POGLAVLJE 1

PROCESI OPREMANJA BRODA

1

1. UVOD

Gradnja broda svrstava se u jedan od najsloženijih proizvodnih procesa. Osnovni uzroci ove složenosti leže u činjenici da:

- brod po svojoj strukturi predstavlja proizvod koji je sastavljen od vrlo velikog broja različitih dijelova, montažnih jedinica i finalnih proizvoda nižih razina ugradnje,

- gotovo svaki projekt ima prototipski karakter, - u izgradnji broda se primjenjuju sve vrste tehnoloških procesa karakterističnih za preradu

metala, - u izgradnji broda učestvuje veliki broj proizvodnih zanimanja, dobavljača i kooperanata.

Opremni radovi započinju već kod predmontaže sekcija brodskog trupa, a završavaju kod primopredaje broda. U opremne radove mogu se svrstati sljedeći radovi:

- cjevarski radovi vezani uz izradu i montažu cjevovoda, - mehaničarski radovi vezani uz montažu strojeva i uređaja, glavnog porivnog stroja, pomoćnih

motora, osovinskog voda, kormila, vitala, i sl., - električarski radovi vezani uz montažu kabelskih staza, elektro opreme, alarma i automatike, i

sl., - bravarski radovi vezani uz izradu i montažu bravarske opreme (komunikacije, okna i prozori,

metalna vrata, elementi za vez, oprema za spašavanje, protupožarna oprema, itd.), - limarski radovi vezani uz izradu i montažu opreme iz lima (ventilacija, klimatizacija, metalni

ormari, limene zaštite, morski vezovi, itd.), - stolarski radovi vezani uz izradu i montažu opreme iz drva (stolovi, stolice, drveni ormari i

police, drvena vrata, pregrade i obloge, itd.), - ličilački radovi vezani uz bojenje opreme i strukture broda, - izolaterski radovi vezani uz radove na izolaciji prostorija i opreme.

Jednu od glavnih osobina opremnih radova čini njihova međusobna zavisnost i poštivanje tehnološko-planskog redoslijeda opremanja, kako zbog dodatnog skidanja i vraćanja opreme na ugradbeno mjesto, ne bi došlo do ponavljanja radova.

Ukupni obim opremnih radova potreban za stavljanje u funkciju svakog pojedinog brodskog sistema, sastoji se od radova izvršenih u radionici, u predmontaži brodskog trupa, na brodu (na navozu i opremnoj luci), te testiranju i ispitivanju funkcionalnosti instalirane brodske opreme.

Pojedinačna izrada detalja opreme, sklopova i blokova opreme, bravarske i limarske opreme i sl. ne mora se nužno odvijati u specijaliziranim radionicama unutar brodogradilišta, već se isto može izvoditi u specijaliziranim kooperantskim tvrtkama izvan brodogradilišta. Tada brodogradilište postaje montažnog tipa, s radnim grupama specijaliziranim za montažu određenog brodskog sistema, i obavljanje manjih zahvata i preinaka direktno na brodu.

Moderna tehnologija gradnje broda temelji se na velikim sekcijama opremljenim u predmontaži brodskog trupa, čime se znatno skraćuje trajanje gradnje broda. Veličina i stupanj opremljenosti sekcije limitirani su nosivošću transportnih sredstava i dizalica.

Valja istaknuti i potrebu za suradnjom između brodogradilišta, njihovih projektnih timova i znanstvenih institucija, glede razmjene i razvijanja projektnih i konstrukcijskih rješenja, koje će doprinijeti smanjenju troškova i trajanja gradnje broda, te povećanju stupanja standardiziranosti elemenata brodske opreme.

2. OSNOVNE ODREDNICE KOD OPREMANJA BRODA

Za efikasno odvijanje procesa opremanja broda potrebno je osigurati odgovarajuće uslove kao što su:

1. Široka primjena opremanja sekcija u predmontaži i opremanja u blokove opreme (module i sklopove).

2. Detaljno planiranje po prostorima i disciplinirano izvršavanje svih planskih zadataka.

2

3. Odgovarajuće pripremljena dokumentaciju i materijal. Pod odgovarajućom dokumentacijom podrazumijeva se radna dokumentacija koja osigurava nesmetano odvijanje procesa izrade, predmontaže ili montaže elemenata brodske opreme. Drugim riječima, radna dokumentacija mora sadržavati određeni radni zadatak. Veličina radnog zadatka treba biti ograničena razumnim trajanjem, čime se osigurava:

− preklapanje sadržaja nacrta i radnog zadatka, tj. jedan nacrt odgovara jednom radnom zadatku,

− ograničeno trajanje radova na pojedinom radnom zadatku, − mogućnost detaljnog planiranja i praćenja izvršenja zadatka, − jednostavnija priprema i kontrola materijala.

Mjere za ubrzanje gradnje broda mogu biti sljedeće: 1. Do maksimuma ostvariti predmontažu opreme. Na sekcije brodskog trupa ugraditi sve dijelove

brodske opreme za koje postoji takva mogućnost (cjevovodi, nosači cjevovoda, ventilacija, ispušni cjevovod, elektro-kabelske staze, temelji strojeva i uređaja, elementi za vez, grotlašca, itd.).

2. Kada se pojedini elementi brodske opreme ne mogu predmontirati, potrebno je izvršiti njihovo grupiranje i paletiziranje po brodskim prostorima ili podprostorima, i tako paletizirane dostaviti na brod. Nije dozvoljeno grupiranje elemenata brodske opreme iz više prostora ili podprostora u jednu paletu.

3. Velike elemente brodske opreme (glavni porivni stroj, kotlovi, pomoćni motori, separatori, i sl.), potrebno je ugraditi u najpogodnijoj fazi gradnje broda, odnosno kada je prostor strukturalno otvoren i pristupačan za rad dizalicama.

4. Što manji broj elemenata brodske opreme ugraditi pojedinačno na brod, jer se time povećavaju troškovi transporta i montaže.

5. Prikladnim redoslijedom radova po prostorima smanjiti broj radnika koji istovremeno rade u jednom prostoru, čime se smanjuje međusobno ometanje radnika, opasnost od ozljeda, i sl.

6. Stalno poduzimati mjere racionalizacije i parcijalna tehnološka poboljšanja, te tzv. malim ulaganjima stalno težiti ubrzanju gradnje broda, porastu produktivnosti i efikasnosti.

7. Detaljno razraditi i široko primijeniti standardizaciju elemenata brodskog trupa, opreme, i radnih postupaka.

8. Prema standardnom tehnološkom redoslijedu, te prema trajanju pojedinih faza rada, utvrditi standardni plan (tzv. master plan) koji se vremenski može mijenjati u zavisnosti od tipa broda i predviđenog trajanja gradnje.

9. Decentralizirati ovlaštenja i odgovornosti te uvesti timski rad, radi postizavanja zainteresiranosti, motiviranosti i učinkovitosti.

10. Koristiti moderne tehnologije i materijale koji ubrzavaju gradnju broda.

S ciljem smanjenja troškova gradnje broda potrebno je:

- sve tehničke i tehnološke probleme rješavati u fazi projektiranja, - razviti što više pripremu u proizvodnji, - na vrijeme osigurati sav potreban materijal za proizvodnju, - od plana stvoriti snažno sredstvo upravljanja proizvodnjom, - voditelje poslova na svim razinama angažirati na razradi plana i na njegovom ostvarenju.

3. TEHNOLOŠKE FAZE OPREMANJA BRODA

Tehnološka faza predstavlja dio tehnološkog procesa koji se, s obzirom na specifičnost tehnoloških operacija koje on sadrži i/ili planski aspekt radova, odvija u izdvojenoj organizacijskoj jedinici brodogradilišta, u planski određenom intervalu ukupnog ciklusa gradnje broda.

Na osnovi gornje definicije karakteristična obilježja tehnološke faze jesu:

- tehnološki sadržaj, - vremenski interval unutar ukupnog ciklusa gradnje, - jednoznačna organizacijska pripadnost (uz pretpostavku da je organizacija brodogradilišta

usklađena s zahtjevima tehnološkog procesa).

3

Niz tehnoloških faza, čija razina složenosti raste sa stupnjem gotovosti broda čini tehnološki proces gradnje broda. Svaku tehnološku fazu karakteriziraju specijalizirani tehnološki tokovi koji odgovaraju potrebama tehnoloških postupaka za izradu pojedinih proizvoda određene faze.

Kod određivanja tehnoloških faza tehnološkog procesa gradnje broda, uzeta je u obzir činjenica da se proizvodni proces svakog brodogradilišta sastoji od triju osnovnih procesa, koji se odvijaju paralelno, s određenim vremenskim pomakom i to:

a) procesa gradnje trupa b) procesa opremanja broda c) procesa bojenja

Napredak brodograđevne tehnologije očituje se u stupnju uzajamnog preklapanja sva tri navedena procesa. Stoga je pri definiranju tehnoloških faza opremanja broda neophodno istaknuti posebno one faze opremanja koje su usmjerene isključivo na tzv. uranjeno opremanje (advanced outfitting), kao i faze koje objedinjuju koncepciju maksimalnog usmjeravanja opremnih radova s broda (na navozu ili u opremnoj luci) u specijalizirane radionice na kopnu (opremanje u blokove opreme).

4. RAŠČLANA BRODA

Brod kao veliki i složeni proizvod treba raščlaniti u manje sklopove i elemente koji su potrebni za:

- sastavljanje kalkulacije - praćenje troškova i obračun realizacije - organiziranje proizvodnje i to:

o propisivanjem tehnologije, o planiranjem, o određivanjem područja odgovornosti, o praćenjem izvršenja zadataka, o obračunima po organizacijskim jedinicama, o posebnoj podjeli rada i sl.

