procjena rizika od velikih nesreća za općinu saborsko 2017. · web viewmoguće su i pojave...
TRANSCRIPT
Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Saborsko 2017.
Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Goričan
Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Goričan
Goričan, studeni 2017.god.
SADRŽAJ:
1. UVOD14
2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA OPĆINE GORIČAN17
2.1. Geografski položaj17
2.2. Stanovništvo Općine Goričan19
2.3. Gustoća naseljenosti Općine Goričan20
2.4. Razmještaj stanovništva Općine Goričan20
2.5. Spolno – dobna struktura stanovništva te koje izazove ona predstavlja za Općinu Goričan20
2.6. Stanovništvo obzirom na potrebu za nekim od oblika pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka21
2.7. Prometna povezanost Općine Goričan22
2.8. Društveno – politički pokazatelji na području Općine Goričan23
2.8.1. Sjedišta upravnih tijela Općine Goričan23
2.8.2. Zdravstvene ustanove na području Općine Goričan23
2.8.3. Odgojno – obrazovne ustanove na području Općine Goričan24
2.8.4. Broj domaćinstva na području Općine Goričan24
2.8.5. Privatna kućanstva prema tipu i broju članova na području Općine Goričan25
2.8.6. Broj, vrsta (namjena) i starost građevina na području Općine Goričan25
2.9. Ekonomsko – gospodarski pokazatelji na području Općine Goričan26
2.9.1. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja26
2.9.2. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada na području Općine Goričan29
2.9.3. Proračun Općine Goričan30
2.9.4. Gospodarske grane na području Općine Goričan32
2.9.5. Gospodarske tvrtke na području Općine Goričan35
2.9.6. Poduzetničke zone Općine Goričan35
2.9.7. Objekti kritične infrastrukture na području Općine Goričan36
2.10. Prirodno – kulturni pokazatelji na području Općine Goričan38
2.10.1. Zaštićena područja39
2.10.2. Kulturno – povijesna baština na području Općine Goričan41
2.11. Povijesni pokazatelji na području Općine Goričan43
2.11.1. Prijašnji događaji43
2.11.2. Štete uslijed prijašnjih događaja44
2.11.3. Uvedene mjere nakon događaja koji su uzrokovali štetu44
2.12. Pokazatelji operativne sposobnosti na području Općine Goričan45
2.12.1. Popis operativnih snaga45
3. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI I RIZIKA NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN46
3.1. Popis identificiranih prijetnji i rizika na području Općine Goričan46
3.2. Odabrani rizici i razlozi odabira rizika na području Općine Goričan50
3.3. Karte prijetnji50
4. KRITERIJI ZA PROCJENU UTJECAJA NA KATEGORIJE DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI51
4.1. Život i zdravlje ljudi51
4.2. Gospodarstvo51
4.3. Društvena stabilnost i politika52
5. VJEROJATNOST POJAVE PRIJETNJE - RIZIKA53
6. SCENARIJI RIZIKA NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN54
6.1. Epidemije i pandemije55
6.1.1. RIZIK – Epidemije i pandemije55
6.1.1.1. NAZIV SCENARIJA – Epidemija influence na području Općine Goričan55
6.1.1.2. Uvod – Epidemija influence55
6.1.1.3. Prikaz utjecaja epidemija i pandemija na kritičnu infrastrukturu (KI)56
6.1.1.4. Kontekst – Epidemija influence56
6.1.1.5. Uzrok epidemije influence na području Općine Goričan57
6.1.1.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed pojave epidemije influence57
6.1.1.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed pojave influence58
6.1.2. Opis događaja – Epidemije i pandemije59
6.1.2.1. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Epidemija influence virusa tipa A na području Općine Goričan59
6.1.2.1.1. Posljedice – Epidemija influence virusa tipa A60
6.1.2.1.1.1. Procjena posljedica pojave epidemije influence virusa tipa A na život i zdravlje ljudi60
6.1.2.1.1.2. Procjena posljedica pojave epidemije influence virusa tipa A na gospodarstvo60
6.1.2.1.1.3. Procjena posljedica pojave epidemije influence virusa tipa A na društvenu stabilnost i politiku61
6.1.2.1.2. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije influence virusa tipa A61
6.1.2.1.3. Matrice rizika – Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Epidemije i pandemije62
6.1.2.2. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Epidemija influence virusa tipa B s mogućim komplikacijama na području Općine Goričan64
6.1.2.2.1. Posljedice – Epidemija influence virusa tipa B64
6.1.2.2.1.1. Procjena posljedica pojave epidemije influence virusa tipa B na život i zdravlje ljudi64
6.1.2.2.1.2. Procjena posljedica pojave epidemije influence virusa tipa B na gospodarstvo65
6.1.2.2.1.3. Procjena posljedica pojave epidemije influence virusa tipa B na društvenu stabilnost i politiku65
6.1.2.2.2. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed pojave epidemije influence virusa tipa B66
6.1.2.2.3. Matrice rizika – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Epidemije i pandemije67
6.1.3. Matrica ukupnog rizika – Epidemije i pandemije68
6.1.4. Izvor podataka69
6.2. Ekstremne vremenske pojave (Ekstremne temperature)70
6.2.1. RIZIK: Ekstremne temperature70
6.2.1.1. NAZIV SCENARIJA: Pojava toplinskog vala na području Općine Goričan70
6.2.1.2. Uvod – Pojava toplinskog vala70
6.2.1.3. Prikaz utjecaja ekstremnih temperatura na kritičnu infrastrukturu (KI)71
6.2.1.4. Kontekst – Pojava toplinskog vala71
6.2.1.5. Uzrok pojave toplinskog vala73
6.2.1.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed pojave toplinskog vala73
6.2.1.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed pojave toplinskog vala74
6.2.2. Opis događaja – Ekstremne temperature75
6.2.2.1. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Nagla pojava toplinskog vala u trajanju od 10 dana na području Općine Goričan75
6.2.2.1.1. Posljedice – Pojava toplinskog vala u trajanju od 10 dana76
6.2.2.1.1.1. Procjena posljedica pojave toplinskog vala u trajanju od 10 dana na život i zdravlje ljudi76
6.2.2.1.1.2. Procjena posljedica pojave toplinskog vala u trajanju od 10 dana na gospodarstvo76
6.2.2.1.1.3. Procjena posljedica pojave toplinskog vala u trajanju od 10 dana na društvenu stabilnost i politiku77
6.2.2.1.2. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed pojave toplinskog vala u trajanju od 10 dana77
6.2.2.1.3. Matrice rizika – Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Ekstremne vremenske pojave (Ekstremne temperature)78
6.2.2.2. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Pojava toplinskog vala u trajanju od 7 dana na području Općine Goričan80
6.2.2.2.1. Posljedice – Pojava toplinskog vala u trajanju od 7 dana80
6.2.2.2.1.1. Procjena posljedica pojave toplinskog vala u trajanju od 7 dana na život i zdravlje ljudi80
6.2.2.2.1.2. Procjena posljedica pojave toplinskog vala u trajanju od 7 dana na gospodarstvo81
6.2.2.2.1.3. Procjena posljedica pojave toplinskog vala u trajanju od 7 dana na društvenu stabilnost i politiku81
6.2.2.2.2. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed pojave toplinskog vala u trajanju od 7 dana81
6.2.2.2.3. Matrice rizika – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Ekstremne vremenske pojave (Ekstremne temperature)82
6.2.3. Matrica ukupnog rizika – Ekstremne vremenske pojave (Ekstremne temperature)83
6.2.4. Izvor podataka84
6.3. Poplava85
6.3.1. RIZIK: Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela85
6.3.1.1. NAZIV SCENARIJA: Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela na području Općine Goričan85
6.3.1.2. Uvod – Poplava85
6.3.1.3. Prikaz utjecaja poplava na kritičnu infrastrukturu (KI)88
6.3.1.4. Kontekst u slučaju poplave88
6.3.1.5. Uzrok poplava92
6.3.1.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed poplava93
6.3.1.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed poplava93
6.3.2. Opis događaja – Poplava94
6.3.2.1. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela rijeke Mure94
6.3.2.1.1. Posljedice – Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela rijeke Mure94
6.3.2.1.1.1. Procjena posljedica izlijevanja kopnenih vodenih tijela rijeke Mure na život i zdravlje ljudi94
6.3.2.1.1.2. Procjena posljedica izlijevanja kopnenih vodenih tijela rijeke Mure na gospodarstvo95
6.3.2.1.1.3. Procjena posljedica izlijevanja kopnenih vodenih tijela rijeke Mure na društvenu stabilnost i politiku95
6.3.2.1.2. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela rijeke Mure97
6.3.2.1.3. Matrice rizika – Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Poplava98
6.3.2.2. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela potoka Trnave100
6.3.2.2.1. Posljedice – Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela potoka Trnave100
6.3.2.2.1.1. Procjena posljedica izlijevanja kopnenih vodenih tijela potoka Trnave na život i zdravlje ljudi100
6.3.2.2.1.2. Procjena posljedica izlijevanja kopnenih vodenih tijela potoka Trnave na gospodarstvo101
6.3.2.2.1.3. Procjena posljedica izlijevanja kopnenih vodenih tijela potoka Trnave na društvenu stabilnost i politiku101
6.3.2.2.2. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela potoka Trnave102
6.3.2.2.3. Matrice rizika – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Poplava103
6.3.3. Matrica ukupnog rizika – Poplava105
6.3.4. Izvor podataka106
6.4. Potres107
6.4.1. RIZIK: Potres107
6.4.1.1. NAZIV SCENARIJA: Podrhtavanje tla na području Općine Goričan prouzročeno potresom107
6.4.1.2. Uvod – Potres107
6.4.1.3. Prikaz utjecaja potresa na kritičnu infrastrukturu (KI)113
6.4.1.4. Kontekst – Potres114
6.4.1.5. Uzrok pojave potresa115
6.4.1.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed potresa116
6.4.1.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed potresa116
6.4.2. Opis događaja – Potres117
6.4.2.1. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Podrhtavanje tla na području Općine Goričan prouzročeno potresom jačine 8° MCS117
6.4.2.1.1. Posljedice – Potres jačine 8° MCS124
6.4.2.1.1.1. Procjena posljedica potresa jačine 8° MCS na život i zdravlje ljudi124
6.4.2.1.1.2. Procjena posljedica potresa jačine 8° MCS na gospodarstvo125
6.4.2.1.1.3. Procjena posljedica potresa jačine 8° MCS na društvenu stabilnost i politiku126
6.4.2.1.2. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa jačine 8° MCS127
6.4.2.1.3. Matrice rizika – Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Potres129
6.4.2.2. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Podrhtavanje tla na području Općine Goričan prouzročeno potresom jačine 7° MCS131
6.4.2.2.1. Posljedice – Potres jačine 7° MCS137
6.4.2.2.1.1. Procjena posljedica potresa jačine 7° MCS na život i zdravlje ljudi137
6.4.2.2.1.2. Procjena posljedica potresa jačine 7° MCS na gospodarstvo138
6.4.2.2.1.3. Procjena posljedica potresa jačine 7° MCS na društvenu stabilnost i politiku138
6.4.2.2.2. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa jačine 7° MCS140
6.4.2.2.3. Matrice rizika – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Potres141
