program diplomskog nastavni čkog studija biologije i...

Odjel za biologiju Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera

Program diplomskog nastavničkog studija biologije i kemije

U Osijeku, ožujak 2005.

1. UVOD a) Temelj modernog društva je znanje, a biologija odnosno znanost o životu zauzima značajnu ulogu. Biodiverzitet, rekombinantna DNA tehnologija i zaštita prirode su biološke discipline bez čijih znanja i dostignuća moderno drušvo neće moći opstati. Stoga je se lako prepoznati vrijednost znanja koje se stječe jednim od studija prirodnih znanosti. U okolnostima sveprisutne globalizacije vrlo često se zaboravlja na prirodne procese pa je naročito potrebno omogućiti stjecanje znanja o funkcioniranju i važnosti života. U tome naročito značajnu ulogu ima obrazovna djelatnost koja mora biti koncipirana tako da mlađim generacijama preda znanja koja će suštinski objasniti i zaštititi život. Biolozi, u svakom segmentu svoga djelovanja, čime god da se bavili, obrazovanjem, znanošću ili stručnim radom potrebni su društvu, a na globalnom tržištu rada lako mogu naći svoje mjesto. Uz školstvo i znanstvene institucije sve je više privatnih tvrtki koje se bave istraživačkom djelatnošću ili proizvodnjom gdje se koriste resursi znanja biologa. Sadržaji obveznih i izbornih kolegija sastavljeni su na temelju najnovijih znanstvenh spoznaja i osiguravaju temeljna znanja s kojima će naši studenti biti konkurentni na svjetskom tržištu znanja. Programi koje nudimo koncipirani su kao "major" program za biologe koji je usporediv s mnogim programima diljem Europske Unije (Sveučilišta u Wageningenu, Heilderbergu, Pecsu), a struktura studija načinjena je u dogovoru s strukom u Hrvatskoj i u potpunosti osigurava vertikalnu i horizontalnu prohodnost studenata. b) Sveučilišni Odjel za biologiju sljednik je Zavoda za biologiju na kojem se kontinuirano od 1977.godine, kada je ustrojen studij biologije i kemije na tadašnjem Pedagoškom fakultetu, školuju profesori biologije i kemije. Temeljem Izvještaja povjerenstva za vrednovanje visokih učilišta u Republici Hrvatskoj iz područja prirodnih znanosti, polje biologija, (točka 11. Izvještaja) predlažemo preddiplomski studij biologije, te diplomske studije: magistar biologije i profesor biologije i kemije. Preddiplomski studij biologija s modulom kemija čini cjelinu s ovdje predloženim diplomskim studijem profesor biologije i kemije. c) Diplomirani studenti imaju svoje područje rada u osnovnim i srednjim školama pa su partneri u procesu obrazovanja. Ujedno, osnovne i srednje škole su institucije u kojima će se zapošljavati diplomirani profesori. d) Predloženi programi studija osiguravaju horizontalnu i vertikalnu pokretljivost studenata budući da su strukturirani po načelu 70% obveznih kolegija i 30% izbornih, po uzoru na europske studije "major + minor", a usklađeni su sa sličnim studijima u RH. Veliki udio izbornih kolegija omogućava dopunu temeljnog programa u smjeru omogućavanja upisa poslijediplomskih studija koji su predloženi na našem i na drugim sveučilištima u RH. e) Slijedeći preporuke, u već spomenutom, Izvještaju povjerenstva za vrednovanje visokih učilišta u Republici Hrvatskoj iz područja prirodnih znanosti, polje biologija (točke 7., 8. i 9.), a budući da su se ostvarili planovi našeg Sveučilišta o preseljenju Zavoda za biologiju i osnivanju Sveučilišnog Odjela za biologiju, ostvareni su traženi, znatno bolji uvjeti za izvođenje nastave i znanstveni rad čime je ostvarena pretpostavka za izvođenje modernog studija biologije. Također, već su uložena stanovita materijalna sredstva za opremanje laboratorija i praktikuma, te očekujemo nastavak pozitivnog trenda.

2. OPĆI DIO 2.1. BIOLOGIJA Diplomski nastavnički studij biologije i kemije 2.2. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Odjel za biologiju 2.3. Diplomski studij u trajanju od 2 godine odnosno 4 semestra je nastavak prediplomskog studija biologija + izborni modul kemija u trajanju od 3 godine, čime se stječe akademski naziv: profesor – profesorica biologije i kemije

2.4. Uvjeti upisa na diplomski studij su:

- za nastavnički studij biologije završen preddiplomski studij iz polja biologija s položenim izbornim modulom kemija 1

2.6. Završetkom diplomskog studija profesor biologije i kemije studenti će moći upisati neki od poslijediplomskih studija iz područja prirodnih znanosti. Na našem Sveučilištu to je prvenstveno Poslijediplomski studij sveučilišni interdisciplinarni: Zaštita prirode i okoliša. Diplomirani studenti zapošljavati će se u osnovnim i srednjim školama na obrazovnim programima s biološkim i kemijskim sadržajima. 2.8. Završenim diplomskim studijem stječe se naziv:

a) profesor – profesorica biologije i kemije

3. OPIS PROGRAMA 3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta i modula s brojem sati nastave i brojem bodova prema ECTS VII semestar P S V ECTS ŠIFRA Osnove suvremene pedagogije 30 1+1 = 2 BP796 Didaktika 30 15 1+1 = 2 BP797 Psihologija odgoja i obrazovanja 30 30 1+2 = 3 BP798 Animalna fiziologija 2 30 1+2 = 3 BM755 Fiziologija bilja 2 30 1+2 = 3 BM756 Biokemija 3 30 1+2 = 3 BM754 Temelji fizikalne kemije 1 45 15 2+3 = 5 K058 Praktikum fizikalne kemije 60 2+3 = 5 K053 Izborni - kemija 45 1+1 = 2 345 225 60 60 30 Stručno-pedagoška praksa 1 30 2+0 = 2 BP7108 VIII semestar P S V ECTS Specijalna pedagogija 15 1+1 = 2 BP8101 Izrada bioloških zbirki 15 30 1+1 = 2 BP899 Osnove hortikulture 30 15 1+2 = 3 BM861 Metodika nastave biologije 30 15 60 3+3 = 6 BP8102 Temelji fizikalne kemije 2 30 15 2+3 = 5 K059 Metodika nastave kemije 1 30 30 2+3 = 5 K071 Praktikum metodike kemije 1 60 2+3 = 5 K073 375 150 60 165 30 Stručno-pedagoška praksa 2 30 2+0 = 2 BP8109 IX semestar P S V ECTS Ekološki sustavi 45 15 2+3 = 5 BP9103 Povijest prirodoslovlja 30 1+1 = 2 BP9106 Metodičke vježbe iz biologije 30 1+2 = 3 BP9107 Metodika nastave kemije 2 30 30 2+3 = 5 K072 Praktikum metodike kemije 2 60 2+3 = 5 K074 Izborni – kemija 135 3 x (1+1) = 3 x 2 = 6 Izborni -biologija 30 1+1 = 2 240 105 45 90 30 Stručno-pedagoška praksa 3 30 2+0 = 2 BP9110 Stručna ekskurzija 30 BP9112 X semestar ECTS Prihvat teme diplomskog rada 5 Izrada istraživačkog rada sa stručnim doprinosom uz metodički dio 15 Obrana rada i završni ispit 10

Izborni - kemija ŠIFRA p+s+v sati ECTS Materijali XXI. stoljeća: tehnologija i okoliš K026 15+0+15 30 1+1 = 2 Kataliza i katalizatori K057 15+15+0 30 1+1 = 2 Upotreba računala u nastavi kemije K076 15+0+45 60 1+1 = 2 Istraživački rad u metodici nastave kemije K075 15+0+45 60 1+1 = 2 Koloidna i međupovršinska kemija K054 15+15+0 30 1+1 = 2 Osnove radiokemije i radijacijske kemije K055 15+15+0 30 1+1 = 2 Atmosfera i okoliš K082 15+15+0 30 1+1 = 2 Suvremene spektroskopske metode u kemiji K056 15+0+15 30 1+1 = 2

IZBORNI - biologija

P S V ECTS ŠIFRA Biomolekule u hrani 15 15 1+1 = 2 BMZ77 Evolucija genoma 15 15 1+1 = 2 BMZ79 Biljna patoanatomija 15 15 1+1 = 2 BMZ80 Biljna mikrotehnika i

metode mikroskopije 30 15 1+1 = 2 BMZ82 Imunokompetentnost i transplantacija 15 15 1+1 = 2 BMZ84 Vegetacijsko kartiranje 15 15 1+1 = 2 BMZ92 Ponašanje životinja 15 15 1+1 = 2 BM969 Istraživačka nastava biologije 15 15 1+1 = 2 BBZ49 Ekologija u obrazovanju 15 15 1+1 = 2 BBZ50

3.2. Programi predmeta Za sve nastavne predmete i module zajedničko je:

• Nastava će se izvoditi u obliku predavanja (p), seminara (s), praktikuma (v) u laboratorijima ili na terenu, u obimu koji je označen uz naziv svakog predmeta. Znanje studenata provjeravat će se kroz kolokvije, diskusije i izlaganje seminarskih radova.

• Bodovi prema ECTS-u su naznačeni uz svaki kolegij i to tako da prvi dio bodova student dobiva za pohađanje nastave, a drugi mu se pribraja nakon položenog ispita.

• Kvaliteta i uspješnost izvedbe svakog predmeta pratit će se putem anketa.

Obvezni predmeti OSNOVE SUVREMENE PEDAGOGIJE 30 p + 0 s + 0 v ECTS 1+1 = 2 CILJ: Usvojiti znanstveni pedagogijski sustav kao temelj razumijevanja odgojne prakse, ali i kao temeljnu pretpostavku za mijenjanje i unapređivanje postojeće odgojne prakse; usvojiti temeljne pedagogijske pojmove do nivoa praktične primjenjivosti; usvojeni sustav pedagogijskih spoznaja i formirana umijeća treba studente osposobiti za praktičan rad, ali i za organiziranje i provođenje primjenjivih akcijskih istraživanja, u cilju unapređivanja odgojne prakse. SADRŽAJ PREDAVANJA: Odnos naslijeđa i odgoja. Teorije nativizma, empirizma, konergencije i dinamička teorija. Odgoj, socijalizacija, samoaktivnost. Antropološke osnove odgoja. Zakoni filogeneze i ontogeneze u odgoju. Razvoj i maturacija, preuranjivanje i kašnjenje. Bitne odrednice odgoja. Pedagogijska znanost i pedagogijski sustav. Pedagogijska interdisciplinarnost. Sličnosti i razlike između odgoja i socijalizacije. Odgoj, obrazovanje, izobrazba. Intencionalni i funkcionalni odgoj. Nastava. Didaktika i metodike. Učenje i poučavanje. Kurikulum. Učitelj, učenik, roditelj. Savjetovanje, pomoć. Grupa vršnjaka, masovni mediji, slobodno vrijeme i potrošnja. Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Vaninstitucionalni odgojni rad. Odgoj odraslih. Pluralistička socijalizacija. Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi. Seminarski radovi s raspravom. ISPIT: pismeni i usmeni LITERATURA- osnovna: CINDRIĆ, M., 1995: Profesija učitelj u svijetu i u Hrvatskoj. Persona, Velika Gorica-Zagreb. MIJATOVIĆ, A., 1999: Osnove suvremene pedagogije. Hrvatski pedagoško-književni zbor. Zagreb. LITERATURA – dopunska: GLASSER, W., 1994: Kvalitetna škola. Educa. Zagreb. MARSH, C., 1994: Kurikulum - temeljni pojmovi. Educa, Zagreb. ROSIĆ, V., ZLOKOVIĆ, J., 2002: Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Rijeka.

