prof. dr. nenad zakošek fakultet političkih znanosti sveučilišta u zagrebu
DESCRIPTION
Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Parlament i zastupnici Predavanje 22. listopada 2010. Politička akademija Novo društvo. Povijesno podrijetlo parlamenta. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
![Page 1: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/1.jpg)
Prof. dr. Nenad ZakošekFakultet političkih
znanostiSveučilišta u Zagrebu
Parlament
i zastupnici Predavanje 22. listopada 2010.
Politička akademija
Novo društvo
![Page 2: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/2.jpg)
Povijesno podrijetlo parlamenta
• Parlamenti se razvijaju iz kraljevskih savjetodavnih vijeća, koja se u kasnom srednjem vijeku strukturiraju kao staleška vijeća, podijeljena na visoko (svjetovno i duhovno) plemstvo i niže plemstvo i građanstvo
• Zastupnici u staleškim vijećima sudjeluju ili na temelju nasljednog prava, ili kao izaslanici svojih ruralnih okruga i gradova s imperativnim mandatom
• Najvažnija ingerencija staleških predstavništava u odnosu na kralja je odobravanje poreza
• Povijesni uzori: – Rimski Senat: nastao u doba monarhije kao kraljevo vijeće obiteljskih poglavara,
za vrijeme Republike postaje uz narodnu skupštinu (comitia curiata) najviše zakonodavno tijelo, koje bira političke dužnosnike; senatore na njihovu dužnost imenuje censor
– aristokratska vijeća gradskih republika, poput Velikog i Malog vijeća te Vijeća umoljenih Dubrovačke Republike
– Englesko kraljevsko vijeće (Curia regis, 1066-1215): kraljevo savjetodavno tijelo sastavljeno od visokog plemstva, u koje kralj kasnije imenuje i predstavnike nižeg plemstva → Parliament of England, sastavljen od nasljednoga visokog plemstva (House of Lords) te izabranih predstavnika nižeg plemstva i građana (House of Commons)
![Page 3: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/3.jpg)
Valovi parlamentariziranja političkih poredaka u Europi
Povijesno razdoblje / predmet sukoba Primjeri
1. Parlamentariziranje staleških sustavaGlavni problem: ograničenje kraljevih ovlasti, kraljev veto
Engleska nakon 1688.
2. Revolucionarni režimiGlavni problem: Kompatibilnost ministarskog položaja i mandata, kraljev veto
Francuska 1789.-1792.Španjolska nakon 1808.
3. Režimi restauracijske epoheGlavni problem: Dvostruka odgovornost vlade kruni i parlamentu
Francuska nakon 1814. i 1830.Belgija nakon 1831.
4. Revolucionarni režimi 1848.Glavni problem: Ovlasti predsjednika, predsjednički veto, dvodomni sustav
Francuska (2. Republika)Njemačka (Revolucionarni Ustav iz Frankfurta)
![Page 4: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/4.jpg)
Povijesno razdoblje / predmet sukoba Primjeri
5. Parlamentariziranje starih konstitucionalniih režimaGlavni problem: Nametanje parlamentarnih instrumenata protiv egzekutive (odbijanje proračuna, smjena ministara i vlade, formiranje vlade u skladu s izbornim rezultatima)
Pijemont/ Italija nakon 1860.Nizozemska 1868.Norveška 1884.Danska 1901.Švedska, Finska 1917.Njemačka 1918.
6. Parlamentariziranje demokratskim ustavotvorstvom nakon 1. Svjetskog rataGlavni problem: Kompetencije predsjednika u polupredsjedničkim sustavima, stabilnost vlade
Weimarska republika u NjemačkojAustrijaFinskaČehoslovačkaŠpanjolska republika 1931.-1939.
7. Parlamentariziranje demokratskim ustavotvorstvom nakon 2. Svjetskog rataGlavni problem: „racionaliziranje parlamentarizma“
Francuska 1946./47., 1958.Italija 1946./47.SR Njemačka 1948./49.
8. Parlamentariziranje rušenjem diktatura sedamdesetih godina 20. stoljećaGlavni problem: „Racionaliziranje parlamentarizma“
Portugal 1974.Grčka 1974./75.Španjolska 1976.
9. Parlamentariziranje rušenjem komunističkih diktatura nakon 1989.Glavni problem: Parlamentarizam ili polupredsjednički sustav
Istočna Europa 1989./90.
