procjena rizika i ranjivosti od utjecaja klimatskih ... · life sec adapt life14 cca/it/000316 6...

LIFE SEC ADAPT

LIFE14 CCA/IT/000316

1

LIFE SEC ADAPT PROJECT

Upgrading Sustainable Energy Communities in Mayor Adapt initiative by planning Climate Change Adaptation strategies

PROCJENA RIZIKA I RANJIVOSTI OD UTJECAJA

KLIMATSKIH PROMJENA

VULNERABILITY AND RISK ASSESSMENT

ANALYSIS

Municipality of Pazin

LIFE SEC ADAPT


2

PROGRAMME LIFE 2014 – 2020 – Climate Change Adaptation

PROJECT ACRONYM LIFE SEC ADAPT

PROJECT CODE LIFE14/CCA/IT/000316

TITLE Vulnerability and risk assessment analysis

ACTION/TASK RELATED C.2

DATE OF DELIVERY February 28th, 2018.

VERSION FINAL

AUTHORS City of Pazin working group Climate change adaptation team (City of Pazin) Institute for spatial planning of the Region of Istria Natura Histrica, public institution

LIFE SEC ADAPT


3

Sadržaj

Executive summary in English/Sažetak na engleskom jeziku ........................................................................... 4

Executive summary in national language/Sažetak .............................................................................................. 4

1. INTRODUCTION / UVOD ........................................................................................................................................ 5

1.1. Cilj Life Sec Adapt projekta / Life SEC Adapt project objective ............................................................... 5

1.2. Aktivnost C.2: Analiza procjene ranjivosti i rizika / Action C.2: Risk and Vulnerability Assessment analysis .................................................................................................................................................................... 6

1.3. Rječnik pojmova / Glossary .......................................................................................................................... 7

2. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENANA NA PODRUČJU GRADA PAZINA: EVALUACIJA PRIMARNOG UTJECAJA NA POSEBNO ODABRANE SEKTORE /CLIMATE CHANGE EFFECTS ON PAZIN AREA: A PRIMARY IMPACT EVALUATION ON SPECIFIC SELECTED SECTORS ...................................................................................... 10

2.1. ZDRAVLJE ....................................................................................................................................................... 13

2.2. TURIZAM ........................................................................................................................................................ 13

2.3. VODNI RESURSI ............................................................................................................................................. 18

2.4. ŠUMARSTVO .................................................................................................................................................. 19

2.5. BIORAZNOLIKOST ........................................................................................................................................ 21

3. VULNERABILITY TO CLIMATE CHANGE / RANJIVOST SUSTAVA NA KLIMATSKE PROMJENE .................. 22

3.1. ZDRAVLJE ....................................................................................................................................................... 22

3.2. TURIZAM ........................................................................................................................................................ 43

3.3. VODNI RESURSI ............................................................................................................................................. 59

3.4. ŠUMARSTVO I POLJOPRIVREDA................................................................................................................. 92

3.5. BIORAZNOLIKOST ........................................................................................................................................ 94

3.6. PROSTORNO PLANIRANJE ........................................................................................................................ 109

4. RIZIK ..................................................................................................................................................................... 113

4.1. Procjena rizika ........................................................................................................................................... 113

5. PRESENTING RESULTS / PREZENTACIJA REZULTATA ................................................................................... 123

5.1. ZDRAVLJE ..................................................................................................................................................... 123

5.2. TURIZAM ...................................................................................................................................................... 126

5.3. VODNI RESURSI ........................................................................................................................................... 127

5.4. ŠUMARSTVO ................................................................................................................................................ 128

5.5. BIORAZNOLIKOST ...................................................................................................................................... 129

Bibliografija .................................................................................................................................................................... 134

Popis tablica ............................................................................................................................................................ 135

Popis slika ................................................................................................................................................................ 136

Popis grafova ........................................................................................................................................................... 137

LIFE SEC ADAPT


4

Executive summary in English/Sažetak na engleskom jeziku

Risk and vulnerability assessment analysis and executive summary is one of deliverables of

the implementation of Life SEC Adapt project, activity C2 (Risk and vulnerability assessment

analysis). Considering Current baseline assessment report, as one of results in activity A1 (Working

teams and climate baseline assessment definition) and Methodology for vulnerability and risk

assessment in regions Marche and Istria, Pazin Municipality working group CCA team and relevant

stakeholders determined sectors most vulnerable on climate change impact.

Executive summary in national language/Sažetak

Procjena ranjivosti i rizika od utjecaja klimatskih promjena zajedno sa završnim sažetkom

jedan je od predmeta isporuke u sklopu aktivnosti C2 (Analiza rizika i ranjivosti), Life SEC Adapt

projekta. Uzimajući u obzir Procjenu klimatskog scenarija, izrađen u sklopu aktivnosti A1 (Radne

grupe i definicija procjene klimatskog scenarija) i na temelju dostavljene metodologije

(Methodology for vulnerability and risk assessment in regions Marche and Istria), utvrđeni su

sektori koji su ranjivi na utjecaje klimatskih promjena i izrađena je procjena ranjivosti i rizika.

LIFE SEC ADAPT


5

1. INTRODUCTION / UVOD

1.1. Cilj Life Sec Adapt projekta / Life SEC Adapt project objective

Glavni cilj Life Sec Adapt projekta je doprinijeti povećanju kapaciteta, jačanju otpornosti

prema klimatskim promjenama, te olakšati prijelaz ka nisko ugljičnoj i učinkovitoj politici uporabe

resursa na gospodarskoj razini u urbanim područjima Europske unije. Napori ublažavanja su

neophodni za stvaranje održivih preduvjeta koji će lokalnim vlastima omogućiti da se prilagode

klimatskim promjenama, te da pristupe i aktivno sudjeluju u implementaciji incijative pod nazivom

Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju, te da klimatske ciljeve ugrade u lokalnu politiku i

praksu.

Life Sec Adapt, također ima za cilj usvojiti i nadograditi model energetski održivih zajednica

– SEC podržavajući koncept poboljšanog upravljanja klimatskim pokazateljima, kao najbolju praksu

za razvoj čitavog niza procesa prilagodbe klimatskim promjenama na lokalnoj razini, a pod

koordinacijom vlasti i razvojnih agencija na regionalnoj razini.

The main objective of Life Sec Adapt is to contribute to increase the climate resilience

capacity and facilitate the shift towards low-carbon and resource-efficient economies of the

European urban areas. Mitigation efforts are necessary to create the sustainable condition to

enable local authorities to adapt to climate change and the adhesion and active participation to

Covenant of Mayors for Climate and Energy initiative mainstreams and integrate climatic

objectives into local policies and practice.

Life SEC Adapt also aims to adopt and upgrade the model of the Sustainable Energy

Communities – SEC in supporting the improvement of climate governance, as a best practice for

the development of virtuous climate change adaptation process in local authorities under the

coordination of regional authorities and development agencies at regional level.

LIFE SEC ADAPT


6

1.2. Aktivnost C.2: Analiza procjene ranjivosti i rizika / Action C.2: Risk and Vulnerability

Assessment analysis

Cilj aktivnosti C.2 je gradovima i općinama uključenima u provedbu projekta pružiti detaljnu

analizu procjene ranjivosti i rizika od posljedica uzrokovanih klimatskim promjenama za područja

njihovih gradova i općina. Kroz procjenu utjecaja koje će klimatske promjene imati po lokalno

odabrane sektore od posebnog značaja, identificirat će se najbolje mjere za ograničavanje ili pak,

smanjivanje rizika i pripadajućih ekonomskih i socijalnih troškova, te samim time pružiti dobar

orjentir za usmjeravanje svojih budućih Strategija prilagodbe klimatskim promjenama.

Sukladno Metodologiji izrađenoj od strane Istarske razvojne agencije (IDA-e), Gradovi i

Općine će procjenu ranjivosti i rizika provoditi u dva uzastopna koraka.

Prvi korak podrazumijeva procjenu ranjivosti počevši od procjene izloženosti, osjetljivosti i

sposobnosti prilagodbe na učinak klimatskih promjena u dugoročnom razdoblju svakog pojedinog

sektora od posebnog značaja za pojedini Grad ili Općinu. Ova procjena omogućuje Gradovima i

Općinama određivanje razine ranjivosti (niske, srednje ili visoke) za svaki sektor od posebnog

značaja.

Rezultati se zatim sučekjavaju s analizom procjene rizika koja, kroz provedenu procjenu

posljedica i vjerojatnosti utjecaja klimatskih promjena na prethodno analizirane sektore,

omogućuje procjenu rizika sustava (visok, srednji, nizak).

Konačna matrica, koja odgovara ranjivosti i rezultatima rizika svakog analiziranog urbanog

sustava, pruža jasan pregled najvažnijeg područja intervencija ka kojima bi se trebala usmjeriti

strategija urbane lokalne prilagodbe kako bi se značajno smanjio utjecaj klimatskih promjena na

gradski / općinski urbanistički sustav.

The aim of Action C.2 is to provide municipalities involved in the project with a detailed

assessment of climate change risks and vulnerability for their territories. Through the evaluation of

the impacts that climate change will have on local selected economic sectors, they will identify the

best actions to limit or reduce risks and related economic and social costs, thus better orient their

future adaptation strategies.

According with the methodology provided by IDA, municipalities will carry on the vulnerability

and risk assessment in two consecutive steps. The first step regards the vulnerability assessment

starting from the evaluation of the exposure, sensitivity, and adaptive capacity to the impact of

climate change in a long-term period of each specific key sector identified. This assessment allows

municipalities to determine the level of vulnerability (low, medium or high) of each selected sector.

The results are then matched with the risk assessment analysis that, through the evaluation of

the consequence and of the probability of a climate change impact on the same sectors previously

analyzed, allows to estimate the risk of the system (high, medium, low).

LIFE SEC ADAPT


7

A final matrix, matching vulnerability and risk results of each urban system analyzed, provides a

clear overview of the most important sector of interventions on which the urban local adaptation

strategy should focus in order to significantly reduce the climate change impact on the municipal

urban system.

1.3. Rječnik pojmova / Glossary

Evapotranspiracija: Proces sastavljen od gubitka vode kroz atmosfersko isparavanje i isparivog gubitka vode kroz životne procese biljaka Globalno zatopljenje Globalno zatopljenje odnosi se na, promatrano ili projicirano, postupno povećanje globalne površinske temperature kao jednu od posljedica prisilnog zračenja uzrokovanog antropogenim emisijama Hidrološki ciklus (ciklus vode) Ciklus u kojem voda isparava iz oceana i površine zemlje te se prenosi iznad Zemlje kao vodena para u atmosferskoj cirkulaciji, kondenzira stvarajući oblake, zatim pada kao kiša ili snijeg na oceane i na zemlju, koju na zemlji mogu preuzeti stabla odnosno vegetacija, snabdijeva otjecanja na površini zemlje (rijeke), prodire u tlo, puni podzemne rezervoare vode, ispušta u tokove i konačno istječe u oceane, odakle će se najvjerojatnije ponovo ispariti. Ovi različiti sustavi uključeni u hidrološki ciklus obično se nazivaju hidrološki sustavi Izloženost Prisutnost ljudi, sredstava za život, vrsta ili ekosustava, funkcija zaštite okoliša, usluga i resursa, infrastruktura ili gospodarska, društvena ili kulturna imovina na mjestima i okruženjima koja bi mogla biti nepovoljno pogođena. Izvješće o procjeni (IPCC) Od osnutka 1988. godine IPCC je objavio pet sveobuhvatnih izvješća o procjeni (FAR - 1991.; .SAR- 1995.; TAR – 2001.; AR4 – 2007. i AR5 – 2014.) Jačanje otpornosti (žilavosti, elastičnosti) Jačanje brzog oporavka od poteškoća, žilavost, elastičnost Koncentracija stakleničkih plinova (RCP) su trajektorije (ne emisije) koncentracija četiriju staklenička plina usvojene od strane IPCC-ovog Izvješća o procjeni (AR 5).

LIFE SEC ADAPT


8

RCP 4,5 predstavlja 4,5 W/m2 razliku između apsorbirane i reflektirane energije Zemlje prema Svemiru. Opasnost Zbog klimatskih promjena, očekuje se da će se u budućnosti povećati frekvencija ekstremnih vremenskih prilika kao što su poplave, suše i toplinski udari Otpornost (elastičnost) Sposobnost urbanog sustava da se nosi s klimatskim i drugim rizicima od katastrofe i izazovima održivosti, uz zadržavanje trenutnog oblika i funkcije tog područja; pH vrijednost: (lat. potentia hydrogeny – hr. snaga vodika) je broj koji služi kao mjera kiselosti odnosno lužnatosti vodenih otopina. pH = - log (H+); pH(voda) = 7 (10-7 mol/dm3); pH(kiselo) < 7; pH(lužnato) > 7; Potencijalni utjecaj: Pojam utjecaja prvenstveno se odnosi na učinke na prirodne i ljudske sustave uzrokovane ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima i klimatskih promjenama. Utjecaji se uglavnom odnose na učinke na život, sredstva za život, zdravlje, ekosustave, gospodarstvo, društvo, krajolik, usluge i infrastrukturu zbog interakcije klimatskih promjena ili opasnih klimatskih događaja koji se javljaju u određenom vremenskom razdoblju i ranjivosti izloženog društva ili sustava. Prilagodba klimatskim promjenama Proces prilagodbe stvarnoj ili očekivanoj klimi i njegovim učincima. U ljudskim sustavima prilagodba nastoji umjeriti ili izbjeći štetu ili iskoristiti korisne mogućnosti. Procjena ranjivosti i rizika Ranjivost Tendencija (sklonost) ili predispozicija pogođena nepovoljnim djelovanjem. Ranjivost obuhvaća različite koncepte i uključuje osjetljivost na štetu i nedostatak sposobnosti da se nosi i prilagodi s time. Ranjivost je stupanj do kojeg je sustav podložan ili se ne može nositi s nuspojavama klimatskih promjena, uključujući klimatsku varijabilnost i krajnosti. Rizik Potencijal za posljedice u kojima je u pitanju nešto vrijedno i gdje je ishod nesiguran, prepoznajući raznolikost vrijednosti. Rizik je često zastupljen kao vjerojatnost pojave opasnih događaja ili trendova pomnoženih s utjecajima ako se događaju ti događaji ili trendovi. Rizik proizlazi iz interakcije ranjivosti, izloženosti i opasnosti.

LIFE SEC ADAPT


9

Ublažavanje Ljudska intervencija za smanjenje izvora ili pojačavanje smanjenja stakleničkih plinova (GHG). To također procjenjuje ljudske intervencije kako bi se smanjili izvori drugih tvari koje mogu izravno ili neizravno doprinijeti ograničavanju klimatskih promjena, uključujući, na primjer, smanjenje emisija čestica koje mogu izravno mijenjati ravnotežu zračenja (npr. ugljen) ili mjere koje kontroliraju emisije ugljičnog monoksida, dušikovih oksida, hlapivih organskih spojeva i drugih onečišćujućih tvari koji mogu promijeniti koncentraciju troposferskog ozona koji posredno utječe na klimu. Ugljikov ciklus Ciklus ugljika je biogeokemijski ciklus kojim se ugljik izmjenjuje između biosfere, pedosfera, geosfere, hidrosfera i atmosfere Zemlje. To je jedan od najvažnijih ciklusa na Zemlji i omogućuje da se ugljik ponovno upotrijebi u novim organizmima. Utjecaj zračenja Utjecaj zračenja je mjera utjecaja koji neki čimbenik ima na mijenjanje ravnoteže ulaznih i izlaznih energija (incoming and outgoing energies) u Zemljinom atmosferskom sustavu i oznaka je važnosti koju taj čimbenik ima kao potencijalni mehanizam u promjeni klime. Pozitivnim utjecajem dolazi do grijanja površine, dok se kod negativnog utjecaja površina hladi. Utjecaji (posljedice, ishodi) Učinci na prirodne i ljudske sustave. Pojam utjecaja prvenstveno se odnosi na učinke na prirodne i ljudske sustave uzrokovane ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima i klimatskim promjenama. Utjecaji se općenito odnose na učinke na život, sredstva za život, zdravlje, ekosustave, ekonomije, društva, kulture, usluge i infrastrukturu zbog interakcije klimatskih promjena ili opasnih klimatskih događaja koji se javljaju u određenom vremenskom razdoblju i ranjivosti izloženog društva ili sustava. Utjecaji se nazivaju i posljedice i ishodi. Utjecaji klimatskih promjena na geofizičke sustave, uključujući poplave, suše i porast razine mora predstavljaju podskup utjecaja koji se nazivaju fizički utjecaji.

LIFE SEC ADAPT


10

2. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENANA NA PODRUČJU GRADA PAZINA:

EVALUACIJA PRIMARNOG UTJECAJA NA POSEBNO ODABRANE SEKTORE

/CLIMATE CHANGE EFFECTS ON PAZIN AREA: A PRIMARY IMPACT EVALUATION ON

SPECIFIC SELECTED SECTORS

Grad Pazin je jedinica lokalne samouprave smještena u središnjem dijelu Istarske županije. Zauzima površinu od 139,52 km2. Grad broji 8638 stanovnika, a gustoća naseljenosti iznosi 61,91 st/km2 . (Izvor: PPIŽ 2016., DZS Popis stanovništva 2011.).

Slika 1 Položaj Grada Pazina u Istarskoj županiji

LIFE SEC ADAPT


11

Slika 2 Pogled na Pazinsku jamu i središte grada

Rezultati Početnog klimatskog scenarija za Grad Pazin (aktivnost A1 u sklopu provedbe Life SEC Adapt projekta) za sadašnju klimu upućuju na prisutno značajno zatopljenje na području grada Pazina, kako na godišnjoj tako i na sezonskoj skali.

Porast srednje i srednje minimalne temperature zraka, u rasponu od 0.16°C/10god do

0.46°C/10god, statistički je značajan u svim sezonama, osim zimi. Za srednju maksimalnu temperaturu zraka opažen je značajan porast (od 0.31°C/10god do 0.5°C/10god) u svim sezonama, osim u jesen.

Zatopljenju doprinosi značajan porast toplih indeksa ekstrema popraćen istovremenim negativnim trendom hladnih indeksa, a koji su najizraženiji u toplom dijelu godine (proljeće i ljeto).

U pedesetpetogodišnjem razdoblju (1961.-2015.) prisutno je značajno smanjenje godišnje količine oborine. Negativan trend je prisutan u svim sezonama, a značajan je u proljeće. Na

području grada Pazina prosječno se najviše oborine može očekivati u jesen (350 mm), dok su u ostalim sezonama prosječne količine oborine sličnih iznosa (231.7 mm – 252.6 mm).

Oborinski indeksi ekstrema ne ukazuju na značajne promjene. Opaženo je blago smanjenje broja vrlo vlažnih dana i maksimalne dnevne količine oborine te blagi porast trajanja sušnih razdoblja. Produljenje sušnih razdoblja najizraženije je ljeti.

Očekivane promjene srednje dnevne, srednje minimalne dnevne i srednje maksimalne dnevne temperature zraka prema analiziranim MedCORDEX simulacijama upućuju na moguće zagrijavanje koje je prisutno u svim sezonama i na razini godine. Amplitude projiciranog zagrijavanja su najveće ljeti, a pojačavaju se s promjenom razdoblja od P1 do P3, uz pretpostavku scenarija RCP8.5. Očekivano zatopljenje do kraja stoljeća će biti popraćeno povećanim brojem

LIFE SEC ADAPT


12

toplih temperaturnih indeksa i smanjenjem hladnih temperaturnih indeksa, neovisno o scenariju. Očekivane promjene srednje ukupne količine oborine upućuju na porast oborine zimi i smanjenje ljeti. U ostalim sezonama predznak promjene nije jednoznačan i ovisi o primijenjenom regionalnom klimatskom modelu. Na godišnjoj razini prevladava porast količine oborine u razdoblju P3. Iako se pojedini regionalni modeli razlikuju u predznaku promjene oborinskih ekstrema u pojedinim sezonama i na godišnjoj razini u pojedinom razdoblju, u većini slučajeva se u P3 za oba scenarija može očekivati porast maksimalne dnevne količine oborine, broja dana s vrlo velikom količinom oborine, te broja vrlo vlažnih dana. Očekuje se produljenje trajanja sušnih razdoblja te moguć porast standardnog dnevnog intenziteta oborine.

Zbog svojih klimatskih i geografskih obilježja Hrvatska je prepoznata kao država ranjiva na

klimatske promjene, a s nekim posljedicama se već i suočava. Kroz projekt “Jačanje kapaciteta

Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta

Strategije prilagodbe klimatskim promjenama”, u trenutku pisanja ovog elaborata, izrađena je

radna verzija Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske (Zelena knjiga),

koja uključuje rezultate klimatskog modeliranja, analizu utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti

pojedinih sektora te prijedlog mjera i aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama.

Prilagodba klimatskim promjenama definirana je u člancima 118. i 118.a Zakona o zaštiti zraka

(NN130/11, 47/14 i 61/17) kao proces koji „…podrazumijeva procjenu štetnih utjecaja klimatskih

promjena i poduzimanje primjerenih mjera s ciljem sprječavanja ili smanjenja potencijalne štete

koje one mogu uzrokovati.“

Zakon je definirao sektore koji su najviše izloženi utjecaju klimatskih promjena:

- hidrologija i vodni resursi;

- poljoprivreda;

- šumarstvo;

- biološka raznolikost i prirodni kopneni ekosustavi;

- biološka raznolikost i morski ekosustavi;

- upravljanje obalom i obalnim područjem;

- turizam i ljudsko zdravlje.

Prilagodba klimatskim promjenama podrazumijeva poduzimanje određenog skupa aktivnosti s

ciljem smanjenja ranjivosti prirodnih i društvenih sustava na klimatske promjene, povećanja

njihove sposobnosti oporavka nakon učinaka klimatskih promjena, ali i iskorištavanja potencijalnih

pozitivnih učinaka koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena.