Općenito govoreći, raščlanjivanje predstavlja svrsishodno dijeljenje predmeta promatranja na određene dijelove, a da time ne gubi svoje osobine ili svojstva.

4.1 Vrste raščlane

Brod se može raščlaniti na više načina, i to:

- funkcionalno (po sadržaju pojedinih funkcija ili službe) - tehnološki (kao tehnološke jedinice u procesu proizvodnje)

Svaka od ovih podjela najbolje odgovara nekom posebnom zahtjevu.

4.2 Funkcionalna raščlana broda

Funkcionalna raščlana najbolje odgovara zahtjevima sastavljanja kalkulacija potrebnih za pregovore s brodovlasnicima i sklapanja ugovora kao i praćenju realizacije troškova po istim elementima da bi se stvorila jedna solidna statistička baza podataka za daljnje kalkulacije na raznim tipovima brodova ili pak istraživanje rentabilnosti gradnje pojedinih tipova broda.

Po funkcionalnoj raščlani izrađuje se projektna dokumentacija kao i klasifikacijski i sistemski nacrti te specifikacije materijala za narudžbu.

Brodogradilište 3. Maj prihvatilo je SFI sistem raščlane broda od konzultantske tvrtke SRS iz Norveške.

Raščlana se izražava troznamenkastim brojem XYZ, u kojem:

- prvi broj (X) definira broj glavne grupe. Od predviđenih 10 glavnih grupa 8 ih se koristi, a glavne grupe 0 i 9 se ne koriste,

- kombinacija dva broja (XY) definira broj grupe. Od predviđenih 100 grupa, njih 77 se koristi,

4

- kombinacija tri broja (XYZ) definira broj podgrupe. Od predviđenih 1000 podgrupa, njih 364 se koristi.

X Y Z

Slika xx. Struktura funkcionalne raščlane

Slika xx. Shematski prikaz funkcionalne raščlane broda

Glavne grupe čine:

0. --------------- 1. Brod općenito 2. Trup, nadgrađe i površinska zaštita materijala 3. Oprema za teret 4. Oprema broda 5. Oprema za posadu i putnike 6. Dijelovi glavnog pogonskog stroja 7. Sistemi za dijelove glavnog pogonskog stroja 8. Brodski sistemi 9. --------------------

Primjer: Za definiranje određenog dokumenta, koji će u svojoj raščlani pratiti npr. sistem vode za gašenje požara i pranja paluba, potrebno je prema SFI raščlani prvo pronaći adekvatnu glavnu grupu, grupu i podgrupu, te iščitati pripadajući broj podgrupe (za promatrani slučaj to je podgrupa 813). Prema tome, klasifikacijski nacrt promatranog sistema iz primjera nosi sljedeći broj i naziv: 813-101 SHEMA CJEVOVODA VODE ZA GAŠENJE POŽARA I PRANJE PALUBA

PODGRUPA

GRUPA

GLAVNA GRUPA

X

X Y

5

GLAVNA GRUPA

GRUPA PODGRUPA

810 ------

811 Sistemi za otkrivanje požara, uzbunu za požar i spuštanje čamaca za spašavanje

812 ------

813 Protupožarni sistemi, sistemi za pranje, pumpe za slučaj nužde, pumpe opće namjene

814 --------

815 Protupožarni sistemi s CO2

816 Protupožarni sistem s pjenom

817 Protupožarni sistemi s parom

818 Protupožarni sistem s prahom

8 BRODSKI SISTEMI

81 SISTEMI UZBUNE ZA POŽAR ZA SPUŠTANJE ČAMACA ZA SPASAVANJE, PROTUPOŽARNI SISTEMI I SIST. ZA PRANJE

819 --------

Tablica xx. Primjer SFI raščlane za glavnu grupu broj 8

4. 3 Tehnološka raščlana broda

Organizaciji brodograđevne proizvodnje u pogonima, funkcionalna raščlana ne zadovoljava svim osnovnim zahtjevima. Njoj najviše odgovara tehnološka raščlana, jer se brod dijeli u prostorne cjeline, a u cilju ubrzanja gradnje broda, stvaraju se sve veće tehnološke jedinice (sekcije, blokovi, moduli itd.). Pošto takve tehnološke jedinice čine prostorni dijelovi broda onda se takva raščlana uklapa u podjelu broda na prostore kao polazna točka ili prvu razinu tehnološke raščlane.

Prema tome tehnološka raščlana je nužna za potrebe organiziranja brodograđevne proizvodnje u pogonu.

Tehnološka raščlana mora se temeljiti na principu tehnološki zaokružene cjeline na bilo kojoj razini detaljiziranosti.

4.3.1 Razine detaljiziranosti tehnološke raščlane

Za različite svrhe organizacije, planiranja, praćenja izvršenja, praćenja troškova i definiranja odgovornosti, prikladni su određeni razine detaljiziranosti. Razine detaljiziranosti tehnološke raščlane mogu biti sljedeći:

� prostor broda definiran kao: - osnovni prostor - podprostor – ili sekcija - mikroprostor

� faze rada koje definirane kao:

- tehnološki tip rada - osnovna tehnološka faza rada - detaljna tehnološka faza rada

� aktivnost definirana kao:

- skup radova koji čine neprekinutu logičku cjelinu - pojedini rad kao elementarna tehnološka cjelina

6

osnovni prostori podprostori mikro prostori

aktivnosti radovi

Slika xx. Shema razina detaljiziranosti tehnološke raščlane

Svaki elementarni rad mora biti pokriven jednim radnim listom kao nositeljem svih potrebnih

elemenata informacije koje služe kod definiranja i postavljanja proizvodnog zadatka u jednom smjeru te kod prikupljanja elemenata za praćenje izvršenja zadataka i realiziranih troškova u drugom smjeru.

BROD

strojar- nica

nedjeljivi. radovi

nadgrađe

pramčani dio

prostor tereta

krmeni dio

rad.za cijeli prost.

IV. paluba

III. paluba

II. paluba

I. paluba

desna strana

desna strana

specij. prostor

rad.za cijeli prost.

lijeva strana

akt. 3

akt. 2

akt. 1 akt. 4

akt. 5

rad. 3 rad. 2 rad. 1 rad. 1

7

Tehnološki tip rada

Osnovne tehnološke faze rada

Slika xx. Shema detaljiziranosti tehnoloških faza rada

4.3.2 Podjela broda u osnovne brodske prostore

Podjela i numeracija osnovnih brodskih prostora preuzeta je iz podjele trupa po SFI raščlani (glavna grupa 2).

Slika xx. Podjela broda u osnovne brodske prostore

0. Nedjeljivi radovi koji obuhvaćaju više osnovnih prostora ili cijeli brod 1. Krma 2. Strojarnica 3. Prostor za teret 4. Pramac 5. Nadgrađe

BROD

OPREMA

IZRADA

TRUP

MONTAŽA

PREDMON.

IZRADA

MONTAŽA

PREDMON.

0

8

Opis osnovnih prostora broda

1. Krma – Osnovni prostor broj 1. Uzdužno ovaj prostor broda obuhvaća prostor između kraja krme i krmene kolizione pregrade, uključujući obje pregrade. Po visini obuhvaća prostor od dna krme do palube koja omeđuje taj prostor (gornja palube), te opremu iznad ako je to izložena paluba. Po širini obuhvaća prostor od boka do boka broda.

Obuhvaćeni su svi unutarnji i vanjski opremni radovi u promatranom prostoru.

2. Strojarnica – Osnovni prostor broj 2. Uzdužno ovaj prostor broda se nalazi između krmene i pramčane pregrade strojarnice, uključujući obje pregrade, osim u slučaju kad je krmena pregrada strojarnice ujedno i krmena koliziona pregrada (tada pripada prostoru 1.). Po visini obuhvaća prostor od dna strojarnice do palube koja omeđuje taj prostor (gornja palube), te opremu grotla strojarnice i dimnjaka. Po širini obuhvaća prostor od boka do boka broda .

Obuhvaćeni su svi opremni radovi u strojarnici, uključivši dvodno strojarnice, grotlo i dimnjak. Pregrade koje čine grotlo strojarnice i dimnjaka sastavni su dio strukture nadgrađa, te brodograđevni radovi na strukturi grotla strojarnice i dimnjaka spadaju u nadgrađe.

Pumpna stanica smještena uz samu strojarnicu tretira se kao podprostor osnovnog prostora strojarnice. Vanjska oprema na oplati u području strojarnice spada u osnovni prostor strojarnice.

3. Prostor za teret – Osnovni prostor broj 3. Uzdužno ovaj prostor broda se nalazi između pramčane pregrade strojarnice i pramčane kolizione pregrade, a kod brodova koji imaju strojarnicu pomaknutu prema sredini broda, ovaj prostor obuhvaćaju i prostor između krmene kolizione pregrade i krmene pregrade strojarnice. Granične kolizione pregrade ne pripadaju ovom prostoru (mogu pripadati prostoru 1, 2 ili 4). Po visini obuhvaća prostor od dna teretnog prostora do palube koja omeđuje taj prostor (gornja paluba), te palubne kućice i opremu iznad, ako ne zadiru u drugi prostor. Po širini obuhvaća prostor od boka do boka broda.

Obuhvaćeni su svi unutarnji i vanjski opremni radovi u promatranom prostoru.

4. Pramac – Osnovni prostor broj 4. Uzdužno ovaj prostor broda se nalazi između pramčane kolizione pregrade ili pregrade pumpne stanice ako je na pramcu, uključujući tu pregradu, pa sve do kraja pramca. Po visini obuhvaća prostor od dna pramca do palube koja omeđuje taj prostor (gornja paluba), kaštel i opremu iznad. Po širini obuhvaća prostor od boka do boka broda.

Obuhvaćeni su svi unutarnji i vanjski opremni radovi u promatranom području.

