Prof.dr.sc. Snježana Rezić

Banja Luka, 04.11.2013.

Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranjakvalitete

radionica.

Strukturiranje i implementacija sustava osiguranja i unaprijeđenjakvalitete pretpostavlja jasno definiranje pojmova kvalitete i osiguranjakvalitete.Ako je opća definicija kvalitete: ,Kvaliteta je sposobnost karakteristikaproizvoda ili procesa da zadovolji zahtjeve korisnika i drugihzainteresiranih strana'; onda je kvaliteta nastavnog procesa sposobnostsveučilišta - nastavnika, uprave i službi – da zadovolji potrebe studenata ivanjskih stakeholdera.Sustavnost, kontinuiranost i smisao prikupljanja i analize indikatorakvalitete ovisi o posvećenosti vodstva Sveučilišta i fakulteta, te oorganizaciji i planiranju Službe za kvalitetu.Na temelju čega VŠU mogu definirati svoje mjesto u sustavuvisokoškolskih ustanova na nacionalnoj i internacionalnoj razini?Postoji li potreba za usporedbom rada i uspješnosti Sveučilišta s vodećimili partnerskim sveučilištima i zašto?Benchmarking ???

Benchmarking kao pojam potječe iz ekonomskih znanosti - teorijeupravljanja/menadžmenta i označava metodu unapređivanjakonkurentnosti vlastitog poslovanja i učinkovitosti zadovoljavanja ipotreba korisnika pomoću učenja od drugih, proučavanja drugih ipoboljšavanja vlastitog poslovanja na osnovi onog što smo naučili.Benchmarking obuhvaća skup aktivnosti kojima se nastoje pronaćipojedine i/ili organizacije koji su najbolje u onome čime se bave ikoristiti njihovo znanje, prilagođeno i poboljšano, u cilju vlastitogusješnog djelovanja.Benchmarking je kontinuirani proces identifikacije, razumijevanja iprilagođavanja proizvoda, usluga, opreme i postupaka kompanija snajboljom praksom u cilju poboljšanja vlastitog poslovanja.Benchmarking u smislu usporedbe s drugima bio poznat u staroj Grčkoj iKini još od 4. st. prije Krista, koncept benchmarkinga sa stajalištaproizvoda upotrebljava se od sredine 90-ih u svrhu spoznavanja načinarada konkurencije i njenih proizvoda.

rane1960-IBM - benchmarking aktivnosti u svrhu utvrđivanja internihstandarda poslovanjaKasne 1970- Xerox- uspoređujući svoje proizvode za fotokopiranje sjapanskom afilijacijom Fuji-Xerox1987.- formalno utemeljenje benchmarkinga - Nacionalna nagrada zakvalitetu?

1991.- SAD –benchmarking u visokom obrazovanju (NationalAssociation of College and Universities Business Officers, NACUBO)-2000- (European Centre for Strategic Management of Universities,ESMU) provodi benchmarking na EU visokoškolskim institucijamazbog velike količine potrebnih podataka i analiza, svake godineobuhvaćena četiri različita područja usporedbe.U 2001. godini VŠUsu uspoređivana kroz evaluaciju ljudskihpotencijala, ICT,istraživackog rada i komercijalizacije akademskihaktivnosti,

2006. godine -analizirana kvaliteta u kontekstu eksternogvrednovanja, položaj sveučilišta na tržištu visokog obrazovanja,položaj studenata na sveučilištu i inovacije u procesu predavanja iučenja.

Benchmarking je kontinuirani proces samovrednovanja, a rezultatiusporedbe s drugim sveučilištima ukazuju na postojeće probleme inedostatke te potrebne promjene i unapređenja.

Cilj benchmarkinga nije jednokratna ocjena, već vrednovanje,napredak i konkurentnost sveučilišta (self-improvement).

Benchmarking se može provoditi već između Zavoda i Odjela istogsveučilišta,zatim između sveučilišta jedne zemlje, između sveučilištai drugih poslovnih subjekata, a moguće je provoditi i internacionalnisveucilišni benchmarking.

Reforma visokog obrazovanja obuhvaća promjene upravljačke strukturesveučilišta , pružajući im potrebnu autonomiju. Korištenje principastrateškog menadžmenta u pravljanju VŠU treba odgovoriti na izazovedanašnjice , tj. na stvaranje ekonomiji znanja.

Benchmarkingom se na vrlo efektivan način postiže evaluacija trenutnepozicije VŠU u odnosu na one najbolje, čime se identificiraju područja inačini unaprijeđenja performansi sustava.Za razliku od nekih drugih alata benchmarking se bazira na stvarnimpodacima,koji omogućuju usporedbu sa drugim institucijama.Ponavljanjem benchmarkinga u pravilnim vremenskim periodimaomogućuje se efektivno monitoriranje trenutnog stanja i progresasustava. Benchmarking je potvrđena i testirana metodologija koja uzimarastući trend u svijetu u velikom broju firmi bez obzira na djelatnost iliveličinu.