LIFE SEC ADAPT


13

2.1. ZDRAVLJE

Posljednjih nekoliko desetljeća zabilježen je porast smrtnosti povezan s velikim vrućinama u ljetnim mjesecima što se negativno odražava na zdravlje ljudi sa socijalnim posljedicama. Republika Hrvatska od 2012. godine Protokolom o postupanju i preporukama za zaštitu od vrućine pokazuje spremnost ublažavanja zdravstvenog rizika na povećani pobol i smrtnost od toplinskih valova. Ovim dokumentom se utvrđuje obveza pojedinih institucionalnih sudionika nakon prognoziranja nastupa toplinskog vala te distribucija preporuka i savjeta kako se ponašati kao individua tijekom vala velikih vrućina. Sustav praćenja utjecaja toplinskog vala na zdravlje je u funkciji u razdoblju godine od 15. svibnja do 15. rujna. Državni hidrometeorološki zavod prognozira približavanje toplinskog vala te prema kritičnim temperaturama za klimatske regije izvještava javnozdravstveni sektor koji upozorava na opasnost rizika kroz županijsku mrežu i žurno poduzimanje mjera zaštite u lokalnoj zajednici. Javnozdravstveni sektor procjenjuje rizik utjecaja ekstremnih temperatura na zdravlje prikupljanjem podataka o smrtnosti i broju pacijenata koji su zatražili medicinsku intervenciju ili su hospitalizirani. Obrada podataka pacijenata za procjenu veličine rizika je složena jer još nije uspostavljena kompletna tehnička podrška i umrežavanje bolničkog sa javnozdravstvenim sektorom.

Sljedećih pet desetljeća će klimatske promjene imati sve više negativnih utjecaja. Ujedinjeni narodi govore o rastućem zdravstvenom riziku s pojavom većeg broja toplinskih valova. Zdravstveni rizik se definira kao izvor rizika za ljudsko zdravlje ili kvalitetu života (Odjel za zdravstvo, 2006). Veličina zdravstvenog rizika ekstremnih vrućina je znanstvena procjena mogućih štetnih učinaka na zdravlje koji proizlaze iz ljudske izloženosti opasnosti odnosno ekstremnih vrućina. To naglašava potrebu ulaganja osim za ublažavanje i za prilagođavanje zemlje takvim vremenski prilikama. Važno je ojačati sposobnost svake zemlje za boljim upozorenjem od nastupa vremenske katastrofe radi smanjenja ljudskih i ekonomskih gubitaka. Promjena klime povećava rizik vezan za vremenske nepogode, a predstavlja prepreku održivom razvoju (Taalas, 2016: Press Release N° 2).

2.2. TURIZAM

Sektor turizma se svojim najvećim dijelom oslanja na prirodna i kulturna dobra koja su ujedno i najugroženija dobra kad se analiziraju klimatske promjene. Klimatske promjene koje se već događaju, a nastavit će se događati i u budućnosti predstavljaju jedan od najvećih izazova današnjice, donoseći sa sobom brojne izravne i neizravne posljedice na prirodni, ekonomski i kulturni sektor. Procjenjuje se kako će klimatske promjene imati dalekosežne posljedice na turističku ponudu i turističku potražnju.

Cjelokupna turistička industrija kao i mnogobrojne destinacije uvelike ovise o klimi i promjenama koje se događaju u klimi. Klima uvjetuje duljinu turističke sezone kao i njezinu samu kvalitetu i svakako utječe na turističku potražnju. Klima utječe na široki spektar prirodnih uvjeta, a koji čine neku destinaciju privlačnom za posjetitelje kao što su snježni uvjeti, bioraznolikost biljnog

http://www.hzhm.hr/wp-content/uploads/2015/06/Protokol-o-postupanju-i-preporuke-za-za%C5%A1titu-od-vru%C4%87ine-2017.pdf

LIFE SEC ADAPT


14

i životinjskog svijeta, vodni resursi i slično. Klimatske promjene će imati kako negativne tako i pozitivne utjecaje na turistički sektor. Činjenica je da će se ipak turističke industrije kao i same destinacije morati prilagoditi na novonastale klimatske promjene kako bi smanjile navedene rizike ali i iskoristile nove prilike za daljnje djelovanje na ekološki, socijalno i ekonomski održiv način rada. Ranjivost turizma tj. njegova osjetljivost na klimatske promjene od posebnog je značaja za one destinacije koje svoj razvitak temelje upravo na ovom sektoru gospodarstva, a to su tzv. zemlje u razvoju. Nastavno na gore navedeno u nastavku će se razmotriti učinci klimatskih promjena na turističku ponudu kako oni izravni tako i neizravni.

Klima je jedan od značajnijih resursa za razvoj turizma u nekoj destinaciji stoga je logično za zaključiti da će promjene u klimi utjecati i na promjene u turizmu neke destinacije. Izravni učinci klimatskih promjena na turističku ponudu očituju se u klimatski povezanim faktorima poticanja i privlačenja turističke potražnje, a samim time i na sezonalnost potražnje, utjecaju na operativne troškove i troškove osiguranja te promjene obrazaca ekstremnih vremenskih prilika. Odgovarajući klimatski uvjeti ključni su za sve vrste turističkih aktivnosti, bez obzira da li je riječ o konvencionalnom plažnom turizmu ili segment posebnih interesa, kao što su ekoturizam, avanturistički ili sportski turizam. Nadalje, u nekim destinacijama klima je primarna atrakcija na kojoj je turizam utemeljen. Jedan od najizravnijih utjecaja predviđenih klimatskih promjena na turizam bit će preraspodjela klimatskih uvjeta medu turističkim regijama. Promjene u duljini i kvaliteti klimatski ovisnih turističkih sezona (npr. kupališni i zimski turizam) mogu imati značajne učinke na konkurentne odnose između turističkih destinacija, što će utjecati i na profitabilnost turističkih tvrtki. Značajnije promjene u turizmu uzrokovane klimatskim pogodnostima predviđene za Europu, točnije Mediteran, pred kraj 21. stoljeća odnose se na promjene faktora poticanja i privlačenja koji utječu na odluke o izboru turističkih destinacija. Sukladno navedenome, za Mediteransku regiju se predviđa da će čak do 2100. godine postati puno manje privlačna za turizam u ljetnim mjesecima i više privlačna u proljeće i jesen, a koristeći trenutne ekonomske pokazatelje, stručnjaci su procijenili kako će, zbog pada dobiti od turizma, zemlje Mediterana do 2100. godine gubiti i do 0,45 % BDP-a godišnje. Istodobno tradicionalne regije iz kojih dolazi većina turista na Mediteran (npr. sjeverna Europa) prema predviđanjima će postati pogodne za turističke aktivnosti tijekom cijele godine, a posebno u ljetnim mjesecima. Kao rezultat navedenog predviđa se da bi vjerojatno veći broj turista iz sjeverne regije mogao odlučiti ostati u svome kraju za vrijeme ljetnih mjeseci, kao i sve veći broj turista iz južne regije koji bi mogli odlučiti boraviti u sjevernoj regiji za vrijeme ljetnih mjeseci kako bi izbjegli vruće ljetne temperature na Mediteranu. Nestanak turista s Mediterana, sjevernjacima će donijeti dobit od 0,32% BDP-a na godišnjoj razini. Drugi izravni učinak klimatskih promjena na poslovanje turističkih tvrtki odnosi se na utjecaj na sezonske operativne troškove kao što su troškovi grijanja, hlađenja, proizvodnje umjetnog snijega, navodnjavanja, vodoopskrbe, godišnji troškovi osiguranja. Premda energetski troškovi u hotelijersko-ugostiteljskom sektoru variraju u odnosu na lokaciju i vrstu smještajnog objekta, procjenjuje se da je udio energetskih troškova u bruto prihodima ovakvih objekata u rasponu od 3-6%, ali može doseći i iznos od 10% kod nekih povijesnih i luksuznih hotela. Veliki dio ukupne energetske potrošnje u hotelijersko-ugostiteljskom sektoru odnosi se na grijanje i hlađenje prostora, stoga promjene u stupanj-danima grijanja i hlađenja mogu imati značajan utjecaj na energetske troškove u nekim regijama. Treći izravni učinak klimatskih promjena je pojava

LIFE SEC ADAPT


15

promijenjenih ekstremnih vremenskih prilika. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) je zaključio da su promjene u broju vremenskih prilika vjerojatno posljedica projiciranih promjena klime koje uključuju: više maksimalne temperature i više vrućih dana nad gotovo svim površinama, veći intenzitet tropskih oluja i vjetrova, intenzivnije oborine iznad mnogih površina, te veće i dugotrajnije suše u mnogim kontinentalnim unutrašnjostima. Porast sve češćih i intenzivnijih ekstremnih vremenskih prilika direktno će utjecati na turističku industriju zbog povećanja infrastrukturnih oštećenja, povećane potrebe za dodatnom pripremljenošću na izvanrednastanja, viših operativnih troškova poslovanja (osiguranja, rezervni energetski i vodoopskrbni sustavi, hitne evakuacije), te troškova prekidanja odvijanja poslovnih aktivnosti.

Zbog toga što klimatski uvjeti predstavljaju jedan od kritičnih resursa za destinaciju, promjena klimatskih uvjeta imat će duboke utjecaje na turizam neke destinacije na regionalnom nivou. Promjene u dostupnosti vode, nedostatak biodiverziteta, nestanak krajolika, obalna erozija, šteta na infrastrukturi i slično imat će katastrofalne posljedice na turizam. Planine, otoci i obalne destinacije tj. obalna područja su posebno osjetljiva na klimatske promjene. UNESCO je čak identificirao nekoliko svjetskih poznatih odredišta koja predstavljaju kritične turističke destinacije, koje će biti najizraženije pogođene klimatskim promjenama, a neke od njih su Venecija u Italiji gdje se svake godine podiže razina mora pa ovom prekrasnom turističkom i povijesnom gradu prijeti potapanje, zatim veliki koraljni greben u Australiji, Peru i druge. Činjenica je u tome da postoje regije na kojima će klimatske promjene djelovati kako na prirodne tako i na kulturne resurse, a neke od tih regija su: Afrika, Karibi, Južna Amerika, Srednji Istok i druge.

Klimatske promjene utjecat će i na ekonomski rast te političku stabilnost nekih država. Nicholas Stern u svom izvještaju navodi da iako bi porast prosječne temperature za 1°C mogao koristiti globalnom BDP-u, veća klimatska promjena nakon nekog vremena nanijela bi štetu ekonomskom rastu na globalnoj razini, uspoređujući štetu ne prilagođavanja na klimatske promjene s onom nastalom u poslijeratnim razdobljima i velikim ekonomskim krizama. Također, u svom radu navodi kako bi veće klimatske promjene i troškovi ne prilagođavanja na iste mogle utjecati na smanjenje potrošnje za 20 % krajem 21. ili početkom 22. stoljeća. U izvještaju se navodi da bilo kakvo smanjenje globalnog BDP-a zbog klimatskih promjena će vjerojatno imati negativne posljedice za očekivani budući rast turističke potrošnje. Najveće troškove ne prilagođavanja na klimatske promjene snosile bi zemlje u razvoju i najsiromašnije zemlje.

Reakcije posjetitelja na promjene u turističkim destinacijama koje će se dogoditi uslijed klimatskih promjena, odredit će kako će zapravo klimatske promjene utjecati na turističku potražnju. Klima, prirodni okoliš i osobna sigurnost posjetitelja najznačajniji su faktori pri odabiru neke turističke destinacije, a globalne klimatske promjene svakako će utjecati na sva tri navedena faktora. Osim toga, klima predstavlja jedan od ključnih faktora sezonalnosti turističke potražnje. Klimatske promjene mogu uvelike izmijeniti tu sezonalnost poboljšavanjem ili pak pogoršavanjem klimatskih uvjeta u turistički receptivnim i emitivnim destinacijama. U turističkom sektoru upravo su posjetitelji ti koji mogu svoju odluku o posjeti neke destinacije promijeniti u vrlo kratkom roku. Ukoliko se dogodi neka ekstremna klimatska promjena u nekoj destinaciji koju su posjetitelji odlučili posjetiti oni u vrlo kratkom roku svoju odluku mogu promijeniti i odlučiti se posjetiti neku drugu turistički privlačnu destinaciju. Upravo ova prilagodba posjetitelja na klimatske uvjete u

LIFE SEC ADAPT


16

nekoj destinaciji svjedoči o tome da će izbor destinacije koju će neki posjetitelj željeti posjetiti, ovisiti uvelike o klimatskim faktorima koji je obilježavaju. Klima i vrijeme značajno utječu na odabir neke destinacije od strane posjetitelja kao i na to koliko će se dugo posjetitelji zadržati u nekoj destinaciji koju su odlučili posjetiti. Budući da klima predstavlja vrlo važan resurs za turističku potražnju, očekuje se kako će promjena iste imati značajan utjecaj na istu.

Klimatske promjene povećat će potražnju za eko turizmom i turizmom zasnovanom na boravku u prirodno očuvanim destinacijama. Očekuje se da će se potražnja za ekoturizmom u sljedećih dvadeset godina utrostručiti (danas raste po stopi od deset do dvadeset posto). Također, rast temperature zraka, smanjenje količina padalina na jugu Europe, povlačenje ledenjaka u planinskim područjima, smanjenje broja šuma i sve veći broj požara mogli bi se odraziti na turistička kretanja. Više temperature u toplo-morskim destinacijama mogle bi utjecati na povećanje broja putovanja izvan (glavne) ljetne turističke sezone. Posjetitelji pri biranju mjesta za odmor sve više uzimaju u obzir ekološku osviještenost destinacija i smještajnih objekata. Investiranje u obnovljive izvore energije i primjena mjera očuvanja okoliša stvaraju dobru reputaciju destinacija/objekata. Nastavno na prethodno navedeno razmotrit će se kako izravni tako i neizravni učinci klimatskih promjena na turističku potražnju.

Prema zaključcima UNWTO-a, predviđeni učinci uključuju postupni pomak preferiranih turističkih destinacija prema višim nadmorskim visinama u planinskim područjima. Za turiste iz podneblja umjerenih klimatskih zona koji trenutačno dominiraju međunarodnim putovanjima (npr. Sjeverna Europa) se očekuje da će više ljetovati u svojoj domovini ili u neposrednoj blizini koristeći pogodnosti blizine novih područja s povoljnim klimatskim uvjetima. Ovakav pomak u obrascima putovanja imao bi tri značajne posljedice: proporcionalno veća potražnja za destinacijama u područjima umjerene klimatske zone, proporcionalno manja potražnja za destinacijama u toplijim klimatskim zonama koje sada imaju obilježje visoke posjećenosti od strane turista iz područja umjerene zone, te neto smanjivanje ukupnog broja međunarodnih turista. U toplijim područjima dogodilo bi se suprotno, budući da bi ova područja privlačila manji broj turista iz umjerenih područja, a više turista bi iz ovih područja putovalo u umjerena područja. Za prosječnu potražnju za internacionalnim putovanjima u suptropskim i tropskim državama predviđa se opadanje. Brojni mediji predviđaju da povećanje budućih ljetnih temperatura predstavljaju veliku opasnost za turizam na Mediteranu. Vjerojatno je da bi ljeta na Sredozemlju mogla biti previše topla za turiste nakon 2020. godine. Malo se zna o tome što turisti percipiraju kao „previše vruće“ za bilo koju određenu turističku destinaciju. Percepcije igraju glavnu ulogu u procesu donošenja odluka turista i predstavljaju važan posrednički stadij procesuiranja informacija, te su posljedično jako važne u utjecanju na stvarni ishod individualnih putnikovih odluka u odabiru destinacije nakon saznanja o određenoj promjeni.

Bitno je za naglasiti da će cjelokupan učinak klimatskih promjena na turističko okruženje ono na što će posjetitelji destinacija reagirati, a ne samo na promjene klimatskih uvjeta u destinaciji. Turistička potražnja na regionalnoj razini također će biti pogođena čitavim nizom klimatskih promjena koje će se posebno odraziti na promjene prirodnog okoliša neke destinacije. Promjene prirodnog okoliša neke destinacije predstavljaju rizik za tu destinaciju posebno ako ona svoj turizam temelji upravo na njemu. Iz tog razloga nastoji se i dati nekakav odgovor na klimatske

LIFE SEC ADAPT


17

promjene. Neizravnih učinaka klimatskih promjena na turističku potražnju najviše se može pronaći u utjecaju na prirodni okoliš s posebnim naglaskom na koraljne grebene te planinske krajolike. Međutim neizravne učinke klimatskih promjena na turističku potražnju također možemo pronaći i u djelovanju na ekonomsko blagostanje neke destinacije kao i na sociopolitičku stabilnost što se očituje kroz pad potražnje i pad BDP-a. Kod koraljnih grebena, a posebno onog najvećeg kod Australije primijećeno je to da sve teže podnosi zagađenje, pretjerani lov i razvoj industrije zbog čega bi Australija trebala djelovati na način da smanji svoj štetan doprinos klimatskim promjenama jer u protivnom tom velikom morskom ekosustavu prijeti potpuno uništenje. Činjenica kada govorimo o planinskim krajolicima je ta da klimatske promjene na ovom područjima uzrokuju topljenje snijega ili njegovo potpuno izostajanje zbog visokih temperatura zbog čega svake godine postoji sve veći zahtjev za proizvodnjom umjetnog snijega što iziskuje ne samo veliki napor već i poveću sumu novca. Upravo iz ovog razloga treba se dati odgovor na postojeće i predstojeće klimatske promjene kako bi se umanjio njihov štetan utjecaj. (Bjelajac, 2016.)

Pazin, čije se ime spominje po prvi puta davne 983. godine kao „Castrum Pisinum“, danas je

slikoviti gradić bogate tradicije, čija se turistička ponuda zasniva na bogatoj kulturno povijesnoj baštini, očuvanoj prirodi i brojnim manifestacijama. Povoljan smještaj u središtu istarskog poluotoka, pridonosi podjednakom boravku turista i u ljetnim i zimskim mjesecima. Turizam predstavlja najvažniju granu gospodarstva Republike Hrvatske pri čemu je njegova

važnost posebno izražena u županijama Jadranske Hrvatske. Istarska županija smatra se turistički

najrazvijenijom županijom u državi, što potvrđuju i podaci kako je 2015. godine u Istarskoj županiji

zabilježeno 23,5 % svih turističkih dolazaka u Hrvatsku, a istovremeno je ostvareno visokih 29,3 %

svih noćenja. Prema ovim podacima primjetno je kako je Istarska županija turistički daleko

razvijenija od bilo koje druge županije u državi. Treba pritom spomenuti i kako se prema

istraživanju TOMAS (2015) Istarska županija 2014. godine prema prosječnim dnevnim izdacima po

turistu nalazila na četvrtom mjestu u Jadranskoj Hrvatskoj s prosječnim dnevnim izdacima u iznosu

od 63,8 eura po turistu, dok primjerice ti izdaci u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja je prva po

ovom pokazatelju iznose 92,6 eura. Navedeni podatak ukazuje kako turisti u prosjeku u Istri troše

manje nego u nekim drugim županijama Jadranske Hrvatske, pri čemu je taj iznos zasigurno mnogo

niži u samom Gradu Pazinu u kojem, kako je spomenuto u prethodnim poglavljima, turizam nije

razvijen kao što je to u priobalnim područjima.

Prema podacima Grada Pazina na području stare gradske jezgre zabilježeno je 2016. godine

85 kreveta, što je porast za 16,4 % u odnosu na 2010. g.. Primjetno je kako je broj kreveta na

području stare gradske jezgre u navedenom razdoblju kontinuirano rastao, izuzev 2015. g. kada je

došlo do blagog pada koji je posljedica smanjenja broja kreveta u hotelima s 54 na 37. No već

iduće godine zabilježen je daljnji porast pa se može zaključiti kako se smještajni kapaciteti na

području jezgre kontinuirano povećavaju. Na razini Grada Pazina istovremeno je došlo do

LIFE SEC ADAPT


18

snažnijeg porasta broja kreveta gdje je njihov broj porastao za visokih 297,4 %, odnosno gotovo se

utrostručio. Ovaj porast prisutan je kroz cijelo promatrano razdoblje 2010.-2016. godine pri čemu

je posebno snažan porast zabilježen na kraju tog razdoblja (2015.-2016.). Prema navedenim

podacima jasno su primjetne razlike u intenzitetu kretanja broja kreveta na području stare gradske

jezgre i cijelog Grada Pazina, pri čemu se može zaključiti kako smještajni kapaciteti rastu znatno

slabije na području jezgre. To može biti posljedica nedostatka prostora za smještaj u samoj

gradskoj jezgri ili posljedica slabije atraktivnosti tog područja u odnosu na okolicu Pazina. Ovaj

podatak povoljan je ukoliko se sagleda u kontekstu činjenice da na području stare gradske jezgre

nije prisutan proces porasta broja stanova za odmor i iznajmljivanje, što bi značilo kako dolazi do

demografskog pražnjenja jezgre i njene pretvorbe u prostor namijenjen isključivo djelatnostima

iznajmljivanja, što bi značilo kako slabi funkcija stalnog stanovanja u tom prostoru.

Graf 1 Kretanje turista na području Pazina

2.3. VODNI RESURSI

Nadležne institucije za provedbu Okvirne direktive o vodama i Direktive o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima u Republici Hrvatskoj su Ministarstvo poljoprivrede, kao središnje tijelo državne uprave nadležno za upravljanje vodama i Hrvatske vode, kao pravna osoba s javnim ovlastima za upravljanje vodama.

Područje Grada Pazina je u sustavu vodoopskrbe Istarskog vodovoda čija se jedna od

poslovnih jedinica nalazi i u Pazinu.

LIFE SEC ADAPT


19

Slika 3 Vodoopskrba na području Istarske županije

2.4. ŠUMARSTVO

Klima je kompleksan ekološki čimbenik koji se opisuje pomoću različitih klimatskih elemenata i pojava što utječu na razvoj vegetacije i njezino prirodno rasprostranjenje. Za šumsku vegetaciju najvažnije su temperatura zraka, količine oborina, vlaga zraka i vjetar.

Šumska vegetacija sredozemne Hrvatske prilagođena je određenim klimatskim uvjetima koji prevladavaju u tom području. Ti se uvjeti mijenjaju kroz vrijeme, a to se odražava na rast i razvoj svih organizama. Pretpostavljene klimatske promjene mogu dovesti do promjena u prostornoj razdiobi šumske vegetacije, promjeni u sastavu, strukturi i proizvodnosti šumskih ekosustava, promjeni ekološke stabilnosti, zdravstvenog stanja šuma te općekorisnih funkcija šuma. (Damir Ugarković).

LIFE SEC ADAPT


20

Iz časopisa Hrvatske šume:

LIFE SEC ADAPT


21

2.5. BIORAZNOLIKOST

Javna ustanova “Zavod za prostorno uređenje Istarske županije” i javna ustanova “Natura Histrica” izradile su za potrebe projekta “Upgrading Sustainable Energy Communities in Major Adapt initiative by planning Climate Change Adaptation strategies (LIFE-SEC-ADAPT)” elaborat “Procjena utjecaja klimatskih promjena i ranjivost sektora ekosustava i bioraznolikosti te prostornog planiranja za grad Pazin”.