DIDAKTIKA 30 p + 15 s + 0 v ECTS 1+1 = 2 CILJ: Produbiti osnovne didaktičke spoznaje kod studenata glede planiranja, organizacije, ostvarivanja i vrednovanja nastave. Razvijati sposobnosti u studenata za oblikovanje osobnog nastavničkog stila utemeljenog na uporabi nastavnih metoda koje potiču razvoj kritičkoga mišljenja. SADRŽAJ PREDAVANJA: Osnovni pojmovi. Didaktika, obrazovanje, odgoj, nastava, edukacija, naobrazba, izobrazba, školovanje. Ciljevi i zadaće nastave. Taksonomijsko određivanje ciljeva. Povijest didaktike. Nastava kao komunikacija. Interaktivnost nastave. Neverbalna nastavna komunikacija. Cilj ili ciljevi nastavne komunikacije. Bipolarnost nastave. Koncept kurikuluma. Svrha, ciljevi i zadaće obrazovanja i nastave. Opći ciljevi obrazovanja, individualni ciljevi, praćenje ostvarivanja ciljeva obrazovanja. Ciljevi i zadaće nastave. Sadržajna i organizacijska utemeljenost nastave. Školski kurikulum. Nacionalni kurikulum. Nastavni plan i program. Opseg, dubina i slijed obrazovnog programa. Praćenje programskog oblikovanja sadržaja. Organizacijska utemeljenost nastave. Nastavni izvori. Nastavne metode. Nastavne tehnike. Društveno radni oblici u nastavi. Čelni rad, skupni rad, rad u paru, individualni i individualizirani rad. Suradničko učenje. Projektna nastava. Tijek nastavnoga procesa. Pripremanje, prijam i obradba sadržaja, vježbanje, ponavljanje, vrednovanje. Snimanje i analiza nastave. Vrednovanje obrazovanja. Nastavni sustavi. Pojmovna određenja i vrste. Predavačka i predavačko-prikazivačka nastava. Katehetička i majeutička nastava. Egzemplarna nastava. Problemska nastava. Mentorska nastava. Programirana nastava. Simulacija i igra u nastavi. Individualizirana nastava. Od nastavnikova poučavanja do učenikova samostalnog učenja. Osposobljavanje učenika za samoobrazovanje. Socijalno-radni oblici rada u nastavi Rad učenika: individualni rad, rad u paru, skupni, frontalni. Rad nastavnika: individualni i timski. Roditelji i škola. SADRŽAJ SEMINARA: Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi, izraditi seminarski rad i izložiti ga. ISPIT: usmeni i pismeni LITERATURA - osnovna: BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., 2002:Didaktika. Školska knjiga, Zagreb. PEKO, A., PINTARIĆ, A., 1999: Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika. Pedagoški fakultet, Osijek. JELAVIĆ, F., 1995: Didaktičke osnove nastave. Naklada Slap, Jastrebarsko. DESFORGES, C., 2001: Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi. Educa, Zagreb. LITERATURA- dopunska: MEYER, H., 2002: Didaktika razredne kvake. Educa, Zagreb. KLIPPERT, H., 2001: Kako uspješno učiti u timu. Educa, Zagreb. DRYDEN, G., VOS, J., 2001: Revolucija u učenju. Educa, Zagreb.

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA 30 p + 30 s + 0 v ECTS 1+2 = 3 CILJ: Studenti će upoznati glavne pojmove, teorijske modele i metode istraživanja u području učenja i poučavanja. Očekuje se da studenti shvate odnos između procesa poučavanja i ishoda učenja u pojedinim akademskim domenama. Moći će objasniti nastavnicima značenje i posljedice pojedinih pristupa poučavanju, te će moći primijeniti u radu s učenicima postupke za poticanje razvoja strategija i tehnika učenja i vještina poučavanja; moći će pokazati razumijevanje teorijskih modela u području motivacije i socijalnih procesa u školskom kontekstu; moći će objasniti odnos između školskog okruženja i procesa učenja i poučavanja, kao i odnos između motivacijskih i socijalno-emocionalnih varijabli i školskog postignuća; moći će planirati i primjenjivati postupke za utvrđivanje i poticanje motivacije za učenje kao i odgovarajuće postupke za utvrđivanje i unapređenje socijalnih odnosa u razredu i uspostavu razredne discipline. SADRŽAJ PREDAVANJA: Ciljevi psihologije obrazovanja. Determinante ishoda učenja: osobine učenika i karakteristike obrazovnog konteksta. Primjena teorijskih pristupa procesu učenja u školskom kontekstu. Pristupi poučavanju. Poučavanje vještina učenja. Školsko okruženje i učenje, Primjena teorija motivacije u školskom kontekstu, Strategije za poticanje motivacije u učenju , Interesi i emocije u školskom kontekstu, Razredna klima, Razredna disciplina, Procjenjivanje i mjerenje školskog postignuća učenika. SADRŽAJ SEMINARA: Studenti će samostalno izraditi seminarski rad i izložiti ga. ISPIT: pismeni LITERATURA- osnovna: VIZEK VIDOVIĆ, V., RIJAVEC, M., VLAHOVIĆ-ŠTETIĆ, V., MILJKOVIĆ, D., 2003: Psihologija obrazovanja. IEP, Zagreb. WOOLFOLK, A., 2005: Educational psychology. Boston, Allyn i Bacon. LITERATURA- dopunska: BARTH, B. M., 2004: Razumjeti što djeca razumiju. Profil International, Zagreb. BRDAR, I., RIJAVEC, M., 1998: Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu. IEP, Zagreb. GOSSEN, D. C., 1995: Restitucija - preobrazba školske discipline. Alineja, Zagreb.

ANIMALNA FIZIOLOGIJA 2 30 p + 0 s + 0 v ECTS 1+2 = 3 CILJ: Tijekom studiranja ovog kolegija student će naučiti osnove fizioloških adaptivnih mehanizama u životinjskim organizmima na promjene u okolišu, te principe reguliranja homeostaze i energetskog balansa na nižim i višim razinama biološkog sustava, te steći pregled nužne povezanosti različitih razina biološkog sustava i njihovu interakciju u formiranju bioloških pojava kao i stav o cjelovitosti bioloških sustava koji nužno ukljućuje jednakovrijedno studiranje pojava na molekularnoj razini do pojava na razini viših bioloških struktura. SADRŽAJ PREDAVANJA: Uvod i repertitorij osnovnih fizioloških pojmova. Granice adaptacije. Restriktivna i ekspanzivna adaptacija. Fizikalne interakcije između organizma i okoline. Radijacija, kondukcija, konvekcija i evaporacija. Skaliranje metabolizma i termalnih interakcija. Adaptacija na temperaturu: Poikilotermija i ektotermija. Homeotermija i endotermija. Izmjena materije s okolišem. Osmotska izmjena kod akvatičkih i trazicijskih životinja. Izmjena vode i natrij-klorida kod kopnenih životinja. Adaptacije izmjene plinova. Energetika pokretanja. Fiziološka energetska bilanca. Periodičnost u okolišu i fiziološke promjene. Fiziologija hibernacije. Diverzitet probave i ishrane. Odnos morfologije i fiziologije probavnog sustava i načina i vrste prehrane. Fiziološki problemi ishrane biljkama. Fermentacija u probavilu. Raspodjela sekundarnih sastavnica biljaka u organizmu i njihov uitjecaj na fiziološke procese. Egzofiziologija i fiziologija ekstraterestričkih bioloških sustava. Fiziologija visokog i niskog tlaka zraka i vode. Feromoni kao ekološki i fiziološki čimbenici. ISPIT: pismeni i usmeni LITERATURA – osnovna: RANDALL, D., BURGGREN, W., FRENCH, K., 2002: Eckert Animal Physiology – Mechanisms and Adaptation. W. H. Freeman and Company, New York. LITERATURA - dopunska: MCNAB, B. K., 2002: The Physiological Ecology of Vertebrates. Cornell University Press, London. PAUL, J. R., 2001: Physiologie der Tiere. Thieme, Stuttgart. WITHERS, C. P., 1992: Comparative Animal Physiology. Saunders College Publishing, Los Angeles. SCHMIDT-NIELSEN, K., 1998: Animal physiology. Cambridge University Press, Cambridge. BRADSHAW, D., 2003: Vertebrate Ecophysiology. Cambridge University Press, Cambridge.

FIZIOLOGIJA BILJA 2 30 p + 0 s + 0 v ECTS 1+2 = 3 CILJ: Zadaća kolegija je dati znanja o kemijskim i fiziološkim promjenama u stanici ili biljnom organizmu uvjetovanih regulatornim i kontrolnim procesima, kao i uzročno tumačenje životnih procesa i njihova međudjelovanja. SADRŽAJ PREDAVANJA: Fotosinteza (C3, C4 i CAM biljke). Fotosinteza i disanje. Heterotrofna prehrana. Regulacije u staničnoj izmjeni tvari: unutarstanična regulacija (regulacija genske i enzimske aktivnosti). Međustanična regulacija: biljni regulatori rasta – auksini, giberelini citokinini, etilen i apscizinska kiselina (kemijski sastav, biosinteza, prijenos, fiziološki učinci i mehanizam djelovanja). Rast, diferencijacija i razvitak: razine diferencijacije, uzrok stanične diferencijacije, starenje biljaka. Regulacija okolišnim čimbenicima: djelovanje temperature svjetlosti i duljine dana na rast i razvitak biljaka. Fiziologija gibanja biljnih organela i/ili organa. ISPIT: pismeni i usmeni LITERATURA – osnovna: PEVALEK-KOZLINA, B., 2003: Fiziologija bilja. Profil, Zagreb. DUBRAVEC, K., REGULA, I., 1995: Fiziologija bilja. Školska knjiga, Zagreb. LITERATURA - dopunska: DENFFER, D., ZIEGLER, H., 1991: Botanika, morgologija i fiziologija. Školska knjiga, Zagreb. TEIZ, L., ZEIGER, E., 2002: Plant Physiology. Sinauer Associates, Inc., Sunderland, Massachusetts. DENNIS, D. T., TURPIN, D. H., LEFEBVRE D. D., LAYZELL, D. B., 1997: Plant metabolism. 2nd ed., Longman, Edinburgh Gate, Hralow. BERG, J. M., TYMOCZKO, J. L., STRYER, L., 2002: Biochemistry. 5th ed., Freeman & Comp., NewYork. LIBBERT, E., 1993: Lerbuch der Pflanzenphysiologie. 5. Auflge. Gustav Fischer Verlag Jena, Stuttgart.

BIOKEMIJA 3 30 p + 0 s + 0 v ECTS 1+2 = 3 CILJ: Zadaća je kolegija upoznati studente detaljnije s katalitičkim mehanizmima, membranskim transportnim sustavima, molekularnim motorima, senzornim i imunim sustavima i prijenosom signala. SADRŽAJ PREDAVANJA: Katalitičke (kimotripsin, tripsin, elastaza, cisteinske, aspartilne i metaloproteaze, karboanhidraza, restrikcijski enzimi, kinaze nukleozid monofosfata) i regulatorne (aspartat transkarbamoilaza, kooperativni prijenos kisika hemoglobinom, izoenzimi, kovalentna modifikacija, aktivacija enzima proteolitičkim cijepanjem, proces zgrušavanja krvi) strategije enzima, membranski propusti i crpke (aktivni i pasivni transport, prijenos iona, sekundarni prenosioci, specifični kanali), prijenos signala (transmembranski receptori u interakciji s ligandima i G-proteinima, inozitol fosfatni put, kalcijev ion kao prijenosnik signala u citosolu, bolesti uzrokovane otežanim prijenosom signala), biosinteza membranskih lipida, kolesterola, žučnih soli i steroidnih hormona, senzorni sustavi (detektori mirisa, okusa, vidljive svjetlosti, zvuka i dodira), imuni sustav (antitijela s antigen–veznim i efektornim jedinicama, građa imunoglobulina, vezanje specifičnih molekula pomoću hipervarijabilnih petlji, MHC-kompleksi, supresija imunog odgovora na vlastite antigene), molekularni motori (članovi superfamilije NTP-aza sa P-petljom, miozin i aktin u mišićima, kinezin i dinein u mikrotubulima, rotirajući motori u bakterijama). ISPIT: pismeni i usmeni LITERATURA – osnovna: BERG, J. M., TYMOCZKO, J. L., STRYER, L., 2002: Biochemistry. 5th ed., Freeman & Comp., New York. LITERATURA - dopunska: NELSON, D. L., COX, M. M., 2000: Lehninger Principles of Biochemistry. 3rd ed., Worth Publishers, New York,. VOET, D., VOET, J. G., 1995: Biochemistry. 2nd ed., J. Wiley & Sons,inc., New York. GARRETT, R. G., GRISHAM, C. M., 1995: Biochemistry. Saunders College Publishing, Fort Worth. DEVLIN, T. M., (Editor) 1997: Textbook of Biochemistry with Clinical Correlations. 4th ed., Wiley-Liss, New York. HOLME, D. J., PECK, H., 1998: Analytical Biochemistry. 3rd ed., Addison Wesley Longman Ltd., New York. WILSON, K., WALKER, J., 1997: Principles and Techniques of Practical Biochemistry. 4th ed., Cambridge University Press, Cambridge.

