program ekonomskih reformi kosovo 2018-2020skraćenice pprr program poljoprivrednog i ruralnog...
TRANSCRIPT
1
Republika e Kosovës
Republika Kosova - Republic of Kosovo
Qeveria –Vlada–Government
PROGRAM EKONOMSKIH REFORMI
KOSOVO 2018-2020
2
Tabela Sadržaja
1. OPŠTI OKVIR I CILJEVI POLITIKE ......................................................................... 5
2. MAKROEKONOMSKI OKVIR ................................................................................... 12
2.1. EKSTERNI RAZVOJ I PROJEKCIJE ........................................................................................................ 12
2.2. TEKUĊI EKONOMSKI RAZVOJI NA KOSOVO .................................................................................... 13
2.2.1. POSLOVNA KLIMA .................................................................................................................................. 14
2.2.2. ZAPOŠLJAVANJE, PRODUKTIVNOST I PLATE ................................................................................... 16
2.3. SREDNJOROČNI MAKROEKONOMSKI SCENARIJO .......................................................................... 18
2.3.1. REALNI SEKTOR ....................................................................................................................................... 18
2.3.2. MONETARNA POLITIKA I POLITIKA KURSA RAZMENE I INFLACIJE .......................................... 21
2.3.3. SPOLJNI SEKTOR I NJEGOVA SREDNJOROČNA ODRŽIVOST ........................................................ 22
2.3.4. FINANSIJSKI SEKTOR .............................................................................................................................. 27
2.4. ALTERNATIVNI SCENARIJI I RIZICI .................................................................................................... 31
2.4.1. POTENCIALI ZA GORNJI RAST I SREDNJOROČNI RIZICI 2018 – 2020 ........................................... 32
2.4.2. OSJETLJIVOST NA OSNOVNU PROCENU ........................................................................................... 35
3. FISKALNI OKVIR ......................................................................................................... 35
3.1. STRATEGIJA POLITIKE I SREDNJOROČNI CILJEVI........................................................................... 35
3.2. IZVRŠENJE BUDŽETA U 2017 ................................................................................................................. 36
3.3. SREDNJOROČNI BUDŽETSKI IZGLEDI ................................................................................................ 38
3.3.1. PROJEKCIJE BUDŽETSKIH PRIHODA ................................................................................................... 39
3.3.2. PROJEKCIJE RASHODA ZA POLITIČKE-ZASNOVANE BUDŽETSKE SEKTORE........................... 43
3.3.3. PROJEKCIJE RASHODA PO EKONOMSKIM KATEGORIJAMA ........................................................ 44
3.4. STRUKTURNI BILANS (CIKLIČNA KOMPONENTA DEFICITA, JEDNOKRATNE I PRIVREMENE
MJERE, FISKALNI STAV) .................................................................................................................................. 46
3.5. NIVO I ANALIZE ZADUŽIVANJA, ANALIZA NAREDNIH OPERACIJA I PRILAGOĐAVANJE
TOKOVA I ZALIHA ............................................................................................................................................ 48
3.5.1. POTENCIJALNE OBAVEZE ..................................................................................................................... 49
3.6. ANALIZA OSETLJIVOSTI I POREĐENJE SA PRETHODNIM PROGRAMOM .................................. 49
3.6.1. UPOREĐIVANJE SA PRETHODNIM PROGRAMIMA .......................................................................... 50
3.7. FISKALNO UPRAVLJANJE I BUDŽETSKI OKVIRI .............................................................................. 50
3.8. ODRŽIVOST JAVNIH FINANSIJA ........................................................................................................... 50
3.8.1. ODRŽIVOST DUGA NA KOSOVU .......................................................................................................... 50
4. PRIORITETI STRUKTURNIH REFORMI ZA PERIOD 2018-2020 ................... 54
4.1. IDENTIFIKICIJA GLAVNIH PREPREKA NA KONKURENTNOST I SVEOBUHVATAN RAST .. 54
4.2. PREGLED PRIORITETA REFORME ....................................................................................................... 56
4.3. ANALIZA PO OBLASTIMA I PRIORITETI STRUKTURNIH REFORMI .............................................. 59
4.3.1. UPRAVLJANJE JAVNIM FINANSIJAMA ............................................................................................... 59
4.3.2. REFORME U TRŽIŠTU ENERGIJE I TRANSPORTA .......................................................................... 61
4.3.3. ZBIVANJA PO SEKTORIMA (POLJOPRIVREDA, INDUSTRIJA I USLUGE) ...................................... 65
4.3.4. POSLOVNO OKRUŽENJE I SMANJENJE NEFORMALNE EKONOMIJE 72
4.3.5. ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ, INOVACIJE (RDI) I DIGITALNA EKONOMIJA ...................................... 78
4.3.6. REFORME U VEZI TRGOVINSKIH ODNOSA ........................................................................................ 82
4.3.7. OBRAZOVANJE I VEŠTINE ..................................................................................................................... 86
4.3.8 ZAPOŠLJAVANJE I TRŽIŠTE RADA ........................................................................................................ 91
4.3.9. SOCIJALNO UKLJUČIVANJE, SMANJENJE SIROMAŠTVA I JEDNAKE MOGUĆNOSTI ............... 94
5. BUDŽETSKA IMPLIKACIJA STRUKTURNIH REFORMI ...................................... 97
6. INSTITUCIONALNA PITANJA I UKLJUČIVANJE ZAINTERESOVANIH
STRANA .................................................................................................................................. 98
3
Lista grafikona i tabela
Figure 1. Godišnji rast BDP-a u % ........................................................................................................................ 12 Figure 2. Inflacija ................................................................................................................................................... 13 Figure 3. Struktura BDP-a u 2016 i 2017, nominalne vrednosti, u milionima eura ............................................... 14 Figure 4. Nivo cena na Kosovu, u% ...................................................................................................................... 14 Figure 5. Indikator poslovne klime (IPK), u poenima . ......................................................................................... 15 Figure 6. Bilans procene trenutnog stanja u poslovnim sektorima ....................................................................... 15 Figure 7. Prosečna bruto plata, u Evrima ............................................................................................................... 18 Figure 8. Doprinos realnom povećanju BDP-a ...................................................................................................... 19 Figure 9. Sektorski doprinos rastu BDP-a u procentnim poenima ......................................................................... 21 Figure 10. Mesečna prognoza ICP (zajedno sa sezonskom primenjenom i prilagođenom komponentom) ........... 21 Figure 11. Diversifikacija izvoza po Herfindal-Hirschmanovom indeksu ............................................................. 22 Figure 12. Indeks otvaranja tržišta, poređenje sa zemljama regiona i eurozone .................................................... 26 Figure 13. Struktura SDI po sektorima u 2017 ...................................................................................................... 26 Figure 14. Međunarodna investiciona pozicija (MIP) na kraju perioda, u milionima eura ................................... 27 Figure 15. Trend razvoja finansijskog sistema i imovine finansijskog sektora ..................................................... 27 Figure 16. Struktura kredita i godišnja stopa rasta ................................................................................................. 28 Figure 17. Struktura depozita i godišnja stopa rasta .............................................................................................. 29 Figure 18. Osnovne promene scenarija, u % ......................................................................................................... 32 Figure 19. Alternativni scenariji, realni rast BDP-a, u% ....................................................................................... 34 Figure 20. Trend prikupljanja Poreske Administracije .......................................................................................... 40 Figure 21. Trend prikupljanje Carine 2006-2020 .................................................................................................. 40 Figure 22. Stvarni i potencijalni BDP, prema godišnjim i kvartalnim podacima .................................................. 46 Figure 23. Revidirani ciklički bilans budžeta i proizvodni jaz, godišnji i kvartalni rezultati ................................ 48 Figure 24. Sastav opšteg deficita i potreba za finansiranjem ................................................................................. 51 Figure 25. Pokazatelji javnog duga na osnovu scenarija investicione klauzule ..................................................... 51 Figure 26. Analiza scenarija: Smanjenje stalnog rasta BDP-a za 1. p.p. ............................................................... 52 Figure 27. Analiza scenarija: stalna amortizacija bankarskog bilansa na 3.0% BDP-a ........................................ 53 Figure 28. Analiza scenarija: privremeno povecanje ukupnog deficita u 2020 ..................................................... 53
Table 1. Glavni indikatori tržišta rada ................................................................................................................... 16 Table 2. Produktivnost rada i Troškovi za Radnu Jedinicu (podaci PAK-a) ......................................................... 17 Table 3. Produktivnost rada i TRJ (podaci AsK-a) ................................................................................................ 17 Table 4. Prognoza izvoza robe u srednjoročnom period ........................................................................................ 22 Table 5. Geografski sastav izvoza u '000 evra ....................................................................................................... 23 Table 6. Prognoza uvoza robe u srednjoročnom period ......................................................................................... 23 Table 7. Učešce uvezene robe u ukupnom uvozu .................................................................................................. 24 Table 8. Geografski sastav uvoza u '000 evra ........................................................................................................ 24 Table 9. Prognoza uvoza-izvoza usluga srednjoročnom period ............................................................................. 24 Table 10. Učešce ukupnih izvezenih / uvezenih usluga ......................................................................................... 25 Table 11. Prognoza uvoza-izvoza, deficit tekućeg računa u srednjoročnom period .............................................. 25 Table 12. Indikatori finansijske održivosti ............................................................................................................ 29 Table 13. Nekvalitetni krediti po ekonomskom sektoru ........................................................................................ 30 Table 14. Makro-fiskalni alternativni scenariji ...................................................................................................... 35 Table 15. Opšte Operacije Vlade (privremeni za 2017), u milionima Evra ........................................................... 38 Table 16. Srednjoročne budžetske projekcije 2018-2020, u milionima Evra ........................................................ 39 Table 17. Srednjoročne projekcije poreskih prihoda 2018-2020, u milionima Evra ............................................. 41 Table 18. Budžetski rashodi po ekonomskim kategorijama 2014-2020, u milionima Evra .................................. 44 Table 19. Rashodi po ekonomskim kategorijama 2016-2020, u procentima BDP ................................................ 46 Table 20. Elastičnost poreskih prihoda kao deo BDP-a ......................................................................................... 47 Table 21. Proizvodni jaz (PJ), revidirani ciklički bilans budžeta, primarni saldo i ciklična komponenta bilansa . 47 Table 22. Ukupan državni dug, u milionima evra (osim ako nije drugačije naznačeno) ....................................... 49
4
Skraćenice
PPRR Program Poljoprivrednog i Ruralnog Razvoja MTI Ministarstvo trgovine i industrije
CBK Centralna Banka Kosova NSR Nacionalna strategija za razvoj
CEFTA Sporazum Centralne Evrope o Slobodnoj
Trgovini
NIK Nacionalni investicioni komitet
USIS Upravljanje Slučajeva i Informativni Sistemi NKK Nekvalitetni Krediti
IPC Indeks potrošačkih cena NPSSU Nacionalni Program za Sprovođenje
SSU
DEJP Departman za Ekonomsku i Javnu Politiku
(MF)
OECD Organizacija za ekonomsku saradnju i
razvoj
JUD Jedinica za Upravljanje Duga (MF) OG Proizvodni jaz
EBOR Evropska banka za obnovu i razvoj KSP Kancelarija za strateško planiranje
EC Evropska Komisija KAP Kosovska agencija za privatizaciju
EE Energetska efikasnost JPP Javno-privatno partnerstvo
EIB Evropska Investiciona Banka JTFO Javni troškovi i finansijska odgovornost
EU Evropska Unija UJF Upravljanje javnim finansijama
SDI Strane Direktne Investicije PJF Pregled Javnih Finansija
GDP Bruto Domaći Proizvod PTK Pošta i telekomunikacije Kosova
VK Vlada Kosova RE Obnovljiva energija
IKT Informaciona i Komunikaciona Tehnologija SRS Savet za regionalnu saradnju
MIP Međunarodna Investiciona Pozicija IRI Istraživanje, razvoj i inovacije
IMF International Monetary Fund SSU Sporazum o stabilizaciji i udruživanju
RPNI Registar Prava Nepokretne Imovine ASK Agencija za Statistiku Kosova
KIESA Kosovska agencija za investicije i podršku
preduzećima
SEE Jugoistočna Evropa
PKK Privredna komora Kosova SEETO Transportna Opservatorija Jugoistočne
Evrope
KFGK Kosovski Fond Garancija Kredita MSP Mala i srednja preduzeća
KPŠT Kosovski Penzioni Štedni Trust SPP Single Project Pipeline
KODE Kosovska Digitalna Ekonomija PAK Poreska Administracija Kosova
KOSTT Kosovski Sistem Transmisije i Tržišni
Operator
TE Termoelektrana
ARS Anketa o radnoj snazi USAID Američka agencija za međunarodni
razvoj
ZUJFO Zakon o upravljanju javnim finansijama i
odgovornosti
VAT Porez na dodatu vrednost
MPŠRR Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
ruralnog razvoja
VECM Vector Error Correction Model
MONT Ministarstvo obrazovanja, nauke i
tehnologije
SB Svetska banka
MF Ministarstvo finansija VG
Vladin Godišnji Plan Rada
SOR Srednjoročni okvir rashoda NPPSSP Nacionalni Program za Provedbu
sporazuma o Stabilizaciji i
Pridruživanju
5
1. OPŠTI OKVIR I CILJEVI POLITIKE
Kosovska Vlada je počela pripreme za process PRE 2018-2020 koje vodi ministar finansija kao
nacionalni koordinator uz koordinaciju Ministarstvo finansija, kancelarija za strateško planiranje,
kabinet premijera i terenski koordinatori iz resornih ministarstva. Koordinatori su se sastali redovno
kako bi razgovarali o sadržaju mjera, njihovoj doslednosti sa relevantnim strateškim dokumentima i
preporukama smjera koje su rezultat ekonomskog i fiskalnog dijaloga.