Sastavni dio elaborata su i 3 grafička priloga (zaštićena područja prirode, ekološka mreža-NATURA 2000 područja i karta kopnenih staništa) izrađena u AutoCad 2007.

LIFE SEC ADAPT


22

3. VULNERABILITY TO CLIMATE CHANGE / RANJIVOST SUSTAVA NA KLIMATSKE

PROMJENE

3.1. ZDRAVLJE

3.1.1. Logička matrica za procjenu ranjivosti

Slika 4 Logički okvir za sektor zdravlja

Potencijalni utjecaj

•toplinski val

•srednja temperatura (varijacije dugog perioda)

Faktori izloženosti

•Srednja temperatura

•HD - vrući dani

•TR20 - tropske noći

Faktori osjetljivosti

•Broj stanovnika

•Gustoća stanovnika

•Broj stanovnika starijih od 65 godina

•Broj stanovnika mlađih od 5 godina

•Postotak zelenih površina

•Izgrađenost naselja

•Dostupnost ključnih usluga zdravstvenog sustava

Sposobnost prilagodbe

•BDP

•educiranost stanovništva

LIFE SEC ADAPT


23

3.1.2. Izloženost

Smrt uzrokovana kardiovaskularnim bolestima

Pregled dostupnih informacija i poduzete mjere Izloženost visokim temperaturama je velika u ljetnim mjesecima, starije osobe su

osjetljivije, a sposobnost prilagodbe ovisi o socijalno – ekonomskim prilikama oboljelih (nabava

klima uređaja u domu, na radnom mjestu ili mjestu gdje postoji izloženost visokim

temperaturama).

Prema savjetima stručnjaka potrebno je boraviti u klimatiziranim ili ohlađenim prostorima te

izbjegavati izloženost visokim temperaturama.

Kvalitativni/kvantitativni podaci

Graf 2 Evidentirane kardiovaskularne bolesti na području Pazina, izvor: Zavod za javno zdravstvo Istarske županije

LIFE SEC ADAPT


24

Graf 3 Umrli od kardiovaskularnih bolesti na području Pazina, izvor: Zavod za javno zdravstvo Istarske županije

Širenje vektorskih i infektivnih bolesti Kvalitativni/kvantitativni podaci

Graf 4 Vektorski prenosive bolesti na području Pazina, izvor: Zavod za javno zdravstvo Istarske županije

LIFE SEC ADAPT


25

Povećanje alergijskog uzorka

Pregled dostupnih informacija i poduzete mjere

Alergeni su u pravilu bjelančevine ili druge tvari vezane za njih. Nekim alergenima izloženi

smo tijekom cijele godine, pojedinima pak samo sezonski. Među sezonske alergene spada pelud

drveća, trava i korova. Bjelančevine koje sadrži pelud uzročnici su alergijske osjetljivosti.

Alergija na pelud najčešća je vrsta alergije. One su sezonske, te ovise o geografsko-

klimatskom području, njegovom vegetacijskom pokrovu i meteorološkim faktorima.

Određivanjem broja peludnih zrnaca i determiniranjem vrste peludi prati se dinamika

pojavljivanja pojedine vrste, što je temelj na kojemu se baziraju dnevna izvješća, peludna

prognoza, alergijski semafor te izrada peludnog kalendara.

Uređaji za uzorkovanje peludi nalazi se na krovu zgrade Zavoda za javno zdravstvo Istarske

županije i sportskoj dvorani Pazin. Uzorci se analiziraju svakodnevno tijekom cijele godine.

Obradom uzoraka određuju se dnevne koncentracije peludi u zraku, a s obzirom na meteorološke

prilike izrađuje se peludna prognoza za nekoliko dana. (Službena internetska stranica Zavoda za

javno zdravstvo Istarske županije).

Osnovna svrha peludne prognoze je pružanje informacija o prisutnosti pojedinih peludnih

alergena ovisno o meteorološkim prilikama (3-4 dana), što osjetljivim osobama omogućuje

prevenciju pojave simptoma te planiranje aktivnosti i putovanja.

Slika 5 Uređaj za uzorkovanje peludi, Pazin

Alergijski semafor je način dnevnog izvještavanja o količini peludnih zrnaca u zraku

određenog područja. Na temelju mjerenja količine peludnih zrnaca u prostornom metru

atmosferskog zraka određuju se boje alergijskog semafora. Zelena boja odgovara koncentraciji

peludi koja će u malog broja jako osjetljivih osoba uzrokovati alergijske simptome. Žuta određuje

LIFE SEC ADAPT


26

koncentraciju koja u većine alergičnih osoba uzrokuje simptome, a crvena vrlo visoku

koncentraciju peludi koja će u svih osjetljivih osoba uzrokovati simptome, koji u jako osjetljivih

osoba mogu biti vrlo teški.

Slika 6 Alergijski semafor

Kvalitativni/kvantitativni podaci

Slika 7 Dermatitis, egzemi i urtikarije na području Pazina, izvor: Zavod za javno zdravstvo Istarske županije

LIFE SEC ADAPT


27

Mogući scenariji za budućnost

Pelud kao bioindikator

Nepovoljni utjecaji klime na zdravlje pogoršani su povećanom i neplanskom urbanizacijom, kontaminacijom vode i zraka te povećanjem atmosferskih stakleničkih plinova. Posljednjih se godina sve više naglašava povezanost klimatskih promjena s respiratornim alergijama, s obzirom na to da alergijske bolesti postaju prevladavajuće bolesti modernog doba. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 235 milijuna ljudi širom svijeta pati od astme koja može biti izazvana različitim faktorima - između ostaloga i alergenim peludom.

Promjene u fenološkom ciklusu biljaka utječu na učestalost i težinu alergijskih bolesti. S aerobiološkog aspekta, zanimljivo je proučavati kako potencijalni utjecaji klimatskih promjena utječu na biljke, a samim time i na količinu alergenog peluda u zraku te njegovu distribuciju, jer se pelud smatra osjetljivim bioindikatorom reakcija biljaka na klimatske promjene. Reakcije biljaka očituju se i kroz izmjene rasta i reproduktivnog obrasca, promjene u prinosu i/ili produktivnosti te promjene u rasprostranjenosti.

Alergije kroz godišnja doba

U posljednjih 30 godina duljina sezone cvjetanja breze produljila se za 10 do 11 dana.

Vrlo je važno naglasiti međuovisnost aeroalergena i meteorologije. Tijekom posljednjih 20 godina je zbog povišenja temperaturne utvrđen raniji početak i vrhunac cvatnje kod vrsta koje počinju cvjetati ranije tijekom godine (kao što su brijest, breza, joha i lijeska), a trajanje sezone cvjetanja produženo je i kod ljetnih vrsta, primjerice kod raznih vrsta porodice trava te korovnih biljaka ambrozije i pelina. Temeljeno na temperaturnim promjenama u proljeće, predviđa se da će prosječni datum početka polinacijske sezone breze biti raniji za oko 6 dana u sljedećih desetak godina. U posljednjih 30 godina duljina sezone cvjetanja breze produljila se za 10 do 11 dana, dok su dugoročne analize (18-30 godina) koncentracija peluda breze pokazale slab trend povećanja ukupnih godišnjih koncentracija.

I ovogodišnje praćenje alergenog peluda u zraku započeto je već u siječnju pojavom prvih peludnih zrnaca lijeske i johe, no vremenske su neprilike uvelike utjecale na intenzitet polinacije biljaka. Temperaturna kolebanja i snježne oborine utjecale su na dnevnu dinamiku peludi u zraku, uz izrazito smanjene dnevne koncentracije navedenih alergena u odnosu na isto razdoblje prošlih godina. Takva isprekidana polinacija s niskim koncentracijama peludi uvelike olakšava tegobe alergičnim osobama.

Utjecaji na porast alergijskih bolesti

LIFE SEC ADAPT


28

Klimatske promjene mogu olakšati geografsko širenje pojedinih biljnih vrsta na nova područja.

Zagrijavanje atmosfere i povećanje atmosferskog CO2 utječu na produktivnost biljaka, što se očituje u kumulativnoj godišnjoj koncentraciji peluda određene vrste. Najbolji je primjer biljka ambrozija. Povećanjem broja cvjetnih klasova po biljci istovremeno se povećava produkcija alergenog peluda, trajanje sezone polinacije se produžuje, a time i izloženost alergenu.

U mnogim europskim gradovima je zamijećen trend povećanja alergijskog rinitisa i alergijske astme, iako se zbog značajne redukcije travnatih površina koncentracija peluda trava u zraku smanjila i za 40 posto. Porast alergijskih bolesti pripisuje se utjecaju onečišćenja iz zraka.

Također, klimatske promjene mogu olakšati geografsko širenje pojedinih biljnih vrsta na nova područja čim ona postanu klimatski pogodna.

Zaključak

Praćenje utjecaja klimatskih promjena na alergijske bolesti i aeroalergene bilo je donekle zanemareno. Kontinuiranim aerobiološkim monitoringom moći će se registrirati vremenske varijacije kvalitativnog i kvantitativnog sadržaja alergenog peluda u zraku, kao posljedica odgovora biljaka na klimatske promjene. To će pridonijeti potpunijem razumijevanju utjecaja istih na alergijske bolesti poput astme i peludne groznice. Važno je naglasiti da svi moramo postati svjesni tih promjena u okolišu i da se to događa i nama. (Pliva zdravlje)

Očekivani učinak projiciranih promjena klime na sektor

Primjeri pojava povezanih sa negativnim učincima klimatskih promjena Djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije koji obavljaju javnozdravstvenu djelatnost na području Grada Pazina opisali su pojave koje su opazili u svom radu, a povezuju ih s utjecajima klimatskih promjena:

Visoke temperature nepovoljno utječu na zdravlje kroničnih bolesnika a posebno oboljelih od kardiovaskularnih bolesti te povećavaju smrtnost. Izloženost visokim temperaturama je u ljetnim mjesecima sve veća, osobe su sve starije i bolesnije te time i osjetljivije, a sposobnost prilagodbe je ograničena i ovisi o socijalno-ekonomskim prilikama oboljelih

Uslijed povećanih temperatura pogoršava se zdravstveno stanje bolesnika koji traže pomoć na objedinjenom bolničkom prijemu, hitnoj medicinskoj pomoći ili u ordinacijama obiteljskih liječnika, te navedeno dovodi i do povećanja bolničkih prijema. Zdravstveni sektor i resursi su više opterećeni navedenim bolesnicima tijekom visokih temperatura

Visoke temperature dovode do povećanih zdravstvenih problema kod oboljelih od kroničnih respiratornih bolesti.

Duža izloženost visokim temperaturama povećava opasnost od toplotnog udara. Posebno su ugroženi djeca, trudnice, stari, kronični bolesnici, radnici na otvorenom i drugim radnim mjestima na kojima su izloženi visokim temperaturama.

LIFE SEC ADAPT


29

Porast temperature već je doveo do naseljavanja novim invazivnim vrstama vektora na našem području što predstavlja potencijalnu opasnost za prijenos novih vektorskih bolesti ali i starih bolesti koje dugo godina nisu kod nas prisutne, što se već događa u susjednim zemljama. Visoke temperature pogoduju i razmnožavanju uzročnika zaraznih bolesti s jedne strane a s druge strane visoke temperature mogu nepovoljno utjecati na higijenu.

Zbog klimatskih promjena naša područja naseljavaju nove invazivne biljne vrste koje možda mogu predstavljati nove potencijalne alergene za osjetljivu populaciju

Dugotrajna suša povećava količinu čestica u zraku i time direktno utječe na higijenu zraka.

Uslijed promjena klimatskih parametara najvažniji utjecaj koji je prepoznat u sektoru je povećanje smrtnosti radi ekstremnih vremenskih uvjeta i utjecaj na epidemiologiju bolesti povezanih s klimatskim promjenama.

Indikatori izloženosti

Obzirom da se podaci odnose na cijelo područje Grada Pazina, vrijednost svih indikatora

izloženosti jednaka je za cijelo područje koje obuhvaća 18 statističkih nasenja.

Popis indikatora:

EX01 – Srednja maksimalna temperature (t – max sred)

EX02 – Vrući dani (HD)

EX03 – TR20 - tropske noći

Tablica 1 Zdravlje - indikatori izloženosti

EX01 - Srednja temperatura

t-sred t-min t-max

sred trend sred trend sred trend

DJF 3.4 0.22 -1.7 0.16 9.4 0.31

MAM 10.4 0.30 4.2 0.19 16.9 0.41

JJA 19.7 0.46 12.5 0.35 27.3 0.50

SON 11.6 0.16 5.9 0.25 18.6 0.09

God 11.3 0.28 5.3 0.24 18.1 0.33 Tablica 2 Srednje godišnje i sezonske vrijednosti temperature (1971. - 2000.) i pripadni iznos trenda (1961. - 2015.)

LIFE SEC ADAPT


30

Najveći trend je 0.50 za maksimalnu srednju temperaturu u ljetnom periodu (lipanj, srpanj,

kolovoz) te se izloženost ocjenjuje prema najznačajnijem trendu.

Sukladno metodologiji, vrijednost indikatora transformira se u vrijednost u rasponu od 0 do

1. (Methodology for vulnerability and risk assessment in regions Marche and Istria, 2017)

optimal positive neutral negative critical

0,1 0,3 0,5 0,7 0,9

EX01

EX02 – HD vrući dani

Indeks DJF MAM JJA SON God

sred trend sred trend sred trend sred trend sred trend

HD 0.0 - 0.2 0.1 25.2 4.0 1.4 0.1 26.8 4.2


0,1 0,3 0,5 0,7 0,9

EX02

EX03 – tropske noći



TR20 0.0 - 0.0 - 0.6 0.2 0.0 - 0.6 0.3

LIFE SEC ADAPT


31


0,1 0,3 0,5 0,7 0,9

EX03

Kategoriziranjem indikatora, HD – vrući dani i TR20 – tropske noći, svrstani su u razred 3

čime je transformacijom dobivena vrijednost oba indikatora 0,5, s tim da je za indikator HD težina

2 obzirom da je taj indikator važniji od ostala 2 vezano za promatrane utjecaje.

Nakon evaluacije i dodijeljivanja težine svakome, različiti su indikatori agregirani te je

izračunata ukupna vrijednost izloženosti:


0,1 0,3 0,5 0,7 0,9

IZLOŽENOST

LIFE SEC ADAPT


32

Slika 8 Zdravlje - izloženost

LIFE SEC ADAPT


33

3.1.3. Osjetljivost

Osjetljivost je analizirana u odnosu na 18 statističkih naselja administrativnog područja

Pazina.

Popis indikatora:

SE01 – Broj stanovnika

SE02 – Gustoća stanovništva

SE03 – Broj stanovnika u naselju starijih od 65 godina

SE04 – Broj stanovnika u naselju mlađih od 5 godina

SE05 – Zelene površine

SE06 – Izgrađenost naselja

SEO7 – Dostupnost ključnih usluga zdravstvenog sustava

Tablica 3 Zdravlje - indikatori osjetljivosti

SE01 – Broj stanovnika

Demografska slika samog područja Grada varirala je u razdoblju od 1948. do 2011. godine.

U proteklom, poslijeratnom razdoblju do popisa 1971. trajao je proces depopulacije na razini

cijelog Grada Pazina. Isti trend vidljiv je na razini županije, međutim ne i samom naselju Pazin čiji je

broj stanovnika u tom razdoblju porastao za 42,44%. Prema popisu iz 1971. godine na području

Grada Pazina bilo je 6,06% manje stanovnika nego 1948. godine. Razvoj industrije i poticanje

urbanizacije ubrzao je rast na 8.889 stanovnika 1981. godine i 9.369 stanovnika 1991. godine.

Prema popisu iz 2001. godine broj stanovnika je smanjen na 9.227 stanovnika, a 2011. godine na

8.638 stanovnika. Razlog ovakvog negativnog trenda leži u političkim previranjima koja su

nastupila 1991./1992, migracijama stanovništva, te nepovoljnim promjenama u dobnoj strukturi

(starenje stanovništva). (https://www.pazin.hr/o-pazinu/stanovnistvo/)

LIFE SEC ADAPT


34

SE02 – Gustoća stanovništva

POVRŠINE NASELJA Gustoća

(stan/km2) Naselje km2 ha

Beram 11,35 1135,24 20,61

Bertoši 7,45 744,57 43,65

Brajkovići 6,46 645,62 54,68

Butoniga 4,94 493,86 14,98

Grdoselo 11,18 1117,63 10,65

Heki 11,79 1178,82 39,79

Ježenj 2,83 283,11 49,80

Kašćerga 10,39 1039,13 24,64

Kršikla 5,92 591,66 8,11

Lindar 9,91 990,79 40,57

Lovrin 5,22 522,24 69,70

Pazin 15,97 1597,02 274,64

Trviž 9,43 943,16 43,36

Vela Traba 2,01 201,09 112,88

Zabrežani 10,19 1018,78 41,81

Zamask 2,14 214,36 27,06

Zamaski Dol 3,74 373,70 13,65

Zarečje 5,64 563,61 52,52

Tablica 4 Gustoća stanovništva po naseljima

LIFE SEC ADAPT


35

SE03 – Broj stanovnika u naselju starijih od 65 godina

Naselje Broj stanovnika starijih od 65 godina

Postotak starijeg stanovništva

Beram 42 17,95%

Bertoši 52 16,00%

Brajkovići 30 8,50%

Butoniga 16 21,62%

Grdoselo 28 23,53%

Heki 74 15,78%

Ježenj 30 21,28%

Kašćerga 44 17,19%

Kršikla 7 14,58%

Lindar 68 16,92%

Lovrin 49 13,46%

Pazin 751 17,12%

Trviž 45 11,00%

Vela Traba 34 14,98%

Zabrežani 65 15,26%

Zamask 14 24,14%

Zamaski Dol 15 29,41%

Zarečje 45 15,20% Tablica 5 Broj stanovnika starijih od 65 godina

Duža izloženost visokim temperaturama povećava opasnost od toplotnog udara. Među

osjetljivima su i starije osobe.

LIFE SEC ADAPT


36

SE03 – Broj stanovnika u naselju mlađih od 5 godina

Naselje Stanovnici mlađi od 5 godina

Postotak mlađeg

stanovništva

Beram 8 3,42%

Bertoši 15 4,62%


Butoniga 1 1,35%

Grdoselo 2 1,68%

Heki 12 2,56%

Ježenj 3 2,13%

Kašćerga 12 4,69%

Kršikla 0 0,00%

Lindar 17 4,23%

Lovrin 24 6,59%

Pazin 165 3,76%

Trviž 23 5,62%

Vela Traba 7 3,08%

Zabrežani 36 8,45%

Zamask 4 6,90%


Zarečje 17 5,74%

Tablica 6 Broj stanovnika mlađih od 5 godina

SE04 – Zelene površine

Inventarizacija pokrova zemljišta (Land Cover) napravljena je na razini EU s ciljem

osiguranja dostupnosti podataka i informacija u sklopu Programa CORINE (Koordinacija

informacija o okolišu). Kartografski preglednik obuhvaća 44 klase namjene korištenja zemljišta.

Land cover RH izrađen u sklopu CORINE projekta obuhvaća baze pokrova zemljišta za referentne

godine: 1980, 1990, 2000, 2006 i 2012, uključujući i baze promjena pokrova zemljišta za sve

navedene referentne godine. (https://land.copernicus.eu/pan-european/corine-land-cover/clc-

2012/view)

Obzirom da je Grad Pazin korisnik GIS cloud platforme, tvrtka Smart Cloud d.o.o. prenijela

je prostorne podatke u okvire administrativnog područja Grada Pazina kako bi se dobio uvid u

pokrov zemljišta i pripadajuće legende dostupne i na internetskoj stranici Hrvatske agencije za

okoliš i prirodu.

LIFE SEC ADAPT


37

Slika 9 Pokrov zemljišta na području Pazina

Zastupljenost zelenih površina na području Grada Pazina je visoka te je za cijelo područje

dodijeljena pozitivna ocjena osjetljivosti.

SE05 – Izgrađenost naselja

Izgrađenost naselja definirana je postotkom građevinskog područja obuhvaćenim

Prostornim planom uređenja Grada Pazina (2015.)

LIFE SEC ADAPT


38

Slika 10 Izgrađenost naselja (PPUGP 2015.)

LIFE SEC ADAPT


39

SE06 – Dostupnost ključnih usluga zdravstvenog sustava

Hrvatski zavod za hitnu medicine – Ispostava Pazin jedna je od 7 ispostava koje su zadužene

za organiziranje i pružanje hitne medicinske pomoći na području Istarske županije. Ispostava Pazin

djeluje na području Grada Pazina i susjednih općina, ukupne površine 532 km2 i s 18 857

stanovnika u 67 naselja, te pokriva i najveći dio Istarskog ipsilona (od tunela “Učka” do izlaza

Žminj). Svakodnevno kroz 24 sata na Hitnoj medicinskoj pomoći u Pazinu dežuran je jedan tim, koji

čine liječnik, medicinska sestra i profesionalni vozač. (Strategija razvoja Grada Pazina 2015 - 2020,

2015)

3.1.4. Adaptive capacity assessment

Popis indikatora:

AC01 – Stupanj obrazovanja

AC02 – BDP

Tablica 7 Zdravlje - indikatori prilagodbe

AC01 – Stupanj obrazovanja

Stanovnici stariji od 15 godina sa završenom srednjom školom

Naselje broj %

Beram 139 59,28%

Bertoši 187 57,54%


Butoniga 44 59,73%

Grdoselo 73 61,71%

Heki 272 58,00%

Ježenj 85 60,28%

Kašćerga 149 58,17%

Kršikla 29 59,50%

Lindar 234 58,19%

Lovrin 203 55,86%

Pazin 2630 59,95%

Trviž 235 57,36%

Vela Traba 137 60,21%

Zabrežani 241 56,67%

Zamask 35 59,79%


LIFE SEC ADAPT


40

Zarečje 173 58,35%

Tablica 8 Obrazovanje stanovništva

AC02 – Bruto domaći proizvod po stanovniku

Slika 11 Bruto domaći proizvod (2015.), Državni zavod za statistiku Reoublike Hrvatske

LIFE SEC ADAPT


41

3.1.5. Vulnerability assessment

ZDR

AV

LJE

RANJIVOST

1 Beram 0,49 2 Bertoši 0,59 3 Brajkovići 0,59 4 Butoniga 0,48 5 Grdoselo 0,39 6 Heki 0,57 7 Ježenj 0,47 8 Kašćerga 0,56 9 Kršikla 0,49

10 Lindar 0,55 11 Lovrin 0,67 12 Pazin 0,68 13 Trviž 0,59 14 Vela Traba 0,50 15 Zabrežani 0,64 16 Zamask 0,50 17 Zamaski Dol 0,68 18 Zarečje 0,55

LIFE SEC ADAPT


42

Slika 12 Ranjivost Grada Pazina u sektoru zdravlja

LIFE SEC ADAPT


43

3.2. TURIZAM

3.2.1. Logički okvir

3.2.2. Izloženost

Popis indikatora:

EX01 – Srednja maksimalna dnevna temperatura zraka

EX02 – Broj vrućih dana (HD)

EX03 – Broj toplih dana (SU25)

EX04 – Ukupna prosječna količina oborina


•srednja temperatura (varijacije dugog perioda)

•oborine


•srednja dnevna temperatura

•WSDI (trajanje toplih razdoblja)

•Ljetni dani (TX>25)


•% prihoda od turizma

•Namjena dolazaka (odmor, rekreacija, zabava)


•potrošnja na marketing

•razvoj novih turističkih programa

LIFE SEC ADAPT


44

EX01 – Srednja maksimalna dnevna temperatura zraka

Srednje godišnje (God) i sezonske (DJF - zima, MAM -proljeće, JJA-ljeto, SON-

jesen) vrijednosti srednje (t-sred), srednje minimalne (t-min) i srednje maksimalne (t-

max) temperature zraka u referentnom klimatološkom razdoblju 1971.-2000. (sred) i

pripadni iznosi trenda (po dekadi) u razdoblju 1961.-2015., za postaju Pazin. Podebljane

vrijednosti označavaju statistički značajan trend. Mjerne jedinice: °C.

t-sred t-min t-max

sred trend sred trend sred trend

DJF 3.4 0.22 -1.7 0.16 9.4 0.31

MAM 10.4 0.30 4.2 0.19 16.9 0.41

JJA 19.7 0.46 12.5 0.35 27.3 0.50

SON 11.6 0.16 5.9 0.25 18.6 0.09

God 11.3 0.28 5.3 0.24 18.1 0.33

Tablica 9 Trend srednje maksimalne temperature

Najveći trend je za ljetno razdoblje (JJA) u iznosu 0.50 što je isti indikator kao i za

zdravlje no učinak povećanja srednje maksimalne temperature na sektor turizma je

pozitivan te se gleda za cijelo razdoblje obzirom da povećanje temperature utječe na

produljenje turističke sezone.