![Page 5: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/5.jpg)
Odnos egzekutive i legislative u političkim porecima: povijesni razvoj
Staleški sustav
Apsolutna monarhija
Parlamentarni sustav
Legitimacijamonarha
izborna monarhija ili suglasnost staleža u nasljednoj monarhiji
ideologiziranjeDivine Rights of the Kingsnačelo Dei gratia
parlament priznaje monarha i regulira nasljeđivanje
Položajpredstavnika
teorijski primat staleža, pravo na otpor
izvedeni položaj predstavnika
parlament = sjedište narodne suverenosti
Ustavno uređenje režima
pozitivno, običajno i prirodno pravo ograničuju kralja
monarh legibus solutus
narod i parlament kao pouvoir constituant
Položaj ministara
pojedinačni savjetnici monarha
povremeni ministarski položaji
kabinet solidarno odgovara parlamentu
Predsjedanje vladom
- - premijer/ predsjednik vlade
Zakonodavna inicijativa
monarh, peticije staleža monarh, peticije staleža
parlament i vlada
![Page 6: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/6.jpg)
Staleški sustav
Apsolutna monarhija
Parlamentarni sustav
Veto na zakone koje donosi legislativa
- - nema veta osim u slučaju dvojbi oko ustavnosti zakona
Sazivanje predstavnika
monarh, samokonstituiranje u kriznim situacijama
monarh samokonstituiranje parlamenta
Pravo na usvajanje proračuna
staleži usvajaju proračun
ograničeno pravo na usvajanje proračuna u kriznim vremenima
parlament usvaja proračun, vlada priprema prijedlog
Imenovanje ministara
- monarh monarh de jure (osim u Švedskoj: predsjednik Riksdaga), de facto vođa parl. većine
Kompatibilnost ministarske službe i parl. mandata
ne ne u načelu da, ali niz iznimaka (npr. Francuska, Švicarska, Švedska, Slovačka, Slovenija, Hrvatska)
Glasovanje o nepovjerenju
- - da
Raspuštanje parlamenta od strane monarha
de jure ne, de facto da
da de jure da, na prijedlog premijera (osim u Norveškoj)
![Page 7: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/7.jpg)
Načela organizacije i rada parlamenta
Institucionalna načela koja su se ustalila tijekom povijesnog razvoja
političkog predstavništva iz staleške u opću građansku instituciju:• jednakost svih zastupnika (nema unutarnje hijerarhije)• institucija slobodnog mandata• institucionalna zaštita zastupnika od izvršne vlasti: zastupnički
imunitet (sudski progon samo uz odobrenje parlamenta), nekažnjivost za iskaze u obavljanju zastupničke funkcije
• autonomno odlučivanje o unutarnjem ustrojstvu, pravilima rada i zasjedanju parlamenta (parlamentarni poslovnik)
• proceduralna pravila zaštite političke manjine (opozicije) u parlamentu – majoritarni ili konsenzualni sustav: udio opozicije u predsjedništvu parlamenta, opozicijski veto na poslovnik, odredbe o kvalificiranoj većini, velik broj plenarnih zasjedanja, udio opozicije u odborima, pravo na uvid u vladine akte, pravo pozivanja svjedoka
![Page 8: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/8.jpg)
Glavne značajke parlamentarizma
• skupština postaje parlament (= predstavničko tijelo koje formira vladu)
• dva dijela izvršne vlasti: vlada i državni poglavar• državni poglavar (predsjednik) imenuje mandatara za
predsjednika vlade• predsjednik vlade predlaže ministre• vlada (kabinet) je kolektivno tijelo• ministri mogu biti zastupnici u parlamentu• vlada je politički odgovorna parlamentu• predsjednik vlade može državnom poglavaru predložiti
raspuštanje parlamenta• vlada je samo posredno odgovorna biračkom tijelu• parlament je žarište vlasti u političkom sustavu
![Page 9: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/9.jpg)
Funkcije parlamenta
Glavne funkcije parlamenata:• predstavljanje društva• zakonodavstvo• usvajanje proračuna• formiranje vlade• nadzor nad radom vlade• deliberacija• regrutacija političke elite
![Page 10: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/10.jpg)
Ustavne ovlasti Hrvatskog sabora (čl. 80)
Hrvatski sabor:– odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, – donosi zakone, – donosi državni proračun, – odlučuje o ratu i miru, – donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, – donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike
Hrvatske, – odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, – raspisuje referendum, – obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i
zakonom, – nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti
odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, – daje amnestiju za kaznena djela, – obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.