Naziv kolegija

Temelji fizikalne kemije 1 Šifra K058 Status kolegija Obvezni Studij Diplomski studij biologije i kemije (nastavni smjer) Semestar Sedmi Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Berislav Marković Suradnici na kolegiju

Dr.sc. Goran Šmit

Okvirni sadržaj kolegija

Svojstva plinova (idealni i realni plinovi). Prvi zakon termodinamike (rad, energija, toplina, entalpija, termokemija, funkcije stanja). Drugi zakon termodinamike (entropija, Helmhotz-ova i Gibbs-ova energija). Fazni prijelazi čistih tvari (stabilnosti faza, fazne granice, površine tekućina). Jednostavne smjese (parcijalne molarne veličine, kemijski potencijali tekućina, otopine, koligativna svojstva, aktiviteti). Fazni dijagrami (fazno pravilo, dvokomponentni sustavi). Kemijska ravnoteža (spontane kemijske reakcije, utjecaj tlaka, temperature i pH na ravnotežu). Ravnoteža u otopinama elektrolita (aktiviteti iona, elektrokemijski članci, standardni potencijali).

Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj)

Upoznati zakone termodinamike i pripadne pojmove, te njihovu primjenu u kemijskim reakcijama, kao i u predviđanjima konstanti ravnteže.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 3 1 (ukupno) 45 15 Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Predavanja i seminari – obvezna. Domaće zadaće. Pismeni ispit polovicom semestra.

Literatura potrebna za studij i pripremanje ispita

P.W. Atkins & J. de Paula, Physical Chemistry, Oxford University Press, Oxford, 2002.

V. Simeon, Termodinamika, Školska knjiga, Zagreb, 1980. Dopunska literatura

P.W. Atkins & M.J. Clugston, Školska knjiga, Zagreb, 1989. M. Sikirica, Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb, 1985.

Bodovi (ECTS) sa obrazloženjem

5 bodova od kojih se 2 dodjeljuju za potpuno izvršavanje obveza (redovito pohađanje nastave, domaće zadaće) i 3 za uspješno položen završni ispit.

Jezik predavanja Hrvatski (Engleski) Način polaganja ispita

Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu ocjenu čine: redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 10%, domaće zadaće – 10%, uspjeh na ispitu polovicom semestra – 30%, te uspjeh na završnom ispitu – 50%.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti

Razgovori sa studentima i anonimne ankete

Uvjeti za upis kolegija

Položeni ispiti iz kolegija Opća kemija 1 i 2

Naziv kolegija

Praktikum iz fizikalne kemije Šifra K053 Status kolegija Obvezni

Studij Diplomski studij biologija i kemije (nastavni smjer) Semestar Sedmi Nositelj kolegija Dr.sc. Goran Šmit Suradnici na kolegiju

1 suradnik


Kalorimetrija (entalpija neutralizacije). Konstanta ravnoteže (Nernst-ov zakon razdjeljenja). Potenciometrija (mjerenje pH i potenciometrijska titracija). Konduktometrija (provodnost elektrolita i konduktometrijska titracija). Prijenosni broj (Hittorf). Kemijska kinetika (raspad vodikovog peroksida). Spektrofotometrija (Lambert-Beer-ov zakon). Adsorpcija (adsorpcija octene kiseline na aktivnom ugljenu). Fizikalna svojstva tekućina (viskoznost, napetost površine).


Upoznati neke od pojmova i zakona fizikalne kemije kroz samostalan praktični rad, te, uz to, upotrebu potrebnih instrumenata i metoda obrade podataka i prikazivanja rezultata.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) - - 4

(ukupno) - - 60

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Samostalne i grupne laboratorijske vježbe. Obvezatni ulazni kolokviji, referati o završenim vježbama.


Interna skripta. P.W. Atkins & J. de Paula, Physical Chemistry, Oxford University Press,

Oxford, 2002. Dopunska literatura



5 bodova od kojih se 3 dodjeljuju za uspješno završene vježbe sa kolokvijima i referatima, a 2 za završni ispit


Usmeni ispit koji se polaže nakon završetka svih vježbi. Konačnu ocjenu čini prosjek ocjena pojedinih vježbi (70%) i uspjeh na završnom ispitu (30%).


Razgovori sa studentima i anonimne ankete.


Praktikum iz opće kemije te Praktikum iz analitičke kemije

STRUČNO-PEDAGOŠKA PRAKSA 1 0 p + 0 s + 30 v ECTS 2+0 = 2 CILJ: Tijekom boravka u osnovnoj i srednjoj školi studenti će se upoznati s organizacijom rada u osnovnoj i srednjoj školi te saznati zadaće i obveze djelatnika škole i stručnih službi škole. Kroz ogledna predavanja mentora studenti će upoznati rad s učenicima, obvezama nastavnika, obavezama razrednika u osnovnoj i srednjoj školi kako bi se pripremili za svoja samostalna predavanja i rad s učenicima. SADRŽAJ: Upoznavanje s pedagoškom dokumentacijom: imenik, dnevnik, matična knjiga, upisivanje nastavnog sata, vođenje evidencije učenika, individualne konzultacije roditelja, roditeljski sastanak, nastavni program, kalendar škole, organizacija rada škole, stručne službe škole, suradnja roditelja i škole. Sudjelovanje u analizi strukturnih elemenata nastavnog sata i analizi etapa nastavnog sata. Upoznavanje s tipovima nastavnih sati. Izrada prikaza nastavnog sata. Izrada pripreme za izvođenje nastavnog sata. Obilježavanje prigodnih tema. Analiza osnovnog instrumentarija kojim se u stručnom radu koristi razrednik. Analiza uspjeha učenika na polugodištu. Škole i mentori dobiti će precizne upute o obvezama studenata koje trebaju ostvariti tijekom stručno – pedagoške prakse. LITERATURA - osnovna: MUŠANOVIĆ, M., 1988: Permanentno obrazovanje nastavnika. Izdavački centar, Rijeka. STERN, V., BALABAN, N., 1997: Observing and Recording the Behavior of Young Children. Techers College, Columbia University, New York and London. STANIČIĆ, S., 1989: Razvojno-pedagoška djelatnost u školi. Zavod za prosvjetno-pedagošku službu SRH, Zagreb. LITERATURA- dopunska: DRANDIĆ, B., LAVRNJA, I., MUŠANOVIĆ, M., STANČIĆ, S., 1992: Koncepcija razvojno-pedagoške službe. Napredak, br. 3. JURIĆ, V., 1989: Metodika rada školskog pedagoga. Školska knjiga, Zagreb.

SPECIJALNA PEDAGOGIJA 15 p + 0 s + 0 v ECTS 1+1 = 2 CILJ: Upoznati studente s teoretskim saznanjima iz područja pedagogije djece s teškoćama u razvoju i darovite djece vezano za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju i darovite djece u redovnoj osnovnoj školi. Upoznati studente sa modelima odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju i darovite djece. Upoznati studente sa pojedinim primjerima praktičnog rješavanja problema odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju i darovite djece u redovnoj osnovnoj školi. SADRŽAJ PREDAVANJA: Biološko medicinski uzroci teškoća u razvoju. Učestalost djece i mladeži, te odraslih osoba s teškoćama razvoju. Sustav odgoja, obrazovanja i rehabilitacije djece i mladeži s teškoćama u razvoju. Mogućnosti odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju. Integrirani odgoj i obrazovanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju i suvremene tendencije. Načela odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju. Opće karakteristike, pedagoške potrebe i problemi djece s teškoćama vida, sluha, s teškoćama u govornom i jezičnom razvoju, s tjelesnim smetnjama i kroničnim oboljenjima, s poremećajima u ponašanju i osobnosti, s mentalnom retardacijom, s autizmom, s teškoćama u čitanju i pisanju. Neki praktični problemi uključivanja djece s teškoćama u razvoju u redovnu školu. Rad s darovitom djecom, otkrivanje darovite djece, integriranje darovite djece u redovnu osnovnu školu, programi rad s darovitom djecom, kako preskočiti razred, poticanje i razvijanje interesa darovite djece. Odgoj i obrazovanje – zajednički interes obitelji, škole i društva. Suradnja obitelji i odgojno-obrazovne ustanove–pitanje zajedničke odgovornosti. Modeli odnosa s roditeljima. Suradnja - proces međuljudskih odnosa i komunikacije. Oblici i metode rada s roditeljima. Vještine potrebne za rad s roditeljima. Suradnja obitelji i škole. Pretpostavke uspješne suradnje obitelji i škole, i roditelja. Obrazovanje pedagoškog osoblja za rad s roditeljima, roditelji - volonteri u školi. ISPIT: pismeni i usmeni. LITERATURA - osnovna: BRAJŠA, P., BRAJŠA-ŽGANEC, A., SLUNJSKI, E., 1999: Tajna uspješnog roditelja i odgojitelja. C. A. S. H., Pula. SEKULIĆ-MAJUREC, A., 2002: Novi pogledi na darovitost i rad s darovitim učenicima. U: Ivanek, A. (ur.): Unapređivanje rada s darovitim učenicima u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju. Ministarstvo prosvjete i športa, Zavod za unapređivanje školstva, Zagreb, str. 53-64. SEKULIĆ-MAJUREC, A., 2002: Djeca s teškoćama u razvoju. Školska knjiga, Zagreb. LITERATURA- dopunska: ROSIĆ, V., (ur.) 1995: Pedagoško obrazovanje roditelja. Pedagoški fakultet u Rijeci, Rijeka. SEKULIĆ-MAJUREC, A., 1996: Programi istraživanja darovitosti. Napredak, 136 (4): 407-413.

IZRADA BIOLOŠKIH ZBIRKI 15 p + 0 s + 30 v ECTS 1+1 = 2 CILJ: Osposobiti studente za izradu različitih bioloških zbirki koje će moći koristiti u nastavi ili opremanju biološkog kabineta i škole. SADRŽAJ PREDAVANJA: Sistematizacija biološkog materijala, s posebnim naglaskom na materijal koji se kvalitetno može preparirati. Principi preparacije. Receprure preparacije. Vrijednosti, obilježavanje i korištenje zbirke. SADRŽAJ VJEŽBI: Pravilno uzorkovanje, pohranjivanje, priprema za preparaciju, tehnike preparacije (suhi preparati mokri preparati), determinacija, slaganje zbirke. Uvježbavanje slaganja zbirki potrebnih u nastavi: biljke iz travnjaka, morske alge, močvarne biljke; životinje iz močvare, šume, priobalnog pojasa. Izrada specijalističkih zbirki: sjemenki, kore drveća, kukaca, riba, ptica i sisavaca. ISPIT: praktični (izrada 1 biološke zbirke) LITERATURA: OSHEA, M., HALLIDAY, T., 2002: Reptiles and Amphibians. Dorling Kindersley Book, London. HARDE, K. W., 1998: Der Kosmos Kaferfuhrer. Kosmos Naturfurhrer, Sttutgart. VAUGHAM, T. A., RYAN, J. M., CZAPLEWSKI, N., 2000: Mammology. Saunders College Puplishing, Philadeplhia. LITERATURA - dopunska: ALINGER, P. 1988: Prepariranje i konzerviranje životinja. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb. MAKSIMOVIĆ, R., MIRIĆ, Đ., 1985: Biološki kabinet. Zavod za izdavanje udžbenika, Beograd.

OSNOVE HORTIKULTURE 30 p + 0 s + 15 v ECTS 1+2 = 3 CILJ: Značaj kolegija je u razvijanju sposobnosti studenata da znanja iz botanike oplemene kroz praktičnu primjenu sa svrhom organiziranog uzgoja biljaka. SADRŽAJ PREDAVANJA: Pomagala pri uzgoju bilja (oruđa, posude, supstrati za uzgoj, sredstva za zaštitu bilja, gnojiva, klijališta, staklenici, rasadnici). Načini razmnožavanja bilja – vegetativno (dijeljenje, reznice, povaljenice, grebenice, vriježe, rasplodna tjelešca, kultura tkiva) i generativno (morfološka i fiziološka svojstva sjemenaka, metode pospješivanja klijavosti, sjetva). Upoznavanje uresnog bilja (sobnoga, lukovičastog, jednoljetnica, trajnica, drveća i grmlja). Osnivanje i njega travnjaka. Vodene površine u vrtu. SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Vegetativno razmnožavanje (dijeljenje, reznice, cijepljenje). Sjetva. Pikiranje. Presađivanje i dijeljenje lončanica. Dijeljenje trajnica. Obrezivanje grmlja. Sadnja drveća i grmlja. Osnivanje travnjaka (obrada i priprema tla). Upoznavanje dekorativnog bilja u Botaničkom vrtu. ISPIT: pismeni i usmeni LITERATURA – osnovna: GRAHM, L., 1988: Planiranje i uređenje vrta. Mladinska knjiga, Zagreb. LITERATURA – dopunska: ENCKE, F., 1958: Parey's Blumengärtnerei. P. Parey, Berlin und Hamburg, I-II. KRÜSSMANN, G., 1960-62: Handbuch der Laubgehölze. P. Parey Verlag. KRÜSSMANN, G., 1983: Handbuch der Nadelgehölze. P. Parey Verlag. KOHLEIN, F., 1974: Pfanzen vermehren leicht gemacht. Verlag Eugen Ulmer. Stuttgart.