5. Nadgrađe – Osnovni prostor broj 5. Ovaj prostor nalazi se iznad gornje palube grupe krma, strojarnica, teretni prostor, pramac i pumpna stanica tereta, isključujući gornju palubu spomenutih grupa i palubne kućice.

Obuhvaćeni su svi unutarnji i vanjski opremni radovi u nadgrađu, od gornje palube do krova kormilarnice, kao i opremanje prostorija koje se nalaze ispod gornje palube, a namijenjene su za službe povezane s potrebama života posade.

6. Prostorno nedefinirani radovi Ima radova koji su po definiciji zaokružene tehnološke cjeline, ali kao takvi obuhvaćaju više

osnovnih prostora ili u osnovnom prostoru više podprostora ili u podprostoru više mikroprostora. Svi ovi radovi se ne mogu dijeliti, jer nema smisla da to činimo.

Za takve radove zadržavamo se na ovoj razini detaljiziranosti koga oni logički obuhvaćaju. U tom slučaju postupamo tako da odgovarajućim brojkama ispunjavamo redom mjesta u šifriranju prostora do one razine da kojeg je to moguće, a na preostala mjesta stavimo oznaku 0 – nula.

9

5. PODJELA OPREMNIH RADOVA

Proces opremanje broda, s obzirom na mjesto opremanja, može se podijeliti u dvije osnovne grupe:

1. OPREMANJE IZVAN BRODA (tzv. "uranjeno opremanje") 1.1. opremanje sekcija brodskog trupa u predmontaži 1.2. opremanje u blokove opreme

2. OPREMANJE NA BRODU 1.1. opremanje nakon montaže sekcija brodskog trupa na mjesto gradnje broda 1.2. opremanje u opremnom bazenu (nakon predaje broda vodi) 1.3. završno opremanje

5.1 Opremanje izvan broda

Uobičajeni naziv za opremanje izvan broda je tzv. "uranjeno opremanje", što nije u potpunosti prikladan naziv, jer svako opremanje broda teži što ranijem početku pa nema jasne odrednice koja vrsta opremnih radova, u odnosu na njihovo započimanje, pripada u domenu tzv. uranjenog

opremanja. Zato će se rabiti prikladniji termin, definiranim putem opremnih radovima koji se odvijaju izvan mjesta gradnje broda (navoz i opremna luka), odnosno "opremanje izvan broda". Opremanje izvan broda može se u ovisnosti od mjesta opremanja ili tehnološke faze ugradnje opreme u sekcije, izvoditi na tri različita načina, i to:

- opremanje u fazi predmontaže sekcije brodskog trupa, a da se pri tome ne usporava tempo izrade sekcije. To su, načelno, čelični elementi opreme, npr. cijevni prolazi, ljestve, nogostupi, provlake, čepovi i sl.,

- opremanje predmontirane ili ukrupljene sekcije prije korozivne zaštite i montaže na mjesto gradnje broda (navoz). To su obično cjevovodi, nosači cijevi, temelji, kabelske staze, te razna cijevna armatura,

- izrada tzv. blokova opreme u specijaliziranim radionicama, neovisno od gradnje brodskog trupa. Blokovi opreme mogu se ugrađivati u sekciju brodskog trupa ili direktno na brod.

Prednosti opremanje izvan broda ("uranjeno opremanje") su:

- većim preklapanjem procesa gradnje trupa, opremanja broda i bojenja znatno se skraćuje ukupno trajanje gradnje broda, jer opremni radovi počinju u ranoj fazi gradnje sekcija brodskog trupa, čime se izbjegavaju kritični putovi opremanja na brodu,

- ravnomjernije su raspoređena opterećenja radionica na cijeli period gradnje broda, odnosno izbjegavaju se visoka opterećenja opremnih radionica u završnoj fazi gradnje,

- izbjegnute su koncentracije radnika u završnoj fazi opremanja, - olakšano je planiranje i izvođenje radova, - znatno je olakšan pristup radnika do radnog mjesta i radni položaj u tijeku pojedinih operacija, - smanjena je mogućnost ozljeda na radu, - poboljšana je kvaliteta završnih radova uz smanjen utrošak radnih sati, - smanjena je potreba za korištenjem transportnih sredstava, - pojedinačni transport opreme na brod reducira se na minimum, čime se smanjuje potreba korištenja

montžanih dizalica, - za sve navedeno nije potrebno nikakvo dodatno investiranje u skupa osnovna sredstva.

10

Tablica xxx. Prikaz utroška efektivnih radnih sati za montažu cijevi u pojedinim fazama gradnje

broda za strojarnicu prema podacima iz brodogradilišta Oshima -Japan

OPREMANJE U

SEKCIJE I BLOKOVE OPREME

OPREMANJE KOD UKRUPNJAVANJA

SEKCIJA

OPREMANJE NA BRODU

POSTOTAK MONTIRANIH CIJEVI

86% 7% 7%

UTROŠAK EFEKTIVNIH RADNIH SATI

46% 30% 24%

Analizom iznesenih podataka uočava se prednost predmontaže cjevovoda u sekcije i blokove opreme, jer je za obim od 7% montiranih cijevi na brodu potrebno utrošiti 24% efektivnih radnih sati, dok je za obim od 86% montiranih cijevi u sekcije i blokove opreme potrebno utrošiti svega 46% radnih sati.

Za uspješnu primjenu koncepcije "uranjenog opremanja", moraju biti zadovoljeni određeni uvjeti: - projekt mora biti prilagođen tehnološkoj koncepciji "uranjenog opremanja", - radionička dokumentacija mora biti potpuno usklađena, definirana i dovršena na vrijeme prema

fazama gradnje broda, - osiguranje potrebnog materijala i opreme mora biti usklađeno s fazama opremanja prema

koncepciji uranjenog opremanja i mora se odvijati strogo prema planu, - radionice izrade brodske opreme moraju biti prilagođene za ostvarenje koncepcije "uranjenog

opremanja".

5.1.1 Opis tehnoloških faza gradnje brodskog trupa Obrada pojedinačnih elementa brodskog trupa. Ovi elementi ne prolaze kroz fazu

predmontaže, nego izravno iz radionice za izradu idu ravno na montažu, odnosno skladište uz mjesto gradnje broda. Danas se broj pojedinačnih elemenata želi svesti na što manju moguću mjeru. Faza izrade pojedinačnih elemenata brodskog trupa obuhvaća izradu svih elemenata koji su prikazani u radioničkom nacrtu trupa.

lim rebrenice

koljeno

Slika xx. Pojedinačni elementi sekcija brodskog trupa

Predmontaža sklopova se sastoji od spajanja dvaju ili više pojedinačnih elemenata brodske

strukture (ravni i/ili savijeni limovi i/ili profili) dobiveni iz različitih tokova strojne obrade u osnovne sklopove kao što su podveze, proveze transverze, rebrenice, okvirna rebra, okvirne sponje, koljena i sl.. Izrada tih sklopova naziva se malom predmontažom.

11

ukrepljeno koljeno

T - profil

Slika xx. Sklopovi sekcija brodskog trupa

Predmontaža panela je polazna faza za predmontažu ravnih površinskih sekcija trupa. Panel

je ravna dvodimenzionalna pločasta sekcija sastavljena od najmanje dva međusobno sučeljeno zavarena lima i preko njih zavarenih profila. Faza predmontaže panela sadrži međusobno spajanje limova i na njima montažu ukrepa osnovnog smjera tj. onih ukrepa (najčešće uzdužnjaci, rebra, sponje, ukrepe pregrada) koje nisu prekinute ukrepama pomoćnog smjera (okomitog na njih).. Paneli su proizvod linije za izradu panela.

Slika xx. Panel

Linija za izradu panela sastavljena je od pojedinih proizvodnih mjesta, odnosno stanica

namijenjenih izradi panela.

Predmontaža sekcija je tehnološka faza procesa gradnje sekcija brodskog trupa koja okuplja više međufaza predmontaže i to:

- kompletiranje panela s ukrepama pomoćnog smjera, - izradu ravnih, površinskih sekcija koje iz tehnološko organizacijskih razloga zaobilaze tijek

panel linije, - izradu zakrivljenih površinskih sekcija u kolijevkama, - početnu fazu ukrupnjavanja većeg broja površinskih sekcija u prostorne sekcije, - ugradnju opreme prikazane u radioničkoj dokumentaciji trupa.

Dok prve tri međufaze vode stvaranju tzv. dvodimezionalnih sekcija tj. onih sekcija čija je treća dimenzija nižeg reda veličine u odnosu na ostale (što nije uvjet), proizvodi zadnje međufaze predstavljaju tzv. trodimenzionalne (ili prostorne) sekcije.

Kompletirani panel (KP) sastoji se od elemenata male predmontaže i više pojedinačnih elemenata trupa predmontiranih na izrađeni panel.

12

Slika xx. Kompletirani panel sekcije brodskog trupa

Trodimenzionalna sekcija trupa (T sekcija) (sekcija mase manje od 45 t) - je sklop dvaju ili

više izrađenih elemenata trupa, elemenata male predmontaže, kompletiranih panela, ravnih i zakrivljenih sekcija.

Slika xx. Trodimenzionalna sekcija brodskog trupa

Ukrupnjavanje sekcija. Pod ukrupnjenom sekcijom podrazumijeva se proizvod najviše razine

predmontaže trupa u kojem se susreću proizvodi svih ili dijela ranije navedenih nižih tehnoloških faza. U principu, kao sastavni dijelovi faze ukrupnjavanja sekcija pojavljuju se proizvodi tehnološke faze predmontaže sekcija, dakle površinske (dvodimenzionalne) ili prostorne (trodimenzionalne) sekcije.

Velika trodimenzionalna sekcija trupa (VT sekcija) (mase veće od 45 t) proizvod je ukrupnjavanja sekcija. To je skup dvaju ili više izrađenih elemenata trupa, elemenata male predmontaže, kompletiranih panela, ravnih i zakrivljenih sekcija ili T sekcija.

