professional fmcg studeni-prosinac

1s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 4PROFESSIONAL

PROFESSIONALTEMA IKEA KONAČNO U HRVATSKOJ

FMCG

issn: 1847-8336 I godina 3 I broj 14 I studeni-prosinac 2014. besplatni primjerak

I N T E R V J U

Slobodan Školnik

EMMEZETA NEMA TAJNU USPJEHA - SAMO ODLIČAN ODNOS KVALITETE I CIJENE!

proizvodi

FMCGMesoSmrznuta riba i morski plodoviNjega muškaraca

preporuka

U susret blagdanimaProfessional preporučuje

rubrika

Mladen VedrišGlobalizacija... može li to biti... malo sporije?

www.professional.hr

2 s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 4 PROFESSIONAL

Kupnja s INA karticom je brza, sigurna, te vam donosi mnoge pogodnosti.Kupovati možete na svim Ininim prodajnim mjestima u Hrvatskoj i regiji tena mjestima gdje je istaknut znak kartice.Za više informacija nazovite 01/64 51 304 ili pošaljite upit na [email protected]

Kontrolirajte svoje mjesečne troškove.

Pri kupnji veće količine goriva ostvarite popust.

Račun podmirujte jednom mjesečno.

Na autocesti plaćajte cestarinu, mogućnost ENC spajanja.

INA kartica Pravi partner prema cilju.

Plaćanje INA karticomnudi vam brojne pogodnosti:

Kupnja s INA karticom je brza, sigurna, te vam donosi mnoge pogodnosti.







ojne pogodnosti: ojne pogodnosti:


Kupnja s INA karticom je brza, sigurna, te vam donosi mnoge pogodnosti.Kupovati možete na svim Ininim prodajnim mjestima u Hrvatskoj i regiji tena mjestima gdje je istaknut znak kartice.Za više informacija nazovite 01/64 51 304 ili pošaljite upit na [email protected]





INA kartica Pravi partner prema cilju.

Plaćanje INA karticomnudi vam brojne pogodnosti:








ojne pogodnosti: ojne pogodnosti:

Svim našim čitateljima, suradnicima, kao i poslovnim partnerima iz FMCG sektora, Infiniti komunikacije želi čestit Božić i sretnu 2015. godinu.

Infiniti komunikacije tvrtka je specijalizirana za prodaju putem ter-enskih prodajnih savjetnika i telefon-ske prodaje, utemeljena na znanju; zainteresiranim tvrtkama nudimo usluge prodaje njihovih proizvoda i usluga na bazi outsourcing modela. Svojim klijentima na raspolaganje stavljamo profesionalnu mrežu posebno educiranih prodajnih sav-jetnika s dugogodišnjim iskustvom u terenskoj prodaji kao i usluge contact call centra putem kojeg ostvarujemo kontakt s korisnicima njihovih usluga i proizvoda te potencijalnim tržištem. U cilju osiguranja najviše razine i kvalitete usluge na raspolaganju Vam stoji naš tim stručnjaka sastavljen od osoblja s odgovarajućim i dugogo-dišnjim iskustvom u pružanju pro-fesionalnih usluga. Nadamo se da je naša predanost, visoka motiviranost i profesionalni pristup kvaliteta po kojoj ćete nas prepoznati.

Želja nam je da nastavimo suradnju još uspješnije i kvalitetnije te da naši kli-jenti budu zadovoljni. Infiniti komu-nikacije jamči Vam samo najbolje!


f m c g / u v o d n i k

PROFESSIONAL FMCGIMPRESSUM NAKLADNIK: Infiniti promedia d.o.o., Gruška 2, 10000 Zagreb / [email protected] / www.professional.hr / OIB: 69777850392 • GLAVNA UREDNICA: Andrea Latinović, [email protected] • NOVINARI: Marijana Matković, Emilija Magdić, Mladen Vedriš • DIREKTORICA PRODAJE I MARKETINGA: Alica Holik, [email protected] • PRODUKCIJA IZDANJA: Promo & produkcija j.d.o.o. • UPRAVA: Katarina Jukić, [email protected] • IZVRŠNI DIREKTOR: Željko Jukić, [email protected] • IT i TEHNIČKA PODRŠKA: Luka Šužberić, [email protected] • TISAK: Printera Grupa d.o.o., Dr. Franje Tuđmana 14a, 10431 Sveta Nedjeljar • DISTRIBUCIJA: Tisak d.d., HP d.d. • ISSN: 1847-8336

PROFESSIONAL magazin je besplatno mjesečno izdanje, distribuirano ciljnim skupinama koje određuje nakladnik, a spadaju u FMCG i HoReCa poslovni sektor. Ni jedan dio magazina ne smije se kopirati, imitirati, stavljati na elektroničke medije ili na bilo koji drugi način koristiti bez suglasnosti i dopuštenja nakladnika. Sva prava su pridržana za tekstove, fotografije i oblikovanja objavljena u magazinu.

Punih šest godina žestoke recesije odrazilo se na sve segmente društva u državi- od običnih građana, koji jedva preživljava-ju, do poslodavaca, obrtnika,

poslovnih krugova, inozemnih investitora… Slobodno možemo reći da su svi manje-više nezadovoljni, a najviše, dakako, stanovništvo čija je kupovna moć opasno pala i doslovce, broji se svaka kuna. Nažalost, vodeći nas ekonomisti i makroekonomisti upozoravaju kako će ova sljedeća, 2015. godina biti još teža, s još čvršćim stezanjem remena, koji je već i sada toliko stegnut da ljudi jedva dišu. Sa svih nam strana stižu pesimistične prognoze o tome kako je Hrvatska gospodarski najlošija država članica Europske Unije, iza koje je jedino Cipar. Iz Bruxellesa nam zamjeraju štošta- od prevelike, pretrome i zastarjele administracije i birokracije, koja već u startu tjera sve potenci-jalne vanjske ulagače u Hrvatsku, do kom-pliciranih zakona, ali i činjenice da vladajuće strukture nisu povukle gomilu novca iz EU fondova, namijenjenog Hrvatskoj, kao članici Unije. A zašto? Pa upravo zbog nesnalaženja, nepoznavanja propisa Unije, kao i ležernosti kojom se pristupalo toj ‘’zlatnoj škrinji’’, koju smo dobili nakon tolikih godina borbe za ulazak u društvo europskih moćnika, da bismo na koncu ‘’zabrljali’’ gotovo sve što smo mogli. Svi vidimo surovu realnost: ne ide nam dobro. I pitanje je hoće li krenuti bolje i u novoj, nadolazećoj 2015. godini, no, ljudski je nadati se da će i nama konačno zasjati Sunce, unatoč zlogukim prognozama. U takvom ozračju teškog poslovanja u kojima se poput čarobn-

jaka moramo snalaziti kako znamo i umijemo, naš je magazin Professional pronašao svoj put i do čitatelja, ali i do poslovnih suradnika i partnera. Iskreno, nije nam bilo lako, jer poput svih, dijelimo sudbinu ovog podneblja i ove antipoduzetničke i depresivne klime. U godini koja ostaje iza nas, obradili smo mnoštvo zanimljivih i aktualnih tema, predstavili brojne novitete u hrvatskim trgovinama, izabirali za vas proizvode mjeseca, provodili istraživanja, ali i razgovarali s najuglednijim sugovornici-ma iz svijeta biznisa, kao i politike. Na našim smo stranicama ‘’ugostili’’ aktualnog preds-jednika države Ivu Josipovića, razgovarali smo i s gradonačelnikom Zagreba, Milanom Bandićem, intervjuirali ministra turizma Darka Lorencina, direktoricu Turističkog ureda TZGZ Martinu Bienenfeld, predsjednika Udruge malih hotelijera Šimu Klarića, glavnog ravnatelja HUP-a Davora Majetića, direktoricu Unex Grupe i Unex Medie Andreu Šumano-vac, a stalni nam je suradnik postao i dr. Mladen Vedriš, ugledni profesor i predstojnik Katedre za ekonomske znanosti. I na koncu, uz obećanje da ćemo u narednoj godini biti još kvalitetniji, ne prepuštajući se malodušju oko nas, čeka vas puno iznenađenja na našim stranicama i ubuduće.

Stoga, do sljedećeg broja, čestit Božić i sretna Nova 2015., svima koji ste bili uz nas.

ANDREA LATINOVIĆurednica

Doviđenja teška 2014., dobrodošla 2015. godina!

S A D R Ž A J

UvodnikDoviđenja, 2014., dobrodošla 2015. godina! Punih šest godina žestoke recesije odrazilo se na sve segmente društva u državi- od običnih građana, koji jedva preživljavaju, do poslodava-ca, obrtnika, poslovnih krugova, inozemnih investitora… Slobodno možemo reći da su svi manje-više nezadovoljni, a najviše, dakako, stanovništvo čija je kupovna moć opasno pala i doslovce, broji se svaka kuna…

Tema brojaIkea u Hrvatskoj Zagrebačka trgovina tek je prva u nizu onih koje su u planu za širenje na regiju. Nakon Zagreba, sljedeća bi robna kuća mogla biti otvorena u Beogradu, zatim Ljubljani, a nakon toga procjenjivat će se mogućnosti širenja i u druge dijelove Hrvatske (Split, Rijeka) te Srbije (Niš, Novi Sad, centralna Srbija i još jedna robna kuća u Beogradu)…

ZanimljivostiBlagdanska darivanja Groznica predbožićnog shoppinga vrijeme je kada svakodnevne brige padaju u drugi plan, svi su veseliji, opušteniji i optimističniji nego ostatak godine. Prosinac je definitivno mjesec koji budi ono najbolje u nama…

IntervjuSlobodan Školnik, Emmezeta Hrvatska je zemlja niske kupovne moći u usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama, ali istovremeno zahtjevnih kupaca. To zvuči kao ubojita kombinacija, ali pruža priliku Emmezeti da se nametne kao jedno od rijetkih mjesta gdje se te dvije tendencije mogu pomiriti i to je naš glavni alat u borbi za kupca…

Proizvodi mjesecaMesoSmrznuta riba i morski plodoviNjega muškarca


f m c g / t e m a b r o j a

IKEA VIŠE NIJE JEDINA TRGOVINA NAMJEŠTAJA KOJA KUPCIMA NUDI JEFTINI NAMJEŠTAJ, U HRVATSKOJ, PRIMJERICE, DANAS IMAMO KIKU, EMMEZETU I LESNINU, U KOJIMA SE MOGU PRONAĆI JEFTINI KOMADI, NO IKEA JE ZADRŽALA DOZU PREDNOSTI KAD JE RIJEČ O FUNKCIONALNOSTI I ESTETICI, ODNOSNO TOME DA NAMJEŠTAJ KOJI SMO KUPILI PO NEČEMU BUDE POSEBAN. SAMO PRVOG DANA ZAGREBAČKU IKEA-U POHODILO OKO 15.000 KUPACA I IZ DANA U DAN BILJEŽE SE GUŽVE.

Kada je sredinom 1940-ih godina Ingvar Kamprad, poduzetnik iz pokrajine Smaland u južnoj Švedskoj, krenuo od ideje da svojim sugrađanima u pokrajini

Småland ba jugu Švedske ponudi potpuno novi koncept prodaje namještaja te nove inovativne linije namještaja, nitko nije ni slutio da bi to mogli biti začeci svjetski poznatog trgovačkog lanca koji će u samo godinu dana zabilježiti 775 posjetitelja koji će osigurati 29 bilijuna dolara

prometa (riječ je o podacima za razdoblje od kolovoza 2012. Do kolovoza 2013. godine). Ideja Ingvara Kamprada bila je da u pokrajini čiji su stanovnici naporno radili i živjeli skromno ponudi moderno dizajnirane komade namješta-ja koji se lako mogu prilagođavati i kombinirati, po cijenama nižim od konkurencije, što je s vremenom dovelo i do posve novog koncepta u prodaji – do toga da se kupci uglavnom sami snalaze u trgovini, sami kombiniraju komade koji odgovaraju njihovoj ideji uređenja doma,

te na putu do blagajne sami i pokupe s polica u skladištu ono što su izabrali, odvezu ih doma te sami sastavljaju, što omogućava da se prodajom bavi nešto manji broj radnika. Od samog početka u suradnji s proizvođačima namještaja traži se inovativnost, odnosno praktični komadi koji su privlačnog dizajna, što se u velikoj mjeri održalo i danas, kada je konkurencija vrlo jaka. Naime, IKEA više nije jedina trgovina namještaja koja kupcima nudi jeftini namještaj, u Hrvatskoj, primjerice, danas imamo Kiku, Emmezetu i Le-

ŠVEDSKA JEDNOSTAVNOST I FUNKCIONALNOST KONAČNO U HRVATSKOJ piše Marijana Matković



sninu, u kojima se mogu pronaći jeftini komadi, no IKEA je zadržala dozu prednosti kad je riječ o funkcionalnosti i estetici, odnosno tome da nam-ještaj koji smo kupili po nečemu bude poseban.

Otvorenje- hit u Zagrebu›› Kako je pokazalo nedavno otvorenje prve Kike u Hrvatskoj, one u Zagrebu, danas se možda i izgubila prednost vezana uz nižu cijenu (u nekim slučajevima IKEA ima i nešto skuplje komade namještaja u odnosu na nabrojanu konkurenciju), no zasigurno se može reći da je zadržala prednost kad je riječ o izboru varijacija pojedinih komada namještaja te načinu prezent-acije kupcima. U IKEA-inim trgovinama, naime, namještaj je uglavnom složen tako da možete sjesti u fotelje ili leći na kauč, odnosno tako da

vidite sobu, kuhinju ili dnevni boravak doslovno do zadnjeg detalja pa je lakše zamisliti kako bi neki komadi izgledali da ih odmah ponesete kući. Osim toga, većina je namještaja prilagođe-na tome da kupac sam slaže kombinacije, tako da bira između različitih varijanti polica, vrata, i kombiniranja modula, što doista omogućava puno kreativnosti, ali i maksimalno iskorištavan-je prostora u stanu, što je vjerojatno IKEA-ina najveća prednost. To su i katalozi, koji također prikazuju proizvode u svakodnevnoj situaciji, na temelju čega je puno lakše stvoriti sliku kako u prostoru izgleda komad namještaja koji nam se svidio i kako ga možemo kombinirati. Poseban osjećaj stvara činjenica da su katalozi vrlo rijetki, odnosno, IKEA ciljano dijeli određe-ni broj kataloga, koji se inače mogu posuditi u

trgovini i na blagajni se vraćaju pa je jedan od omiljenih „sportova“ u vrijeme kada nam je još najbliža IKEA bila ona u Austriji, bilo njihovo ‘’krijumčarenje’’ iz trgovine u torbama.

Izleti u austrijsku IKEA-u tradicija›› Prije otvorenja trgovine u Hrvatskoj, dok je ženama u Hrvatskoj najbliža bila trgovina u Austriji, godišnji izleti u IKEA-u bili su svoje-vrsna tradicija, a mnogi su poduzetni domaći prijevoznici napravili unosan biznis od kupo-vine i prijevoza naručenog namještaja preko granice, što se sve donedavno još oglašavalo čak i preko Facebooka. No, s otvorenjem trgov-ine pred hrvatskim su građanima novi izazovi:



još uvijek postoji vrlo veliki broj onih koji se nisu dali pomodarstvu i još nisu pohodili prvu trgovinu na ovim prostorima, jednako kao što postoji i značajan broj onih koji su pohrlili trgovati čim se otvorila. Tako je samo prvog dana zagrebačku IKEA-u pohodilo oko 15.000 kupaca i iz dana u dan bilježe se gužve.

Igor Štefanac, glasnogovornik IKEA-e zadužen za regiju, za sada ne želi govoriti o broju kupaca i prometu od otvorenja do danas, već kaže kako će svi podaci biti objavljeni u redovitom izvještaju krajem poslovne godine (to znači u rujnu 2015. godine, što je uobičajena IKEA-ina praksa), kaže kako se promet i broj kupaca kreću u okviru predviđanja i očekivan-ja. „Jako smo zadovoljni kako se razvija poslo-vanje u Zagrebu. Obzirom na naš koncept poslovanja koji je jedinstven na tržištu, očito treba neko vrijeme kako bi se kupci navikli, ali prema onome što vidimo zadovoljni su i cijenama i ponudom“, kaže naš sugovornik.

Broj kupaca koji pohode u trgovinu, naravno, nije mjerilo uspjeha, uzmemo li u obzir da IKEA ima i nešto što većina drugih trgovačkih lanaca namještajem do sada nije uspjela: da se u dolazi kao na izlet, gotovo na cijeli dan, u šetnju i razgle-davanje, koje ne mora odmah završiti i konačnom odlukom i kupnjom namještaja, što se često ostavlja za neki drugi dan. Prednost je IKEA-e to što vas prodavači u trgovini ne salijeću, ne pitaju kako vam mogu pomoći, nemate osjećaj da vas požuruju, ili da vam na silu žele nešto „uvaliti“. To se, u novootvorenoj trgovini u Zagrebu, s jedne strane, kod kupaca koji su već pohodili IKEA-u u Austriji, potvrdilo kao prednost, jer su se sami naučili snalaziti po trgovini, no kod onih kojima je to bio prvi odlazak u IKEA-u moglo se primijetiti dosta nervoze, upravo zbog toga što se ne snalaze bez prodavača.

Početno nesnalaženje›› Većina novih kupaca je imala problema s konceptom izbora i zapisivanja onoga što su izabrali (na papirićima kojih ima posvuda u IKEA-i zapisuje se šifra proizvoda, no nerijetko i posebna šifra police, ladice, pregrada... što mnoge zbunjuje), dok su mnogi bili nervozni jer ne razumiju zašto im prodavač ne ponudi gotovi ormar za spavaću sobu, umjesto ladica, polica, košara, okvira i vrata koje moraju sami kombinirati. U nekim slučajevima koncept IKEA-inog namještaja je takav da sami slažete doista sve, što može biti zbunjujuće ako za takav koncept niste spremni. Zanimljivo je da je IKEA u Zagreb stigla nakon godina problema oko dobivanja dozvola za izabranu lokaciju, nakon punih pet godina krize pa će podaci o prometu za prvu godinu biti vrlo zanimljivi. Štefanec kaže kako IKEA na globalnoj razini, usprkos krizi, bilježi trend rasta, kako prihoda i

zarade, tako i broja kupaca.