METODIKA NASTAVE BIOLOGIJE 30 p + 15 s + 60 v ECTS 3+3 = 6 CILJ: Osposobiti studente izvoditi nastavu iz biologije uz uvažavanje suvremenih pedagoških i didaktičkih načela, upoznati studente sa pravilima i principima moderne metodičke prakse, te naučiti studente metodama popularizacije bioloških znanstvenih činjenica i inplementaciju bioloških procesa u nastavu po različitim razinama učenja. SADRŽAJ PREDAVANJA: Kongnitivni i emotivni procesi učenja u nastavi biologije. Poticanje učenika za samostalno učenje bioloških sadržaja. Poticanje i stvaranje motivacije u nastavi biologije. Nastava biologije kao dio integralnog sustava obrazovanja. Zajedničke i specifične značajke procesa nastave biologije. Nastave biologije u aktualnim nastavnim planovima osnovnih i srednjih škola. Aktualni nastavni programi biologije u osnovnim i srednjim školama. Analiza nastavnih planova i programa. Zadaci teorijske nastave biologije. Zadaci praktične nastave biologije. Nastavne metode u nastavi biologije. Oblici rada u nastavi biologije. Izvorna stvarnost i meterijalno–tehnička strana u nastavi biologije. Istraživačka nastava biologije. Dodatna nastava biologije za napredne učenike. Dopunska nastava. Nastava biologije po specijalnim kriterijima. Mjere i metode mjerenja i praćenja uspješnosti nastave biologije. Uloga i primjena časopisa i popularno znanstvenih knjiga u nastavi biologije. Izrada plana i programa ekskurzija. Računalo u školskom i domaćem radu. Relevantnost i kompetentnost nastavnika/profesora biologije u školi kao zajednici. SADRŽAJ SEMINARA: Izlaganje seminarskih radova šireg spektra didaktičko-metodičkih tema. Planiranje nastavnog sata. Pokusno predavanje. Simulacija i uočavanje problema. Aktivno sudjelovati u analizi i raspravi izloženog seminara. Izrada i provedba pedagoških radionica obrađenih bioloških tema. Izraditi kriterije vrednovanja, praćenja i ocjenjivanja u nastavi biologije. Nastavnička retorika u osnovnoj i srednjoj školi.

SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Izbor praktičnih radova i demonstracijskih pokusa prema nastavnim sadržajima programa osnovnih i srednjih škola. Primjena praktičnih radova i demonstracijskih pokusa s obzirom na dob učenika. Socijalni oblici rad tijekom realizacije praktičnih radova i demonstracija pokusa.

ISPIT: praktični, pismeni i usmeni

LITERATURA – osnovna: BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., 2002: Didaktika. (2. izdanje), Školska knjiga, Zagreb. DE ZAN, I., 1999: Metodika nastave prirode i društva. Školska knjiga, Zagreb. KENDA, M., WILLAMS, S., 1992: Science wizardy for kids. Barron,s Educational Seriesw, New York. LITERATURA – dopunska: BORIĆ, E., NOVOSELIĆ, D., 2001: Metodički model praktičnog rada učenika u edukaciji za okoliš. Metodika, Vol. 1. br.2 –3, str. 229-235. Knjige, časopisi, svi važeći udžbenici za osnovnu i srednju školu, Nastavni plan i program za osnovnu i srednje škole.

Naziv kolegija

Temelji fizikalne kemije 2 Šifra K059 Status kolegija Obvezni

Studij Diplomski studij biologije i kemije (nastavni smjer Semestar Osmi Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Berislav Marković Suradnici na kolegiju

Dr.sc. Goran Šmit


Gibanje molekula u plinovima (kinetički model, efuzija). Gibanje molekula u tekućinama (provodnost otopina elektrolita, pokretljivost iona). Difuzija (Fick-ovi zakoni). Empirijska kemijska kinetika (brzine reakcija, jednadžbe brzina reakcija, ovisnost brzine o temperaturi). Određivanje jednadžbi brzina reakcije (elementarne, uzastopne i jednomolekulske reakcije). Lančane reakcije. Kinetika polimerizacije. Fotokemija. Reaktivni sudari. Teorija aktiviranog kompleksa. Dinamika molekulskih sudara.


Upoznati osnove kemijske kinetike, metode mjerenja i izračunavanja brzina reakcija, utjecaj različitih faktora i određivanje mehanizama.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 2 1

(ukupno) 30 15


Predavanja i seminari – obvezna. Domaće zadaće. Pismeni ispit polovicom semestra.


P.W. Atkins & J. de Paula, Physical Chemistry, Oxford University Press, Oxford, 2002. V. Simeon, Termodinamika, Školska knjiga, Zagreb, 1980.

Dopunska literatura



5 bodova od kojih se 2 dodjeljuju za potpuno izvršavanje obveza (redovito pohađanje nastave, domaće zadaće) i 3 za uspješno položen završni ispit.


Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu ocjenu čine: redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 10%, domaće zadaće – 10%, uspjeh na ispitu polovicom semestra – 30%, te uspjeh na završnom ispitu – 50%.




Položeni ispiti iz kolegija Opća kemija 1 i 2, odslušan kolegij Temelji fizikalne kemije 1

Naziv kolegija Metodika nastave kemije 1 Šifra K071 Status kolegija Obvezni Studij Diplomski studij biologije i kemije (nastavni smjer) Semestar Osmi Nositelj kolegija Doc. dr.sc. Božica Šuveljak-Žuljević Suradnici na kolegiju

Dr.sc. Goran Šmit


Predmet i zadaci metodike nastave kemije. Metode znanstvenog istraživanje u kemijskom obrazovanju. Ciljevi i zadaci nastave kemije u osnovnoj i srednjoj školi i analiza programskih sadržaja. Prostorije. Nastavne metode. Nastavna sredstva i pomagala. Izrada i priprema za izvođenje nastavnog sata. Suvremeni didaktički sustavi u nastavi kemije. Primjena računala u kemijskom obrazovanju. Mjere opreza i zaštite, prva pomoć. Seminarski rad iz aktualnih tema iz područja metodike nastave kemije, suvremenih dostignuća u kemiji i njihove primjene prema izvornoj literaturi.


Stjecanje znanja i iskustava neophodnih za organizaciju i izvođenje kvalitetne i kreativne nastave u osnovnom i srednjem obrazovanju.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 2 2 - (ukupno) 30 30 - Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Predavanja i seminari - obvezni. Kolokviji i domaće zadaće vezane uz gradivo. Pismeni ispit polovicom semestra.


M. Sikirica, Metodika nastave kemije, Školska knjiga, Zagreb, 2003. I. Perina, Kemijski pokusi u optičkoj projekciji, Školska knjiga, Zagreb, 2004. S.K. Hall, Safety in the Laboratory, Lewis Publishers, 1994. Journal of Chemical Education, Division of Chemical Education of the American Chemical Society, New York. (časopis) Education in Chemistry, The Chemical Society, Burlington House, London. (časopis) Praxis der Naturwissenschaften Chemie, Aulis Verlag Eubner und co KG, Koln (časopis) Udžbenici iz kemije (osnovna i srednja škola)

Dopunska literatura

J.D. Herron, The Chemical Classroom: Formulas for Successful Teaching, American Chemical Society, 1996. F. Radonić, Obrazovna tehnologija u nastavi učenja, Birotehnika, Zagreb, 1997. P. Raos, Nove slike iz kemije, Školska knjiga, Zagreb, 2004


5 bodova od kojih se 2 dodjeljuju za potpuno izvršavanje obveza (redovito pohađanje nastave, domaće zadaće, kolokviji) i 3 za uspješno položen završni ispit.

Jezik predavanja Hrvatski Način polaganja ispita

Usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu ocjenu čine: redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 10%, kolokviji i domaće zadaće – 20%, uspjeh na ispitu polovicom semestra – 20%, te uspjeh na završnom ispitu – 50%.



Uvjeti za upis koolegija

Odslušani svi obvezni kemijski kolegiji iz prethodnih semestara

Naziv kolegija

Praktikum iz metodike nastave kemije I Šifra K073 Status kolegija Obvezni

Studij Diplomski studij biologije i kemije (nastavni smjer) Semestar Osmi Nositelj kolegija Doc. dr.sc. Božica Šuveljak-Žuljević Suradnici na kolegiju

Mr.sc. Elvira Kovač


Izbor praktičnih vježbi iz nastavnih sadržaja kemije osnovnog i srednjeg obrazovanja i zagađenja okoliša, uključujući suvremene tehnike demonstracijskih pojedinačnih eksperimenata. Uvođenje studenata u metodiku i tehniku samostalnog izvođenja demonstracijskih pokusa iz područja opće, anorganske i fizikalne kemije


Stjecanje praktičnih iskustava potrebitih za kvalitetno izvođenje nastave u osnovnoj i srednjoj školi

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) - - 4 (ukupno) - - 60 Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Obvezatni ulazni kolokviji, referati o završenim vježbama …


Skripta za internu upotrebu V. Majer, Eksperimentalna nastava kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1991. I. Perina i B. Mihanović, Ispitivanja onečišćenja zraka, SKTH/Kemija u industriji, Zagreb, 1988. B. Mihanović i I. Perina, Fizikalno i kemijsko ispitivanje zagađenosti vode, Školska knjiga, Zagreb, 1982.

Dopunska literatura

P. Grob, Einfache Schulversuche zur Lebensmittelschemie, Aulis Verlag Deubner und co KG, Köln, 1996. J. Reiss, Alltagschemie im Unterricht, Aulis Verlag Deubner und co KG, Köln, 1994. G. Hight, L. Jones and R. Wilson, Teaching Chemistry with Demonstrations (Videodisc), Brooks-Cole Publishing Company, 1996.


5 boda od kojih se 3 dodjeljuju za uspješno završene vježbe sa kolokvijima i referatima, a 2 za završni ispit


Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon završetka svih vježbi. Konačnu ocjenu čini prosjek ocjena pojedinih vježbi (70%) i uspjeh na ispitu (30%).




Završeni svi kemijski praktikumi tijekom studija kemije

STRUČNO-PEDAGOŠKA PRAKSA 2 0 p + 0 s + 30 v ECTS 2+0 = 2 CILJ: Upoznavanje studenata sa specifičnostima rada u osnovnoj školi kroz ogledna predavanja mentora, sudjelovanje u obvezama nastavnika i razrednika, kako bi se pripremili za svoja samostalna predavanja i rad s učenicima. SADRŽAJ: Uključivanje studenata u nastavni proces. Hospitacija na satima prirode i biologije u osnovnoj školi. Pripremanje sata. Izrada prikaza nastavnog sata. Analiza strukturnih elemenata nastavnog sata. Nastavni sat kao osnovna organizacijska jedinica nastavnog rada. Analiza etapa nastavnog sata. Tipovi nastavnih sati. Rad s nadarenom djecom, rad s djecom po posebnom programu. Sat razredne zajednice. Roditeljski sastanak. Pedagoška dokumentacija, imenik, dnevnik, matična knjiga, dan škole. Obilježavanje prigodnih tema. Natjecanje iz biologije. Individualno održavanje sati. Upisivanje nastavnog sata, vođenje evidencije učenika, individualne konzultacije s roditeljima. Integrirana nastava. Sudjelovanje u izradi i primjeni programa profesionalnog informiranja učenika. Izrada i izvedba projekta (npr. akcijsko istraživanje, rad u radionicama). Škole i mentori dobiti će precizne upute o obvezama studenata koje trebaju ostvariti tijekom stručno – pedagoške prakse. LITERATURA - osnovna: MUŠANOVIĆ, M., 1988: Permanentno obrazovanje nastavnika. Izdavački centar, Rijeka. STERN, V., BALABAN, N., 1997: Observing and Recording the Behavior of Young Children. Techers College, Columbia University, New York and London. STANIČIĆ, S., 1989: Razvojno-pedagoška djelatnost u školi. Zavod za prosvjetno-pedagošku službu SRH, Zagreb. LITERATURA- dopunska: DRANDIĆ, B., LAVRNJA, I., MUŠANOVIĆ, M., STANČIĆ, S., 1992: Koncepcija razvojno-pedagoške službe. Napredak, br. 3. JURIĆ, V., 1989: Metodika rada školskog pedagoga. Školska knjiga, Zagreb.