6.4.3. Matrica ukupnog rizika - Potres143
6.4.4. Izvor podataka144
7. MATRICA RIZIKA S USPOREĐENIM RIZICIMA145
8. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE OPĆINE GORIČAN147
8.1. Analiza na području preventive147
8.1.1. Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost Procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite147
8.1.2. Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave148
8.1.3. Stanje svijesti pojedinca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela Općine Goričan149
8.1.4. Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta149
8.1.5. Ocjena fiksalne situacije i njezine perspektive Općine Goričan150
8.1.6. Baza podataka152
8.2. Analiza na području reagiranja153
8.2.1. Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta Općine Goričan153
8.2.2. Spremnost operativnih kapaciteta Općine Goričan154
8.2.3. Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta – redovnih službi i gotovih operativnih snaga (pravnih osoba)156
8.2.4. Analiza sustava na području reagiranja za svaki obrađeni rizik157
8.2.4.1. Epidemije i pandemije157
8.2.4.2. Ekstremne vremenske pojave – Ekstremne temperature161
8.2.4.3. Poplava166
8.2.4.4. Potres171
9. VREDNOVANJE RIZIKA178
10. POPIS SUDIONIKA IZRADE PROCJENE RIZIKA181
POPIS TABLICA:
Tablica 1: Prikaz granica Općine Goričan17
Tablica 2: Raspodjela stanovništva na području Općine Goričan prema starosti i spolu19
Tablica 3: Prikaz podjele stanovništva Općine Goričan prema spolu21
Tablica 4: Prikaz stanovnika Općine Goričan prema dobnoj strukturi stanovništva21
Tablica 5: Raspodjela stanovništva obzirom na potrebu i korištenje pomoći druge osobe pri obavljanju svakodnevnih zadataka21
Tablica 6: Prometnice na području Općine Goričan23
Tablica 7: Prikaz broja domaćinstava na području Općine Goričan24
Tablica 8: Prikaz broja kućanstva obzirom na tip kućanstva na području Općine Goričan25
Tablica 9: Prikaz raspodjele stanovnika Općine Goričan prema izvoru sredstva za život26
Tablica 10: Raspodjela stanovništva Općine Goričan prema djelatnosti i broju zaposlenih28
Tablica 11: Prikaz broja nezaposlenih osoba s područja Općine Goričan za rujan 2017.god.29
Tablica 12: Vrste naknada i broj primatelja naknada na području Općine Goričan29
Tablica 13: Prikaz računa financiranja iz proračuna Općine Goričan za 2017.god. (1. izmjene i dopune proračuna)30
Tablica 14: Prikaz proračunskih sredstava Općine Goričan namijenjenih za poslove civilne zaštite31
Tablica 15: Indeks gospodarske snage Međimurske županije i njegove sastavnice u 2016.god.32
Tablica 16: Indeks gospodarske snage i njegove sastavnice u 2017.god.33
Tablica 17: Prikaz broja poljoprivrednih gospodarstva i udio poljoprivrednih površina prema vrsti korištenja u ukupnoj poljoprivrednoj površini34
Tablica 18: Pregled trafostanica na području Općine Goričan37
Tablica 19: Prikaz lokacija arheoloških nalaza, lokaliteta na području Općine Goričan42
Tablica 20: Kulturna dobra na području Općine Goričan43
Tablica 21: Pregled šteta od suše (elementarne nepogode)44
Tablica 22: Pregled šteta od tuče (elementarne nepogode)44
Tablica 23: Identifikacija prijetnji na području Općine Goričan - Registar rizika47
Tablica 24: Prikaz posljedica na život i zdravlje ljudi51
Tablica 25: Prikaz posljedica prijetnje na gospodarstvo51
Tablica 26: Prikaz posljedica na kritičnu infrastrukturu (KI)52
Tablica 27: Prikaz posljedica prijetnje na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja52
Tablica 28: Prikaz vjerojatnosti, frekvencije rizika53
Tablica 29: Prikaz kritične skupine stanovništva57
Tablica 30: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Epidemija60
Tablica 31: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Epidemija61
Tablica 32: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije influence virusa tipa A61
Tablica 33: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj - Epidemija65
Tablica 34: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed pojave epidemije influence virusa tipa B66
Tablica 35: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Ekstremne temperature76
Tablica 36: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Ekstremne temperature77
Tablica 37: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed pojave toplinskog vala u trajanju od 10 dana77
Tablica 38: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj - Ekstremne temperature80
Tablica 39: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed pojave toplinskog vala u trajanju od 7 dana81
Tablica 40: Prikaz vodotoka, nasipa, objekata ugroženog područja te mjerodavnih vodomjera za rijeku Muru89
Tablica 41: Prikaz vodotoka, nasipa, objekata ugroženog područja i mjerodavnih vodomjera uz rijeku Muru91
Tablica 42: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Poplava95
Tablica 43: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Poplava95
Tablica 44: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu - Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Poplava96
Tablica 45: Prikaz ukupnih posljedica na društvenu stabilnost i politiku - Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Poplava97
Tablica 46: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela rijeke Mure97
Tablica 47: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj - Poplava100
Tablica 48: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Najvjerojatniji neželjeni događaj - Poplava101
Tablica 49: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela potoka Trnave102
Tablica 50: Prikaz učestalosti potresa intenziteta (stupnja MCS) na području Međimurske županije za razdoblje od 1879. do 2003.god.108
Tablica 51: Moguće posljedice potresa jačine 7 i 8 stupnja MCS ljestvice109
Tablica 52: Prikaz povezanosti opisanog MCS stupnja te pripadajuće numeričke vrijednosti vršnog ubrzanja113
Tablica 53: Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama te nastale građevinske štete pri potresu 8 stupnja MCS120
Tablica 54: Prikaz stupnjeva oštećenja s brojem ugroženih stanovnika pri potresu 8 stupnja MCS120
Tablica 55: Približni jedinični troškovi izgradnje raznih kategorija građevina124
Tablica 56: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres125
Tablica 57: Prikaz šteta na gospodarstvu uslijed potresa125
Tablica 58: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres126
Tablica 59: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu - Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres126
Tablica 60: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja - Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres127
Tablica 61: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku - Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres127
Tablica 62: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa jačine 8 stupnjeva MCS128
Tablica 63: Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama te nastale građevinske štete pri potresu 7 stupnja MCS134
Tablica 64: Prikaz stupnjeva oštećenja s brojem ugroženih stanovnika pri potresu 7 stupnja MCS134
Tablica 65: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres137
Tablica 66: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres138
Tablica 67: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu - Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres139
Tablica 68: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja - Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres139
Tablica 69: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku - Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres139
Tablica 70: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa jačine 7 stupnjeva MCS140
Tablica 71: Pregled stavki s planiranim sredstvima za poslove civilne zaštite150
Tablica 72: Analiza sustava civilne zaštite - Područje preventive152
Tablica 73: Analiza sustava civilne zaštite - Područje reagiranja - Epidemije i pandemije157
Tablica 74: Analiza sustava civilne zaštite - Područje reagiranja - Ekstremne temperature161
Tablica 75: Analiza sustava civilne zaštite - Područje reagiranja - Poplava166
Tablica 76: Analiza sustava civilne zaštite - Područje reagiranja - Potres171
Tablica 77: Analiza sustava civilne zaštite - Zbirno177
Tablica 78: Vrednovanje rizika180
POPIS SLIKA:
Slika 1: Model prikaza HRN ISO 31000 - Od procjene do upravljanja rizicima16
Slika 2: Prikaz smještaja Općine Goričan u odnosu na Međimursku županiju18
Slika 3: Teritorijalni prikaz područja Općine Goričan18
Slika 4: Prikaz promjena rangiranja županija prema HGK indeksu gospodarske snage u 2017.god. u odnosu na 2016.god.33
Slika 5: Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka od višegodišnjeg prosjeka za razdoblje 1961. - 1990.god. za srpanj 2017.god.72
Slika 6: Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka od višegodišnjeg prosjeka za razdoblje 1961. - 1990.god. za kolovoz 2017.god.72
Slika 7: Prikaz ugroženog područja Općine Goričan87
Slika 8: Prikaz dionice A 21.2 potok Trnava Murska, lijeva i desna obala89
Slika 9: Prikaz dionice A 33.17. - rijeka Mura91
Slika 10: Prikaz epicentara potresa iz Hrvatskog kataloga potresa108
Slika 11: Karta potresnog područja RH s povratnim razdobljem od 95 godina111
Slika 12: Karta potresnog područja RH s povratnim razdobljem od 475 godina112
Slika 13: Seizmološka karta za povratni period od 500 godina za područje Općine Goričan113
Slika 14: Karta potresnog područja s povratnim razdobljem od 475 godina za područje Općine Goričan128
Slika 15: Vrednovanje rizika - ALARP načela179
1. UVOD
Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15) predstavničko tijelo, na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi procjenu rizika od velikih nesreća.
Velike nesreće i katastrofe svoje porijeklo imaju unutar prirodnih fenomena koji mogu biti geološki, hidrološki, meteorološki ili biološki, ali i tehničko-tehnološkim procesima te predstavljaju društveno, ekonomsko i gospodarsko opterećenje za zahvaćano područje.
Potreba izrade Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Goričan temelji se na društvenim, ekonomskim te praktičnim razlozima, koji uključuju:
· standardiziranje procjenjivanja rizika na svim razinama i od strane svih sektora,
· unapređenje shvaćanja rizika za potrebe praktičnog korištenja u postupcima planiranja, investiranja, osiguranja te sličnim aktivnostima,
· pojednostavljenje procesa u svrhu lakšeg nadzora i razumijevanja izlaznih rezultata,
· jačanje dosljednosti radi lakše uporabe rezultata različitih područja i/ili prijetnji.
Kao temelj izrade Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Goričan koriste se Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije. Svrha smjernica jest uređenje sveobuhvatnog, cjelovitog i objektivnog pristupa tijekom procesa procjenjivanja rizika kako bi se ublažile njihove posljedice po zdravlje i živote ljudi, materijalna i kulturna dobra i okoliš.