![Page 11: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/11.jpg)
Raspuštanje Sabora
Hrvatski sabor se može raspustiti ovim postupcima:• odlukom većine svih zastupnika (tj. apsolutnom
većinom), samoraspuštanje (prema čl. 77. Ustava RH)• odlukom Predsjednika Republike, na prijedlog Vlade i uz
supotpis predsjednika Vlade i nakon savjetovanja s predsjednicima zastupničkih klubova parlamentarnih stranaka u slučaju da Sabor izglasa nepovjerenje Vladi ili da u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese državni proračun (prema čl. 103. Ustava RH)
![Page 12: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/12.jpg)
Elementi parlamentarne strukture
• Parlamentarni domovi (prvi i drugi dom, donji i gornji dom)
• Parlamentarni odbori
• Parlamentarne stranke (klubovi zastupnika, parlamentarne frakcije)
![Page 13: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/13.jpg)
Bikameralizam:uloga gornjih domova
Razlozi postojanja gornjih domova u nekim političkim sustavima:• federalizam: potreba za jednakim zastupanjem svih federalnih
jedinica neovisno o broju birača• odmak od intenzivnih političkih sukoba i svakidašnjeg političkog
pogona (gornji domovi imaju duži mandat)• tradicija: ostatak staleškog predstavništva (Velika Britanija)Rasprostranjenost bikameralizma u demokratskim sustavima: oko
½ svih skupština; donji domovi u pravilu imaju primat (asimetrični bikameralizam)
Načini izbora članova gornjih domova:• neposredni izbori u teritorijalnim jedinicama• posredni izbori (zastupnička tijela federalnih jedinica)• funkcionalno predstavništvo (posredan izbor u društvenim
organizacijama)• nasljeđivanje• imenovanje (vlada, predsjednik države)
![Page 14: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/14.jpg)
Simetrija ili asimetrija gornjih domova
Simetrija Lagana asimetrija
Jaka asimetrija
Belgija Italija _vicarska SAD
Australija Njema_ka Japan
Francuska Irska Kanada Nizozemska Austrija Velika Britanija
[Izvor: Klaus von Beyme, Die parlamentarische Demokratie , 3. izd., Westdeutscher Verlag, Opladen, 1999., str. 198]
![Page 15: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/15.jpg)
Dvodomni sustavi u zapadnim demokracijamaZemlja Donji dom
broj _lanova , trajanje mandata
Gornji dom broj _lanova, na_in izbora _lanova , trajanje mandata
Austrija Nationalrat 183 , 4 g.
Bundesrat 64, p osredni izbori (pokrajinski parlamenti) , 5 ili 6 g.
Belgija Chambre des Représentants 150 , 4 g.
Sénat 71, n eposredni izbori (40 ), posredni izbori (21) i kooptacija (10), 4 g.
Francuska Assemblée nationale 577, 5 g.
Sénat 321, posredni izbori (departmani) , 9 g. (1/3 se mijenja svake 3 g.)
Irska Dail Eireann 166, 5 g.
Seanad Eireann 60, korporativni izbori (49) i imenovanje od strane premijera (11 ), 5 g.
Italija Camera dei deputati 630 , 5 g.
Senato 315, n eposredni izbori (25 g.) , 5 g.
Nizozemska Tweede Kamer 150, 4 g.
Eerste Kamer 75, p osredni izbori (pokrajinska vije_a) , 6 g.
Njema_ka Bundestag 598 + prekomjerni mandati, 4 g.
Bundesrat 69 Imenovanje (pokrajinske vlade) , varijabilno
_panjolska Congreso de los Diputados 350, 4 g.
Senado 256, n eposredni izbori (208) i imenovanje (48 iz pokrajinsk ih skup_tina), 4 g.
_vicarska Nationalrat 200 , 4 g.
Ständerat 46, n eposredni izbori u kantonima (2 zastupnika) i polukantonima (1 zastupnik) , 4 g.
Velika Britanija House of Commons 659, 5 g.
House of Lords 723, n aslje_ivanje (606), po polo_aju (27) i imenovanje (90), do_ivotno ili do odlaska s du_nosti
SAD House of Representatives 435, 2 g.
Senate neposredni izbori u saveznim dr_avama (po 2 sena tora) , 6 g.
