prof dr milo - · pdf filebez razaranja.zbog svoje jednostavnosti i pouzdanosti dosta se...
TRANSCRIPT
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 2
Tehnička dijagnostika prslina-
površinsko ispitivanje
VIZUELNA OPTIČKA ISPITIVANJA
ISPITIVANJE PRODIRANJEM BOJE
ISPITIVANJE MAGNETNIM ČESTICAMA
POSTUPAK HOLOGRAFSKE INTERFEROMETRIJE
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 3
VIZUELNA OPTIČKA ISPITIVANJA
Najvažniji i najpouzdaniji instrument je ljudsko oko,zato
što razlikuje svetlost po boji, sjaju i intenzitetu.
Za male dimenzije i ograničene prostore koriste se
pomoćni uređaji kao što su lupe,mikroskopi i sl.
Najčešće korišćeni dijagnostički postupak je
ENDOSKOPIJA.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 4
VIZUELNA OPTIČKA ISPITIVANJA
ENDOSKOPIJA
Izraz endoskopija znači “pogled u unutrašnjost”.
Endoskop je produženo oko održavalaca
Koristi se za posmatranje nepristupačnih mesta bez
demontaže,kod ozubljenja u prenosnicima,sudovima pod
pritiskom u mračnim prostorijama itd.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 5
VIZUELNA OPTIČKA ISPITIVANJA
Endoskopi su tanki cevasti optički instrumenti.
Dimenzije endoskopa variraju zavisno od vrste, najmanji
imaju prečnik od 1,7-1,9mm, a najveće dužine kreću se
do 1600mm.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 6
VIZUELNA OPTIČKA ISPITIVANJA
Postoje dve osnovne vrste endoskopa:
KRUTI endoskop
-Primenjuje se kada je olakšan pristup
ispitivanom mestu tzv. Boroskop.
FLEKSIBILNI endoskop
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 7
VIZUELNA OPTIČKA ISPITIVANJA
Fleksibilni endoskop primenjuje se kada je otežan
pristup ispitivanom mestu tzv.Fiberskop
Fiberskop je instrument koji se koristi za
posmatranje detalja dimenzija do 4mm
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 9
VIZUELNA OPTIČKA ISPITIVANJA
Endoskopi se sastoje od tri osnovne jedinice:
glavne kamere
komandne jedinice
monitora
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 10
VIZUELNA OPTIČKA ISPITIVANJA
Endoskopija nalazi primenu u medicini.
Primenom endoskopije može se pregledati jednjak i
želudac.
Ne smatra se samo dijagnostičkom već i terapijskom jer
se njome mogu obaviti manji terapijski zahvati
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 11
VIZUELNA OPTIČKA ISPITIVANJA
Pored endoskopa koriste se :
Ogledala za posmatranje, koja služe za unutrašnju
kontrolu većih predmeta koji poseduju unutrašnju
šupljinu.
Uređaji za posmatranje unutrašnjosti cevi i rezervoara,
služe za posmatranje unutrašnjosti manjih cevi i rupa,za
cevi prečnika od 5-32mm a dužine do 200m.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 12
VIZUELNA OPTIČKA ISPITIVANJA
Alenov posmatrač unutrašnjosti šupljine cevi sastoji se od male sonde i uveličavajućeg stakla.
Za posmatranje unutrašnjih
površina kotla koristi se
Alenov posmatrač
unutrašnjosti rezervoara.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 13
ISPITIVANJE PRODIRANJEM BOJE
- PENETRACIJA-
Penetrirajuće tečnosti su najstariji postupak ispitivanja
bez razaranja.Zbog svoje jednostavnosti i pouzdanosti
dosta se primenjuje usavršava i razvija.
Koristi se kod ispitivanja zavarenih spojeva na
konstrukciji.
Penetranti imaju sposobnost da prodiru u vrlo uske
zazore od 0,01mm i da budu vrlo lako apsorbovani od
strane razvijača.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 14
ISPITIVANJE PRODIRANJEM BOJE
- PENETRACIJA-
Osobina nekih tečnosti da zbog svog malog
površinsnskog pritiska prodre u pukotine i procepe
iskorišćena je za otkrivanje ovakvih defekata.