„Tako možemo reći kako kriza nije utjecala na nas u smislu da bilježimo trend pada, ali očito je utjeca-la na ponašanje kupaca koji sada razmisle nekoliko puta prije nego potroše svoj novac i gledaju vrijed-nost za svoj novac. Mislimo, kako su se tu opet naš koncept poslovanja i poslovna ideja o kvalitetnom, dobro dizajniranom i funkcionalnom namještaju po cijenama prihvatljivim za većinu, pokazali u praksi“, ističe. Dodaje da je i kriza utjecala na trendove, ali ne u tolikoj mjeri da bi se smanjio obujam proizvodnje, ili mijenjale, odnosno povlačile proizvodne linije samo zbog toga.

Na prvom je mjestu tržište›› „Štoviše, obzirom na trendove rasta zadnjih godina, proizvodnja se i povećala. Što se tiče linija proizvoda, način na koji mi osmišljavamo porizvode, a to je da gledamo potrebe kupaca i to u njima prihvatljivoj cijeni, ne može dovesti do lansiranja proizvoda kojeg bismo morali povući ili odustati zato što za njega ne postoji tržište. Mi prvo krećemo od tržišta, a ne od proizvoda kao takvoga“, kaže naš sugovornik. Zanimljivo je da je zagrebačka trgovina tek prva u nizu onih koje su u planu za širenje na regiju. Nakon Zagreba, sljedeća bi robna kuća mogla biti otvorena u Beogradu, zatim Ljubljani, a nakon toga procjenjivat će se mogućnosti širenja i u druge dijelove Hrvatske (Split, Rijeka) te Srbije (Niš, Novi Sad, centralna Srbija i još jedna robna kuća u Beogradu), ističe Štefanac. Na žalost, jedino što do sada nije zaživ-jelo iz IKEA-ine prakse na domaćem tržištu je suradnja s proizvođačima, osim u slučaju TVIN-a iz Virovitice, koji je IKEA-in dobavljač već više od 30 godina. Ponuda za njih stalno je otvorena na stranicama IKEA-e, pri čemu se, prije svega, traže kvaliteta i inovativnost.

„Tijekom tih 30 godina i druge tvrtke su ranije proizvodile za nas. Naravno, mi bismo htjeli uključiti još tvrtki u naš lanac nabave, ali to nije lak proces. Prije svega, tvrtke moraju biti konkurentne cijenom i kapacitetima proizvod-nje. Jer, ne bi proizvodile samo za zagrebačku robnu kuću, već suradnja mora uključivati veću regiju, poput Europe, ako ne i cjelokupnu svjetsku maloprodajnu mrežu IKEA-e. Naše kolege iz tog segmenta poslovanja svakodnevno su u kontaktu sa hrvatskim tvrtkama i konstantno pokušavaju pronaći nove partnere“, kaže Štefanac.

ZANIMLJIVO JE DA JE ZAGREBAČKA TRGOVINA TEK PRVA U NIZU ONIH KOJE SU U PLANU ZA ŠIRENJE NA REGIJU. NAKON ZAGREBA, SLJEDEĆA BI ROBNA KUĆA MOGLA BITI OTVORENA U BEOGRADU, ZATIM LJUBLJANI, A NAKON TOGA PROCJENJIVAT ĆE SE MOGUĆNOSTI ŠIRENJA I U DRUGE DIJELOVE HRVATSKE (SPLIT, RIJEKA) TE SRBIJE (NIŠ, NOVI SAD, CENTRALNA SRBIJA I JOŠ JEDNA ROBNA KUĆA U BEOGRADU)

❃

Švedska IKEA širi se preko Inter IKEA Systems BV, koja je osnovana 1983. godine u Nizozemskoj i vlasnik je kon-cepta i franšize i zadužena je za podršku partnerima, edukaciju i treninge novih prodavača te kontrolu provedbe koncepta u gotovo 350 trgovina u svijetu. Prema podacima sa stranica IKEA Grupe, 222 trgovine nalaze se u Europi, 51 u Sjever-noj Americi, 23 u Aziji, 14 na području Rusije te 5 na području Australije. Prihodi od prodaje u razdoblju od 1. rujna 2012. do 31. kolovoza 2013. Iznosili su 28,7 milijardi eura (i kontinuirano rastu od 2009. godine). Kupcima je ponuđeno oko 10.000 proizvoda, a na usluzi im je oko 150.000 zaposlenika. Za IKEA-u radi 1056 dobavljača iz 52 zemlje, a otprilike 60 posto proizvodnje nalazi se u Europi.

ZALJUBLJENA U SVOJE KOMADE NAMJEŠTAJA Otvaranje IKEA-e u Zagrebu poklopilo se s uređenjem stana koje smo tempirali za ljeto ove godine pa mi je ideja da ću relativno jeftino moći nabaviti funkciona-lne komade namještaja bila vrlo privlačna i jedva sam dočekala odlazak u IKEA-u, pogotovo što si posljednjih nekoliko godina nisam priuštila odlazak u austrijsku trgovinu. Nisam često odlazila i uglavnom bih se vraćala samo sa sitnicama, nikada s većim komadima namještaja, no odlazak u IKEA-u me ranije veselio jer bih pokupila puno ideja o uređenju doma i kasnije se ig-rala s njima kod kuće. No, hrvatska IKEA, nadomak Zagreba, nešto je posve drugo: zgromio me osjećaj gužve u trgovini, baul-janja velikog broja kupaca koji se ne snalaze u tom konceptu pa nervozno traže trgovce te činjenica da cjenovno nije bilo baš velike razlike u odnosu na trgovine koje sam obilazila do tada. Nervirala me i nervoza supruga, koji nikako ne razumije da je riječ, prije svega, o izletu, a ne odlasku u trgovinu da bismo nešto kupili na brzinu. Dakle:


f m c g / b l a g d a n s k a d a r i va n j a

Groznica predbožićnog shoppinga

Clarisonic Mia 2Clarisonic je definitivno broj 1 na wish listi gotovo svake žene ove godine. Prvotno razvijen za potrebe profesionalnih tretmana kože, ubrzo je postao vodeći preparat za čišćenje kože i must have svake ženske kupaonice. Mia 2, zahvaljujući patentiranoj soničnoj tehnologiji, dokazano čisti kožu šest puta bolje u odno-su na čišćenje proizvoda rukom. Sonična metoda istovremeno je nježna i moćna te djeluje na prirodnu elastičnost kože u cilju temeljitog i dubinskog čišćenja, preobražavajući njezinu teksturu i smanjujući pore. Ten postaje glatkiji, ujednačeniji i blistaviji. Svoj primjerak možete nabaviti u Muelleru po preporučenoj malo-prodajnoj cijeni od 1175,70 kn.

Borboleta narukvicaIzrađene ručno od svilenog konca i poludragog kamenja, svojim mini-malističkim i profinjenim dizajnom Borboleta narukvice uklapaju se u stil svake žene. Zaštitni znak ovog domaćeg brenda je pozlaćeni leptir što je ujedno i značenje brenda na por-tugalskom. U Nicolas Concept Store-u izaberite jednu od dva najpoznatija modela narukvica-candy ili classic, a od nedavno je dostupan i interna-cionalni online shop gdje spomenute ljepotice možete naručiti iz udobnosti vlastitog doma.

SVAKODNEVNE BRIGE PADAJU

U DRUGI PLAN, SVI

SU VESELIJI, OPUŠTENIJI I

OPTIMISTIČNIJI NEGO OSTATAK

GODINE. DA, PROSINAC JE DEFINITIVNO MJESEC KOJI

BUDI ONO NAJBOLJE U

NAMA.

piše Emilija Magdić

Okićeni grad, blještavi izlozi, prve pahulje snijega i kuhano vino na trgu. Žamor ljudi, smijeh i pjesma na ulicama. Svakodnevne brige padaju u drugi plan, svi su veseliji, opušteniji i optimističniji nego ostatak godine. Da, prosinac je definitivno mjesec koji budi ono najbolje u nama. Ono što gotovo svima može pokvariti raspoloženje i blagdanski ugođaj jest (ne)adekvatan izbor poklona. Koliko ste samo puta poželjeli da ste poklone za vaše najdraže kupili već u srpnju i tako izbjegli vječno pitanje što kupiti u 5 do 12 i kilometarske redove na blagajnama? Predbožićni shopping zaista može povećati razinu stresa. Ukoliko još uvijek nemate ideju što staviti pod bor ovog Božića, donosimo vam niz prijedloga koji će odobranoj osobi zasigurno izmamiti osmijeh na lice.

POKLONI ZA NJU



Beauty boxUkoliko volite iznenađenja, Douglasov beauty box je pravi izbor za vas! Sadržaj ove beauty kutije ostaje tajna sve do otvaranja, sve što vam možemo otkriti jest da je vri-jednost paketa minimalno 150 kn, stoga požurite u najbliži Douglas i osigurajte svoju beauty box za samo 79,90 kn. Za one sklone internet kupo-vini tu je britanski online shop Lookfantastic na kojem se svake minute proda po jedna beauty box. Ukoliko naručite još danas, velike su šanse da će paketić stići na vrijeme pod bor jer dostava je besplatna i stiže na vašu adresu za oko tjedan dana. Cijena 15 funti.

Ugg sparkles One su udobne, moderne, kvalitetne i dolaze u pregršt boja. Kultne uggsice vječiti su pred-met rasprave između muškaraca i žena. On ih smatra neprivlačnima, a ona se iz istih ne izuva. Na kraju ostaje činjenica da svaka žena želi barem jedan par u ormaru stoga ovog Božića iznenadite dragu osobu jednim od najpoznatijih i najpožel-jnijih modela-Ugg classic short sparkles. Prekrivene sjajnim šljokicama i obrubljene satenom, Ugg sparkles pružaju zanimljivu modnu opciju na provjere-no udoban način. Potražite u Karla dućanima po cijeni od 1900,00 kn.

Spa vikend Ima li boljeg načina za završiti ovu godinu od vikenda ispunjenog masažama, aromaterapijom i hidromasažnim bazenima? Umjesto klasičnog poklona ovog Božića razveselite dragu osobu vikend aranžmanom u hotelu Well u Tuheljskim toplicama. Predlažemo „Wellness antistress paket“ koji uključuje kupanje u bazenima, ulazak u Svijet sauna i masažu termalnim blatom. Možete birati između 2 i 4 polupansiona po cijeni već od 1437,00 kn po osobi.

TorbicaŽene imaju poseban odnos sa svojom tor-bom. Ne služi samo za odlaganje stvari, ona je modni dodatak, sta-tusni simbol i točka na i svakom stilu. Nećete pogriješiti odlučite li se za najpoželjniju torbu ove godine, Selmu, američkog modnog dizajnera Michaela Korsa. Zavirite u Tereza Store u Importanne galeriji i razveselite svoju trendsetericu ovom must have torbom. Cijena 2767,00 kn.

POKLONI ZA NJEGA

Samsung Gear 2 NeoKvalitetan ručni sat s razlogom je najpro-davaniji muški poklon iz godine u godinu. Stvoren za muškarce koji se žele pohvaliti svojim stilom i ostati povezani na prak-tičan način, Samsungov Gear 2 Neo omogućuje upućivanje i primanje poziva, provjeravanje poruka i obavijesti izravno na velikom Super AMOLED zaslonu. Ot-poran na vodu i prašinu, kompatibilan sa brojim aplikacijama, pametnim telefon-ima i daljinskim upravljačem, zasigurno će postati omiljeni modni dodatak i produžetak svakodnevnog života budućeg vlasnika. Dostupan na online shopu Svijet medija po cijeni već od 1709,00 kn.

Košulja sa stilomJednobojne košulje osnova su garderobe svakog muškarca i temelj poslovne eleganci-je, stoga nećete pogriješiti izaberete li nešto iz bogatog asortimana Croate, vrhunskog međunarodnog brenda čiji proizvodi predstavljaju spoj bezvremenskog dizajna, vrhunskih materijala i decentnih detalja. I u ovom vam slučaju online shop olakšava kupovinu i štedi vrijeme. Nabavite svoju Croatu jednim klikom miša po cijeni već od 139 dolara.



Vikend aranžman Ski & FunOvog Božića poklonite doživljaj. A doživljaj ne može biti bolji odaberete li skijaški paket Ski & Fun u Austriji. Smješten na samoj obali Millstatter jezera u See-boden-u, Hotel Kamp Royal raspolaže sa unutarnjim bazenom, unutarnjim i vanjskim terenima te saunom. U cijenu aranžmana uključen je polupansion sa tipičnim koruškim jelima i međunarodnom kuhinjom, trodnevna skijaška karta Goldeck i besplatni ski bus do skijališta. Rezervirajte nezaboravan vikend na vrijeme preko turističke agencije Best Travel. Cijena od 1060,00 kn po osobi.

Iphone 6Godinama ne silazi s liste najpoželjnijeg smartphone-a, a najveći su oboža-vatelji spremni satima čekati u kilometarskim kolonama ne bi li došli do svog primjerka. Elegantni sivi ili mod-erni srebrni, najnoviji Iphone 6 svakako je poklon s kojim ne možete pogriješiti. Ne propustite T-comovu blagdansku ponudu za pamćenje i nabavite ovaj must have gadget po cijeni već od 1598,00 kn u XXL tarifi. Dostupan u vama na-jbližem T-com centru.

Remen kao modni dodatakJedan od ključnih dodataka u muškoj modi, kvalitetan remen po-dignuti će svaku poslovnu kombinaciju i zaokružiti modnu priču. Ovog Božića igrajte na sigurno i odlučite se za crni kožni remen koji je sinonim za klasiku i eleganciju. Muška kolekcija Hugo Boss nudi moderne modele te utjelovljuje istinski luksuz. XYZ u Arena Centru nudi široki Boss asortiman za svačiji ukus i zasigurno će zadovoljiti i one najzahtjevnije. Cijena oko 800,00 kn.

Rukavice za smartphoneStereotip da muškarci vole praktične stvari je točan. Ove zime nema više nespret-nog skidanja rukavica i smrzavanja samo da bi odgovorili na poziv. Ravno iz svjetskih metropola stiže nam genijalna inovacija i totalno obavezan dio zimske opreme-Moustache touch screen rukavice! Izrađene od posebnog materijala uz najnoviju tehnologiju, spreča-vaju otiske prstiju na touch screen zaslonu i izgledaju sjajno uz svaku kombinaciju. Na web shopu Moustache hr izaberite između četiri različita modela i rukavice dolaze na vašu adresu unutar 24 sata. Cijena 139,00 kn.


f m c g / v i j e s t i

Croatia osiguranje dobitnik je Hrvatske velike nagrade sigurnosti 2014. za ostvarivanje i razvoj korporativne sigurnosti. Nagrada je dodijeljena u okviru Hrvatskih dana sigurnosti, održanih u Opatiji proteklog petka pod pokroviteljstvom predsjednika RH. Nagrada se temelji na implementaciji antikorupcijskog sustava Croatia osigu-ranja u 2014. godini, a koje je u cijelosti provedeno kroz Antikorupcijski program, Pravilnik o antikorupcijskim poslovima, provedbu internih istraga nepravilnosti, javno dostupne kontakte i obrasce za prijavu nepravilnosti s mogućnošću informiranja prijavitelja o poduzetim radnjama, ustrojem i popunjavanjem antikorupcijskih radnih mjesta, edukaciju radnika o štetnosti korupcije, provedenim on-line istraživanjem o percepciji korup-cije među djelatnicima i ostalim aktivnostima. Glavni elementi antikorupcijskog sustava Croatia osiguranja su aktivnosti istraživanja nepravilnosti čiji raspon seže od kršenja normi ponašanja do konkretnih nepravilnosti, pa i nezakonitosti u radu, ali i izgradnje antikorupcijske kulture i sigurnosnog ponašanja djelatnika. Sustav će se u budućnosti izgrađivati s naglaskom na daljnji razvoj etičkog kodeksa, sprječavanja sukoba interesa te pridruživanja Croatia osiguranja međunarodnoj mreži društava koje u svom poslovanju primjenjuju standarde sprječavanja korupcije, poput UN Global Compacta.

De’Longhi, Kenwood i Braun predstavili novitete za sezonu 2014/2015.