13

Slika xx. Velika trodimenzionalna sekcija

Nastojanja da se iskoriste sve prednosti predmontaže, uvjetuju podjelu trupa u što veće i

složenije sekcije. Međutim, razni drugi čimbenici, kao što su prostorna ograničenja, opremljenost adekvatnim dizalicama i transportnim sredstvima, zahtijevaju jednostavne i lakše sekcije, pa čak i montažu pojedinačnih elemenata.

Koliko će pojedinačni elementi (dijelovi trupa) biti zastupljeni u tehnološkom procesu gradnje trupa, ovisi o tipu i veličini broda, te tehničkoj opremljenosti pojedinih pogona u brodogradilištu. Cilj svake moderne koncepcije gradnje je da se što veći dio trupa gradi u velikim trodimenzionalnim ili ukrupnjenim sekcijama, a to nije uvijek moguće.

Montaža sekcija. Tehnološkom fazom montaže u gradnji brodskog trupa smatraju se kompletni radovi na međusobnom spajanju proizvoda nižih tehnoloških faza u zajedničku cjelinu - brod, bez obzira na mjesto izvođenja radova (navoz, dok, opremna luka i sl.).

5.1.2 Opremanje sekcija brodskog trupa u predmontaži

Moderna brodogradilišta teže tome da se što veći postotak opreme ugradi u fazi predmontaže sekcija. Ta opremljenost u nekom brodogradilištu je veća, a negdje manja, ali nigdje stopostotna. To ne dopuštaju sustavi opreme koji povezuju između više sekcija trupa ili brodskog prostora, kao što su cjevovodi, kabelske staze, ventilacija i sl. Međutim, određeni dijelovi broda (pramac, dimnjak, nadgrađe) dovršavaju se u velikom opsegu u fazi predmontaže. Opremanje sekcija trupa ima posebno opravdanje u teško pristupačnim dijelovima broda (dvodno, krmeni i pramčani pik) pa je u fazi predmontaže te prostore uputno potpuno opremiti.

Opseg opreme koji je moguće ugraditi u sekcije ovisi o:

- vrsti i veličini sekcije, - vrsti, veličini i obliku dijelova opreme, - smještaju dijelova opreme na strukturi sekcije postavljenih tako da ne smetaju pri montaži

sekcije i drugih radova koji se obavljaju u kasnijim fazama, - osjetljivosti dijelova opreme na oštećenja tijekom transporta ili radova u kasnijim fazama, - nosivosti transportnih sredstava i dizalica.

Najširu primjenu opremanja sekcija moguće je izvesti na velikim trodimenzionalnim sekcijama. Popis opreme je dugačak i ovisi o mnogim faktorima, ali se najčešće ugrađuju ovi elementi opreme:

14

- cjevovodi s armaturom i pripadnim nosačima i obujmicama, - bravarski elementi (komunikacije, uške, ograde, stepenice, nosači izolacije, temelji, bitve,

zijevače, prozori i vrata), - ispušni cjevovod u grotlu, dimjaku i strojarnici, - limarski elementi (ventilacija i sl.), - nosači stropova i lakih pregrada, - dijelovi elektro-opreme (kabelske staze, nosači razvodnih kutija), - bojenje u mogućem opsegu.

Osnovna načela rada pri ugradnji opreme u sekciju su: - Budući da se veći broj sekcija izrađuje u položaju obrnutom od svog konačnog položaja na

brodu, povoljnije je njihovo opremanje u tom položaju, jer radnik radi «ispod» sebe. - Prilikom ukrupnjavanja velikih trodimenzionalnih sekcija, treba nastojati da se što veći dio

opreme ugradi u nižim tehnološkim fazama predmontaže sekcija, dakle u panele, kompletirane panele, ili trodimenzionalne sekcije.

Kod opremanja sekcija brodskog trupa u predmontaži mora se paziti: - da se elementi opreme postavljaju najmanje 300 – 400 mm od ruba sekcije, - na sekcijskim spojevima, za spajanja cjevovoda treba predvidjeti određene spojne cijevi za

prilagođavanje, duljine oko 500 mm, - da smještaj opreme po sekcijama bude takav da što manje ometa montažu i zavarivanje

susjednih sekcija.

5.1.2.1 Opis tehnoloških faza opremanja sekcija

Tehnološke faze opremanja sekcija dijele se u dvije osnovne grupe:

1. Izrada dijelova opreme za sekcije. Ova tehnološka faza obuhvaća izradu onih dijelova opreme koji se ugrađuju, u tijeku i nakon završetka tehnoloških faza predmontaže i ukrupnjavanja sekcija, a prije njihove montaže na brod (odnosno prije ugradnje sekcija iz faze predmontaže sekcija u cjeline ukrupnjene u fazi ukrupnjavanja sekcija).

2. Ugradnja opreme u sekcije uključuje ugradnju dijelova opreme izrađenih u tehnološkoj fazi izrade dijelova opreme, a izvodi se prema radioničkim montažnim nacrtima i ostalim dokumentima za montažu opreme u sekcije.

15

5.1.2.2 Obim opremanja sekcija

a) Opremanje sekcije krmenog pika

Slika xx. Primjer opremanja sekcija krmenog pika

U sekcije krmene statve i krmenog pika može se predmontirati sljedeća oprema: ljestve,

oprema oplate, cjevovod, nosači cjevovoda, cijevni prolazi i priključci, provlake, cjevovod podmazivanja ležajeva struka kormila prije zatvaranja strukture suhog prostora oko ležaja, odljevak statvene cijevi. Ukoliko je na krmi predviđena prostorija protupožarne pumpe za slučaj nužde, može se predmontirati njen usis mora i temelj.

b) Opremanje sekcije dvoboka u teretnom prostoru (tankovi balasta)

Slika xx. Primjer opremanja sekcija dvoboka u teretnom prostoru

U sekcije dvoboka može se predmontirati sljedeća oprema: cjevovodi, cijevni prolazi i

priključci, nosači cjevovoda, ljestve, provlake, oznake na gornjoj palubi i oprema oplate (oznake tankova), elementi za vez (bitve, zjevače, uške).

16

c) Opremanje sekcije dvodna u teretnom prostoru (tankovi balasta)

Slika xx. Primjer opremanja sekcija dvodna u teretnom prostoru

Trodimenzionalna sekcija dvodna izrađuje se tako da se na predmontaži postavljaju i zavaruju

cijevni prolazi, uvlače cijevi balasta, kaljuže, sondi i odušnika, te pričvršćuju na nosače cjevovoda, postavljaju zdenci pumpi tereta (za tanker s uronjenim pumpama tereta). Prije okretanja sekcije dvodna u položaj kakav je na montaži na mjestu gradnje broda, postavljaju se: ljestve, čepovi, oprema oplate (oznake tankova, usisa mora) i provlake.

d) Opremanje sekcije pramčanog pika

Slika xx. Primjer opremanja sekcija pramčanog pika

U sekciju pramčanog pika može se predmontirati sljedeća oprema: cjevovodi, cijevni prolazi i

priključci, nosači cjevovoda, ljestve, provlake. Sekcije palube kaštela zajedno s pripadajućim dijelom linice može se opremiti elementima za vez (panamska oka, zjevače i bitve).

e) Opremanje sekcije nadgrađa

Sekcija nadgrađa izrađuje se na predmontaži kao velika trodimenzionalna sekcija, u koju je moguće ugraditi opremu u velikom opsegu. Opremanje se sastoji od predmontaže cjevarskih, limarskih, bravarskih i električarskih detalja, te radova na bojenju.

17

U sekciju nadgrađa može se predmontirati sljedeća oprema: cjevovodi, cijevni prolazi i priključci, nosači cjevovoda, ventilacija i ventilacijski prolazi, kabelske staze i kabelski prolazi, vanjsko i unutarnje stepenište, ograde, rukohvati, prozori, vrata, nosači pregrada i obloga, temelji u radnim prostorijama, te sanitarne kabine po palubama i klima jedinica prije zatvaranja strukture.

Prioritet ugradnje ima oprema vezana za završetak strukturnih radova i inspekcijski pregled od strane klasifikacijskog društva i brodovlasnika. Količina ugrađene opreme limitirana je nosivošću dizalica.

Slika xx. Montaža opremljenog nadgrađa na brod

18

f) Opremanje sekcija strojarnice

Slika xx. Primjer opremanja sekcija strojarnice

U sekcije strojarnice može se predmontirati sljedeća oprema: cjevovodi, cijevni prolazi i priključci, nosači cijevi, ventilacija i ventilacijski prolazi, ispušni cjevovod s nosačima, kabelske staze i kabelski prolazi te temelji strojeva i uređaja.

19

Slika xx. Primjer opremanja sekcije strojarnice u japanskom brodogradilištu Oshima

20

g) Opremanje sekcije dimnjaka

Slika xx. Primjer opremanja sekcija dimnjaka

U sekcije dimnjaka mogu se predmontirati temelji, komunikacije, cjevovod, ispušni cjevovod,

ventilacija i ventilacijske rešetke.

5.1.3 Opremanje u blokove opreme

Pod blokom opreme smatra se svaki složeni sklop opreme jedno ili višefunkcijskog sadržaja (u smislu funkcionalne raščlane broda), za koji postoje valjani razlozi konstruktivne i/ili tehnološko-ekonomske prirode da se on izgradi u radionici, i kao jedna cjelina prenese i ugradi na brod ili u ukrupnjenu sekciju.