Međuministarske radne grupe su se sastale u Decembru kako bi se osiguralo da kratkoročne aktivnosti
PRE budu uključene u VGPR za 2018 i da su u skladu sa NPPSSP, ERA i budžetom odobrenim za
2018-u. SPO u saradnji sa terenskim koordinatorima je osigurala da je vecina mjera direktno povezana
sa Nacionalnom razvojnom strategijom i Planom za njegovo sprovođenje.
U vlasništvu procesa, dokumenti su objavljeni sredinom Decembra za razne institucije i predstavnike
nevladinih organizacija putem javnih konsultacija i prezentacije i online publikacije putem službene
stranice Kancelarije premijera. Konsultanti uključuju predstavnike poslovnog sektora, privrednih
komora, civilnog društva, razvojnih partnera i drugih zainteresovanih strana koji se smatraju
relevantnim za ovaj program. Vlada je odobrila Program ekonomskih reformi u poslednjoj sedmici
januara 2018.
Vlada je i dalje posvecena održavanju stabilnog makroekonomskog okruženja i jačanju ekonomskog
rasta i perspektivu zapošljavanja. Opšti okvir politike PRE je kombinacija: (1) fiskalne politike
zasnovane na politikama usmerenim ka javnoj finansijskoj stabilnosti i dostupnom fiskalnom prostoru,
u cilju podrške ekonomskom rastu kroz kapitalne investicije, povecanom finansiranju prioritetnih
oblasti i poreskih podsticaja za lokalne proizvođače; i (2) u broju prioritetnih strukturnih reformi koje
se bave glavnim uskim grlima za ekonomski rast, podržavaju razvoj konkurentnih privrednih sektora
i osiguravaju da je ekonomski rast uključiv i teži ka povecanju prosperiteta.
Brojne značajne prepreke ograničavaju veci rast za MSP i privatna ulaganja. Slabo izvršenje ugovora
rešava se kroz mjeru #10 (efikasnost sudstva). Neregularna konkurencija iz neformalne ekonomije
riješena je kroz mjeru #9 i #11 (imovinska prava na nepokretnu imovinu, reforme inspekcije) i
efikasnije provođenje strategije za borbu protiv neformalne ekonomije. Regularno okruženje ce biti
poboljšano i bice pogodnije za preduzeca kroz mjeru #1 (e-nabavku), #8 (razvoj politike na osnovu
podataka), #14 (olakšanje trgovine) i #15 (infrastruktura kvaliteta). Osiguranje naslova nepokretne
imovine dodatno ce olakšati pristup finansiranju malih preduzetnika.
Ograničenja u vezi sa infrastrukturom vezana za napajanje ce se rešavati kroz povecane proizvodne
kapacitete (mjera #3) i poboljšanje energetske efikasnosti (mjera #2). Transportne veze i tretman
otpadnih voda bice poboljšan kroz kapitalne projekte investicija finansirane iz budžeta i izvora
spoljnog finansiranja.
Tržište rada i barijere zapošljavanja ce se rješavati kroz mjeru #19 (aktivne politike tržišta rada) i
reforme u preduniverzitetskom stručnom obrazovanju i visokom obrazovanju (mere #16, #17 i #18).
Istovremeno sa poboljšanjima u socijalnim i zdravstvenim uslugama (mera #20), ove reforme ce
osigurati da ekonomski rast Kosova ostaje uključiv.
Konkurentnost pojedinih sektora bice poboljšan mjerama #6 (podrška za industrijska MSP), #7 (razvoj
turizma) i #4 i #5 (ulaganje u poljoprivredu i konsolidaciju zemljišta). Inovativni kapaciteti privrede u
cjelini ce biti podržani mjerama #12 (preduzetništvo i inovacije) i #13 (širokopojasna infrastruktura).
Fiskalne politike planirane u PRE i SOT podržavaju ekonomski rast i program strukturnih reforma
6
tako što ce osigurati da javna potrošnja ostaje na 10-11% BDP-a i uključuje ulaganje u obrazovne i
zdravstvene ustanove, poljoprivredu i ruralni razvoj i tretman otpadnih voda. Takođe, budžet 2018
uključivao je značajan rast finansiranja u oblasti reforme pravosuđa, obrazovanja, zdravstva,
poljoprivrede i inovacija. Poreske politike pružaju podsticaje lokalnim proizvođačima i izbegavaju
potrebu za povecanjem poreskih stopa uz proširenja poreske osnovice.
Kutija 1. Odgovor na ciljne političke smernice usvojene od strane Ekonomskog i Finansijskog
Dijaloga u maju 2017
1. "Unapređenje institucionalnih kapaciteta i obezbeđenje odgovarajuceg osoblja u Ministarstvu
Finansija za poboljšanje makrofiskalnog planiranja, prognoze i procene fiskalnog uticaja. Priprema
opcijskog dokumenta za formiranje nezavisnog organa za fiskalni nadzor za dalju konsultaciju sa
deoničarima, uključujuci EU."
Tokom 2017, Ministarstvo finansija je preduzeo konkretne mere za 1) unapređenje kapaciteta
postojeceg kadra, kako bi oni bili u stanju da koriste MF model za planiranje i makrofiskalne
projekcije, kao i da procene fiskalni uticaj novih vladinih politika i zakonodavne inicijative, i 2)
obezbediti zapošljavanje dodatnog osoblja kako bi se osiguralo da je ukupan broj osoblja uključenih
u aktivnosti odgovarajuci.
Pod prvim, uz podršku donatora (USAID i Vlade Luksemburga), ustručili smo postojece osoblje MF
o ključnim ekonomskim i statističkim konceptima, zatim obuka o upotrebi Modela za makro-fiskalno
planiranje i prognoziranje. Kao rezultat obuka, osoblje MF-a je u stanju udešavati nezavisno
modelom i obavljati makro-fiskalne prognoze. Međutim, dodatna obuka je potrebna za određene
aspekte korišcenja modela i to je planirano za 2018. Što se tiče novih radnih mesta MF je uradio sve
neophodne pripreme i tokom prve polovine 2018 planirano je zaposliti još 2 dodatnih radnika, čija
ce glavna odgovornost biti podrška postojecem osoblju u ekonomskim i fiskalnim projekcijama.
Za procenu fiskalnog uticaja, kapaciteti MF-a za primjenu nove metodologije su poboljšani i kao
rezultat toga, VK je u stanju da donese nove politiċke odluke zasnovane na preciznije i
sveobuhvatnije procene fiskalnog uticaja takvih inicijativa.
2. „Jačanje institucionalnih kapaciteta na centralnom i lokalnom nivou Vlade samouprave za javne
nabavke, planiranje višegodišnjih investicija, priprema i upravljanje na unošenju ciljeva i testiranje
sredstva za sve programe ratnih veterana kako bi se zaustavili dalji troškovi."
Što se tiče prve tačke u vezi sa javnim nabavkama, od januara 2017, korišćenje elektronske platforme
za nabavke, postalo je obavezno za sve budžetske organizacije na centralni, lokalni i javni nivo i
javna preduzeća. Ekonomski operateri su obavezni da se registruju u sistemu e-nabavke i da dostave
ponude elektronskim putem ili u fizičkom obliku. Dok ce od januara 2018 godine svi kontraktirani
naručioci moraju pripremiti i objaviti sva obaveštenja u elektronskoj platformi, uključujuci sve
procedure nabavke i vrednosti (mala, srednja i velika).
Da bi se osiguralo da implementacija reforma javnih je uspešna, preduzeti su konkretni koraci za
jačanje institucionalnih kapaciteta, kao u smislu strateškog pristupa, tako i u jačanju organizaciske
strukture i podizanja kapaciteta osoblja odgovornog za implementaciju ovih reformi.
Regulativna Komisija Javnih Nabavki (RKJN) je izradila Nacionalnu strategiju za javne nabavke
(2017-2021), koja je stupila u snagu u februaru 2017, i priložila plan postupka za sprovođenje
Nacionalne strategije za javne nabavke, koja pokriva postojece izazove sa primenjivim aktinostima
7
i vremenski okvir za implementaciju. Osim toga, RKJN je izdala Uredbu o "Uspostavljanje
koordinacijskih struktura javnih nabavki", koji je osnovni dokumenat za Nacionalnu strategiju javnih
nabavki 2017-2021, i ima za cilj da uspostavi strukture odgovorne za sprovođenje strategije javnih
nabavki i definisanje radnih procedura za ove strukture. Kroz ovu regulativu uspostavljen je Odbor
za konsultacije javnih nabavki i radna grupa za pracenje i izveštavanje o Nacionalnoj strategiji javnih
nabavki, sa veoma širokom reprezentativnom strukturom.
RKJN u saradnji sa KIJA tokom 2017 održala je obuku osnovnog nivoa za službenike za nabave iz
svih centralnih i lokalnih javnih institucija, i javnih preduzeca koji nemaju certifikate za javne
nabavke, kao i obuku za e-nabavke e e-tendere. Osim toga, RKJN je angažovala tri službenika za
pracenje i tri službenika za IT, koji su započeli radni odnos u 2017. Shodno tome, možemo zaključiti
da su institucionalni kapaciteti za sprovođenje reformi u oblasti javnih nabavki znatno poboljšani na
dva nivoa vlade, kao iu javnim preduzecima.
U drugoj tački, koja se odnosi na planiranje višegodišnjeg ulaganja i procesa pripreme i upravljanja
kapitalnim projektima, radi poboljšanja izvršenja budžeta, Ministarstvo finansija radi na izradi
administrativnog uputstva za definisanje i utvrđivanje kriterijuma za izbor kapitalnih projekata. Ovo
administrativno uputstvo ima za cilj da definiše kapitalne projekte, utvrdi principe, kriterijume,
procedure i pravila koja se bave procenom, određivanjem prioriteta i izborom ovih projekata.
Odredbe ovog administrativnog uputstva ce sprovoditi sve budžetske organizacije tokom pripreme,
razmatranja i ocenjivanja kapitalnih projekata. Očekuje se da ce uvođenje ove uredbe ojačati
planiranje i izvršenje kapitalnih projekata, samim tim i planiranje i upravljanje dugoročnih
investicija, sve u cilju poboljšanja na izvršenje budžeta za kapitalne investicije.
3. "Dalje adresiranje pravnih i institucionalnih faktora koji sprečavaju pristup finansijama za
korporacije kako bi poboljšali podsticaj banaka da pozajmljuju za unapređenje finansijskog
posredovanja u privredi. Nastavak poboljšanja analitičkog instrumenta centralne banke (uključujuci
uspostavljanje pouzdanog merenja inflaciskih očekivanja u privatnom sektoru kako bi se bolje
procenila dinamika osnovnih cena) i razvoj likvidacije i stečajnog okvira banaka radi jačanja
ukupnog kapaciteta bankarskog sektora."
U cilju daljeg unapređenja pristupa poslovanja na finansiranje i unapređenje finansijskog
posredovanja u privredi, preduzeto je niz akcija i reformi:
- Izmene i dopune Zakona o izvršnom postupku koje se bave nalogom za prikupljanje duga sa
bankarskih računa i ubrzanom postupku prodaje kolaterala putem aukcije, između ostalog,
primilo se pozitivni doprinos u pristupu financija, uključujuci smanjenje zahteva za kolateral
od strane banaka i dalje snižavaju kamatne stope. Sada, prosečna kamatna stopa na kredite je
oko 6.7%, što je znatno niža od prethodnih godina.
Osnivanje i funkcionisanje Kosovskog Fonda za kreditne garancije (KFKG), koji nudi do
50% garanciju za zajmove srednjih i malih preduzeca, ponovo je olakšao pristup finansiranju
tih preduzeca. Trenutno, vecina banaka koje posluju u zemlji registruju se kod KFKG -a i
koriste ovaj instrument kao garanciju svog portfolia. Na 31. decembra 2017 ukupni
garantovani portfolio preko KFKG iznosio je 30 miliona evra.