Croatia osiguranje vodeće i u razvoju korporativne sigurnosti

U sjajno uređenom luksuznom ambijentu Vertigo bara zagrebačkog Hotela Antunović, u utorak, 21.listopada 2014. održana je prezentacija najnovijih vrhunskih modela kućanskih aparata najpoznatijih svjetskih brandova De’Longhi, Kenwood i Braun. Kroz iznimno zanimljivu kulinarsko-gastronomsku atmosferu, uz najpoznatije regionalne masterchefove, Tomaža Kavčića iz Slovenije i Marina Rendića iz Hrvatske, veliki broj predstavnika najvećih hr-vatskih medija vodio je Mario Valentić. U više od sat vremena, nazočnima su se obratili i Peter Ferluga, direktor De’Longhi Hrvatska, Eduard Ferluga, regionalni menadžer prodaje i Dražen Bogunović, menadžer prodaje. Važno je naglasiti kako brand De’Longhi odlikuje talijanski stil, pouzdanost, izvedba, kao i osebujan dizajn. On se savršeno stapa s brandom Kenwood, koji njeguje britansku baštinu, koja uključuje tradiciju, znanje, vještinu, ali i jednostavan dizajn te Braun, kao vrhunski njemački proizvod visoke kvalitete i izdržljivosti. Riječ je o luksuznim malim kućanskim uređajima, iz De’Longhi branda, a u kategoriji kuhinjskih proizvoda Kenwood drži čvrstu prvu poziciju u svijetu, jednako kao i Braun, među ostalima i u kategoriji štapnih miksera. Hrvatskoj javnosti prvi je puta De’Longhi predstavio Sistem za savršeni cappuccino (Latte Crème), zatim Autenticu- seriju aparata za kavu, koja sadržava četiri modela u asortimanu, Elettu Plus- seriju aparata za kavu sa tri modela u asortimanu te MultiFry Multicooker, sa četiri proiz-voda. Slovenski chef Tomaž Kavčič pritom je naglasio kako iz osobnog iskustva zna da je riječ o vrhunskim aparatima, koji su, ne samo kvalitetni, već I jednostavni za rukovanje u vlastitom domu. Predstavio je svoj specijalitet pripravljen na novom MultiFry aparatu, fritezi, bezmasni pomfrit sa bosiljkom i lecitinom, koji je kroz degustaciju izazvao oduševljenje nazočnih. Kuhin-jske uređaje Kenwood, iz serija KVC 5000, KVC 6000, MultiOne te novi blender BLM 800WH, procesore hrane FDM7XX serije I na kraju kMix liniju kuhinjskih uređaja prezentirao je jedan od najboljih hrvatskih chefova Marin Rendić, spravivši ukusan Wine chateau, koju su također degustirali prisutni gosti. Brand Braun predstavio je Multiquick- štapni mikser, glačala iz serije TexStyle 5 I TexStyle 7 te Braun Identity, seriju kuhinjskih aparata u crnoj I bijeloj boji. Važno je naglasiti da su svi proizvodi, osim vrhunske funkcionalnosti i dizajna, super luksuznog izgleda, kao i praktičnosti. Stoga je sigurno da će naći svoje mjesto, ne samo u profesionalnim kuhinjama, već i u domovima gastronomskih znalaca. Nakon izvrsne prezentacije, gosti su uživali u bogato pripremljenoj zakuski, sačinjenoj od mnoštva najrazličitijih slanih I slatkih talijanskih delicija.

dm je predstavio poslovne rezultate kojima je osamnaestu godinu za redom potvrdio lidersku poziciju na tržištu drogerijskih proizvoda. U poslovnoj godini 2013./2014. dm je u Hrvatskoj ostvario ukupan promet u iznosu od 1,97 milijardi kuna što je porast od 0,48 %. „U protekloj poslovnoj godini investirali smo 39,7 milijuna kuna u otvaranje i modernizaciju naših pro-davaonica te otvorili 72 nova radna mjesta“, naglasio je Mirko Mrakužić, direktor dm-a. Prema rezultatima is-traživanja agencije Ipsos Puls kupci su u najvećoj mjeri lojalni dm-u zbog izvrsne kvalitete i cijene dm robne marke. U protekloj poslovnoj godini udio robne marke u ukupnom prometu iznosio je 26 %. Drugi najčešći razlog lojalnosti kupaca je dobar odnos dm-a prema zaposlenicima što su prepoznali i ispitanici u istraživan-ju portala Moj posao. Petu godinu zaredom dm je proglašen najpoželjnijim poslodavcem u Hrvatskoj. Pre-sudni faktori odabira su harmonični odnosi na radnom mjestu, visina plaće i dodatne pogodnosti te sigurnost radnog mjesta. Uz prosječnu plaću u prodavaonicama od 8.528 kuna dm djelatnike potiče na profesionalno usavršavanje. U protekloj poslovnoj godini dm je orga-nizirao 67 seminara, edukacija i radionica za djelatnike. Na predstavljanju poslovnih rezultata članovi Uprave dm-a osvrnuli su se na suradnju s hrvatskim dobavl-jačima. Od ukupnog broja dobavljača dm-a četvrtina su hrvatski dobavljači s isključivo hrvatskim proizvodima. Devet hrvatskih dobavljača odabrano je na dm-ovom natječaju „...jer najbolje dolazi iz prirode!“ za obiteljs-ko-poljoprivredna gospodarstva. dm u Hrvatskoj čini 1.295 djelatnika u 154 prodavaonice u 60 gradova. U sljedećoj poslovnoj godini cilj dm-a je poslovati u 160 prodavaonica i investirati dodatnih 50 milijuna kuna.

dm lider na tržištu drogerijskih proizvoda!



Božići uspješnanova godina!

Sretan

Badel Pelinkovac Orange je na ovogodišnjem prestižnom testiranju “ITQI Superior Taste Award 2014“ osvojio 2 zlatne zvjezdice za vrhunsku kvalitetu i okus (ocjena između 80-90% mo-gućih bodova). Priznanje dodjeljuje International Taste and Quality Institute iz Bruxellesa, koji ocjenjuje kvalitetu okusa svih kategorija proiz-voda iz segmenta hrane i pića. Badel Pelinkovac Orange jedini je proizvod iz segmenta jakih alko-holnih pića iz Hrvatske koji je nagrađen. Stručni žiri sastojao se od 150 uglednih šefova kuhinja, stručnjaka za pića i sommeliera iz najpoznatijih europskih kulinarskih organizacija, među njima su i 24 vodeća chefa i sommeliera Michelinovih restorana, ujedno članova prestižnih međunarod-nih kulinarskih instituta iz 15 europskih zemalja. Svi proizvodi koji se prijavljuju na ocjenjivan-je uzimaju se sa polica trgovina i ocjenjuju se „naslijepo“ bez ambalaže ili identifikacije proizvoda, samo temeljem njegova izgleda, miris, okusa, teksture i općeg dojma. Za samo ocjenjivanje mogu se prijaviti samo proizvodi proizvođača koji posjeduju certifikate kontrole kvalitete. Superior Taste Award je garancija da se proizvod koji nosi ovaj znak zaista ističe na tržištu po svom okusu i kvaliteti.

Pelinkovac Orange u Bruxellesu dobio zlato za okus i kvalitetu

Kompanija Tetra Pak- in-deks mliječne industrije

Tetra Pak®, svjetski lider u rješenjima za preradu i pakiranje hrane, objavio je svoj sedmi indeks mliječne industrije. Izvještaj ističe prilike i izazove koje nameće rastuća potražnja na globalnoj razini i koja će prvi put prerasti dostupnu ponudu u narednom desetljeću. Kompanija kaže da proiz-vođači kako na razvijenim tržištima mliječnih proizvoda tako i na tržištima u razvoju moraju obratiti pozornost na balansiranje neophodno za održivi poslovni uspjeh. Tetra Pak indeks mli-ječne industrije otkriva da se globalna potražnja za mlijekom kreće ka porastu od 36% u narednom desetljeću uslijed rasta populacije, povećan-ja kupovne moći i urbanizacije u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Ipak, ponuda i potražnja za mlijekom diljem svijeta je neravnomjerna – malo je vjerojatno da rastuću potražnju na tržištima mliječnih proizvoda u razvoju može zadovoljiti lo-kalno proizvedeno sirovo mlijeko, dok se razvijena tržišta mliječnih proizvoda koja proizvode višak mlijeka suočavaju s izazovima konkurencije za izvoz i odgovorom na domaću potrošnju u padu.


f m c g / i n t e r v j u



EMMEZETA JE PROŠLA KROZ TU FAZU RAZVOJA, KOJU NEKI NAZIVAJU I NONFOOD HYPERMARKET I DANAS SE ETABLIRALA KAO SPECIJALIST ZA UREĐENJE DOMA, ODNOSNO, KAO MJESTO NA KOJEM MOŽETE NAĆI SVE ZA UREĐENJE DOMA, OD NAMJEŠTAJA I DEKORACIJA DO KONZUMNE ELEKTRONIKE I BIJELE TEHNIKE

EMMEZETA NEMA TAJNU USPJEHA - SAMO ODLIČAN ODNOS KVALITETEI CIJENE!

Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete

razgovarala Andrea Latinović fotografija Slobodan Školnik


Emmezeta je trgovački lanac s prodajnim centrima u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci, te web-shopom koji dostavlja na područ-ju čitave Hrvatske. To je koncept

prodavaonice u kojoj je moguće kupiti razne vrste neprehrambenih proizvoda i jedinstven je u Hrvatskoj. Atraktivna ponuda, ljubazno oso-blje i povoljne cijene, čine formulu uspješnog poslovanja Emmezete. Tako su zadovoljenje potreba i želja svih kupaca, najbolje cijene na tržištu, atraktivna roba te dobro educirano osoblje kao ključ uspjeha, smjernice njihova poslovanja, već na početku kaže predsjednik Uprave, Slobodan Školnik.

EMMEZETA JE SPECIFIČAN MALOPRODA-JNI LANAC TRGOVINA U SVIJETU POZNAT KAO “DISCOUNT DEPARTMENT STORE”. ŠTO TO ZAPRAVO ZNAČI? ›› Nekada su postojale „klasične“ robne kuće, nalazile su se u središtima gradova i obično su bile smještene na više etaža. Danas su ih zamjenili Shopping Mall – ovi, ali i Discount Department Stores. DDS su prodajna mjesta koja su po ponudi slična nekadašnjim Robnim kućama ali su sm-ještena obično u jednoj ravnini, na rubu grada i naravno cjenovno su pozicionirani u nižem tzv. Discount segmentu. Emmezeta je prošla kroz tu fazu razvoja, koju neki nazivaju i NonFood Hypermarket i danas se etablirala kao Specijal-ist za uređenje doma, odnosno, kao mjesto na kojem možete naći sve za uređenje doma, od namještaja i dekoracija do konzumne elektroni-ke i bijele tehnike.

U ČEMU JE ‘’TAJNA’’ PRIVLAČNOSTI EMMEZETE KOD KUPACA, KOJI JE RADO POSJEĆUJU I KUPUJU? JE LI TO ŠIROK ASORTIMAN, ILI FUNKCIONALNO UREĐEN PROSTOR? SVE ZAJEDNO? ›› Nema „tajne“. Formula Emmezete je lako čitljiva, pogotovo profesionalcima! Širok asortiman opreme za dom, elektronike i bijele tehnike, izrazito funkcionalno uređenje i lako i jednostavno kupovanje, odlična usluga i naravno, odličan odnos kvalitete i cijene.

SPECIFIČNOST SU I PRISTOJNE CIJENE, ZANIMA NAS, KOLIKO TO DANAS UTJEČE NA PROSJEČNOG KUPCA, U SITUACIJI U KOJOJ JE HRVATSKA SEDMU GODINU U RECESIJI I GLEDA SE NA SVAKU POTROŠENU KUNU? ›› Hrvatska je zemlja niske kupovne moći u usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama, ali istovreme-no zahtjevnih kupaca. To zvuči kao ubojita kombinacija, ali pruža priliku Emmezeti da se nametne kao jedno od rijetkih mjesta gdje se te dvije tendencije mogu pomiriti i to je naš glavni alat u borbi za kupca.

S ČIME STE VI OSOBNO NAJVIŠE ZA-

DOVOLJNI U TVRTKI KOJOJ STE NA ČELU, A ŠTO BISTE MIJENJALI, ODNOSNO, KAKVI SU DALJNJI PLANOVI RAZVOJA TVRTKE? ›› Osobno sam najviše zadovoljan što tvrtka u dugom periodu, a vodim je već punih deset godina, posluje izuzetno stabilno. Redovito i izuzetno točno ispunjava sve obaveze prema svim sudionicima, djelatnicima, dobavl-jačima i državi. Stalno se unapređuje i razvija poslovni model i dodaju novi elementi. Tako je prije nekoliko godina pokrenut WEB kanal prodaje koji je u kratkom roku postao izuzetno popularan i to pogotovo medju populacijom koja živi u mjestima koja su udaljena od proda-jnih centara Emmezete. Posebno smo ponosni na naš odnos sa kupcima, u jednoj maloj zemlji kao što je Hrvatska postigli smo brojku od ne-koliko stotina tisuća vjernih članova Emmezeta kluba koji koriste posebne pogodnosti kao vjer-ni kupci. Kroz cijelo to vrijeme organiziramo i razne akcije u suradnji sa lokalnom zajednicom, a najpoznatija i najšira je „Mali ekolozi Velike nagrade“, projektni natječaj za cijele razrede osnovnih škola u cijeloj Hrvatskoj i na taj način vraćamo dio ostvarenog lokalnoj zajednici. Izuzetno smo ponosni što je Poslovni model Emmezete od koncepta do najsitnijih detalja pa rješenja plod „Hrvatske pameti“, odnosno, nastao je kao rezultat rada domaćeg upravljačk-og kadra. Emmezeta danas unutar grupacije strši na vrhu kao jedna od najboljih operacija i služi kao model poslovanja kolegama u mnogim zemljama. Posebno priznanje nam je stiglo od grupacije prošle godine kada je odlučeno da se hrvatskom managementu povjeri na upravl-janje cijela talijanska operacija i mislim da je to izuzetno rijedak slučaj da se cijela maloprodajna operacija u jednoj razvijenoj zemlji povjeri na upravljanje managementu iz jedne male zemlje. Naš najveći problem je maleno hrvatsko tržište. Format trgovina Emmezeta ne dopušta ulaz u male gradove, koji imaju premalen broj stanovnika i premalenu ukupnu kupovnu moć te su stoga planovi za daljni razvoj Emmezete okrenuti regionalnom tržištu.

KOLIKO SU VAŽNI KVALITETA I SIG-URNOST PROIZVODA? ›› Oko kvalitete i sigurnosti proizvoda nema spekuliranja!

IMATE I POSEBAN ETIČKI KODEKS PO KOJEM EMMEZETA POSLUJE. ŠTO TO, ZAPRAVO, ZNAČI? ›› U današnje vrijeme, svaka ozbiljnija kompanija (ako nije u državnom vlasništvu) ima etički kodeks! Etičkim kodeksom definirani su odnosi un-utar kompanije te prema ostalim sudionicima u procesu, kupcima, dobavljačima, društvu i takav kodeks garantira da cijela organizacija kao organizam, metodama stalnih nadzora osigurava da poslovanje bude korektno i fair prema svim sudionicima od kupaca preko lokalne zajednice do vlasnika. ‘’KUPAC JE KRALJ’’, MOTO JE EMMEZETE. JE LI TO SAMO LIJEPI, ZANIMLJIVI SLOGAN, ILI SE DOISTA U VAŠEM TRGOV-AČKOM LANCU KUPAC MOŽE OSJEĆATI TRETIRAN KAO- KRALJ? ›› Svi djelatnici Emmezete senzibilizirani su i svakodnevno podučavani kako bi pružili odličnu uslugu kupcu. Svi se i jako puno oko toga trudimo, a po reak-cijama naših kupaca rekao bih i da uspijevamo. Naravno da se u sustavu koji barata sa milijunima prodanih artikala može dogoditi i poneko neza-dovoljstvo kupca, ali i najbolje marke automobila ponekad moraju povući neki model na popravak, zar ne? No, broj zadovoljnih kupaca daleko nadmašuje ponekog nezadovoljnog i sa time smo izuzetno zadovoljni, dapače, smatramo da u uv-jetima današnje konkurencije nitko nije dovoljno jak da si dopusti lošu uslugu.

DO 2011. GODINE EMMEZETA JE BILA U VLASNIŠTVU FRANCUSKE KORPORACIJE PPR. U SKLOPU PPR-A DJELUJE I CON-FORAMA KOJA JE UJEDNO DRUGI NA-JVEĆI MALOPRODAJNI LANAC TRGOVINA NAMJEŠTAJA I ARTIKALA ZA UREĐENJE DOMA (NA SVIJETU) U FRANCUSKOJ, A ČIJI JE SASTAVNI DIO I EMMEZETA.


HRVATSKA JE ZEMLJA NISKE KUPOVNE MOĆI U USPOREDBI SA ZAPADNOEUROPSKIM ZEMLJAMA, ALI ISTOVREMENO ZAHTJEVNIH KUPACA. TO ZVUČI KAO UBOJITA KOMBINACIJA, ALI PRUŽA PRILIKU EMMEZETI DA SE NAMETNE KAO JEDNO OD RIJETKIH MJESTA GDJE SE TE DVIJE TENDENCIJE MOGU POMIRITI I TO JE NAŠ GLAVNI ALAT U BORBI ZA KUPCA.

❃

IZUZETNO SMO PONOSNI ŠTO JE POSLOVNI MODEL EMMEZETE OD KONCEPTA DO NAJSITNIJIH DETALJA PA RJEŠENJA PLOD „HRVATSKE PAMETI“, ODNOSNO, NASTAO JE KAO REZULTAT RADA DOMAĆEG UPRAVLJAČKOG KADRA. EMMEZETA DANAS UNUTAR GRUPACIJE STRŠI NA VRHU KAO JEDNA OD NAJBOLJIH OPERACIJA I SLUŽI KAO MODEL POSLOVANJA KOLEGAMA U MNOGIM ZEMLJAMA.

❃



EMMEZETA ZAJEDNO S CONFORAMOM 2011 PRELAZI U VLASNIŠTO GRUPE STEINHOFF INTERNATIONAL. ŠTO JE TO ZNAČILO ZA NJEZINO POSLOVANJE? ›› Emmezeta je integralni dio Conforama grupe, prelaskom u grupu Steinhoff Emmezeti otvorile su se još bolje mogućnosti, pogotovo u nabav-nom lancu. Steinhoff ima organiziranu proiz-vodnju i nabavu na više kontinenata. Vertikalno je integrirana kompanija i snaga asortimana iz dana u dan sve je veća. Nekoliko stotina ljudi svakodnevno radi na nekoliko desetaka punk-tova u svijetu na odabiru dobavljača i provjeri kvalitete proizvoda. Radi se i na vlastitim inova-tivnim proizvodima i vlastitoj proizvodnji, a sve to daje izvanrednu stabilnost poslovanju.

JEDAN OD CILJEVA VAM JE DA POSTA-NETE EUROPSKI LIDER U PODRUČJU OPREMANJA KUĆE I DOMA. JESTE LI BLIZU OSTVARENJA TOG CILJA? ›› Teško je reći hoće li i kada doći do ostvarenja tog cilja. Konkurencija nigdje ne miruje. Ali, Steinhoff grupa je najbrže rastuća grupacija u ovom seg-mentu i bude li dalje rasla tom brzinom taj bi se cilj mogao ostvariti unutar desetak godina.

JESTE LI ZADOVOLJNI POSLOVANJEM U HRVATSKOJ? ›› Nažalost, malo ljudi razumije da Hrvatska i njeno gospodarstvo nisu u krizi. Struktura našeg gospodarstva, a posljedično i BDP-a je takva da se iz naše pozicije mora govoriti više o, nažalost, ‘’tra-jnom stanju’’. Zašto „trajnom stanju“? Zato što za ozbiljne promjene i ostvarenje znača-jnog rasta bit će potrebne mnoge godine, sigurno govorimo o najmanje 10 godina, ako ne i 20 godina prije nego Hrvatska i njezino gospodarstvo uhvati priključak sa Europom. Osim problema u gospodarstvu tu je i vrlo zanemarivan Mega trend negativnog prirasta stanovništa i da stvar bude još gora, bitno pogoršanje starosne strukture stanovništ-va. Ako na to dodamo još i pojačan trend iseljavanja obrazovane i agilne radne snage, dolazimo do spoznaje da će Hrvatska za 20 godina, ako se nastave ovi trendovi, biti populacijski devastirana. Obzirom na takvu okolinu, a i na značajna ulaganja koja je gru-pa učinila u Hrvatskoj za sada smo izuzetno zadovoljni poslovanjem u RH. Kao primjer možemo navesti da je Emmezeta 2010. godine bila relativno ( u odnosu na prihod) najprofitabliniji veliki maloprodavač u RH.