Procjena rizika označava metodologiju kojom se utvrđuju priroda i stupanj rizika, prilikom čega se analiziraju potencijalne prijetnje i procjenjuje postojeće stanje ranjivosti koji zajedno mogu ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, biljni i životinjski svijet i sl. Rizik obuhvaća kombinaciju vjerojatnosti nekog događaja i njegovih negativnih posljedica. Procjenom se uređuju opasnosti i rizici koji ugrožavaju Općinu Goričan, procjenjuju potrebe i mogućnosti za sprječavanje, umanjivanje i uklanjanje posljedica katastrofa i velikih nesreća te stvaraju uvjeti za izradu planova zaštite i spašavanja stanovništva, uz djelovanje svih mjerodavnih struktura, operativnih snaga zaštite i spašavanja i resursa cjelovitog i sveobuhvatnog županijskog sustava upravljanja u zaštiti od katastrofa i velikih nesreća.
Procjena rizika se ne provodi za antropogene prijetnje poput ratova i terorističkih djelovanja te ostalih zlonamjernih aktivnosti pojedinaca koje mogu ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, okoliš i sl. na području Općine Goričan.
Procjena rizika je cjelokupni proces koji se sastoji od:
· Identifikacije rizika - proces pronalaženja, prepoznavanja i opisivanja rizika.
· Analize rizika - obuhvaća pregled tehničkih karakteristika prijetnji kao što su lokacija, intenzitet, učestalost i vjerojatnost; analizu izloženosti i ranjivosti te procjenu učinkovitosti prevladavajućih i alternativnih kapaciteta za suočavanja u pogledu vjerojatnih rizičnih scenarija.
· Vrednovanja (evaluacije) rizika - postupak usporedbe rezultata analize rizika s kriterijima prihvatljivosti rizika.
Postupak izrade Procjene u skladu je s HRN EN ISO 31000:2012 – Upravljanje rizicima – Načela i smjernice, prikazanog na slici 1., te služi za potrebe unaprjeđenja razumijevanja rizika na svim razinama, osobito u smislu povećanja efikasnosti dosad uspostavljenih mjera za smanjenje rizika od velikih nesreća kao i definiranje novih mjera.
Slika 1: Model prikaza HRN ISO 31000 - Od procjene do upravljanja rizicima
Izvor: Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije
2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA OPĆINE GORIČAN
Za područje Općine Goričan opisuju se osnovne karakteristike i podaci koji se odnose na sljedeće grupe pokazatelja: geografski pokazatelji, društveno – politički pokazatelji, ekonomsko - gospodarski pokazatelji, prirodno – kulturni pokazatelji, povijesni pokazatelji, pokazatelji operativne sposobnosti te pokazatelji, primjerice: broj stanovnika, zdravstvene ustanove, broj zaposlenih i mjesta zaposlenja, zaštićena područja, popis operativnih snaga i dr.
2.1. Geografski položaj
Općina Goričan teritorijalno je smještena u Međimurskoj županiji koja se nalazi na krajnjem sjevernom dijelu Republike Hrvatske. Županija je omeđena prirodnim granicama, rijekom Murom na sjeveru i istoku te rijekom Dravom na jugu. Općina se nalazi na prometno najpovezanijem dijelu s Europom i predstavlja tromeđu Slovenije, Mađarske i Hrvatske. Na sjeveru županije je državna granica s Republikom Mađarskom, a sa zapada državna granica s Republikom Slovenijom.
Općina je smještena u istočnom dijelu Međimurske županije i pripada mikroregiji Donjeg Međimurja. Na sjeverozapadu Općina graniči s Općinom Domašinec (odnosno istoimenim naseljem u njezinu sastavu), na zapadu s Općinom Donji Kraljevec (odnosno s njenim naseljima Hodošan i Donji Kraljevec), na jugu s Gradom Prelogom (odnosno naseljima Hemuševec i Draškovec), dok na istoku graniči s Republikom Mađarskom. Granice Općine određene su granicama katastarske općine, a samo u dijelu prostora južnog ruba naselja Goričan i izgrađene građevne čestice na k.o. Hemuševec.
Tablica 1: Prikaz granica Općine Goričan
Općina Goričan
Površina u km2
Dužina u km
Površina
21,565
-
Dužina državne granice
-
9,537
Sveukupna dužina granice Općine
-
45,917
Udaljenost krajnjih točaka zapad – istok
-
7,547
Udaljenost krajnjih točaka sjever - jug
-
8,906
Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Goričan, 2015.god.
Ukupna površina Međimurske županije (730 km2) čini svega 1,3% od ukupne površine Republike Hrvatske (56.594 km2). Promatra li se Općina u kontekstu same županije, ona čini njenih 2,95%. Općina Goričan je 18. jedinica lokalne samouprave u Županiji po veličini, a zauzima površinu od 21,565 km2.
Na sjeverozapadnom rubnom dijelu naselja Goričan, izgrađeno je romsko naselje.
Slika 2: Prikaz smještaja Općine Goričan u odnosu na Međimursku županiju
Izvor: Strategija razvoja Općine Goričan 2014. – 2020.
Slika 3: Teritorijalni prikaz područja Općine Goričan
Izvor: Strategija razvoja Općine Goričan 2014. – 2020.
2.2. Stanovništvo Općine Goričan
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Goričan broji 2.823 stanovnika, unutar jednog, istoimenog naselja Goričan, što predstavlja 2,48% od ukupnog broja stanovnika Međimurske županije (113.804 st.).
Tablica 2: Raspodjela stanovništva na području Općine Goričan prema starosti i spolu
Stanovništvo na području Općine Goričan
Starost - Godine
Muški
Ženski
Ukupno
0-4
68
49
117
5-9
52
71
123
10-14
91
95
186
15-19
127
108
235
20-24
104
92
196
25-29
103
85
188
30-34
77
63
140
35-39
92
95
187
40-44
99
106
205
45-49
124
110
234
50-54
122
90
212
55-59
90
82
172
60-64
78
87
165
65-69
55
77
132
70-74
47
70
117
75-79
32
73
105
80-84
18
45
63
85-89
9
33
42
90-94
-
4
4
95 i više
-
-
-
Ukupan broj stanovnika
1.388
1.435
2.823
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine
Prema rezultatima Popisa stanovništva te podacima koji se odnose na raspodjelu prema spolu i starosti, vidljivo je da je broj muškaraca i žena na području Općine Goričan približno jednako zastupljen.
2.3. Gustoća naseljenosti Općine Goričan
Međimurska županija s ukupnom površinom od 730 km², svrstana je u najgušće naseljenu županiju Republike Hrvatske, na čijem području živi ukupno 113.804 stanovnika. Dok je na nivou RH prosječna gustoća naseljenosti 76 stanovnika po km2, na području Međimurske županije ona je 156 stanovnika po km2, a na području Općine Goričan 132,24 stanovnika po km2. Prema posljednjem službenom Popisu stanovništva koji se provodio 2011. godine, Općina Goričan broji 2.823 stanovnika, od kojih 50,83% čine žene i 49,17% muškarci (1.388 muških i 1.435 ženskih stanovnika).
2.4. Razmještaj stanovništva Općine Goričan
Općinu Goričan čini jedno, istoimeno naselje Goričan policentričnog modela i različitog stupnja urbaniziranosti. Naselje Goričan područno je središte te je izrazito veliko u odnosu na druga Međimurska naselja. Sustav naselja, prema Programu prostornog razvoja Države, određuje se kroz Plan prostornog uređenja Županije te je Goričan definiran kao općinsko (lokalno) razvojno središte sa zonom utjecaja od cca 2,5 km.
U sjeverozapadnom rubnom dijelu naselja Goričan izgrađeno je romsko naselje koje je funkcionalno i infrastrukturno integrirano u područje naselja, a razvilo se na kultiviranom poljoprivrednom zemljištu. Obzirom da broj stanovnika romskog naselja u Goričanu prelazi prostorne mogućnosti trenutne površine koje naselje zauzima, kroz socijalne programe Općina planira raditi na tome da se omogući dijelu postojećeg stanovništva naselja, ponajprije mladima, korištenje napuštenih, zapuštenih i/ili nekorištenih stambenih građevina kao i stambeno – gospodarskih (poljoprivrednih) sklopova u ostalim dijelovima Općine Goričan, a koji su zbog izgrađene infrastrukture pogodni za daljnje korištenje, prenamjenu ili gradnju zamjenskih stambenih građevina.[footnoteRef:1] [1: Podaci preuzeti iz Strategije razvoja Općine Goričan 2014. – 2020.god.]
2.5. Spolno – dobna struktura stanovništva te koje izazove ona predstavlja za Općinu Goričan
Demografska kretanja u broju stanovnika u odnosu na Popis stanovništva iz 2001. godine, ali i one provedene ranijih godina, ukazuju na trend depopulacije. U 2001. godini Općina Goričan je brojila 3148 stanovnika (1.547 muških i 1.601 ženskih stanovnika), što je pad od 361 stanovnika.
Tablica 3: Prikaz podjele stanovništva Općine Goričan prema spolu
Teritorijalna jedinica
Ukupan broj stanovnika
Žensko stanovništvo
Muško stanovništvo
RH
4.284.889
2.218.554
2.066.335
Međimurska županija
113.804
58.203
55.601
Općina Goričan
2.823
1.435
1.388
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine
U Hrvatskoj je već duži niz godina prisutan trend demografskog starenja, kojeg karakterizira sve manji broj rođene djece i sve veći broj starog stanovništva. Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine na području Općine živi 23,41% mladog, 54,34% zrelog i 22,25% starog stanovništva. Iz tablice o udjelu stanovnika po starosnoj dobi vidljivo je da u Općini Goričan prevladava zrelo i mlado stanovništvo.
Tablica 4: Prikaz stanovnika Općine Goričan prema dobnoj strukturi stanovništva
Općina
Mlado (0-19)
Zrelo (20 – 59)
Staro (preko 60)
Goričan
23,41%
54,34%
22,25%
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine
Problemi vezani uz stanovništvo Općine Goričan su pad u ukupnom broju stanovnika Općine, mali udio visokoobrazovanih stanovnika te život pripadnika romske manjine u neprikladnim prostorima.
2.6. Stanovništvo obzirom na potrebu za nekim od oblika pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka
Na području Općine Goričan živi ukupno 416 (173 muškaraca i 243 žena) stanovnika kojima je potreban neki oblik pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka, od toga 158 osoba (50 muškaraca i 108 žena) treba pomoć drugih osoba pri obavljanju svakodnevnih zadataka, dok 137 osoba (43 muškaraca i 94 žene) koji koriste pomoć druge osobe pri obavljanju svakodnevnih zadataka.
Tablica 5: Raspodjela stanovništva obzirom na potrebu i korištenje pomoći druge osobe pri obavljanju svakodnevnih zadataka
Spol
Ukupno
Starosne skupine
0-19
20 - 59
60 i više
Ukupno
sv.
416
10
159
247
m
173
7
80
86
ž
243
3
79
161
Osoba treba pomoć druge osobe
sv.
158
6
42
110
m
50
3
15
32
ž
108
3
27
78
Osoba koristi pomoć druge osobe
sv.