EKOLOŠKI SUSTAVI 45 p + 15 s + 0 v ECTS 2+3 = 5 CILJ: Usvajanje znanja o osnovnim biološkim i ekološkim značajkama i funkcijama ekoloških sustava – slatkovodnih, morskih i kopnenih, s posebnim naglaskom na važnost očuvanja vrsta i staništa. SADRŽAJ PREDAVANJA: Slatkovodni ekološki sustavi – podjela, voda kao životni medij, ekološka klasifikacija slatkovodnih organizama. Osnovne biološke i ekološke značajke lentičkih sustava. Lotički sustavi - longitudinalna zonacija. Litoralna zona. Sediment. Eutrofizacija. Onečišćenje i zaštita voda. Kopneni ekološki sustavi - opis i karakteristike: morska obala, krš, planine, šume, travnjaci, antropogena staništa. Vezanost pojedinih skupina organizama za biocenoze i trofički odnosi. Horizontalni i vertikalni raspored flore i faune i utjecaj djelovanja ekoloških čimbenika. Areali svojti, endemi, relikti. Primarne i sekundarne sukcesije kopnenih ekoloških sustava. Kopneni ekosustavi i klimatske promjene. More - geografija i geomorfologija, temperatura vode, vertikalna stratifikacija, vodene mase i cirkulacija, svojstva morske vode. Plankton i planktonske zajednice mora. Nekton. Biologija dubokih mora (zonacija, uzorkovanje, čimbenici sredine, pelagički i bentoski organizmi). Bentoske zajednice fitalnog sustava (subtidalne i intertidalne). SADRŽAJ SEMINARA: Studenti će samostalno izraditi seminare iz odabrane teme i prezentirati. ISPIT: pismeni i usmeni LITERATURA – osnovna: ODUM, E. P., 1971: Fundamentals of Ecology. 3rd ed.,. W. B. Saunders Company. Philadelphia. London. Toronto. LEVINTON, J. S., HAEFNER, P. A. JR., 2001: Marine Biology: Function, Biodiversity, Ecology. 2nd

Oxford University Press, Inc.. LITERATURA – dopunska: RIEDL, R., 1981: Flora und Fauna der Adria. Verlag Paul Parey. ŠEGULJA, N., HRŠAK, V., 1988: Priručnik za fitocenološka i ekološka istraživanja vegetacije. Mala ekološka biblioteka, Zagreb. KEROVEC, M., 1988: Ekologija kopnenih voda. Hrvatsko ekološko društvo i dr. Ante Pelivan, Zagreb.

POVIJEST PRIRODOSLOVLJA 30 p + 0 s + 0 v ECTS 1+1 = 2 CILJ: Zadaća kolegija je upoznati student s povijesnim postignućima koji su temelj aktualne biološke i kemijske znanosti. SADRŽAJ PREDAVANJA: Poučava se razvitak kemije i biologije, te nekih mineraloških i geoloških gledišta. Započinje se s otkrićem kovine i prvih pisanih recepata u staro doba, te se preko grčke, egipatske i aleksandrijske znanosti, potom preko kineske, indijske, arapske i zapadnoeuropske alkemije (do 13 st.) poučava prirodoslovna baština srednjovijekovlja. Izlažu se prirodoslovna gledišta Demokrita, Hipokrata, Empedokla i Galena, te nauk o počelima tvari, kao temelju kasnije teorije o tjelesnim sokovima uz osobito tumačenje Aristotelove sistematike životinjskih vrsta, njegove teorije o pretvorbi svojstava, te aktivnog principa oblikovanja prirode (entelehia). Također se izlažu botanički spisi njegovog učenika Teofrasta. U okviru renesansnog mišljenja osobito se tumači prva moderna anatomija A. Vesaliusa, Paracelsusova prirodoslovna (iskustvo prirode) i iatrokemijska, kao i Agricolina mineraloška gledišta. Također se tumače počeci istraživačkih metoda putem eksperimenta, kao i induktivnih pristupa (F. Bacon, G. Galilei, J. B. van Helmont). U osvit novovijekovlja tumači se Descartesovo mehanističko shvaćanje organizma, te otkriće optoka krvi (W. Harvey). Potom se pokazuje kako mikroskopsko otkriće (M. Malpighi) inaugurira embriološka istraživanja. U razdoblju prosvjetiteljstva tumači se stoljetni razvitak flogistonske teorije (disanje, gorenje, oksidacija, otkriće plinova, ekologija), Linneova binarna nomenklatura, sistematizacija bilja i životinja, usporedbe anatomije i fiziologije, Lamarcova teorija evolucije i Cuvierove teorije kataklizma. Novovjekovni razvitak prirodoslovlja tumači se prvim organskim sintezama, biokemijskim gledištima, Darwinovom teorijom kao prekretnicom biološkog mišljenja, otkrićem periodnog sustava elemenata, procvatom eksperimentalne fiziologije. Na kraju se govori o doprinosu Hrvata razvitku prirodoslovlja (H. Dalmatin, D. Istranin, P. Thaller, F. Petrić, J. F. Donim, G. Peštalić, Lj. Mitterpacher, R. Visiani i dr.), a govori se i o razvitku i institucionaliziranju hrvatske prirodoslovne sredine u usporedbi s europskim znanstvenim središtima. ISPIT: usmeni LITERATURA – osnovna: PAUŠEK-BAŽDAR, S., 1994: Flogistonska teorija u Hrvata. Zagreb. GRDENIĆ, D., 2002: Povijest kemije. 2 vol., Zagreb. LITERATURA - dopunska: PARTINGTON, J. R., 1991: History of Chemistry, Macmillan & Co LTD, London., 4 vol., pop. i prošireno izdanje. ASIMOV, I., 1978: A short History of biology. London. LEICESTER, H. M., 1990: The historical Background of Chemistry.., Science edition, 3rd ed., New York.

METODIČKE VJEŽBE IZ BIOLOGIJE 0 p + 0 s + 30 v ECTS 1+2 = 3 CILJ: Osposobljavanje studenata za samostalno izvođenje nastave prirode i biologije u osnovnoj školi i biologije u srednjim školama. Aktivno sudjelovanje u pripremi i realizaciji nastave. Primjena teoretskih i praktičnih znanja u nastavi bioloških predmeta. Samostalni rad studenata u razredu. SADRŽAJ VJEŽBI: Pripremiti i provesti individualna i javna predavanja iz prirode i biologije u osnovnoj i srednjoj školi. Održati sate obrade, ponavljanja i provjere znanja. Aktivno sudjelovati u analizi održanih praktičnih predavanja. Organizirati i provesti izvanučioničnu nastavu iz prirode i biologije. Primijeniti različite metode i oblike rada u nastavi biologije s učenicima osnovne i srednje škole. Sučeljavanje alternativnih mišljenja i donošenja promišljenih i utemeljenih odluka. Primjena verbalne i neverbalne komunikacije s učenicima u nastavi biologije. Evaluacija, vrednovanje nastave i samovrednovanje rada u nastavi biologije. Uključivanje u rad pripremanjem sadržaja u izvannastavnim aktivnostima; sat razredne zajednice; dopunski i dodatni sat.

ISPIT: pismeni i usmeni

LITERATURA – osnovna: Nastavni plan i program za osnovnu školu Republike Hrvatske (1999): Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, Zagreb. Nastavni plan i program za srednje škole Republike Hrvatske (1995): Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, Zagreb. Važeći udžbenici osnovne i srednje škole. Sva znanstvena i stručna literatura iz biologije. LITERATURA – dopunska: Znanstveno-popularni časopisi.

Naziv kolegija

Metodika nastave kemije 2 Šifra K072 Status kolegija Obvezni

Studij Diplomski studij biologije i kemije (nastavni smjer) Semestar Deveti Nositelj kolegija Doc. dr.sc. Božica Šuveljak-Žuljević Suradnici na kolegiju

Dr.sc. Goran Šmit


Eksperimentalna i metodička razrada iz programa kemije osnovne i srednje škole. Kemijski zagađivači okoline. Pokusna predavanja studenata. Prisustvovanje oglednim predavanjima mentora, individualnim i javnim predavanjima studenata, analiza održanih predavanja. Seminarski rad iz aktualnih tema iz područja metodike nastave kemije, suvremenih dostignuća u kemiji i njihove primjene prema izvornoj literaturi. Izrada nastavnih sredstava i pomagala.


Stjecanje znanja i iskustava neophodnih za organizaciju i izvođenje kvalitetne i kreativne nastave u osnovnom i srednjem obrazovanju.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 2 2 -

(ukupno) 30 30 -


Predavanja i seminari - obvezni. Kolokviji i domaće zadaće vezane uz gradivo. Pismeni ispit polovicom semestra.


M. Sikirica, Metodika nastave kemije, Školska knjiga, Zagreb, 2003. I. Perina, Kemijski pokusi u optičkoj projekciji, Školska knjiga, Zagreb, 2004. S.K. Hall, Safety in the Laboratory, Lewis Publishers, 1994. Journal of Chemical Education, Division of Chemical Education of the American Chemical Society, New York. (časopis) Education in Chemistry, The Chemical Society, Burlington House, London. (časopis) Praxis der Naturwissenschaften Chemie, Aulis Verlag Eubner und co KG, Koln (časopis) Udžbenici iz kemije (osnovna i srednja škola)

Dopunska literatura

J.D. Herron, The Chemical Classroom: Formulas for Successful Teaching, American Chemical Society, 1996. F. Radonić, Obrazovna tehnologija u nastavi učenja, Birotehnika, Zagreb, 1997. P. Raos, Nove slike iz kemije, Školska knjiga, Zagreb, 2004


5 bodova od kojih se 2 dodjeljuju za potpuno izvršavanje obveza (redovito pohađanje nastave, domaće zadaće, kolokviji) i 3 za uspješno položen završni ispit.


Usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu ocjenu čine: redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 10%, kolokviji i domaće zadaće – 20%, uspjeh na ispitu polovicom semestra – 20%, te uspjeh na završnom ispitu – 50%.




Odslušani svi obvezni kemijski kolegiji tokom studija kao i položen ispit iz Metodike nastave kemije I

Naziv kolegija

Praktikum iz metodike nastave kemije 2 Šifra K074 Status kolegija Obvezni

Studij Diplomski studij biologije i kemije (nastavni smjer) Semestar Deveti Nositelj kolegija Doc. dr.sc. Božica Šuveljak-Žuljević Suradnici na kolegiju

Dr.sc. Goran Šmit


Izbor praktičnih vježbi iz nastavnih sadržaja kemije osnovnog i srednjeg obrazovanja i zagađenja okoliša, uključujući suvremene tehnike demonstracijskih pojedinačnih eksperimenata. Uvođenje studenata u metodiku i tehniku samostalnog izvođenja demonstracijskih pokusa iz područja analitičke kemije, organske kemije, biokemije i zaštite okoliša.


Stjecanje praktičnih iskustava potrebitih za kvalitetno izvođenje nastave u osnovnoj i srednjoj školi

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) - - 4

(ukupno) - - 60


Obvezatni ulazni kolokviji, referati o završenim vježbama …


Skripta za internu upotrebu V. Majer, Eksperimentalna nastava kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1991. I. Perina i B. Mihanović, Ispitivanja onečišćenja zraka, SKTH/Kemija u industriji, Zagreb, 1988. B. Mihanović i I. Perina, Fizikalno i kemijsko ispitivanje zagađenosti vode, Školska knjiga, Zagreb, 1982.

Dopunska literatura

P. Grob, Einfache Schulversuche zur Lebensmittelschemie, Aulis Verlag Deubner und co KG, Köln, 1996. J. Reiss, Alltagschemie im Unterricht, Aulis Verlag Deubner und co KG, Köln, 1994. G. Hight, L. Jones and R. Wilson, Teaching Chemistry with Demonstrations (Videodisc), Brooks-Cole Publishing Company, 1996.


5 boda od kojih se 3 dodjeljuju za uspješno završene vježbe sa kolokvijima i referatima, a 2 za završni ispit


Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon završetka svih vježbi. Konačnu ocjenu čini prosjek ocjena pojedinih vježbi (70%) i uspjeh na ispitu (30%).