0,1 0,3 0,5 0,7 0,9

EX01

EX02 – Broj vrućih dana (HD)

Broj dana s maksimalnom dnevnom temperaturom zraka ≥ 30°C (vrući dani). U

nastavku je tablica s prikazanim brojem vrućih dana po mjesecima na području Pazina.

LIFE SEC ADAPT


45

Tablica 10 Broj vrućih dana na području Pazina

1996 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

0 0 0 0 0 6 2 4 0 0 0 0

UKUPNO 12


0 0 0 0 1 0 1 3 1 0 0 0

UKUPNO 6


0 0 0 0 0 4 12 18 0 0 0 0

UKUPNO 34


0 0 0 0 8 21 26 29 19 0 0 0

UKUPNO 22


0 0 0 0 0 8 6 19 0 0 0 0

UKUPNO 33


0 0 0 0 2 3 14 25 0 0 0 0

UKUPNO 44


0 0 0 0 0 10 9 0 0 0 0 0

UKUPNO 19


0 0 0 0 0 18 14 26 0 0 0 0

UKUPNO 58


0 0 0 0 0 2 13 9 2 0 0 0

UKUPNO 26


0 0 0 0 2 9 10 2 1 0 0 0

UKUPNO 24


0 0 0 0 0 11 20 1 3 0 0 0

UKUPNO 35


0 0 0 0 2 4 18 10 0 0 0 0

UKUPNO 34


0 0 0 0 1 10 16 15 3 0 0 0

UKUPNO 45


0 0 0 0 4 4 13 17 2 0 0 0

UKUPNO 40


0 0 0 0 0 0 15 9 0 0 0 0

UKUPNO 24


0 0 0 0 0 2 8 17 12 0 0 0

UKUPNO 39


0 0 0 0 0 14 26 24 4 0 0 0

UKUPNO 68


0 0 0 0 0 5 21 17 0 0 0 0

UKUPNO 43


0 0 0 0 0 6 6 1 0 0 0 0

UKUPNO 13


0 0 0 0 0 8 24 17 2 0 0 0

UKUPNO 51

BROJ DANA S TEMPERATURAMA VEĆIM OD 30 °C

LIFE SEC ADAPT


46

Graf 5 Vrući dani (HD)

U gornjem grafu prikazan je broj vrućih dana s maksimumom u 2012. godini u

promatranom razdoblju.


0,1 0,3 0,5 0,7 0,9

EX02

LIFE SEC ADAPT


47

EX03 – Broj toplih dana (SU25)


0 0 0 0 3 16 21 27 0 0 0 0

UKUPNO 67


0 0 0 0 7 13 24 24 15 0 0 0

UKUPNO 83


0 0 0 0 7 20 26 27 7 0 0 0

UKUPNO 87


0 0 0 0 8 21 26 29 19 0 0 0

UKUPNO 103


0 0 0 4 8 27 23 30 14 1 0 0

UKUPNO 107


0 0 0 1 10 14 30 30 2 5 0 0

UKUPNO 92


0 0 0 0 4 18 29 23 5 0 0 0

UKUPNO 79


0 0 0 0 19 27 31 31 8 0 0 0

UKUPNO 116


0 0 0 0 0 20 28 30 15 0 1 0

UKUPNO 94


0 0 0 0 10 17 25 17 9 0 0 0

UKUPNO 78


0 0 0 1 3 18 31 17 16 1 0 0

UKUPNO 87


0 0 0 5 11 22 29 25 6 3 0 0

UKUPNO 101


0 0 0 0 4 18 27 29 12 3 0 0

UKUPNO 93


0 0 0 0 13 15 28 29 18 0 0 0

UKUPNO 103


0 0 0 1 0 19 26 26 7 0 0 0

UKUPNO 79


0 0 0 3 15 23 23 31 28 7 0 0

UKUPNO 130


0 0 0 3 8 20 30 30 14 1 0 0

UKUPNO 106


0 0 0 4 4 16 31 29 11 0 0 0

UKUPNO 95


0 0 0 0 4 19 22 24 5 0 0 0

UKUPNO 74


0 0 0 0 9 23 31 27 13 0 1 0

UKUPNO 104

BROJ DANA S TEMPERATURAMA VEĆIM OD 25 °C

LIFE SEC ADAPT


48

Graf 6 Broj toplih dana SU25

Srednje godišnje (God) i sezonske (DJF - zima, MAM -proljeće, JJA-ljeto, SON-

jesen) vrijednosti temperaturnih indeksa ekstrema u referentnom klimatološkom razdoblju

1971.-2000. (sred) i pripadni iznosi trenda (po dekadi) u razdoblju 1961.-2015., za postaju

Pazin. Podebljane vrijednosti označavaju statistički značajan trend prikazane su u

sljedećoj tablici:



SU25 0.0 - 6.2 1.0 66.9 3.0 13.1 0.0 86.2 4.1

Tablica 11 Trend porasta broja toplih dana (SU25)

Kako je na godišnjoj razini na temelju počenog klimatskog scenarija izračunat trend

povećanja toplih indeksa ekstrema, povećanje broja toplih dana pozitivno utječe na promjenu

turističkog toka.


0,1 0,3 0,5 0,7 0,9

EX03

0

20

40

60

80

100

120

140

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

20

12

20

13

20

14

20

15

Broj dana s T>25 °C, Pazin

LIFE SEC ADAPT


49

EX04 – Ukupna prosječna količina oborina

Oborinske prilike na području grada Pazina prikazane su analizom sezonskih i godišnjih

količina oborine kao i srednjim vrijednostima oborinskih indeksa ekstrema, prema podacima iz

referentnog razdoblja (1971.-2000.). Pripadne vremenske promjene (trend) ispitane su prema

duljem razdoblju (1961.-2015.).

U tablici Trend smanjenja količine oborina na području Pazina navedeni su

procijenjeni iznosi trenda količine oborine po sezonama i za godinu, izraženi u mm po dekadi. U

istoj tablici prikazane su i pripadne srednje vrijednosti. Na području Pazina prosječno se najviše

oborine može očekivati u jesen (350 mm) dok su u ostalim sezonama prosječne količine oborine

sličnih iznosa (od 231.7 mm do 252.6 mm). U 55-godišnjem razdoblju (1961.-2015.) prisutno je

značajno smanjenje godišnje količine oborine. Negativan trend je prisutan u svim sezonama, a

značajan je u proljeće.

R (mm) sred trend

DJF 231.7 -3.6

MAM 249.7 -11.3

JJA 252.6 -13.1

SON 350.0 -8.8

God 1086.5 -38.8

Tablica 12 Trend smanjenja količine oborina na području Pazina


0,1 0,3 0,5 0,7 0,9

EX04

Smanjenje količine oborina pozitivno utječe na turizam na području Grada Pazina. Obzirom

da se u obzir nisu uzimale kratkotrajne oborine visokog intenziteta, a koje će se analizirati u

sektoru vodnih resursa, može se zaključiti da se mjerama prilagodbe u tom sektoru utječe i na

sektor turizma.

LIFE SEC ADAPT


50

3.2.3. Osjetljivost

Popis indikatora:

SE01 – Udio prihoda od turizma

SE02 – Udio dolazaka zbog relaksacije, rekreacije i odmora

SE01 – Udio prihoda od turizma

Pazin je dio klastera Središnja Istra. Sukladno podacima Master plana turizma Istarske

županije 2015. – 2025. vezanim za prihode Grada u sektoru turizma, postotak od ukupnih prihoda

je prilično nizak stoga je ocjena indikatora niska prilikom definicije osjetljivosti.

Grad Ukupni

prihodi

Od toga

prihodi tu

rizma

% od ukupnih

prihoda

Broj

zaposlenih

Od toga

zaposlenih u

turizmu

% od

ukupno

zaposlenih

Pazin 1.165.306 7.741 0,66 1.975 37 1,87

Tablica 13 Udio prihoda od turizma, 2015.


0,1 0,3 0,5 0,7 0,9

SE01

LIFE SEC ADAPT


51

SE02 – Udio dolazaka zbog relaksacije, rekreacije i odmora

Slika 13 Zastupljenost usluga smještaja na području Pazina

Mali postotak

Srednje

mali

postotak

Srednji

postotak

Srednje

visoki

postotak

Visoki postotak

LIFE SEC ADAPT


52

Na području Grada Pazina u 2017. godini ostvareno je 9.602 dolazaka, 22% više u odnosu

na prethodnu godinu te 53.776 noćenja, što čini povećanje od 43%. (U odnosu na ostale općine u

sastavu Turističke zajednice središnje u Pazinu se realizira najviše dolazaka gostiju, a prema broju

noćenja je na 2. mjestu, iza Tinjana). Prema zemljama odakle dolaze, najveći udio u noćenjima

ostvaruju gosti iz Njemačke (47%), slijede ih domaći gosti (17%), zatim Austrije, Turske i

Nizozemske.

Za razliku od ostalog područja Turističke zajednice središnje Istre ističe se velik udio domaćih

gostiju i gostiju iz Turske koji svoj boravak u Pazinu najčešće ostvaruju iz poslovnih razloga.

Broj objekata na području grada: 115 (22 % više od lani). Broj kreveta: 718 (23% više od lani)

DOLASCI NOĆENJA

2017. 9 602 53 776

2016. 7 902 37 665

2015. 5 755 28 391

2014. 5 777 29 315

2013. 5 514 24 366

2012. 5 084 22 059

3.2.4. Adaptive capacity assessment

Popis indikatora:

AC01 – Javna potrošnja na marketing u turizmu

AC02 – Razvoj novih turističkih programa

AC01 – Javna potrošnja na marketing u turizmu

Marketing plan Istarske županije 2015. – 2018.

LIFE SEC ADAPT


53

AC02 – Razvoj novih turističkih programa

Temperatura je jedan od najvažnijih klimatskih parametara koji djeluje na turistička kretanja, te se u mnogim istraživanjima uzima kao jedini parametar u razmatranje. No, osim temperature važni su i parametri poput:

broja sunčanih dana (sunčano zračenje)

vlažnosti zraka

brzine i kretanja vjetra

količine oborina. Svi ovi elementi djeluju na ukupne turističke tijekove, ali i na pojedine, selektivne oblike turizma. Putem ovih podataka može se dobiti Klimatski turistički indeks (Tourism climate indeks, TCI) koji izračunava kvalitetu turističkog doživljaja, a povezan je s klimatskim elementima. Dodana vrijednost turističke destinacije određena je specijalizacijom ponude portfelja turističkih proizvoda ciljanih prema određenim tržišnim segmentima. Razvoj turističkih proizvoda je proces koji koordinira različite hardverske i softverske elemente i slijedi, globalno gledajući, određene kategorije:

1. U najvećem broju slučajeva destinacije su usredotočene na održavanje i isporuku postojećih proizvoda prema sadašnjim korisnicima; 2. Povremeno, postoje slučajevi gdje se postojećim portfeljima turističkih proizvoda pokušava privući nove goste uz zadržavanje postojećih gostiju, 3. Neke destinacije dodaju nove proizvode i doživljaje svake godine kako bi zadržali postojeće goste; 4. Najteža strategija razvoja proizvoda s najvišom razinom rizika je razvoj potpuno novih proizvoda za nove goste. Implementacije procesa razvoja podrazumijeva koordiniranu provedbu ostalih operativnih strategija i aktivnosti Master plana kako bi se osiguralo šest ključnih ciljeva razvoja turističkog portfelja proizvoda: Lojalnost kroz karakteristike proizvoda koje tržište želi – atrakcije i sadržaji usmjereni na zadovoljavanje primarnih potreba ciljnih segmenata. Prepoznatljivost kroz pružanje autentičnih doživljaja gostima - najboljih iskustava - od visitor centara preko zaposlenih sve do stanovnika destinacije. Isporuka kvalitete - kombinacija osobnog šarma sa izvrsnosti u tehničkoj izvedbi proizvoda / usluge putem posebno kreiranih programa profesionalnog razvoja.

LIFE SEC ADAPT


54

Poticanje ulaganja u turizmu - pružanje odgovarajućih poticaja kako bi uvjeriti potencijalne investitore i poduzetnike da ulože financijska sredstva u razvoj turističkih atrakcija i ostalih turistički relevantnih objekata. Koordinirani proces - koordinacija i partnerstvo između svih subjekata javnog i privatnog sektora. Reputacija - isporuka promotivnih programa usmjerenih na specifične ciljne segmente koji posljedično stvaraju svjesnost o proizvodima i povećani interes, te u konačnici realiziraju dubljom penetracijom na emitivnim tržištima tj. većom bazom potencijalnih posjetitelja. Postojeće stanje Istarski turistički proizvod svoje profesionalno uporište ima izradom prethodnog master plana turizma gdje akteri u turizmu iz javnog i privatnog sektora formuliraju proizvodni portfelj utemeljen na tadašnjoj matrici atraktivnosti i konkurentnosti. Predložene aktivnosti, odnosno prije svega investicije djelomično su ostvarene no realni iskorak na razvoju profesionalnih turističkih proizvoda je izostao. Današnja situacija daje sljedeći portfelj turističkih proizvoda: Sunce i more – danas sačinjava preko 85% ukupnog fizičkog prometa sa suboptimalno razvijenim turističkim lancem vrijednosti. Fokus su kampovi i smještaj u domaćinstvu bez značajne dodane vrijednosti u doživljajima ili makroekonomskim efektima (povećani prihodi, zapošljavanje, održivost). Kratki odmori – prema situacijskoj analizi predstavlja oko 5% ukupnog fizičkog prometa i usko je povezan sa ključnim praznicima glavnih emitivnih tržišta. Sport i aktivnosti – proizvod koji realizira oko 3% ukupnog fizičkog prometa i koji je u posljednjih pet godina unaprijedio vlastiti lanac vrijednosti, no još uvijek nije dovoljno atraktivan niti konkurentan da bi izazvao ključne konkurente na Mediteranu. Touring / kultura – proizvod koji sudjeluje u ukupnom fizičkom prometu sa 2% i koji je neopravdano podcijenjen u Istri. Sustav resursa i atrakcija daje dovoljno elemenata za unaprjeđenje i kvalitetno plasiranje na međunarodno tržište. Industrija sastanaka – proizvod koji bez značajnog razvoja ostvaruje oko 2% ukupnog turističkog prometa, usko povezanog sa organizacijom manjih i srednjih konferencija i kongresa u primarno hotelskim kapacitetima. Događaji – ostvaruju oko 1% ukupnog fizičkog prometa i rezultat su individualnih napora hotelskih poduzeća ili manjih poduzetnika u stvaranju festivala i događaja koji su razlog dolaska u Istru.

LIFE SEC ADAPT


55

Događaji koji se organiziraju za animaciju gostiju (dok su gosti već u destinaciji) se ovdje ne računaju. Vino i gastronomija – kao glavni razlog dolaska u Istru, ovaj proizvod je na razini oko 1% ukupnog fizičkog prometa. Zdravlje / wellness – ovaj proizvod (prvenstveno wellness dio) realizira nešto manje od 1% ukupnog fizičkog prometa zahvaljujući individualnim naporima poduzeća, ali ne kao profesionalnog proizvoda koji se komercijalizira na emitivnim tržištima prije svega zbog nedostatka kvalitetnog hardvera (wellness hoteli ili specijalizirani medicinski sadržaji). U portfelju turističke ponude Istre postoji određeni broj proizvoda koji su na razini aktivnosti ili imaju svoje specifičnosti zbog kojih nemaju konkurentsku poziciju da prerastu u kategoriju portfelja (npr. nautika) i ne ulaze kao ključne kategorije u portfelj. Sustavni razvoj proizvoda omogućit će ostvarenje slijedećih ciljeva: 1. porast tržišnog udjela s višim prinosom; 2. očuvanje primarnih resursa; 3. struktura smještaja u korelaciji sa potrebama tržišta; 4. etabliranje ključnih atrakcija / destinacija; 5. profiliranje autentičnih istarskih iskustava; 6. privlačenje investicija; 7. profesionalni ljudski resursi; 8. inoviranje turističkih proizvoda; 9. doprinos razvoju regionalnog gospodarstva; 10. pozitivan međunarodni imidž Istre.

Razvoj proizvoda je najobimniji i najsloženiji razvojni proces koji turizmu Istre predstoji u budućem razdoblju, ukoliko postoji konsenzus o prihvaćanju vizije turizma Istre u 2025. sa svim njenim sastavnim elementima. On je neraskidivo povezan s praktično svim ostalim operativnim strategijama postavljenim ovim planom. Broj potrebnih aktivnosti po svakom od proizvoda iznimno je velik, a njihovi prioriteti će u velikoj mjeri ovisiti o realnim mogućnostima provedbe, tržišnim kretanjima, kao i strateškim odlukama svih dionika unutar poslovnih misija svojih institucija. Još jednom valja naglasiti da ovaj plan tretira razvoj 7 turističkih proizvoda što je za upravljanje procesom iznimno mnogo i za najuspješnije turističke regije. Stoga se u ovoj, početnoj, operativnoj strategiji postavljaju smjernice razvoja 7 proizvoda s ciljem da se: Za svaki proizvod pokažu osnovni gradivni elementi (aktivnosti) njegov razvoja, odnosno da se na jednom mjestu pokaže što je sve za razvoj nekog proizvoda potrebno poduzeti; Područje Pazina može se prilagoditi ulaganjem u sljedeće turističke proizvode: 1. Kratki odmori

LIFE SEC ADAPT


56

2. Sport i aktivnosti 3. Touring i kultura

Inspirit Fantasy Park je novi turistički projekt Grada Pazina koji se provodi uz podršku Istarske županije. Riječ je o izgradnji tematskog, zabavnog parka koji se bazira na svijetu istarske, slavenske i europske mitologije na području veličine oko 10ha, na lokaciji bivšeg vojnog poligona Lindar.

Inspirit Fantasy park, čija se gradnja planira na bivšem vojnom poligonu kraj Lindara (Pazin), tematski je zabavni park koji se bazira na svijetu istarske i slavenske mitologije te prezentiranju lokalnih tradicijskih obrta i običaja. Park bi predstavljao značajan novi sadržaj u turističkoj ponudi Istre, doprinio povećanju zaposlenosti i potaknuo brojne gospodarske aktivnosti, a cilj je njegova otvaranja povećanje turističke atraktivnosti i konkurentnosti te, u konačnici, ulazak Istre u 20 vodećih turističkih destinacija svijeta. Riječ je o tematskom, zabavom parku koji se bazira na svijetu istarske, slavenske i europske mitologije. Strategija razvoja turizma do 2020. godine predviđa stvaranje nove atrakcijske osnove u funkciji generiranja dodatnih motiva dolaska, ravnomjernije prostorne distribucije potražnje te povećanja turističke potrošnje. Inspirit Fantasy park će izravno otvoriti nova radna mjesta kao rezultat izgradnje i rada zabavnog parka. Osim stalno zaposlenih u parku će raditi i veliki broj sezonskih radnika. Glavninu zaposlenih će činiti žene a postoji široka paleta mogućnosti zapošljavanja drugih teško zapošljivih skupina. Inspirit Fantasy park predstavlja platformu za prodaju niza lokalnih poljoprivrednih proizvoda te za prezentaciju i prodaju produkata starih zanata što će dovesti do podrške ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji te revitalizaciji starih obrta. Također, izazvati će povećanje ekonomskih aktivnosti u regiji kroz svakodnevnu potrošnju, kroz povećanje broja dolazaka gostiju te kroz prodaju smještaja i robe. Procijenjena vrijednost projekta – 37.8 mil EUR Dokumenti vezani uz zaštitu okoliša (kronološki): Gradonačelnik Grada Pazina – Odluka da nije potrebno provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš za izradu UPU-a SRC Lindar; Proveden je postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš; Hrvatska agencija za okoliš i prirodu – prethodno mišljenje o Potrebi provođenja glavne ocjene za zahvat /Izvješće o prethodnoj ocjeni prihvatljivosti zahvata a ekološku mrežu; Istarska županija – UO za održivi razvoj: Rješenje – potrebno je provesti Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu; Elaborat zaštite okoliša - Izgradnja zabavnog parka „Inspirit Fanstasy Park“ - ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

LIFE SEC ADAPT


57

Centar/ Platforma za valorizaciju istarske gastronomije te istarskih namirnica i sirovina biljnog i životinjskog porijekla. Centar je centralno mjesto edukacije stručnjaka u turističkom i enogastronomskom sektoru.