Kao rezultat ovih konkretnih aktivnosti, ukupna kreditiranja privatnog sektora se stalno i
održivo povecava, stoga efekti navedenih postupka očekuje se da ce dodatno doprineti rastu
kreditiranja u narednim godinama.
Što se tiče analitičkog instrumenta Centralne banke, Centralna banka Kosova (CBK) nastavlja svoje
napore da dalje poboljša svoje analitičke sposobnosti. Nakon uspešnog razvoja Ankete o bankarskim
kreditima, koja se sada redovno izrađuje, CBK ispituje prakse koje druge zemlje primjenjuju kako bi
započela sa razvojem Ankete o privatnom sektoru za istraživanje inflacije. Trenutno, CBK razmatra
8
pokretanje ovog istraživanja sa finansijskim institucijama za koje se smatra da imaju više iskustva u
razvoju predviđenja cena. Pored toga, CBK u saradnji sa misijom MMF-a za tehničku pomoc,
usvojila makroprudencijalne politike i uspostavila Savetodavni odbor za makroprudencijalnu
politiku, koji se sastaje redovno i potpuno je funksionalan. Pored toga, CBK je finalizirala okvir za
kontrolu zasnovanu na riziku, ispitala sve banke koje posluju na Kosovu u skladu sa ovom
nadzornom metodologijom. CBK vec razvija okvir za likvidaciju banaka i prinudnu upravu za
bankarski sektor, kako bi se postigla usaglašenost sa direktivom i propisima EU o prinudnoj upravi
banaka u bankarskom sektoru radi jačanja ukupnog kapaciteta bankarskog sektora. Okvir za
upravljanje prinudnim upravljanjem banaka izrađuje se uz tehničku pomoc EBRR-a i očekuje se da
ce biti završen do kraja 2018 godine.
Kosovo prerađuje Zakon o energetskoj efikasnosti. Ovaj nacrt zakona transponuje Direktivu
2012/27/EC. Do kraja decembra 2017, zakon je raspodeljen radi preliminarnih konsultacija. U
sledećoj fazi biće podnet na javnu raspravu, a zatim dostavljen Vladi na usvajanje, proces koji se
planira da se završi u prvom kvartalu 2018. Očekuje se da će se kroz proces konsultacija modaliteti
mehanizma finansiranja za EE mere usaglasiti i uključiti u zakon.
Konvencionalne generacijske cene su deregulirane od 1 aprila 2017, a EKK je postigao bilateralni
sporazum sa Dobavljačem za univerzalne usluge za 2017, dok je ugovor sa mrežnim operaterima
(OST i ODS) postigao sporazume bazirane na dostupnosti EKK-a sa nereguliranim cenama. EKK
takođe učestvuje na regionalnom energetskom tržištu izvozom dela svog generisanja.
U pogledu Obnovljivih izvora energije (OIE), uspostavljen je Fond za obnovljive izvore energije
kojim upravlja OSPT, odnosno Operater tržišta, na osnovu Šeme podrške za OIE. Pored toga, OSPT
je preduzeo neophodne korake za ispunjavanje obaveza koje proizilaze iz Smernice za liberalizaciju
tržišta električne energije, čime su kreirani odvojeni računi za sve strane na tržištu (EKK, KESCO,
KEDS, Univerzalne usluge, deregulisani kupci priključeni na nivo prenosa 220kV, deregulisani
potrošači priključeni na nivou prenosa 110 kV, generator OIE-a, sredstva OIE-a i bilansni računi).
Od 1 juna 2017, generatori OIE-a su započeli nominaciju svojih generisanja Operateru tržišta u D-1.
Deregulacija cena za krajnje potrošače se vrši postepeno, koristeći najprikladniji pristup trenutnoj
situaciji. Dole se nalazi opis dostignuća i ciljeva za naredni period:
1. Industrijski korisnici priključeni na nivo prenosa 220kV su već predmet neregulisanih cena;
2. Industrijski potrošači priključeni na nivo prenosa 110 kV su već predmet nereguliranih cena
sa nekim olakšicama za prelazni period do 31marta 2017. RUE pažljivo prati proces kako bi
se jasno videle poteškoće i prepreke sa kojima se suočavaju kupci;
3. Komercijalni potrošači naponskih nivoa 35kV, 10kV će biti podvrgnuti kriterijumima i
cenama tržišta električne energije do 31 marta 2018;
4. Komercijalni kupci naponskog nivoa 0,4 kV podležu kriterijima i cenama tržišta električne
energije nakon sastavljanja liste od strane RUE-a, koji će identifikovati klijente koji ne
ispunjavaju kriterijume propisane zakonom za snabdevanje električnom energijom od strane
Univerzalne službe.
5. RUE je, u saradnji sa Poreskom administracijom Kosova, počeo da identifikuje klijente koji
ne ispunjavaju uslove da budu snabdeveni pod Dobavljačem univerzalne usluge kako bi ih
obavestili o zakonskoj obavezi i pripremili ih za liberalizovane tržišne uslove i životnu
sredinu.
5. “Završite procene rizika fokusirajući se na sektore i grane koje su najosetljivije na
neformalnosti i identifikujte i primenite odgovarajuće korektivne mere”
Preduzete su aktivnosti kao što su funkcionalizacija Radne grupe za procenu rizika u sektoru igara i
NVO-a, kao i iniciranje procesa procene nivoa neformalne ekonomije. Što se tiče sektorskih procena,
9
Finansijska obaveštajna jedinica (FOJ) u saradnji s novousvojenim projektom EU je izradila Akcioni
plan i metodologiju za specifičnu procenu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma na Kosovu.
Tako je 8 marta 2017, radna grupa za procenu rizika sektora na svom sastanku zaključila da
odgovorne institucije imaju kapacitet da izvrše 2 (dve) procene rizika tokom kalendarske godine.
Odlučeno je sledeće:
Sprovešće se Posebna procena rizika sektora za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma za
kazina i kockarnice tokom ovog perioda: 17.3.-31.7.2017. Posebna procena rizika sektora o
sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma za NVO će se sprovesti u ovom periodu: 1.8.-
31.12.2017
Projekat finansiran od EU-a će podržati Radnu grupu za nacionalnu procenu rizika u obavljanju
posebne procene rizika sektora u koordinaciji sa UNDP-om.
Usvojeni su podzakonski akti za sprovođenje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja
terorizma. Procene rizika sektora su preduzete u najugroženijim sektorima PP / FT, uključujući
kockarnice i kazina, kao i NVO. Dana 22. marta, službenik FOJ-a i ekspert EU su prisustvovali
sastanku RGFA-a održanom u Austriji i usmerenom na sektorsku procenu NVO-a „RGFA
konsultativni forum privatnog sektora”.
Nedavno je, odlukom ministra finansija, osnovan Sekretarijat Stalne vladine grupe za sprečavanje
neformalne ekonomije.
6. “Usvojiti akcioni plan za rešavanje nezaposlenosti mladih, zasnovan na pouzdanoj proceni
izazova. Završiti operacionalizaciju Zavoda za zapošljavanje. Ciljati reforme u stručnom
obrazovanju i osposobljavanju i visokom obrazovanju u poslovnim sektorima sa potražnjom za
radom i potencijalom za stvaranje radnih mesta. Povećati upis u predškolsko obrazovanje.”
Ministarstvo rada i socijalne zaštite je završilo nacrt Akcionog plana za zapošljavanje mladih, a Vlada
je isti usvojila 4 januara 2018.
Nakon završetka procesa zapošljavanja i preporuke Komisije za izbor, Vlada je imenovala
generalnog direktora Kosovske agencije za zapošljavanje. Osoblje iz kancelarija za zapošljavanje
i centara za stručno osposobljavanje sada radi pod Uredbom br. 13/2015 o unutrašnjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mesta u Zavodu za zapošljavanje. Takođe, ministar rada i socijalne zaštite je
uspostavio radnu grupu za završetak postupaka na Memorandumu o prenosu osoblja i pokretne i
nepokretne imovine iz MRSZ-a u Zavod za zapošljavanje u vezi sa glavnim kancelarijama. Proces
je skoro završen. Agencija je takođe pokrenula svoju internet stranicu http://aprk.rks-gov.net/ koja
sadrži informacije o radu Agencije, kao i informacije o slobodnim radnim mestima i zahtevima
poslodavaca i tražitelja posla. Postupci za izbor i konstituisanje Savetodavnog odbora su započeli
kao što je predviđeno Zakonom o Agenciji za zapošljavanje.
Što se tiče reforme i podrške unapređenju kvaliteta u preduniverzitetskom obrazovanju, odnosno u
SOO-u, 20 profesionalnih standarda je izrađeno na osnovu zahteva tržišta rada i uz učešće privatnog
(poslovnog) sektora, a na osnovu toga je sproveden pregled 20 programa za odgovarajuće profile.
Osnovni okvir za SOO je završila RG koji će prethoditi pregledu nastavnih planova i programa.
Obučeno je 420 trenera za 8 područja novog Nacionalnog kurikuluma. 4 stručne škole su dobile
radionice i alate potrebne za obavljanje praktičnog rada. Povećali smo broj sporazuma zaključenih
između škola i preduzeća. U nastavku možete pronaći sumirani spisak aktivnosti na kojima, na
osnovu Strateškog plana obrazovanja 2017-2021, trenutno radimo:
1. Pregledavanje profila u školama SOO-a i prilagođavanje potrebama tržišta i izrada
profesionalnih standarda;
2. Analiza potreba na lokalnom nivou kako bi se ispunili uslovi za davanje profila iz
revidirane liste;
3. Sakupljanje dobrih modela postojećih nastavnih materijala pripremljenih od strane
nastavnika različitih profila;
10
4. Razvoj osnovnog nastavnog plana i programa za SOO, kao što je gore navedeno;
5. Razvijanje Uredbe o zaštiti zdravlja studenata tokom stažiranja;
6. Razmatranje nastavnih planova i programa ustanova SOO koje pružaju obrazovanje
odraslih.
Izrađujemo i studiju o trenutnoj situaciji u školama SOO, koja će se završiti u oktobru sa svim
detaljima iz škola SOO; usklađujemo AAP profile sa klasifikacijom zanimanja na Kosovu - ISCO
08 da imaju direktnu vezu sa ponuđenim profesijama na Kosovu.
„Univerzitet primenjenih nauka u Uroševcu (UPNU)“, osnovan u 2015 kao javna institucija visokog
obrazovanja, funkcioniše kao profilirana visokoškolska ustanova sa programima stručnog
obrazovanja sa velikim potencijalom za razvoj novih profesionalnih i akademskih ljudskih
kapaciteta, prema zahtevima tržišta rada za budućnost. UPNU je započeo rad na sledećim studijskim
programima: dizajn enterijera i dizajna nameštaja, industrijsko inženjerstvo sa informatikom,
industrijski menadžment i hotelijerstvo i menadžment turizma.
Nacrt Zakona o visokom obrazovanju ima za cilj da reguliše osnovu za utvrđivanje formule
finansiranja zasnovane na učinku visokog obrazovanja. Skupština i dalje ne donosi zakon. U procesu
je pronalaženja finansijske formule za obrazovne profile SOO.
Strategija KSPO 2011-2016 je mala za cilj da obezbedi da do 2016 35% dece bez obzira na starosnu
dob, pol ili etničku pripadnost bude uključeno u predškolsko obrazovanje. Podaci pokazuju da za
period od 5 godina imamo povećanje uključivanja dece na ovom nivou obrazovanja prema podacima
SMIA. U 2011 uključivanje u predškolsko obrazovanje od 0 do 3 godine je iznosilo 3%, dok je u
2016 taj procenat povećan na 3,5%. Dok je uključivanje dece starosne dobi 3, 4 i 5 godina bilo 26,1%,
u 2016, ovaj procenat je povećan na 30,9%. Trenutno, ukupan procenat dece na predškolskom nivou,
uključujući i predškolsku grupu, je porastao na 16,4%. U predškolskom obrazovanju od 0 do 5 godina
u 2016/2017 registrovano je 5.892 dece, što je 18% od ukupnog broja. U predškolskom obrazovanju
uzrasta od 5 do 6 godina registrovano je 23.094 dece i dostiglo 87.6% dece u ovoj starosnoj grupi.
Nastavili smo implementaciju sporazuma o saradnji sa švajcarskim Caritasom da pružimo za 50
predškolskih razreda inventar i didaktički materijal i obuke za vaspitače za korišćenje didaktičkog
materijala. Tokom ovog perioda, švajcarski Caritas, odnosno projekat predškolskog vaspitanja, je
uspešno realizovan u ciljanim opštinama: Prizrenu, Mališevu, Đeneral Jankoviću, Klini, Đakovici.
U ukupno 50 planiranih predškolskih razreda, 31 učionice/predškolske sobe u 5 opština u tom
periodu su opremljene inventarima i pratećim materijalom prema ugovoru o saradnji. Tokom ovog
perioda, 66 vaspitača se obučavalo intenzivnim 5-dnevnim modulom obuke i proširilo znanje, veštine
i stavove neophodne za implementaciju predškolskih nastavnih planova i programa u svojim
učionicama.