KAKVI SU DALJNJI PLANOVI ZA POSLO-VANJE? ›› Prvi prioritet je svakako transfor-macija ex- Kika poslovnica u Emmezete, zatim popunjavanje rupa koje još postoje u RH i na kraju regionalno širenje. Zemlje u regiji, a tu pr-venstveno mislimo na ex-yu zemlje, bez obzira na nisku kupovnu moć, predstavljaju zanimljivo tržište za razvoj Emmezete.

EMMEZETA JE PREUZELA PROSTORE KIKA-E. KAKO JE DOŠLO DO TOGA? JE LI KIKA ZAPRAVO BILA PRESKUPA ZA PROSJEČNOG HRVATSKOG KUPCA? ›› Od prošle godine Emmezeta i Kika pripadaju istoj grupaciji, Steinhoff International. Asorti-man Emmezete pokazao se puno prilagođeniji hrvatskom tržištu i ostvarivao je bolje rezultate. Temeljem rezultata ostvarenih u prethodnim razdobljima i predvidjenim kretanjima na hrvatskom tržištu donesena je odluka da se Brand Kika ugasi i da se u Hrvatskoj posluje pod Brandom Emmezeta.

DO KRAJA GODINE PLANIRATE OTVORITI PRODAJNE CENTRE I U RIJECI, SLAVON-SKOM BRODU I JOŠ JEDAN U ZAGREBU. KOLIKO IMATE CENTARA U HRVATSKOJ I KOLIKO ZAPOSLENIH? ›› Trenutno Emmezeta posluje na šest lokacija, a početkom prosinca otvorit će se i najveći prodajni centar na lokaciji Jankomir u Zagrebu te će ih biti ukupno sedam. Ukupan broj zaposlenih kreće se oko 700 djelatnika.

OTVARANJEM IKEA-E U HRVATSKOJ NASTAO JE PRAVI ‘’BOOM’’, GOTOVO NEZAPAMĆENO OD KADA SE OTVARA-JU TRGOVAČKI CENTRI KOD NAS. JE LI VAM IKEA KONKURENCIJA? ›› Naravno da je IKEA konkurencija svakome tko se bavi namještajem, dekoracijom i ostalim proizvod-ima za dom. I ne samo da nam je konkurencija u Hrvatskoj, već su Steinhoff i IKEA vodeći svjetski igrači u području namještaja i izravni konkurenti. IKEA je po prodajnim kapaciteti-ma za sada veća od Steinhoff-a, ali Steinhoffove operacije rastu puno bržim ritmom od IKEA-e. Radi se o potpuno zdravom natjecanju, jer obje kompanije posluju po visokim etičkim standardima i da se tako izrazim, „mirno“ konkuriraju. Za tržišne se udjele bore uobiča-jenim sredstvima u trgovini, inovativnošću,

kvalitetom proizvoda i usluge, cijenom, mar-ketinškim alatima, a na kupcima „kraljevima“ je da odluče gdje će i što kupovati.

JE LI TOČNO DA JE PROSJEČNO GODIŠNJE U EMMEZETINIM CENTRIMA OKO 1,8 MILIJUNA KUPACA, KOJIMA SE PRO-DA OKO 3 MILIJUNA ARTIKALA I DA OSTVARUJETE OKO 400 MILIJUNA KUNA PRIHODA? ›› To su podaci koji su otprilike točni za tri Emmezetina „star“ centra u Zagrebu, Splitu i Osijeku. Dodavanjem još četiri bivša Kika prodajna centra lancu Emmezeta, ti će se brojevi naravno bitno povećati. S novim proda-jnim centrima Emmezeta će u nekim segmenti-ma kao što je, primjerice, konzumna elektronika brzo postati broj 1. na hrvatskom tržištu i nezao-bilazno mjesto kupovine.

MALO LJUDI RAZUMIJE DA HRVATSKA I NJENO GOSPODARSTVO NISU U KRIZI. STRUKTURA NAŠEG GOSPODARSTVA, A POSLJEDIČNO I BDP-A JE TAKVA DA SE IZ NAŠE POZICIJE MORA GOVORITI VIŠE O, NAŽALOST, ‘’TRAJNOM STANJU’’. ZAŠTO „TRAJNOM STANJU“? ZATO ŠTO ZA OZBILJNE PROMJENE I OSTVARENJE ZNAČAJNOG RASTA BIT ĆE POTREBNE MNOGE GODINE, SIGURNO GOVORIMO O NAJMANJE 10 GODINA, AKO NE I 20 GODINA PRIJE NEGO HRVATSKA I NJEZINO GOSPODARSTVO UHVATI PRIKLJUČAK SA EUROPOM.

❃

Jan Pivac, dipl.ing. arh


f m c g / p r o i z v o d i / m e s o

Više od 87 posto ispitanika meso jede svaki dan ili više puta tjedno (52%), pokazalo je listopadsko Infinitija istraživanje o navikama potrošača, provedeno među 400

ispitanika. Istodobno, 2,6% ispitanika uopće ne jede meso, dok ih 0,9% meso jede rjeđe od jednom mjesečno. Inače, prema podacima Eu-rostata, Hrvati jedu oko 2 kilograma mesa manje od godišnjeg prosjeka EU, koji se kreće oko 64,7 kilograma. Oni koji u Hrvatskoj jedu meso, prefer-iraju jeftinu piletinu. Naime, 82,1% onih koji su iskazali da jedu meso kaže da najviše konzumiraju piletinu. I relativno povoljna svinjetina i junetina često su na tanjuru (51,2% i 21,8%), dok teletina i govedina prevladavaju kod samo 14,1 i 11,6% ispitanika. Procjene EU pokazuju slične rezultate, s tim da se predviđa da će potrošnja piletine i dalje rasti, prije svega zbog jeftine cijene, ali i zbog relativno „zdravog“ imidža te činjenice da se brzo i lako priprema. Drugo meso po potrošnji u EU također je svinjetina.

Gubi se polako tradicija mesnica ›› Zanimljivo je da danas već i meso najčešće kupujemo u supermarketima i trgovačkim lancima (41,2%), čime se po-malo gube tradicionalne navike potrošača da ga nabavljaju u mesnicama. No, njima je ostalo vjerno 31,8% potrošača. U malim kvartovskim trgovinama meso nabavlja 12,5 posto potrošača, dok čak 23% njih koristi meso iz vlastitog uzgoja, a 9,2% vjerno je posebnim dobavljačima sa sela. Većina potrošača kupuje prvenstveno na temelju procjene da je meso svježe, odnosno, važno im je da meso izgleda sv-ježe. Tako 65% potrošača iskazuje da na to obraća najviše pažnje. Otprilike 55 posto njih iskazuje da im je najvažnija kvaliteta, a točno polovica da im je meso prihvatljivo i cijenom. Tek nešto manje redovitih potrošača proteina tvrdi da im

VEĆINA POTROŠAČA KUPUJE PRVENSTVENO NA TEMELJU PROCJENE DA JE MESO SVJEŽE, ODNOSNO, VAŽNO IM JE DA MESO IZGLEDA SVJEŽE. TAKO 65% POTROŠAČA ISKAZUJE DA NA TO OBRAĆA NAJVIŠE PAŽNJE. OTPRILIKE 55 POSTO NJIH ISKAZUJE DA IM JE NAJVAŽNIJA KVALITETA, A TOČNO POLOVICA DA IM JE MESO PRIHVATLJIVO I CIJENOM.

PILETINA ZBOG CIJENE I JEDNOSTAVNE PRIPREMEU PREDNOSTI piše Andrea Latinović

je najvažnije da je meso porijeklom iz Hrvatske, dok 38,2 posto traži meso iz domaćeg uzgoja. To, zapravo, odgovara udjelu onih koji imaju meso u vlastitom uzgoju, ili ga nabavljaju preko posebnih dobavljača sa sela, odnosno moglo bi se reći da većina njih i uspije pronaći ono što traži. Još trećina potrošača mesa prvenstveno traži da iza komada koji kupuju stoji provjereni proizvođač, a samo 13,5 posto pr-venst-ve-

no razmišlja o tome da za planirani trošak osigura veće količine, a manje o kvaliteti i porijeklu. Za pretpostaviti je da je riječ o siromašnijim građ-anima koji moraju dobro planirati kućni budžet te onima koji pripadaju u rjeđe kon-zumente mesa.


f m c g / p r o i z v o d i / m e s o

Stižu bolji dani za meso?Europska komisija kaže- da!Zbog snažne potražnje na svjetskom tržištu, ali i izglednijem oporavku gospodarskog rasta u Europi, mesnoj industriji Europske unije, pa tako i hrvatskoj, stižu bolji dani, navodi se u Perspektiva-ma tržišta i dohotka u poljoprivredi EU od 2013. do 2023., koje je objavila Europska komisija.

Popularno meso peradiZbog niske kupovne moći, rekordno visokih cijena mesa, kao posljedice sušnih razdoblja u protekle dvije godine u SAD-u, crno-morskoj regiji i istočnoj Europi te visoke nezaposlenosti, potrošnja mesa u EU u 2012. i 2013. bila je najmanja u proteklih 11 godina, čak 1,5% manja nego 2011. Prema podacima iz maloprodaje, lani se, naime, trošilo 64,7 kilograma mesa po stanovniku, čemu su uz tešku gospodarsku situaciju kumovali i skandali s trulim i konjskim mesom u lazanjama. No do 2023., očekuje se, potrošnja bi opet mogla doseći brojku iz 2011. od 66,1 kilogram mesa po stanovni-ku – ukupno 45 milijuna tona – pri čemu će najviše rasti potražnja za mesom peradi, zahvaljujući nižoj cijeni, jednostavnijoj pripremi i “zdravom“ imidžu te za svinjetinom, koja će Europljanima i dalje ostati najomiljenija hrana, tvrdi se u izvješću EK. Potrošnja piletine u idućem bi 10-godišnjem razdoblju mogla rasti po stopi od 0,8% godišnje, na 13,6 milijuna tona, a svinjetine za 2,8% do 2023., na 23,4 milijuna tona, pri čemu su najveće ograničenje propisi o zaštiti okoliša u zemljama poput Nizozemske i dijela Francuske, koje su glavni uzgajivači svinja. Zbog teškoća u mliječnoj industriji koja čini oko dvije trećine proizvodnje goveđeg mesa, proizvodnja gove-dine past će čak sedam posto ili na 7,6 milijuna tona, dok će pad proizvodnje janjetine i ovčetine usporiti zbog postojanijih cijena. Meso najviše obožavaju u 15 starih članica EU, gdje se pojede i 10 kilograma više po stanovniku u odnosu na posljednjih EU-13. Svinjetine, peradi i janjetine pojede se zapravo podjednako u člani-cama, ali u EU-15 pojedu puno više govedine, junetine i teletine – 12 kilograma, naspram četiri kilograma u EU-13.

Povećanje proizvodnje mesaGlobalna proizvodnja mesa će se do 2050. s današnjih 300 milijuna tona povećati na 470 milijuna tona, zaključak je izvještaja Udruženja za zaštitu životne sredine i prirode zak-lade Heinrich Böll pod nazivom Atlas mesa. U tome bi više mogli participirati i hrvatski proizvođači, no pitanje je koliko će ih u tome pratiti banke, lokalne samouprave, Vlada i njezine institucije. Očekivani rast potrošn-je idućih godina u EU zapravo je usporeni film za Aziju, Rusiju, Brazil i JAR u kojima potrošnja mesa naglo raste. Samo u Kini, gdje prosječan Kinez trenu-tačno konzumira 43,7 kg mesa, u idućih će se 10 godina potrošnja povećati 17,8%, stoji u izvještaju Atlas mesa. Namirnice biljnog po-drijetla sve su skuplje, jer se sve više obradi-vih površina usmjerava u proizvodnju mesa, koje zbog toga sve više pojeftinjuje.

HENDAL / CONSUMER CATIBUSSadržaj: MesoUzorak: N=400 nacionalno reprezentativni uzorakDatum: Listopad 2014.

Pitanje: Koliko često jedete meso?Uzorak: N=400; nacionalno reprezentativni uzorak

ODGOVORI N %

Svaki dan 139 34.8

Više puta tjedno 210 52.4

Jednom tjedno 35 8.7

Jednom mjesečno 3 0.7

Rjeđe od jednom mjesečno 3 0.9

Uopće ne jedem meso 10 2.6

Pitanje: Koju vrstu mesa najviše konzumirate? Uzorak: N=390; osobe koje jedu meso

ODGOVORI N %

Perad (piletina, puretina) 320 82.1

Svinjetina 200 51.2

Junetina 85 21.8

Teletina 55 14.1

Govedina 45 11.6

Nešto drugo 30 7.6

Pitanje: Gdje najčešće kupujete meso? Uzorak: N=390; osobe koje jedu meso

ODGOVORI N %

U supermarketima i trgovačkim lancima 161 41.2

U mesnicama 124 31.8

Koristim meso iz vlastitog uzgoja 90 23.0

U svojim kvartovskim trgovinama 49 12.5

Sa sela od posebnih dobavljača 36 9.2

Na tržnici 24 6.1

Ostalo 8 2.0

Pitanje: Kad se odlučujete o kupnji mesa, na što najviše obraćate pažnju? Uzorak: N=390; osobe koje jedu meso

ODGOVORI N %

Da se vidi da je svježe 254 65.2

Da je kvalitetno 214 54.9

Da ima prihvatljivu cijenu 196 50.2

Da je porijeklom iz Hrvatske 193 49.6

Da je iz domaćeg seoskog uzgoja 149 38.2

Da je od provjerenog proizvođača 139 35.7

Da u planiranom trošku možete dobiti veću količinu 53 13.5

Drugo 25 6.3


f m c g / p r o i z v o d i / s m r z n u t a r i b a i m o r s k i p l o d o v i

Čak 95% ispitanika kupuje smrznutu ribu i morske plodove, pokazalo je istraživanje koje je Infiniti proveo na 421 ispitaniku. Pomalo očekiva-no, prvi razlog za kupnju tih proiz-

voda je jednostavnost pripreme, što navodi oko 40% ispitanika. Još 23 %njih kupuje smrznuto zato što su ti proizvodi dostupniji, odnosno, zato jer nemaju vremena za odlazak u ribarnicu, dok petina kupuje smrznute morske plodove i ribu zato što su ukusni. Ne treba zanemariti ni 12 %ispitanika koji smrznuto kupuju zato što je jeftinije u odnosu na cijene svježe ribe na ribarnici.

Zgodan, brzi obrok ›› Čini se da se smrznuta riba u hrvatskim domaćinstvima uvriježila kao zgodan brzi obrok. Naime, čak 60% ispitanika smatra da su smrznuti proizvodi manje zdravi od svježih, ali ih ipak kupuju, prvenstveno zbog brzine pripreme. Još 18% njih kaže kako im je svejedno jedu li svježu ili smrznutu ribu, dok gotovo jednaki udio ispitanih smatra da su podjedna-ko zdravi. Samo 3% ispitanika vjeruje da je smrznuta riba zdravija od svježe. I dok se na te-melju ovih odgovora čini da za proizvođače smrznute ribe i morskih plodova nema straha i re-cesije, više od polovice ispitanika kaže kako ribu kupuju samo povremeno, ne držeći se pravila. Samo 9% ispitanih ribu jede u skladu s preporukama o pravilnoj prehrani – nekoliko puta na tjedan. Ostali uglavnom jednom mjeseč-no (10 posto), ili jednom tjedno (29 posto).

Ledo čvrsto na prvom mjestu, bez konkurencije ›› Oni koji kupuju smrznutu ribu i morske plodove većinom imaju definiran ukus kad je u

ČINI SE DA SE SMRZNUTA RIBA U HRVATSKIM DOMAĆINSTVIMA UVRIJEŽILA KAO ZGODAN BRZI OBROK. NAIME, ČAK 60% ISPITANIKA SMATRA DA SU SMRZNUTI PROIZVODI MANJE ZDRAVI OD SVJEŽIH, ALI IH IPAK KUPUJU, PRVENSTVENO ZBOG BRZINE PRIPREME.

KUPUJEMO SMRZNUTU RIBU ZBOG- BRZE PRIPREMEpiše Andrea Latinović

pitanju robna marka: čak 57% ispitanih iskazuje da je to Ledo, iako gotovo 40% ispitanika ne razmišlja o brendu (38%). Ako je suditi po anketi, koja bilježi prisjećanje potrošača o tome što kupuju, vrlo malo njih odano je

proizvodima marke K plus (3%)te marke

Lidl (2%).

Ribu bi trebalo jesti barem dva puta tjedno!


f m c g / p r o i z v o d i / s m r z n u t a r i b a i m o r s k i p l o d o v i

Jesu li zamrznuti proizvodi zdravi ili ne? Brzo smrznuta riba nutricionistički je preporučljiva! Postoji tradicionalno shvaćanje da zamrznuta hrana nije zdrava. Točno je, međutim, da moramo biti svjesni važnosti konzumacije nutritivno punovrijednih namirnica te obraćanju pozornosti na smanjenje prekuhanih i konzerviranih obroka u našoj prehrani. Naime, najpogođeniji su vitamin C, vitamini B skupine, poput, primjerice, folne kiseline. Vitamini topivi u mastima (A, D, E) ne gube se u značajnoj mjeri konzerviranjem, no mogu značajno biti smanjeni ako su izloženi svjetlosti i kontaktu sa zrakom. Vrlo važni nutrijenti čiji se sadržaj ne smanjuje smrzavanjem i konzerviranjem su proteini i masne kiseline, uključujući omega-3 masne kiseline, Stoga je, primjerice, brzo smrznuta riba nutricionistički preporučljiva. Najnepovoljnija opcija je kada je voće ili povrće ubrano, zatim stoji u skladištima, a nakon toga u ostavama ili hladnjacima, prije nego se pripremi. Tada je sigurno kako je nutrijenata u biljnim namirnicama ostalo najmanje. To je nerijetko slučaj, i upravo u tom scenariju konzument dobiva najmanje hranjivih tvari iz hrane. Konzervirana hrana smatra se također nepovoljnijom opcijom jer se smanjuje sadržaj nutrijenata, a hrana podvrgnuta brzom zamrzavanju, načelno ima najmanje gubitke.