![Page 16: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/16.jpg)
Sastav i funkcije domova Američkog Kongresa
House of Representatives SenateNačin izbora u jednomandatnim okruzima u saveznoj državi (do 1913.
delegirani od strane skupštine
savezne države)
Dobna granica 25 godina 30 godina
Trajanjemandata 2 godine 6 godina (1/3 svake 2 godine)
Broj članova 435 100
Glavne ovlasti zakonodavstvo zakonodavstvousvajanje proračuna potvrda predsjedničkihpokretanje impeachmenta imenovanja
ratifikacija međunarod. ugovora
provedba impeachmenta
Politički fokus lokalni/funkcionalni nacionalni
![Page 17: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/17.jpg)
Dvodomni parlamenti u Istočnoj Europi
Država Prvi dom
(broj zastupnika)
Trajanje mandata
(godina)
Drugi dom
(broj zastupnika)
Trajanje i vrsta mandata
(godina)
Istodobnost mandata
Poljska Sejm
(460)
4 Senat
(100)
4 (izbor) DA
Češka Zastupnički dom
(200)
4 Senat
(81)
6 (izbor 1/3 svake 2 godine)
NE
Slovenija Državna skupština
(90)
4 Državni savjet
(40)
5 (izbor u korporativnim jedinicama)
NE
Hrvatska
(1993.-2001.)
Zastupnički dom
(127-152)
4 Županijski dom
(68)
4 (63 izabrana regionalna predstavnika + 5 imenovano od predsjednika)
NE
Rumunjska Zastupnički dom
(345)
4 Senat
(140)
4 (izbor) DA
Rusija Državna duma
(450)
4 Savjet federacije
(178)
Varijabilno (po 1 predstavnik regionalne egzekutive i legislative)
NE
Bjelorusija Zastupnički dom
(110)
4 Savjet Republike
(64)
4 (regionalni predstavnici + 8 imenovano od predsjednika)
NE
![Page 18: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/18.jpg)
Ovlasti Županijskog doma (1993-2001)
• predlaže zakone i raspisivanje referendum• raspravlja i daje mišljenje o pitanjima (zakonima) iz djelokruga
Zastupničkog doma• daje prethodno mišljenje o prijedlogu promjene Ustava i organskih
zakona• raspolaže suspenzivnim vetom: u roku od 15 dana po izglasavanju
zakona u Zastupničkom domu može ga vratiti na ponovno odlučivanje (odluka se donosi većinom glasova svih zastupnika)
• nadzire rad Vlade: zastupnička pitanja, može osnivati istražna povjerenstva
• predlaže članove i predsjednika Državnog sudbenog vijeća• Odlučuje o zahtjevu za zaštitu sudaca protiv odluke DSV-a o
razrješenju s dužnosti• predlaže članove Ustavnog suda
![Page 19: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/19.jpg)
Plenarni rad parlamenta i parlamentarni odbori
Izvorna ideja parlamentarizma: primat plenarnog rada i parlamentarne debate (talking parliament); primjer: britanski parlament (tek 1979. uspostavlja stalne parlamentarne odbore)
Razvojna tendencija parlamentarnog rada: opadanje značenja plenarne debate, strože reguliranje rasprave , hijerarhija govornika, raste specijalizacija zastupnika i sve veče značenje rada u odborima; primjer: Kongres SAD (working parliament)
Funkcije parlamentarnih odbora:• aktiviranje “običnih” zastupnika (back benchers)• utvrđivanje tehničkih i proceduralnih detalja u zakonodavnom
procesu• savladavanje kompleksne materije, organizacija ekspertize• institucionalizacija utjecaja organiziranih društvenih interesa (SAD)
![Page 20: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/20.jpg)
Parlamentarni odbori u zapadnoeuropskim demokracijama
Zemlja Broj odbora/pododbora
Izbor članovaodbora
Zakonodavna inicijativa
Pravo uvida u akte
Austrija 10 klubovizastupnika
da da
Belgija 15/14 parlament ne da
Danska 23 parlamentrazmjerno
ne ne
Finska 14 parlament da (samo neki) da
Francuska 6/6 parlamentrazmjerno
ne da
Italija 14/12 - ne ne
Nizozemska 30/19 predsjednik parlamenta razmjerno
ne ne
Norveška 13 klubovi zastupnika, parlament
ne ne
Njemačka 22 klubovi zastupnika razmjerno
ne ne
Portugal 19 klubovi zastupnika,predsjednik parlamenta
ne ne
Španjolska 13 predsjedništvoparlamenta
ne da
Švedska 16 parlament da da
Velika Britanija 14/17 selekcijski odbor ne ne
![Page 21: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/21.jpg)
Odbori u parlamentima Istočne Europe
Država Broj parlamentarnih odbora
Estonija 10
Latvija 16
Litva 13
Poljska 28
Češka 13
Slovačka -
Mađarska 19
Slovenija 27
Hrvatska 29 + 1 (MIP)
Rusija 23
Bjelorusija -
Ukrajina 22
Rumunjska 16
Bugarska 20
Albanija 13
Makedonija 19