Kao takav blok opreme u sebi ne sadrži elemente strukture trupa. Sve do ugradnje na brod (ili u sekciju) on je potpuno o njoj neovisan. Kod tehnološkog raščlanjivanja opreme, a uz nastojanje da se što više opremnih radova prebaci s broda u radionicu i u fazu predmontaže sekcija trupa, treba izbjegavati da se s pojmom bloka oslovljavaju zanemarive količine materijala i radne snage, npr. teretni stup kao dovršena cjelina odgovara gore iznesenoj definiciji bloka opreme dok bi se samarica trebala uvrstiti, s obzirom na jednostavnost njene konstrukcije i neznatan opseg radova na izradi i ugradnji na brod, u fazu izrade opreme za ugradnju na brodu.

Opremanje u blokove opreme dijeli se na:

- opremanje u module a) moduli koji se naručuju kao gotov proizvod od isporučitelja opreme b) moduli koji se izrađuju u radionicama brodogradilišta

- opremanje u sklopove

5.1.3.1 Opremanje u module koji se naručuju kao gotov proizvod od isporučitelja opreme

Ovi moduli vezani su uz određenu funkciju brodskog sistema definiranog prema funkcionalnoj raščlani broda. Naručuju se kao gotov proizvod od specijaliziranog vanjskog isporučitelja na osnovi klasifikacijske dokumentacije brodogradilišta. To mogu biti npr. separatori ulja i goriva, jedinica za pripremu goriva glavnog i pomoćnog motora, i sl.

Dimenzije i oblik ovise o funkcionalnim i prostornim zahtjevima. Modul se sastoji od pumpi, cjevovoda, nosača cjevovoda, armature (ventili, filtri), podtemelja, koji formiraju jednu funkcionalno-

21

prostornu cjelinu. Kod montaže na brod smještaju se na već pripremljen temelj i na pripadajućim spojnim mjestima priključe se na brodski cjevovod i/ili električni sustav.

Slika xx. Modul separatora mazivog ulja

5.1.3.2 Opremanje u module koji se izrađuju u radionicama brodogradilišta

Ovi moduli predstavljaju prostorno-tehnološku cjelinu definiranu prema tehnološkoj raščlani broda, a vezanu uz jednu ili više funkcija brodskih sistema. Izrađuju se na osnovi radioničke dokumentacije u radionicama brodogradilišta, na za to posebno pripremljenoj radnoj platformi, neovisno o gradnji sekcija brodskog trupa. Sastoje se od strojeva i uređaja (pumpe, i sl.), cjevovoda, nosača cjevovoda, armature (ventili, filtri) temelja, i sl.

Prilikom montaže, zajedno s pripadajućim temeljem transportiraju se na brod i postavljaju na prethodno trasirano mjesto, a na spojnim mjestima priključe se na okolni brodski cjevovod i električni sistem.

SEPARATOR

JEDINICA ZA UPRAVLJANJE

TANK TALOGA

SISTEM CJEVOVODA ULJA

22

Slika xx. Modul cjevovoda sistema pumpi transfer goriva

Slika xx. Modul cjevovoda sistema slatke rashladne vode spreman za ukrcaj na brod

PROTUPOŽARNI CJEVOVOD

CJEVOVOD ULJA

CJEVOVOD GORIVA

TEMELJ PUMPI

TRANSFER PUMPE GORIVA

NOSAČI CJEVOVODA

23

Primjer opremanja broda modulima cjevovoda:

2. montaža modula morske rashladne vode

3. montaža modula protupožarnih pumpi

1. neopremljena sekcija dvodna na mjestu gradnje broda

PUMPE MORSKE VODE

CJEVOVOD

NOSAČI CJEVOVODA

PROTUPOŽARNE PUMPE

CJEVOVOD

NOSAČI CJEVOVODA

24

4. montaža modula transfer pumpi goriva

5. montaža modula pumpi opće službe

TRANSFER PUMPE GORIVA

NOSAČI CJEVOVODA

CJEVOVOD

PUMPE OPĆE SLUŽBE

CJEVOVOD

NOSAČI CJEVOVODA

25

5.1.3.3 Opremanje u sklopove

Sklop predstavlja prostorno-tehnološku cjelinu definiranu prema tehnološkoj raščlani broda, a vezanu uz jednu ili više funkcija brodskih sistema. Izrađuju se u radionici brodogradilišta, na osnovi posebno pripremljene radioničke dokumentacije, neovisno o gradnji brodskog trupa. Sklopovi se mogu podijeliti na sklopove cjevovoda, sklopove bavarske opreme i sklopove elektro-opreme. Sklopovi ne predviđaju opremanje sa strojevima i uređajima (pumpe, rashladnici i sl.)

Prilikom montaže transportiraju se na brod, postavljaju na prethodno trasirano mjesto i spoje s pripadajućim sustavom na brodu.

Slika xx. Primjer sklopa cjevovoda

Slika xx. Sklop cjevovoda spreman za ukrcaj na

brod

6. završno povezivanje cjevovoda na mjestu gradnje broda

KROV DVODNA

CJEVOVOD BALASTA

CJEVOVOD ULJA

CJEVOVOD GORIVA

1. PLATFORMA

REBRA

NOSAČI CJEVOVODA

26

Slika xx. Predmontaža sklopa baterije pare na radnoj platformi u radionici

Slika xx. Predmontaža sklopa palubnih mostova za tankerske brodove

5.1.3.4 Izrada i opremanje nestrukturnih tankova

Nestrukturni tankovi su spremnici tekućina koji nisu sastavni dio brodske strukture. Izrada strukture i opremanje nestrukturnih tankova izvodi se u radionici opremanja, neovisno o gradnji brodskog trupa.

Nestrukturni tank oprema se potrebnim detaljima prema radioničkoj dokumentaciji, a to su cijevni priključci za: ukrcaj, usis, pražnjenje, odušivanje, prelijevanje, sondiranje, mjerenje sadržine, alarme, nosači cjevovoda, itd.. Nakon postavljana i zavarivanja svih detalja, slijedi završna obrada i antikorozivna zaštita.

27

Slika xx. Ekspanzioni tank slatke rashladne vode niske temperature

5.2 Opremanje na brodu

Opremanje na brodu obuhvaća:

- opremanje na mjestu gradnje broda (navoz), - opremanje u opremnom bazenu (nakon porinuća) - završno opremanje.

5.2.1 Faza izrada opreme za ugradnju na brodu

Ova faza izrade opreme je izdvojena kao posebna tehnološka faza, jer se ona odvija u kasnijem roku faze izrade i montaže opreme za predmontažu, bez obzira na činjenicu da su one po tehnološkom sadržaju vrlo slične, a znatnim dijelom i identične. Ovdje se opet, kao i u fazama predmontaže opreme, na prvo mjesto postavlja planski aspekt koji se u znatnoj mjeri reflektira na tehnologiju gradnje broda. Očito je da realizacija zacrtane tehnološke koncepcije opremanja broda potpuno ovisi o pravovremenoj faznoj isporuci brodske opreme.

5.2.2 Faza ugradnje opreme na brodu

U ovoj se fazi oprema iz faze izrade ili oprema naručena od vanjskih dobavljača prema posebnoj radioničkoj dokumentaciji, ugrađuje na brod.

Za opremanje na brodu bitno je spomenuti:

1. Širokom primjenom predmontaže, opseg montažnih radova na brodu znatno se smanjuje, a vremenski skraćuje. Većina tih radova završava vrlo rano i to do porinuća broda ili malo kasnije.

2. Nakon tako izvršenih radova, na brodu poslije porinuća preostaju radovi na dovršenju brodskih sistema, njihovo podešavanje, ispitivanje, uhodavanje, završno bojenje i čišćenje.

3. Otklonjeno je istovremeno odvijanje radova različitih grupa poslova unutar pojedinih prostora, čime se ostvaruju uštede u vremenu opremanja i radnoj snazi.

Opremanje na brodu obuhvaća sljedeće aktivnosti : - montaža pojedinačnih elemenata opreme (cijevi, bravarski detalji, ventilacija, ispušni

cjevovod, rasvjetna tijela, i dr.),

PRIKLJUČAK ZA RAZINOMJER

PRIKLJUČAK ZA ALARM RAZINE

PRIKLJUČAK ZA RAZINOMJER

PROVLAKA

TEMELJ TANKA ISPUST

ODUŠNIK LIJEVAK ZA DOZIRANJE KEMIKALIJA

TEMELJ TANKA

UŠKE

28

- pojedinačna montaža opreme koja nije ugrađena u prethodnim fazama opremanja, - međusobno povezivanje elemenata opreme predmontiranih u sekcije, module i sklopove, - priprema brodskih sistema i opreme za dovođenje u funkcionalnost.

5.3 Završno opremanje

Ova tehnološka faza je rezervirana za ugradnju na brod sitne i oštećenjima podložne opreme. U istu fazu spada i izrada raznih elemenata za pričvršćenje dotične opreme na mjestu ugradnje, te privremena zaštita iste do trenutka primopredaje broda i sl. Dakle, ovoj fazi ne prethodi posebno izdvojena pripadajuća faza izrade nego je ona uključena u završnu fazu.

U ovu fazu spadaju i radovi na ispitivanju i testiranju brodske opreme i sistema, dokovanje broda, pokusna plovidba i priprema broda za primopredaju.

6. PRIPREMNE FAZE GRADNJE BRODA

U modernom se brodogradilištu može uspješno proizvoditi samo ako se prethodno obavi niz predradnji koje se zajedničkim imenom nazivaju pripremne faze gradnje broda ili pripremni radovi.

Pripremni radovi započinju i do godinu dana prije početka gradnje broda (čak i prije sklapanja ugovora o gradnji), u prvim kontaktima s potencijalnim naručiteljem, a završavaju kada se naručitelju preda i posljednji primopredajni dokument, odnosno potpiše zapisnik o primopredaji broda. Ako se tome doda briga i nadzor nad brodom tijekom njegove eksploatacije u garantnom roku, uočava se kako o kvaliteti tako zamašnih poslova i njihovom pravovremenom dovršenju umnogome ovisi trajanje gradnje broda.