INFINITI / CONSUMER CATIBUSSadržaj: Smrznuta riba i morski plodoviUzorak: N=421; 15 + godinaDatum: Listopad 2014.

Pitanje: Smrznutu ribu i morske plodove kupujem:Uzorak: N=421; 15 + godina

ODGOVORI N %

DA 398 95.0

NE 23 5.0

Pitanje: Razlog zbog kojih ih kupujem je: Uzorak: N=398; 15 + godina

ODGOVORI N %

Ukusna je 79 20.0

Nemam vremena za odlazak u ribarnicu 92 23.0

Jeftinije je od ribe iz ribarnice ili sa tržnice 48 12.0

Veći je izbor od svježe ribe u našoj ponudi 20 5.0

Jednostavna priprema 159 40.0

Pitanje: Ove proizvode smatram:Uzorak: N=398; 15 + godina

ODGOVORI N %

Zdravijim od svježih 10 3.0

Jednako zdravim kao i svježe 77 19.0

Manje zdrave, ali brže za pripremu 239 60.0

Svejedno mi je da li jedem svježu ili smrznutu ribu 72 18.0

Pitanje: Proizvode kupujem:Uzorak: N=398; 15 + godina

ODGOVORI N %


Nekoliko puta tjedno 33 9.0

Jednom mjesečno 41 10.0

Samo ponekad, bez pravila 207 52.0

Pitanje: Od brandova najviše preferiram:Uzorak: N=398; 15 + godina

ODGOVORI N %

Ledo 227 57.0

Proizvode robne marke Kplus 13 13.0

Proizvode robne marke Lidl 8 8.0

Bilo koji proizvođač, ne gledam na to 150 38.0

Savjet Veliki komadi ribe, ako se pripravljaju u komadu, odmrzavaju se od tri do četiri sata na tempera-turi iz hladnjaka s tim da ih tijekom odmrzavanja “oslobodimo” najlonske vrećice zbog bržeg razvoja mikroorganizama. Ribu koja je mekša, riječna riba, prije kuhanja dobro je poprskati sokom od limuna ili octom. Tako meso postaje čvršće i ne raspada se prilikom kuhanja.


f m c g / p r o i z v o d i / n j e g a m u š k a r c a

Tek svaki treći muškarac smatra da se muškarci trebaju posvećivati pažnju osobnoj higijeni jednako kao i žene, no u većini slučajeva uvjereni su da osobnoj higijeni

posvećuju puno pažnje. U istraživanju prove-denom u listopadu među 402 ispitanika, čak 71 posto njih tvrdi tako. Vjerojatno i zato što pod tim pojmom ne podrazumijevaju puno toga. Tako čak 37% muškaraca vjeruje da je dovoljno da su uredni, a još 10% njih da im je za redovitu higijenu sasvim dovoljno brijanje i šišanje. Prema procjenama HGK otprije otprilike dvije godine, u Hrvatskoj se na elementarnu higijenu – koja podrazumijeva kupanje, pranje kose i zuba, prosječno godišnje trošilo oko 15 eura, ili 109 kuna, što je manje od 10 kuna mjesečno. To je dovoljno za kupnju jednog sapuna, šampona i četkice za zube otprilike svaka tri mjeseca, što zasigurno nije ni izbliza dovoljno za kvalitetnu osobnu higijenu. Kada se, pak, promatra upo-treba kozmetičkih, ne samo toaletnih proizvo-da (dakle i proizvodi za njegu kože, kose, make up, parfemi te toaletni proizvodi, prosječni Europljanin na to troši oko 130 eura godišnje, ili nešto manje od 80 kuna mjesečno. Među naprednijim potrošačima su tada bili Šveđani i Danci sa 170 eura godišnje, dok su Hrvati i po tom pitanju bili pri kraju tablice, s približno 50 eura godišnje, ili 4 eura mjesečno. Ukratko, na osobnu higijenu u prosjeku trošimo 30-ak kuna mjesečno.

Mogli bi njezi posvetiti i više pažnje ›› U anketi u kojoj je sudjelovalo oko 400 ispi-tanika, oko 13% njih kaže da se brigom o higijeni bavi tek kad osjeti potrebu, a 9% – ili svaki 11 muškarac – priznaju da bi tome mogli posvetiti i više pažnje. Oko 7% je pripadnika jačeg spola koji ne vode računa o tome i čini se da ih niti

MUŠKARCI SU, ČINI SE, NAJVJERNIJI PROIZVODIMA NIVEE ZA MUŠKU NJEGU. NAIME, ČAK 62% ISPITANIH ISKAZUJE DA NAJČEŠĆE KUPUJU PROIZVODE TOG BRENDA. VELIKI JE UDIO ONIH KOJI BIRAJU JEFTINE MARKE TRGOVAČKIH LANACA (16%) ILI PROIZVODIMA IZ DM-A, BILLE, KOZMA ILI MÜELLERA (13%). MEĐU OSTALIM BRENDOVIMA U MUŠKOJ NJEZI NAJZASTUPLJENIJI JE L’OREAL.

DA, HRVATI SE TAKOĐER NJEGUJU, ALI SLABIJE NEGO U VEĆINI EUROPSKIH DRŽAVApiše Andrea Latinović

ne grize savjest (ne razmišljaju o tome). Ipak, čak 65% ispitanih tvrdi da svakodnevno koristi deodorans ili antiperspirant, dok 18 posto njih to radi po potrebi. Otprilike isti udio muškaraca, ili svaki peti, gotovo nikada ih ne koristi. Većina muškaraca vjerojatno najviše mrzi taj dio brige o sebi i izgledu, no svakodnevno se brije njih 38%, dok još 28% to čini svaki drugi dan. Otprilike svaki šesti, ili svaki sedmi muškarac je sretnik kojemu je dovoljno brijati se jednom tjedno, a još 13% brije se i rjeđe od toga. Uopće se ne brije oko 5% muškaraca pa bismo mogli zaključiti da svaki 20. muškarac nosi bradu. Tako opušten pristup prema bradi ne znači, naravno, da oko nje nema posla – oko oblikovanja i podrezivanja – no, podaci o učestalosti tih „djelatnosti“ na žalost nisu poznati. Manje od polovice muškaraca, ili oko 42% svakodnevno koristi kremu za njegu lica. A još četvrtina ispitanika koristi ju tek kada osjeti da ih lice zateže i osjećaju se neugodno. S obzirom na to da više od 70 posto muškaraca tvrdi da higijeni posvećuju puno pažnje, očito je da muškarci njegu lica kremom u prosjeku ne dožoivljavaju dijelom osobne higijene, iako krema pridonosi zdravlju i zdravom izgledu kože. Ujedno, svaki treći muškarac ili uopće ne koristi kremu za lice, ili ju ne kupuje osobno, za vlastitu njegu, već „posuđuje“ kremu od partnerice. Očito značajan broj muškaraca koji koriste kremu ne zna da se potrebe muške i ženske kože razlikuju te da ih treba i njegovati različito.

Prednjači Nivea›› Muškarci su, čini se, najvjerniji proizvod-ima Nivee za mušku njegu. Naime, čak 62% ispitanih iskazuje da najčešće kupuju proizvode tog brenda. Veliki je udio onih koji biraju jeftine marke trgovačkih lanaca (16%) ili proizvodi-ma iz DM-a, Bille, Kozma ili Mȕellera (13%). Među ostalim brendovima u muškoj njezi najzastupljeniji je L’oreal.

Što stariji to bolji? Da, ali samo ako se njeguju!U svijetu je danas trend da muškarci na svoju njegu polažu gotovo jednako kao i žene. Doduše, oni neupućeni kazat će kako su ‘’muškarci poput vina - što stariji to bolji’’, ali čak ni staro vino, ukoliko nije dobro čuvano i u pravim uvjetima, neće biti- dobro. Jednako je tako i sa muškom kožom- da bi bila lijepa u starosti, treba je njegovati u mladosti. Upravo zato posebne muške i uniseks linije doživljavaju veliku popularnost posljednjih godina. Većina kozmetičkih kuća ima kolekcije koje će svojim sastojcima i formulama izvući najbolje iz muške kože i usporiti proces starenja. Prva pomisao kod kozmetičkih tretmana jesu žene koje odlaze u salone na razna uljepšavanja i dotjerivanje. Dugo vremena se muškarac u kozmetičkom sa-lonu smatrao tabu temom, ali kako se mijenjaju vremena i trendovi, danas sve više muškaraca odlazi na tretmane u kozmetičke salone. A što ih to najviše zanima u tim oazama ljepote i njege? Iako su ‘’macho’’ tipovi uvjereni kako “pravi muškarci” ne posjećuju kozmetičke sa-lone, lako bi se razočarali. Naime, upravo pravi muškarci brinu o svom izgledu i toga se ni na-jmanje ne srame. Svakodnevne obaveze, stres i nervoza ostavljaju tragove na svima, kako na ženskoj, tako i na muškoj koži i muškarci koji drže do sebe toga su svjesni. Stoga u salone najčešće dolaze na čišćenje lica, posebice ako se radi o problematičnijoj koži. Također, masaže, saune i spa su jako popularne, a u posljednje vrijeme sve ih više dolazi na pedikuru i maniku-ru. Pred ljeto dolaze na red depilacije, najčešće leđa i prsa. Zbog visokih temperatura i po-jačanog znojenja često zna doći do raznih upala i stoga su shvatili da depilacija može riješiti taj problem. Sportaši, plivači, triatlonci i atletičari dolaze jako često, ali kod njih je to više obaveza profesionalnog tipa. Osim ove klasične ponude koja jednako vrijedi i za žene, postoje i posebni tretmani samo za muškarce. Obzirom na to da se muška koža razlikuje od ženske, njega muškog lica zbog toga zahtjeva nešto drugačiji pristup. Razina kolagena i elastičnih vlakana kod muškaraca je čak 16% viša nego kod žena. To njihovu kožu čini glatkom i otpornijom na bore, ali i drugačije reagira na određene preparat.


f m c g / p r o i z v o d i / n j e g a m u š k a r c a

Muški hormoni, a naročito testosteron utječu na brojne fizičke i psihičke osobine, po kojima se muškarci razlikuju od žena, primjerice na visinu, težinu, građu mišića, pa čak i ponašanje. Koža muškaraca je deblja, potkožno tkivo je bogatije kolagenim vlaknima, lojnice su brojnije i aktivnije, a nadražuje je i redovito brijanje. Muška je koža “bolja” od ženske: deblja je (0,8-1,2 mm u usporedbi na na ženskih 0,6-0,9 mm), lojne i znojne žlijezde su aktivnije od ženskih, a vezivno tkivo ispod muške kože je jače, što je i jedan od razloga zašto muškarci nemaju probleme sa celulitom kao žene. Muška koža ima izuzetno veliku količinu kolagena, tako da kasnije stari od ženske kože, a tradicionalno se

muškarci sa borama definiraju kao šar-mantni, dok su žene njihove dobi obično nazivane ‘’naboran-ima’’... Muška koža producira duplo više loja nego ženska, masnija je, pore se lakše začepljavaju, imaju više nečistoća. Zbog toga je muškoj koži neophodno nadoknaditi vlažnost, a najbolje je koristiti gelove i fluide. Mnogi muškarci imaju osjetljivu kožu, koja se nakon brijanja crveni i djeluje upal-jeno. Koji će proizvod koristiti muškarci tebaju izabrati na temelju trenutnog stanja vaše kože. To ne znači uzeti prvi proizvod za muškarce, nego razmisliti da li je koža masna, suha ili nečista, zateže li nakon pranja, peuta li se... Ukoliko niste sigurni, savjetujte se sa ljekarnikom,

ili u ljekarni vašeg povjerenja. Primjerice, žene koriste i do 15 različitih kozmetičkih proizvoda dnevno, dok muškarci radije imaju jednu kremu za sve. Minimalni broj muš-karaca koristi pilinge, maske ili kreme za oči. Stoga radije biraju kremu koja njihovoj koži daje dovoljno vlažnosti, koja hladi lice nakon brijanja ili matira masne dijelove lica. Njega muške kože počinje brijanjem. Ko-ristite pjenu ili gel za brijanje koji odgovara vašoj koži. “Mokro” brijanje dovodi brzo do malih povreda koje kožu jako iritiraju. Koža peče, crveni se i svrbi. Dlake brade mogu srasti u kožu, kada su prekratke ili preduge za vrijeme brijanja, nastaju mali čvorići koji se lako up-ale. Gelovi za brijanje bolji su od pjene zato što sadrže supstance

koje oslobađaju pore od nečistoća te dlake lakše probijaju kožu kada rastu i ne stvaraju se čvorići. Nakon brijanja, kožu namažite odgovara-jućom kremom za lice, što je posebno važno ako imate osjetljivu kožu. Ukoliko imate masnu kožu neo-phodno je da koristite gelove za čišćenje lica. Tuširanje nije problem kod muškaraca, ali ono na što obraćaju puno manje pažnje je njega kože nakon toga. Mnogi muškarci se ne mažu losionima ili kremama za tijelo nakon tuširanja, iako voda, posebno vruća, isušuje kožu oduzimajući joj važne masti i vlažnost i čini je osjetljivom i suhom. Losioni sa ureom, pantenolom ili bisab-ololom vraćaju koži izgubljenu vlažnost, smiruju je i čine je nježnom i mekanom.

INFINITI / CONSUMER CATIBUSSadržaj: Osobna higijena muškarcaUzorak: N=402; +15 godinaDatum: Listopad 2014.

Pitanje: Osobnoj higijeni posvećujem:Uzorak: N=402; +15 godina

ODGOVORI N %

Puno pažnje 286 71.0

Trebao bih više 36 9.0

Kad osjetim potrebu 52 13.0

Ne vodim računa o tome 28 7.0

Pitanje: Brijem se:Uzorak: N=402; +15 godina

ODGOVORI N %

Da, svaki dan 153 38.0

Da, svaki drugi dan 113 28.0


Samo povremeno 52 13.0

Ne brijem se uopće 24 6.0

Pitanje: Koristim kremu za njegu kože: Uzorak: N=402; +15 godina

ODGOVORI N %


Da, povremeno, kada osjetim da me koža zateže 100 25.0

Ne koristim nikada 109 27.0

Posuđujem od partnerice, ne kupujem za muškarce 24 6.0

Pitanje: Od proizvođača preferiram: Uzorak: N=402; +15 godina

ODGOVORI N %

Nivea MEN 249 62.0

L’oreal 16 4.0

Eucerin 8 2.0

Vichy 12 3.0

Proizvodi trgovačkih lanaca 64 16.0

Proizvodi DM-a/Kozma/Bipe/Mullera 52 13.0

Pitanje: Koristim dezodoranse i antiperspirante:Uzorak: N=402; +15 godina

ODGOVORI N %


Samo po potrebi 72 18.0

Nekoliko puta tjedno 12 3.0

Gotovo nikada 56 14.0


f m c g / z a n i m l j i v o s t i

U deset godina smanjene su nejednakosti između muškaraca i žena u pristupu obrazovanju, ali je napredak sporiji u zapošljavanju, ističe Boston consulting group u studiji objavljenoj u povodu Foruma žena u francuskom gradu Deauvilleu. Po toj studiji, ostvarenoj u partnerstvu s Forumom žena, uz podršku Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), u zadnjih deset godina u dobnom rasponu od šest do jedanaest godina svijet se približio cilju univerzalnog školovanja: 91 posto prosječno, u usporedbi s 86 posto prije deset godina. ‘Indeks jednakosti’ porastao je s 95 na 98 školovanih djevojčica na 100 dječaka. Zapravo, djevojčice čine dvije trećine ‘nove djece’ u sustavu školo-vanja u deset zadnjih godina. Znatniji napredak, međutim, tek treba ostvariti u srednjoškolskom obrazovanju: samo 78 posto djece između 12 i 16 godina ide u školu, a djevo-jčice su ondje malo manje prisutne od dječaka. Napredak u zapošljavanju žena i muškaraca je također postignut, no usporen je zbog krize, navodi studija. Udio žena u aktivnoj populaciji porastao je s 54 posto u 2000. na 57 posto u 2012. godini. Međutim, opao je u tri zemlje: Indiji s 36 na 30 posto; u Kini sa 77 na 70 posto, a u Sjedinjenim Državama sa 70 na 67 posto. Kao i prije deset godina, u sektoru tehnologija IT muškarci i dalje vode, navodi studija. Žene napreduju u sektoru poduzetništva pa je u 2011., 41 posto žena radilo samostalno u odnosu na 35 posto u 2004. ‘Uz primjerene mjere poticanja ženskog poduzetništva, broj žena poduzetnica mogao bi narasti na 53 milijuna do 2025. i stvoriti 28 milijuna radnih mjesta u svijetu’, navodi Agnes Audier iz Boston consulting group.

Poslodavci složni: mlađi zaposlenici fleksibilniji i brži, a stariji iskusniji i pouzdaniji

Do 2025. 25 milijuna poduzetnica

Više od polovice poslodavaca (58%) primijetilo je prilikom selekcijskih procesa ne-dostatak određenih kompetencija koje su kandidati trebali steći za vrijeme formalnog obra-zovanja. Djelomični nedostatak kompetencija navodi malo više od trećine (32%) ispitanih poslodavaca, dok ih svega 3% navodi da nisu primijetili nedostatak očekivanog znanja. Svega 7% poslodavaca ne može procijeniti nedostaju li određene kompetencije kod kandidata za posao. Poslodavci ističu da stariji zaposlenici imaju znatno više stručnog znanja (70%) u odnosu na mlađe kolege (7%).

