupaka.


DODATNEDODATNE PPRIRIMMJEJEDBEDBEObzirom da se brodovi razlikuju od ostalih predmeta

koji mogu biti dio stečajne mase, korisno je neke istaknuti.

I. slučaj

Stečaj je započeo zaustavljanjem jednog broda. Stigao je još jedan brod istog vlasnika. Može se postaviti pitanje tko ima aktivnu legitimaciju za zaustavljanje drugog broda ? Vjerovnik na prvom brodu ili vjerovnik na drugom brodu ili stečajni upravitelj stečaja na prvom brodu? Ili svi ?

II. slučaj

Stečaj je u toku u R. Hrvatskoj. Strani vjerovnik prijavljuje tražbinu koja je bazirana na privilegiju. Netko smatra da se ne radi o privilegiju (Pomorski zakonik čl.241.) nego o “pomorskoj tražbini” (čl. 935.). Tko je dužan uložiti takav prigovor ? Dužnik ili stečajni upravitelj ? Ako se utvrdi da je mjesto nastajanja privilegija negdje u inozemstvu (privilegij nastaje bilo gdje - dakle ne treba biti u mjestu upisa broda, niti baš u mjestu gdje se vodi tamošnji stečaj), koji sud će rješavati ukoliko se radi o pravnom pitanju iz Pomorskog zakonika čl. 968 i 969. ? Sud za pomorske sporove ili stečajni sud ukoliko nije slučajno sve na jednom sudu)?

III. slučaj

Stečaj se vodi u R. Hrvatskoj

Nakon što je rješen problem zaustavljanja i hrvatski sud provodi daljni postupak nastaju izvjesni poblemi glede podjele jamstva/garancije ili nakon javne prodaje kupovnine, koja se nalazi u R.Hrvatskoj. Ako je predlagatelj privremene mjere osoba u inozemstvu koja je ujedno vjerovnik u stečaju, i nema drugog interesenta u stečaju, na zahtjev ovlaštene osobe , sud će morati odlučiti o doznaci u inozemstvo. Ukoliko postoji drugačiji interes i predlagaltelj privremene mjere se protivi, sud će morati odlučiti ili uputiti osobu ovlaštenu po stranom zakonu da zastupa interese stečajnih vjerovnika Ako se sud upusti da sam rješava morati će

Stečaj


odlučiti u slučaju ili po Pomorskom zakoniku čl. 912. ili poStečajnom zakonu?

Kod toga možda može igrati ulogu, da li je stečaj pokrenut a). prije zaustavljanja broda ili b). nakon zaustavljanja broda. Jednako i u pogledu privilegije.50

IV. slučaj

Brod je zaustavljen u R. Hrvatskoj na zahtjev vjerovnika. Vije stranu zastavu. Stečaj se već vodi u inozemstvu

Vlasnik je položio jamstvo. Brod je oslobođen.

Zaustavljanje je izvršeno na temelju odredbe Pomorskogzakonika čl. 953.st.2. priznavajući da je tražbinavjerovnika u stvari pomorski privilegij. Dužnik iz inozemstvatvrdi da se ne radi o privilegiju i poziva se na zakon državečiju zastavu brod vije, jer je tako odlučio i stečajni sud uinozemstvu. Inozemni sud je nadležan za stečaj, hrvatski sudza privremenu mjeru i postupak opravdanja privremene mjere.Čija odluka je bitna da li se radi o privilegiju ili ne.?

Stečajnog suda ili suda koji je zaustavio brod. ?