Pripremne faze gradnje broda obuhvaćaju: - ugovaranje, - izradu tehničke dokumentacije, - izradu planske dokumentacije - izradu tehnološke dokumentacije, - izradu radno-obračunske dokumentacije, - nabavku materijala.

Te radove obavljaju stručne službe brodogradilišta. Često se događa da pripremni radovi ne napreduju dalje od procesa ugovaranja i da ugovor o gradnji broda na kraju ne bude potpisan, no s tim se i računa pa od niza pregovora samo određeni broj završava gradnjom broda.

Naime, brodogradilišta primaju mnogo upita tijekom godine, a samo su neki potencijalno ozbiljni. Stoga je važno razlikovati ozbiljan upit od onog koji to nije, kako ne bi trošili vrijeme na manje ozbiljnu ponudu. U pravilu, neki brodovlasnici šalju upite s namjerom provjere konkurentnosti cijena u odnosu na zaprimljene ponude.

6.1 Ugovaranje

Proces ugovaranja započinje time što brodovlasnik traži ponude o uvjetima gradnje broda od nekoliko brodogradilišta, a završava eventualnim potpisom ugovora.

Brodovlasnik prvo procjeni kakav je brod potreban za popunu flote, te definira njegove glavne karakteristike:

- namjena broda, - vrste tereta koji brod može prevoziti, - nosivost, - brzina, - željena snage porivnog stroja i pomoćnih strojeva, - područje plovidbe, - razmještaj i veličina skladišta, - sistem zatvaranja skladišta, - sredstava za manipulaciju tereta, - listu željenih dobavljača glavne brodske opreme,

29

- broj čanova posade (i putnika) za određivanje broja kabina, - opremljenost, luksuznost i veličina kabina i nadgrađa, - specijalni zahtjevi kao što su pojačanja oplate zbog leda, ili ukrcajne rampe na krmenoj strani

broda, - klasifikacijsko društvo pod čijim će se nadzorom graditi brod.

Brodovlasnik tada ovakvu listu zahtjeva šalje na više brodogradilišta. Brodogradilišta razmatraju ponudu i procjenjuju da li je za njih interesantna ili ne. To ovisi o:

- tehničkim i tehnološkim mogućnostima brodogradilišta, - popunjenosti knjiga narudžbi, - politici brodogradilišta za gradnjom određenih tipova broda, - stanju cijena na tržištu, - iskustvu o gradnji sličnih brodova, - osiguranju materijala i ljudskih resursa u raspoloživo vrijeme, - procjeni ozbiljnosti upita za ponudu. Brodovlasnici ponekad preferiraju određeno

brodogradilište i ponude koriste za kompariranje cijena.

Postoje brodogradilišta, posebno ona specijalizirana za gradnju serija standardnih tipova brodova, koja razvijaju vlastite projekte i nude ih na tržištu. Takva brodogradilišta provode intenzivno istraživanje tržišta i unaprijed razvijaju vlastite projekte kojim mogu zadovoljiti potrebe tržišta i naći potencijalnog kupca.

Malo je brodogradilišta zainteresirano za gradnju samo jednog broda određenog tipa, pogotovo ako nema uvjeta za ponavljanje istog projekta za nekog drugog naručitelja. Većinom brodogradilišta preferiraju gradnju više istih brodova u seriji.

Brodogradilišta, pogotovo ona s dalekog istoka, razvijaju dobre i raznovrsne tipove standardnih brodova. Pojedini brodovlasnici naručuju cijele serije brodova s malim izmjenama u projektu. Ipak, svaka izmjena standardnog projekta se dodatno naplaćuje.

Prednosti standardnog tipa broda su:

- kupac zna što može očekivati, - projekt je već dokazan, a prema potrebi lako i brzo se može poboljšati, - cijena gradnje broda može se točno odrediti, - izbjegnuto je projektiranje prototipskih brodova, - cijena projektiranja razdijeljena je na više brodova, - olakšana gradnja zbog poznavanja projekta i tehničko-tehnoloških rješenja, - kod narudžbi opreme za više brodova postiže se bolja cijena, što brodogradilištu daje priliku za

ostvarenje većeg profita.

Nedostaci standardnog tipa broda su:

- projekt ne mora u potpunosti biti prikladan zahtjevima brodskih kompanija, - uplitanje brodskih kompanija u projekt ograničeno je samo u detaljima, - brodogradilišta se mogu susresti s poteškoćama, pa čak i stečajem, ukoliko se brodovi u seriji

ugovore pod nepovoljnim uvjetima, ili se stanje na tržištu drastično promjeni.

Brodovlasnik, ako je zadovoljan pristiglom ponudom, traži od brodogradilišta detaljnu razradu predprojekta. Brodogradilište izrađuje preliminarnu ponudu u kojoj opisuje ponuđeni brod. Ako je time zadovoljan, brodovlasnik traži detaljnu ponudu, te navodi svoje eventualne primjedbe i uvjete. Brodogradilište izrađuje detaljnu definitivnu ponudu, koja sadrži i tehnički opis, cijenu i rokove. Brodovlasnik, ako mu takva ponuda odgovara, traži usklađivanje ovih dokumenata:

a) tehničkog opisa broda, b) općeg plana broda, c) općeg plana strojarnice, d) osnovne sheme sistema.

30

6.2 Dokumentacija

Dokumentacija je skup tehničkih, tehnoloških i organizacijskih projekata, nacrta i obrazaca koji služe za davanje uputa za ispravno obavljanje nekog radnog zadatka, za praćenje proizvodnje s obzirom na rok i proizvedenu količinu, za praćenje troškova proizvodnje i za rukovođenje radnom organizacijom. Općenito, dokumentacija je jedan od glavnih oblika sporazumijevanja ljudi u stvaranju proizvoda.

Dokumentacija i njezin tijek nije jednak u svim brodogradilištima, jer su u raznim radnim organizacijama i uvjeti različiti. Neprestano se mijenja i usavršava.

Danas se nastoji da se u sva brodogradilišta, članove udruženja "JADRANBROD" uvede jedinstvena dokumentacija. Na taj način brodogradilišta mogu međusobno surađivati, a da nesukladna dokumentacija ne izazove nesporazume ili zastoje u proizvodnji.

Za sada je teško dati sveobuhvatnu podjelu dokumentacije koja bi vrijedila za sva brodogradilišta, jer ona ovisi o organiziranosti samoga brodogradilišta, o uvjetima rada u njemu, o njegovoj opremljenosti, o tradiciji u vođenju dokumentacije, zatim o brodovlasniku s kojim se sklapa ugovor i sl. Tako se često događa da se dokumenti iz jedne skupine isprepliću s dokumentima iz druge skupine, da jedan dokument u određenoj situaciji zamjenjuje drugi dokument ili više njih, zatim da se pojave dokumenti s vrlo sličnim podacima, ali pod različitim nazivima, u različitim službama i s različitom namjenom itd.

6.2.1 Projektna dokumentacija

Projektna dokumentacija naziva se još i ugovorna dokumentacija, jer je usklađena s zahtjevima brodovlasnika, međunarodnim propisima i konvencijama, te propisima klasifikacijskih društava prema kojima brod treba graditi. Projektna dokumentacija obuhvaća ove dokumente:

- tehnički opis broda, - opći plan broda, - opći plan strojarnice, - opći plan nastambi, - bilanca električne energije, - kapacitetni plan, - preliminarna knjiga trima i stabiliteta, - osnovne sheme sistema.

U projektnu dokumentaciju ubrajamo i osnovnu tehnološku koncepciju gradnje broda, tj. tehnološki projekt kojim su definirane osnovne tehnološke postavke gradnje.

Tehnički opis broda je dokument kojim se određuju najvažnija tehnička svojstva broda i opreme. U tehničkom opisu ugrađeni su svi nacionalni i internacionalni propisi i definirano klasifikacijsko društvo prema čijim će se propisima graditi brod. Dobro, detaljno i jednoznačno izrađenim i usuglašenim tehničkim opisom onemogućuju se nesporazumi između brodovlasnika i brodogradilišta.

Opći plan broda je nacrt, ili više nacrta kojima se dopunjuje tehnički opis broda. Općim planom određuje se oblik broda, razmještaj prostora za teret, strojarnice, nadgrađa, krme i pramca.

31

Slika xx. Opći plan broda

Opći plan strojarnice je grupa nacrta koji definiraju smještaj strojeva, uređaja, opreme i,

komunikacija u pogonskim prostorima broda.

Slika xx. Opći plan strojarnice

Osnovne sistemske sheme (sheme cjevovoda i elektrike) često su dio tehničkog opisa. Ovim

shemama definirana je zahtijevana funkcionalnost sistema. One su osnova za izradu energetskih bilanci i proračuna, što pak služe za dimenzioniranje i naručivanje opreme. U shemama se nastoji definirati oprema do onog stupnja detaljiziranosti koji može bitno uticati na cijenu broda.

32

Slika xx. Projektna shemasistema kaljuže i balastaizvan strojarnice

6.2.2 Klasifikacijska dokumentacija

Klasifikacijska dokumentacija je skup projektnih nacrta i proračuna koji služe za odobrenje od strane klasifikacijskog društva i brodovlasnika, kao i za potrebe naručivanja materijala i opreme, te izradu radioničke dokumentacije. Svrha izrade klasifikacijske dokumentacije je da se u ranoj fazi projektiranja broda definira glavnina opreme (strojevi, uređaji, armatura, cijevni pribor i sl.), koja iznosi više od 80% vrijednosti materijala koji se ugrađuje na brod i čije je vrijeme isporuke najdulje. Ti nacrti definiraju funkcionalne sistema broda, ali se ne mogu koristiti za izradu u radionici jer nisu detaljno razrađeni kao cjelina trup-oprema.