Očekivano, prema ispitanim poslodavcima vještinu vođenja više posjeduju stariji zaposlenici (53%) nego li oni do 30 godina (2%). Prema rezultatima istraživanja, kompetencije kojima ‘vladaju’ mlađi zaposlenici su: informatička znanja (75% mlađih zaposlenika posjeduje tu vještinu u odnosu na 7% starijih zaposlenika), strani jezici (61% mlađih zaposlenika i svega 5% starijih) i nova marketinška znanja (39% mlađih zaposlenika, dok stariji uopće ne posjeduju ta znanja). Poslodavci su za uvođenje sljedećih predmeta u srednje škole: komunikacijske i prezentacijske vještine (63%), informatička pismenost (18%) i poduzetništvo (11%). Svega 5% ispitanih poslodavaca uvelo bi u srednjoškolsko obrazovanje predmet ‘financijska pismenost’. Malo manje od petine ispitanih poslodavaca (18%) preferira zapošljavanje mlađih osoba (do 30 godina), dok ih 70% navodi da odluka o (ne)zapošljavanju ovisi o samom kandidatu, a ne o godi-nama. Svega 12% poslodavaca ne daje prednost mlađim kandidatima. Kada je u pitanju ulaganje u mlađe zaposlenike, tek 7% poslodavaca priznaje da nije spremno na ulaganje u edukaciju i stoga takvu osobu ne bi niti zaposlili. Većina poslodavaca (90%) zapošljavanje mlađe osobe i ulaganje u nju ne vidi kao problem, odnosno spremni su na ulaganje u dodatnu edukaciju. Preostalih 3% ispitanih poslodavaca nemaju mišljenje po pitanju ulaganja u mlađu osobu.

Na pitanje koja je osnovna razlika između mlađih i starijih zaposlenika, poslodavci se slažu da su mlađi zaposlenici ‘fleksibilniji i brži, dok su stariji iskusniji i pouzdaniji’. Komentar jednog poslodavca dodatno otkriva razliku između generacija: „Stariji zaposlenici žele siguran posao do mirovine, dok mladi žele steći iskustvo i potom pokušati pronaći još bolji posao.“

dm je predstavio poslovne rezultate kTrećina ispitanih tražitelja posla (30%) smatra da ima dobre izglede za pronalazak posla s obzirom na usvojene kvalifikacije tijekom školovanja. S druge strane, njih 59% priznaje da im stečene kvalifikacije ipak nisu dovoljne za pronalazak (boljeg) posla. Svega 11% ispitanika ne može procijeniti jesu li im stečene kvalifikacije dovoljne za konkuriranje na tržištu rada. Muškarci u većoj mjeri smatraju da imaju do-bre izglede za pronalazak posla s obzirom na kvalifikacije stečene formalnim obrazovanjem – 35% muškaraca i 27% žena smatra da su im ‘izgledi’ za pronalazak posla dobri. Čak 42% tražitelja posla potvrđuje da su prilikom prijave na oglas za posao primijetili da im nedostaju vještine koje poslodavci očekuju od kandidata. Malo više od polovice tražitelja posla (58%) nije imalo problema s ispunja-vanjem uvjeta oglasa po pitanju traženih kompetencija. Tražitelji posla smatraju da je u srednje škole nužno uvesti predmete informatičke pismenosti (76%) i poslovne komunikacije (60%), a zatim financijske pismenosti (59%). Najmanje ispitanika, njih 21%, smatra da im je potrebno ‘domaćinstvo’. Tražitelji posla su svjesni da bi im prekvalifikacija povećala šansu za (bolji) posao – čak 65% ispitanika spremno je na prekvalifikaciju, dok ih se 13% već prekvalificiralo. Na prekvalifikaciju nije spremno 26% ispitanika. Dobar je pokazatelj da je čak 80% tražitelja posla spremno na ulaganje vlastitih sredstava u edukaciju i to ponajviše od 2000 do 5000 kuna (njih 24%). Svega 11% ispitanika ne želi uložiti vlastita sredstava u edukaci-ju, dok ih 10% ne zna procijeniti. Najviše ispitanika (57%) zanima dodatna edukacija iz područja stranih jezika, naprednih informatičkih vještina (49%) te iz područja komunikacije i prezentacije (38%). Najmanje tražitelja posla zainteresirano je za edukaciju s područja upravnog prava (6%) i financijskog savjetovanja (11%).

Trećina Hrvata želi raditi od kuće

Na listi deficitarnih zanimanja su elektro i vodoin-stalateri, keramičari, krovopokrivači, kuhari, mesari. U skoroj budućnosti Hrvatska bi mogla ostati i bez zidara, javlja Dnevnik.hr. Čini se da ni stipendije koje gradovi i općine nude nisu dovoljne da se učenike potakne na upis u strukovna zanimanja. Iako lakše dolaze do posla, sve je manje učenika koji se odluču-ju za obrtnička zanimanja. Obrtnička i industrijska graditeljska škola u Zagrebu ove godine nije upisala niti jednog učenika za zanimanje zidar. Prazne klupe ostale su i u Rijeci, Splitu, Osijeku. Za zidare – osnov-no zanimanje u graditeljstvu u cijeloj Hrvatskoj upisa-no je manje od 20 učenika. Nedostaje i onih koji bi se bavili elektro i vodovodnim instalacijama, keramičara, krovopokrivača, bravara, pa i mesara. Najbolje to znaju oni iz struke. ‘Svi hoće na fakultet. Neće nitko u srednju školu, većinom bi svi bili menadžeri, a radnik nitko’, kaže mesar Dragan Jurjević.

Poslovi koje nitko ne želi raditi

Ne bi li mlade potaknuli na upis u strukov-na zanimanja, gradovi poput Zagreba, Za-dra, Velike Gorice, Osijeka nude i stipendije. Ali u Obrtničkoj komori upozoravaju – obra-zovni sustav i politika upisa u škole ne prati potrebe tržišta rada. ‘Zatvaraju se obrti, ali ono što je još gore, ne osiguravamo pomla-dak, učenike koji će upisivati ta zanimanja. Mi smo čak i Ministarstvu znanosti i pisali za upis vezano uz deficitarna zanimanja i molili da osmisle model upisa u ta defici-tarna zanimanja. Jer državnim pedagoškim standardom je određeno da ako se u jedno zanimanje javi manje od šestero učenika, tada oni više ne upisuju taj program i tako još više smanjujemo broj učenika koji se upisuju u deficitarna zanimanja’, kaže Mire-la Lekić iz odjela za obrazovanje HOK-a.

Nerazumnapolitika


f m c g / z a n i m l j i v o s t i

Svi žele raditi u inozemstvu, no samo njih 55% poslalo je prijavu za posaoU vrijeme gospodarske krize, sve je više građana koji svoju budućnost vide izvan granica Hrvatske. Jesu li spremni na preseljenje zbog (boljeg) posla i pod kojim uvjetima, portal MojPosao otkrio je u istraživanju provedenom na više od 1.200 ispitanika. Rezultati istraživanja ukratko se mogu sažeti na sljedeći način: prosječan Hrvat želi u inozemstvo, raditi će bilo što, ali ne zna odakle početi i nije se prijavio na nijedan oglas. Čak 99% ispitanika odgovorilo je da su spremni na preseljenje u inozemstvo zbog (boljeg) posla. Malo više od polovice ispitanika (51%) preselilo bi se bilo gdje – u inozemstvo i unutar Hrvatske, dok bi se 47% ispitanika preselilo isključivo u inozemstvo. Tek 2% ispitanika spremno je na preseljenje isključivo unutar Hrvatske. Očekivano, nezaposleni ispitanici su spremniji na preseljenje. Njih 54% odselilo bi bilo gdje zbog posla, a 53% preselilo bi se isključivo unutar Hrvatske. Mlađi

ispitanici su fleksibilniji – svejedno im je gdje bi preselili, dok bi stariji ispitanici radije otišli u inozemstvo. Više od polovice ispitanika mlađih od 25 godina (57%) preselilo bi bilo gdje, a većina ispitanika starijih od 41 godine (56%) preferira inozemstvo kao mjesto rada. Ispitanici sa srednjom stručnom spremom preselili bi u inozemstvo (52%), dok većina ispitanika s višom (55%) i visokom (54%) stručnom spremom nije bitna lokacija budućeg poslodavca. Loša ekonomska situacija u zemlji glavni je razlog za preseljenje u inozemstvo koji navodi 88% ispitanika. Slijede želja za boljim životnim standardom (87%) i mogućnost građenja karijere (68%). Kada je u pitanju željena destinacija, većina ispitanika bi odabrala Europu (75%), zatim Sjevernu Ameriku (71%) i Australiju (69%). Pri izboru tvrtke u inozemstvo vodili bi se dobrom plaćom (81%), radnom atmosferom (69%) i mogućnošću za razvoj karijere (67%).

Iako imaju želju za preseljenjem, većina ispitanika komentira da im za preseljenje u inozemstvo nedostaju financijska sredstva ili se nadaju oporavku gospodarske situacije u državi. Tri četvrtine ispitanika (76%) ne zna kome bi se obratila vezano uz preseljenje izvan države. Obitelj i prijatelji/ poznanici uputili su 15% ispitanika, dok svega 6% ispitanika nije imalo nikakvih problema s pronalaskom potrebnim informacija. Kada traže informacije o mogućnosti zapošljavanja u inozemstvu, ispitanici se najčešće informiraju na portalima za oglašavanje poslova (67%) i putem interneta (67%). Sljedeći izvor informacija su osobna poznanstva (40%), web stranice tvrtki (38%) i društvene mreže (36%). Vrste informacija koje traže su: uvjeti preseljenja (95%), podaci o životnom standardu (94%) i smještaju (91%). Iako su gotovo svi spremni na preseljenje zbog posla, zanimljivo je da više od polovice ispitanika (55%) nije

poslalo niti jednu prijavu za natječaj u inozemstvu. Na barem jedan natječaj prijavilo se 35% ispitanika te su sada u iščekivanju odgovora, a 10% ih se javilo i već dobilo odgovor od poslodavca. Kada bi dobili pozitivan odgovor od stranog poslodavca, 52% ispitanika prihvatilo bi bilo kakav ugovor o radu (52%). Petina ih (21%) ipak želi samo ugovor na neodređeno, a 17% ispitanika pristalo bi na ugovor na određeno, ali dulji od godinu dana. Tek 8% njih pristalo bi na ugovor od 6 do 12 mjeseci, dok bi na ugovor do 6 mjeseci pristalo 3% ispitanika. Na pitanje koliko bi dugo bili spremni raditi u inozemstvu, najviše ispitanika (40%) tvrdi da se nikada ne bi niti vratili. U stranoj bi zemlji duže od 5 godina ostalo 36% ispitanika, 15% ispitanika zadržalo bi se tri do pet godina, a preostalih 9% vratilo bi se u roku od dvije godine. Ipak, za 61% ispitanika bolja ponuda za zaposlenje bila bi razlog za povratak u Hrvatsku.


f m c g / s t r u č n a t e m a

Premijera nove serije automobila pojedinih proizvođača i brandova, salon u Ženevi kao platforma, znači promociju nove generacije novih automobila i novih tehnologija.

Apple Iphone, Samsung…, nešto je što se očekuje sa znatiželjom i nestrpljenjem. I isto tako u sve kraćim vremenskim razdobljima. Tisuće inženjera – konstruktora i znanstvenika svih vrsta rade na novim modelima, dok se još nisu ugasila svjetla promocije ovog – sadašnjeg. Prilikom jedne stručne posjete i razgovora u IT tehnološkoj kompaniji, lideru u svojem segmen-tu, u visoko globaliziranom Singapuru, na moje

pitanje kako se štite od konkurencije i kopiranja vlastitih novih rješenja – odgovor je bio jednos-tavan: brži smo i to uvijek šest mjeseci u predno-sti pred drugima; tako je jedino moguće zaštititi naše inovacije i patente.

Koliko smo organizirani?›› Nakon utakmice Lige prvaka, uza sve ostale komentare i ocjene, uvijek je upečatljivo vidjeti koliko je koja momčad bila u posjedu lopte te koliko je tisuća metara pojedini igrač (smisleno) pretrčao. Slično bi se mogao pro-matrati i mjeriti učinak pojedinca, tvrtke, ali i nacionalne ekonomije u cjelini. Koliko smo

efikasno organizirani u onome što obavljamo i radimo, a poglavito kada to usporedimo s našim okruženjem i konkurencijom. Već mjesecima i tjednima znamo da naša atraktiv-na mandarina neće ove godine otputovati u Rusiju. Očekujemo potporu EU da (dijelom) pokrije taj gubitak, ali uz uvjet da te man-darine ne propadnu, već da dođu do škole, bolnice,... svima kojima će dobro doći, ovako ili onako. Ali, što još mi sami činimo brzo i organizirano? Ako je u Zadru u nekoliko sati razgrabljeno deset tona tog voća, uz okol-nostima primjerenu cijenu, što je s našom organizacijom da se od Osijeka i Slavonskog

NE MOŽE SE ŽIVJETI OD STARE SLAVE, NITI OD TURISTIČKE SEZONA KOJA JE TEK NEŠTO DUŽA OD ONE KUPALIŠNE. A PROIZVODI I TO IZVOZNI HRVATSKE INDUSTRIJE, VEĆINOM SU VREMENSKI I TEHNOLOŠKI ZASTARJELI; NASTALI SU PRIJE TRI ILI VIŠE DESETLJEĆA. A TKO JOŠ PAMTI DA SU MOBILNE TELEFONE PROIZ-VODILI MOTOROLA, SONY ERICSSON, SIEMENS, A USKORO ĆE POVIJESNO SJEĆANJE ZAKLONITI I NOKIU.

GLOBALIZACIJA... MOŽE LI TO BITI MALO... SPORIJE?

Prof.dr. Mladen Vedriš, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu / Predstojnik Katedre za ekonomske znanosti


f m c g / s t r u č n a t e m a

Prof.dr. Mladen Vedriš, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu / Predstojnik Katedre za ekonomske znanosti

Broda, do Varaždina, Čakovca i Križevaca, za-tim Zagreba i tako redom lijepom našom or-ganizira takva logistika i prodaja. I tako se od problema stvori dobra prilika. Ili je primjenu dobre organizacije moguće tek promatrati na ekranima; primjerice, drame u Fokushimi i tisuće i tisuće ljudi koji su organizirano i ubrzano djelovali. Ili pak, upravljanja krizom koju pojava bolesti zvane ebola drastično širi i lokalno i globalno.

Treba živjeti u stvarnosti›› Ne može se živjeti od stare slave, niti od turističke sezona koja je tek nešto duža od one kupališne. A proizvodi i to izvozni hrvatske industrije, većinom su vremenski i tehnološki zastarjeli; nastali su prije tri ili više desetljeća. A tko još pamti da su mobilne telefone proiz-vodili Motorola, Sony Ericsson, Siemens, a uskoro će povijesno sjećanje zakloniti i Nokiu. Tko zna tko je na zadnjem ili predzadnjem svjetskom ili europskom nogometnom pr-venstvu bio treće plasiran. U našim prilikama često se želi živjeti sportski od trećeg mjesta, iz prošlog stoljeća na prvenstvu održanom u Francuskoj. U poslovnim biografijama današnjice prvenstveno se navodi što se radilo u proteklih dvanaest godina; ukoliko je starije

(s više iskustva!), tada se prijašnja dostig-nuća pišu sitnijim slovima. Već su dio arhive i vaše ukupne povijesti. Koliko smo spremni prihvatiti te istine, a još više živjeti i djelovati u skladu s njime. Koncept „zaustavite Reuters“ tek je istiniti povijesni, danas već anegdotski događaj, ali i ništa više od toga. Vrijeme i okol-nosti nije moguće promijeniti primjenjujući vlastiti ritam događanja, koliko je god to bilo nesimpatično za priznati i prihvatiti.

Vraćanje u životni ciklus›› Stigla je i nova filozofija, nazvana cirkular-na ekonomija; nema više rasipanja i otpada – sve se vraća u novi životni ciklus; bilo kao energija ili sekundarna sirovina – nazvana novi proizvod. Resursi su bitno ograničeni; u toni funkcionalno odbačene elektronike,

više je plemenitih i rijetkih metala nego u toni rudače, koja postoji u ograničenim količina-ma. Jednako je tako i sa energijom pojedinca, tvrtki i nacionalne ekonomije – sve je manji stupanj slobode za neefikasnost, nečinjenje ili pokušaj održavanja status quo stanja. Kako u svemu tome pronaći svoje mjesto, biti toliko efikasan da se može očuvati i vlastiti prostor zvan QT (quality time) za smisleno vlastito življenje. Odgovor je biti dovoljno brz da bi se opstalo kao subjekt događanja. Jer, danas ne gutaju velike ribe one male, nego brze – one spore. I to ne samo u životinjskom svijetu. Isto je tako u korporativnom svijetu, u našem bližem i daljem okruženju; u global-izaciji koja stiže u naše živote bez bilo kakvih pograničnih formalnosti, najava, a kamo li i dodatnih isprika i objašnjenja.

SVE JE MANJI STUPANJ SLOBODE ZA NEEFIKASNOST, NEČINJENJE ILI POKUŠAJ ODRŽAVANJA STATUS QUO STANJA. KAKO U SVEMU TOME PRONAĆI SVOJE MJESTO, BITI TOLIKO EFIKASAN DA SE MOŽE OČUVATI I VLASTITI PROSTOR ZVAN QT (QUALITY TIME) ZA SMISLENO VLASTITO ŽIVLJENJE. ODGOVOR JE BITI DOVOLJNO BRZ DA BI SE OPSTALO KAO SUBJEKT DOGAĐANJA. JER, DANAS NE GUTAJU VELIKE RIBE ONE MALE, NEGO BRZE – ONE SPORE.