Važnu ulogu u razvoju novih proizvoda ima Istarska razvojna čuristička agencija, kao i Turistička zajednica središnje Istre.

Mjere definirane Master planom turizma 2015. – 2025. i Marketing planom istarskog turizma 2015. – 2018.: Razvoj turističkih proizvoda na zaštićenim prirodnim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima. OPIS MJERE Za sve resurse koji su u nadležnosti Javne ustanove Natura Histrica potrebno je:

- Evaluirati potencijal za razvoj turističkih proizvoda, uzimajući u obzir kriterije atraktivnosti i

zakonskih ograničenja;

- Odabrati do 10 zaštićenih područja s najvećim potencijalom razvoja;

- U suradnji s institucijama zaduženim za razvoj proizvoda (TZIŽ, lokalni TZ) osmisliti

programe turistifikacije po dvije komponente:

osnovna turistička infrastruktura – označavanje, dostup, interpretacija te šetnice (za

park šume) i vidikovci (za značajne krajobraze);

turistička infrastruktura umjerena stvaranju dodatne vrijednosti na temelju

primjera uzorne prakse; pakiranje u turističke proizvode, uvrštavanje u različite rute

i uvrštavanje u marketing sustav.

LIFE SEC ADAPT


58

3.2.5. Ranjivost

Tablica 14 Ranjivost Grada Pazina u sektoru turizma

LIFE SEC ADAPT


59

3.3. VODNI RESURSI

OBILNE OBORINE:

Što se tiče kratkotrajnih jakih oborina, procjene koje su izrađene u sklopu projekta “Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama”, Državni hidrometeorološki zavod je u okviru nedavno dovršenog prijedloga strategije prilagodbe za neka hidrološka razmatranja, prema 4 različita klimatska modela izradio procjene koje pokazuju dosta različite, ne samo vrijednosti, nego čak i predznake ovisno o duljini trajanja oborine, no većina trajanja i scenarija daje za procjenu neko očekivano povećanje u rasponu do 10%.

Što se pak tiče maksimalne 24 satne oborine, kao granica za sekundarne obrade jakih kiša uzima se obično 50 mm (Bonacci, 1994), mada je to zapravo relativna veličina pa s obzirom na oborinsku heterogenost Hrvatske, 50 mm u Gorskom kotaru i u Zagrebu ili Osijeku nije baš jako usporedivo. (Rubinić, prof.na Građevinskom fakultetu Rijeka)

LIFE SEC ADAPT


60



• obilne oborine


•izložena područja


•kulturna baština u izloženim područjima

•stanovništvo u izloženim područjima


•razina edukacije

• institucionalna obaveza

• intervencije

LIFE SEC ADAPT


61

3.3.2. Izloženost

Slika 14 Karta opasnosti od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja (preuzeto s korp.voda.hr)

LIFE SEC ADAPT


62

Popis indikatora:

EX01 – Izložena područja

EX01 – Izložena područja

Na temelju odredbi iz članaka 110., 111. i 112. Zakona o vodama (Narodne novine, br.

153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) kojima je u hrvatsko zakonodavstvo transponirana Direktiva

2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima

od poplava, Hrvatske vode za svako vodno područje, a po potrebi i za njegove dijelove izrađuju

prethodnu procjenu rizika od poplava, karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava i u

konačnici Plan upravljanja rizicima od poplava kao sastavni dio Plana upravljanja vodnim

područjima.

Prethodna procjena rizika od poplava:

1. Karte (zemljovide) vodnog područja u odgovarajućem mjerilu, s unesenim granicama

vodnih područja, podslivova i po potrebi priobalnih područja s prikazom topografije i

korištenja zemljišta;

2. Opis poplava iz prošlosti koje su imale znatnije štetne učinke na zdravlje ljudi, okoliš,

kulturnu baštinu i gospodarske djelatnosti i vjerojatnost pojave sličnih događaja u

budućnosti, koji bi mogli dovesti do sličnih štetnih posljedica;

3. Procjenu potencijalnih štetnih posljedica budućih poplava za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu

baštinu i gospodarske djelatnosti, uzimajući u obzir, što je više moguće, topografske,

općenite hidrološke i geomorfološke značajke i položaj vodotoka, uključujući poplavna

područja i, uključujući poplavna područja kao prirodna retencijska područja, učinkovitost

postojećih građevina za obranu od poplava, položaj naseljenih područja, položaj

industrijskih zona, planove dugoročnog razvoja, te utjecaje klimatskih promjena na pojavu

poplava.

Karte opasnosti od poplava (zemljovidi) sadrže prikaz mogućnosti razvoja određenih poplavnih

scenarija.

Karte rizika od poplava sadrže prikaz mogućih štetnih posljedica razvoja scenarija prikazanih na

kartama opasnosti od poplava

http://korp.voda.hr/pdf/Prethodna%20procjena%20rizika%20od%20poplava/PRETHODNA%20PROCJENA%20RIZIKA%20OD%20POPLAVA%20-%20TEKST.pdf

LIFE SEC ADAPT


63

Plan upravljanja rizicima od poplava sadrži:

1. Ciljeve za upravljanje rizicima od poplava,

2. Mjere za ostvarenje tih ciljeva, uključujući preventivne mjere, zaštitu, pripravnost,

prognozu poplava i sustave za obavještavanje i upozoravanje.

Plan upravljanja rizicima od poplava sastavni je dio Plana upravljanja vodnim područjima.

Za provedbu Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o

procjeni i upravljanju rizicima od poplava u Hrvatskoj, Europska unija je dala stručnu potporu

hrvatskim stručnjacima odobrivši IPA 2010 Twinning projekt “Izrada karata opasnosti od poplava i

karata rizika od poplava” vrijedan 1,1 milijun eura, kojeg su hrvatski stručnjaci realizirali u suradnji

sa stručnjacima iz Kraljevine Nizozemske, Republike Francuske i Republike Austrije. Osnovna svrha

tog projekta koji je započeo krajem siječnja 2013. godine i koji je uspješno završen sredinom

travnja 2014. godine bila je edukacija stručnog tima u Hrvatskim vodama koji će biti osposobljen za

pripremu tehničkih dokumenata za provedbu Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava

u Hrvatskoj.

Više o projektu i njegovim rezultatima koji su korišteni i u svrhu izrade ovog projekta može

se pročitati na internetskoj stranici http://korp.voda.hr/.

U svrhu izračuna površina izloženosti na području naselja Grada Pazina, korištene su karte

opasnosti od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja.

Karte opasnosti od poplava ukazuju na moguće obuhvate tri specifična poplavna scenarija,

a izrađene su u mjerilu 1 : 25.000 za ona područja koja su u Prethodnoj procjeni rizika od poplava

određena kao područja sa potencijalno značajnim rizicima od poplava. Analize su provedene na

ukupno oko 30.000 km2, što je više od polovice državnog kopnenog teritorija.

Analizirani su sljedeći poplavni scenariji:

poplave velike vjerojatnosti pojavljivanja

poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanje (povratno razdoblje 100 godina),

poplave male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući poplave uslijed mogućih rušenja nasipa

na većim vodotocima te rušenja visokih brana - umjetne poplave),

za fluvijalne (riječne) poplave, bujične poplave i poplave mora. Jedinstvene poplavne linije

za pojedine scenarije određene su kao anvelopne poplavne linije različitih izvora plavljenja. Dubine

http://korp.voda.hr/

LIFE SEC ADAPT


64

vode za jedinstvene poplavne linije određene su korištenjem digitalnog modela terena Državne

geodetske uprave.

Tehničke i matematičko-modelske analize za potrebe izrade karata opasnosti od poplava

odrađene su kroz niz studija i projekata koje Hrvatske vode sustavno izrađuju od stupanja na snagu

Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju

rizicima od poplava, Karte izrađene na temelju navedenih analiza naknadno su verificirane i

novelirane s podacima i informacijama o zabilježenim poplavama u posljednje vrijeme. Za dio

područja na kojima nisu rađene detaljnije hidrološke i hidrauličke obrade, poplavne linije su

utvrđene prema procjenama nadležnih službi Hrvatskih voda.

Za izradu karata opasnosti od poplava korištene su topografske podloge Državne geodetske

uprave, hidrometeorološke podloge Državnog hidrometeorološkog zavoda i mareografske podloge

Hrvatskog hidrografskog instituta.

Karte su objavljene u WebGIS preglednicima koji omogućuju prenošenje odabranih

prostornih obuhvata u „pdf“ format i tiskanje.

Karte su izrađene u okviru Plana upravljanja rizicima od poplava sukladno odredbama

članaka 111. i 112. Zakona o vodama („Narodne novine“, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i

14/14), i to za tri scenarija plavljenja određena Direktivom 2007/60/EZ Europskog parlamenta i

Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, i nisu pogodne za druge

namjene. Treba voditi računa da na kartama nisu prikazani svi mogući scenariji plavljenja.

Prema utvrđenoj dinamici izrade i donošenja Plana upravljanja rizicima od poplava, ove

karte će se usklađivati s rezultatima javne rasprave i s rezultatima detaljnijih hidrološko -

hidrauličkih analiza na područjima gdje će u međuvremenu biti rađene, sve do kraja 2015. godine.

S obzirom na propisanu dinamiku izrade Plana upravljanja rizicima od poplava za sljedeći

ciklus, Prethodna procjena rizika od poplava bit će novelirana do 22. prosinca 2017. godine, karte

opasnosti od poplava i karte rizika od poplava do 22. prosinca 2019. godine, a Plan upravljanja

rizicima od poplava do 22. prosinca 2021. godine.

LIFE SEC ADAPT


65

POVRŠINE OPASNOSTI:

NASELJE POVRŠINA IZLOŽENOG

PODRUČJA (≈ km2)

Beram 1,80

Ježenj 0,05

Kašćerga 0,15

Pazin 1,50

Trviž 0,68

Zamaski dol 0,48

Tablica 15 Izloženost područja

3.3.3. Osjetljivost

Popis indikatora:

SE01 – Kulturna baština u izloženim područjima

SE02 – Stanovništvo

SE01 – Kulturna baština u izloženim područjima

Beram, Crkva sv. Marije na Škriljinah

Crkva sv. Marije na Škriljinah u Bermu nalazi se na groblju sjeveroistočno od Berma. To je

jednobrodna gotička kapela iz 15. stoljeća, sa svetištem zaključenim ravnim zidom i odvojenim od

broda trijumfalnim lukom. Ispred zapadnog pročelja sa zvonikom na preslicu dograđena je u 18.

stoljeću lopica. Kapela je presvođena drvenim kasetiranim oslikanim tabulatom, a svetište ravnim

stropom koji je zamijenio izvorni gotički svod. Zidovi crkve oslikani su ciklusom fresaka sa scenama

iz Marijinog i Isusovog života te prikazima Plesa mrtvaca, i Kola sreće u 46 okvira. Zidove je oslikao

majstor Vincent iz Kastva 1474. godine, potpisan na južnom zidu iznad bočnih vrata, i vjerojatno

dva suradnika. Kasnogotičke slike rad su lokalne istarske škole, a zamjetan je jak utjecaj

južnotirolskog gotičkog slikarstva, sjevernjačkih grafičkih listova i kasnogotičkih tapiserija kao i

LIFE SEC ADAPT


66

lokalne slikarske tradicije (Šareni majstor). U 18. stoljeću probijeni su prozori na bočnim zidovima

svetišta i pročelju crkve čime je djelomično uništen zidni oslik.

Slika 15 Kulturna baština, Beram

Beram, Crkva sv. Martina

Župna crkva sv. Martina Najznačajniji je objekt poluurbane strukture mjesta i prostorno ga definira. Od gotičke crkve sv. Martina očuvano je samo svetište presvođeno mrežastim svodom i istočni zid, dok je brod crkve obnovljen u 19. stoljeću. Na svodu i zidovima svetišta očuvane su zidne slike iz 15. stoljeća, dvojice majstora. Onaj koji slika u svetištu školovan je u tradiciji bolonjskog slikarstva, dok je drugi u svom izrazu rustičniji. Prvi je naslikao scene sa svecima (sv. Martin), a drugi anđele svirače i Bogorodicu zaštitnicu. U crkvi se čuva i reljef sv. Martina i prosjaka (zaštićen kao pokretni spomenik kulture rješenjem broj MP-364/1-76, broj registra 106, od 23.07.1976.), te kamenica s glagoljskim natpisom.

Slika 16 Kulturna baština, Beram

LIFE SEC ADAPT


67

Pazin, Crkva sv. Nikole

Crkva sv. Nikole u Pazinu, kolegijatska crkva, spominje se još 1266. godine. Godine 1441.

crkva je pregrađena i dobiva izduženi kasnogotički prezbiterij presvođen zvjezdastim svodom. Svod

je 1470. godine oslikao slikar iz kruga Jakoba Suntera (Leonarda iz Brixena), prema predlošcima

«Biblie pauperum» iz 15. stoljeća. Na svodu je prikazano «Stvaranje svijeta», a na začelnom zidu

apside veliko «Raspeće». Crkva je od 1659-1764. barokizirana dogradnjom kapela i pretvorena u

trobrodnu crkvu. Opremljena je vrijednim i kvalitetnim oltarima P. Lazzarinija i A. Michelazzija.

Najstariji sačuvani dijelovi orgulja su rad Gaetana Callida (Venecija 1780.), dok je autor obnovljenih

dijelova instrumenta Carlo VegezziBossi (1901). Crkva posjeduje bogati i vrijedni inventar.

Slika 17 Kulturna baština, Pazin

Pazin, Kompleks franjevačkog samostana s crkvom Pohođenja blažene Djevice Marije

Franjevački samostan u Pazinu čine jednostavni jednokatni prostori, raspoređeni u tlocrt i crkva, posvećena Pohođenju Blažene djevice Marije, koja je s ostatkom samostana povezana putem sakristije i uskog hodnika uz južno pročelje. Cijeli posjed ograđen je zidom. Crkva Pohođenja BDM sagrađena je u razdoblju 1463.-1477.g. u kasnogotičkom stilu. Brod crkve odvojen je trijumfalnim lukom od dubokog poligonalnog svetišta, nadsvođenog mrežastim svodom. Barokizacija crkve započeta je 1729.g. pod vodstvom graditelja Sebastijana Prapotnika, kada je crkveni brod produljen za jaram pjevališta, odnosno za širinu zvonika podignutog 1732. godine na mjestu starog, manjeg zvonika.

LIFE SEC ADAPT


68

Slika 18 Kulturna baština, Pazin

Pazin, Kaštel

Pazinski kaštel je vjerojatno nastao već u 10. stoljeću. Najstariji sačuvani pisani trag o njegovom postojanju (pod imenom «Castrum Pisinum») nalazimo u potvrdnoj darovnici Otona II. od 7. lipnja 983. godine. Niz stoljeća je bio najjača hasbsburška utvrda prema mletačkom teritoriju i sjedište uprave nekadašnje Pazinske knežije. Oko kaštela se formirao i postupno širio suburbij, jezgra današnjeg Pazina. Zbog svog smještaja i arhitektonskog oblikovanja pazinski kaštel se smatra jednim od najvrjednijih primjeraka naše fortifikacijske baštine. Prvobitni kaštel se u literaturi obično opisuje kao izdužena, dvokatna građevina s visokom kvadratnom kulom i crkvicom Majke Božje. Kvadratna kula je nekada bila još kat ili dva viša od sadašnje, a obnovom u 16. stoljeću obložena je kamenim kvadrima. Početkom 19. stoljeća srušen je njen gornji dio, pa je kula visinom izjednačena s visinom okolnih krovova. Polukružna kula, s prolazom u donjem iskošenom dijelu, dodana je nakon pojave vatrenog oružja čija je upotreba u okolici Pazina prvi puta zabilježena 1463. godine. Zidni plašt je perforiran malim otvorima u prizemlju i na prvom katu, te velikim prozorima svečane dvorane, tzv. «rotonde» na drugom katu. Sadašnji izgled rotonde je posljedica pregradnje odnosno spajanja manjih prostorija u jednu cjelinu. Na sjeverozapadnom, sjevernom i istočnom krilu, te na polukružnoj kuli, u visini drugog kata vidi se istaknuti dio zidnog plašta (ophodna galerija) građen opekom i oslonjen na profilirane kamene konzole. Između konzola su vertikalni ispusti nekadašnjih mašikula. Pročelja kaštela se odlikuju bogatstvom gotičkih profilacija 15. i 16. stoljeća. Konstrukcija krovišta potječe iz ranih 70-tih godina prošlog stoljeća te potpuno negira prostornu koncepciju nekadašnjeg potkrovlja. Kao sjedište austrijskih (habsburških) posjeda u središnjoj Istri, često je bio preuređivan, a dogradnjom novih traktova nastala je višekrilna utvrda oko unutarnjeg dvorišta. Slojevitost građevine očituje se u različitoj obradi pravilno uslojenih klesanaca kamenog plašta, raznovrsnošću oblikovanja i veličinom otvora, povijesnim podacima o čestim promjenama vlasnika od kojih je gotovo svaki za sobom ostavio po neki trag itd. Vjerojatno najobimnije pregradnje kaštela datiraju iz 15. i prve polovine 16. stoljeća kada je u osnovi i nastao njegov današnji izgled. Planovima obnove u 16. stoljeću bilo je zamišljeno ojačanje utvrde izgradnjom bastiona na strateški najvažnijim mjestima

LIFE SEC ADAPT


69

(ispred kvadratne i polukružne kule), ali to zbog visokih troškova nije realizirano. Kao i kod većine istarskih utvrda i u Pazinu je ostao očuvan stari obrazac fortifikacije, a bitnije inovacije nisu se micale dalje od plana. Unatoč tome, kaštel kao cjelina predstavlja dobro organiziranu, osmišljenu, utvrdu što najbolje pokazuje pogled sa sjeveroistoka (s tzv. «Rimskog puta»). Dvokatni kaštel s unutarnjim dvorištem, krilima s konzolnim ophodom, otvorima mašikula i dvije kule, te s nekoliko pokretnih mostova ostao je očuvan do konca 18. i prve polovine 19 stoljeća. Ranije pregradnje kojima je cilj bio ojačavanje utvrde i uvođenje novih fortifikacijskih rješenja, zamijenjene su zahvatima koji se mogu objasniti kao razgrađivanje utvrde. Uslijedilo je rušenje nepotrebnih bedema i vrha kvadratne kule, zatrpavanje prokopa prema gradu, otvaraju se novi prozori koji su propuštali više svjetla, uklanjaju pokretni mostovi, uređuju nove sobe grijane pećima (od kojih je sačuvana samo jedna), drvena stubišta zamijenjena su kamenim itd. Umjesto izvorne fortifikacijsko-stambene namjene, u prvi plan dolazi isključivo stambena. Do Drugog svjetskog rata u kaštelu su bili uređeni stanovi za članove veleposjedničke obitelji Montecuccoli. Nakon rata se uvode novi, muzejski, sadržaji koji su tražili nove preinake u organizaciji unutarnjeg prostora. U kaštelu su danas smješteni Etnografski muzej Istre i Muzej Grada Pazina, a dio prostora koristi i Državni arhiv u Pazinu kao čuvaonice za arhivsku građu.

Slika 19 Kulturna baština, Pazinski kaštel

LIFE SEC ADAPT


70

Slika 20 Slika desno, poplava 1928., Pazinska jama

SE01 – Stanovništvo

Na području Grada postoji mala ugroženost od djelovanja i posljedica nastanka poplave, a najviše je ugrožen sjeveroistočni dio Grada. Poplava najčešće nastaje uslijed naglog povećanja vodostaja Pazinskog potoka (rijeke Pazinčice) odnosno začepljenja grotla Pazinske Jame. U tom bi slučaju moglo biti ugroženo 30-tak stanovnika Grada (0,3 % stanovništva), te bi moglo doći do oštećenja najviše 8 obiteljskih kuća u dijelu naselja Soline (Rijavac) i objekta Purisa u Lokama. Zbog plavljenja mosta Sv. Jožefa cijelo naselje Rijavac može biti odsječeno od ostatka Grada 2–3 dana. Također, postoji mogućnost plavljenja mosta Dušani i željezničkog mosta Barake gdje bi mogla biti ugrožena jedna obiteljska kuća. Maksimalna količina poplavljenog područja na cijelom slivu iznosi 25 ha, od čega na područje Grada otpada 5-6 ha obradivih površina. Moglo bi doći i do kraćeg zastoja u cestovnom prometu na poplavljenim prometnicama, poglavito na dionicama cesta Pazin-Cerovlje, Pazin-Rijavac i Pazin-Grdoselo. Od elektroenergetskih postrojenja i objekata može biti ugrožena samo trafostanica u Lokama, pa bi moglo doći do kraćeg prekida snabdijevanja električnom energijom iz ove trafostanice. Ne postoji direktna ugroženost stanovništva u snabdijevanju pitkom vodom, ali u slučaju nastanka poplave na području Buzeštine može doći do zamućenja izvorišta pitke vode, a time i do otežane opskrbe pitkom vodom stanovništva Grada. Uslijed poplave moglo bi doći do plavljenja dijela poljoprivrednih površina i uništenja povrtlarskih i voćarskih kultura koje se nalaze u blizini Pazinskog potoka, ali ne postoji opasnost od prekida opskrbe stanovništva hranom. Niži dijelovi povijesne jezgre Grada mogu biti ugroženi od usporenih voda Pazinskog potoka. Sam most na Rijavcu - Sv. Jožef za visokih vodostaja biva poplavljen, dok u samom koritu potoka ima i nekoliko ostataka nekadašnjih mlinova (vodenica) od kojih je "Tomažinov malin" zaštićeni povijesni spomenik i svaka ga poplava dodatno oštećuje. Stradala bi i pješačko poučna staza u zaštićenom krajoliku Pazinske jame.

LIFE SEC ADAPT


71

3.3.4. Sposobnost prilagodbe

Slika 21 Zone sanitarne zaštite na području Pazina

LIFE SEC ADAPT


72

Slika 22 Legenda - zone sanitarne zaštite

LIFE SEC ADAPT


73

3.3.5. Ranjivost

SUŠA



•SUŠA


•srednja dnevna temperatura zraka

•prosječna količina oborina

•trajanje suhih razdoblja

•SDII


•količina vode potrebna za građanstvo

•količina vode potrebna za poljoprivredu

•količina vode potrebna za industriju


•propisi za ograničavanje korištenja vode

•prosječno vrijeme do najbliže zdravstvene ustanove

LIFE SEC ADAPT


74

3.3.7. Izloženost

Pregled dostupnih informacija i poduzete mjere

2012. godine evidentirani su ekstremi i visoke vrijednosti po pitanju broja dana s temperaturom većom od 30°C, trajanju sušnih razdoblja,… što je nepovoljno utjecalo na količine vode u Istarskoj županiji, a samim time i u Pazinu. Mjere su se provele na regionalnoj razini pa je temeljem čl. 81. st. 2. Zakona o vodama ("Narodne novine", broj 153/09 i 130/11), i temeljem članaka 65. i 85. Statuta Istarske županije ("Službene novine Istarske županije" br. 10/09), Župan Istarske županije dana 23. srpnja 2012. donio ODLUKU o ograničenju korištenja voda za potrebe javne vodoopskrbe na vodoopskrbnom području u Istarskoj županiji (Službene novine Istarske županije, broj 8/2012.) i ZAKLJUČAK o uvođenju mjere redukcije korištenja voda I. stupnja za vodoopskrbno područje Istarske županije (Službene novine Istarske županije, broj 8/2012.).