![Page 22: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/22.jpg)
Plenarna zasjedanja zapadnoeuropskih parlamenata
Zemlja Broj dana plenarnih zasjedanja u godini
Austrija 39
Belgija 79
Danska 111
Finska 131
Francuska 149
Gr_ka 224
Irska 84
Italija 137
Luksemburg 77
Nizozemska 82
Njema_ka 62
Portugal 108
_panjolska 88
_vedska 123
Velika Britanija 167
Hrvatska (4. saziv) 85
Hrvatska (5. saziv) 77
[
![Page 23: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/23.jpg)
Ostala radna tijela Hrvatskog sabora
• Nacionalni odbor kao radno tijelo za praćenje programa o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji:
15 zastupnika + 4 vanjska člana• Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa:
4 zastupnika + 3 vanjska člana• Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih
agencija:
6 članova iz reda uglednih javnih djelatnika• Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije
suzbijanja korupcije:
5 zastupnika + 6 vanjskih članova
![Page 24: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/24.jpg)
Izaslanstva Sabora u međunarodnim parlamentarnim institucijama
• Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe:
10 zastupnika• Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za
europsku sigurnost i suradnju
6 zastupnika• Izvršni odbor Nacionalne grupe pri Interparlamenarnoj uniji
7 zastupnika• Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini NATO-a
3 zastupnika• Izaslanstvo u Skupštini Zapadnoeuropske unije
10 zastupnika• Ukupno: 36 mjesta u izaslanstvima
![Page 25: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/25.jpg)
Sjednice nekih odbora u 4. sazivu Hrvatskog sabora
83
134
87 88 89
68
50
34
2925
0
20
40
60
80
100
120
140
Ustav,poslovnik i
politi_ki sustav
Zakonodavstvo Unutarnjapolitika i
nacionalnasigurnost
Financije idr_avni
prora_un
Gospodarstvo,razvoj i obnova
Obrazovanje,znanost ikultura
Ljudska pravai prava
nacionalnihmanjina
Europskeinegracije
Useljeni_tvo Ravnopravnostspolova
![Page 26: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/26.jpg)
Klubovi zastupnika u Saboru
Rad zastupničkih klubova definiran je odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora prema kojima klub zastupnika u Saboru mogu osnovati:
• politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika,• dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno
najmanje tri zastupnika,• najmanje tri nezavisna zastupnika,• zastupnici iz reda nacionalnih manjina.Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a
zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njezin pristanak.
![Page 27: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/27.jpg)
Shematski prikaz zakonodavnog postupka
PRVO ČITANJERaspravaGlasovanje
→ Odborima
ODBORIIscrpan pregledGlasovanje
→ U plenum
DRUGO ČITANJERaspravaGlasovanje
TREĆE ČITANJERaspravaGlasovanje
→ Drugom domu
DRUGI DOMPonavlja prethodni procesPrvom domu ili zajedničkom odboru oba doma (s izmjenama)
PRVI DOMPrihvaća ili odbacuje izmjene
ZAJEDNIČKI ODBORUsklađuje dvije verzijeGlasovanje
KONAČNA VERZIJAZAKONAPotpisom šefa državepostaje zakon
![Page 28: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/28.jpg)
Zakonodavna inicijativa u nekim zapadnim parlamentima
Država Prijedlozi VladeN
UsvojeniN %
Prijedlozi zastupnika
N
UsvojeniN %
Austrija 74 71 96 40 20 50
Danska 171 151 88 89 5 6
Finska 259 253 98 238 3 1
Francuska 93 77 83 125 7 0,6
Grčka 128 98 77 19 0 0
Italija 418 214 51 1005 93 9
Njemačka 80 79 99 28 16 57
Španjolska 80 65 81 55 26 47
V. Britanija 57 53 93 100 10 10
![Page 29: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/29.jpg)
Zakonodavna aktivnost Sabora u 4. sazivu
![Page 30: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/30.jpg)
Uloga redovne i hitne procedure prilikom usvajanja zakona
[Izvor: http://www.sabor.hr ]
![Page 31: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/31.jpg)
Formiranje vlade u parlamentarnom sustavu
• Koja će stranka ili stranke formirati vladu?
• Tko će biti premijer?
• Kakva će biti opća orijentacija vladinih politika?
• Koje stranke ili unutarstranačke frakcije će dobiti koje ministarske resore?
• Koje će osobe dobiti koje resore?