Izrađen je koncept dokument o Zakonu o predškolskom obrazovanju – Obrazovanje u ranom
detinjstvu. Izrađen je praktični vodič za roditelje - dokument koji pomaže roditeljima za rano
obrazovanje dece koja nisu uključena u javnim predškolskim ustanovama. Administrativno uputstvo
6/2008 je izmenjeno - uključivanje dece u javnim predškolskim ustanovama.
Prekoračeni su ciljevi Strategije KSPO-a u vezi sa uključivanjem dece u predškolsko obrazovanje od
5-6 godina starosti, sa 70%, što je u početku bio cilj, na 81,3%. Ovo je omogućeno izgradnjom novih
škola - 41 predškolskih razreda novih škola. Reorganizacija obrazovnog rada u predškolskim
razredima je izvršena kako bi se osiguralo normalno opterećenje nastavnika i održavanje odnosa
nastavnika i učenika. Na Kosovu trenutno ima 43 javne predškolske ustanove. Iz IPP-II programa,
dodeljena je donacija od 5 miliona evra, a praćena je i državnim sufinansiranjem od 1 milion evra za
izgradnju devet javnih obdaništa. Sa izgradnjom ovih devet obdaništa biće osigurano uključivanje
1.224 dodatne dece.
Trenutno je licencirano 80 privatnih ili javno-privatnih partnerstava predškolskih ustanova.
Proširenje kapaciteta školske infrastrukture kroz promociju privatnih inicijativa smatra se prilikom
za rešavanje potreba za povećanjem predškolske infrastrukture i većim uključivanjem dece u ove
11
obrazovne institucije. Postoji tendencija povećanja zahteva privatnih predškolskih ustanova za
izdavanje dozvola, ali procedure izdavanja dozvola treba unaprediti.
- Usvojeno je novo Administrativno uputstvo o licenciranju privatnih predškolskih
obrazovnih institucija br. 15/2016.
Što se tiče upisa u predškolsko obrazovanje, UNICEF je u koordinaciji sa Kancelarijom za strateško
planiranje pokrenuo proces izrade Nacionalnog akcionog plana za obrazovanje u ranom detinjstvu
na Kosovu.
12
2. MAKROEKONOMSKI OKVIR
2.1.Eksterni razvoj i projekcije
Prema zadnjim podacima Svetskog ekonomskog pregleda (angl.World Economic Outlook)
međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ažuriran u oktobru 2017, očekuje se da BDP na globalnom
nivou ce porasti od 3.2% u 2016 na 3.6% i 3.7% u 2017 i 2018, nastavljajući prosekom od 3.8% u
srednjoročnim periodu 2019-2022. U poređenju sa procenama MMF-a iz aprila 2017, prognoze za
realni rast konsolidovanog BDP-a za ekonomije Evropske Unije su revidirane za 0.3% za 2017, i 0.3%
za 2018, odnosno na 2.3% i 2.1 %, respektivno. Sa druge strane, očekuje se da evropske ekonomije u
razvoju, uključujuci vecinu zemalja članica CEFTA i Turske, da rastu u proseku za 4.5% u 2017 (sa
3%, kako je predviđeno u aprilu), a 3.5% u 2018.
Glavni razlozi koji motivišu najosetljivija očekivanja o globalnom rastu uključuju: i) snažnu domaću
potražnju u razvijenim ekonomijama koje su imale rast ispod njihovog potencijala (sa izuzetkom
Velike Britanije), ii) povoljnije uslove finansiranja i iii) ne ispunjavanje očekivanja za povecanje cena
goriva, uprkos upozorena OPEC-a za dalje smanjenje obima proizvodnje. Jačanje ekonomskih
osnovnih variabla u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju takođe je uticalo na pozitivan pregled
očekivanja u svetskoj trgovini, sa povecanjem od 2.4% u 2016, koje se očekuje da ce se ubrzati
prosekom od 4.1% u 2017 i 2018.
Figure 1. Godišnji rast BDP-a u %
U 2018 MMF očekuje da ce
međubankarska kamatna stopa u
Sjedinjenim Državama porasti sa 1%
-1.25% na 2%, a zatim ce se
postepeno povecati do 3% do 2020.
Ali, istovremeno, očekuje se da ce
stopa Evropske centralne banke o
kratkoročnim depozitima (angl.
Deposit facility rate) komercijalnih
banaka ostati negativna - kao što je to
bilo od 11 juna 2014. To znači da ce
monetarna politika eurozone
nastaviti da ostane prilagodljiva, gde
se očekuje da pozitivan uticaj na
Izvor: Baza podataka MMF-a u WEO, oktobar 2017
kosovsku ekonomiju nastavlja sa povecanom potražnjom za izvozom roba i usluga, vecim doznakama
i održavanjem nižih troškova kreditiranja u poslednje tri godine.
Očekuje se da ce suprotne pozicije monetarne politike u SAD-u i evrozoni depreciirati evro,
povecavajuci konkurentnost našeg izvoza u zemljama koje koriste druge valute.
Prema podacima MMF-a, očekuje se da ce međunarodne cene robe porasti za 12.7% u 2017, uglavnom
zbog rasta prehrambene robe, metala i sirove nafte. U 2018, u Euro, očekuje se da ce prosečne cene
0%
1%
1%
2%
2%
3%
3%
4%
4%
5%
5%
2016 2017 2018 2019 2020
Globalna ekonomija Razvijene ekonomije Ekonomije EU Evropske ekonomije u razvoju
13
nafte ostati na sličnom nivou. Međutim, na 2018, i MMF i Svetska Bankaružičaste stranice), predviđali
su da cene ovih namirnica ostanu stabilne tokom srednjoročnog perioda.
Figure 2. Inflacija
Prema MMF-a prosečna
stopa inflacije u potrošnji u
zemljama Evropske unije,
predviđa se da ce iznositi 1.7
% u 2017 i 2018. U evrozoni
se očekuje da ce ta stopa
iznositi 1.5% u 2017 i 1.4% u
2018, dok u srednjoročnom
periodu očekuje se da ova
stopa postigne ciljeve
Evropske centralne banke od
2%.
Izvor: Baza podataka MMF-a u WEO, oktobar 2017
2.2.Tekuċi ekonomski razvoji na Kosovo
Prema zvaničnim podacima Agencije za Statistike Kosova (ASK), ekonomska aktivnost merena BDP-
om je realno povecana za 2.7% u prvom kvartalu ove godine, 4.4% u drugom i 4.4% u trecem kvartalu.
Ovo predstavlja povecanje od 3.8% u odnosu na isti period prethodne godine. Prema ASK-u, uprkos
umerenoj inflaciji od 1.6% (do novembra) u potrošačkim cenama i 3.9% u uvoznim cenama u periodu
januar-septembar 2017, pad investicija i troškova izvoza uticali su da se devetmesečni period godine
okonča sa padom od 0.15% na nivou deflatora BDP-a.
Rast realnog BDP-a uslovljen je uglavnom rastom izvoza (21.6% realnog rasta u odnosu na K1-K3
2016), sa najvecim doprinosom izvoza usluga i povecanjem investicija (realni rast od 13.2% u odnosu
na K1-K3 2016). Procenjuje se da ce se rast nastaviti u poslednjem kvartalu 2017. Izvoz robe do
novembra 2017 u odnosu na isti period prethodne godine je veci za 22.2%. Rast potrošačkog uvoza
veci je za 9.2%. Izvoz usluga povecan je za 17.3%, doznake su rasle za 10%, a neto strane direktne
investicije porasle za 15.3% do oktobra 2017, u odnos na isti period 2016. Prema ASK privatna
potrošnja na realnoj bazi nije pokazala rast u skladu sa povecanim doznakama.
Očekuje se da ce potrošnja rasti sa prosječnom realnom stopom od 1% u 2017. Procjenjuje se da če
rast privatne potrošnje biti pozitivan, ali relativno ravnomjeran (0.6%) u odnosu na 2016. Ovo
pretpostavlja da ce rast u K4 nadoknađivati negativne trendove u tri prva kvartala, prvenstveno zbog
sezone prodaje na ovaj tromesečni period.
0.0%
0.5%
1.0%
1.5%
2.0%
2.5%
3.0%
3.5%
4.0%
4.5%
5.0%
5.5%
6.0%
6.5%
2016 2017 2018 2019 2020
Globalna ekonomija Razvijene ekonomije
Ekonomije EU Evropske ekonomije u razvoju
14
Figure 3.Struktura BDP-a u 2016 i 2017, nominalne vrednosti, u milionima eura
Za razliku od trenda u prvih devet meseci,
zbog vece potrošačke važnosti u četvrtom
kvartalu godine, kao i povecanja prosječnih
potrošačkih cijena sa 1.4%-1.6% do
novembra 2017, očekuje se da ce se godina
završiti sa blagim povecanje deflatora BDP-
a. Kao rezultat toga, Ministarstvo Finansija
procjenjuje da ce realna stopa privrednog
rasta u 2017 iznositi 4.3% (nominalno
4.5%). U poređenje sa prethodnim PER-om,
ovo predstavlja reviziju realnog rasta manje
za 0.1%,za 2017(ali ne i nominalno)
Izvor: ASK i procene Jedinice makroekonomije, MF
Figure 4.Nivo1 cena na Kosovu, u%
Izvor:ASK
2.2.1. Poslovna klima
Privredna komora Kosova, prema anketi koja je sprovedena sa preduzecima iz pet sektora privrede,
obezbedila je procene trenutne ekonomske situacije preduzeca, kao i njihova očekivanja u bliskoj
buducnosti. Indikator poslovne klime je grafički prikazan u nastavku. Promene u indikatoru poslovne
climate pokazuje povecanje poslovne povjerenja. Iako postoje značajne kvartalne varijacije, pokazatelj
je veci nego svaki kvartal prethodne godine.
1Baza ICP 'isključuje hranu i pića (bezalkoholna)
-3%
-2%
-1%
0%
1%
2%
3%
4%
5%
6%
7%
jan
uar
feb
ruar
mar
tap
ril
maj
jun jul
avgu
stse
pte
mb
aro
kto
bar
no
vem
bar
dec
emb
arja
nu
arfe
bru
arm
art
apri
lm
ajju
n jul
avgu
stse
pte
mb
aro
kto
bar
no
vem
bar
dec
emb
arja
nu
arfe
bru
arm
art
apri
lm
ajju
n jul
avgu
stse
pte
mb
aro
kto
bar
no
vem
bar
dec
emb
arja
nu
arfe
bru
arm
art
apri
lm
ajju
n jul
avgu
stse
pte
mb
aro
kto
bar
no
vem
bar
dec
emb
arja
nu
arfe
bru
arm
art
apri
lm
ajju
n jul
avgu
stse
pte
mb
aro
kto
bar
no
vem
bar
2013 2014 2015 2016 2017
Hrana i piće IPC Osnovni IPC (bez hrane i transporta)
Potroṡnja Investicije Uvoz Izvoz BDP
2016 6,096 1,651 1,414 -3,091 6,070
2017 6,256 1,867 1,644 -3,421 6,345
6,096
1,651 1,414
-3,091
6,0706,256
1,867 1,644
-3,421
6,345
-4,000
-2,000
0
2,000
4,000
6,000
8,000
2016 2017
15
Figure 5. Indikator poslovne klime (IPK), u poenima
”Balans" predstavlja razliku na
procentima između preduzeca koje su
imale pozitivnu proocjenu i one sa
negativnu procjenu trenutne poslovne
klime. Grafikon 6 pokazuje međusobni
odnos između sektorskog 'bilansa' i
(realnog) kvartalnog rasta BDP-a, kao i
opšteg IPK-a. IPK je pao u prvom
kvartalu 2015 (kao odraz političke
previranja, talasa migracije poslednjih
meseci 2014/početka 2015), što još više
otežava zaključivanje karakteristike
trenda ili sezone u kontekstu kratkih
serija.