LIFE SEC ADAPT


75

Slika 23 Odluka o ograničenju korištenja voda za potrebe javne vodoopskrbe:

LIFE SEC ADAPT


76

LIFE SEC ADAPT


77

LIFE SEC ADAPT


78

LIFE SEC ADAPT


79

Popis indikatora:

EX01 – Srednja dnevna temperatura zraka

EX02 – prosječna količina oborina

EX03 – trajanje suhih razdoblja

EX04 - SDII

3.3.8. Osjetljivost

Popis indikatora:

SE01 – količina vode potrebna za građanstvo

SE02 – količina vode potrebna za poljoprivredu

SE03 – količina vode potrebna za industriju

SE01 – količina vode potrebna za građanstvo

MIN (veljača): 21018,00

MAX (srpanj): 35364,00

UKUPNO: 315137,00



UKUPNO: 328080,00

LIFE SEC ADAPT


80

MIN (prosinac): 18072,00


UKUPNO:330763,00


MAX (lipanj): 34639,00

UKUPNO: 329165,00

MIN (ožujak): 21684,00


UKUPNO: 305615,00


MAX (rujan): 35843,00

UKUPNO: 329733,00

LIFE SEC ADAPT


81



UKUPNO: 338269,00


MAX (kolovoz): 37836,00

UKUPNO: 313652,00



UKUPNO: 301667,00



UKUPNO: 334029,00

LIFE SEC ADAPT


82



UKUPNO: 317230,00

POTROŠNJA VODE U DOMAĆINSTVU

GODINA MIN [m3]

mjesec MAX [m3]

mjesec UKUPNO

2006 21018 veljača 35364 srpanj 315137

2007 20714 veljača 36967 srpanj 328080

2008 18072 prosinac 35832 srpanj 330763

2009 22214 prosinac 34639 lipanj 329165

2010 21684 ožujak 31153 srpanj 305615

2011 22688 veljača 35843 rujan 329733

2012 19965 prosinac 44446 srpanj 338269

2013 18375 prosinac 37836 kolovoz 313652

2014 19261 prosinac 31190 lipanj 301667

2015 22220 prosinac 40876 srpanj 334029

2016 19407 prosinac 38452 kolovoz 317230

LIFE SEC ADAPT


83

SE02 – količina vode potrebna za poljoprivredu

MIN (siječanj): 89,00


UKUPNO: 21042,00



UKUPNO: 26557,00

LIFE SEC ADAPT


84



UKUPNO: 26609,00



UKUPNO: 29303,00



UKUPNO: 17759,00



UKUPNO: 32085,00

LIFE SEC ADAPT


85



UKUPNO: 28998,00



UKUPNO: 31357,00



UKUPNO: 18973,00



UKUPNO: 35520,00

LIFE SEC ADAPT


86



UKUPNO: 28534,00

POTROŠNJA VODE ZA NAVODNJAVANJE

GODINA MIN [m3]

mjesec MAX [m3]

mjesec UKUPNO

2006. 89 siječanj 8476 srpanj 21042

2007. 210 veljača 9337 srpanj 26557

2008. 193 siječanj 6759 kolovoz 26609

2009. 409 veljača 7651 lipanj 29303

2010. 270 veljača 5770 srpanj 17759

2011. 414 veljača 7903 srpanj 32085

2012. 623 prosinac 11799 srpanj 28998

2013. 372 prosinac 10229 kolovoz 31357

2014. 441 veljača 4676 lipanj 18973

2015. 601 siječanj 10473 srpanj 35520

2016. 552 veljača 7640 kolovoz 28534

LIFE SEC ADAPT


87

SE02 – količina vode potrebna za industriju



UKUPNO: 176478,00


MAX (rujan): 18007,00

UKUPNO: 173176,00

LIFE SEC ADAPT


88


MAX (rujan): 16234,00

UKUPNO: 168253,00


MAX (rujan): 13128,00

UKUPNO: 135664,00



UKUPNO: 117669,00



UKUPNO: 124488,00

LIFE SEC ADAPT


89

MIN (studeni): 7914,00


UKUPNO: 119774,00



UKUPNO: 109172,00


MAX (listopad): 10713,00

UKUPNO: 109718,00

MIN (travanj): 8567,00


UKUPNO: 122807,00

LIFE SEC ADAPT


90



UKUPNO: 118979,00

POTROŠNJA VODE U INDUSTRIJI

GODINA MIN [m3]

mjesec MAX [m3]

mjesec UKUPNO

2006. 12622 prosinac 17698 srpanj 176478

2007. 11275 prosinac 18007 rujan 173176

2008. 11213 prosinac 16234 rujan 168253

2009. 10400 prosinac 13128 rujan 135664

2010. 8881 siječanj 11478 kolovoz 117669

2011. 8921 siječanj 12891 srpanj 124488

2012. 7914 studeni 13619 srpanj 119774

2013. 6759 prosinac 11076 srpanj 109172

2014. 8394 siječanj 10713 listopad 109718

2015. 8567 travanj 11628 kolovoz 122807

2016. 8025 prosinac 12053 kolovoz 118979

LIFE SEC ADAPT


91

LIFE SEC ADAPT


92

Obzirom na smanjenje potreba u industriji nije moguće ocjenjivati utjecaj klimatskih promjena na potražnju za vodom, ali je u zadnjem grafu prikazana godišnja oscilacija između minimuma i maksimuma.

3.4. ŠUMARSTVO I POLJOPRIVREDA

3.4.2. Izloženost

Popis indikatora:

EX01 – Srednja godišnja temperatura zraka

EX02 – Količina oborina

EX03 – Relativna vlažnost zraka

LIFE SEC ADAPT


93

3.4.3. Osjetljivost

Slika 24 Područje Pazina - šume

LIFE SEC ADAPT


94

3.5. BIORAZNOLIKOST

ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE

Na području grada Pazina u upisnik zaštićenih područja prirode Republike Hrvatske upisani su:

- u kategoriji značajnog krajobraza – Pazinski ponor (1964.)

- u kategoriji spomenika parkovne arhitekture – Stablo čempresa u Kaščergi (1972.)

Pazinski ponor sa svojom nekadašnjim prirodnim nastavkom Limskom dragom, predstavlja najljepši primjer specifične evolucije krške hidrografije i morfologije u Istri. Na kontaktu nepropusnih flišnih i propusnih vapnenačkih slojeva došlo je do podzemne piraterije, tj. prekida kontinuiranog površinskog toka i stvaranja grandioznog Pazinskog ponora. Ponorska zona obuhvaća 2 prvorazredna prirodna fenomena: a) kanjon pazinskog potoka koji je dug oko 500 m (do mjesta gdje ovaj oštrom kukom mijenja pravac jugoistok-sjeverozapad u smjer zapad-istok) i koji je dubok oko 100 metara b) Pazinski ponor u užem, speleološkom smislu. Nalazi na 185 m n/v, a sastoji se od podzemne galerije duge 100 m, široke 3-15 m, visoke 6-15 m i podzemnog jezera, dugog 80 m, širokog 10-30 m najvećom dubinom 13,5 m. Ukupni pad na ovih 180 m dužine iznosi 56 m. Za vrijeme većih kiša ponor ne može progutati svu vodu, pa pred ulazom dolazi do formiranja jezera. Zaštićeno područje obuhvaća sam speleološki objekt i kanjonske strane pazinskog potoka do spomenute okuke.

Stablo čempresa (Cupressus sempervirens L.) u Kašćergi nalazi se pred crkvom. Ima veoma

spljoštene grane (poput čempresa kraj Franjevačkog samostana u Hvaru). Stablo je prije dvadeset

pet godina pogođeno gromom i rascjepljeno. Stablo ima svega oko desetak jačih grana. Zbog toga

što čempres ima spljoštene grane koje predstavljaju rijetkost u prirodi, zaštićen je u kategoriji

spomenika parkovne arhitekture.

Prostornim planom Istarske županije štiti se nekoliko kategorija zaštite i to:

- u kategoriji regionalnog parka: Regionalni park “Mirna” (dio)

- u kategoriji značajnog krajobraza: slivno područje Butonige (dio)

Limska draga (dio)

Područje između Lindara i Žminja (dio)

- u kategoriji spomenika prirode: šuma pitomog kestena kod starog Pazina

bukva na flišu - između Rogovići i Bertoši

bukva na glišu – Zamaski Dol

kesten u Hekima

LIFE SEC ADAPT


95

Za sva gore navedena područja koja se štite PPIŽ (osim za kesten u Hekima za kojeg je pokrenuta procedura zaštite) potrebno je izraditi Stručne podloge kojima će se utvrditi vrijednosti područja i načini upravljanja te pokrenuti procedure zaštite.

EKOLOŠKA MREŽA – NATURA 2000 PODRUČJA

U Hrvatskoj je ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode i donesena Uredbom

Vlade RH (NN 124/13, 105/15). Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno

bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću

značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti. Ekološkom mrežom smatraju se

područja NATURA 2000, tj. područja očuvanja značajna za ptice (POP), te područja očuvanja

značajna za vrste i stanišne tipove (POVS).

Na području grada Pazina nalazi se područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove kako

slijedi:

- HR 2000619 Mirna i šire područje Butonige

Ciljne vrste ovog područja jesu: uskoušćani zvrčić (Vertigo angustior), trbušasti zvrčić

(Vertigo moulinsiana), kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar), močvarni okaš

(Coenonympha oedippus), bjelonogi rak (Austropotamobius pallipes), mren (Barbus

plebejus), žuti mukač (Bombina variegata), lombardijska smeđa žaba (Rana latastei),

barska kornjača (Emys orbicularis), primorska uklija (Alburnus arborella).

Ciljna staništa ovog područja jesu: nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba

officinalis) (6510), subatlanske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume

Carpinion-betuli (9160).

- HR 2001322 Vela Traba

Ciljne vrste ovog područja jesu: četveroprugi kravosas (Elaphe quadripunctaria)-prioritetna

vrsta, jelenak (Lucanus cervus), hrastova strizibuba (Cerambyx cerdo), velika četveropjega

cvilidreta (Morimus funereus), močvarna riđa (Euphydryas aurinia), kataks (Eriogaster

catax), danja medonjica (Euplagia quadripunctaria)-prioritetna vrsta

- HR 2001365 Pazinština

Ciljne vrste ovog područja jesu jelenak (Lucanus cervus) i veliki vodenjak (Triturus carnifex).

- HR 2001386 Pazinski potok

Ciljna vrsta ovog područja je uskoušćani zvrčić (Vertigo angustior).

Sve navedene ciljne vrste ili stanišni tipovi predstavljaju međunarodno značajnu vrstu/stanišni tip

za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. Stavka 1. Direktive 92/43/EEZ.

LIFE SEC ADAPT


96

STANIŠTA

Stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica kopnenog ili vodenog ekosustava, određena

geografskim, biotičkim i abiotičkim svojstvima, neovisno o tome da li je prirodno ili doprirodno.

Sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip.

Sukladno karti kopnenih staništa RH (MJ 1: 100 000) koja je izrađena 2004. godine, unutar

teritorijalnih granica grada Pazina zabilježeno je 24 staništa:

NKS kod i ime (III razina)

Površina

(ha)

Udio u

površini

JLS (%)

A.1.1. Stalne stajačice 105,059619 0,753

A.1.2. Povremene stajačice 28,380794 0,203

B.4.1. Erodirane površine 30,330002 0,217

C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci 14,175 0,102

C.3.5./D.3.1. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Dračici 714,809323 5,123

C.3.5./E.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi

travnjaci/Primorske termofilne šume i šikare medunca

909,539851 6,519

E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka 50,447838 0,362

E.3.5. Primorske termofilne šume i šikare medunca 4764,6124 34,15

E.3.5./C.3.5. Primorske termofilne šume i šikare medunca/

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci

539,570465 3,867

E.9.2. Nasadi četinjača 731,197409 5,241

I.1. Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom 160,70877 1,152

I.2.1. Mozaici kultiviranih površina 5317,39869 38,112

I.2.1./J.1.1./I.8.1. Mozaici kultiviranih površina/Aktivna seoska

područja/Javne neproizvodne kultivirane površine

180,764992 1,296

I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama 15,66398 0,112

I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene površine 156,104995 1,119

J.1.1. Aktivna seoska područja 55,079996 0,395

J.1.1./J.1.3. Aktivna seoska područja/Urbanizirana seoska područja 3,105 0,022

LIFE SEC ADAPT


97

J.2.1. Gradske jezgre 54,044999 0,387

J.2.2. Gradske stambene površine 81,224998 0,582

J.2.3. Ostale urbane površine 8,82 0,063

J.4.1. Industrijska obrtnička područja 9,26999 0,066

J.4.3. Površinski kopovi 14,67001 0,105

Stijene i točila*

Vodotoci*

*ne prikazuju se površinom

Izvor: HAOP

LIFE SEC ADAPT


98


3.5.2. Izloženost

Mogući budući scenariji

Predviđene kategorije prirodnih staništa (NKS) za koje se predviđa smanjenje uslijed

negativnog utjecaja klimatskih promjena za grad Pazin prikazane su u sljedećoj tablici:

RB OSNOVNO STANIŠTE SPECIFIČNA KATEGORIJA STANIŠTA

1 A. Površinske kopnene vode i

močvarna staništa

A.1. Stajačice

2 A.2. Tekućice

3 E.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog


•toplinski valovi, srednja temperatura

•obilne oborine

•suša


•povećanje temperature zraka

•smanjenje količina i promjena rasporeda oborina

•pojava klimatskih ekstrema


• isušenje vlažnih kopnenih staništa;

• povećanje aridnog područja;

• smanjenje, promjena udjela te nestanak nekih staništa i vrsta, uz pad bioraznolikosti te pojavu i širenje nekih invazivnih vrsta.


•jačanje svijesti

•definiranje najranjivijih staništa i vrsta

•uspostava monitoringa

LIFE SEC ADAPT


99

E. Šume jasena

4 E.3. Šume listopadnih hrastova izvan dohvata poplava

5 H. Podzemlje H.1. Krške špilje i jame

6 H.2. Ne krške špilje i jame

7 I. Kultivirane ne šumske

površine i staništa s korovnom i

ruderalnom vegetacijom

(antropogeno stanište)

I.2. Mozaične kultivirane površine

8 J. Izgrađena i industrijska

staništa (antropogeno stanište)

J.1. Sela

Izvor: Izvještaj o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima (Podaktivnost

2.3.1.), Zagreb, svibanj 2017.

Predviđene kategorije prirodnih staništa (NKS) za koje se predviđa širenje i povećanje

areala uslijed klimatskih promjena za grad Pazin prikazane su u sljedećoj tablici:

RB OSNOVNO STANIŠTE SPECIFIČNA KATEGORIJA STANIŠTA

1 A. Površinske kopnene vode i

močvarna staništa

A.4. Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna

staništa

2 B. Neobrasle i slabo obrasle

kopnene površine

B.3. Požarišta

3 B.4. Erodirane površine

4 C. Travnjaci, cretovi i visoke

zeleni

C.3. Suhi travnjaci

5 D. Šikare D.3. Mediteranske šikare

6 E. Šume E.9. Antropogene šumske sastojine

7 H. Podzemlje H.4. Antropogena podzemna staništa

8 I. Kultivirane ne šumske

površine i staništa s korovnom i

ruderalnom vegetacijom

(antropogena staništa)

I.1. Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom

9 I.3. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim

površinama

10 I.5. Voćnjaci, vinogradi, maslinici

11 I.8. Neproizvodne kultivirane zelene površine

LIFE SEC ADAPT


100

12 J. Izgrađena i industrijska

staništa (antropogena staništa)

J.2. Gradovi

13 J.3. Ostale izgrađene ne gospodarske površine

14 J.4. Gospodarske površine

15 J.5. Umjetna vodena staništa bez poluprirodnih zajednica

biljaka i životinja

Izvor: Izvještaj o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima (Podaktivnost

2.3.1.),

Zagreb, svibanj 2017.

3.5.3. Osjetljivost

Svi prirodni ekosustavi i postojeća bioraznolikost direktno ovise o klimi i eventualnim posljedicama klimatskih promjena pri čemu su posebno osjetljivi morski obalni ekosustavi, te svi slatkovodni ekosustavi (posebno mediteranski), močvarni i jezerski. Najvažnije klimatske promjene koje direktno utječu na prirodne ekosustave i bioraznolikost grada Pazina jesu: • promjene prosječnih temperature zraka • smanjenje količina i promjene rasporeda oborina • pojava klimatskih ekstrema (toplinski valovi, suše, poplave, snažni vjetrovi) Očekivane osnovne posljedice utjecaja klimatskih promjena na prirodne ekosustave grada Pazina prikazane su u tablici koja sljedi:

Tip ekosustava

Povećanje

temperature zraka

Smanjenje količina

i promjena

rasporeda oborina

Pojava klimatskih

ekstrena

Travnjaci isušivanje isušivanje ogoljivanje

Šume isušivanje isušivanje lom i pojava

štetnika

Grmlje isušivanje isušivanje lom i pojava

štetnika

Slabo obraslo

zemljište

isušivanje isušivanje

Močvare isušivanje isušivanje isušivanje

Podzemlje zagrijavanje isušivanje isušivanje

Izvor: Data and maps (European Environment Agency, 2017c) Tablica 16 Osjetljivost ekosustava na klimatske promjene

LIFE SEC ADAPT


101

Sukladno nacrtu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Bijela knjiga) kao posljedica utjecaja klimatskih promjena na razini staništa očekuje se:

- isušenje vlažnih kopnenih staništa;

- povećanje aridnog područja;

- smanjenje, promjena udjela te nestanak nekih staništa i vrsta, uz pad bioraznolikosti te

pojavu i širenje nekih invazivnih vrsta.

Glavni očekivani utjecaji koji uzrokuju visoku ranjivost na razini vrsta jesu:

- prekid cvatnje biljnih kriofilnih i stenotermnih vrsta uz skraćenje vegetacije i smanjenje

vigora; širenje areala termofilnih vrsta (što je i pozitivno i negativno) zbog povećanja

prosječne temperature zraka;

- smanjenje turgora i vigora, sušenje i izumiranje higrofilnih vrsta zbog smanjenja količina i

promjene rasporeda oborina;

- širenje areala kserofilnih vrsta (što je i pozitivno i negativno) zbog smanjenja količina i

promjene rasporeda oborina;

- smanjenje populacija šumskih vrsta uslijed učestalih požara zbog povećanja prosječne

temperature zraka i smanjenje količina oborina;

- smanjenje i nestanak slatkovodnih vrsta jadranskog sliva uslijed zaslanjenja obalnih staništa

zbog podizanja razine mora;

- veći broj invazivnih vrsta te njihovo širenje i potiskivanje autohtonih

Vaskularna flora

Prema Crvenoj knjizi vaskularne flore, za područje grada Pazina bilježe se sljedeće vrste vaskularne flore:

Znanstveno ime vrste

Hrvatsko ime vrste Kategorija ugroženosti

Adiantum capillus-veneris L. gospin vlasak NT

Alisma gramineum Lej. travoliki žabočuna EN

Anacamptis pyramidalis

(L.)L.C.M.Rich.

crvena vratiželja NT

Carex panicea L. prosasti šaš VU

Cephalanthera damasonium (Mill.)

Druce

bijela naglavica NT

Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch

dugolisna naglavica NT

LIFE SEC ADAPT


102

Cyclamen purpurascens Mill.

šumska ciklama NT

Cyperus fuscus L. smeđi šilj VU

Daphne laureola L. vazdazeleni likovac NT

Hibiscus trionum L. vršača sljezolika EN

Himantoglossum adriaticum jadranska kozonoška -

Lemna gibba L. grbasta vodena leća EN

Lilium martagon L. ljiljan zlatan VU

Ophrys apifera Huds.

pčelina kokica EN

Ophrys fuciflora (F. W. Schmidt)

Moench

bumbarova kokica VU

Ophrys insectifera L. muhina kokica VU

Ophrys sphegodes Mill. kokica paučica VU

Orchis coriophora L. kožasti kaćun VU

Orchis militaris L. kacigasti kaćun VU

Orchis morio L. mali kaćun NT

Orchis provincialis Balb. finobodljasti kaćun VU

Orchis purpurea Huds. grimizni kaćun VU

Orchis simia Lam. majmunov kaćun VU

Orchis tridentata Scop. trozubi kaćun VU

Orchis ustulata L. crnocrveni kaćun VU

Paeonia officinalis L.

obični božur NT

Pedicularis acaulis Scop. prizemni ušljivac EN

Platanthera bifolia (L.) Rich.

mirisavi dvolist VU

Platanthera chlorantha (Custer)

Reichenb.

zelenkasti dvolist NT

Ruscus hypoglossum L. mekolisna veprina NT

Serapias vomeracea (Burm.) Briq.

raonička kukavica VU

Vicia onobrychioides L. grahorasta grahorica EN

Wolffia arrhiza (L.) Horkel ex

Wimm.

beskorjenska sitna leća VU

CR-kritično ugrožena vrsta; EN-ugrožena vrsta; VU-rizična vrsta; NT-potencijalno ugrožena vrsta

Izvor: JU Natura Histrica

Skupina vaskularne flore je srednje do vrlo osjetljiva na globalne klimatske promjene ovisno o ekološkim zahtjevima vrsta. Najosjetljiviji u ovoj skupini su specijalisti staništa: veći dio vrsta vodenih (hidrophyta) i vlažnih staništa (helophyta).

Gljive (Fungi) Ova je skupina vrlo osjetljiva na globalne klimatske promjene.

Sisavci (Mammalia) Ova je skupina srednje osjetljiva na globalne klimatske promjene.

LIFE SEC ADAPT


103

Ptice (Aves) Ova je skupina srednje osjetljiva na globalne klimatske promjene.