Neki od razloga korištenja benchmarkinga u VŠU:•Minimalno vrijeme potrebno za promjene;•Potiče težnju za izvrsnosti, promjenu razmišljanja, i inovacije.•Stvara bolje razumijevanje konkurencije i dinamika na VŠU•Osigurava da se najbolje prakse primjene u procesima na VŠU•Sustavnije, preciznije i lakše razvijanje strateških i operativnih planova….

VŠU sa jasno definiranom vizijom, misijom i željom za poboljšanjemmože ostvariti direktnukorist od benchmarkinga.Može poslužiti i kao izvrstan katalizator promjena unutar sustava, tepomoći VŠU u različitim segmentima:•Poboljšanje procesa koji su ključni za naše poslovanje, kao što supoboljšane zadovoljstva studenata, nastavnika, vanjskih stakeholdera,smanjenje troškova.•planiranje pravaca razvoja, razvojnih strategija i aktivno prilagođavanjenovim trendovima;•ispunjavanje i nadmašivanje korisničkih očekivanja.•Stjecanje profesionalnog razvoja i osobnog entuzijazma da vide"najbolje" u akciji.•Prepoznavanje dodatnih mogućnosti za poboljšanje izvan opsegavrednovanje institucije.•Postati konkurentniji.

Najčešća podjela benchmarking procesa:•interni benchmarking:•eksterni benchmarking (funkcionalni, generički, strateški..)Konzorcij za izvrsnost u visokom obrazovanju (2003 ) identificira sedamglavnih pristupa benchmarkingu :Strateški benchmarking , koji se koristi kada organizacije nastojepoboljšati njihovu ukupnu učinkovitost, fokusirajući se na specifičnestrategije i procesa ;Izvedbeni Benchmarking,proces u kojem organizacije koriste mjereperformansi kako bi se usporedile sa sličnim organizacijama ;Procesni benchmarkinga, koja se fokusira na specifične procese ilioperacije , u visokoškolskim InstitucijamaFunkcionalni ili generički benchmarking, koji uključuje partnerstvoorganizacija koje žele poboljšati neku određenu aktivnost ili proces ;

Vanjski Benchmarking, -omogućuje usporedbu organizacije funkcija iključnih procesa između dvije ili više institucija;Interni Benchmarking, definiran kao postupak uspoređivanja poslovnihoperacija odjela unutar VŠU na internoj raziniMeđunarodni Benchmarking , usporedba na međunarodnoj razini VŠU.

EU sveučilišta su prihvatila benchmarking od SAD i australijskihsveučilišta:U Eu su formirani centri za benchmarking koji su realizirali različiteprojekte:European Center for Strategic Management of Universities(www.esmu.be),Centre for Higher Education Development (CHE www.che.de)UNESCO-CEPES – European Centre for Higher Education(www.cepes.ro), Universidade de Aveiro (www.ua.pt) in Portugal.

Benchmarking proces obuhvaća slijedeće faze:Planiranje1. identifikacija područja benchmarkinga i tima2.Identificirati ključne pokazatelje3. identifikacija i odabir benchmarking partnera (unutar institucije ili van)4. identifikacija metoda prikupljanja i prikupljanje podatakaAnaliza4. utvrđivanje odstupanja u odnosu na konkurenciju5. projiciranje budućih poslovnih akcijaIntegracija6. izvještavanje o rezultatima i prihvaćanje rezultata7. utvrđivanje ciljeva unapređenjaAkcija8. razvoj akcijskog plana9. implementacija plana i praćenje napretka10. ponavljanje procesa fazu po fazu

Da bi sproveli benchmarking na VšU potrebno je:•Odrediti prioritetno područje na kojem će se provesti benchmarking;•Odrediti tip i razinu benchmarkinga;•Pripremiti dokumente i templates koji će sadržavati opis, indikatoreperformansi, način prikupljanja podataka i način mjerenja indikatora;• Dizajnirati proces benchmarkinga;• implementirati proces;• Analizirati rezultate;• Diskutirati rezultate i pripremiti preporuke za poboljšanje• Implementirati strategiju poboljšanja (akcijski plan)

Defining priorities, targets,criteria, indicators andbenchmarks

Data gatheringand reporting

Developing anAction Planto introducechange

Monitoring &follow-up

Deciding priority areas Brainstorming the

priority area processes Developing the list of

potential indicators Agreeing the ‘long list’ of

potential indicators Developing expertise

levels & scoring Creating the ‘balanced

scorecard’ Finalising the indicator

set with senior managers

Gathering &validating thedata

Scoring theinstitution

against thebenchmark

Diagnosis ofinstitutional

strengths andweaknesses

Developing anaction plan

Implement theaction plan

Reporting back

An overview of the stages and steps of a typical university benchmarking process

Benchmarking kao alat za poboljšanje performansi VŠU svojuprimjenu može imati u svim procesima koji se izvode na VŠU, a sve sciljem poboljšanja kvalitete i izvedbe nuđenog.

Funkcionalan sustav osiguranja kvalitete i definiran set ključnihindikatora za osiguranje kvalitete osnova su za implementacijubenchmarkinga na VŠU

Izvrstan alat za Strateški menadžment VŠU.