Izvor: Izveštaj "Nalazi na poslovnom tržištu Kosova u 3.kvartalu 2017" Privredna komora Kosova
Figure 6. Bilans procene trenutnog stanja u poslovnim sektorima2 (zajedno sa pokazateljem poslovne klime i realnim
rastom BDP-a)
Izvor: Izveštaj: "Nalazi poslovne klime na Kosovu u drugom kvartalu 2017" OEK, ASK i Analiza makroekonomskih jedinica
Međutim, možemo videti da ovi podaci daju refleksiju koja je u skladu sa stvarnim razvojem poslednjih
godina, što je čini zanimljivim indeksom za posmatranje. Nedavna poboljšanja IPP odražavaju bolje
poslovno okruženje; prema izveštaju Svetske banke poslovanja 2018 (Doing Business), Kosovo je
zabeležilo značajna poboljšanja u poboljšanju performansi i nalazi se na vrhu liste reformatora.3
2 Analiza je skracena da bi se uklopila u postojecu kvartalnu seriju BDP-a koju je objavila KAS, i koja je dostupna samo za period TM1 2013 - 2017
TM3 3 Grupa Svetske banke (2017, 31. oktobar). Doing Business 2018 - Reformiranje za stvaranje radnih mesta. Primljeno 1. decembra 2017, sa
http://www.doingbusiness.org/~/media/WBG/DoingBusiness/Documents/Annual-Reports/English/DB2018-Full-Report.pdf
-2
-1
0
1
2
3
4
5
6
-40
-30
-20
-10
0
10
20
30
40
50
60
K1 K2 K3 K4 K1 K2 K3 K4 K1 K2 K3 K4 K1 K2 K3
2014 2015 2016 2017
IPP realni BDP- stopa rasta po kuartalima(desni os)na %
Maloprodaja Prodaja na veliko
Konstrukcija Proizvodnja
Usluge
33
20
23
32
1921
24
8
5
22
14
19
33
2423
33
3635
26
0
5
10
15
20
25
30
35
40
K1 K2 K3 K4 K1 K2 K3 K4 K1 K2 K3 K4 K1 K2 K3 K4 K1 K2 K3
2013 2014 2015 2016 2017
16
2.2.2. Zapošljavanje, produktivnost i plate
Tržište rada prikazalo je značajno poboljšanje poslednjih godina. Međutim, i dalje je karakterišu visoke
stope neaktivne stanovništva, niske stope zaposlenosti, dugotrajna nezaposlenost i visoka stopa
nezaposlenosti, posebno među mladima i ženama.
Prema Anketi o radnoj snazi koju je sprovela ASK, u 2016, radno sposobno stanovništvo na Kosovu
bilo je 1,184,529 osoba, sa istim rodnim učešcem kao što je to bilo u prošlosti. Međutim, radna snaga
(stanovništvo između 15 i 64 godina) je 457,831 osoba, od kojih samo 109,067 žena. Shodno tome,
Stopa učešća u radnoj snazi (SURS)4 je znatno niža za žene od one za muškarce (18.6% i 58.3%
respektivno), sa ukupnom SURS-e koja je iznosila 38.7%, u 2016.
Table 1. Glavni indikatori tržišta rada
Izvor: Anketa o radnoj snazi ASK-a 2016 (objavljena u junu 2017)
Ukupan broj stanovnika u 2016 porastao za 0.8% u odnosu na 2015, što istovremeno predstavlja rast
od 0.7% radne populacije u odnosu na prethodnu godinu. Tokom 2016 je bilo 331,761 zaposlenih
(stopa zaposlenosti 28%), što predstavlja povecanje od oko 2.8 t.p.radnog stanovništva u odnosu na
2015. Slično prethodnim godinama, u 2016, četiri glavne kategorije sa više od polovine ukupnog broja
zaposlenih su bile: proizvodnja (13.2%), trgovina na malo i veleprodaja (14.8%), obrazovanje ( 10.6%)
i građevinarstvo (11.5%). Podaci pokazuju rodnu nejednakost. Glavne kategorije u kojima su zaposleni
muškarci su: proizvodnja, trgovina na malo i na veliko i građevinarstvo, dok su žene uglavnom
zaposlene u obrazovanju, aktivnosti vezane za ljudsko zdravlje i socijalni rad, kao i trgovinu na malo
i veleprodaju.
Početni signali iz prvih tri kvartala su prilično pozitivni sa stopom nezaposlenosti od 30.5% u prvom
kvartalu, i skoro isti nivo u drugom kvartalu 30.6%, i 30.2% na trečem kvartalu, što prikazuje
pozitivan, ali veoma osetljiv trend, uprkos značajnom poveċanju stope aktivnosti i stanovništva radnos
uzrasta. Stopa zaposlenosti(zaposleni/stanovništva radnos uzrasta) u prvom kvartalu iznosila 28.9% a
u drugom kvartala porasla je na 29.9%, a u treċem kvartalu 30.4%, pokazajuċi trend rasta tokom 2017.
4 Mereno kao radna snaga kao procenat ukupne radne populacije; odnosno građani koji su zaposleni ili aktivno traže zaposlenje
Pokazatelj 2013 2014 2015 2016
Ukupno stanovništvo 1,811,372 1,811,521 1,757,843 1,771,604
Muškarci 910,524 911,131 888,231 896,466
Žene 900,848 900,390 869,612 875,138
Stanovništvo radnog uzrasta 1,191,630 1,202,489 1,176,147 1,184,529
Muškarci 593,111 600,481 594,262 598,639
Žene 598,519 602,008 581,885 585,890
Radna snaga 483,193 500,251 442,716 457,831
Muškarci 357,186 371,276 337,119 348,764
Žene 126,007 128,975 105,597 109,067
Zaposleni 338,364 323,508 296,940 331,761
Muškarci 261,244 248,224 229,957 257,398
Žene 77,120 75,284 66,983 74,363
Stopa učešća u radnoj snazi(SURS) 40.5% 41.6% 37.6% 38.7%
Stopa zaposlenosti 28.4% 26.9% 25.2% 28.0%
Stopa nezposlenosti 30.0% 35.3% 32.9% 27.5%
17
Međutim, s obzirom na to da raspoloživi podaci pripadaju samo tri kvartala godine, oni nam ne mogu
poslužiti za usporedne analize sa podacima iz prethodnih godina koji su godišnji podaci.
Po prvi put 2017, ASK je objavila prosečni nivo plata za javni sektor, privatni sektor i javna preduzeca
na Kosovu za period 2012-2016. Tabela 2 i 3 pokazuju produktivnost rada i TRJ (troškove rada po
jedinici). Razlike između dva izvora(PAK i ASK) uglavnom su rezultat razlika u popisu; na primer,
izračun prosečne plate po PAK, ne registruje samozaposlene ili neformalni sektor, zbog čega može
potceniti vrednost prihoda takođe i broj zaposlenih. To znači da rast TRJ, po statistikama ASK dolazi
uglavnom od plata u javnom sektoru i javnim preduzecima, ali troškovi privatnog sektora ostaju
konkurentni bez ošteċenja produktivnosti. Međutim, ovi rezultati moraju se tumačiti sa oprezom s
obzirom na promene izvora podataka.
Table 2.Produktivnost rada i Troškovi za Radnu Jedinicu (podaci PAK-a)
Pokazatelj 2013 2014 2015 2016
Radno vreme nedeljno po osobi 42 41 41 41
Prosečna plata (ASK) 419 440 471 503
Broj radnih sati godišnje po licu 2,171 2,119 2,132 2,145
Zapošljavanje (ARS) 338,364 323,508 296,940 331,761
Nominalni BDP (u milion evra) 5,326.6 5,567.5 5,807.1 6,070.1
Ukupno radno vreme u zemlji (u milionima evra) 734.6 685.5 633.1 711.6
Produktivnost rada (evro po sat) 7.3 8.1 9.2 8.5
Ukupna nadoknada rada (u milionima evra) 1,701.2 1,708.3 1,679.0 2,002.5
JTR (odnos) 0.32 0.31 0.29 0.33
Produktivnost rada -5.8% 12.0% 12.9% -7.0%
JTR 9.8% -3.9% -5.8% 14.1%
Table 3.Produktivnost rada i TRJ (podaci AsK-a)
Pokazatelj 2013 2014 2015 2016
Radno vreme nedeljno po osobi 42 41 41 41
Prosečna plata (ASK) 444 482 510 519
Broj radnih sati godišnje po licu 2,171 2,119 2,132 2,145
Zapošljavanje (ARS) 338,364 323,508 296,940 331,761
Nominalni BDP (u milion evra) 5,326.6 5,567.5 5,807.1 6,070.1
Ukupno radno vreme u zemlji (u milionima evra) 734.6 685.5 633.1 711.6
Produktivnost rada (evro po sat) 7.3 8.1 9.2 8.5
Ukupna nadoknada rada (u milionima evra) 1,802.8 1,871.2 1,817.3 2,066.2
JTR (odnos) 0.34 0.34 0.31 0.34
Produktivnost rada -5.8% 12.0% 12.9% -7.0%
JTR 9.3% -0.7% -6.9% 8.8% Izvori: PAK, ASK, analiza Makroekonomske jedinice
Uspoređujući podatke ARS od ASK za 2016 sa onima iz 2015, "ukupno produktivni sati" na
nacionalnom nivou povecani su nakon pada iz 2015 kao rezultat vecih stopa zaposlenosti. S obzirom
na nivo BDP-a za 2016, to dovodi do smanjenja na vrednosti prihoda na jedinicu produktivnosti rada5,
u odnosu na prošlu godinu. S druge strane, u pogledu troškovne konkurentnosti, odnos (Troškovi rada
po jedinici) TRJ6 u 2016 je povecana marginalno u odnosu na prethodnu godinu. Tokom 2016, broj
zaposlenih se ponovo povecao, nakon smanjenja u 2015. Interesantno je napomenuti da se nivo
5 Izmereno ovde kao nominalni izlaz proizveden za radno vreme, na nacionalnom nivou. Produktivnost i TRJ se računaju metodologijom u skladu sa OECD. Manje promene u podacima mogu rezultirati promenom izvora podataka prilikom podnošenja ovog PER-a. 6 Izmeren je kao ukupna kompenzacija radne snage za nominalni proizvod, na nacionalnom niv
18
"ukupne radne kompenzacije" u 2016 povecao uprkos ukupnom radnom vremenu, koje se takođe
povecalo.
Kosovo ce nastaviti sa postepenim rastom zaposlenosti. Povecanje potražnje kao i stvaranje najboljeg
poslovnog okruženja u privatnom sektoru ce imati pozitivan uticaj na aktivnosti kompanija i povecanje
mogucnosti zapošljavanja. Dok javna uprava nece imati značajan doprinos ukupnom rastu
zaposlenosti.
Figure 7. Prosečna bruto plata 7, u Evrima
U grafikonu 7 prikazane su
razlike između prosečnog nivoa
plata javnog i privatnog
sektora i javnih preduzeca na
Kosovu. Razlika između
prosečne privatne zarade i
prosečne zarade u javnom
sektoru bila je niska do 2013. U
drugom kvartalu 2014 povecane
su javne plate, što je
Izvor: ASK (nivo plata na Kosovu 2012-2016)
rezultiralo povecanim jazom između javnih i privatnih zarada. Od 2015 plate u javnom sektoru ponovo
su porasle kao rezultat implementacije kolektivnog ugovora za javni sektor. Prosečna plata za 2016
iznosila je 519 eura, od kojih; 660 eura bila je prosečna plata u javnim preduzecima, 525 eura bila je
prosečna plata u javnom sektoru, a 371 eura bila je prosečna plata u privatnom sektoru. Takođe se
isključuju prihodi ostvarenih od dividenda, kapitalnih dobitaka i rente u privatnom sektoru.
2.3.Srednjoročni makroekonomski scenarijo
2.3.1. Realni sektor
Srednjoročni makroekonomski scenario za 2018-2020 pruža optimističniji izgled od projekcija PER-a
2017, u skladu s očekivanjima rasta za regiju, EU i svetskom ekonomijom u celini8. Iako se procena
realnog rasta za 2017 revidira manje za 0.1 procentnih poena, uglavnom zbog višeg od početne
očekivane inflacije, projekcije za srednjoročni period predviđaju brži rast najmanje od procentualni
poen od poslednjeg PER scenarija.
Realni rast BDP-a u 2018 projektovan je na 4.6%. U poređenju sa prethodnom PER-om projekcija je
bila na 3.3%, ova revizija naviše odražava pozitivnije izglede na rast izvoza i investicija, dok se robusni
rast potrošnje i dalje projektuje kako bi se obezbedio doprinos u rastu uloga, u skladu s prethodnim
pretpostavkama PER-a. Međutim, optimističniji izgledi o izvozu i investicijama su povezani sa vecim
uvozom, tako da se očekuje da ce negativni doprinos uvoza biti izraženiji od prethodnih pretpostavki.
Iako se očekuje da ce potrošnja, usled jakog primarnog i sekundarnog priliva prihoda, biti ključni
pokretač rasta u srednjoročnom periodu, očekuje se da ce investicije imati ulogu akceleratora rasta do
2020. Za 2018-2020, prosečan realni rast je projektovano na 4.9%, pri čemu projekcije za 2020 su da
ce se povecati na 5% na 2020. Nizak doprinos rastu od potrošnje u 2017 smatra se kao izuzetak
7 Izvor: Agencija za statistiku. Podaci su dostupni od 2012 pa nadalje 8 IMF World Economic Outlook (Oktobar 2017) i European Commission Autumn Forecast (Novembar 2017)
0
100
200
300
400
500
600
700
2012 2013 2014 2015 2016Prosečna plata Javni sektor Privatni sektor Javna produzeča
19
postojeceg modela rasta. Ovo se dešava zato što se delimično smatra jednokratnim efektom
uzrokovanim rastom cena nakon dugog perioda podmišljenih kretanja cijena, a delimično zato što je
to potencijalna statistička anomalija nakon revizije statistika za izvoz usluga na putovanjima. Niži
doprinos potrošnje nije potkrijepljen podacima o prihodima od poreza na dohodak, koji su do 2017
povecani za 9%.