137
6
38
93
m
43
3
13
27
ž
94
3
25
66
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine
2.7. Prometna povezanost Općine Goričan
Prometni položaj Općine Goričan jedan je od njenih ključnih prednosti. Kako je Općina Goričan pogranična općina, na granici s Republikom Mađarskom (dužina državne granice na području Općine je 9,537 km). Zbog ovakvog geografskog položaja Općina Goričan je od velikog prometnog značaja u regiji. Kroz područje Općine Goričan, i to na njenom sjevernom dijelu, prolazi cestovni koridor koji povezuje RH i Europu, transverzalni koridor Va (smjera sjever-jug, Budimpešta-Zagreb-Rijeka, međunarodne oznake E65). Iz tog razloga na području Općine nalaze se dva međunarodna granična cestovna prijelaza I. kategorije (Goričan-Letenye I-stari i Goričan-Letenye II-novi). Granični prijelaz Goričan počeo se graditi 1991. godine, a kao stalni međunarodni granični prijelaz I. kategorije s carinskom ispostavom te graničnim službama, počeo je s radom 1994. godine. Za potrebe graničnog prijelaza izdvojeno je područje od oko 11,68 ha, s potencijalnim proširenjem za oko 5,7 ha. Na području graničnog prijelaza su izgrađeni sadržaji međunarodne špedicije, kamionskog terminala, benzinske crpke, carinske službe, ispostave graničnih inspekcijskih službi – veterinarske, fitopatološke, gospodarske i sanitarne inspekcije te prateći ugostiteljski sadržaji. Granični prijelaz Goričan – Letenye I otvoren je za međunarodni robni promet, za promet vozila kojima je zabranjeno prometovanje na autocesti te pješački i biciklistički promet. Za međunarodni putnički promet osobnim vozilima otvoren je tijekom cijele godine, ali samo za stanovnike područja uz granicu (stanovnike Međimurske i Varaždinske županije te stanovnike Županije Zala u R. Mađarskoj), dok će za međunarodni putnički promet, izuzev prometa autobusima, biti otvoren tijekom turističke sezone i to od 1. lipnja do 31. kolovoza.
Tijekom 2013. godine od strane Općine je pokrenuta inicijativa za izgradnju novog čvora Goričan na autocesti Goričan- Zagreb.
S okolnim naseljima Goričan je povezan županijskim i lokalnim cestama te nema potrebe za izgradnjom novih, već samo za rekonstrukcijom i održavanjem postojećih. Prema podacima Općine Goričan lokalna cesta za Kotoribu (LC20066) građena je s namjerom da se stanovnici Kotoribe mogu brže uključiti na autocestu Goričan-Zagreb.
Tablica 6: Prometnice na području Općine Goričan
R.Br.
Oznaka prometnice
Naziv prometnice
Duljina (km)
AUTOCESTE
1.
A4
G.P. Goričan (Granica Rep. Mađarske) – Varaždin – Zagreb (čvorište Ivanja Reka (A3))
97,00
DRŽAVNE CESTE
1.
DC3
G.P. Goričan (gr. R. Mađarske) – Čakovec – Varaždin – Breznički Hum – Zagreb – Karlovac – Rijeka (D8)
218,44
ŽUPANIJSKE CESTE
1.
ŽC 2026
Čvorište Goričan (D3) – Goričan – D. Kraljevec – Prelog (D20)
11,50
2.
ŽC 2034
D3 – D. Kraljevec (Ž2026)
2,28
3.
ŽC 2255
D. Kraljevec (Ž2026) – Draškovec (D20)
3,30
LOKALNE CESTE
1.
LC 20032
Hodošan (D3) – Goričan – Ž2255
7,50
2.
LC 20066
Goričan (L20032) – Kotoriba (L20045)
13,55
UKUPNO:
353,57
Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“ broj 103/17)
Područjem Općine prolazi magistralna željeznička pruga od velikog značaja za međunarodni promet, M501 (Središće ob Dravi) državna granica– Čakovec – Kotoriba – državna granica (Murakerestur). Ova željeznička pruga u prometnom značenju ima ulogu spojne željezničke pruge između V. Paneuropskog koridora i ogranka V. B paneuropskog koridora i istodobno služi za regionalni željeznički promet između sjeverne Hrvatske i susjedne regije u Mađarskoj te regionalni promet između središnje i sjeverne Hrvatske. Radi se o jednokolosječnoj neelektrificiranoj međunarodnoj pruzi duljine 42 km. Na području Općine nema stajališta željeznice, ali je Prostornim planom uređenja Općine ostavljena mogućnost za izgradnju postaje, ukoliko će biti potrebe za tim.
2.8. Društveno – politički pokazatelji na području Općine Goričan
2.8.1. Sjedišta upravnih tijela Općine Goričan
· Općina Goričan
2.8.2. Zdravstvene ustanove na području Općine Goričan
Zdravstvena zaštita na području Općine organizirana je kroz mrežu zdravstvene zaštite sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, kroz dom zdravlja Doma zdravlja Čakovec. Na području Općine Goričan djeluje jedan Dom zdravlja. Općina Goričan je 2011. godine obnovila i dogradila objekt Doma zdravlja te time unaprijedila i osuvremenila pružanje liječničkih usluga, a dogradnjom objekta dobiven je prostor i za još jedan liječnički tim. Također, na području Općine dostupna je jedna ljekarna.
2.8.3. Odgojno – obrazovne ustanove na području Općine Goričan
Odgojno obrazovnu infrastrukturu Općine čine predškolska ustanova i osnovna škola. Općina sustavno zbog na osiguravanju bolje kvalitete i dostupnosti usluga kroz modernizaciju i razvoj infrastrukture u svrhu unapređenja odgoja i obrazovanja te razvijanja učinkovitih programa. Općina ima jedan dječji vrtić (Dječji vrtić Ružica) koji okuplja djecu od šest mjeseci života do polaska u školu te kapacitetom odgovara trenutnim potrebama Općine. Trenutno, vrtićki program pohađa ukupno 54 djece. U vrtiću se uz redovni predškolski program provodi i program za nacionalne manjine, vjerski odgoj te jednom tjedno i program učenja engleskog jezika.
Osnovnoškolsko obrazovanje na području Općine provodi se kroz Osnovnu školu u Goričanu. U školsku godinu 2013./2014. upisano je 197 djeteta.
Na području Općine nema ustanova za cjeloživotno obrazovanje.
2.8.4. Broj domaćinstva na području Općine Goričan
Na području Općine Goričan, prema Državnome zavodu za statistiku, odnosno popisu stanovništva iz 2011. godine, postoji ukupno 836 domaćinstava, tj. kućanstava. Najzastupljenija su dvočlana kućanstva kojih je ukupno 180 ili 21,53%. Najveći broj članova zabilježen je u četveročlanim (632 članova) te peteročlanim domaćinstvima (565 članova). Najveća opasnost od epidemija i pandemija, ekstremnih temperatura te potresa prijeti područjima na kojima se nalazi najveći broj kućanstava te su osobito osjetljiva kućanstva s većim brojem članova.
Tablica 7: Prikaz broja domaćinstava na području Općine Goričan
Ukupno
Broj članova kućanstva
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11 i više
Prosječan broj osoba u kućanstvu
Br. kućanstva
836
155
180
115
158
113
78
26
7
2
-
2
3,35
Br. osoba
2.803
155
360
345
632
565
468
182
56
18
-
22
-
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine
2.8.5. Privatna kućanstva prema tipu i broju članova na području Općine Goričan
Na području Općine najzastupljenija su samačka kućanstva (neobiteljska kućanstva), dok su od obiteljskih kućanstava najzastupljenija ona s dva i četiri člana.
Tablica 8: Prikaz broja kućanstva obzirom na tip kućanstva na području Općine Goričan
Privatna kućanstva
Ukupno
Obiteljska kućanstva prema broju članova
Neobiteljska kućanstva
svega
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11 i više
svega
samačka kućanstva
višečlana kućanstva
836
674
174
114
158
113
78
26
7
2
-
2
162
155
7
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine
2.8.6. Broj, vrsta (namjena) i starost građevina na području Općine Goričan
Na području Općine Goričan izgrađene su još 60tih godina prošlog stoljeća dvije stambene zgrade s ukupno 20 stanova različitih površina.
· Podjela objekata po kategoriji gradnje
I – zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine)
II – zidane zgrade s armirano betonskim serklažima (od 1945-tih godina do 1960-tih godina)
III – armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do danas)
IV – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do danas)
V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do danas)
Sustavni podaci za broj zgrada u pojedinoj kategoriji za sada ne postoje pa je proračun proveden uz procijenjene veličine na osnovu podataka iz Prostornog plana uređenja Općine Goričan dakle ukupno oko 829 zgrada.
Analizom iz Prostornog Plana kartografa sa tipovima gradnje odredilo se koliko približno objekata spada u određenu kategoriju (I do V) po vremenu gradnje i došlo se do sljedećih najbližih aproksimacija :
· 10 % zidane zgrade Tip I,
· 30% zidane zgrade s armirano betonskim serklažima Tip II (od 1945-tih godina do 1960-tih godina),
· 40% armiranobetonske skeletne zgrade Tip III (od 1960-tih godina do danas),
· 10% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV (od 1960-tih godina do danas),
· 10% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V (od 1960-tih godina do danas).
· Objekti na području Općine u kojima se okuplja veći broj ljudi
Objekti na području Općine Goričan u kojima se okuplja veći broj ljudi a koji bi se u istima mogli zateći u slučaju potresa su:
· Ured Hrvatske pošte – 20 osoba,
· Zgrada u kojoj je smješteno sjedište Općine – 20 osoba,
· Dom kulture – 100 osoba,
· Dječji vrtić Goričan – 30 djece,
· Osnovna škola Goričan – 250 učenika,
· Župna crkva Sv. Leonarda – 150 osoba.
2.9. Ekonomsko – gospodarski pokazatelji na području Općine Goričan2.9.1. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja
Obzirom na podatke dostupne Popisom stanovništva 2011. godine, na području Općine Goričan u stalnom radnom odnosu bilo je 1.007 stanovnika, točnije 35,67% ukupnog broja stanovnika Općine. Prihode od mirovina ostvarilo je ukupno 322 stanovnika, točnije 11,41% ukupnog broja stanovnika, dok je 936 stanovnika ili 33,16% ukupnog stanovništva Općine Goričan bilo bez prihoda.