Završeni svi kemijski praktikumi tijekom studija kemije

STRUČNO-PEDAGOŠKA PRAKSA 3 0 p + 0 s + 30 v ECTS 2+0 = 2 CILJ: Upoznavanje studenata sa specifičnostima rada u srednjoj školi kroz ogledna predavanja mentora, sudjelovanje u obvezama nastavnika i razrednika, kako bi se pripremili za svoja samostalna predavanja i rad s učenicima. SADRŽAJ: Uključivanje studenata u nastavni proces. Hospitacija na satima biologije u srednjoj školi. Pripremanje sata. Izrada prikaza nastavnog sata. Analiza strukturnih elemenata nastavnog sata. Nastavni sat kao osnovna organizacijska jedinica nastavnog rada. Analiza etapa nastavnog sata. Tipovi nastavnih sati. Individualno održavanje sati. Rad s nadarenom djecom, rad s djecom po posebnom programu. Sat razredne zajednice. Roditeljski sastanak. Pedagoška dokumentacija, imenik, dnevnik, matična knjiga, dan škole. Obilježavanje prigodnih tema. Natjecanje iz biologije. Upisivanje nastavnog sata, vođenje evidencije učenika, individualnne konzultacije s roditeljima. Integrirana nastava. Škole i mentori dobiti će precizne upute o obvezama studenata koje trebaju ostvariti tijekom stručno – pedagoške prakse. LITERATURA - osnovna: MUŠANOVIĆ, M., 1988: Permanentno obrazovanje nastavnika. Izdavački centar, Rijeka. STERN, V., BALABAN, N., 1997: Observing and Recording the Behavior of Young Children. Techers College, Columbia University, New York and London. STANIČIĆ, S., 1989: Razvojno-pedagoška djelatnost u školi. Zavod za prosvjetno-pedagošku službu SRH, Zagreb. LITERATURA- dopunska: DRANDIĆ, B., LAVRNJA, I., MUŠANOVIĆ, M., STANČIĆ, S., 1992: Koncepcija razvojno-pedagoške službe. Napredak, br. 3. JURIĆ, V., 1989: Metodika rada školskog pedagoga. Školska knjiga, Zagreb.

STRUČNA EKSKURZIJA 0p+0s+30v CILJ: Upoznavanjem zavičaja uvodimo se u svijet stvari i pojava koje nas okružuju. Neposrednim promatranjem i proučavanjem zavičaja studenti upoznaju kako treba organizirati i provesti nastavu na ekskurzijama, povezati stvari i pojave u zavičaju s onima izvan zavičaja koje nisu pristupačne neposrednom promatranju, a uče se u školi. Povezati znanja iz biologije s nastavnim programima predmeta prirode i biologije. SDARŽAJ: Primijeniti znanja o terenskom radu sa svrhom usvajanja znanja o različitim biljnim i životinjskim vrstama zavičaja. Uočiti prostornu raspodjelu biljaka i životinja u okolišu. Upoznati vrste nastavnih ekskurzija, pripremu i planiranje ekskurzije, organizacija za rad na ekskurziji, izvođenje ekskurzije, rad u učionici nakon ekskurzije. Timski rad, podjela zadataka, analiza i sinteza rada na ekskurziji. Stručna ekskurzija u Kopački rit – veza s nastavnim programima osnovne i srednje škole. Nastavna stručna ekskurzija u zoološki vrt, park, livadu, rijeku. Na stručnoj ekskurziji povezati teoretska znanja iz biologije i implementirati ih u nastavne sadržaje koji će se obraditi na terenu. Svaki student će pripremiti zadatke i plan organizacije stručne ekskurzije, provesti nastavnu ekskurziju i nakon ekskurzije napraviti izvješće i iznijeti ga ostalim sudionicima. LITERATURA – osnovna: DESFORGES, C., 2001: Učenje izvan škole. Educa, Zagreb. LELAS, Z., 1985: Nastave ekskurzije. Školske novine, Zagreb. LITERATURA – dopunska: FLANJAK, I., JAKOPOVIĆ, S., KRZNARIĆ, D., 1984: Škola u prirodi. Školska knjiga, Zagreb. LELAS, Z., 1987: Ekološke ekskurzije. Školske novine, Zagreb.

Izborni predmeti BIOMOLEKULE U HRANI 15 p + 15 s + 0 v ECTS 1+1 = 2 CILJ: Zadaća kolegija je osposobiti studente za primjenu fundametntalnog znanja biologije u nutricionistici. SADRŽAJ PREDAVANJA: Uvod. Reakcije između pojedinih sastojaka hrane (ugljikohidrata, lipida, proteina, enzima, vitamina, tvari boje i arome, anorganskih tvari). Biološka uloga pojedinih aktivnih molekula u hrani. Polifenoli. Terpenoidi. Hidrokoloidi. Glukozinolati. Fosfolipidi. Vitamini. SADRŽAJ SEMINARA: Studenti će prema vlastitom izboru, samostalno obraditi neku od tema kolegija u obliku seminara. ISPIT: pismeni i usmeni LITERATURA – osnovna: BELITZ, H.-D., W. GROSCH; W., SCHIEBERLE, P., 2004: Food Chemistry. Springer-Verlag, Berlin. FENNEMA, O.R., 1996: Food Chemistry. Marcel Dekker, Inc, New York. LITERATURA – dopunska: WATSON, D., 1998: Natural Toxicants in Food. Sheffield Academic Press, Sheffield. Rice-Evans, C.A., Packer, L., 2003: Flavonoids in Health and Disease. Marcel Dekker, Inc, New York.

EVOLUCIJA GENOMA 15 p + 15 s + 0 v ECTS 1+1 = 2 CILJ: Zadaća kolegija je proširiti znanje studenata o evoluciji genoma, te ih uputiti u načine istraživanja u ovoj znanstvenoj disciplini. SADRŽAJ PREDAVANJA: Veličina genoma u različitim organizmima i evolucija. Broj kromosoma eukariota, nekodirajuća DNA i veličina genoma. Genetička kontrola veličine stanica. Eksperimentalno inducirane promjene veličine genoma. Veličina genoma i prirodna selekcija: opažanje i eksperimenti s biljkama. Osnove različitosti mitohondrijskih DNA. Evolucija plastidne DNA. B-kromosomi. Moderirana repetitivna DNA. Mehanizmi i značajnost smanjivanja količine kromatina i eliminacija kromosoma. SADRŽAJ SEMINARA: Studenti će prema vlastitom izboru odabrati teme iz evolucije genoma, samostalno ih obraditi i referirati svim polaznicima kolegija. ISPIT: usmeni Literatura – osnovna: CAVALIER-SMITH, Z., 1985: The evolution of genome size. John Wiley & Sons, New York. Literatura – dopunska: ALBERTS, B., D. BRAY, J. LEWIS, M. RAFF, K. ROBERTS & J.D. WATSON, 1994: Molecular biology of the cell. 3rd ed., Garland Publishing, Inc., New York – London. LI, W-H. & D. GRAUR, 1991: Fundamentals of molecular evolution. Sinauer Associates, inc. Publishers, Sunderland, Massachusetts.

BILJNA PATOANATOMIJA 15 p + 0 s + 15 v ECTS 1+1 = 2 CILJ: Zadaća kolegija jest upoznati studente s promjenama u strukturi biljnih stanica i tkiva uslijed utjecaja različitih ekoloških čimbenika. Samostalan rad studenata predviđen je tijekom praktikuma. SADRŽAJ PREDAVANJA: Pregled anatomije biljnog tijela. Ekološki čimbenici. Uzroci patoloških promjena. Patološke promjene staničnih struktura (stanična stjenka, biomembrane, citoskelet, ribosomi) i organela (jezgra, mitohondriji, plastidi, endoplazmatski retikulum, Golgijev aparat, vakuola, peroksisomi i glikosisomi). Patološke promjene biljnih tkiva. SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Izrada trajnih histoloških preparata. Mikroskopska analiza histoloških preparata. Upotreba računalnih programa u analizi histoloških preparata. ISPIT: pismeni, praktični i usmeni. LITERATURA – osnovna: FINK, S., 1999: Pathological and regenerative plant anatomy. Gebrüder Borntraeger, Berlin, Stuttgart. LITERATURA – dopunska: RUZIN, S.E., 1999: Plant Microtechnique and Microscopy. Oxford University Press, New York, Oxford.

BILJNA MIKROTEHNIKA I METODE MIKROSKOPIJE 30 p + 0 s + 15 v ECTS 1+1 = 2 CILJ: Zadaća kolegija je dati znanja o pripremi citoloških i histoloških biljnih preparata, kao i različitih metoda mikroskopije. Tijekom praktikuma studenti će samostalno izrađivati preparate i mikroskopirati. SADRŽAJ PREDAVANJA: Uvod u biljnu mikrotehniku. Uzorkovanje biljnog materijala. Fiksacija. Dehidracija. Infiltracija i uklapanje. Upotreba mikrotoma. Histokemijske i citokemijske reakcije: svježi prerezi, prerezi uklopljeni u parafin, metakrilatne i epoksi smole. Imunolokalizacija. In situ hibridizacija nukleinskih kiselina. Svjetlosna mikroskopija. Tipovi svjetlosnih mikroskopa: mikroskop s faznim i diferencijalno-interferencijeskim kontrastom, fluorescencijski mikroskop, konfokalni mikroskop. Elektronska mikroskopija: TEM i SEM (ESEM). SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Izrada citolških i histoloških preparata, bojanje i mikrosko-piranje. Primjena različitih metoda mikroskopija pri analizi trajnih preparata. ISPIT: pismeni, praktični i usmeni. LITERATURA – osnovna: RUZIN, S.E., 1999: Plant Microtechnique and Microscopy. Oxford University Press, New York, Oxford. LITERATURA – dopunska:

MALIGA, P., KLESSIG, D. F., CASHMORE, A. R., GRUISSEM, W., VARNER, J. E., 1995: Methods in Plant Molecular Biology. A Laboratory Course Manual. Cold Spring Harbor Laboratory Press, New York. O’BRIEN, T. P., MCCULLY, M. E., 1981: The Study of Plant Structure. Princples and Selected Methods. Termercarphi Pty. Ltd., Melbourne, Australia. WILKINSON, D. G., 1998: In situ Hybridization. Practical Approach. Oxford University Press, Oxford, New York, Tokyo.

IMUNOKOMPETENTNOST I TRANSPLANTACIJA 15 p + 0 s + 15 v ECTS 1+1 = 2 CILJ: Glavna zadaća kolegija je omogućiti studentima spoznaju o važnosti transplantacije što će biti omogućeno stjecanjem znanja o imunološkim procesima prilikom transplantacije, ulozi i važnosti glavnog sustava tkivne snošljivosti, te problemima vezanim uz presađivanje tkiva i organa. SADRŽAJ PREDAVANJA: Transplantacija stanica, tkiva, i organa: povijest, primjena, vrste transplantacije, problemi (imunobiološki, kirurški, etički, pravni). Imunološki sustav: uloga, organi (primarni, sekundarni), stanice (limfociti, granulociti, posredničke), imunost (prirođena, stečena, aktivna, pasivna), imunološka reakcija (stanična, humoralna). Glavni sustav tkivne podudarnosti (sustav HLA): osnovne osobine, uloga, smještaj, polimorfizam, neravnoteža udruživanja, produkti, tkivna zastupljenost, crossing-over, nazivlje, primjena. Molekularna struktura regije HLA (regija HLA razreda I, centralna regija, regija HLA razreda II), geni HLA razreda I i razreda II (građa, uloga), molekule HLA razreda I i razreda II (građa, uloga). Minorni sustavi tkivne snošljivosti (sustav H-Y, HA-2). Transplantacijska reakcija, reakcija primatelja protiv transplantata, reakcija transplantata protiv primatelja, kriteriji odabira primatelja u transplantaciji solidnih organa (bubreg, jetra, srce, gušterača), tkiva i hematopoetskih stanica, liste čekanja. Kimerizama: primjena, važnost, prognostička vrijednost, metode određivanja. SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Izdvajanje pojedinih staničnih populacija iz periferne krvi, slezene, limfnih čvorova. Metode pohranjivanja stanica iz periferne i umbilikalne krvi. Određivanje antigena HLA razreda I (Test mikrolimfocitotoksičnosti: MLCT). Određivanje panela reaktivnih antitijela HLA u serumu (%PRA). Test križane reakcije (cross match – CM). Određivanje gena HLA razreda II (Polymerase Chain Reaction - Sequence Specific Primers: PCR-SSP). Određivanje fenotipa HLA, genotipa HLA, izrada rodosolovlja. ISPIT: pismeni i usmeni LITERATURA – osnovna: ANDREIS, I., BATINIĆ, D., ČULO, F., GRČEVIĆ, D., MARUŠIĆ, M., TARADI, M., VIŠNJIĆ, D., 2004: Imunologija. Medicinska naklada, Zagreb. MARSH, S. G. E., PARHAM, P., BARBER, L. D., 2000: The HLA facts book. Academic Press, London. LITERATURA – dopunska: BADER, P., NEITHAMMER, D., WILLASCH, A., KREYENBERG, H., KLINGEBIEL, T., 2005: How and when we monitor chimerism after allogeneic stem cell transplantation?. Bone Marrow Transplntation, 35, 107-119. JANEWAY, C. A., TRAVERS, P., WALPORT, M., SHLOMCHIK, M. J., 2001: Immunobiology 5, The Immune system in health and disease. Garland Publishing, New York. STARZL, T. E. 2004: Chimerism and tolerance in transplantation. Colloquium of the National Academy of Science, 101 (2), 607-614.