Povišena revizija projekcije srednjoročnog rasta motivisana je od tri ključna događaja: a) dokaz vrlo
jakog zamaha ključnih makro varijabli tokom 2017, uprkos odlaganja značajnog planiranog rasta
javnih investicija (iznad 3% BDP-a ) koji se finansiraju kroz prodaju kredita i likvidacije sredstava, b)
povoljnije vanjsko okruženje u odnosu na prethodne projekcije, koje utječe na privatni raspoloživi
dohodak neto kompenzacija faktora proizvodnje(radnika i kapitala u inostranstvo, kao i kroz povecanu
potražnju za izvozom roba i usluga, i c) rast kredita usled nižih kamatnih stopa i poboljšani pristup
finansijama, za koje se očekuje da ostanu ključni domaci pokretač privatne potrošnje u srednjoročnom
scenariju
Istovremeno, predviđa se povecanje privatnog raspoloživog prihoda usred snažnog rasta doznaka,
povecanih socijalnih transfera, kao i povecane zaposlenosti u privatnom sektoru. Povecanje troškova
održavanja infrastrukture i zdravstvene zaštite i vece zaposlenosti u javnom sektoru u sektoru
pravosuđa i zdravstva ce takođe povecati obim javne potrošnje tokom srednjeročnog perioda. Iako
povecanje plata u javnom sektoru ima smanjen uticaj na potrošnju (usled inflacionih efekata, što potiče
od povečanja troškova rada), one takođe ce obezbediti marginalni podsticaj privatnoj potrošnji putem
efekata multiplikatora novca. S druge strane, očekuje se da ce potrošnja kvazi-javnog donatora
nastaviti sa svojim usporenim trendom smanjenja, što daje negativan doprinos potrošnji. Predviđa se
da ce ukupna potrošnja u 2018 realno porasti na 4.1%, nastaviti sa prosečnim realnim rastom od 3.8%
u odnosu na 2019 i 2020, tako što če obezbediti prosječan realni doprinos od 3.8 procentnih poena u
srednjoročnom periodu.
Figure 8. Doprinos realnom povećanju BDP-a
Procenjuje se da su bruto nacionalna
štednja u 2017 povecana za 1% BDP-a,
dok se procenjuje da stopa privatne
štednje raspoloživih prihoda povecala
sa 13.3% na 14.1%. Indeks poslovnog
povjerenja, bez obzira na kvartalne
varijacije, takođe je poraslo tokom 2017
i očekuje se da če ulaganja nastaviti u
srednjoročnom periodu. Istovremeno,
budžet 2018 uključuje i
Izvor: ASK i prognoze Makroekonomske jedinice
ambiciozan plan investicija, koji za javne kapitalne investicije veci za
48%, nego u 2017. U odnosu na povecanu sklonost štednje i u liniji vece poslovne povjerenja na sledeċi
period, predviđa se da ce investicije osigurati doprinos u proseku od preko 2% rasta na srednjoroćni
period.
3.4%
1.2%
4.1%
4.1%
4.3%
4.6%
4.9%5.1%
-8%
-6%
-4%
-2%
0%
2%
4%
6%
8%
10%
2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020
Potrošnja Investicije Izvoz Uvoz Realni BDP
20
Privatna ulaganja su projektirane da će porasti za 1.7% u 2018 (nominalno 4.3%), što ce u 2019 i
2020 ubrzati na 4.6%. Niže cene kredita i poboljšani kreditni kapaciteti, uključujuci i vece mogucnosti
za kreditiranje međunarodnih finansijskih institucija privatnom sektoru, pružiti značajan podstrek
investiranju. Pored toga, očekuje se da ce povecanje kapitala Kreditnog fonda na Kosovu dodatno
poboljšati pristup finansiranju i omoguciti ekspanziju investicionih kredita. Na kraju, predviđena je i
nova vladina šema za podsticanje proizvodnje kroz oslobađanje carina i akciza na proizvodnju, kako
bi se povecao srednjoročni rast investicija snižavanjem troškova proizvodnje i omogucavanjem vece
reinvesticije profita i širenja poslovanja.
Javna ulaganja s’druge strane, se očekuje da će porasti u proseku za 17%. Ovo je vrlo konzervativna
projekcija s obzirom na 48% budžetskog povecanja kapitalnih izdataka, u odnosu na diverzifikovani
portfolio investicionih projekata u saobracajnoj infrastrukturi, obrazovnim i zdravstvenim ustanovama,
kao i objektima za navodnjavanje i otpadne vode. Štaviše, preko 25% javnih investicija se projektuje
kroz finansiranje od koncesionih dugoročnih sredstava za kreditiranje i imovine, koji su trenutno
uloženi na obveznice u međunarodnim tržištima. Investicija od preko 200 miliona eura finansiranih
kroz kreditiranje i kroz postojeca javna sredstva koja su uložena van rezidentne ekonomije (umjesto
poreza koji smanjuju raspoloživi dohodak) povezana je sa mnogo višim fiskalnim multiplikatorima i
time ce pružiti značajan podsticaj srednjemročnom rastu.
Negativan doprinos koji trgovinski bilans ima na rast oċekuje da če pasti sa 1.1% u 2018 na 0.9% u
2020. Izvoz robe ce se proširiti srednjoročno u proseku za 5.4% realno. Nakon porasta izvoza za 16.9%
u 2017, a na osnovu projekcija MMF-a o povecanom obimu svjetske trgovine i proizvodnje, predviđa
se da ce potražnja za izvozom robe sa Kosova nastaviti sa ubrzanim trendom. Istovremeno, očekuje se
i povecanje proizvodnje metalnog izvoza u međunarodnim cenama nikla, aluminijuma i cinka.
Očekuje se da ce se diverzifikacija izvoza roba u 2017 ubrzati u srednjoročnom periodu nakon
pokretanja vladine šeme za podsticanje proizvodnje, kao iu skladu sa vladinim ciljevima za
uspostavljanje administrativnih procedura i olakšavanje trgovine.
S druge strane, izvoz usluga - koji je predstavio 18% BDP-a u 2017, predviđa se da ce povecati
prosečnu realnu stopu rasta od 3.5% u srednoročnom periodu. Još optimističniji izgledi za rast izvoza
prema EU povezani su sa vecom potražnjom za izvoz usluga sa Kosova, uglavnom kroz vecu godišnju
potrošnju kosovskih članova dijaspore, ali i kroz vecu potražnju za izvozom telekomunikacionih
usluga.
Uz rast investicija, potrošnje i izvoza, očekuje se da ce se uvoz robe i usluga povecati za 4.2% u 2018,
a zatim se usporiti do prosječnog rasta od 3.8% u odnosu na 2019 i 2020. Sa sklonošcu uvoza robe na
apsorpciju i izvoz oko 34% u 2017, ovaj ekonomski parametar se konzervativno pretpostavlja da ostaje
konstantan tokom projekcionog perioda. Međutim, tokom srednjoročnog perioda, projektovan je uvoz
usluga u skladu sa njihovim istorijskim trendom, koji odražava niže usluge donirane od strane
donatora, kao i zamjenu telekomunikacionih usluga. Kao rezultat, očekuje se da ce neto negativni
doprinos uvoza roba i usluga u srednjoročnom periodu ostati konstantan u prosjeku od 2.1% u obimu.
Sa proizvodne strane, projektni segmenti zasnovani na uslugama ce ostati najveci na doprinos
ekonomskom rastu, pri čemu ce industrija i proizvođači očekivati da se u srednjoročnom periodu
pokupe. Slično njenim istorijskim trendovima, predviđa se da ce se usluge nastaviti sa rastucim
trendom, čime se ostvaruje prosečan realni rast od 7.1% tokom perioda projekcije. S obzirom na
potrebu izvoza putnih usluga, kao i nivo primarnog i sekundarnog dohotka koji dolazi u zemlju, rast
21
usluga je neposredan rezultat trenutnog modela rasta. Međutim, nakon vladinih mjera za podsticanje
proizvodnje i podsticanje razvoja poljoprivrede i agro-biznisa, predviđena je povecanje dodane
vrijednosti iz oba sektora u proseku za više od 5% u srednjoročnom period.
Figure 9. Sektorski doprinos rastu BDP-a u procentnim poenima
Izvor: ASK i DPE / Izračunavanje Makroekonomske jedinic
2.3.2. Monetarna politika i politika kursa razmene i inflacije
Kosovo je jednostrano usvojilo Deutsche Mark, u 1999, a kasnije i evro kao svoju zvaničnu valutu.
Kao posljedica toga, zemlja je ograničena u pogledu dostupnosti tradicionalnih instrumenata
monetarne politike, što podrazumijeva da Kosovo nema tradicionalna sredstva potrebna za kontrolu
inflacionih kretanja u njenoj ekonomiji. U odsustvu takvih instrumenata i zbog visoke oslanjanja
kosovske ekonomije na uvoz, kretanja inflacije uglavnom su posljedica fluktuacija međunarodnih
cijena roba. Bez obzira na to, ova korelacija je prilično jača u vremenima inflatornog rastojanja od
deflacionih. Prema tome, u skladu sa prognozom Svetske ekonomske perspektive o svetskim cenama
hrane i nafte, očekuje se da ce se ukupna inflacija na Kosovu stabilizovati sa godišnjim prosekom od
1.7% u odnosu na 2017. Pored toga, stabilni nivo cena doprineli su relativno stabilnoj realnoj
efektivnoj razmeni (REER)9. Do novembra 2017, REER je ubrzo porastao za 0.4%.
Figure 10. Mesečna prognoza ICP (zajedno sa sezonskom primenjenom i prilagođenom komponentom)
Izvor: Podaci ASK, Prognoze Makro Jedinica (sezonska uređenja i prognoze vođene sa Demetra+)
9REER- izvor CBK (dostupan do novembra 2017)
3.3%
4.40%
2.80%
3.40%
1.2%
4.1% 4.1%4.3%
4.6%4.9%
5.1%
0.0%
1.0%
2.0%
3.0%
4.0%
5.0%
6.0%
-15%
-10%
-5%
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020
Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribolov Ekstraktna industrija Izgradnja Usluge Realni rast BDP-a (desna osa)
-1.5%
-1.0%
-0.5%
0.0%
0.5%
1.0%
1.5%
2.0%
2.5%
Januar
Mar
t
Maj
Juli
Sep
tem
bar
Novem
bar
Januar
Mar
t
Maj
Juli
Sep
tem
bar
Novem
bar
Januar
Mar
t
Maj
Juli
Sep
tem
bar
Novem
bar
Januar
Mar
t
Maj
Juli
Sep
tem
bar
Novem
bar
Januar
Mar
t
Maj
Juli
Sep
tem
bar
Novem
bar
2014 2015 2016 2017 2018
IPC IPC-prilagodjena sezonailtetu
22
2.3.3. Spoljni sektor i njegova srednjoročna održivost
Table 4.Prognoza izvoza robe u srednjoročnom period
Tokom 2016, nivo deficita tekuceg računa iznosio je
8.3% BDP-a, a procijenju se da u 2017 biti na 9%.
Očekuje se da ovaj indikator ostane na ovom nivou
tokom predviđenog perioda (u proseku 10.2%).
Trgovinski bilans za 2017 procijenjeno je da ce iznositi
oko -28.4% BDP-a; projekcije su da če biti na sličnom
nivou tokom srednjoročnog perioda 2018-2020.U
srednjoročnom periodu, očekuje se da ce realni izvoz u
realnom smislu rasti sa prosječnom stopom od 4.9% za period 2018-2020. Pored povecanja uštede i
privrednog povjerenja, očekuje se da ce ovaj rast prvenstveno dovesti do poboljšanja u postupanju
poslovnog okruženja na Kosovu, usled strukturnih i fiskalnih mjera koje je preduzeo VK. Rast izvoza
robe ce prvenstveno podstaknuti mjere ekonomske stimulacije kroz poboljšanje poreskog okvira i
mjera namijenjenih stimulaciji unutrašnje proizvodnje.
Da bi se procenila diverzifikacija izvoza, koristi se Herfindahl-Hirschman indeks, koji meri disperziju
vrednosti trgovine preko izvezenih proizvoda ili destinacija. Grafikon 11 prikazuje izvoz po četiri
različite dimenzije, i generalno gledano, pokazuje relativno dobar trend diversifikacije izvoza.