Tablica 9: Prikaz raspodjele stanovnika Općine Goričan prema izvoru sredstva za život
UKUPNO:
2.823
Stalni radni odnos
1.007
Povremeni rad
28
Prihodi od poljoprivrede
14
Starosna mirovina
322
Ostale mirovine
378
Prihodi od imovine
1
Socijalne naknade
55
Ostali prihodi
91
Povremena potpora drugih
14
Bez prihoda
936
Nepoznato
1
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine
Krajem rujna u evidenciji je bila 3.141 nezaposlena osoba, a broj nezaposlenih smanjen je u odnosu na isti mjesec 2016. godine (28,1%) i kolovoz 2017. godine (11,6%). Promatrano prema spolu, u ukupnom broju nezaposlenih osoba žene čine 53,9% (1.693) ukupne nezaposlenosti, a muškarci 46,1% ili 1.448 nezaposlenih osoba, što je smanjenje udjela žena za 2,4% u odnosu na prethodni mjesec. U rujnu 2016. godine udio nezaposlenih prema spolu bio je 56,0% žena naspram 44,0% muškaraca. Prema dobi, osobe u dobi do 24 godine čine 23,5% (737) ukupne nezaposlenosti, udio osoba srednje dobi je 46,9% (1.475), a udio starijih od 50 godina 29,6% ili 929 nezaposlenih osoba. U odnosu na prethodni mjesec udio osoba najmlađe dobne skupine (1,8%) i najstarije dobne skupine (2,2%) je povećan, dok je udio osoba srednje dobi smanjen za 4,0%. U rujnu 2016. godine struktura osoba prema dobi je bila sljedeća: udio osoba do 24 godine bio je 24,5%, srednje dobi 46,5%, dok se preostali udio od 29,0% odnosio na starije od 50 godina.
Područni ured Čakovec administrativno pokriva Međimursku županiju kroz 3 ispostave, vodeći evidenciju za 22 općine odnosno 3 grada. Gledano prema ispostavama, Ispostava Čakovec bilježi daleko najveći broj nezaposlenih osoba (2.228 ili 71,0%), a zatim slijede Ispostava Prelog (532 ili 16,9%) i Ispostava Mursko Središće ( 381 ili 12,1%). U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih smanjen je u svim ispostavama i to kako slijedi: Ispostava Mursko Središće (8,0%), Ispostava Čakovec (11,4%), Ispostava Prelog (14,6%). Naspram rujnu 2016. godine i dalje je zabilježen izraženiji pad nezaposlenosti u svim ispostavama: Ispostava Mursko Središće (18,4%), Ispostava Čakovec (28,8%) te Ispostava Prelog (31,1%). Promatrano po općinama, najveći apsolutni broj nezaposlenih bilježi Grad Čakovec s pripadajućim naseljima – 846 osoba (26,9%), a zatim slijede općine: Nedelišće (462 ili 14,7%), Mursko Središće (216 ili 6,9%), Prelog (158 ili 5,0%) i Mala Subotica (158 ili 5,0%). Po drugoj strani, najmanji broj nezaposlenih zabilježen je u sljedećim općinama: Dekanovec (12), Donji Vidovec (24), Gornji Mihaljevec (32), Donja Dubrava (35), Sveta Marija (40), Štrigova (43), Šenkovec (46) i Vratišinec (50).
Tablica 10: Raspodjela stanovništva Općine Goričan prema djelatnosti i broju zaposlenih
R.Br.
Područje djelatnosti
Broj zaposlenih
1.
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
25
2.
Rudarstvo i vađenje
1
3.
Prerađivačka industrija
493
4.
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
11
5.
Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša
2
6.
Građevinarstvo
172
7.
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala
77
8.
Prijevoz i skladištenje
40
9.
Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
29
10.
Informacije i komunikacije
5
11.
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
11
12.
Poslovanje nekretninama
2
13.
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
10
14.
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
23
15.
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje
53
16.
Obrazovanje
43
17.
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
21
18.
Umjetnost, zabava i rekreacija
9
19.
Ostale uslužne djelatnosti
13
20.
Djelatnosti kućanstva kao poslodavca, djelatnosti kućanstva koje proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe
-
21.
Djelatnost izvan teritorijalnih organizacija i tijela
-
22.
Nepoznato
2
UKUPNO:
1.042
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine
Tijekom rujna u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 416 osoba, a broj ulazaka povećan je u odnosu na kolovoz (6,4%), dok je u odnosu na rujan prošle godine evidentirano smanjenje (29,8%). Promatrajući strukturu novoprijavljenih najvećim udjelom evidentirane su osobe direktno iz radnog odnosa – 190 osoba ili 45,6%. Nadalje, 121 osoba (29,1%) evidentirana je iz neaktivnosti, 96 osoba (23,1%) ušlo je u evidenciju direktno iz obrazovanja, dok je preostalih 9 osoba (2,2%) došlo iz nekog drugog oblika rada. Tijekom rujna kada su u pitanju novoprijavljeni direktno iz radnog odnosa evidentirano je 190 novoprijavljenih osoba, što je smanjenje u odnosu na prethodni mjesec za 4,0%, dok je u odnosu na rujan 2016. godine evidentirano smanjenje za 38,1%. Promatrano prema spolu u evidenciju je direktno iz radnog odnosa ušlo 105 žena (55,3%), dok je udio muškaraca bio 44,7% (85 muškaraca). Prošli mjesec udio žena bio 56,1% odnosno 43,9% muškaraca.
Tablica 11: Prikaz broja nezaposlenih osoba s područja Općine Goričan za rujan 2017.god.
Ispostava
Općina
Ukupno:
Bez OŠ
OŠ
KV, VKV
SSS
VŠS
VSS
Uk.
M.
Uk.
M.
Uk.
M.
Uk.
M.
Uk.
M.
Uk.
M.
Uk.
M.
Čakovec
Goričan
65
33
5
2
14
9
20
11
16
10
6
1
4
0
Izvor: Statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – područni ured Čakovec, broj 9, rujan 2017.god.
Ukupno je tijekom rujna iz evidencije nezaposlenih izašlo 827 osoba, što je povećanje u odnosu na kolovoz (104,7%) i rujan 2016. godine (6,0%). Zbog zaposlenja evidenciju je napustila 561 osoba, što je povećanje u odnosu na kolovoz za čak 129,9%, dok je u odnosu na rujan prošle godine zabilježeno smanjenje za 1,2%. Na temelju radnog odnosa zaposlene su 534 osobe (95,2%), dok je 27 osoba (4,8%) zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkog društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima, itd.).
2.9.2. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada na području Općine Goričan
Obzirom na podatke hrvatskog zavoda za statistiku, 11,41% stanovnika Općine prima starosne mirovine, 13,39% prima ostale mirovine, dok socijalnu naknadu prima 1,95% stanovnika Općine Goričan. Ukupan broj stanovnika koji prima neku vrstu mirovinskih, socijalnih ili sličnih naknada iznosi 26,75% od ukupnog broja stanovnika Općine Goričan, točnije 755 stanovnika.
Tablica 12: Vrste naknada i broj primatelja naknada na području Općine Goričan
Vrsta naknade
Broj primatelja
Starosna mirovina
322
Ostale mirovine
378
Socijalne naknade
55
UKUPNO:
755
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine
Novčanu naknadu u rujnu 2017. godine koristile su 792 nezaposlene osobe ili 25,2% od ukupnog broja nezaposlenih osoba. Broj korisnika smanjen je u odnosu na prethodni mjesec (8,0%), kao i rujan 2016. godine (20,1%). Promatrano prema spolu, udio žena je 72,6% ili 575 korisnica naknade, dok je udio muškaraca bio 27,4% odnosno 217 korisnika.
2.9.3. Proračun Općine Goričan
Planirani proračun za Općinu Goričan u 2017. godini iznosi 12.615.500,00 kuna.
Tablica 13: Prikaz računa financiranja iz proračuna Općine Goričan za 2017.god. (1. izmjene i dopune proračuna)
Konto
Naziv
Plan
Povećanje/smanjenje
1. izmjene i dopune
8
Primici od financijske imovine i zaduživanja
7.000.000,00
0,00
7.000.000,00
5
Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova
120.000,00
0,00
120.000,00
Neto financiranje (8 – 5)
6.880.000,00
0,00
6.880.000,00
Ukupno prihodi i primici
12.615.500,00
5.385.554,00
18.001.054,00
Višak/manjak prihoda iz prethodnih godina
0,00
-171.054,00
-171.054,00
Sveukupno prihodi i primici
12.615.500,00
5.214.500,00
17.830.000,00
Ukupno rashodi i izdaci
12.615.500,00
5.214.500,00
17.830.000,00
Višak/manjak + Neto financiranje
0,00
0,00
0,00
Izvor: Općina Goričan, 2017.god.
Proračunom Opčine Goričan za poslove civilne zaštite osigurano je 120.000,00 kuna.
Tablica 14: Prikaz proračunskih sredstava Općine Goričan namijenjenih za poslove civilne zaštite
PROGRAM 1009 Organiziranje i provođenje zaštite i spašavanja
120.000,00
0,00
120.000,00
1009A100001 Osnovna djelatnost DVD Goričan
80.000,00
0,00
80.000,00
03 Javni red i sigurnost
3
Rashodi poslovanja
80.000,00
0,00
80.000,00
38
Ostali rashodi
80.000,00
0,00
80.000,00
381
Tekuće donacije
80.000,00
0,00
80.000,00
3811
Tekuće donacije u novcu
80.000,00
0,00
80.000,00
11
38119
Ostale tekuće donacije
80.000,00
0,00
80.000,00
1009A100002 Civilna zaštita
03 Javni red i sigurnost
4
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
20.000,00
0,00
20.000,00
42
Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine
20.000,00
0,00
20.000,00
422
Postrojenja i oprema
20.000,00
0,00
20.000,00
4223
Oprema za održavanje i zaštitu
20.000,00
0,00
20.000,00
11
42234
Oprema za civilnu zaštitu
20.000,00
0,00
20.000,00
1009A100003 Javna vatrogasna postrojba grada Čakovca
17.000,00
0,00
17.000,00
03 Javni red i sigurnost
3
Rashodi poslovanja
17.000,00
0,,0
17.000,00
38
Ostali rashodi
17.000,00
0,00
17.000,00
381
Tekuće donacije
17.000,00
0,00
17.000,00
3811
Tekuće donacije u novcu
17.000,00
0,00
17.000,00
11
38119
Ostale tekuće donacije
17.000,00
0,00
17.000,00
1009A100004 Vatrogasna zajednica Međimurske županije – Sporazum o vođenju poslovanja
3.000,00
0,00
3.000,00
0320 Usluge protupožarne zaštite
3
Rashodi poslovanja
3.000,00
0,,0
3.000,00
38
Ostali rashodi
3.000,00
0,00
3.000,00
381
Tekuće donacije
3.000,00
0,00
3.000,00
3811
Tekuće donacije u novcu
3.000,00
0,00
3.000,00
11
38119
Ostale tekuće donacije
3.000,00
0,00
3.000,00
Izvor: Općina Goričan, 2017.god.