![Page 32: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/32.jpg)
Postupak formiranja vlade u zapadnoeuropskim demokracijama
Država Trajanje(dana)
Formalninominator
Konzultacije o mandataru Utjecaj nominatorana imenovanje mandatara
Austrija 39 predsjednik prethodni premijer DA
Belgija 78 monarh prethodni premijer, stranački vođe, interesne grupe, predsjednikparlamenta
DA
Danska 15 monarh prethodni premijer, stranački vođe NE
Finska 55 predsjednik vođe parlamentarnih stranaka DA
Francuska 22 predsjednik - DA
Grčka 8 predsjednik - NE
Irska 23 predsjednik - NE
Italija 52 predsjednik stranački vođe, vođe parlamentarnih stranaka, interesne grupe
DA
Nizozemska 76 monarh stranački vođe DA
Norveška 30 monarh prethodni premijer NE
Njemačka 39 predsjednik - NE
Portugal 51 predsjednik stranački vođe DA
Španjolska 33 monarh stranački vođe DA
Švedska 24 predsjednik parlamenta
vođe parlamentarnih stranaka NE
VelikaBritanija
4 monarh - NE
![Page 33: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/33.jpg)
Potvrda formiranja vlade u strankama i parlamentu
Država Potvrda koalicijskog dogovora Glasanje o investituri
Austrija stranačka vodstva NE
Belgija stranačka vodstva, stranačke konvencije
relativna većina za
Danska parlamentarne stranke NE
Finska stranačka vodstvaparlamentarne stranke
NE
Francuska NE NE
Grčka - apsolutna većina protiv (relativna većina za)
Irska stranačka vodstva relativna većina za
Italija NE relativna većina za
Nizozemska parlamentarne stranke relativna većina za
Norveška stranačka vodstva NE
Njemačka stranačka vodstvaparlamentarne stranke
apsolutna većina protiv (relativna većina za)
Portugal stranačka vodstva apsolutna većina za
Španjolska - apsolutna većina protiv (relativna većina za)
Švedska stranačka vodstvaparlamentarne stranke
apsolutna većina za
Velika Britanija - NE
![Page 34: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/34.jpg)
Tipovi vlada u sustavima s čestim koalicijskim vladama u Zapadnoj Europi u 2. polovici 20. st.
Država Većinska jednostranačkavlada
Prevelikakoalicijskavlada
Minimalna pobjednička koalicijska vlada
Manjinskavlada
Ukupno
Austrija 4 2 6 1 13
Belgija 1 4 15 2 22
Danska - - 2 18 20
Finska - 17 5 10 32
Island - 2 10 2 14
Irska 4 - 3 5 12
Italija - 18 3 14 35
Nizozemska - 8 6 3 17
Norveška 4 - 3 8 15
Njemačka - 2 10 - 12
Švedska 1 - 5 10 16
Ukupno 14 54 77 73 218
![Page 35: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/35.jpg)
Trajanje vlada u zapadnim demokracijama(2. polovica 20. stoljeća)
Država Broj vlada Prosječno trajanje vlada(u mjesecima)
Australija 27 22,4
Austrija 19 32,6
Belgija 32 17,7
Danska 30 20,0
Finska 42 13,5
Francuska 47 12,3
Grčka 41 11,6
Irska 21 30,2
Italija 48 12,1
Japan 38 15,9
Kanada 20 29,9
Nizozemska 20 30,1
Norveška 24 25,0
Njemačka 18 31,8
Portugal 15 14,2
Španjolska 7 31,5
Švedska 24 25,7
Velika Britanija 19 31,5
![Page 36: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/36.jpg)
Hrvatske VladeTrajanje (mjeseci)
Predsjednik Vlade Mandatno razdoblje
Razlozi okon_anja mandata
Tip vlade
Stjepan Mesi_ 30.5.1990. -
24.8.1990. Odluka Predsjednika
Jednostrana_ka vlada
2,8
Josip Manoli_ 24.8.1990. -17.7.1991.
Odluka Predsjednika
Jednostrana_ka vlad a
10,8
Franjo Greg uri_ 17.7.1991. -12.8.1992.
Izbori Koalicija svih parlamentarnih stranaka
13
Hrvoje _arini_ 12.8.1992. -3.4.1993.
Odluka Predsjednika
Jednostrana_ka vlada
7,7
Nikica Valenti_ 3.4.1993. -7.11.1995.
Izbori Jednostrana_ka vlada
31,3
Zlatko Mate_a 7.11.1995. -27.1.2000.
Izbori Jednostrana_ka vlada
50,7
Ivica Ra_an I 27.1.2000. -30.7.2002.