Figure 11. Diversifikacija izvoza po Herfindal-Hirschmanovom indeksu
Očigledno je da je diversifikacija izvoza
potencijalno jedan od najboljih načina za
osiguranje održivosti izvoza, čime
doprinosi poboljšanju trgovinskog
bilansa zemlje. Podrazumevani lanac
događaja (povecana domaca proizvodnja
koja dovodi do supstitucije uvoza koja
otvara put za diverzifikaciju i povecanje
izvoza) pokazuje da funkcioniše kako je
predviđeno, mada sa nešto sporijim tempom nego što je prvobitno bilo očekivano. Ovo je zbog
činjenice da je potrebno privrednim subjektima da usvoje i u potpunosti iskoriste izmjene pravnog
okvira (u ovom slučaju, porez) i prilagođavaju se brzinom izmjena međunarodnih trgovinskih
sporazuma, naročito Sporazum (SAA) sa EU.
Struktura izvoza Kosova trenutno se značajno mjeri prema izvozu osnovnih metala i proizvoda od
osnovnih metala, kao i mineralnih proizvoda, koji od novembra 2017 čine 55.33% ukupnog izvoza.
Međutim, kako se može videti na grafikonu 11, struktura izvoza se konstantno smanjuje u
koncentraciji, jer proizvođači počinju da povecavaju kvalitet i kapacitet proizvodnje.
Značajan sektor sa stalnim povecanjem je poljoprivredni sektor, posebno izvoz biljnih proizvoda, sa
28.8% u periodu januar-novembar 2017, u poređenju sa istim periodom 2016. Rast ovog sektora
naročito je podstaknut izvoznim podsticajima trgovinskim sporazumom sa zemljama EU, kao i
mjerama za podsticanje poljoprivrednog sektora
0
1,000
2,000
3,000
4,000
5,000
2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017
Državama Sekcija Poglavlja SMKT
2018 2019 2020
BDP nominal 6,737 7,132 7,623
Rast % 6.2% 5.9% 6.9%
Izvoz(nominal) 1,738 1,811 1,897
Rast % 5.7% 4.2% 4.7%
Roba 378 397 421
Rast % 5.1% 5.1% 6.0%
% u nominalni BDP 5.6% 5.6% 5.5%
23
Još jedna značajna kategorija izvoza je hrana i pice, koji je od novembra 2017 činio 9.55% ukupnog
izvoza, sa godišnjom stopom rasta od oko 20%. Ova kategorija je značajna priča o uspehu organskog
rasta, jer su proizvođači koji su se prethodno fokusirali na supstituciju uvoza na domacem tržištu
povecali svoje vještine i kapacitete i poboljšali njihovu produktivnost. Vecina tih proizvoda se izvozi
u Evropsku uniju, a drugi najveci udio je usmeren prema članovima CEFTA. Očekujemo da ce ovaj
sektor nastaviti da raste u doglednoj buducnosti jer očekuje se da ce porasti tražnja za takvim
proizvodima na našim tržištima.
Očekujemo da ukupna diverzifikacija strukture izvoza i razvoj izvoza vece vrijednosti značajno imati
koristi od lokalne ekonomije u srednjoročnom i dugoročnom periodu.Naročito, očekujemo da ce visoki
rizici vezani za izvoz značajno smanjiti u srednjoročnom periodu, što dodatno povjeruje našim
projekcijama veceg ekonomskog rasta.
Tabela 5 u nastavku prikazuje geografski sastav izvoza, fokusirajuci se na zemlje i grupe zemalja koje
čine više od 80% ukupnih izvoznih destinacija na Kosovu. Udio izvoza robe u EU izgleda je pao u
2016, ali podaci za 2017 ukazuju na povecanje i očekuje se da ce se to nastaviti iu narednim godinama.
S druge strane, izvoz u zemlje CEFTA povecao se uglavnom zbog povecanja izvoza u Albaniju i Crnu
Goru.
Table 5.Geografski sastav izvoza u '000 evra
2014 2015 2016 2017/1
EU-ja 98,086 106,422 70,061 87,357.70
Italia 49,660 19,681 5,727 5,976
CEFTA 127,146 127,389 144,264 171,101
Švajcarska 10,038 11,831 16,762 19,811
Turska 10,365 8,845 7,631 6,087
Japan 507 1,675 84 160
Kina 42,152 4,275 11,694 5,560
India 27,425 43,888 9,425 45,400
Total izvoza 324,543 326,240 309,688 348,529
Udeo EU na totalnom izvozu 30.20% 32.60% 22.60% 25.10%
Izvor: kalkulacije na osnovu ASK-a, Statistika spoljne trgovine1 / dostupni podaci do novembra 2017
Table 6.Prognoza uvoza robe u srednjoročnom period
Generalno, Kosovo ima negativan trgovinski
bilans. Pokrivenost uvoza iz izviza robe u 2017
je 12.8%, nešto više od prethodne godine
(11.1%). Očekuje se da ce uvoz robe povecati
u srednjem roku, uglavnom zbog povecanja
potrošnje i investicija. Ovo povecanje
agregatne tražnje ce se delimično popuniti
zamjenom uvoza pošto domaci proizvođači
dostižu unutrašnju tražnju, međutim, očekuje se da ce povecanje potražnje uz povecanje lokalne
proizvodnje biti ispunjeno uvozom.
Na osnovu podataka iz SAK-a, udeo različitih uvoznih kategorija robe u ukupan uvoz (visok nivo
diverzifikacije uvoznih proizvoda) ostaje približno isti u poslednjih nekoliko godina. Na primer, u
2018 2019 2020
BDP nominal 6,737 7,132 7,623
Rast 6.2% 5.9% 6.9%
Uvoz nominal 3,621 3,823 4,055
Rast% 5.9% 5.6% 6.1%
Roba 3,102 3,294 3,517
Rast% 5.8% 6.2% 6.8%
% u nominalni BDP-u 46.0% 46.2% 46.1%
24
2017, udeo uvezenih mineralnih proizvoda na Kosovu činio je 14.4%. Ovo je ponovo poraslo nakon
pada u prethodnoj godini, dok je udeo uvezenih prehrambenih proizvoda u ukupnom uvozu sličan
prethodnim godinama, a isto se može reci i za druge proizvode.
Table 7.Učešce uvezene robe u ukupnom uvozu
Izvor: kalkulacije na osnovu ASK-a, Statistika spoljne trgovine1 / dostupni podaci do novembra 2017
Sledeca tabela predstavlja uvoz iz različitih zemalja i grupe zemalja. Iz ove tabele možemo videti da
je udeo uvoza roba iz zemalja EU više ili manje ostao isti kao u prethodnim godinama. Isto se može
reci i za uvoz iz zemalja CEFTA, čiji je udeo u 2017 bio oko 28%.
Table 8.Geografski sastav uvoza u '000 evra
2014 2015 2016 2017/1
EU 1,085,954 1,125,660 1,202,165 1,174,509
Nemačka 272.793 292,083 342,960 335,201
CEFTA 720,382 777,376 753,308 776,411
Švajcarska 30,185 24,226 21,810 21,977
Turska 238,268 252,164 288,503 267,574
SAD 62,700 39,261 55,547 32,721
Kina 204,789 232,395 258,485 247,009
Ukuan uvoz
2,538,337
2,652,572
2,789,708
2,749,891
Udeo EU na totalnom uvozu
42.8%
42.4%
43.1%
42.7% Proračuni na osnovu ASK-a, Statistika spoljne trgovine; 1 / Dostupni podaci do novembra 2017
Table 9.Prognoza uvoza-izvoza usluga srednjoročnom period
Bilans usluga u periodu januar-oktobar
2017, se poboljšao se za 24.4% u odnosu
na isti period 2016. Putne usluge
dominiraju izvozom usluga, koji čini
84% ukupnih izvezenih usluga. U
poređenju sa istim periodu 2016, ova
kategorija se povecala za 20% u 2017,
dok je uvoz putnih usluga porastao samo za 3.4%. Očekuje se da ce bilans izvoza i uvoza usluga ostati
relativno konstantan u srednjoročnom period, sa postepenim smanjenjem uvoza usluga kao % BDP-a.
Očekujemo da ce izvoz usluga, koji se uglavnom sastoji od izvoza putnih usluga, rasti uz povecanje
agregatne potrošnje i povecava raspoloživi prihod do putovanja. Ovo se takođe suprotstavlja relativno
umerenim rastom turizma i drugim uvozom usluga (uglavnom vezanih za putovanje) za koje se očekuje
naročito pokretanje od kosovske dijaspore. Općenito, kako se vidi u donjoj tabeli, postoji relativno
visoka koncentracija uvoza i izvoza usluga.
Opis 2014 2015 2016 2017/1
Mineralni proizvodi 18.4% 15.3% 11.7% 14.4%
Pripremljena hrana, piċe I duvan 13.5% 13.4% 13.4% 13.0%
Mašine, mehanička I električna oprema 11.3% 11.8% 12.8% 11.6%
Osnovni metali i proizvodi od osnovnih metala
Ostalo
9.0%
47.8%
9.9%
49.6%
9.9% 10.2%
52.2% 50.8%
2018 2019 2020
BDP nominal 6,737 7,132 7,623
Uvoz usluga(nominalna) 1,360 1,414 1,475
Izvoz Usluga(nominalna) 519 529 538
Bilans 840 885 937
Bilans na % nominalnog BDP-a 12.5% 12.4% 12.3%
25
Table 10.Učešce ukupnih izvezenih / uvezenih usluga
Opis 2014 2015 2016 2017/1
Usluge za putovanje kao procenat u bilanc usluga 109.3% 115.2% 107.0% 106.1%
Putničke usluge kao procenat na ukupnom
izvozu
71.7% 75.6% 79.3% 83.7%
Putničke usluge kao procenat na ukupnom
uvozu
34.8% 39.1% 44.7% 45.3%
Ostale poslovne usluge kao procenat u bilanc
usluga
1.8% 9.6% 6.5 % 2.1%
Ostale poslovne usluge kao procenat na
ukupnom izvozu
8.1% 6.4% 5.7% 4.7%
Ostale poslovne usluge kao procenat na
ukupnom uvozu
14.3% 3.5% 4.7% 9.2%
Računalne, informacijske i telekomunikacijske
usluge kao procenat u bilanc usluga
4.2% -0.2% 0.4% -0.7%
Računalne, informacijske i telekomunikacijske
usluge kao procenat na ukupnom izvozu
8.4% 5.8% 4.4% 3.9%
Računalne, informacijske i telekomunikacijske
usluge kao procenat na ukupnom uvozu
12.4% 11.3% 9.3% 9.3%
Ostale usluge kao procenat u bilanc usluga -15.3% -24.6% -13.9% -7.5%
Ostale usluge kao procenat na ukupnom izvozu 11.9% 12.2% 10.6% 7.7%
Ostale usluge kao procenat na ukupnom uvozu 38.6% 46.2% 41.3% 36.2%
Izvor: Proračuni zasnovani na CBK; 1 / Podaci dostupni do oktobra 2017
Ukupni izvoz do oktobra povecao se za 21.6% (robe za 25.8% i usluge za 17.3%). Prema procenama
u 2017, očekuje se da ce kosovski generalni izvoz ostvariti realni rast od oko 14.7%, povecanje izvoza
robe da dostigne 16.8%, dok se očekuje povecanje usluga po stopi od 14.1%. S druge strane, očekuje
se da ce ubrzanje investicione aktivnosti dovesti do višeg rasta spoljnog trgovinskog deficita od 2% na
kraju 2017.
Table 11.Prognoza uvoza-izvoza, deficit tekućeg računa u srednjoročnom period
Očekuje se da ukupni trgovinski deficit ce se
povecati, s obzirom na to da ce rast interne
potrošnje i investicija u prodviđenom
horizontu (2018-2020) znatno prevazilaziti
rast u proizvodnju robe za unutrašnju
potrošnju. Ovaj trend je vidljiv u porast izvoza
roba. Međutim, kako je objašnjeno ranije,
očekuje se da izvoz usluga značajno nadmašiti
uvoz usluga prvenstveno zbog očekivanog
povecanja putovanja i diversifikacije izvozne
ekonomije usluga prema izvozu usluga TI i od
usluga centara za podršku.
Što se tiče trgovine, iako je Kosovo mala otvorena privreda sa liberalnim trgovinskim režimom,
karakteriše je niska trgovinska otvorenost. Iako je nivo uvoza i dalje visok, izvozna baza je i dalje
niska i predstavlja jedan od glavnih strukturnih izazova s kojima se suočava privreda. Ovo direktno
utiče na indeks trgovine, međutim, očekuje se da ce nedavne promjene poreske politike za podsticanje
2018 2019 2020
BDP nominal 6,737 7,132 7,623
Rast % 6.2% 5.9% 6.9%
Uvoz(nominal) 3,622 3,825 4,056
Roba 3,103 3,296 3,517
Usluge 519 529 538
Izvoz(nominal) 1,738 1,811 1,897
Roba 378 397 421
Usluge 1,360 1,414 1,475
Deficit tekučeg računa (642) (724) (824)
26
domace proizvodnje povecati izvoz i zamijeniti uvoz, čime ce se smanjiti ukupni negativni trgovinski
bilans.