2.9.4. Gospodarske grane na području Općine Goričan
Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU na dan 27. prosinca 2013. godine po indeksu razvijenosti, Međimurska županija je s indeksom od 69,65% svrstana u I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manji od 75% prosjeka Republike Hrvatske, dok je sama Općina svrstana u III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske i iznosi 80,04%.
Obzirom na indeksa gospodarske snage Hrvatske gospodarske komore za 2016. i 2017.god. Međimurska županija nalazi se pri samom vrhu razvijenosti gospodarskih snaga. Isto je i sa usporedbom po razvijenosti u okviru NUTS 3[footnoteRef:2] regija u EU prema pokazatelju BDP-a po glavi stanovnika. [2: 1 NUTS - statističke prostorne jedinice u EU definirane od strane Eurostata – Europskog statističkog ureda. Postoji NUTS 1, NUTS 2 i NUTS 3 razina. U EU je na NUTS 3 razini ukupno 1.342 regije, od čega u Hrvatskoj 21 regija, koje prostorno odgovaraju gradu Zagrebu i 20 županija]
Tablica 15: Indeks gospodarske snage Međimurske županije i njegove sastavnice u 2016.god.
Županija - Međimurska
BDP po stanovniku, prosjek 2011. – 2013., indeksi RH=100
81,9
Prosječne neto plaće po zaposlenom, prosjek 2012. – 2014., indeksi RH=100
81,5
Ukupni prihodi poduzetnika po zaposlenom, prosjek 2013.-2015., indeksi RH=100
61,3
Neto dobit poduzetnika po zaposlenom, prosjek 2013.-2015., indeksi RH=100
58,8
Prihod na inozemnom tržištu po zaposlenom, prosjek 2013.-2015., indeksi RH=100
111,7
Stopa nezaposlenosti, prosjek, 2013.-2015., indeksi prosjek RH u odnosu na županiju
121,1
Demografija – indeks promjene broja stanovnika 2030./2013.
93,7
HGK indeks gospodarske snage, RH=100
89,2
Izvor: DZS, FINA, Ekonomski fakultet: "Demografski scenariji i migracije", izračuni HGK – HGK indeks gospodarske snage
Tablica 16: Indeks gospodarske snage i njegove sastavnice u 2017.god.
Županija - Međimurska
BDP po stanovniku, prosjek 2012. – 2014., indeksi RH=100
83,5
Prosječne neto plaće po zaposlenom, prosjek 2013. – 2015., indeksi RH=100
81,9
Ukupni prihodi poduzetnika po zaposlenom, prosjek 2014.-2016., indeksi RH=100
62,1
Neto dobit poduzetnika po zaposlenom, prosjek 2014.-2016., indeksi RH=100
59,2
Prihod na inozemnom tržištu po zaposlenom, prosjek 2014.-2016., indeksi RH=100
112,0
Stopa nezaposlenosti, prosjek, 2014.-2016., indeksi prosjek RH u odnosu na županiju
128,6
Demografija – indeks promjene broja stanovnika 2021./2011.
97,9
HGK indeks gospodarske snage, RH=100
91,0
Izvor: DZS, FINA, Ekonomski fakultet: "Demografski scenariji i migracije", izračuni HGK – HGK indeks gospodarske snage
Slika 4: Prikaz promjena rangiranja županija prema HGK indeksu gospodarske snage u 2017.god. u odnosu na 2016.god.
Izvor: HGK indeks gospodarske snage, Hrvatska gospodarska komora, 2017.god.
Poljoprivreda na području Općine spada u najvažnije grane gospodarstva, jer zapošljava veliki udio stanovništva, omogućuje prehrambenu sigurnost te održivo korištenje resursa. Gusta naseljenost na području odrazila se i na stanje poljoprivrednih površina te prosječnu veličinu posjeda. Zemljište je temeljni faktor poljoprivredne proizvodnje, a jedan od najvećih problema poljoprivrede ovog područja vezan je uz strukturu zemljišnog posjeda. Područje karakterizira velika rascjepkanost zemljišnih čestica što onemogućuje konkurentniju proizvodnju određenih kultura.
U Prostornom planu Općine Goričan od ukupne površine evidentirano je 1.781 ha plodnog poljoprivrednog zemljišta i 920 kućanstava u poljoprivrednoj proizvodnji. Kada se podaci o poljoprivrednim površinama (775,76 ha) i broju poljoprivrednih gospodarstava (109) evidentiranih u ARKOD, kojeg vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, usporede s podacima iz PPU dolazi se do zaključka da 11,85% poljoprivrednih gospodarstava obrađuje i koristi 43,56% raspoloživih poljoprivrednih površina za poljoprivrednu proizvodnju. No stvarno stanje na terenu je drugačije i gotovo sva površina (90%) je u upotrebi. Zbog neriješenih vlasničko-imovinskih pitanja zemljište ne može ući u službene evidencije, niti proizvođači za te površine mogu ostvariti pravo na potpore.
Na poljoprivrednim površinama Općine Goričan, sukladno Prostornom planu uređenja, najzastupljenije su oranice s ratarskom proizvodnjom, najviše kukuruzom, pšenicom te šećernom repom.
Tablica 17: Prikaz broja poljoprivrednih gospodarstva i udio poljoprivrednih površina prema vrsti korištenja u ukupnoj poljoprivrednoj površini
Stavka
Goričan
Udio (%)
Vrsta
poljoprivrednog
gospodarstva
(PG)
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG)
109
100
Obrt
0
0
Trgovačko društvo
0
0
Zadruga
0
0
ostali
0
0
Ukupan broj PG - ARKOD
109
100
Livade
8,81
1,14
Oranice
732,55
94,43
Orašaste kulture
16,45
2,12
Vinogradi
0,61
0,08
Voćne vrste
15,53
2,00
ostalo
1,81
0,23
Ukupne površine u korištenju (ha) - ARKOD
775,76
-
Ukupna površina Općine Goričan (ha)
2,156
-
Ukupne poljoprivredne površine (PPU)
1,781
-
Udio iskorištenja poljoprivrednih površina
43,6%
-
Izvor: Strategija razvoja Općine Goričan 2014. – 2020.god.
Kada se govori o stočarskoj proizvodnji, vrlo je mali broj poljoprivrednih gospodarstava koja uzgajaju stoku, svega njih 22. Prema evidenciji Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 73% poljoprivrednih gospodarstava se bavi svinjogojstvom, a zastupljeno je i govedarstvo te jedno gospodarstvo u kozarstvu. Iz dostupnih podataka evidentno je da na području nema ozbiljnije komercijalne stočarske proizvodnje, već je to većinom uzgoj za vlastite potrebe.
2.9.5. Gospodarske tvrtke na području Općine Goričan
Na području Općine Goričan prema podacima Hrvatske gospodarske komore ukupno djeluje 67 poduzetnika pravnih osoba koji ukupno zapošljavaju 852 osobe. Većina poduzeća je iz domene trgovine (15), prerađivačke industrije (12) i ugostiteljstva (12), dok najveći broj zapošljavaju poduzetnici s područja prerađivačke industrije (655), građevinarstva (46), trgovine (43), prijevoza i skladištenja (42) te ugostiteljstva (34). Govoreći o pravnom obliku poduzetnika najveći broj je registriran kao društvo s ograničenom odgovornosti i to njih 49, od ukupno 67. Također, na području Općine Goričan 9 poduzetnika registrirano je kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, 4 kao ustanova, 4 kao zadruga te 1 kao dioničko društvo.
Na području Općine Goričan djeluju dva srednja i jedan veliki poduzetnik (proizvodne tvrtke):
1. PAVLIC ASFALT BETON d.o.o. Goričan (zapošljava oko 100 osoba)
U sklopu tvrtke smješten je i najmoderniji speedway stadion u ovom dijelu Europe, na kojem se održavaju speedway utrke svjetskog ranga.
2. Arteferro Dohomont d.o.o. Goričan (metaloprerađivačka industrija- zapošljava oko 250 osoba)
3. MEISO d.o.o. Goričan (proizvodnja cipela- zapošljava oko 280 osoba)
Od ostalih malih poduzetnika s područja Općine (koji zapošljavaju 25-30 osoba) za istaknuti je tvrtke
poput:
1. EURO KLIMA d.o.o. Goričan (izrada i montaža elemenata za ventilaciju i klimatizaciju)
2. Ventilacijski sistemi Mikec d.o.o. (proizvodnja, veleprodaja i montaža dijelova opreme za ventilaciju i kompletnih ventilacijskih sistema)
3. Euro metali Horvat d.o.o. (proizvodnja ostalih metalnih cisterni, rezervoara i sličnih posuda)
4. Lepoglavec d.o.o. (proizvodnja plastičnih kada i kupaonske galanterije
2.9.6. Poduzetničke zone Općine Goričan
Općina Goričan Prostornim planom ima predviđene četiri gospodarske/poduzetničke zone:
1. Industrijska zona ČARDA
2. Zona granični prijelaz Goričan
3. Poljoprivredno gospodarska zona istočno od Goričana
4. Gospodarska zona ISTOK
Zone Čarda i granični prijelaz Goričan su u funkciji, a njihova popunjenost je gotovo 100 %.
Prema dostupnim podacima, zemljište u Poljoprivrednoj gospodarskoj zoni je u vlasništvu RH, ali je trenutno u postupku rješavanje imovinsko pravnih odnosa u smislu njegova prebacivanja s RH na Općinu Goričan. zbog se o površini od 4,3 ha, koja je parcelacijom podijeljena na tri čestice.
U Gospodarskoj zoni ISTOK dio parcela je također, u vlasništvu RH i također, trenutno je u postupku prijenos vlasništva na Općinu Goričan. Po rješenju pravno imovinskih odnosa s RH planirana je provedba parcelacije, a ujedno Općina planira proširenje zone za oko 70 ha.
Općina Goričan je tijekom 2011. godine u sklopu IPA programa Mađarska - Hrvatska provela projekt Industrijski park. Navedenim projektom Općina je izradila i financirala kompletnu projektnu dokumentaciju za izgradnju komunalne infrastrukture u navedenim zonama.
Komunalna infrastruktura nije još u potpunosti izgrađena u svim zonama (plinovod, vodovod, kanalizacija), pa Općina ima predviđene projekte njihove izgradnje.
Republika Hrvatska je u Poljoprivredno gospodarskoj zoni istočno od Goričana i u Gospodarskoj zoni Istok prenijela u vlasništvo Općine Goričan 09.02.2015.god. zemljište površine 13.4392 ha Ugovorom br.13005/2014 .
Općina planira proširenje zone za oko 70 ha.
2.9.7. Objekti kritične infrastrukture na području Općine Goričan
· Mostovi, vijadukti i tuneli
Na području Općine izgrađena su dva cestovna mosta preko rijeke Mure, i to most na starom graničnom prijelazu, i novi most za autocestu na novom graničnom prijelazu.