Ostavka Koalicijska vlada 30
Ivica Ra_an II 30.7.2002. -23.12.2003.
Izbori Koalicijska vlada 16,8
Ivo Sanader I 23.12.2003. - 12. 1. 2008.
Izbori Manj inska koalicijska vlada
48,5
Ivo Sanader II 12. 1. 2008. - 6. 7. 2009.
Ostavka premijera Koalicijska vlada 18
Jadranka Kosor 6. 7. 2009. - - Koalicijska vlada 15,5
Prosje_no trajanje vlada
22,3
![Page 37: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/37.jpg)
Nadzorna funkcija Hrvatskog sabora
Hrvatski sabor raspolaže sljedećim instrumentima nadzoranad radom izvršne vlasti i uprave (prema Poslovniku):• usmena zastupnička pitanja: ograničena na dvije minute
za vrijeme “Aktualnog prijepodneva” na početku svake sjednice Sabora, upućuju se članovima Vlade i drugim predstavnicima izvršne vlasti
• pismena zastupnička pitanja: predsjednik Sabora prosljeđuje ih Vladi, koja na njih mora odgovoriti u pisanom obliku u roku od 30 dana
• interpelacija: najmanje 10% zastupnika upućuje ju Vladi u pisanom obliku, Vlada mora odgovoriti u pisanom obliku u roku od 8 dana, mora se uvrstiti u sljedeću sjednicu Sabora, obvezatno se provodi rasprava, može se zahtijevati glasovanje o povjerenju
• istražno povjerenstvo: predsjedava predstavnik opozicije, pravo uvida u dokumente Vlade, obveza građana i državnih dužnosnika da svjedoče pred povjerenstvom (uređena su posebnim Zakonom o istražnim povjerenstvima
![Page 38: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/38.jpg)
Istražna povjerenstva Sabora
1. Istražno povjerenstvo radi utvrđivanja zakonitosti rada Državnog ravnateljstva za robne zalihe i drugih državnih tijela u svezi s izvozom pšenice i kukuruza i opravdanosti uvoza pšeničnog brašna, 25. 10. 1996.
2. Istražno povjerenstvo za ispitivanje okolnosti nastanka plana Lisica, utvrđivanje njegovih autora i motiva, 22. 12. 1998.
3. Istražno povjerenstvo radi utvrđivanja okolnosti i krivnje državnih i političkih tijela SR Hrvatske za oduzimanje oružja od Teritorijalne obrane Hrvatske dana 30. svibnja 1990., 2. 4. 1999.
4. Istražno povjerenstvo za ispitivanje činjenica u svezi s prodajom poduzeća Večernji list, d.d., Zagreb, 29. 3. 2000.
5. Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u svezi s izdanim državnim jamstvima kreditorima privatnog društva Brodogradilište Viktor Lenac d.d., sada u stečaju, 1. 10. 2004.
6. Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u svezi zaključenih ugovora između državnih tijela i tvrtki u vlasništvu ili djelomičnom vlasništvu dužnosnika, 4. 2. 2005.
7. Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u vezi nabave 39 vojnih kamiona od strane Ministarstva obrane Republike Hrvatske u prosincu 2004. godine, 20. 2. 2009.
8. Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u vezi s privatizacijom Ine, 23. 4. 2010.
![Page 39: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/39.jpg)
Zaštita zastupničkog mandata: povlastica i imunitet
Dvije dimenzije zastupničkog imuniteta:• zastupnička povlastica (parliamentary
privilege): zaštita od pravnih radnji/kaznenog progona zbog izjava koje iznose tijekom obnašanja zastupničke dužnosti; prije svega zaštita slobode govora od tužbi i progona za klevetu i uvredu
• zastupnički imunitet (parliamentary immunity): zaštita od građanske i kaznene odgovornosti – uključujući i zaštitu od uhićenja – za djela počinjena izvan obnašanja zastupničke dužnosti– uhićenje i odgovornost mogući su samo uz odobrenje parlamenta
![Page 40: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/40.jpg)
Uređenje zastupničkog imuniteta u hrvatskom Ustavu (čl. 75 Ustava)
Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili
kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti
kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora.Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo
ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom se slučaju izvješćuje predsjednika Hrvatskoga sabora.
Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da
se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetno povjerenstvo, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor
![Page 41: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/41.jpg)
Kombatibilnost zastupničkog mandata i ministarske funkcije
Kombinacija ministar/ zastupnik
Regrutacija ministara iz redova zastupnika: visoka
Regrutacija ministara iz redova zastupnika: umjerena
Obvezatna
Velika Britanija Irska
Dopu_tena
Belgija Danska Njema_ka Italija Gr_ka _panjolska
Finska Austrija
Nije dopu_tena
Luksemburg _vicarska
Francuska Norve_ka Nizozemska _vedska Portugal
![Page 42: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/42.jpg)
Inkompatibilnost zastupničke dužnosti prema čl. 9 Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN 69/2003.)
• sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske
• sudac• državni odvjetnik zamjenik državnog
odvjetnika• pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog
pravobranitelja • predsjednik ili potpredsjednik Vlade
Republike Hrvatske, ministar ili drugi član Vlade Republike Hrvatske, zamjenik ministra, pomoćnik ministra
• ravnatelj državne upravne organizacije, zamjenik i pomoćnik ravnatelja državne upravne organizacije
• tajnik Vlade Republike Hrvatske, tajnik ministarstva, predstojnik ureda i ravnatelj agencije Vlade Republike Hrvatske
• predstojnik Ureda Predsjednika Republike
• predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost
• veleposlanik • generalni konzul • župan ili podžupan • gradonačelnik ili zamjenik
gradonačelnika Grada Zagreba• djelatna vojna osoba, službenik i
namještenik u Oružanim snagama• član uprave trgovačkog društva,
ustanove i izvanproračunskog fonda u pretežitom državnom vlasništvu
• čelnik pravne osobe koja je Saboru obvezna po zakonu podnositi izvješće
Inkompatibilnost prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnihdužnosti (NN 163/2003.), čl. 11, Izmjene i dopune Zakona (NN 94/2004.):• više od 0,5% dionica trgovačkog društva: upravljačka prava prelaze na povjerenika koji nije u srodstvu/braku sa zastupnikom• član uprave ili nadzornog odbora trgovačkog društva (iznimka: trgovačka društva u državnom vlasništvu, a od posebnog državnog interesa, ali bez prava na naknadu)
![Page 43: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/43.jpg)
Zastupnička uloga
Dva temeljna oprečna shvaćanja zastupničke uloge:• povjerenik, trustee = birači povjeravaju zadaću zastupanja općih
interesa zastupniku, koji slobodno odlučuje• izaslanik, delegate = birači izabiru zastupnika da zastupa njihove
interese, u odlučivanju je vezan interesima svoga izbornog tijela
Danas prevladava teorija slobodnog mandata, iako su realno zastupnici u većini parlamenata ograničeni smjernicama svoje stranke
→ • predstavnik stranačke politike, politico (H.Eulau/J.C. Wahlke,
The Politics of Representation, Sage, 1978.) = birači izabiru stranke čiji su programi u najvećoj mjeri sukladni njihovim interesima, a zastupnici provode taj program, u odlučivanju zastupnik je vezan naputcima stranačkog vodstva u parlamentu
![Page 44: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/44.jpg)
Tipične uloge običnih članova Donjeg doma britanskog parlamenta
• odvjetnici politika: žele utjecati na nacionalnu politiku
• aspiranti na ministarske položaje:parlament kao odskočna daska za ministarsku karijeru
• predstavnici izbornih okruga: vide se u ulozi izaslanika svoje izborne jedinice
• parlamentarci: rade na ugledu institucije
![Page 45: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/45.jpg)
Profesionalna struktura članova donjih domova 1990.-1992.
11
19
6
35
13
8
10
20
1111
1
11
7
22
25
6
10
26
18
15
26
11
16
10
3
1
10
0
5
10
15
20
25
30
35
40
Australija Kanada Francuska SAD Velika Britanija
%
Pravnici Slu_benici u upravi Politi_ari Poslovna zanimanja Nastavnici Radnici
![Page 46: Prof. dr. Nenad Zakošek Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022062409/568146d2550346895db40aa6/html5/thumbnails/46.jpg)
Udio žena u parlamentima u svijetuIzvor:Participation of Women in Political Life
http://www.ipu.org/PDF/publications/womenplus5_en.pdf
18,8% 19,5%
8,2%6,2%
15,7%13,6%
19,0%
16,5%
40,0%
12,0%
26,5%
16,0% 16,1%
0,0%
5,0%
10,0%
15,0%
20,0%
25,0%
30,0%
35,0%
40,0%
45,0%
50,0%
ameri_kedr_ave
arapskedr_ave
azijskedr_ave
europskedr_ave
nordijskedr_ave
pacifi_kedr_ave
afri_kesubsaharske
dr_ave
donji dom gornji dom