❃


f m c g / n o v i t e t i

Vitalis Crunchy Granola MüsliVitalis müsli donose tri nove kombinacije okusa Crunchy Granola Müsla s hrskavim granolama: Crunchy start s medom, Fruity morning sa sočnim voćem i Choco-Banana pleasure s komadićima čokolade i banane. Ove ukusne kombinacije raznovrsnog voća i hrskavih granola od zobenih pahuljica oduševit će sve ljubitelje voćnih okusa, posebice što sadrže i komadiće grožđi-ca, smokava, brusnica i marelica. Vitalis Choco-Banana pleasure, Crunchy Granola Müsli omiljena je čokoladna kombinacija hrskavih granola od zobenih pahuljica koja će oduševiti sve ljubitelje raskošnog spoja čokolade i banane.

dr . oetker

Vivis krem sirevi od vlasca i pečene paprikeVivis svježi krem sir vlasac mliječno je osv-ježenje koje sadržava sjeckane komade ovog aromatičnog povrća s komadićima češnjaka koji doprinosi još boljem i bogatijem okusu, kažu iz ove prehrambene tvrtke. Oni koji vole povrće sa žara od sada mogu kupiti i mazati Vivis svježi krem sir s pečenom paprikom koji također dolazi u praktičnom i moderno dizajniranom pakiranju od 125 grama.

vindija

Ovi skuta Albuminski sir dobiven iz ovčje sirutke nastale kod proizvodnje poznatog i višestruko nagrađivanog tvrdog sira Ovidura, Ovi skuta pakirana je u praktičnoj kantici od 600 grama, a na pakiranju se nalazi i recept koji potrošači-ma predlaže kulinarsku primjenu ovog proiz-voda koji sadržava sve prednosti albuminskih sireva, kao što su vrlo blagi kiselkasto-mliječni okus te visok udio albuminskih bjelančevina iz sirutke koje su lakše probavljive i imaju visoku hranjivu vrijednost, kažu u Vindiji.

vindija

Svinjski file i Svinjski kareSvinjski file, popularniji pod nazivom lungić, ali i svinjski kare jedni su od najkvalitetni-jih komada mesa. Ovo mekano, podatno i ukusno meso odlično je za pripremu brojnih kreativnih i tradicionalnih recepata, no najčešće se spravlja na roštilju. Prednost PIK svinjskog karea je i to što se nalazi u sočnoj marinadi spravljenoj od mješavine extra dje-vičanskog maslinovog ulja, timijana, vlasca, drobljenog šarenog papra i češnjaka. Mirisna marinada od biranih mediteranskih trava čini kare jedinstvenim, a PIK nudi vrhunske proizvode ljubiteljima mesa.

pik

Čajevi Mango i Ananas i Ja-goda i Malina Čaj mango i ananas je mješavina mljevenog voća i bilja oplemenjena prirodnom aro-mom manga i ananasa. Čaj jagoda i malina sadrži mljevene ljekovite biljke kamilicu, rooibos i komorač, a oplemenjen je zamam-nim mirisom i okusom maline i jagode. Osim u vrućoj, oba čaja se mogu pripremati i u hladnoj vodi. Novi voćni okusi dolaze pakirani u aroma omotače koji čuvaju svježinu i miris, a transportno pakiranje je shelf ready kutija s 10 komada.

podravka

NOVI PROIZVODI U TRGOVINAMA


f m c g / n o v i t e t i

Svijet jogurtaNova Dukatova linija “Svijet jogurta” predstavlja jogurte pripremljene prema na-jpoznatijim tradicionalnim tipovima jogurta. Zanimljiv je novitet jogurt talijanskog tipa, punog i slatkastog okusa i svilenkaste teks-ture. Proizvod ima kremasti i bogati okus, a idealan je za pripremu osvježavajućih deserata te se poslužuje uz voće ili druge slastice. Du-kat je također pripremio i knjižicu “Spremni za veliko jogurtovanje oko svijeta” u kojoj se mogu pronaći ideje za pripremu laganih slastica, ali i pročitati zanimljivosti vezane uz Italiju, poručuju iz te tvrtke te dodaju kako je jedna od takvih ideja i spoj Dukatovog tali-janskog tipa jogurta s keksima Mulino Bianco.

dukat

Panirani pileći cordon bleu, Pan-irani pileći odrezak, Marinirana pileća krilca Proizvodi jednostavni za pripremu, ali tu su i novosti za ljubitelje omiljene orijentalne poslas-tice, Ledo kebab. Nadalje, u Ledo škrinji možete pronaći već začinjeno nasjeckano pureće meso, niske energetske vrijednosti namijenjeno upravo pripremi čuvenog kebaba. Ljubitelje pikantnih okusa oduševit će još jedan novitet, Marinira-na pileća krilca, za čiju je pripremu potrebno samo 15 minuta. Također, novitet je i usitnjeno pileće meso, kao idealna alternativa crvenom mesu kad poželite pripremiti lagan i ukusan obrok od pilećeg mesa.

ledo

Cedevita Zeleni čaj s đumbirom Ljubiteljima zelenog čaja, najzdravijeg napitka na svijetu Cedevita je pripremila pravu poslas-ticu – Cedevita Zeleni čaj s đumbirom. Naime, blagodati zelenog čaja odavno su poznate, đumbir se tradicionalno koristi kao začin i lje-kovita biljka, a jednako kao zeleni čaj porijeklo vuče iz Kine i Indije. Kombinacija ovih biljaka, uz dodatak limunske trave, pruža ukusan, egzo-tičan napitak s dozom pikantnosti.

atlantic grupa

Gelovi za tuširanje Mango coctail, Coconut Milk i Hyaluron

afrodita

Poznata slovenska kozmetička kuća Afrodita predstavila je pet novih proizvoda za tuširanje i njegu tijela. To su Gel za tuširanje MANGO COCKTAIL, kremasti gel za tuširanje i mlijeko za njegu tijela COCONUT MILK te gel za tuširanje i hidratizirajući losion za tijelo HYALURON. To su vrhunski proizvodi koji koži pružaju intenzivnu prirodnu njegu bez dodanih parabena, parafina i BHT-a i ne narušavaju prirodnu pH ravnotežu te su prikladni za svaki pa i za osjetljivi tip kože, a pakirani su u količini od 250 ml.

Ljepilo u stickuOvo je prvo ljepilo u stiku s ambalažom koju čini 58% biljnog materijala. Bio-plastična ambalaža većim je dijelom

izvedena od uzgojene šećerne trske koja je obnovljiva te je kao takva ekološka alternati-va konvencionalnoj plastici. UHU Renature ljepilo u stiku na taj način dokazano smanjuje potrošnju emisije CO2 za 46%, dok se potrošn-ja fosilnih sirovina smanjuje za 48%. Pakiranje UHU Renature ljepila u stiku je 100% recikli-rajuće, nema PVC-a, a čak 70% ljepila čine prirodni materijali i ne sadrži otapala. UHU Renature ljepilo u stiku ima minimalan utjecaj na okoliš, ali jednaku snagu lijepljenja kao stan-dardni UHU stik. Razlog tome je, između os-talog, jedinstveni čep s navojem koji sprječava sušenje i osigurava dugotrajnost samog ljepila. Proizvod je pouzdan i siguran te se lako ispire hladnom vodom, a pakiranje je inovativno i u potpunosti reciklirajuće. Pakiranje je 21 g.

uhu renature



Podravka je još jednom pot-vrdila svoj status kompanije s najjačim domaćim brandovima u regiji Adriatic koja obuhvaća tržišta Hrvatske, Slovenije, BiH i Srbije. Rezultat je to istraživanja agencije Ipsos Puls koja je do ovih rezultata došla uz pomoć takozvanog „brand score“ indikatora koji omogućuje

uspoređivanje brandova različitih kategorija proizvoda i pokazatelj je snage branda na tržištu. Prilikom izračuna, u obzir se uzimaju različiti aspekti odnosa potrošača prema brandu, kako bi došli do spoznaje prepoznaju li ga dobro njegovi potrošači i koriste li ga. U ispitivanje je uključeno minimalno 1000 ispitanika u dobi od 15 do 64 godina u svakoj zemlji različite dobi, obrazovanja i spola. Istraživanje je pokazalo da je Vegeta najjači domaći brand u regiji, a uz Vegetu, visoku treću poziciju po snazi domaćih brandova zabil-ježile su Podravka juhe. Na hrvatskom tržištu Vegeta je ostala vodeći brand po snazi, ispred svih jakih domaćih i internacionalnih marki. Njezin je uspjeh tim veći, jer je jedini hrvatski brand koji se našao na po-jedinačnoj nacionalnoj listi vodećih na svim tržištima regije. Među prvih pedeset najpoznatijih brandova u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, nalaze se još proizvodi pod markom Podravka – ukiseljeno i konzervirano povrće, voćni namazi, bujoni te Dolcela pudinzi i pripomoći/mješavine za kolače i Čokolino u kategoriji dječje hrane. Ovo priznanje Podravka s ponosom može istaknuti kao rezultat vrhunske kvalitete proizvoda, kontinuiranih ulaganja u proiz-vodnju i tehnologiju, stalnih inovacija u asortimanu

Atlantic Grupa dobila 10 milijuna eura kredita od EBRD-a

Vegeta najjači domaći brand u regiji Adriatic

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Atlantic Grupa potpisale su ugovor o kreditnoj liniji u vri-jednosti od 10 milijuna eura. Iznos je namijenjen ulaganju u izgradnju i opremanje suvremene tvornice za proizvodnju proteinskih pločica u Novoj Gradišci. Preostali iznos od 6 milijuna eura do ukupne vrijednosti investicije financira se iz vlastitih sredstava kompanije. Atlantic Grupa je ulaganje u novu tvornicu za proizvodnju energetskih pločica iz aso-rtimana sportske i aktivne prehrane započela u rujnu 2013. godine, potpisivanjem predugovora u Industrijskom parku Nova Gradiška. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti od

16 milijuna eura koji će u prvoj godini proizvodnje otvoriti 50, a uz planirani rast poslovanja u konačnici 160 novih radnih mjesta. Prema planu aktivnosti, izgradnja je počela u travnju 2014. godine, a prvi proizvodi s novih linija na tržištu se očekuju u prvom kvartalu 2015.

Nakon plaćanja režija, točenja goriva na benzinskim crpkama ili podizanja gotovine, najveći trgovački lanac u državi, Agrokorov Konzum, opet širi djelatnost. Tako ćete uskoro u njegovim prodavaonicama moći kupiti andol ili bilo koji drugi bezreceptni lijek. Za 20. studenog sazvana je izvanredna glavna skupština Konzuma na kojoj će se, između ostalog, donijeti odluka o dopuni poslovanja novim djelatnostima. Konzum namjerava proširiti svoje poslovanje na promet medicinskim proizvodima na veliko i malo, na njihov uvoz, ali i proizvodnju odnosno izradu medicinskih proizvoda. Navodi se i posredovanje u prometu lijekovima, djelatnost prometa na veliko lijekovima te trgovina na malo lijekovima koji se izdaju bez recepta. Važno je razlikovati bezreceptne lijekove od drugih proizvoda koji se nalaze u slobodnoj prodaji poput primjerice dodataka prehrani. Oni, za razliku od lijekova, ne služe liječenju, već samo pomažu u održa-vanju zdravlja. Dodaci prehrani su pripravci proizvedeni iz koncentriranih izvora hranjivih tvari ili drugih tvari s hranjivim ili fiziološkim učinkom koji imaju svrhu do-datno obogatiti uobičajenu prehranu u cilju održavanja zdravlja, ali nisu namijenjeni liječenju bolesti. Specijali-zirana prodavaonica mora zadovoljiti još niz uvjeta: od dokumentacije do prostora i opreme za čuvanje lijekova.

Konzum će prodavati i bezreceptne lijekove

Američka neprofitna organizacija Non-GMO Project, posvećena promicanju i očuvanju hrane koja ne sadrži genetski modificirane organizme te obrazovanju potrošača, odobrila je korištenje oznake “Non-GMO Project verified” tvrtki Hermes International za džemove i namaze pod nazivom Dalmatia, hrvatskim kupcima poznatim pod imenom Dida Boža. Na taj je način Hermes International dobio vrijedno i cijenjeno priznanje za američko tržište i potvrdio da u svojoj proizvodnji ne koristi genetski modificirane organizme. “Kao tvrtki koja veliku pažnju posvećuje poštivanju najviših standarda proizvodnje, ova je potvrda veliko priznanje našeg truda i nastojanja da kupcima pružimo samo vrhunsku kvalitetu proizvoda. Na velikom tržištu poput američkog, gdje je potrošačima na raspolaganju nezamislivo široka ponuda prehrambenih proizvoda, ovo nas priznanje izdvaja od drugih i omogućava nam da postanemo prvi izbor kupcima koji pažljivo biraju namirnice i žele znati što sadrži hrana koju svakodnevno konzumiraju”, istak-nuo je Neb Chupin, vlasnik tvrtke Hermes International. Organizacija Non-GMO Project jedina je u Sjevernoj Americi koja provodi neovisnu kontrolu namirnica proiz-vedenih u skladu sa strogim procedurama koje isključuju korištenje genetski modificiranih organizama. Proizvodi koji nose oznaku “Non-GMO Project verified” redovito su testirani na sastojke koji potencijalno sadrže GMO, a proizvodni pogoni prolaze redovite kontrole i godišnje provjere kako bi se potvrdilo da ispunjavaju najviše moguće kriterije proizvodnje bez GMO-a.

Hrvatski džemovi i namazi Dida Boža dobili priznanje “Non-GMO Project verified” Hrvatski proizvođač konditorskih proizvoda

Kraš, koji 45 posto svojih prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima, započeo je pla-siranje svojih proizvoda na nova azijska tržišta. Početkom listopada Kraš je krenuo s izvozom svojih slatkiša u Republiku Koreju gdje će se na policama naći poznati Kiki i gumeni bomboni, dok je za Japan u pripremi već i druga pošiljka Kraševih napolitanki. Iz tvrtke su naveli kako je otvaranje novih tržišta rezultat dugoročnih pregovora i suradnje s korejskim i japanskim po-duzetnicima nakon uspostavljenih kontaka-ta na svjetskim sajmovima. Od Kraševih slatkiša na inozemnom tržištu najtraženije su Napolitanke, Domaćica, Dorina čokolade te premium proizvodi Bajadera i Griotte. Na tržištu Saudijske Arabije Kraš je dugogo-dišnji lider u kategoriji napolitanki.

Kraševi proizvodi na tržištima Koreje i Japana



U četvrtak 18. prosinca 2014. otvoren je novi, šesnaesti po redu u Zagrebu, supermarket BILLA – Ulica Jurja Žerjavića 2, Centar. Nakon uređenja prostora koje je trajalo nekoliko mjeseca, kupci sada mogu, u centru grada, kraj Trga Petra Svačića, na 870 m² prodajne površine pronaći sve što svako gurmansko srce želi: u supermarketu se nudi široki asortiman voća i povrća te raznovrsni svježi mesni proizvodi. Odjel delikatesa tijekom cijelog dana nudi brojne svježe specijalitete od kruha i peciva te svježe pripremljena hladna i topla jela. Uz to prisutna je i sveobuhvatna ponuda kućnih potrepština. Prodajna ponuda upotpunjena je proizvodima

vlastite robne marke po najpovoljnijim cijenama kao što su Clever i BILLA robna marka. Supermarket ima 5 blagajni te 16 parkirališnih mjesta za kupce.

NOVOSTVORENA VRIJEDNOST I NOVA RADNA MJESTAU ponudi BILLE nalazi se više

od 5.000 proizvoda hrvatskih proizvođača. Upravi tvrtke izuzetno je važno podupirati hrvatsko gospodarstvo i proizvođače te gastronomske posebnosti Hrvatske i njenih regija. Preferiranje hrvatskih proizvođača jamči ostanak novostvorene vrijednosti u Hrvatskoj. Uz to što smo Zagrepčanima osigurali još jedno mjesto za kvalitetnu kupovinu prehrambenih proizvoda u susjedstvu, dugotrajno smo stvorili 25 novih radnih mjesta, a naš prodajni tim sigurno će oduševiti kupce najboljim proizvodima, odabranim delikatesama i odličnom uslugom. Radno vrijeme supermarketa je pon-sub od 7.00 do 23.00, ned od 7.00 do 22.00 h.

OTVORENJE NOVOG SUPERMARKETA: BILLA JE OTVORILA 62. SUPERMARKET U HRVATSKOJ U ZAGREBU, JURJA ŽERJAVIĆA 2 - CENTAR

Apsolutno najveći domaći maloprodavač je Konzum koji drži 40 posto ukupnih prihoda na-jvećih deset maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj, pokazala je analiza prihode i profitabilnost iCapi-tala utemeljena na podacima s portala poslovna.hr. Konzum je u 2013. uprihodovao gotovo 13,4 milijarde kuna. Nakon Konzuma slijede Plodine s 3,3 milijarde kuna prihoda te Lidl Hrvatska s 3 milijarde kuna. U prošloj godini osam malo-prodajnih lanaca ostvarilo je rast prihoda, a tek su Konzum (-1%) i Metro Cash & Carry (-3%) zabilježili pad. Što se tiče profitabilnosti, najviše EBITDA marže u 2013. ostvarili su Plodine (9,3%) i Tommy (7,9%), dok je prosjek svih deset promatranih lanaca 3,1 posto. Na razini neto rezultata situacija je puno lošija i tek Studenac ostvaruje nešto višu neto maržu (3,9%), dok se ostali kreću u rasponu -8 do 2 posto, a prosjek svih deset lanaca je -1,3 posto.