VEGETACIJSKO KARTIRANJE 15 p + 0 s + 15 v ECTS 1+1 = 2 CILJ: Osposobiti studente za primjenu metoda inventarizacije flore, određivanje i prepoznavanje tipova staništa te za izradu, korištenje i tumačenje flornih i vegetacijskih karata. SADRŽAJ PREDAVANJA: Fitocenološki sustav i vegetacijske jedinice. Metode istraživanja i rada na terenu: odabir lokaliteta, određivanje točnog geografskog položaja, određivanje tipa staništa. Izrada florne liste, korištenje obrazaca terenske liste za bilježenje svojti, taksonomski i nomenklaturni standard. Sabiranje i obrada herbarskog materijala, izrada fotodokumentacije. Kartiranje rasprostranjenosti biljnih svojti, MTB mreža kao nacionalni standard kartiranja flore Hrvatske. Vegetacijska karta-inventar biljnog pokrivača određenog područja. Karta realne vegetacije, karta potencijalne vegetacije, karta klimazonalne vegetacije. Unos pojedinih vegetacijskih jedinica u topografsku kartu, izbor boja i označavanje. SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Određivanja točnog geografskog položaja lokaliteta i tipa staništa. Ispunjavanje terenske liste, prepoznavanje, određivanje i bilježenje svojti. Izrada florne liste. Geokodiranje i kartiranje rasprostranjenosti svojti; prikazivanje areala, izrada flornih karata u MTB mreži. Identifikacija biljnih zajednica na terenu, prepoznavanje svojstvenih i diferencijalnih vrsta, unos površina pojedinih vegetacijskih jedinica na topografsku kartu, omeđivanje, prijelazi i mješovite sastojine. Vrste boja i načini označavanja te opisivanje vegetacijske karte. ISPIT: Usmeni LITERATURA – osnovna: NIKOLIĆ, T., 1996: Herbarijski priručnik. Školska knjiga, Zagreb, NIKOLIĆ, T., BUKOVEC, D., ŠOPF, J., JELASKA, S.D., 1998: Kartiranje flore Hrvatske -mogućnosti i standardi. Nat. Croat. 7, Suppl. 1: 1-62. DOMAC, R., 2002: Flora Hrvatske. Priručnik za određivanje bilja. 2. izd. Školska knjiga, Zagreb. NIKOLIĆ, T., TOPIĆ, J. (UR.), 2004: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske: kategorije EX, RE, CR, EN i VU. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. LITERATURA – dopunska: RAUŠ, Đ., ŠEGULJA, N., TOPIĆ, J., 1985: Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske. Glasnik za šum. pokuse 23, 223-355. VUKELIĆ, J., RAUŠ, Đ., 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, 310 pp.

PONAŠANJE ŽIVOTINJA 15 p + 15 s + 0 v ECTS 1+1 = 2 CILJ: Studenti trebaju naučiti da ponašanje životinja ima svoju podlogu u genetičkoj osnovi, građi organa i da je rezultat individulanosti svake jedinke. U okviru seminara studenti su obvezni referirati o izabranoj temi. SADRŽAJ PREDAVANJA: Upoznavanje s temeljnim poveznicama nasljeđa i razvoja pojedinih jedinki. Prirodna selekcija i evolucija socijalnog ponašanja. U poglavlju mehanizmi ponašanja treba istaknuti percepciju kod životinja i ukazati na direktan odnos između životinje jedike i okoliša. Prikazati koncepte učenja kod životinja. Za shvaćanje kompleksnog ponašanja kod životinja potrebno se upoznati s instinktom, učenjem, ritualizacijom, komunikacijom, donošenjem odlika kod životinja i mentalnih sklopova kod životinja. SADRŽAJ SEMINARA: U oviru seminara svaki student treba se opredjeliti za neku od tema koju će pripremiti uz pomoć nastavnika i prezentirati. Također se predviđa preglad video materijala koji prati sadržaj programa. ISPIT: pismeni i usmeni LITERATURA – osnovna: MC FARLAND, D., 1996: Animal behavior. Addison Wesley Longman Limited, Edimbourg. GOODENOUGH, J., MCGUIRE, B., WALLACE, R. A., 2001: Perspectives of Animal Behavior. John Wiley and Sons, Inc. New York, Brisbane, Toronto. LITERATURA - dopunska: HALLIDAY, T., 1994: Animal Behavior. A Blanford book, London. MILLER, S., HARLEY, J. P., 1996: Zoology. WCB Mc. Graw – Hill Companiec Inc. Boston.

ISTRAŽIVAČKA NASTAVA BIOLOGIJE 15 p + 0 s + 15 v ECTS 1+1 = 2 CILJ: Posebnu pozornost u učenju i poučavanju biologije zaslužuju pristupi koji podržavaju i razvijaju autonomnost temeljenu na iskustvu. U nastavi biologije treba razvijali načine poučavanja i učenja kojima ćemo ostvarivati individuale ciljeve na različitim izvorima koji će omogućiti različite aktivnosti. Učenje sadržaja biologije uspješnije je s dokazima iz prve ruke i iskustvom na terenu. Posebni cilj seminara je samostalni rad studenata. SADRŽAJ PREDAVANJA: Pristupi istraživanju u nastavi biologije. Suvremeno poimanje istraživački usmjerene nastave biologije. Eksperimentalni pravci u nastavi biologije. Model znanstvenog istraživanja u nastavi biologije. Samostalno istraživanje učenika. Suradnički rad na projektu: učenik – učenik, učenik – nastavnik, nastavnik – učenik – znanstvenik. Koraci ostvarivanja projektnog rada. Projektni rad u nastavi biologije. Znanstveni poster. Usmeno izlaganje rezultata istraživanja. Kritička refleksija i evaluacija istraživanja. SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Svaki student obradit će i izložiti odabranu temu – istraživanje iz biologije (zavičaj, neposredni okoliš, aktuelne teme). Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi, nastavnoj komunikaciji, napraviti mini projekt po vlastitom odabiru, izraditi primjer integriranog dana, sudjelovati u izradi i provedbi radionica o očuvanju okoliša. ISPIT: pismeni i usmeni LITERATURA – osnovna: DE ZAN, I., 1994: Istraživačka nastava biologije. Školske novine, Zagreb. ŠPANJA, S., 2002: Pisanje malih projektnih prijedloga. Zajedno Jači, PRONI centar za socijalno podučavanj, Osijek – Vukovar. LITERATURA – dopunska: LOCK, R.,1998: Fieldwork in the life science. Internat J Sci Edu 20 (6): 633-642. MUŽIĆ, V., 2001: Metodologija pedagoškog istraživanja. Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo. e-škola mladih znanstvenika, Biologija, http://hpd.botanic.hr/bio (2.ožujak 2003) Ecology Laboratory Web Site, Biology 222, http://www.umsl.edu/~biology/Bio222 (21 st May 2003)

EKOLOGIJA U OBRAZOVANJU 15 p + 0 s + 15 v ECTS 1+1 = 2 CILJ: Omogućiti znanstveno tumačenje konkretnih problema vezanih za zaštiti okoliša u (lokalnoj sredini) školi i šire. Pridonijeti osposobljavanju za kritičku evaluaciju problema očuvanja neposrednog školskog okoliša s posebnim naglaskom na ulogu rješavanja tih problema u praksi. SADRŽAJ PREDAVANJA: Ekološki odgoj u obrazovnom kurikulumu Hrvatske. Ekološko obrazovanje i odgoj u nastavnim sadržajima biologije. Razvoj i poticanje ekološke svijesti kroz kurikulum. Senzibilizacija djece i mladih za kompleksan doživljaj okoliša. Djelatnosti u razvoju ekološke osjetljivosti djece. Zavičajna priroda i kulturna baština u kontekstu nastavnih programa osnovne i srednje škole različitih nastavnih predmeta. Značaj razvijanja ekološko-kreativnih sposobnosti u procesu odgoja i obrazovanja. Integracija i korelacija odgoja i obrazovanja za okoliš kroz kurikulum. Važnost aktivnosti učenika u očuvanju okoliša. Projekti koji pridonose odgoju i obrazovanju za okoliš škole u predmetnoj nastavi. Suradnja u programima odgoja i obrazovanja za okoliš na relaciji: dijete/učenik – učitelj – škola – obitelj – stručnjaci – znanstvenici - stručne i kulturne institucije. Učenje, poučavanje i uloga učitelja u odgoju i obrazovanju za održivi razvoj. Upoznavanje s uređenjem eko-škole, razreda, eko – projekti. Simulacija različitih aktivnosti i situacija u zaštiti okoliša. SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Svaki student obraditi će i izložiti odabranu temu o ekologiji u nastavi . Riješiti konkretna pitanja i upućivanja u djelatni odnos zaštite školskog okoliša. ISPIT: usmeni i pismeni LITERATURA – osnovna: GLAVAČ, V., 2000: Uvod u globalnu ekologiju. Hrvatska sveučilišna naklada i Ministarstvo zaštite i prostornog uređenja, Zagreb. UZELAC, V., 2002: Stanje i vizija obrazovanja studenata učiteljskih škola/nastavničkih fakulteta za okoliš. Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb. LITERATURA- dopunska: CIFRIĆ, I., 1996: Ekološki izazovi obrazovnom kurikulumu. Društvena istraživanja 5(1):135-153. UZELAC, V. , STARČEVIĆ, I. , 1999:Djeca i okoliš. Adamić, Rijeka. http://www.ekologija.net - web stranica s člancima koji govore o različitim sadržajima vezanima uz ekologiju.

Naziv kolegija

Materijali 21. stoljeća – tehnologija i okoliš Šifra K026 Status kolegija Izborni – modul kemije Studij Diplomski studij biologije i kemije Semestar Nositelj kolegija Doc. dr.sc. Berislav Marković Suradnici na kolegiju


Materijali u suvremenoj tehnologiji: osnovne postavke i metode suvremene znanosti o materijalima i tehnologije. Određivanje i značaj mehaničkih, električnih, magnetskih i optičkih svojstava materijala. Međusobni odnosi između materijala i okoliša u proizvodnji, procesima, reciklaži i odlaganju otpada. Upotreba primarnih i sekundarnih sirovina i njihov utjecaj na okoliš. Obnovljivost sirovinskih izvora na Zemlji. Napredni materijali koji će promijeniti život u 21. stoljeću: novi polimeri, fotonički materijali, materijali za pohranu informacija, “pametni” materijali, biomaterijali, biomedicinski materijali, porozni materijali, tvrdi materijali, materijali za čistu energiju, obnovljivi materijali. Tijekom seminara, studenti će samostalno obraditi jedno od navedenih područja i prezentirati ga u pismenom i usmenom obliku.


Razviti razumijevanje odnosa struktura/svojstva novih materijala u suvremenim tehnologijama

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 1 - 1 (ukupno) 15 - 15 Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Predavanja (obvezna) i studentski seminari (pismeni rad i izlaganje). Pismeni ispit polovicom semestra.


P. Ball, Made to Measure: New Materials fo the 21st Century, Princeton University Press, Princeton, 1999.

Dopunska literatura

W.D. Callister, Materials Science and Engineering: An Introduction, 6. izd., Wiley, New York, 2002. M.F. Ashby i D.R.H. Jones, Engineering Materials Volume 1, 2. izd., Butterworth-Heinemann, Oxford, 1996.


2 boda od kojih se 1 dodjeljuje za potpuno izvršavanje obveza (redovito pohađanje nastave, izrada seminara) i 1 za uspješno položen završni ispit.

Jezik predavanja Hrvatski (engleski) Način polaganja ispita

Pismeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu ocjenu čine: redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 10%, seminarski rad – 30%, uspjeh na ispitu polovicom semestra – 20%, te uspjeh na završnom ispitu – 40%.




Položeni kolegiji Opća kemija I i II, te odslušan kolegij Anorganska kemija I

Naziv kolegija

Kataliza i katalizatori Šifra K057 Status kolegija Izborni Studij Diplomski studij biologije i kemije (nastavni smjer) Semestar Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Berislav Marković Suradnici na kolegiju

Dr.sc. Goran Šmit


Homogena i heterogena kataliza. Aktivnost, selektivnost i stabilnost katalizatora. Kemija i kataliza. Kinetika i mehanizam heterogeno-katalitičkih reakcija. Sastav i priprava katalizatora. Nosači katalizatora. Metali, poluvodiči i izolatori kao katalizatori. Promotori. Katalitički otrovi. Primjene katalizatora. Eksperimentalne metode ispitivanja u katalizi.