Vodozemci (Amphibia) i gmazovi (Reptilia) Skupina vodozemci (Amphibia) je skupina koja je vrlo osjetljiva na globalne klimatske promjene, dok je skupina gmazovi (Reptilia) srednje osjetljiva skupina na globalne klimatske promjene.

Danji leptiri (Lepidoptera) Ova je skupina vrlo osjetljiva na globalne klimatske promjene. Utjecaj globalnih klimatskih promjena na rasprostranjenost i opstanak leptira je veliki, s obzirom na to da su leptiri ektotermni organizmi čija se optimalna temperatura tijela kreće u rasponu od 30 do 35 °C. Procjena je da se temperatura tijekom dvadesetoga stoljeća povećala 0,74 °C, dok se za 21. stoljeće procjenjuje da će se još povećati između 1 i 6 °C. Promjenom temperature primijećen je pomak distribucije nekih vrsta oko 5 km godišnje prema sjeveru ili prema višim područjima. Prema istraživanjima najviše će stradati slabo mobilne vrste i specijalisti staništa.

Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Kategorija

ugroženosti Heteropterus morpheus (Pallas, 1771) močvarni debeloglavac NT

Zerynthia polyxena (Denis & Schiffermüller, 1775) uskršnji leptir NT

Parnassius mnemosyne (Linnaeus, 1758) crni apolon NT

Glaucopsyche alexis (Poda, 1761) zelenokrili plavac NT

Pseudophiloites vicrama (Moore, 1865) istočni plavac NT

Scolitantides orion (Pallas, 1771) žednjakov plavac NT

Polyommatus thersites (Cantener, 1835) grahorin plavac NT

Euphydryas aurinia (Rottemberg, 1775) močvarna riđa NT

Thymelicus acteon (Rottemberg, 1775) Rottemburgov

debeloglavac

DD

Papilio alexanor (Esper, 1799) južni lastin rep DD

Melitaea aurelia (Nickerl, 1850) Nikerlova riđa DD

Melitaea britomaris (Assmann, 1847) Assmanova riđa DD

NT-potencijalno ugrožena vrsta; DD-nedovoljno poznata vrsta


Vretenca (Odonata) Ova je skupina vrlo osjetljiva na globalne klimatske promjene.

Deseteronožni rakovi (Decapoda) Ova je skupina vrlo osjetljiva na globalne klimatske promjene. Slatkovodne ribe

LIFE SEC ADAPT


104

Skupina slatkovodnih riba je vrlo osjetljiva skupina na globalne klimatske promjene. Posebno se to

odnosi na male vodotoke krškog područja izuzetno bogate endemskim vrstama. Prave posljedice

globalnoga zatopljenja na populacije riba nisu u potpunosti poznate. Klimatske promjene mogle bi

uzrokovati povišenje temperature vode te učestalija poplavna i sušna razdoblja. Pretpostavlja se

da će se u europskim rijekama promijeniti struktura ribljih zajednica, što bi moglo rezultirati

dominacijom šaranki i grgečki te nestankom ili smanjenjem staništa salmonidnih vrsta riba.

Sukladno Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske, područje grada Buzeta je područje

rasprostranjenja sljedećih vrsta slatkovodnih riba:

Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Kategorija

ugroženosti Barbus plebejus Bonaparte, 1839 mren EN

Cyprinus carpio Linneaus, 1758 šaran EN

Leuciscus cavedanus (Bonaparte, 1838) bijeli klen VU

Salmo trutta Linnaeus, 1758 potočna pastrva VU

EN-ugrožena vrsta; VU-rizična vrsta


3.5.4. Sposobnost prilagodbe

Sukladno nacrtu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za

razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Bijela knjiga) mjere za prilagodbu

klimatskim promjenama donosi sljedeća tablica.

Oznaka

mjere

Naziv mjere Ključni dionici

PRIRODNI SUSTAVI I BIORAZNOLIKOST

EB-01

Očuvanje tradicijske poljoprivrede u prirodnim ekosustavima

Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, Ministarstvo nadležno za poljoprivredu, HAOP

EB-02

Uspostava sustava praćenja i ranog upozoravanja te monitoringa zaštićenih područja

Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, HAOP, JUZP, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području županija, HŠ, HV, HOPS, HEP ODS

EB-03

Poboljšanje znanja i baza podataka o ekosustavima i bioraznolikosti

Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, HAOP, JUZP, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području županija

LIFE SEC ADAPT


105

EB-04 Integrirano upravljanje slatkovodnim resursima

Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, HV, JP(R)S

EB-05 Integriranje spoznaja o učincima klimatskih promjena u sustav zaštite prirode

Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, HAOP

EB-06

Jačanje ugroženih staništa i vrsta

Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, HAOP, HŠ, HV, JLP(R)S

EB-07

Unaprjeđenje održivog upravljanja i infrastrukture u prirodnim ekosustavima

Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, Ministarstvo nadležno za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ministarstvo nadležno za poljoprivredu, Ministarstvo nadležno za turizam, HŠ

EB-08

Jačanje ljudskih i financijskih kapaciteta sustava zaštite prirode

Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, HAOP, JUZP, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području županija, HŠ, HV

EB-09

Jačanje prijenosa znanja o važnosti i uslugama ekosustava i biološke raznolikosti te njihovoj ugrozi zbog klimatskih promjena

Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, HAOP, JUZP, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području županija

HAOP-Hrvatska agencija za okoliš i prirodu; JUZP-Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima (nacionalnim parkovima i parkovima prirode); HŠ-Hrvatske šume; HV-Hrvatske vode; HOPS-Hrvatski operator prijenosnog sustava; HEP-Hrvatska elektroprivreda; JLP(R)S-Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Tablica 17 Moguće mjere prilagodbe klimatskim promjenama

Mogući pokazatelji praćenja učinaka mjera iz Strategije prilagodbe za sektor Prirodni sustavi i

bioraznolikost jesu:

- popis, udio i kategorizacija zaštićenih staništa ugroženih posljedicama klimatskih promjena

- popis, udio i kategorizacija zaštićenih vrsta ugroženih klimatskim promjenama

- udio ukupne bioraznolikosti Istarske županije ugrožene klimatskim promjenama

- popis i udio zaštićenih područja pod stalnim klimatskim monitoringom

- ocjena negativnog utjecaja elemenata klimatskih promjena na zaštićena stanište i vrste

- popis invazivnih vrsta čije širenje potenciraju klimatske promjene s arealima i populacijama

- udio zaštićenih površina s provedenim mjerama ublažavanja i prilagodbama na klimatske

promjene

LIFE SEC ADAPT


106

3.5.5. Ranjivost

PRIRODNI SUSTAVI I BIORAZNOLIKOST

Utjecaji i izazovi koji uzrokuju

visoku ranjivost

Mogućnost

pojavljivanja

Stupanj

utjecaja

Stupanj

ranjivosti

Mogući odgovori na

smanjenje visoke

ranjivosti

Promjene karakteristike klime: POVEĆANJE PROSJEČNE TEMPERATURE ZRAKA

Abortiranje cvatnje biljnih

kriofilnih i stenotermnih vrsta uz

skraćenje vegetacije i smanjenje

vigora

5

5

visok

Jačanje svijesti o važnosti usluga prirodnih ekosustava i utjecaja na sve aspekte života i gospodarstva

Smanjenje i cjepkanje areala

kriofilnih i stenotermnih vrsta uz

širenje invazivnih

4

4

srednji

Širenje areala termofilnih vrsta (i pozitivno i negativno)

5

5

visok

Definiranje najranjivijih

staništa i vrsta na klimatske

promjene

Promjene karakteristike klime: SMANJENJE KOLIČINA I PROMJENE RASPOREDA OBORINA

Smanjenje turgora i vigora, sušenje i izumiranje higrofilnih vrsta

5

4

visok

Očuvanje populacija vrsta osjetljivih na klimatske promjene

Smanjenje i cjepkanje areala

higrofilnih vrsta uz širenje

invazivnih vrsta

4

4

srednji

Širenje areala kserofilnih vrsta (i

pozitivno i negativno)

5

4

visok

Definiranje nultog stanja i

uspostava monitoringa za

najranjivija staništa i

bioraznolikost

Definiranje mjera smanjenja

širenja i ograničenja

populacija invazivnih vrsta.

LIFE SEC ADAPT


107

Promjene karakteristike klime: POVEĆANJE PROSJEČNE TEMPERATURE ZRAKA I SMANJENJE

KOLIČINA OBORINA

Smanjenje populacija šumskih

vrsta uslijed učestalih požara

5

4

visok

Smanjenje antropogenog

utjecaja na prirodne

ekosustave, prvenstveno

kroz mjere održivog razvoja

Promjene karakteristike klime: POJAVA KLIMATSKIH EKSTREMA

Oštećenja, lom, ledolom i čupanje

stabala te posljedična pojava

bolesti i štetnika

4

3

srednji

Ogoljivanje uslijed pojava bujica i

pojačane eolske erozije

2 3 nizak

Ozljeđivanje faune, posebno ptica 3 4 srednji

Mogućnost pojavljivanja - 5=više od 90%; 4=više od 66%; 3=više od 50%; 2=više od 33%; 1=manje od 33%

Stupanj utjecaja – 5=vrlo visok; 4=visok; 3=srednje visok; 2=nizak; 1=vrlo nizak

Izvor: Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu

(Bijela knjiga)-nacrt

Izvještaj o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima (Podaktivnost 2.3.1.),

Zagreb, svibanj 2017.

Tablica 18 Ranjivost sektora ekosustava i bioraznolikosti

Najvažnije klimatske promjene koje direktno utječu na prirodne ekosustave i bioraznolikost

grada Pazina jesu promjene prosječnih temperature zraka, smanjenje količina i promjene

rasporeda oborina te pojava klimatskih ekstrema (toplinski valovi, suše, poplave, snažni vjetrovi).

Za sadašnju klimu grada Pazina zabilježeno je značajno zatopljenje, kako na godišnjoj, tako i na

sezonskoj skali. Zatopljenju doprinosi značajan porast toplih indeksa ekstrema popraćen

istovremenim negativnim trendom hladnih indeksa koji su najizraženiji u toplom dijelu godine

(proljeće i ljeto). U pedesetpetogodišnjem razdoblju (1961.-2015.) prisutno je značajno smanjenje

godišnje količine oborine. Negativan trend je prisutan u svim sezonama, a značajan je u proljeće.

Oborinski indeksi ekstrema ne ukazuju na značajne promjene.

LIFE SEC ADAPT


108

Opaženo je blago smanjenje broja vlažnih dana i maksimalne dnevne količine oborine te blagi

porast trajanja sušnih razdoblja. Produljenje sušnih razdoblja najizraženiji je ljeti.

Kao posljedica utjecaja klimatskih promjena na razini staništa očekuje se isušenje vlažnih kopnenih

staništa, povećanje aridnog područja, smanjenje, promjena udjela te nestanak nekih staništa i

vrsta, uz pad bioraznolikosti te pojavu i širenje nekih invazivnih vrsta, potapanje obalnih staništa,

zaslanjenje kopnenih i slatkovodnih staništa uz morsku obalu. Za grad Pazin predviđa se smanjenje

areala 8 kategorija prirodnih staništa (NKS), ali istodobno, predviđa se širenje i povećanje areala

za njih 15 (NKS).

Glavni očekivani utjecaji koji uzrokuju visoku ranjivost na razini vrsta jesu prekid cvatnje biljnih

kriofilnih i stenotermnih vrsta uz skraćenje vegetacije i smanjenje vigora, širenje areala termofilnih

vrsta (što je i pozitivno i negativno) zbog povećanja prosječne temperature zraka, smanjenje

turgora i vigora, sušenje i izumiranje higrofilnih vrsta zbog smanjenja količina i promjene

rasporeda oborina, širenje areala kserofilnih vrsta (što je i pozitivno i negativno) zbog smanjenja

količina i promjene rasporeda oborina, smanjenje populacija šumskih vrsta uslijed učestalih požara

zbog povećanja prosječne temperature zraka i smanjenje količina oborina, smanjenje i nestanak

slatkovodnih vrsta jadranskog sliva uslijed zaslanjenja obalnih staništa zbog podizanja razine mora,

veći broj invazivnih vrsta te njihovo širenje i potiskivanje autohtonih.

Skupina vaskularne flore je srednje do vrlo osjetljiva na globalne klimatske promjene ovisno o

ekološkim zahtjevima vrsta. Najosjetljiviji u ovoj skupini su specijalisti staništa: veći dio vrsta

vodenih (hidrophyta) i vlažnih staništa (helophyta).

Skupina gljive (Fungi) je vrlo osjetljiva na globalne klimatske promjene.

Skupina sisavaca (Mammalia) je srednje osjetljiva na globalne klimatske promjene.

Skupina ptice (Aves) je srednje osjetljiva na globalne klimatske promjene.

Skupina vodozemci (Amphibia) je skupina koja je vrlo osjetljiva na globalne klimatske promjene, dok je skupina gmazovi (Reptilia) srednje osjetljiva skupina na globalne klimatske promjene.

Skupina danjih leptira (Lepidoptera) je vrlo osjetljiva skupina na globalne klimatske promjene.

Povećanjem temperature primijećen je pomak distribucije nekih vrsta oko 5 km godišnje prema

sjeveru ili prema višim područjima. Prema istraživanjima najviše će stradati slabo mobilne vrste i

specijalisti staništa.

Skupina vretenaca (Odonata) je vrlo osjetljiva skupina na globalne klimatske promjene.

Skupina desetonožnih rakova (Decapoda) je vrlo osjetljiva na globalne klimatske promjene.

LIFE SEC ADAPT


109

3.6. PROSTORNO PLANIRANJE

Prostorno planiranje ima integrativnu funkciju u planiranju prostornog razvoja i namjene zemljišta, no s druge, bavi se i sasvim konkretnim mjerama koje su u funkciji prilagodbe izgrađenog okoliša na klimatske promjene. Ujedno, prostorno planiranje ima izuzetno važnu ulogu i u smanjenju učinaka klimatskih promjena, jer se promjena namjene zemljišta (npr. iz poljoprivrednog ili šumskog u građevinsko, ili prenamjena šuma u poljoprivredno zemljište) smatra najvažnijim uzrokom povećanja emisija stakleničkih plinova.


Ranjivost izgrađenog okoliša od utjecaja klimatskih promjena uključuje: - toplinske otoke u naseljima zbog utjecaja ekstremnih temperatura, posebno rasta broja

vrućih dana i dana s temperaturom iznad 35°C (srednja ranjivost);

- poplave u naseljima kao posljedica veće učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih

prilika koje obilježavaju velike količine oborina u kratkom razdoblju (srednja ranjivost)

3.6.2. Izloženost

Već nastali događaji

Elementarnom nepogodom smatra se iznenadna velika nesreća koja prekida normalno

odvijanje života, uzrokuje žrtve, štetu većeg opsega na imovini i/ili njen gubitak, te štetu na

infrastrukturi i/ili okolišu, u mjeri koja prelazi normalnu sposobnost zajednice da ih sama otkloni

bez pomoći.

Prema dostavljenim podacima od strane Grada Pazina, u vremenskom periodu od 2001.-2016.

godine proglašeno je 5 elementarnih nepogoda uzrokovanih obilnim padalinama i tučom (2016.),

sušom (2015., 2012.), poplavom (2003.), niskim temperaturama i jakim mrazom (2001.).

Obilne oborine koje su pale na području grada Pazina od 12. do 14. lipnja 2016. godine uzrokovale

su polave u naseljima, a ukupna šteta, uzrokovana ekstremno velikom količinom oborina iznosila je

15.821.802,86 Kn.

10. kolovoza 2012. godine na području grada Pazina proglašena je elementarna nepogoda

uzrokovana dugotrajnom sušom. Zbog nedostatka oborina, manjka vlage u tlu, te nemogućnost

poljoprivrednika da navodnjavaju polja zbog redukcije potrošnje vode, kao i nedostatak

alternativnih izvora vode, uzrokovana je šteta u ukupnom iznosu od 6.030.127,23 kn. Dugotrajna

suša zabilježena je i 2015. godine, a prouzročila je štetu u iznosu od 4.500.000,00 kn.

LIFE SEC ADAPT


110

Uzrok elementarne nepogode 2003. godine bila je poplava uzrokovana plavljenjem Pazinskog

potoka. Ukupna šteta iznosila je 6.041.350,58 kn.

Slika 25 Poplava Pazinskog potoka, Pazin 2003.

27. travnja 2001. godine na području grada Pazina proglašena je elementarna nepogoda

uzrokovana niskim temperaturama i jakim mrazom. Ukupna šteta iznosila je 6.265.988,95 kn.

Moguće mjere prilagodbe


razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Bijela knjiga), glavni utjecaji i izazovi koji

uzrokuju visoku ranjivost te mogući odgovori na smanjenje visoke ranjivosti u sektoru prostornog

planiranja vidljivi su iz tablice koja sljedi:

PROSTORNO PLANIRANJE

Utjecaji i izazovi koji uzrokuju visoku ranjivost Mogući odgovori na smanjenje visoke

ranjivosti

Poplave u naseljima, uslijed ekstremno

velike količine oborina

Toplinski otoci u naseljima, uslijed povećanja srednje temperature u ljetnim mjesecima

Unaprjeđenje informacijske osnove kao

podlogu za donošenje racionalnih odluka vezano za planiranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama

Razvijanje kapaciteta unutar sustava prostornog uređenja u cilju integracije mjera prilagodbe u prostorno planiranje

Ugradnja mjere prilagodbe u sustav

LIFE SEC ADAPT


111

prostornih planova

Primjena prostorno planskih mjera prilagodbe putem programa i projekata sanacije najugroženijih područja/lokaliteta

Podizanje svijesti javnosti i donositelja odluka vezano za planiranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama


razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Bijela knjiga) mjere za prilagodbu

klimatskim promjenama donosi sljedeća tablica.

Oznaka

mjere

Naziv mjere Ključni dionici

PROSTORNO PLANIRANJE I UPRAVLJANJE OBALNIM PODRUČJEM

PP-01

Jačanje baza znanja i sustava praćenja i ocjenjivanja

Ministarstvo nadležno za prostorno uređenje, Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, HV, HAOP, JLP(R)S

PP-02

Jačanje ljudskih i institucionalnih kapaciteta stručnih dionika u sustavu prostornog uređenja

Ministarstvo nadležno za prostorno uređenje, Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, Ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost, HZPR, Županijski zavodi za prostorno uređenje, JLP(R)S

PP-03

Integracija mjera prilagodbe u prostorno planiranje

Ministarstvo nadležno za prostorno uređenje, HZPR, Županijski zavodi za prostorno uređenje, JLP(R)S

PP-04 Jačanje osviještenosti i senzibiliziranje javnosti i donositelja odluka na svim razinama

Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, JLP(R)S, Građani

PP-05

Priprema programa i projekata sanacije

Ministarstvo nadležno za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ministarstvo nadležno za kulturu, JLP(R)S, Javni i privatni vlasnici nekretnina, nadležne pravne

LIFE SEC ADAPT


112

osobe s javnim ovlastima HAOP-Hrvatska agencija za okoliš i prirodu; JUZP-Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima (nacionalnim parkovima i parkovima prirode); HV-Hrvatske vode; HZPR-Hrvatski Zavod za prostorno razvoj; JLP(R)S-Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Mogući pokazatelji praćenja učinaka mjera iz Strategije prilagodbe za sektor Prostorno

planiranje za grad Pazin jesu:

- broj/udio prostornih planova za koje se provode odnosno primjenjuju mjere prilagodbe sadržane i propisane u prostornim planovima,

- povećanje površina zelene infrastrukture u naseljima procijenjenim kao ranjivim na ekstremne vremenske prilike (toplinski otoci, ekstremne oborine),

- trend godišnjih šteta od ekstremnih vremenskih događaja za koje su Strategijom prilagodbe planirane mjere prilagodbe (poplave u naseljima)

- broj ljudi koji živi u rizičnim područjima

- broj nekretnina pogođenih poplavama

- postotak domaćinstava koje žive u područjima sa smanjenim rizikom od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja

- broj novih infrastrukturnih objekata lociranih u rizičnim područjima

- postotak površine posebno vrijednih ekosustava koji su ugroženi posljedicama klimatskih promjena

3.6.5. Ranjivost

U sektoru prostorno planiranje, utjecaji i izazovi koji uzrokuju visoku ranjivost jesu poplave

u naseljima (uslijed ekstremno velike količine oborina), kao i toplinski otoci u naseljima (uslijed

povećanja srednje temperature u ljetnim mjesecima).

LIFE SEC ADAPT


113

4. RIZIK

4.1. Procjena rizika

Analiza rizika rizika je komparativna analiza prirode i opsega rizika povezanih s različitim

hazardima i ranjivim uvjetima koji mogu nauditi ljudima, imovini, sredstvima za život infrastrukturi

i uslugama na promatranom području (UNICEF, 2013.). Rezultat procjene rizika je evaluacija

vjerojatnosti i veličine potencijalnih gubitakaka i razumijevanje zašto se ti gubici pojavljuju i koji

utjecaj imaju.

Na temelju početnog klimatskog scenarija izrađenog u sklopu projekta Life SEC Adapt

definirana su tri najkritičnija fenomena povezana s ljetnim povećanjem toplinskih valova,

prosječnim smanjenjem oborina s dugim sušnim razdobljima i koncentracijom kratkotrajnih

oborina visokog intenziteta što indirektno uzrokuje poplave i ostale hidrogeološke utjecaje.

4.1.1. Toplinski valovi

Intenzitet događaja

Intenzitet događaja opisuje veličinu hazarda izraženo u kvalitativnom i kvantitativnom

formatu.

Očekivane promjene srednje maksimalne dnevne temperature zraka tasmax prema analiziranim MedCORDEX simulacijama (Tablica 19 Srednja maksimalna temperatura po različitim klimatskim modelima, Pazin) upućuju na moguće zagrijavanje između sadašnje klime P0 i buduće klime P3 u rasponu od 1.1°C do 3.2°C (od 2.4°C do 4.9°C) zimi za scenarij RCP4.5 (RCP8.5). Istovremeno, zagrijavanje ljeti doseže raspon od 2.1°C do 4.1°C (od 3.5°C do 6.8°C) za scenarij RCP4.5 (RCP8.5). Za ostale dvije sezone te na godišnjoj skali također je projicirano zagrijavanje uz veću amplitudu promjena s pretpostavkom scenarija RCP8.5. Slično kao u slučajevima tas i tasmin, porast od tasmax se pojačava postupnom promjenom razdoblja interesa od P1 do P3.