U glavnom u te tečnosti spadaju tečnosti orgaske
prirode kao sto su alkoholi,biljna ulja ,mineralana ulja a u
novije vreme i čitav niz sintetičkih materjala i njihovih
mešavina.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 15
ISPITIVANJE PRODIRANJEM BOJE
- PENETRACIJA-
Čišćenje
Nanošenje
penetranta
Odstarnjivanje
viška penetranta
Nanošenje
razvijača
FAZE
PENETRACIJE
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 16
ISPITIVANJE PRODIRANJEM BOJE
- PENETRACIJA-
ČIŠĆENJE
Najčešće ispitivani deo nije čist tako da ga treba očistiti i
može se smatrati da je ovo najvažnija faza ispitivanja jer
je mogućnost greške u ostalim fazama zanemarljiva.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 17
ISPITIVANJE PRODIRANJEM BOJE
- PENETRACIJA-
NANOŠENJE PENETRANATA – PENETRIRANJE
Sledeća faza je nanošenje penetrirajuće tečnosti.
Trajanje procesa penetriranja zavisi od vrste
penetranta,materjala koji se ispituje kao i od oblika i
dimenzija defekata.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 18
ISPITIVANJE PRODIRANJEM BOJE
- PENETRACIJA-
Sledeća faza je pranje koje se vrši vodom ili specialnim
rastvaračem.Postoji mogućnost da se penetrant ispere iz
plitkih defekata zato je poželjno da se koriste penetranti
koji nisu rastvorljivi u vodi.
Nakon sušenja nanosi se sredstvo koje reaguje sa
penetrantom i to je RAZVIJAČ.Obično je bele boje tako
da penetrant,koji je inače crveno-ljubičaste boje,postaje
vidljiv kao i defekat.Dubina i širina defekata se ocenjuju
na osnovu inteziteta boje.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 21
ISPITIVANJE PRODIRANJEM BOJE
- PENETRACIJA-
Najnoviji penetranti ispoljavaju fluoriscentne osobine
tako da je potrebno korišćenje ultraljubičaste lampe čime
je povećana osetljivost testa.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 22
ISPITIVANJE PRODIRANJEM BOJE
- PENETRACIJA-
Indikacije koje se javljaju prilikom kontrole penetrantima.
a) Koncentracica crvenih tačkica-pozornost i piting
b) Naglo crvenjenje,kontinualno ravno-velike pukotine i
otvaranja
c) Slomljene linije od tačaka koje se pojavljuju nakon
nekoliko minuta-sitne pukotine
d) Niz crvenih tačaka formiran u nepravilnu liniju-pukotine
od umaranja
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 23
ISPITIVANJE PRODIRANJEM BOJE
- PENETRACIJA-
pozornost i
piting
velike
pukotine i
otvaranja
Sitne
pukotine
pukotine od
umaranja
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 24
ISPITIVANJE PRODIRANJEM BOJE
- PENETRACIJA-
Lažne indikacije:
Zaostale kapi penetranata
Indikacije usled dizajna ili geometrije objekta koji se
ispituje
Zaprljanost stola za ispitivanje
Zaprljanost ruku ispitivača
Zaprljanost površine koja se ispituje-zaostala piljevina od
obrade rezanjem.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 25
ISPITIVANJE MAGNETNIM ČESTICAMA
Magnetska metoda je jedna od prvih metoda kontrole bez razaranja feromagnetnih materjala u cilju otkrivanja defekata.
Ova metoda se zasniva na magnetiziranju stalnim magnetom ili puštanjem struje koja stvara magnetno polje.
Greške koje mogu da se jave su jasno se mogu uočiti ako su na površini ili blizu površine sve do dubine od 6mm.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 26
ISPITIVANJE MAGNETNIM ČESTICAMA
NAČIN PRIMENE:
Predmet koji se ispituje se postavlja između polova
elektromagneta kroz čije namotaje protiče jednosmerna
ili naizmenična struja.
Linije magnetnih sila pri prolazaku kroz homogeni deo
materjala su paralelne i međusobno ravnomerno
raspoređene.