V. slučaj

Može biti i slučaj da brod vije hrvatsku zastavu ali koja je „flag register“ a brod je bio prije upisan u strani upisnik. Odredba Pomorskog zakonika čl. 187.st.1. toč.d)., e)., a nekako i toč. f). i g)., čini se da upućuju da postoji»flag register«.51

U tom slučaju samo provođenje stečaja nije tako komplicirano, ali može se pojaviti problempriznavanja privilegija. Postavlja se naime pitanje primjeneprava za priznavanje privilegija. Ako je to ispravno stajalište tada se i stranke i sud moraju upustiti u problem primjene zakona i međunarodnih konvencija, dakle u međunarodno pravo u pogledu primjene na privilegij, u pravcu da li vjerovnik/imatelj privilegija ima pravo na naplatu tj. da li se priznaje da se radi o pomorskom privilegiju, i za taj slučaj, ako je brod prije upisa u hrvatski upisnik bio upisan u neki drugi, strani upisnik, sud svakako mora postupiti po odredbamaPomorskog zakonika čl. 969.st.1. toč.2). međutim kod toga treba postupiti i prema odredbi čl.968.st.2. tj. pošto je brod pod hrvatskom zastavom treba utvrditi da li :”……….za sporni će se odnos primijeniti pravo države čiju zastavu privremeno vije (dakle R.Hrvatske) ako to

50 Privilegij može nastti i na zaustavoljenom brodu.. Ima mišljenja da može i na zaustavljenom brodu tokom stečajnog postupka, ali to je vrlo sporno.

51 Ovdje nije mjesto razčišćavana da .li postoji ili ne.

Stečaj


predviđa pravo državne pripadnosti broda.”52 Znači da se mora utvrditi da li po zakonu prijašnje države pripadnosti, predviđa se primjenazakona države «flag register« tj. R.Hrvatske, jer inače se bi primjenio zakon prethodnog upisa«real rights register«. 53


ZAKLJUČAK

Pitanje privilegija, kao posebne specifične tražbine, i priznanja pravnog statusa privilegija, prema Pomorskom zakoniku i te kako je važno u stečajnom postupku jer vjerovnik koji ima priznati pomorski privilegij ima, čini se, najbolji položaj za pregovore i za nagodbu, jer ima najbolju prednost, praktički pred svima, osim nekih zakonskih tražbina. Praktički isti položaj ima i kod ovršnog postupka (čl. 912 Pomorskog zakonika). Osim toga njegov privilegij se plača prije hipoteke.

Za razliku pitanje pomorskih tražbina« nije za stečaj problematično jer pomorske tražbine imaju isti položaj kao i obične tražbine. Članak 812, bez obzira da li se radi o zakonski priznatima pomorskima tražbinama iz čl. 953.(koje nisu eventualno ujedno i privilegij) određuje u čl. 812. st.1.toč.4). samo “ostali vjerovnici”.

Obzirom na odredbe Pomorskog zakonika čl. 187.i 188. može vlasnik broda biti državljanin, Europske zajednice ali i izvan Europske zajednice.Dok R.Hrvatska nije u EU, nije vezana odredbama Rimske konvencije 1980., međutim nakon učlanjivanja, situacija će se dosta promjeniti baš u vezi sacit. konvencijom.54

Mislim da bi ipak trebalo, na neki način, međusobno uskladiti odredbe Pomorskog zakonika i Stečajnog zakona, obzirom na specifičnosti pomorskog prava.

Međutim već i ovako, smatram, da se u stečajnom postupku moraju priznati postojeći privilegiji. Ostajem i pri mišljenju da je za takve specifične situacije Pomorski zakonik lex specialis.

52čl.968 :«(2) Kada kolizijske odredbe ovog dijela Zakonika upućuju na primjenu prava državne pripadnosti broda, a to pravo dopušta da brod privremeno vije zastavu druge države u kojoj se vodi zakupovni registar, za sporni će se odnos primijeniti pravo države čiju brod zastavu privremeno vije ako to predviđa pravo državne pripadnosti broda”.53 Ukoliko stečajni sud nije istovremeno i ovlašten za pomorske sporove, mogle bi se pojaviti procesne poteškoće.54 Convention of the law applicable to contractual obligations, 1980

Stečaj


PD:

PAZI PAZI u mojoj POMORSKI PRIVILEGIJI NA BRODU, 2007, na str.138, ima do strane 142 tekst o stečaju:

Stečaj

ODLUKE I DODACI


ooooooooooooooooooooooooooooooooo

I.---ODLUKE

ODLUKE Br.1. UZ DIO POMORSKE TRAŽBINE

ODLUKE BR.2.UZ DIO PRIVILEGIJ

ODLUKE br.3. UZ DIO PRIVILEGIJ NA TERETU

ODLUKE BR.4. UZ DIO PRIVILEGIJ NA VOZARINI

ODLUKE BR.5. UZ DIO Mjerodavno pravo

ODLUKE br.6. UZ DIO LEASIG

odluke br.7. uz DIO stečaj

---

Br.1.