Izrađuje se nakon potpisivanja ugovora o gradnji i usuglašavanja projektne odnosno ugovorne dokumentacije. Pod klasifikacijsku dokumentaciju mogu se svrstati sljedeće grupe dokumenata:

- sheme i sistemski nacrti - popis armatura / materijala - zahtjevi za narudžbu A, B i C materijala

A materijali - namjenski nestandardni materijali, specifični i za svaku gradnju različiti, te se naručuju za svaki brod posebno (glavni motor, pomoćni motori, kotlovi, nestandardna armatura, itd.)

B materijali - namjenski standardni materijali, različiti u ovisnosti o tipu i vrsti broda, te se za svaki pojedini brod naručuju zasebno (standardni ventili, filtri, itd.)

C materijali – standardni materijali koji ne ovise o gradnji, vrijede za sve vrste i tipove brodove (vijci, matice, prirubnice, itd.)

6.2.3 Radionička dokumentacija

Radionička dokumentacija obuhvaća razradu sistemskih i klasifikacijskih nacrta te njihovu prilagodbu potrebama rada u radionicama i na brodu. Ova vrsta dokumentacije izrađuje se po dijelovima brodskog trupa (sekcijama), odnosno po brodskim prostorima. Pritom se brod dijeli na pet osnovnih prostora: krmu, strojarnicu, teretni prostor, pramac i nadgrađe. S obzirom da su to velike prostorne cjeline, pa je radom u njima teško upravljati, osnovni prostori se dijele na manje podprostore i mikroprostore, za koje se onda izrađuje radionička dokumentacija. Svakom radioničkom nacrtu pripada i specifikacija potrebnog materijala (popis materijala).

33

Radionička dokumentacija služi za izmjenu informacija između tehnologa i konstruktora, te uz drugu prateću dokumentaciju, za potrebe izrade i montaže opreme. Njom se definira oblik, konstrukcija i potreban materijal za izradu brodske opreme.

Radionička dokumentacija sastoji se od:

- nacrta za montažu, - nacrta za izradu detalja, - popisa materijala za montažu, - popisa materijala za izradu detalja.

Radionička dokumentacija izrađuje se u konstrukcijskom uredu, na osnovi:

- klasifikacijske dokumentacije, - propisa klasifikacijskog društva, i nacionalnih vlasti, - standarda brodogradnje, nacionalnih standarda, - skica proizvođača naručene opreme, - nacrta strukture brodskog trupa, - tehnološke koncepcije gradnje broda, - tehnološke podjele broda u grupe.

6.2.4 Planska dokumentacija

Planska dokumentacija prati razradu projektne dokumentacije. Odmah nakon potpisivanja ugovora mora se izraditi opći plan gradnje broda iz kojeg proizlaze planovi:

- izrade dokumentacije, - nabavke materijala, - obrade limova i profila, - izrade sekcija, - montaže broda na mjestu gradnje broda (navoz), - opremanja, - primopredajnih ispitivanja i primopredaje.

Opći plan gradnje broda mora se, dakako, uklopiti u godišnji plan brodogradilišta. Opći plan gradnje broda ima nekoliko čvrstih točaka, kao što su: početak rezanja limova trupa, polaganje kobilice, porinuće, i primopredaja, što je definirano ugovorom o gradnji broda i prilivom sredstava za gradnju broda. Stoga se osnovni rokovi iz općeg plana gradnje broda moraju u potpunosti održati, a svi ostali planovi moraju biti s tim usklađeni.

Na osnovi općeg plana gradnje broda izrađuje se plan opterećenja kapaciteta, koji s planovima ostalih gradnji daje godišnji plan kapaciteta za svaku radionicu koja sudjeluje u tehnološkom procesu gradnje. Nakon izrade plana kapaciteta, u planskom uredu se izrađuje plan eventualne potrebe za kooperacijom, kako bi se osiguralo dovoljno kapaciteta za ostvarenje plana proizvodnje. U koliko prema planiranim potrebama brodogradilište nema dovoljno vlastitih kapaciteta, izrađuje se plan potreba za kooperacijom, s ciljem ostvarenja planiranih i normiranih radnih zadataka.

S obzirom na vrijeme trajanja postoje četiri osnovne vrste planova:

1. dugoročni ili strateški, 2. srednjoročni ili taktički, 3. godišnji, 4. operativni.

Dugoročno planiranje obuhvaća pet (i više) godina. Proistječe iz društvenih planova razvoja, primijenjeno na konkretnu privrednu jedinicu.

Srednjoročno planiranje obuhvaća period do pet godina, a izvodi se usklađivanjem godišnjih i dugoročnih planova. To je najčešće vrijeme u kojem se može realizirati neki projekt (brod)

Godišnji plan proizvodnje se odnosi na kalendarsku godinu i obuhvaća proizvodne aktivnosti unutar te godine.

34

Operativno planiranje obuhvaća vrijeme od najmanje planske jedinice vremena pa do tri mjeseca. Operativni plan mora odražavati stanje iz godišnjeg plana i s njim mora biti u potpunosti usklađen.

Osnova planske dokumentacije je planiranje proizvodnje. Ostali su planovi (npr. plan financiranja, plan kadrova) prateći planovi. Godišnje i operativno planiranje provodi se pomoću tri tehnike: rokovnikom, gantogramom i mrežnim planiranjem. U sklopu operativnog planiranja može se provesti i tzv. fino planiranje i terminiranje, koje razrađuje plansko vrijeme od tri do šest dana. U tom slučaju, a općenito u operativnom planiranju, sve valja razraditi unaprijed, da bi željeni događaji nastupili u vrijeme koje je za nas povoljno, a nepovoljni bili spriječeni.

6.2.4.1 Izrada plana opremanja

Pri izradi plana opremanja broda koriste se:

- osnovni rokovnik gradnje broda (tzv. MASTER PLAN), - gantogram opremanja, - mrežno planiranje.

Tablica xxx. Osnovni rokovnik gradnje za tanker (tzv. master plan)

NAZIV AKTIVNOSTI

POČETAK DANA OD

PORINUĆA [dana]

TRAJANJE DANA [dana]

ZAVRŠETAK DANA OD

PORINUĆA [dana]

Početak obrade limova -286 0 -286

Obrada limova i profila -286 155 -131

Predmontaža trupa -234 190 -44

Opremanje sekcija i bojenje -211 180 -31

Polaganje kobilice -187 0 -187

Montaža trupa -112 94 -18

Opremanje na navozu -101 95 -6

Predaja prostora -82 110 28

Bojenje strojarnice -66 140 74

Montaža strojeva i uređaja -54 45 -9

Bojenje vanjske oplate (za porinuće)

-43 36

-7

Viziranje krme -33 0 -33

Radovi u tankovimaa tereta -17 65 48

Bojenje tankova balasta -16 103 87

Ukrcaj glavnog motora -7 0 -7

Bojenje palube -5 88 83

Ukrcaj nadgrađa -5 0 -5

Ukrcaj dimnjaka -2 0 -2

Porinuće 0 0 0

Opremanje u opr. luci 0 90 90

Bojenje tankova tereta 31 46 77

Montaža i spajanje GRP i pulta strojarnice

45 25

70

Priključak s kopna 71 0 71

Priprema za ispitivanja 71 10 81

Start pomoćnih motora 82 0 82

Ispitivanje sistema 82 24 106

Dokovanje 107 9 116

Ispiivanja na vezu 117 4 121

35

Probna vožnja 121 3 124

Popravci boje i završni radovi 124 23 147

Primopredaja 148 0 148

Mrežno planiranje je alat za planiranje, koji omogućuje bolje praćenje ostvarenja, radnih

zadataka i kontrole troškova, u ovisnosti od stupnja izvedbe nekog projekta

Mrežni dijagram je grafički prikaz procesa pripreme proizvodnje te izrade i montaže proizvoda.

Ciljevi tehnike mrežnog planiranja su:

1. osiguranje razumljivog pregleda cjelokupnog objekta planiranja, 2. jednoznačni prikaz logičnog odvijanja i međusobnih zavisnosti različitih aktivnosti, 3. točnija procjena vremena, odnosno utvrđivanje termina za sve aktivnosti, 4. spoznaja o kritičnom putu, tj. o vremenski najopterećenijem dijelu procesa, 5. pravovremeno uočavanje moguće ometajućih faktora, koji mogu utjecati na planirani tijek

odvijanja aktivnosti, a time i na pravovremeni završetak procesa, 6. olakšavanje uspoređivanja raznih varijanti planova, s ciljem usvajanja optimalnog proizvodnog

procesa u planiranom vremenu, 7. korištenje elektronske obrade podataka (naročito kod većih projekata), s ciljem rasterećenja

planera od rutinskih poslova i izračunavanja vremena različitih varijanti planova.

6.2.5 Tehnološka dokumentacija

Tehnološku dokumentaciju izrađuju tehnolozi na osnovi tehničke dokumentacije. Tom se dokumentacijom propisuju tehnološki postupci izrade i montaže nekog proizvoda, određuju potrebne radne operacije i vrijeme potrebno za ostvarenje određenog zadatka definiranog tehničkom dokumentacijom. Određivanje tehnološkog procesa kojim se minimaliziraju utrošak radnih sati i materijala, najbolji je način reduciranja troškova i povećanja proizvodnosti.

Tehnološka dokumentacija sadrži:

- analitičke listove, - tehnološke upute, - tehnološke nacrte.

Analitički list je osnovni tehnološki dokument u koji se upisuju svi sadržaji radnoga ili

tehnološkog postupka. Izrađuje se na osnovi nacrta i popisa materijala. Služi kao uputa za izvođenje radnih i tehnoloških operacija, po tehnološkom redoslijedu. Izdaje se za svaku tehnološku fazu ili dio faze. Izrađuje se po metodi normativa rada, a služi kao podloga za izradu normi rada i radnih listova.