Kada magnetene linije pri prolasku naiđu na grešku
dolazi do njihovog skretanja od pravoliniskog toka tako
da oiviče konturu greške i dolazi do nagomilavanja istih.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 28
ISPITIVANJE MAGNETNIM ČESTICAMA
Magnetne linije su nevidljive da bi se greška uočila
potrebno je predmet posuti feromagnetnim prahom.
Feromagnetne čestice raspoređuju se po površini i prate
tok magnetnih linija i na taj način one postaju vidljive.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 29
ISPITIVANJE MAGNETNIM ČESTICAMA
Važan uslov je da pravac magnetnog strujanja bude
upravan na grešku,jer se teže otrivaju ukoliko je tok
magnetnih linija paralelan grešci.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 30
ISPITIVANJE MAGNETNIM ČESTICAMA
Postoje dva načina nanošenja magnetnih čestica na
ispitivani deo: MOKRI I SUVI
MOKRI način se sastoji iz toga da se ispitivani deo prska
tečnom smešom magnetnih čestica sa mineralnim uljem
ili se uroni u kadu sa ovom smešom .Evo nekoliko
primera
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 31
ISPITIVANJE MAGNETNIM ČESTICAMA
mikropukotine
otkrivene na lopatici
kompresora
zupčanik koji pokazuje
pukotine 0.25x1 mm
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 32
ISPITIVANJE MAGNETNIM ČESTICAMA
SUVI način se sastoji od posipanja čestica kod kojih su
zrna krupnjija nego kod mokrog načina.
Osetljiviji je za otkrivanje defekata i vrlo često je prah
koji se koristi obojen da bi se dobil bolja kontrast sa
bojom dela koji se ispituje.
suve čestice za
otkrivanja greške
na odlivku
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 34
ISPITIVANJE MAGNETNIM ČESTICAMA
Magnetni prah moze da ima i neke fluoriscentne osobine
tako da je za prikazivanje defekata potrebna
ultraljubičasta lampa.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 36
ISPITIVANJE MAGNETNIM ČESTICAMA
PONAŠANJE ČESTICA U MAGNETNOM POLJU
Sila koja tezi da privuče čestice ka mestu defekata zavisi
od polja rasipanja i od svojstava magnetnih čestica.
Čestice sa većom osetljivošću moraju da se privlače
većom silom tj. što je veća magnetsk propustljivost
čestica lakše je otkriti defekte.
Težina čestica može da ometa otkrivanje defekata.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 37
ISPITIVANJE MAGNETNIM ČESTICAMA
Sredina u kojoj se vrši raspodela magnetnih čestica je ili
vazduh ili ulje.Viskozna tečnost stvara negativne otporne
sile koje deluju na pokretne čestice.
Međutim potreban je određeni viskozitet sredine da bi
efekat međusobnog magnetskog dejstva došo do
izražaja,jer pri većoj kinetičkoj energiji čestice mogu
proci kroz oblast privlačenja.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 38
ISPITIVANJE MAGNETNIM ČESTICAMA
DEMAGNETIZACIJA
Postoji nekoliko nekoliko metoda demagnetizacije,kod
kojih se ona izvodi pomoću jednosmerne struje koja
postepeno opada do nule.Pri ponovnom magnetisanju
javlja se jak skin-efekat tako da se demagnetiše samo
mali sloj debljine 3-5 mm.
Pouzdan metod demagnetizacije je promena polariteta
jednosmerne struje koja se postiže prebacivanjem
krajem kola za napajanje.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 39
ISPITIVANJE MAGNETNIM ČESTICAMA
OGRANIČENJA
Koristi se samo na feromagnetnim
materjalima.
Magnetno polje mora biti u smeru koji
seče glavnu ravan greške.
Za velike proizvode potrebne su jake
struje.
Često je potrebna naknadna
demagnetizacija.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 40
ISPITIVANJE MAGNETNIM ČESTICAMA
PRIMENA
Glavno područje primene ove metode je kod ispitivanja polu proizvoda kao sto su metalne šipke i gredice, limovi,liveni komadi i sl.