Upoznati vrste kataliza i katalizatora, osnove djelovanja katalizatora i njihovu praktičnu primjenu, te osnovne metode ispitivanja u katalizi.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 1 1 (ukupno) 15 15 Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Predavanja (obvezna) i studentski seminari. Pismeni ispit polovicom semestra.


S. Zrnčević, Kataliza i katalizatori, HINUS, Zagreb, 2005. R.A. van Santen, P.W.N.M. van Leeuwen, J.A. Moulijin & B.A. Averil, Catalysis: An

Integrated Approach, Elsevier, Amsterdam, 2000. G. Ertl, H. Knözinger & J. Weitkamp, Handbook of Heterogeneous Catalysis, VCH,

Weinheim, 1997.

Dopunska literatura

G.C. Bond, Principles of Catalysis, The Chemical Society, Cambridge, 1972. P. Fuderer, Kataliza i katalizatori, Tehnička knjiga, Zagreb, 1967.




Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu ocjenu čine: redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 10%, seminarski rad – 20%, uspjeh na ispitu polovicom semestra – 20%, te uspjeh na završnom ispitu – 50%.




Anorganska i fizikalna kemija

Naziv kolegija

Upotreba računala u nastavi kemije Šifra K076 Status kolegija Izborni

Studij Diplomski studij biologije i kemije (nastavni smjer) Semestar Nositelj kolegija Mr.sc. Vlatka Gvozdić Suradnici na kolegiju


Upoznavanje studenata sa vrstama računala i njihovim mogućnostima, razvijanje kod studenata navike korištenja računala u svakodnevnom radu. Građa računala i način rada. Prikaz i pohranjivanje podataka u računalu. Pojam mreže računala i rad na osobnom računalu. Korištenje MS Worda i MS Excela. Alati za prezentacije-«Powerpoint». Elektronička pošta, mrežni servis WWW, pretraživači. Rad s programskim paketom Mathematica. Rad s računalnim programom Origin koji omogućava kvalitetnu analizu podataka. Rad s programskim paketom Statistica.


Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima i različitim mogućnostima upotrebe računala u nastavi kemije kao i o prednostima njegove upotrebe.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 1 0 3

(ukupno) 15 0 45


Predavanja, praktični rad.


Priručnici programskih paketa Đ. Težak, OVID program za korisnike online baze podataka, skripta. Đ. Težak, Web i Internet: pretraživanje informacija na Internetu, skripta 2002. Upute za rad s pojedinim programima. Word. Excel.

Dopunska literatura

D. Petrić, Naučite HTML i oblikujte sami efektne WWW stranice, Znak, Zagreb, 1997.


2 boda koji se baziraju na završenim vježbama (1) i završnom usmenom ispitu. (1).


Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja.




Naziv kolegija

Istraživački rad u metodici nastave kemije Šifra K075 Status kolegija Izborni

Studij Diplomski studij biologija i kemija (nastavni smjer) Semestar Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Božica Šuveljak Suradnici na kolegiju

Anita Blagus, asistent


Učenički projekti, e-skole, pilot projekti vezani zu nastavu kemije i stručno usavršavanje nastavnika, rad s nadarenim učenicima.


Usvojiti smisao za kreativnost, timski rad, samostalnost te usvojiti metodologiju jednostavnih istraživanja, korištenje literature i internetskih izvora.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 1 - 3

(ukupno) 15 - 45


Predavanja i seminarima na kojima studenti izrađuju primjere radova što će primjenjivati u nastavi.


Originalni časopisi: 1. Journal of Chemical Education, Division of Chemical Education of the American

Chemical Society, New York 2. Education in Chemistry, The Chemical Society, Burlington House, Piccadilly London

WIE WF, England 3. Praxis der Naturwissenschaften Chemie, Aulis Verlag Eubner und co KG, Köln 4. R. F. Tinker, Microcomputer-Based Labs: Educational Research and Standars. NATO

ASI Series F,Vol 156 (1991) and all. Dopunska literatura

1. C. G. Gebelein, Chemistry and our World, WCB Publishers 1997. 2. N.Raos, Nove slike iz kemije, Školska knjiga 2004. 3. P.J. Jurs, Computer Software Aplications in Chemistry, 2nd ed., Pensilvania State

University, 1996.



Jezik predavanja hrvatski Način polaganja ispita

Pismeni i usmeni




Odslušan kolegij Metodika nastave kemije I.

Naziv kolegija

Koloidna i međupovršinska kemija Šifra K054 Status kolegija Izborni Studij Diplomski studij biologije i kemije (nastavni smjer) Semestar Nositelj kolegija Doc. dr.sc. Berislav Marković Suradnici na kolegiju


Koloidni sustavi: podjela koloida, difuzija i Brownovo gibanje, tehnološki i biološki značaj koloida. Termodinamika površina: površinska energija, gibbsova jednadžba stanja, nukleacija, kontaktni kut i površinska napetost. Sedimentacija i viskoznost suspenzija. Čestice i njihova karakterizacija: veličina i oblik čestica, metode mjerenja. Adsorpcija na međupovršinama: adsorpcijske izoterme, adsorpcija polimera. Električnost površina: nastajanje površinskog potencijala, električni dvosloj, elektrokinetika i zeta potencijal. Asocijacijski koloidi: micele, tekući kristal i membrane. Interakcije koloidnih čestica: kinetika koagulacije, utjecaj polimera na koloidnu stabilnost. Suvremene metode proučavanja koloidnih disperzija. Koloidna kemija danas i sutra – nano-kemija i nano-tehnologija.


Upoznati svojstva i široku primjenu raznovrsnih koloidnih sustava kao i osnove reakcija na površinama


Predavanja (obvezna) i seminari na kojima studenti samostalno ili u manjim grupama obrađuju i prezentiraju izabrana područja iz primjene koloidnih sustava. Pismeni ispit (mid-term) na polovici semestra koji se računa u konačnoj ocjeni sa završnim ispitom.


1. R.J. Hunter, Foundations of Colloid Science, 2. izd., Oxford University Press, New York, 2001.

2. P.C. Hiemenz i R. Rajagopalan, Principles of Colloid and Surface Chemistry, 3. izd., Marcel Dekker, New York, 1997.

Dopunska literatura

1. R.J. Hunter, Introduction to Modern Colloid Science, 2. izd., Oxford University Press, Oxford, 1994.

2. Lj. Đaković, Koloidna Kemija, Tehnološki fakultet u Novom Sadu, Novi Sad, 1985. 3. Izabrani radovi iz primarne literature o primjeni koloidne kemije u suvremenim

tehnologijama



Jezik predavanja Hrvatski (engleski) Način polaganja ispita





Položeni ispiti iz kolegija Fizikalna kemija I i II

Naziv kolegija

Osnove radiokemije i radijacijske kemije Šifra K055 Status kolegija izborni

Studij Diplomski studij biologije i kemije (nastavni smjer) Semestar Nositelj kolegija Dr. sc. Marija Bonifačić Suradnici na kolegiju

1 vanjski suradnik


Ionizirajuće zračenje – što je to i kakve ima veze s kemijom? Zašto i koliko je štetno po ljudsko zdravlje? Koje su korisne primjene? Upoznat će se studente s vrstama, porijeklom i izvorima zračenja. Građa atomske jezgre, izotopima, radioaktivnosti, načinima i kinetikom radioaktivnog raspada. Koji su radioaktivni izotopi prirodni a koji umjetno stvoreni i na koji način (nuklearne mašine, reaktori). Kako i kada dolazi do nuklearne reakcije. O principima mjerenja zračenja, kojim instrumentima i u kojim se jedinicama izražavaju rezultati. Kako međusobno djeluju zračenje i njemu izloženi materijal. Što je to radioliza, kako sve nastaju slobodni radikali, koja su im svojstva i koje kemijske promjene uzrokuju. Što su antioksidansi i kako djeluju. Gdje se sve primjenjuju radionuklidi i ionizirajuće zračenja (kemija, medicina, industrija). Posebnosti tehnika i metoda rada u radiokemiji i radijacijskoj kemiji. Objasnit će se principi suvremenog pristupa zaštiti i kontroli od štetnog djelovanja ionizirajućeg zračenja.


Usvajanje osnovnih znanja o prirodi radioaktivnosti, svojstvima ionizirajućeg zračenja, kemijskim promjenama koje izaziva; korisnoj primjeni (posebno u kemiji); zbog čega je ta vrsta zračenja štetna po zdravlje te koje su metode i kontrole zaštite.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 1 1 -

(ukupno) 15 15 -


Obvezna predavanja i studentski seminari. Pismeni ispit polovicom semestra.


G.R. Choppin, J.-O. Liljenzin and J. Rydberg, Radiochemistry and Nuclear Chemistry, Butterwoth-Heinemamm, 1995. J.W.T. Spinks and R.J. Woods, Introduction to Radiation Chemistry, J. Wiley&Sons, 1990.

Dopunska literatura

W.D. Ehman and D.E. Vance, Radiochemistry and Nuclear Methods of Analysis, J. Wiley&Sons, 1993. C. von Sonntag, The Chemical Basis of Radiation Biology, Taylor&Francis, 1987. International Basic Safety Standards for Protection against Ionizing Radiation and for Safety of Radiation Sources, IAEA Safety Series No. 115, 1996.








Kolegiji fizikalne kemije

Naziv kolegija

Atmosfera i okoliš Šifra K082 Status kolegija Izborni Studij Diplomski studij biologije i kemije (nastavni smjer) Semestar Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Božica Šuveljak-Žuljević Suradnici na kolegiju

1 suradnik


Koloidi. Aerosoli Kemijski procesi. Fotokemijski procesi. Ozon u zemljinoj atmosferi. Zagađenje zraka. Katalitički ciklusi. Ozonske rupe. Smog, Quell plinovi. Kisele kiše. Efekt staklenika – globalno zatopljenje. Radon i potomci. Utjecaj čovjeka na zagađenje atmosfere. Monitoring.


Usvajanje osnovnih znanja o atmosferi koja nas okružuje, zagađenjima i posljedicama.


Predavanja, studentski seminari i domaće zadaće.


R.P. Wayne, Chemistry of Atmospheres, 3. izd., Oxford, New York, 2001. P. Fabian, environmental Science XIV, Atmosphäre und Umwelt, 4. izd., Springer Verlag, Berilin, 1992.

Dopunska literatura

L. Theodore and A. Buincore, Air Pollution Control Equipment, Springer Verlag, Berlin, 1994. L.C. Jones, Topics in Environmental and Safety Aspects of Combustion Technology, Whittles Publishing, 1997. R.L. Murray and J.A. Powell, Understanding Radioactive Waste, 4. izd., Batelle Press, 1994.




Usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu ocjenu čine: redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 10%, seminarski rad – 30%, te uspjeh na završnom ispitu – 60%.




Položeni kolegiji Opće kemije

Naziv kolegija

Suvremene spektroskopske metode u kemiji Šifra K056 Status kolegija Izborni Studij Diplomski studij biologije i kemije (nastavni smjer) Semestar Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Berislav Marković Suradnici na kolegiju

Dr.sc. Goran Šmit


Elektromagnetsko zračenje. Elektromagnetski spektar. Apsorpcija i emisija elektromagnetskog zračenja. Spektroskopski instrumenti. NMR spektroskopija (nuklearna magnetska rezonancija). ESR spektroskopija (elektronska spinska rezonancija). Ramanova spektroskopija. Infracrvena spektroskopija (IR, FTIR). Ultraljubičasta i vidljiva spektroskopija (UV-VIS). Ultraljubičasta fotoelektronska spektroskopija (UPS). Rendgenska fotoelektronska spektroskopija (XPS). Mössbauerova spektroskopija.


Upoznati svojstva elektromagnetskog zračenja, osnove nastajanja spektara, glavne dijelove spektroskopskih instrumenata i neke od suvremenih spektroskopskih metoda, kao i informacije koje mogu pružiti.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 1 - 1 (ukupno) 15 - 15 Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Predavanja (obvezna) i studentski seminari. Pismeni ispit polovicom semestra.


1. D.A. Skoog & D.M. West, Principles of Instrumental Analysis, Holt, Rinehart & Winston Inc., New York, 1973.

2. P.W. Atkins & J. de Paula, Physical Chemistry, Oxford University Press, Oxford, 2002. 3. D.A. Skoog, D.M. West & F.J. Holler, Osnove analitičke kemije, Školska knjiga,

Zagreb, 1999. Dopunska literatura

1. G.W. Ewing, Instrumental Methods of Chemical Analysis, McGraw-Hill Kogakusha Ltd., Tokyo, 1975.








Kolegiji fizikalne kemije

program diplomskog nastavni čkog studija biologije i...

Documents