Promjene srednje maksimalne dnevne temperature zraka (tasmax) za sezone (DJF-zima, MAM-proljeće, JJA-ljeto, SON-jesen) i godinu (God) za razdoblja 2021.-2050. (P1), 2041.-2070. (P2) i 2061.-2090. (P3) u odnosu na razdoblje 1971.-2000. (P0, HIST). Primijenjena su dva scenarija (RCP4.5 i RCP8.5) i četiri MedCORDEX regionalna klimatska modela (RCM1: GUF-CCLM4-8-18 (GCM: MPI-ESM-LR); RCM2: CNRM-ALADIN5.2 (GCM: CNRM-CM5); RCM3: CMCC-CCLM4-8-19 (GCM: CMCC-CM); RCM4: LMD-LMDZ4-NEMOMED8 (GCM: IPSL-CM5A-MR)). Mjerne jedinice: °C. Lokacija: Pazin.

LIFE SEC ADAPT


114

tasmax (°C) HIST RCP4.5 RCP8.5

P0 P1-P0 P2-P0 P3-P0 P1-P0 P2-P0 P3-P0

DJF

RCM1 6.8 1.0 1.1 1.1 0.4 1.3 2.4

RCM2 6.3 1.1 1.5 2.2 1.1 2.2 3.3

RCM3 3.1 1.6 2.5 3.2 2.5 3.5 4.9

RCM4 7.0 1.6 1.8 2.5 1.4 2.8 4.0

MAM

RCM1 14.1 0.5 0.7 0.9 0.9 1.3 1.7

RCM2 13.8 1.0 1.3 1.7 1.1 1.8 2.7

RCM3 12.3 1.4 1.9 2.4 1.5 2.5 3.7

RCM4 13.9 1.3 2.2 2.6 1.6 2.7 4.2

JJA

RCM1 23.5 1.9 2.1 2.1 1.6 2.5 3.5

RCM2 25.2 1.5 2.6 2.8 1.8 2.3 3.4

RCM3 23.7 1.8 3.7 3.7 1.9 4.2 6.8

RCM4 26.7 1.6 3.5 4.1 1.9 4.8 6.5

SON

RCM1 15.3 1.0 0.9 1.2 1.1 2.1 3.0

RCM2 15.5 1.0 1.8 2.2 1.5 2.3 3.0

RCM3 13.8 1.6 2.6 3.6 1.8 3.1 4.8

RCM4 16.5 2.0 2.5 3.0 2.4 3.9 4.9

God

RCM1 15.0 1.1 1.2 1.3 0.9 1.8 2.7

RCM2 15.2 1.1 1.8 2.2 1.4 2.1 3.1

RCM3 13.3 1.6 2.7 3.2 1.9 3.3 5.0

RCM4 16.1 1.6 2.5 3.1 1.8 3.5 4.9

Tablica 19 Srednja maksimalna temperatura po različitim klimatskim modelima, Pazin

U odnosu na klimatski model RCM4 za sezonu ljeta gdje je prosječna maksimalna

temperatura 26,7 °C, toplinski val je definiran kao razdoblje od minimalno 5 uzastopnih

dana s temperaturom većom za 5 °C od maksimalne prosječne oo odnosu na normalni

period.

LIFE SEC ADAPT


115

Graf 7 Toplinski valovi

LIFE SEC ADAPT


116

Toplinski valovi izračunati su za razdoblje od 1986. – 2015. (30 godina) na temelju

meteoroloških podataka (use of historic data).

TOPLINSKI VALOVI

GODINA BR

DANA HEAT WAVE

1986 13 0

1987 11 0

1988 29 3

1989 1 0

1990 5 0

1991 14 1

1992 21 2

1993 21 3

1994 30 2

1995 7 0

1996 5 0

1997 0 0

1998 24 3

1999 4 0

2000 24 3

2001 23 2

2002 9 0

2003 43 6

2004 10 1

2005 12 1

2006 23 3

2007 15 2

2008 19 2

2009 14 1

2010 9 0

2011 17 3

2012 51 8

2013 31 3

2014 6 0

2015 39 5

LIFE SEC ADAPT


117

RAZDOBLJE FREKVENCIJA (BROJ

PONAVLJANJA)

VJEROJATNOST

POJAVLJIVANJA

1986. – 1995. 11 4

1996. – 2005. 16 4

2006. – 2015. 27 5

Tablica 20 Ocjena hazarda

Za procjenu rizika na sektor zdravlja ocjenjuje se jedino utjecaj toplinskih valova na temelju

izračunatih vrijednosti za 30 godina.

𝐻 =𝐻86/95 ∗ 𝑤1 + 𝐻96/05 ∗ 𝑤2 + 𝐻96/05 ∗ 𝑤3

3

H=4,33

Poplave

Poplave su prirodni fenomeni koji se rijetko pojavljuju i čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se

poduzimanjem različitih preventivnih građevinskih i negrađevinskih mjera rizici od poplavljivanja

mogu smanjiti na prihvatljivu razinu. One su među opasnijim elementarnim nepogodama i na

mnogim mjestima mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, devastiranje

kulturnih dobara i ekološke štete. Zbog prostranih brdsko-planinskih područja s visokim kišnim

intenzitetima, širokih dolina nizinskih vodotoka, velikih gradova i vrijednih dobara na potencijalno

ugroženim površinama, te zbog nedovoljno izgrađenih zaštitnih sustava, Hrvatska je prilično

izložena poplavama.

Procjenjuje se da poplave potencijalno ugrožavaju oko 15% državnoga kopnenog teritorija,

od čega je veći dio danas zaštićen s različitim razinama sigurnosti.

Prirodne poplave koje se pojavljuju u Hrvatskoj mogu se svrstati u 7 osnovnih skupina:

- riječne poplave zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega,

- bujične poplave manjih vodotoka zbog kratkotrajnih kiša visokih intenziteta,

- poplave na krškim poljima zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega, te nedovoljnih

propusnih kapaciteta prirodnih ponora,

- poplave unutarnjih voda na ravničarskim površinama,

- ledene poplave,

- poplave mora, te

LIFE SEC ADAPT


118

- umjetne (akcidentne) poplave zbog eventualnih proboja brana i nasipa, aktiviranja klizišta,

neprimjerenih gradnji i slično.

Znatan su problem i poplave u urbanim sredinama koje nastaju zbog kratkotrajnih oborina

visokih intenziteta i koje, zbog velikih koncentracija stanovništva na relativno malim prostorima,

često uzrokuju velike materijalne štete. Zaštitne mjere za ovu skupinu poplava planiraju se na

lokalnim razinama u okvirima poslova odvodnje oborinskih voda naselja.

U posljednje vrijeme znanstvenici bez obzira na prijepore o uzrocima, priznaju činjenicu

globalnog zatopljenja, te predviđaju izrazitu dinamiku budućih klimatskih promjena. Također,

prognostički klimatski modeli upućuju i na sve učestaliju pojavu klimatskih ekstrema, kako na

globalnoj tako i na lokalnoj razini. Iz tog razloga i u budućnosti se mogu očekivati pojave

ekstremnih vrijednosti temperatura zraka i intenziteta oborina, kao i ekstremno sušnih razdoblja,

uz pojave olujnih nevremena i vjetra razorne snage, te plimnih valova u priobalnom području.

Tijekom posljednjeg desetljeća u čitavom se svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj, učestalo

bilježe do sada nezabilježene ekstremne hidrološke prilike s pojavom velikih voda i ekstremnih

vodostaja s poplavama, koje prijete ljudskim životima i velikim materijalnim štetama. Obrana od

poplava u takvim uvjetima često je vrlo otežana, a u nekim je situacijama gotovo i nemoguća. S

obzirom na jasne regulatorne odrednice i zahtjeve, aktivnosti na izradi Plana upravljanja rizicima

od poplava, su tako da omoguće usklađivanje i prelazak s dosadašnje prakse upravljanja zaštitom

od poplava na koncept upravljanja poplavnim rizicima u kontekstu integralnog upravljanja

vodama:

- planiranje upravljanja poplavnim rizicima osigurava, s jedne strane veliku fleksibilnost u

primjeni, no s druge strane i jasan pristup u tri koraka s definiranim obveznim vremenskim

rasporedom, ishodima i obvezom izvješćivanja.

- potreba za usklađenjem koncepata vidljiva je već u samoj definiciji poplava. Tako se

„poplavom“ u kontekstu upravljanja rizicima od poplava smatra privremena pokrivenost

vodom zemljišta koje obično nije prekriveno vodom, što uključuje poplave koje uzrokuju

rijeke, gorski potoci, povremeni bujični vodotoci, te poplave mora na priobalnim

područjima, a može isključivati poplave iz kanalizacijskih sustava.

S obzirom na to da je „poplavni rizik ili rizik od poplava“ definiran kao kombinacija

vjerojatnosti poplavnog događaja i potencijalnih štetnih posljedica poplavnog događaja za zdravlje

ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost, jasno je da pitanje razine prihvatljivosti

rizika od poplava više nije samo tehničke prirode, nego uključuje puno šire, društveno-ekonomske,

socijalne i ekološke aspekte. To također znači da je uključivanje javnosti i dionika u izradu Plana

upravljanja poplavnim rizicima već u ranoj fazi pripreme od presudne važnosti. Uključivanje

javnosti u proces odlučivanja o definiranju prihvatljive razine rizika od poplava omogućava

LIFE SEC ADAPT


119

dugoročno stabilno okruženje u kojem je moguće provesti strateške projekte velikih dimenzija, čija

implementacija obično traje duži niz godina i prelazi razdoblje jednog planskog ciklusa.

Analiza usklađenosti i koordiniranosti različitih institucija koje se na različite načine mogu

povezati s poplavama, iznalaženje prihvatljivih komunikacijskih kanala, te pravovremeno

uključivanje javnosti u postupak planiranja svakako će se pozitivno odraziti na efikasnost planiranja

i upravljanja poplavnim rizicima. (Hrvatske vode, 2013)

Učestalost poplava na području Pazina ocijenjena je na temelju povijesnih podataka

evidentiranih na blogu Građanske inicijative “Moj potok” gdje su sumirane dokumentirane

poplave na području Pazina. (http://blog.dnevnik.hr/mojpotok/oznaka/poplave-u-pazinskoj-jami)

Graf 8 Učestalost poplava na području Pazina

LIFE SEC ADAPT


120

Učestalost pojavljivanja poplava u zadnjih 30 godina na području Pazina

1988

2

1998

3

2008

6

1989 1999 2009

1990 2000 2010

1991 2001 2011

1992 2002 2012

1993 2003 2013

1994 2004 2014

1995 2005 2015

1996 2006 2016

1997 2007 2017

Tablica 21 Frekvencija poplava

𝐻 =𝐻88/97 ∗ 𝑤1 + 𝐻98/07 ∗ 𝑤2 + 𝐻08 ∗ 𝑤3

3

Obzirom da je učestalost zadnjih razdoblja veća te da se poplave pojavljuju u svakom

razdoblju, dodijeljena im je dvostruko veća vrijednost težinskog faktora.

H = 5,66

LIFE SEC ADAPT


121

Požari

2000 13

2001 7

2002 6

2003 23

2004 0

2005 8

2006 2

2007 9

2008 8

2009 4

2010 0

2011 12

2012 30

2013 1

2014 0

2015 6

2016 2

LIFE SEC ADAPT


122

Klizišta

LIFE SEC ADAPT


123

5. PRESENTING RESULTS / PREZENTACIJA REZULTATA

Slika 26 Karta opasnosti od poplava

5.1. ZDRAVLJE

U sektoru zdravlja, odabrano je naselje Pazin kao područje visokog rizika od utjecaja

toplinskih valova na temelju izračuna indikatora, ocjena ranjivosti i hazarda dok su ostala naselja u

području koje nije indentificirano niti kao područje visokog niti jako visokog rizika.

LIFE SEC ADAPT


124

Graf 9 Matrica rizika, zdravlje

A: Beram, Bertoši, Brajkovići, Butoniga, Heki, Ježenj, Kašćerga, Kršikla, Lindar, Trviž, Vela Traba, Zamask, Zarečje

B: Grdoselo

C: Lovrin, Pazin, Zabrežani, Zamaski dol

LIFE SEC ADAPT


125

LIFE SEC ADAPT


126

5.2. TURIZAM

Graf 10 Trend trajanja oborina

U obzir su uzeti uzastopni dani trajanja oborina duže od tri dana tijekom travnja, svibnja, lipnja, srpnja, kolovoza i rujna koji predstavljaju utjecaj na promjene u turističkim tokovima.

U sektoru turizma, rizik se računa i za hazard toplinskih valova:

Ran

jivo

st

5

4

3 A

2 B

1

1 2 3 4 5

Razina hazarda

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

20

12

20

13

20

14

20

15

Oborine trajanja više od 3 uzastopna dana

4 5 6 7 8 9 ukupno Linearni (ukupno)

LIFE SEC ADAPT


127

A: Beram, Bertoši, Grdoselo, Heki, Ježenj, Kršikla, Lindar, Pazin, Trviž, Lovrin,

Zabrežani, Zamask

B: Brajkovići, Butoniga, Kašćerga, Vela Traba, Zamaski dol

Naselja u zoni A, predstavljaju zonu višeg rizika obzirom na veći broj smještajnih kapaciteta.

5.3. VODNI RESURSI

Utjecaj vremenskih prilika u smislu nedostatka padalina, tj. nedostatne izdašnosti izvora u

vodoopskrbi Istarske županije za posljedicu ima uključivanje sekundarnih izvora (Bulaž) vode te

prebacivanje distribucijskog sustava (Sveti Ivan – Gradole – Butoniga) ovisno o mogućnosti distribucije

pojedinog sustava, o količini raspoložive sirovine i kapaciteta pojedinog postrojenja. Također, u svim

segmentima (tehnološka voda, distribucija) nastoji se smanjiti gubitke vode.

Upravo u cilju smanjenja rizika i ranjivosti od utjecaja klimatskih promjena te osiguravanja sigurne i

dostatne količine vode za ljudsku potrošnju u Istarskom vodovodu se nastoji ostvariti što veća povezanost

svih sustava te mogućnost prihranjivanja iz većeg broja izvora neobrađene vode. (iz odgovora Istarskog

vodovoda)

LIFE SEC ADAPT


128

5.4. ŠUMARSTVO

Slika 27 Grafički prikaz šuma po stupnjevima ugroženosti od požara

LIFE SEC ADAPT


129

5.5. BIORAZNOLIKOST

Slika 28 Zaštićena područja prirode na području Pazina

LIFE SEC ADAPT


130

Slika 29 Ekološka mreža - NATURA 2000 područja

LIFE SEC ADAPT


131

Slika 30 Karta staništa na području Pazina

LIFE SEC ADAPT


132

Slika 31 Legenda (Nacionalna klasifikacija staništa)

LIFE SEC ADAPT


133

LIFE SEC ADAPT


134

Bibliografija

Bjelajac, S. (2016.). Utjecaj klimatskih promjena na turizam, završni rad. Split. Damir Ugarković, I. T. (n.d.). Changes of climatic elements and indices in the forest ecpsystems of

the Mediterranian Croatia. Hrvatske vode. (2013). Prethodna procjena rizika od poplava. http://blog.dnevnik.hr/mojpotok/oznaka/poplave-u-pazinskoj-jami. (n.d.). https://land.copernicus.eu/pan-european/corine-land-cover/clc-2012/view. (n.d.). https://www.pazin.hr/o-pazinu/stanovnistvo/. (n.d.). Methodology for vulnerability and risk assessment in regions Marche and Istria. (2017). Life SEC

Adapt. Pliva zdravlje. (n.d.). Dohvaćeno iz https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/23304/Peludne-

alergije-i-klimatske-promjene.html Službena internetska stranica Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije. (n.d.). Dohvaćeno iz

http://www.zzjziz.hr/index.php?id=169 Strategija razvoja Grada Pazina 2015 - 2020. (2015) http://www.lifesecadapt.eu/ http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tsdgp4 10&plugin=1 IPCC Working Group III Contribution to AR5: Climate Change 2014: Mitigation of Climate Change https://ec.europa.eu/clima/policies/strategies/2050_en Regulation (EU) no 525/2013 of the European Parliament and of the Council of 21 May 2013 on a mechanism for monitoring and reporting greenhouse gas emissions and for reporting other information at national and Union level relevant to climate change and repealing Nacrt prijedloga Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu. EU Adaptation Strategy Package, https://ec.europa.eu/clima/policies/adaptation/what_en#tab-0-1 http://climate-adapt.eea.europa.eu/ http://prilagodba-klimi.hr/ Strategija prilagodbe klimatskim promjenama: Podaktivnost 2.3.1. Priprema Izvještaja o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima, EPTISA Adria d.o.o., 2017. Impact of heat waves on mortality in Croatia, Ksenija Zaninović, Andreas Matzarakis, 2013.

LIFE SEC ADAPT


135

Adria d.o.o., 2017. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama: Podaktivnost 2.3.1. Priprema Izvještaja o Plan navodnjavanja Istarske županije (novelacija) IGH PC Rijeka, Listopad 2007.g. Prostorni plan uređenja Grada Pazina

Popis tablica

Tablica 1 Zdravlje - indikatori izloženosti ............................................................................................ 29

Tablica 2 Srednje godišnje i sezonske vrijednosti temperature (1971. - 2000.) i pripadni iznos trenda (1961. - 2015.) .................................................................................................................................... 29

Tablica 3 Zdravlje - indikatori osjetljivosti .......................................................................................... 33

Tablica 4 Gustoća stanovništva po naseljima ..................................................................................... 34

Tablica 5 Broj stanovnika starijih od 65 godina .................................................................................. 35

Tablica 6 Broj stanovnika mlađih od 5 godina .................................................................................... 36

Tablica 7 Zdravlje - indikatori prilagodbe ........................................................................................... 39

Tablica 8 Obrazovanje stanovništva ................................................................................................... 40

Tablica 9 Trend srednje maksimalne temperature ............................................................................. 44

Tablica 10 Broj vrućih dana na području Pazina ................................................................................. 45

Tablica 11 Trend porasta broja toplih dana (SU25) ............................................................................ 48

Tablica 12 Trend smanjenja količine oborina na području Pazina ..................................................... 49

Tablica 13 Udio prihoda od turizma, 2015. ........................................................................................ 50

Tablica 14 Ranjivost Grada Pazina u sektoru turizma ........................................................................ 58

Tablica 15 Izloženost područja .......................................................................................................... 65

Tablica 16 Osjetljivost ekosustava na klimatske promjene .............................................................. 100

Tablica 17 Moguće mjere prilagodbe klimatskim promjenama ....................................................... 105

Tablica 18 Ranjivost sektora ekosustava i bioraznolikosti ................................................................ 107

Tablica 19 Srednja maksimalna temperatura po različitim klimatskim modelima, Pazin ................ 114

Tablica 20 Ocjena hazarda ................................................................................................................ 117

Tablica 21 Frekvencija poplava ......................................................................................................... 120

LIFE SEC ADAPT


136

Popis slika

Slika 1 Položaj Grada Pazina u Istarskoj županiji ............................................................................... 10 Slika 2 Pogled na Pazinsku jamu i središte grada .............................................................................. 11 Slika 3 Vodoopskrba na području Istarske županije .......................................................................... 19 Slika 4 Logički okvir za sektor zdravlja ............................................................................................... 22 Slika 5 Uređaj za uzorkovanje peludi, Pazin ...................................................................................... 25 Slika 6 Alergijski semafor ................................................................................................................... 26 Slika 7 Dermatitis, egzemi i urtikarije na području Pazina, izvor: Zavod za javno zdravstvo Istarske županije .............................................................................................................................................. 26 Slika 8 Zdravlje - izloženost ................................................................................................................ 32 Slika 9 Pokrov zemljišta na području Pazina ...................................................................................... 37 Slika 10 Izgrađenost naselja (PPUGP 2015.) ...................................................................................... 38 Slika 11 Bruto domaći proizvod (2015.), Državni zavod za statistiku Reoublike Hrvatske ................ 40 Slika 12 Ranjivost Grada Pazina u sektoru zdravlja ........................................................................... 42 Slika 13 Zastupljenost usluga smještaja na području Pazina ............................................................. 51 Slika 14 Karta opasnosti od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja (preuzeto s korp.voda.hr) ............................................................................................................................................................ 61 Slika 15 Kulturna baština, Beram ...................................................................................................... 66 Slika 16 Kulturna baština, Beram ...................................................................................................... 66 Slika 17 Kulturna baština, Pazin......................................................................................................... 67 Slika 18 Kulturna baština, Pazin......................................................................................................... 68 Slika 19 Kulturna baština, Pazinski kaštel .......................................................................................... 69 Slika 20 Slika desno, poplava 1928., Pazinska jama .......................................................................... 70 Slika 21 Zone sanitarne zaštite na području Pazina .......................................................................... 71 Slika 22 Legenda - zone sanitarne zaštite .......................................................................................... 72 Slika 23 Odluka o ograničenju korištenja voda za potrebe javne vodoopskrbe:............................... 75 Slika 24 Područje Pazina - šume ........................................................................................................ 93 Slika 25 Poplava Pazinskog potoka, Pazin 2003. .............................................................................. 110 Slika 26 Karta opasnosti od poplava ................................................................................................ 123 Slika 27 Grafički prikaz šuma po stupnjevima ugroženosti od požara ............................................ 128 Slika 28 Zaštićena područja prirode na području Pazina ................................................................ 129 Slika 29 Ekološka mreža - NATURA 2000 područja .......................................................................... 130 Slika 30 Karta staništa na području Pazina ...................................................................................... 131 Slika 31 Legenda (Nacionalna klasifikacija staništa) ........................................................................ 132

LIFE SEC ADAPT


137

Popis grafova

Graf 1 Kretanje turista na području Pazina ........................................................................................ 18 Graf 2 Evidentirane kardiovaskularne bolesti na području Pazina, izvor: Zavod za javno zdravstvo Istarske županije ................................................................................................................................. 23 Graf 3 Umrli od kardiovaskularnih bolesti na području Pazina, izvor: Zavod za javno zdravstvo Istarske županije ................................................................................................................................. 24 Graf 4 Vektorski prenosive bolesti na području Pazina, izvor: Zavod za javno zdravstvo Istarske županije .............................................................................................................................................. 24 Graf 5 Vrući dani (HD) ........................................................................................................................ 46 Graf 6 Broj toplih dana SU25 .............................................................................................................. 48 Graf 7 Toplinski valovi....................................................................................................................... 115 Graf 8 Učestalost poplava na području Pazina ................................................................................. 119 Graf 9 Matrica rizika, zdravlje ........................................................................................................... 124 Graf 10 Trend trajanja oborina ......................................................................................................... 126

procjena rizika i ranjivosti od utjecaja klimatskih ... · life sec adapt life14 cca/it/000316 6...

Documents