Na potoku Trnava i potoku Bistrec – Rakovnica te glavnim Lateralnim kanalima Kopanec – Gorenjak i Veliki Berek ima nekoliko manjih mostova.
Na području Općine Goričan nema izgrađenih vijadukata i tunela.
· Dalekovodi i transformatorske stanice
Od za državu značajne linijske energetske infrastrukture prostorom općine prolazi dalekovod Žerjavinec – Mađarska – 2 x 400 kV
U dijelu južnog prostora općine prolazi i 35 kV dalekovod.
Mreže elektroopskrbe na području Općine Goričan su izvedene kao pretežito zračne, te dijelom i podzemne, a električnom energijom se opskrbljuju sva domaćinstva na području Općine. U Općini Goričan ima ukupno 16 trafostanica koje se napajaju iz T 35 D. Kraljevec (15 trafostanica), te jedna trafostanica iz T 35 Prelog (Pavlic – Asfalt – Beton).
Tablica 18: Pregled trafostanica na području Općine Goričan
R.Br.
Šifra
Naziv trafostanice
Mjesto
Snage (Kva)
Mjesto napajanja
1.
T 391
„Sirkovišće“
Goričan
400
T35 Donji Kraljevec
2.
T 441
„Stara“
Goričan
250
T35 Donji Kraljevec
3.
T 442
„Dravska“
Goričan
160
T35 Donji Kraljevec
4.
T 443
„Vrtna“
Goričan
250
T35 Donji Kraljevec
5.
T 444
„Letinski most“
Goričan
100
T35 Donji Kraljevec
6.
T 445
„Granični prijelaz“
Goričan
250
T35 Donji Kraljevec
7.
T 460
„Murska“
Goričan
100
T35 Donji Kraljevec
8.
T 468
„Meiso“
Goričan
400
T35 Donji Kraljevec
9.
T 471
„Beton“
Goričan
250
T35 Donji Kraljevec
10.
T 472
„Prvomajska“
Goričan
100
T35 Donji Kraljevec
11.
T 492
„Školska“
Goričan
100
T35 Donji Kraljevec
12.
T 584
„Novo naselje“
Goričan
160
T35 Donji Kraljevec
13.
T 631
„Teretni terminal – AC 03“
Goričan
400
T35 Donji Kraljevec
14.
T 632
„Čvor Goričan-AC 03“
Goričan
400
T35 Donji Kraljevec
15.
T 702
„Most Goričan“
Goričan
100
T35 Donji Kraljevec
16.
T 763
„Pavlic – Asfalt-Beton“
Goričan
1000
T35 Donji Kraljevec
Izvor: Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Općine Goričan
· Energetski sustavi
Na području Općine Goričan nema proizvodnih pogona koji proizvode električnu energiju (hidroelektrana, termoelektrana, i sl.) kao ni nalazišta nafte i plina.
· Telekomunikacijski sustavi
U Općini Goričan djeluje jedan poštanski ured, smješten u samom centru naselja. U njima su izgrađene i dvije pristupne telefonske centrale i bazna postaja mobilnih telekomunikacija, na prostoru poslovne zone uz granični prijelaz. Na telefonske centrale je priključeno preko 90% domaćinstava. Telekomunikacijska mreža Općine Goričan izvedena je djelomično podzemno i manjim dijelom svjetlovodnim kablovima. Mobilna mreža uspostavila se paralelno s razvojem mobilnog sustava u Županiji i ista se kontinuirano dograđuje i širi. Općina Goričan je u 2016.godini sa tvrtkom Infrastruktura d.o.o. iz Ludbrega sklopila Ugovor o izgradnji telekomunikacijske infrastrukture bazirane na optičkim nitima tzv. optički kabel za 700 priključaka.
· Hidrotehnički sustavi
Za obranu od poplava uz rijeku Muru na području Općine rekonstruiran je obrambeni nasip koji na osnovu iskustvenih podataka može prihvatiti 100 godišnje velike vode, ali samog kraćeg trajanja, 5 do 6 dana. Obrambeni nasip izgrađen je uz desnu obalu rijeke Mure prema državnoj granici sa Republikom Mađarskom. Na tom dijelu nasipa nama hidrotehničkih objekata (ustava, čepova, propusta i sl.) pa prema tome nema slabih mjesta u smislu procjeđivanja nasipa. Pored rijeke Mure treba istaknuti i potok Trnavu koji se u neposrednoj blizini Goričana ulijeva u rijeku Muru, točnije južno od područja koje naziva Poljanec.
Potok Trnava je kroz povijest neprestano mijenjala tok, dok je danas kanalizirana i praktično pretvorena u dva slivna sustava: Trnave i potoka Bistrec – Rakovnica. Svi površinski vodotoci Općine praktično se slijevaju u sustav potoka Bistrec – Rakovnica i to preko lateralnog sustava u kojem su glavni kanali Kopanec – Gorenjak i Veliki Berek.
Uz potok Trnavu i Bistrec Rakovnicu izgrađeni su obostrani usporni nasipi koji sprečavaju plavljenje područja Općine Goričan visokim vodama kod velikog vodostaja rijeke Mure, te povratku vode uz potoka. Na tim nasipima ima nekoliko čepova i propusta koji predstavljaju kritična mjesta na nasipu. Od 2018.god. panirana je rekonstrukcija uspornih nasipa uz Trnavu k.o. Goričan.
· Plinovodi i naftovodi
Opskrba Županije plinom bazira se na izgradnji sustava koji osigurava dotok plina iz dva glavna smjera – Varaždin i Legrad, a koji su spojeni u prsten. Naselje Goričan u sastavu Općine ima izvedenu plinsku mrežu koja je na sustav vezana preko Donjeg Kraljevca. Distribuciju plina na području Općine Goričan, kao i u drugim dijelovima županije provodi distributer „Međimurjeplin“ d.o.o. Čakovec. Na području Općine izgrađeni magistralni plinovod ima tlak od 160 bara, a izveden je kao polietilenski. U naselju Goričan izvedena je plinska mreža, na koji je priključeno 489 domaćinstava što je oko 53% od ukupnog broja. Kroz samo središte Općine i kroz istočni dio naselja Goričan prolazi trasa Jadranskog naftovoda – odvojak NT Virje – NT Lendava.
2.10. Prirodno – kulturni pokazatelji na području Općine Goričan
Cjelokupni međimurski krajobraz obilježen je blagim brežuljcima u Gornjem Međimurju i aluvijalnom ravnicom u Donjem Međimurju, kojim između ostalog, dominiraju dvije velike rijeke, Mura i Drava. Općinom Goričan dominira prostor niskih položaja uz rijeku Muru te terase u sjevernom dijelu područja, a na području Općine nalazi se i točka ulijevanja potoka Trnave u Muru. Mura, kao rijeka koja u Hrvatskoj završava svoj tok, još uvijek je vrlo zagađena, a prvenstveno zbog zagađivanja u gornjem dijelu toka nastalog izlijevanjem otpadnih voda iz kućanstava i industrije. Područje Općine značajnim dijelom ulazi u prostor Regionalnog parka Mura-Drava i u sklopu njega, Zaštićenog krajobraza rijeke Mure.
2.10.1. Zaštićena područja
· Regionalni park Mura – Drava
Sukladno Zakonu o zaštiti prirode 2011. godine zaštićenim područjem proglašen je Regionalni park Mura-Drava, područje rijeke Mure i Drave. Po svojim vrijednostima, s obzirom na biološku raznolikost, krajobraze te kulturno-tradicijsku baštinu, prostor uz rijeke Muru i Dravu predstavlja izuzetnu vrijednost na regionalnom, nacionalnom i europskom nivou. Park se teritorijalno proteže kroz prostor pet županija, Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko križevačku, Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku, s ukupnom površinom od 87.680,52 ha. Od ukupne površine Parka 16.962,54 ha (19,4%) proteže se na području Međimurske županije, na području 16 jedinica lokalne samouprave, pa i Općine Goričan. Park je upisan u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti, koji vodi Ministarstvo kulture, a na području Međimurske županije područjem Parka upravlja javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima MEĐIMURSKA PRIRODA-Javna ustanova za zaštitu prirode. Iako još ne postoji Plan upravljanja parkom, donesene su strateške smjernice. Park je jedan od najdužih službeno zaštićenih koridora nizinskih rijeka u Europi, a kao rijetkost na europskoj razini poseban značaj ovom prostoru daju vlažna staništa: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, sprudovi te strme odronjene obale. Vlažna staništa ovih rijeka pogodna su staništa za brojne vrste gmazova i vodozemaca, a vrlo je značajna i izuzetno bogata fauna vretenaca te leptira. Šire područje rijeka ujedno je i područje rasprostranjenosti velikog broja ugroženih i zaštićenih vrsta ptica, a rijeka Drava je ujedno u Hrvatskoj i rijeka najbogatija ribljim vrstama (od kojih je pet regionalnih endema dunavskog slijeva).
Postojeća zaštićena područja smještena unutar Parka zaštićena su u slijedećim kategorijama: značajni krajobraz, spomenik parkovne arhitekture, park šuma i posebni rezervat. Na području Parka nalazi se ukupno 13 zaštićenih područja, od kojih je jedno na području Međimurske županije, Zaštićeni krajolik Rijeke Mure.
· Zaštićeni krajolik rijeke Mure
Širi prostor uz rijeku Muru je još 2001. godine bio zaštićen od strane Međimurske županije, a sada je i sastavni dio Regionalnog parka Mura-Drava. Značajni krajobraz rijeke Mure obuhvaća pojas od rijeke Mure do granice naselja u zaleđu rijeke. Pojas je širi u Donjem Međimurju gdje su naselja udaljenija od rijeke te je tamo i samo područje zaštite šire.
Ukupna površina koju područje zauzima je 15.000 ha, a na području Međimurske županije nalazi se na području općina Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Kotoriba, Podturen, Sveti Martin na Muri, Štrigova, Dekanovec, Sveta Marija, Grad Mursko Središće i Prelog.
Područje Općine Goričan značajnim dijelom ulazi u prostor Regionalnog parka Mura-Drava i Zaštićenog krajolika rijeke Mure (zauzimaju istu površinu Općine) i u tom dijelu obiluje prostorima mozaičkih površina poljoprivrednog zemljišta, šumaraka i šuma. Sukladno PPU zaštićeno područje proteže se do građevinskog područja naselja Goričan, a površina mu iznosi oko 1.661,72 ha (16,62 km2), odnosno oko 77% površine Općine.
U prostoru su posebice značajna vlažna staništa: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri te sprudovi i strme odronjene obale. Prostor je to bogate ornitofaune i ihtiofaune te drugih ugroženih i rijetkih vrsta. Također, tu se nalazi specifični krajobrazni sklop koji gradira od prirodnog prostora uz samu rijeku, prema kulturnom antropogenom krajobrazu u rubnim dijelovima s naseljima.