Tehnološke upute i tehnološki nacrti izrađuju se da bi radnici mogli lakše izraditi ili montirati predmet definiran radioničkim nacrtom. Tehnološke upute mogu biti navedene na samom radioničkom nacrtu, ali se najčešće izrađuju odvojena tehnološka uputstva i tehnološki nacrti vezani uz određeni radionički nacrt ili radni zadatak, kao što su: uputstva za montažu i instalaciju specifičnih elemenata opreme za koje radnicima treba osigurati posebna uputstva, a čijim bi se nepridržavanjem mogla prouzročiti znatna šteta, uputstva za privremenu zaštitu elemenata instalirane opreme, način transporta specifične opreme, definiranje oskljenja i privremene energetike, i sl.

6.2.6 Radno-obračunska dokumentacija

Radno-obračunska dokumentacija izrađuje se na osnovi tehničke i tehnološke dokumentacije, a upotrebljava se za praćenje ostvarivanja zacrtanog plana, određivanja stupnja gotovosti proizvoda, praćenja troškova tijekom proizvodnog procesa, za obračunavanje osobnog dohotka nakon isteka obračunskog razdoblja i dr.

U osnovne radno-obračunske dokumente ubrajaju se:

- radni listovi, - izručnice materijala,

36

- povratnice materijala, - predatnice gotovog proizvoda.

Radni list. Na osnovi analitičkog lista, u kojem su razrađeni svi elementi tehnološkog procesa, izrađuju se radni listovi.

Na radnim listovima ukratko su opisane potrebne radne operacije i vrijeme potrebno za njihovo obavljanje. Radni list obrađuje samo jednu fazu iz analitičkog lista.

Na osnovi radnog lista radniku se daje nalog za rad i na osnovi njega se radniku priznaje i obračunava osobni dohodak te troškovi radne snage po brodu, odnosno mjestu troškova (radionice). Ispostavlja se za svaku radnu ili tehnološku operaciju posebno, a sadrži podatke o radnom zadatku (nositelju, opisu i vremenu izrade). Radni list je ujedno i planski dokument.

Izručnica materijala materijalni je dokument koji služi za podizanje materijala iz skladišta, radi izvršenja radnog zadatka.

Izrađuje se prema popisu (specifikaciji) materijala. Za svaki materijal koji je evidentiran u skladištu, ispostavlja se posebna izdatnica. Na osnovi tog dokumenta prate se zalihe materijala i opreme koja se ugrađuje na brod, kao i njihov udio u troškovima proizvodnje.

Njome se služimo za izračunavanje vrijednosnoga i konačnog sudjelovanja materijala u brodu, odnosno kao jedna od osnova obračuna rezultata poslovanja.

Povratnica materijala je dokument pomoću kojeg se neutrošeni materijal vraća u skladište, čime se izbjegava stvaranje tzv. vrijednosnog otpada tj. materijal se povratnicom vraća u skladište gdje ima isti tretman kao i nepodignuti materijal.

Predatnica gotovog proizvoda je dokument kojim se gotov proizvod predaje idućem sudioniku u proizvodnom lancu.

6.3 Nabava materijala

Nakon potpisivanja ugovora o gradnji broda, započinje se s izradom specifikacija materijala, najprije onog za kojeg treba izdvojiti veća financijska sredstva, zatim onog čiji je rok isporuke dugačak, te za ostale materijale u skladu s planom gradnje broda.

Postupak nabave materijala za gradnju broda je sljedeći:

- nakon što se projektno i tehnički riješi određeni brodski sistem, šalje se odjelu nabave zahtjev za narudžbu materijala za predmetni sistem (A i B materijali – vidi poglavlje 6.2.2), u kojem se navode sve relevantne tehničke karakteristike sistema koji se razmatra,

- odjel nabave šalje upit za ponudu na više adresa dobavljača, - nakon dobivenih ponuda i analize kalkulacijskog lista (radi usporedbe ponuda), komisijski se

odabire proizvođač koji zadovoljava potrebne tehničke karakteristike i komercijalno je najpovoljniji,

- na osnovi komisijskog zapisnika o najpovoljnijem ponuđaču, dolazi do procesa sklapanja ugovora s istim,

- nakon isporuke robe od strane dobavljača, sastavlja se komisijski zapisnik o zaprimljenom materijalu,

- na osnovi narudžbe i komisijskog zapisnika, ispunjava se karton materijala, koji skladištaru služi kao dokument o zaprimljenoj količini materijala.

S obzirom da troškovi materijala čine 60% do 70% ukupne cijene broda, kroz naručivanje materijala konkurentnih za brod i širokom primjenom ugradnje domaće opreme, može se znatno utjecati na troškove gradnje broda i konkurentnost hrvatskih brodoradilišta.

6.4 Standardiziranje kod opremanja broda

Svrha standarda je učiniti proizvode upotrebljivim za što šire područje primjene. Standardom su zagarantirane određene karakteristike nekog proizvoda, kao što su kvaliteta materijala, konstrukcija, oblik, dimenzije proizvoda i sl..

Primjena standardizacije doprinosi: smanjenju broja proizvoda, automatizaciji proizvodnje, pojednostavljenju tehnologije izrade i montaže, uštedi materijala i radne snage, smanjenju škarta,

37

boljoj kontroli proizvoda, smanjenju količine proizvoda na skladištima, pojednostavljenju nabave i zamjene oštećenih dijelova.

Standardi mogu biti:

- međunarodni (EN, ISO), - nacionalni (HRN), - granski u sklopu udruženja odnosno grane (SB), - interni (unutarnji) specifični za svako pojedino brodogradilište.

Međunarodni standardi. Najveće međunarodno tijelo za standardizaciju zove se

«Međunarodna organizacija za standardizaciju» ili kraće ISO. Njezin zadatak je koordinacija, donošenje preporuka i normi za usklađivanje nacionalnih standarda s međunarodnim normama i propisima. Međunarodni standardi nisu obavezni, ali ih mnoge zemlje nastoje usvojiti radi lakšeg uključivanja na međunarodno tržište roba i usluga. Do 1971. godine putem ISO-a su se donosile samo preporuke, a nakon toga ISO donosi standarde.

Nacionalni standardi su standardi koje propisuju pojedine države za svoje područje primjene. Usklađeni su s ISO standardima. Hrvatski standard ima oznaku HRN.

Granski standardi vrijede za pojedine grane proizvodnje za koje se takav standard donese. Obuhvaćaju proizvode koji nisu predmet nacionalnih standarda, mogu postavljati veće zahtjeve za materijale ili proizvode nego što je to definirano nacionalnim standardom, ili mogu iz nacionalnog standarda izdvojiti samo one standarde koji su određenoj grani proizvodnje neophodno potrebni.

Standard brodogradnje ili kraće SB, također je granski standard. Njime je obuhvaćeno oko 8.500 standarda koji se odnose na:

- dokumentaciju u brodogradnji, - terminologiju, - materijale, - tehnologiju, - elemente brodskog trupa, - elemente brodske opreme, - itd.

Osim u brodogradnji, standardi brodogradnje odnose se i na njezinu prateću industriju te za izradu proizvoda koji se ugrađuju na brod.

Interne standarde donose pojedine radne organizacije za potrebe svoje vlastite proizvodnje. Hrvatska brodogradilišta također razvijaju svoje interne standarde, koji se od Standarda brodogradnje donesenog na razini udruženja Jadranbrod razlikuju po brojčanoj oznaci SB-a. Četveroznamenkasta brojčana oznaka SB-a ukazuje na granski standard brodogradnje usklađen na razinu udruženja Jadranbrod, a peteroznamenkasta brojčana oznaka SB-a ukazuje na interni standard, primjenjiv za svako brodogradilište posebno.

Na prvom mjestu internog standarda svakog pojedinog brodogradilišta nalazi se unaprijed definiran broj npr.:

- Brodogradilište 3.MAJ ima na prvom mjestu broj 5 (npr. SB 5xxxx – gdje su xxxx proizvoljno odabrani brojevi internog standarda),

- Brodogradilište ULJANIK ima na prvom mjestu broj 7 (npr. SB 7xxxx – gdje su xxxx proizvoljno odabrani brojevi internog standarda).

STRUKTURA RADIONICA OPREMANJA

1. RADIONICE ZA IZRADU I PREDMONTAŽU BRODSKE OPREME SA SLIJEDEĆIM

ZANATIMA - brodski bravari – izrada bravarske brodske opreme, - brodski limari – izrada brodske opeme iz lima debljine do 3 mm, - brodski cjevari montaže – montaža cijevi u sklopove i blokove,

38

- brodski cjevari izrade - izrada cjevarske opreme, - brodski elektrobravari – izrada elektrobravarskih detalja (kabelske staze, razvodne kutije, itd.), - korozivna zaštita - zrnčenje, cinčanje i bojenje opreme.

2. RADIONICE ZA MONTAŽU BRODSKE OPREME

A) radionice metalne opreme sa slijedećim zanatima: - brodski cjevari, traseri cijevi, snimači cijevi, sa priručnim skladištem vijaka,

brtvi, i sl., - brodski mehaničari sa priručnim skladištem, - brodski bravari i traseri sa priručnim skladištem, - brodski limari sa priručnim skladištem.

B) radionice nemetalne opreme sa slijedeći zanatima:

- brodski stolari i tesari, - brodoličioci sa skladištem i mješaonicom boje, - brodski izolateri, - brodski zidari, keramičari i sl., - brodski užetari, jedrari i dr.

C) radionice elektro opreme sa slijedećim zanatima:

− brodski električari sa priručnim skladištem, - brodski elektrobravari sa priručnim skladištem, − brodski elektroničari sa servisom, − elektro ispitna stanica.

3. RADIONICE ZA LUČKO TRANSPORTNE USLUGE SA SLIJEDEĆIM ZANATIMA

- brodski mornari, - transportni radnici.