Plodine i Tommy s najvećom operativnom maržom u maloprodaji

Zlato za plavce Nove svjetske medalje za vina Badela 1862Vina Badela i dalje osvajaju poznavatelje vrhunske kvalitete i ubiru medalje na svjetskim ocjenjivanjima vina. Na velikom svjetskom ocjenjivanju Mundus vini u Neustadtu u Njemačkoj Dingač 50° 2010 i Ivan Dolac Barrique 2008 osvojili su zlatne medalje, a Korlat Syrah 2010 – srebro. Mundus Vini jedno je od najvećih je svjetskih natjecanje vina pod pokroviteljstvom OIV- u Neustadtu an der Weinstrasse. Okupljeno je preko 3000 uzoraka plemenite kapljice iz 38 zemalja. Isključivo sastavl-jen od profesionalaca, žiri Mundus vini okuplja najbolje svjetske stručnjake iz pod-ručja vina svake godine. Kriteriji ocjenjivanja su vrlo strogi pa tako zlatni sjaj medalje dobivaju vina s ocjenom 90,0 – 94,9, i to samo njih 40 posto najboljih u toj kategori-ji. Dingač 50° i Ivan Dolac su vina od autohtone hrvatske sorte Plavac mali. Plavac mali je rasprostranjen obalno-otočnim dijelom srednje i južne Dalmacije, ali svoj najveći potencijal ostvaruje u najekstremnijim uvjetima poluotoka Pelješca i otoka Hvara. U tim vinogradima grožđe je obasjano s „tri Sunca“ – Suncem i odbljescima od mora i kamena. Ali, to je i prostor u kojem vladaju veliki kontrasti, ponekad čak i ekstremni klimatski uvjeti. Sve to daje vina koja se prepoznaju i na svjetskim ocjen-jivanjima. Badel 1862 već dugi niz godina otvara vrata za grandiozni izlazak plavca malog na svjetsku scenu šaljući svoja vina te sorte na svjetska ocjenjivanja, a ona osvajaju zlatne medalje na prestižnim ocjenjivanjima Decanteru u Londonu, Vinalies Interanationales u Parizu, Mundus vini (i Mundus vini Bio Fach) u Neustadtu i na International Wine Challenge u Londonu.


f m c g / v i j e s t i i z r e g i j e

Billa želi povećati udio domaćih proizvoda u svom asortimanu u Češkoj na 75% do 2015. godine, izjavio je Jarosław Szczypka, direktor Bille Češka, novinskoj agenciji ČTK. Trgovac će također proširiti liniju delikatesnih proizvoda u nekim od svojih trgovina u Pragu. U ovom trenutku, regionalni proizvodi čine 68% asortimana Bille. Planiraju otvarati 8-10 novih tr-govina godišnje na češkom tržištu kako bi ostvarili cilj o 260 objekata u toj zemlji. Trenutno ovaj lanac ima 207 supermarketa, a do kraja godine mreži će dodati još četiri. Ukupna investicija u nove objekte će dostići oko 500-600 milijuna čeških kruna, tj. 25-30 milijuna dolara. Rewe grupa, u čijem se vlasništvu nalazi lanac Billa, obnovila je 50 objekata 2013. i 25 objekata ove godine. Billa je na češkom tržištu zabilježila gubitak od 100 milijuna čeških kruna 2012. i 63 milijuna godinu dana prije toga. Szczypka je izjavio da je ovaj trgovac zabilježio profit prošle godine, ali nije precizirao koliki. Trgovac također provodi svoj pilot projekt Billa Stop&Shop trgovina u kooperaciji Shellom. Do kraja godine odlučit će hoće li koncept biti zadržan i proširen. Szczypka je rekao i da Billa u Češkoj trenutno ne razmatra akviziciju nekog drugog lanca.

Partnerstvo Corner Shopa i Mastercarda

Billa u usponu

Kompanija MasterCard i Corner Shop lanac maloprodajnih objekata sklopile su partnerstvo u okviru kojeg će svih 105 Corner Shop trgovina u Srbiji svojim kupcima omogućiti beskontaktno plaćanje putem MasterCard i Maestrobeskontaknih platnih kartica, poznatijih u Srbiji pod nazivom PayPass. MasterCard beskontaktna tehnologija plaćanja omogućava korisnicima kartica da plaćaju brzo, sigurno i jednostavno, prislanjanjem kartice na beskontaktni čitač na blagajni, nakon čega trebaju pričekati nekoliko sekundi da kratak zvučni signal i zeleno svjetlo na čitaču označe uspješno obavljenu transakciju. Za iznose do 1500 dinara nije potrebno unijeti PIN kod, dok je kod većih iznosa PIN kod potreban radi dodatne sigurnosti. Osim što je ovaj način plaćanja brz i jednostavan, važno je naglasiti da je on također i siguran. MasterCard beskontaktne kartice imaju ugrađen elektronski čip, kao najmoderniji vid zaštite od neovlaštene upotrebe. Prilikom svake transakcije generira se jedinstveni sigurnosni kod koji se ne može ponovno upotrijebiti za neku drugu transakciju putem iste kartice. Osim toga, prilikom beskontaktnog plaćanja kartica je cijelo vrijeme u rukama korisnika, što pruža više kontrole i osjećaj sigurnosti tijekom kupovine.

Na svojoj dugačkoj listi bojkotiranih prehrambenih proizvoda iz Ukrajine Rusija je dodala i zabranu uvoza slatkiša iz ove zemlje. Ruska agencija za zaštitu potrošača Rospotrebnadzor objavila je da se zabranjuje uvoz svih ukrajinskih konditorskih proizvoda. Ovo je najnoviji potez nastao kao rezultat aktualne krize u istočnoj Ukrajini. Iz agencije su rekli da su otkrili kako dvije firme imaju pogrešne etikete na nekima od proizvoda. “Kako bismo zaštitili prava potrošača, Rospotrebnadzor je suspendirao uvoz konditorskih proizvoda iz Ukrajine na teritorij Ruske Federacije”, navodi se u priopćenju agencije.

Zabranjen uvoz slatkiša iz Ukrajine

srbija

rusija

Nakon što je svoj udio u Pivovarni Laško prodala Gorenjska banka, to je učinila i Probanka te je oko 11% Laškoga dobilo je nove vlasnike. Probanka je u kolovozu 2009. otkupila 443.499 dionica Pivovarne Laško, što je tada predstavljalo 5,07-postotni udio dionica i glasačkih prava u tom društvu. Sada je Probanka prodala 4,85% te pivovarske tvrtke, dok će ostatak vrijednosnih papira, prema izvješću slov-enskih Financa preuzeti vlasnik. Oko trećine dionica kupit će fond KD, dok je ostatak predviđen stranoj burzovnoj kući Alta. Uoči posla s nekadašnjim dioničarom Probankom, najviše dionica 1,24 posto cjelokupnog izdatka Laškog, kupila je inozemna Skandinavska Enskilda Banken i Publikuma (1,12 posto), Zveze bank Celovec (dobar postotak), te slab postotak KD Fondovi, SOP i klijenti Zagrebačke ban-ke. Od 22. rujna dionica je porasla tek sedam posto – za dionicu je potrebno izdvojiti 22,2 eura.

Probanka prodala udjel u Pivovarni Laško

slovenija

Američki proizvođač grickalica Mondelez Internation-al uložio je 4,5 milijardi forinti u proširenje kapac-iteta u svojoj tvornici biskvita u Székesfehérváru, u sjeverozapadnoj Mađarskoj. Mondelez International je već investirao oko 50 milijuna eura (11 milijardi forinti) u tvornicu čokolade Székesfehérváru u protekle tri godine, navodi se u priopćenju kompanije. Tri nove proizvodne linije navodno su instalirane kako bi se u tvornici proizvodili Milka i Cadbury čoko-sendviči, prvenstveno namijenjeni izvozu, ali i domaćem tržištu. Kada investicija bude u potpunosti realizirana, bit će kreirano više od 350 novih radnih mjesta u ovoj regiji.

Mondelez širi kapacitete

mađarska

češka


L’Oreal SA, najveći svjetski proizvođač kozmetike, kupit će brazilsku tvrtku za proizvodnju boje za kosu, Niely Cosmeticos Group, nastavljajući tako akvizicije na koje je u ovoj godini potrošio više od 5 milijardi dolara. Niely je najveća nezavisna tvrtka za proizvodnju boja i proizvoda za njegu kose u Brazilu, s prihodom od 405 milijuna brazilskih reala (181 milijun dolara) u prošloj godini, navodi pariški L’Oreal u priopćenju. “Odličan položaj i visoka pene-tracija” Nielyja među brazilsku rastuću srednju klasu “pozitivno će nadopuniti proizvode koje nudimo na odjelima široke potrošnje”, naglasio je u priopćen-ju Didier Tisserand, predsjednik L’Oreal Brazila. Daniel Fonseca de Jesus, koji je osnovao Niely 1981. godine, pridružit će se strateškom odboru L’Oréal Brazila kao potpredsjednik. L’Oreal nije otkrio koliko će platiti za Niely, najavio je u srpnju da planira više akvizicija s obzirom na slabe dobitke koje bilježi u potrošačkim proizvodima, njegovoj najvećoj diviziji.

L’Oreal kupuje tvrtku za proizvodnju boje za kosu

Kalifornija je postala prva američka savezna država koja je zabranila plastične vrećice, a ta će se mjera početi provoditi od srpnja iduće godine. Naime, prema zakonu koji je ratificirao kaliforni-jski guverner Jerry Brown, plastične vrećice za jednokratnu uporabu u trgovinama prehrane i ljekarnama bit će zabranjene od 1. srpnja 2015., a u ostalim trgovinama godinu dana poslije. Francuska vlada namjerava zabraniti plastične vrećice za jednokratnu uporabu od 1. siječnja 2016., a Europs-ka komisija još je 2013. od članica Unije zatražila smanjivanje korištenja takvih vrećica.

Kalifornija zabranila plastične vrećice

sad

francuska

Lidl dodaje drogeriju u svoj online-shopLidl je dodao proizvode iz drogerije u svoj neprehrambeni online-shop u Njemačkoj, uključu-jući proizvode iz kategorije zdravlje i ljepota, deterdžente, kao i sredstva za čišćenje kućanstva i papirnate proizvode. Osim izbora vina, kave i hrane za kućne ljubimce, riječ je o prvoj ovakvoj kategoriji koju je Lidl ponudio online, postavši tako prvim diskonterom u Njemačkoj koji je to učinio. Lebensmittel Zeitung sugerira da bi Lidl mogao proširiti asortiman online ponude, jer je kreirao novu podkategoriju koju je nazvao “hrana i ljekarna”. Ponuda uključuje proizvode koji se prodaju u trgovini, s naglaskom na privatne marke, koje nudi po istoj cijeni, ali s dodat-nom naknadom za narudžbu koja iznosi 4,95 eura.

Najveća svjetska društvena mreža Facebook dobit će bezuvjetno odobrenje Europske unije za kupnju novog sustava za besplatno slanje poruka putem pametnih telefona WhatsApp, vrijednu 19 milijardi dolara, doznaje se iz dva dobro upućena izvora. Ta ključna akvizicija najveća je u 10-godišnjoj povijesti Facebooka, koja će toj društvenoj mreži dati čvrsto uporište na brzorastućem tržištu mobilnog slanja poruka. Riječ je višeplatformskoj mobilnoj aplikaciji za slanje poruka koja omogućava razmjenu SMS poruka bez plaćanja. Plan WhatsAppa da svojim korisnicima, njih oko 450 milijuna, do kraja godine ponudi još i besplatne usluge govornih poziva, mogao bi rezultirati time da postane snažna konkurencija kompanijama poput Deutsche Telekoma, Telecoma Italie i Telefonice. Iz toga su sektora apelirali na regu-latore EU-a da od Facebooka zatraže određene ustupke. No, Facebook je, kako su kazali dobro upućeni izvori, uvjerio Komisiju da navedeni sporazum nema loših posljedica za slobodno tržišno natjecanje pa da stoga ustupci nisu potrebni. Američki regulatori “zeleno svjetlo” za tu transakciju dali su u travnju ove godine, poručivši WhatsApp-u da se nakon udruživanja nastavi pridržavati svoje aktualne prakse zaštite privatnosti podataka, uključujući i to da ih neće koristiti za potrebe ciljanih marketinških poruka.

Odobrenje Facebooku za akviziciju WhatsAppa

njemačka

eu

Najveći američki proizvođači bezalkoholnih pića, među kojima su Coca-Cola i PepsiCo, obećali su smanjiti udio kalorija u zaslađenim pićima za 20 posto u idućih 10 godina kroz edukativne pro-grame, marketing i ambalažu. Američko udruženje proizvođača bezalkoholnih pića i Udruženje za zdravije generacije objavili su takve planove na godišnjem sastanku Clintonove globalne inicijative u New Yorku. Proizvođači bezalkoholnih pića planiraju ostvariti zacrtani cilj do 2025. putem programa edukacije građana kako bi smanjili unos kalorija kod konzumacije pića te kroz povećanu ponudu pića bez ili s vrlo malo kalorija, uključujući i flaširanu vodu. Američko udruženje te industrije izabrat će neovisnog procjenitelja koji će pratiti napredak, no nije jasno koliko će konkretno kalorija podrazumijevati to 20-postotno smanjenje. Ta će se mjera vjerojatno temeljiti na obujmu proda-je, kalorijama po piću i američkim statističkim podacima, kazala je Susan K. Neely, predsjednica i izvršna direktorica Američkog udruženja industrije bezalkoholnih pića. Inicijative za smanjenje kalorija nisu ništa novo. Američko udruženje proizvođača pića i Udruženje za zdravije generacije zajedničkim snagama rade na smanjenju kalorija u pićima u tamošnjim školama. Šesnaest najvećih američkih proizvođača hrane i pića, uključujući Coca-Colu i PepsiCo, 2010. se obvezalo da će do 2012. ukloniti 1.000 milijardi kalorija s američkog tržišta, a do 2015. njih 1.500 milijardi. Te su kompanije dio zaklade za zdravu težinu koju predvode izvršni direktori, a koja je 2009. osnovana kako bi se smanjila pretilost. Prema podacima američke vlade za razdoblje od 2007. do 2008., trećina odraslih osoba u SAD-u je pretila.

Coca-Cola i PepsiCo obećali smanjiti udio kalorija

sad

Skandinavski div upozorio je kupce da Pastaälgar Fullkorn i Pastaälgar tjestenine, koje se prodaju u IKEA Trgovini švedske hrane, mogu sadržavati

soju koja nije deklarirana na ambalaži, zbog čega povlači te proizvode kao mjeru predostrožnosti, neovisno o datumu proizvodnje. Konzumacija tih proizvoda može izazvati alergijsku reakciju kod osoba alergičnih na soju, a sigurni su za sve koji nisu alergični ili osjetljivi na soju. Kupci koji su alergični na soju ili su iz bilo kojeg razloga zabrinuti za sigurnost proizvoda za konzumaciju, mogu vratiti Pastaälgar Fullkorn i Pastaälgar tjestenine u najbližu robnu kuću IKEA i dobiti nazad novac.

Ikea povlači proizvode sa sojom

švedska


f m c g / k a r i j e r e

Kristijan Gregorić, novi izvršni direktor marketinga i razvoja u FranckuKristijan Gregorić novi je izvršni direktor mar-ketinga i razvoja u Francku. Na novoj poziciji bit će odgovoran za strateško planiranje i upravljanje marketingom brendova svih proizvodnih kategorija kompanije, trade marketingom, korporativnim komunikacijama te razvojem strategije inovaci-ja za tržišta Hrvatske i regije. Posjeduje bogato marketinško, komercijalno te menadžersko iskustvo i znanje, a Franckovom izvršnom timu pridružuje se s mjesta generalnog direktora strateške jedinice distribucije HoReCa za SEE regiju u Atlantic Grupi. Diplomirao je i specijalizirao na Ekonomskom fakultetu „Luigi Bocconi“ u Milanu, a karijeru je započeo u kompaniji Nestle Italija. Nakon toga, u Hrvatskoj preuzima odgovornost direktora divizije Nestle Purina Petcare gdje dalje napreduje u regio-nalnog direktora marketinga Nestlea za Jugoistočnu Europu. Uspješnu karijeru nastavio je graditi do-laskom u Adris grupu na mjesto rukovoditelja mar-ketinga i trade marketinga. Početkom 2008. godine prelazi u Karlovačku pivovaru gdje je, kao direktor marketinga i izvoza, strateškim promišljanjem i izvrsnom realizacijom marketinških i prodajnih pla-nova utjecao na unapređenje poslovanja, povećanje udjela i jače tržišno pozicioniranje kompanije.

Gordana Deranja, nova predsjednica HUP-a

Predsjednica Uprave pulskog Tehnomonta iza-brana je za čelnicu Hrvatske udruge poslodavaca s mandatom od dvije godine, dok je Ivan Pavlović, predsjednik Uprave Luke Ploče, na isto razdoblje izabran za člana Izvršnog odbora. Gordana Deranja predsjednica je Uprave Tehnomonta od 1998. U tvrtku je došla 1987. zaposlivši se u računovodstvu. Četiri godine kasnije postaje voditeljica odjela, a od 1995. do dolaska na sadašnju poziciju bila je preds-jednica Nadzornog odbora tvrtke. Dugo godina je aktivna u HUP-u, a obavljala Je niz dužnosti – bila je predsjednica HUP-ove Udruge metalne indus-trije, dopredsjednica koordinacije CRO industrije pri HUP-u i članica Izvršnog odbora HUP-a. Osim

u HUP-u aktivna je i u Hrvatskoj udruzi poslovnih žena u kojoj je bila predsjednica ogranka za Istarsku županiju i dopredsjednica Udruge. Dvostruka je dobitnica nagrade za menadžericu godine (2008. i 2013.) Hrvatske udruge poslovnih žena, a 2011. dobila je i nagradu CROMA-e za menadžericu godine za velika poduzeća. Dobitnica je priznanja za doprinos razvitku pomorskog gospodarstva koje joj je 2012. dodijelilo Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Na III. europskom kongresu malih i srednjih poduzetnica u Katowicama 2013. proglašena je počasnom Ambasadoricom ženskog poduzetništva Poljske.

Toni Balažič potvrđen za novog / starog direktora MercatoraNadzorni odbor Mercatora, u kojemu su odnedavno većina članova pred-stavnici koje je imenovao koncern Agrokor, za direktora s novim petogodišnjim mandatom imenovao je Tonija Balažiča, koji je tu dužnost obnašao nekoliko zadnjih godina. On će kao predsjednik uprave biti odgov-oran za poslovanje tvrtke u Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori, na tržištima gdje će slovenski trgovački lanac i dalje nastupati pod svojim imenom, dok Mercatorove trgovine u Hrvatskoj i BiH preuzima Konzum.

Krešimir Starčević, stariji izvršni direktor u Atlantic GrupiPreuzeo je funkciju Starijeg izvršnog direk-tora korporativnih Pravnih poslova, korpo-rativnih investicija i investicijskog održa-vanja. Na novu poziciju u Atlantic Grupi Krešimir Starčević dolazi s mjesta preds-jednika Uprave Croatia osiguranja, koju je obnašao od 2012. godine. Prethodno je bio član Uprave Štedbanke te Hypo-Alpe- Adria banke, zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju i savjetnik Uprave Tvornice Duhana Rovinj. Kao diplomirani pravnik stjecao je odvjetničko iskustvo u odvjetničkom društvu Porobija&Porobija. Dodatna menadžerska znanja i vještine usavršavao je na švicarskoj menadžerskoj ak-ademiji St. Gallen te brojnim edukacijskim programima u zemlji i inozemstvu.


PROFESSIONALwww.professional.hr

professional fmcg studeni-prosinac

Documents