II---DODACI

POMORSKI ZAKONIK (Urednički pročišćeni tekst,„Narodne novine“, broj 181/04, 76/07 i 146/08)oooooooooooooooooooooooooooooooooo

BR.2.PRAVILNIK O BRODICAMA I JAHTAMA - urednički pročišćeni tekst, NN br. 27/2005 do 56/2010 oooooooooooooooooooooooooooooooooo

Br.3.STEČAJNI ZAKON

(Urednički pročišćeni tekst, “Narodne novine”, broj44/96, 161/98 – Zakon o bankama, 29/99, 129/00,123/03, 197/03, 187/04, 82/06, 117/08 - Zakon o kreditnim institucijama i 116/10)oooooooooooooooooooooooooooooooooo

Br.4.ZAKON O LEASINGU (“Narodne novine”, broj 135/06)oooooooooooooooooooooooooooooooooo

Br.5.INTERNATIONAL CONVENTION FOR THE UNIFICATION OF CERTAIN RULES RELATING TO MARITIME LIENS AND MORTGAGES 27. May 1926 oooooooooooooooooooooooooooooooooo

Br.6.INTERNATIONAL CONVENTION FOR THE UNIFICATION OF CERTAIN RULES RELATING TO MARITIME LIENS AND MORTGAGES, 1967oooooooooooooooooooooooooooooooooo

Br.7.International Convention on Maritime Liens and

Mortgages----(Geneva, 6 May 1993) oooooooooooooooooooooooooooooooooo

BR.8.CONVENTION ON THE LAW APPLICABLE TO CONTRACTUAL OBLIGATIONS opened for signature in Rome on 19 June1980 (80/934/EEC)oooooooooooooooooooooooooooooooooo

BR.9.Convention on condition for registration of ships(Geneve 1986)oooooooooooooooooooooooooooooooooo

BR:10Registration of ship,Geneva, 1996.; --- Comments,UNCTADoooooooooooooooooooooooooooooooooo

Br.11.EUROPEAN CONVENTION ON CERTAIN INTERNATIONAL ASPECTS OF BANKRUPTCY,Istanbul, 5.VI.1990 oooooooooooooooooooooooooooooooooo

Br.12.ZAKON O RJEŠAVANJU SUKOBA ZAKONA S PROPISIMA DRUGIH ZEMALJA U OĐREĐENIM ODNOSIMA oooooooooooooooooooooooooooooooooo

BR.13.UNIDROIT Convention on International FinancialLeasing(Ottawa, 28 May 1988)oooooooooooooooooooooooooooooooooo

Br.14International Convention on Maritime Liens and Mortgages (Geneva, 6 May 1993) oooooooooooooooooooooooooooooooooo

BR.15OVRŠNI ZAKON- 23. studenoga 2010. oooooooooooooooooooooooooooooooooo

BR.16.SLOVENIJAPomorski zakonik (izvadak)oooooooooooooooooooooooooooooooooo

SADRŽAJ

Uvod .................................................1

Pomorske stražbine....................................7

Privilegiji .........................................27

Jahta................................................49

Brodica..............................................53

Vozarina.............................................60

Teret................................................64

Mjerodavno pravo.....................................68

Leasing..............................................77

Konvencja o financijskom leasingu,1988..............123

Convention on International Financial Leasing,1988..123

Stečaj..............................................141

Odluke i dodaci.....................................180

privatno pravni ugovor kao osnov za pomorsku …€¦ · pravnu okolnost kao što je »hipoteka«...

Documents