Koriste se kod preventivnog održavanja vratila, okvira, nosača, kuka, lopatica turbina isl.
Koriste se kod svih veličina ili oblika ispitivanih objekata u cilju otkrivanja defekata.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 41
HOLOGRAFSKA INTERFEROMETRIJA
Holografija je fotografski postupak bez sočiva.
Da bi se dobio hologram potrebna je koherentna svetlost
– vremenski i prostorno.
Ova metoda može se koristiti uporedjivanjem dva stanja
iz dva različita vremenska trenutka pri promeni
opterećenja.
Holografija i holografska interferometrija imaju značajnu
primenu za ispitivanja bez razaranja.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 42
HOLOGRAFSKA INTERFEROMETRIJA
Razvijeno je više metoda holografisanja. Najčešće se
primenjuje optička holografija, koja koristi lasersku
svetlost u vidljivom delu spektra.
Elektronska holografija koristi digitalne kamere.
Postoje jos i akustička, mikrotalasna hologrfija sa
elektronskim snopom ili X-zracima i kompjuterska.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 43
HOLOGRAFSKA INTERFEROMETRIJA
Holografija omogućava da se istovremeno sačuvaju
informacije o amplitudi i fazi, što se postiže
interferencijom predmetnog i pomoćnog stopa svetlosti.
Hologram se osvetljava laserskom svetlošću moze i
belom da se vidi šta je snimljeno.
Lik je prostorni, može da se posmatra pod raznim
uglovima sa rezolucijom do 3000 linija / mm.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 44
HOLOGRAFSKA INTERFEROMETRIJA
Eksperimentalni rad u ovoj oblasti zahteva iskustvo,
posebne uslove i opremu
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 45
HOLOGRAFSKA INTERFEROMETRIJA
Holografska interferometrija omogućava da se vide
promene na površini objekta koji je netransparentan za
talasnu dužinu izabrane svetlosti ili promene u celoj
zapremini ako je objekat transparentan.
Tehnike interferometrije su : metoda dvojne ekspozicije,
metoda ispitivanja u realnom vremenu, “sendvič”
metoda, refleksiona i fazna itd.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 46
HOLOGRAFSKA INTERFEROMETRIJA
Iz holografske interferometrije razvile su se elektronska
i digitalna zahvaljujući razvoju optoelektronike.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 48
HOLOGRAFSKA INTERFEROMETRIJA
ŠIROGRAFIJA je laserska metoda koja ima dosta
sličnosti sa holografskom interferometrijom. Ona meri
gradijente promena koji nastaju na površini objekta a ne
same promene.
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 49
HOLOGRAFSKA INTERFEROMETRIJA
Primena:
U labaratoriskim ispitivanjima (dominira)
u industrijskim ispitivanjima (zahteva efikasnost, rad na
terenu, ekonomičnost, manju preciznost u odnosu na
laboratorijska ispitivanja)
U ispitivanju avionskih i kosmičkih tehnika
automobilska i mašinska industrija
hemijska industrija i medicina
u svakodnevnom životu (kreditne kartice, bar kodovi)
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 51
HOLOGRAFSKA INTERFEROMETRIJA
Ispitivanje holografskom interferometrijom uzorak
transparentnog materjala,izloženog zatezanju
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 52
HOLOGRAFSKA INTERFEROMETRIJA
Snimci strujanja oko rakete,u mlazniku raketnog
motora bez prepreke,i sa preprekom
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 53
HOLOGRAFSKA INTERFEROMETRIJA
Širogram dobijen ispitivanjem PVC cevi pod
unutrašnjim pritiskom 0,02 MPa
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 54
HOLOGRAFSKA INTERFEROMETRIJA
Snimci elektronske spekle interferometrije i proračun
pomeranja u ravni normalnoj na površinu cevi sa
aksijalnom greškom
MAŠINSKI FAKULTET U NIŠU 55
HOLOGRAFSKA INTERFEROMETRIJA
Elektronski holografski interferogrami
koji pokazuju grešku u plastičnoj ploči i
plastičnoj cilindričnoj cevi