Za Muru je karakteristična velika dinamika i meandriranje te stvaranje velikog broja biotopa kratkog vijeka koji pružaju idealne uvjete za život velikom broju biljnih i životinjskih svojti. Meandri i mrtvice ovog prostora imaju dobro razvijen vegetacijski pokrov od drveća, grmlja i močvarnog bilja. Dobro je razvijena i šumska vegetacija, a najčešće su šume hrasta lužnjaka i običnog graba, johe s dugoklasim šašem, vrba, topola i bagrema.
U posljednjih 15 godina zabilježeno je 39 vrsta riba od kojih prevladavaju šaranke te velik broj ugroženih vrsta ptica. Od najznačajnijih ugroženih i zaštićenih biljnih vrsta na području uz rijeku Muru do sada su zabilježene: biljke iz porodice ljiljana i stanovnik poplavnih livada kockavica (Fritillaria meleagris). Ovo područje ima i veliku krajobraznu vrijednost pri čemu se očituje postupni prelazak prirodnog krajobraza (gusta vegetacija uz rijeke, strme obale, sprudovi, meandri) u područja pod utjecajem čovjeka (livade i poljoprivredne površine).
Razina zaštite na ukupnom području Regionalnog parka (uključujući i Zaštićeni krajolik rijeke Mure) uglavnom dopušta sve gospodarske i druge aktivnosti na području, ali iste moraju biti u skladu sa standardima javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem, Zakonom o zaštiti prirode te svim provedbenim aktima koji iz njega proizlaze, a propisuju mjere za očuvanje. Iako je svrha zaštite područja očuvanje prirodnih tipova staništa ugroženih i posebnih vrsta bilja i životinja, krajobraznih vrijednosti i kulturno-tradicijske baštine, otvorene su i nove mogućnosti razvoja i to prije svega ekološke poljoprivrede, ekoturizma, kulture i rekreacije.
· Šumske površine
Prema podacima iz PPU-a na području Općine Goričan šumske površine zauzimaju oko 511 ha, što čini oko 24% ukupne površine Općine. Riječ je o šumama gospodarske namjene pretežito lociranih u središnjem i južnom dijelu Općine te zaštitnim šumama uz rijeku Muru. Šumske površine uz Muru, zaštitne su šume s osnovnom funkcijom zaštite od riječne erozije. U smislu održavanja preostalih riječnih ekosustava, potrebno ih je čuvati, revitalizirati i širiti na okolno manje kvalitetno poljoprivredno tlo. Zaštitne šume uz Muru nije dozvoljeno sjeći totalnom sječom, već ih je potrebno obnavljati i proširivati na područja manje kvalitetnog obradivog tla. Preostale šumske površine gospodarske su namjene i mogu se koristiti u skladu s posebnim propisima, uz uvjet da se time na području Općine ne smanji ukupna površina pod šumama. Na poljoprivrednim površinama unutar područja ostalog obradivog tla, šuma i šumskog zemljišta potrebno je čuvati mozaički krajolik isprepletenih obradivih površina i manjih šumaraka, odnosno visokog raslinja.
2.10.2. Kulturno – povijesna baština na području Općine Goričan
Na području Međimurja otkriveno je i niz eneolitskih nalaza i nalazišta, a jedino dosad istraženo nalazište je višeslojno naselje na prirodno blagom brežuljku jugoistočno od naselja Goričan. Sustavna arheološka istraživanja prethistorijske nekropole – tumula – kod naselja Goričan započinju 1974.god. Zaštitna arheološka istraživanja na ovoj lokaciji obavljena su 1979.god. na površini 16 m2 sistemom sondi 5x5 m na dijelu iskolčene trase naftovoda JANAF-a, koji prolazi ovom podrujem. U zoni istraživanja otkrivena je jedna ukopana stambena građevina, dužine 6 m i širine 3 m. Dubina objekta iznosi 1,33 m. Ispred objekta istražena je jama obzidana kućnim mazom. Na rubu zone istraživanja djelomično je otkrivena slijedeća stambena građevina. Pokretni arheološki nalazi sustavno istražene kuće prepoznatljivi su kao ulomci keramičkih posuda, kameni artefakti, životinjske kosti, kamenje u funkciji ručnog žrvnja te glineni utezi za tkalački stan. Dio keramičkih ulomaka na osnovi karakterističnog načina ukrašavanja nalik kapljastom ubadanju datirani su u krug lasinjske kulture 3200 – 2700.god. pr.n.e. Osim keramičkih fragmenata nađeni su nožić i strugala od kremena te ulomak poliranog kamenog oruđa, najvjerojatnije kamenog klina. Ranoj fazi brončanog doba s područja Međimurja pripada svega nekoliko keramičkih fragmenata iz višeslojnog naselja kod Goričana, ukrašenih karakterističnim vrpčastim ukrasom izvedenim u horizontalnim nizovima. Ovaj način ukrašavanja pripada horizontu tzv. licenske kulture 1750 – 1600.god. pr.n.e. i spada u završetak ranobrončanog doba na podruju Sjeverozapadne Hrvatske. Najljepši primjerci kulture starijeg željeznog doba, i to posude sa figuralnim prikazima animalnog svijeta, otkriveni su u nekropoli kod naselja Goričan. Nekropola Goričan prostire se neposredno uz potok Berek na položajima Gmajna, Buci i Gorinka. Tumuli goričanske nekropole nepravilnog su kružnog oblika, promjera 15 – 30 m, visine 0,20 – 1,60 m, zavisno od devastiranja. Smješteni su na ravnom terenu prosječne nadmorske visine 141 m. Broj sačuvanih tumula ove nekropole znatno je smanjen uslijed intenzivne obrade zemljišta.
Tablica 19: Prikaz lokacija arheoloških nalaza, lokaliteta na području Općine Goričan
Gmajna, Buci, Gorinka
Sustavno istraženo prethistorijsko nalazište, tuneli jugoistočno od Goričana, neposredno uz naselje iz starijeg željeznog doba.
Gorica
Srednjovjekovno nalazište, jugozapadno uz naselje Goričan, uz potok Berek (izvršeno rekognosciranje).
Gudlinov vrt
Srednjovjekovna nekropola, istočno od župne crkve u Goričanu, izvršeno pokusno iskapanje.
Igla, Veliki Berek
Slučajni nalaz srednjovjekovnog oružja na niskoj površini ispresijecanoj isušenim riječnim koritima.
Kota 143
Višeslojno naselje, mlađeg brončanog doba, starije željezno doba, istočno od Goričana, locirano na trasi JANAF-a, izvršeno zaštitno iskopavanje.
Okolek
Nalazište antičkog novca cca 1 km jugoistočno od naselja, uz tvornicu MEISO, izvršeno rekognosciranje.
Meiso (nekadašnji Viko)
Naselje zemunica iz starijeg željeznog doba, izvršeno zaštitno iskopavanje.
Župnikov vrt
Nalazište iz razdoblja starijeg željeznog doba i srednjeg vijeka, neposredno uz župnu crkvu i župni dvor, izvršeno pokusno iskopavanje.
Izvor: PPU Općine Goričan
· Evidentirana graditeljska baština
· Crkva sv. Leonarda, 18. stoljeće – longitudinalnog tipa. Svetište joj je uže od lađe i završava zaobljenom apsidom, uz koju je uređen park. Za crkvu je u tijeku postupak valorizacije i utvrđivanje svojstva kulturnog dobra te donošenje odgovarajućeg rješenja o zaštiti,
· kapela sv. Florijana iz 1821. u središtu naselja,
· kapela Marije kraljice iz 1937. u Zavrtnoj ulici,
· poklonac sv. Leonarda iz 2/2 19. st. obnovljen 1936. i 2000, kod zgrade Općine i
· kameno raspelo iz 1911. godine, s reljefima sv. Marije, sv. Franje i sv. Mihovila u nišama baze, smješteno na križanju Trnavske i Prečne ulice,
· oktogonalni pil s reljefom Sv. Jurja na stupcu, iz 1726. godine – u središtu Goričana,
· kip «Tužnog Krista» iz 1896. godine,
· poklonac u obliku kapelice – s kipom Pietá iz 1841. smješten u sjevernom dijelu naselja, na raskrižju. Stražnju stranu ima polukružno zaobljenu. Godine 2000. poklonac je nestručno obnovljen,
· poklonac sv. Mihovila, smješten je u blizini naselja Hemuševec, iako teritorijalno pripada Općini Goričan. Godine 2001. je obnovljen, a u unutrašnjosti je nova slika sv. Mihaela.
· kameno raspelo s reljefom sa svetačkim likovima na bazi, podignuto početkom 20. stoljeća. Nedavno je nestručno obnovljeno, čime su uklonjeni mnogi izvorni elementi. Smješteno je sjeverno od kapele sv. Florijana, a u neposrednoj blizini podignuta je trafostanica,
· poklonac sv. Josipa, smješten s istočne strane ceste, na pola puta između Donjeg Kraljevca i Hodošana,
· sakralna grupa na mjesnom groblju sastavljena od raspela i dva pila. Baze su recentne, dok su skulpture vjerojatno starije, ali vrlo loše obnovljene,
· raspelo u Dravskoj ulici, smješteno na zelenoj površini u južnom dijelu naselja. Na prednoj strani baze je rustični reljef sv. Trojstva,
· raspelo na staroj cesti kod graničnog prijelaza, nedavno obnovljeno,
· kao ambijentalno uređenje okoliša spominje se «tratina s pokojim stablom» uz župnu crkvu u Goričanu – tratina je nedavno uređena u sklopu uređenja kontaktnog parkovnog prostora župne crkve,
· na tratini uz župnu crkvu postavljen je pil sv. Obitelji, baza i postament su recentni, dok je skulptura vjerojatno starija, nema datacije,
· kurija župnog dvora iz 1822. godine i
· spomenik borcima NOB-a u centru Goričana.
Tablica 20: Kulturna dobra na području Općine Goričan
Oznaka dobra
Mjesto
Naziv
Vrsta kulturnog dobra
P – 4437
Goričan
Arheološko nalazište Nekropola pod tumulima
Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
P – 4866
Goričan
Arheološko nalazište Okolek
Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Z – 2950
Goričan
Crkva sv. Leonarda, kurija župnog dvora i pil sv. Obitelji
Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
P - 5813
Goričan
Nekropola pod tumulima II
Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Izvor: Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
2.11. Povijesni pokazatelji na području Općine Goričan
Povijesni pokazatelji na području Općine Goričan temeljeni su na prijašnjim događajima, odnosno prijetnjama koje su zadesile Općinu te nanijele značajne materijalne i novčane štete.
2.11.1. Prijašnji događaji
Na području Općine Goričan unatrag 20 godina elementarne nepogode proglašene su više puta. Elementarna nepogoda od suše proglašena je 2007. i 2011. godine te je nanijela velike poljoprivredne štete na području Općine Goričan. Na području Općine