Grafikon 12 pokazuje nizak indeks otvorenosti trgovine, posebno u odnosu na susedne zemlje. U
poređenju sa 2015, indeks Kosova za 2016 je povecan. Albanija, Srbija i Crna Gora su takođe
registrovale poboljšanja.
Figure 12. Indeks otvaranja tržišta, poređenje sa zemljama regiona i eurozone
Račun prihoda održao je pozitivan
bilans. Nadoknada zaposlenima i
dalje predstavlja najveci doprinos
bilansu primarnog dohotka. Do
oktobra 2017, prihodi od
kompenzacije zaposlenih porasli su
za 12.9% u odnosu na isti period 2016
i očekuje se da ce rasti sa prosečnom
stopom od oko 3% tokom
predviđenog perioda 2018-2020.
Izvor: ASK i podaci Svetske banke
Figure 13.Struktura SDI po sektorima u 2017
Novčane doznake i dalje predstavljaju
više od polovine stanja računa
sekundarnog dohotka. Do oktobra 2017
doznake su iznosile oko 623.7 miliona
evra, što predstavlja povecanje od 10%
u odnosu na isti period prošle godine. U
tom smislu, doznake i dalje
predstavljaju značajan doprinos bilansu
tekuceg računa, čak iu toku
prognoziranog perioda, očekuje se da ce
doznake porasti sa prosečnom stopom
od 3.5%, zadržavajuci prosek od 11.2%
BDP-a. To sugeriše da doznake ostaju
važan doprinos bilansu tekuceg računa kosovske ekonomije.
Do oktobra 2017, ukupni priliv stranih direktnih investicija iznosio je oko 239.3 miliona evra. U
poređenju sa istim periodom prošle godine, direktne investicije su porasle za 15.3%. Oko 65.2%
ukupnih stranih direktnih investicija u periodu januar-oktobar 2017 se svršilo na nekretnine i
iznajmljivanje. Finansijske usluge slijede kao drugi najveci apsorber direktnih stranih investicija, koji
čine 18% ukupnih stranih direktnih investicija. Sledeci sektor je građevina koja predstavlja 14.2%
ukupnih SDI za ovaj period 2017.
U trecem kvartalu 2017, neto saldo međunarodne investicione pozicije (MIP) dostigao je -77,2 miliona
eura, što je pad od 55% u odnosu na treci kvartal prethodne godine. U strukturi aktive dominiraju ostala
50
60
70
80
90
100
110
120
130
140
2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016
Kosovo Albania Euro zona Makedonija
Srbija BiH Crna Gora
Poljoprivreda
Građevinstvo
Trgovinske usluge
finansijske Usluge
Nekretnine,iznjmljivanje I ostaleposlovne aktivnosti
Ostalo
27
ulaganja u vidu duga, koji čine oko 40.6% aktive, a zatim slijede portfolio investicije koje čine 36.7%
aktive. S druge strane, strane direktne investicije i dalje su najveca kategorija u okviru obaveza, koja
čine oko 71.7% ukupnih obaveza do kraja treceg kvartala 2017.
Figure 14. Međunarodna investiciona pozicija (MIP) na kraju perioda, u milionima eura
Izvor: Centralna banka Republike Kosova (2017)
2.3.4. Finansijski sektor
Kosovski finansijski sistem nastavio je da se širi tokom 2017. Ukupna aktiva finansijskog sistema
obeležila je godišnji rast od 10.5%, koji iznosi 5.77 milijardi evra (oko 90% BDP-a) do septembra
2017(grafikon 15). Banke predstavljaju 66.1% ukupne aktive finansijskog sistema, a zatim fondovi
penzija(27.5%), mikrofinansijske institucije i finansijske nebankarske institucije (3.2%), te društva za
osiguranje (3,0%).
U aktivi bankarskog sektora dominiraju banke sa inostranstva, koje predstavljaju 88.3% ukupne aktive
bankarskog sektora. Stepen koncentracije tržišta, meren tržišnim udelom tri najvece banke (imovina),
smanjio se u septembru 2017 na 61.3%, u poređenju sa 63.2% u septembru 2016. Pored toga, stepen
koncentracije tržišta meren od Herfindahl-Hirschman Indeksu (HHI) u septembru 2017 pao je na 1.625
poena, u poređenju sa 1.702 poena u septembru 2016.
Figure 15.Trend razvoja finansijskog sistema i imovine finansijskog sektora
Izvor: Centralna Banka Republike Kosova (2017)
206.5
147.3
237.7 248.8
416.8 276.2 414.9363.7 401.9 328.4
380.4
297.3
279.5
52.97.1
-44.3-56.3
-153.8
-49.7-81.0 -89.6
-168.8
-77.2
-200
-100
0
100
200
300
400
500
-6,000
-4,000
-2,000
0
2,000
4,000
6,000
K1 K2 K3 K4 K1 K2 K3 K4 K1 K2 K3 K4 K1 K2 K3 K4 K1 K2 K3 K4 K1 K2 K3
2012 2013 2014 2015 2016 2017Imovina Obaveze Neto(desni os)
8.6%
10.2%
7.1%
9.3% 10.5%
6.1%
7.3%
5.5%5.8%
8.5%
21.4% 21.5%
11.4%
19.0%
14.3%
7.3%
4.5%
14.6%
5.3% 4.3%
-7.5%
3.1%2.6%
19.1%
29.3%
-11.0%
-6.0%
-1.0%
4.0%
9.0%
14.0%
19.0%
24.0%
29.0%
Septembar 2013 Septembar 2014 Septembar 2015 Septembar 2016 Septembar 2017
Financiski sektor Bankarski sektor Penzijski sektor Sektor osiguranja Sektor Mikrofinancija
28
Krediti bankarskog sektora nastavili su da rastu ubrzano. Od septembra 2017, ukupni neizmireni
krediti su dostigli vrednost od 2.4 milijarde evra, što predstavlja godišnji rast od 10.2% (9.6% u
septembru 2016), što je najveca stopa rasta u posljednjih šest godina. Krediti preduzecima su porasli
na godišnjem nivou za 9.0% i nastavili da dominiraju kreditnim portfoliom sa učešcem od 63.4%
(64.1% u septembru 2016), dok su krediti za domaćinstva obeležili godišnji rast od 12.2% i
predstavljali 36.3% ukupnih kredita (35.7% u Septembar 2016).
Figure 16.Struktura kredita i godišnja stopa rasta
Izvor: Centralna banka Republike Kosova (2017)
Što se tiče potražnje za kredite u izvještajnom periodu (mart-avgust 2017), banke su prijavile povecanu
potražnju za kreditima od preduzeca i domacinstava. U narednih šest meseci (septembar 2017-februar
2018), ocekuje se da kreditni standardi olakšaju i preduzeca i domaćinstva. Rezultati BLS pokazuju
da banke u istom periodu očekuju povecanje potražnje za kreditima.
Anketa o kreditiranju banaka koja se odvija dva puta godišnje obezbeđuje kratki horizont buducih
kretanja u domacim kreditima. U istraživanju sprovedenom u septembru 2017, banke su izjavile da za
period septembar 2017-februara 2018 očekuje se da kreditna aktivnost pozitivno utiče i ponuda i
potražnja kredita. Očekuje se da ce kreditno snabdevanje pozitivno uticati na ublažavanje kreditnih
standarda, konkretnije za mala i srednja preduzeca i potrošačke kredite za domacinstvo. Dok se očekuje
da ce kreditno snabdevanje velikim preduzecima i zajmovi domacinstava za kupovinu na stanovima
ostati nepromenjen. Očekuje se da olakšani kreditni standardi utiču na povecanje tržišne konkurencije,
povoljan pristup finansiranju od strane banaka i matičnih banaka, smanjenje kapitalnih ograničenja
banaka i povoljna pozicija likvidnosti bankarskog sektora.
Prema istraživanju, na očekivanom povecanju potražnje za kreditima od strane preduzeca pozitivno ce
uticati povecana potražnja za finansiranje fiksnih investicija, finansiranja zaliha i obrtnog kapitala. U
međuvremenu, očekivano povecanje potražnje za kredite stanovništvu bit ce uglavnom vezano za
povecanje troškova potrošnje u vezi sa stanovima i povjerenja kupaca.
556.5 609.5 664.4 779.7 874.8
1,214.2 1,233.1 1,322.2
1,400.2 1,526.8
27.2 12.4 6.7
4.8 6.0
2.2%
3.2%
7.5%
9.6%
10.2%
0%
2%
4%
6%
8%
10%
12%
0
500
1,000
1,500
2,000
2,500
3,000
Septembar 2013 Septembar 2014 Septembar 2015 Septembar 2016 Septembar 2017
In m
illi
ons
of
euro
Ostalo Preduzeća Domaćinstva Godišnji rast bruto kredita (desni os)
29
Figure 17.Struktura depozita i godišnja stopa rasta
Izvor: Centralna banka Republike Kosova (2017)
Bankarske aktivnosti na Kosovu i dalje se finansiraju uglavnom putem prikupljenih depozita u zemlji,
koji su pokazali održiv izvor finansiranja. Od septembra 2017, depoziti su dostigli vrednost od 3.0
milijardi evra, što predstavlja godišnji porast od 9.2%. Ovo je zaustavilo opadajuci trend rasta koji
karakteriše sektor u poslednje dve godine (grafikon 17). U strukturi depozita dominiraju depoziti
stanovništva koji predstavljaju 70.2% ukupnih depozita.
Finansijsko posredovanje na Kosovu karakteriše opadanje kamatnih stopa na kredite, dok kamatne
stope na depozite ostaju skoro nepromenjene. Kamatna stopa na kredite se smanjila na 6.5% u
septembru 2017 sa 7.5% u septembru 2016, dok je kamatna stopa na depozite iznosila 0.95% sa 0.96%
u septembru 2016. Stoga to je dovelo do pada kamatnog pada između kredita i depoziti na 5.6
procentnih poena, u poređenju sa 6.5 procentnih poena u septembru 2016.
Bankarski sektor je i dalje profitabilan, čiji je neto dobit od 69.1 milion eura do septembra 2017 što je
veci za 7.9 miliona u odnosu na isti period 2016. Povecanje profita tokom ovog perioda odrazilo je
povecanje prihoda po prvi put za četiri godine (ne-kamatni prihodi) i blagi pad rashoda (uglavnom
nekamatnih rashoda). Prihodi od kamata pokazuju opadajuci trend koji se odnosi na smanjenje
kreditnih kamatnih stopa. Dok su tokom ovog perioda došli do povecanja prihoda od naknada i drugih
poslovnih prihoda, smanjenje rezervisanja za kreditne gubitke najviše je doprinelo smanjenju troškova.
Table 12.Indikatori finansijske održivosti
Bankarski sektor Definicija
Septemb
ar
2014
Septemba
r
2015
Septemb
ar
2016
Septemb
ar
2017
Adekvatnost
kapitala
Regulatorni kapital na rizičnu aktivu 18.1% 18.4% 18.3% 17.8%
Regulator kapitala I-ve klase imovine, koja
teži riziku 14.8% 16.0% 16.1% 15.9%
Kvalitet
imovine(aktive)
Nenaplaćeni krediti u ukupnim bruto
zajmovima 8.5% 6.8% 5.1% 3.6%
Profitabilnost(%)
Povrat na imovinu (ROA)** 2.3% 3.2% 2.7% 2.9%
Povrat na kapital (ROE)* 22.3% 27.6% 22.4% 23.3%
Marža od interesa za bruto prihod 75.8% 76.2% 68.1% 64.8%
Ne-kamatni troškovi u bruto prihodima 64.9% 52.7% 46.7% 43.0%
Likvidnost Likvidna sredstva (široka) na kratkoročne
obaveze 46.0% 43.6% 40.9% 38.7%
** ROA (KP) i ROE (KMK) su godišnje. Neto prihod pre oporezivanja se uzima u obzir
Vodič: Pokazatelji finansijskog zdravlja, Priručnik za izradu nacrta, MMF (2006)
Izvor: Centralna Banka Republike Kosova (2017)
1706.6 1834.1 1934.3 2046.0 2140.1
514.1556.0
572.3601.5
758.0
124.1127.9
149.8142.0
150.4
6.3%
7.4%
5.5%
5.0%
9.2%
0%
1%
2%
3%
4%
5%
6%
7%
8%
9%
10%
0
500
1,000
1,500
2,000
2,500
3,000
3,500
Septembar 2013 Septembar 2014 Septembar 2015 Septembar 2016 Septembar 2017
in m
illi
ons
of
euro
Ostalo Preduzeća Domaćinstva Godišnji rast bruto kredita (desni os)
30
Rizik za bankarski sektor na Kosovu i dalje ostaje nizak. Pozicija likvidnosti bankarskog sektora ostaje
na zadovoljavajucem nivou. Likvidna sredstva na kratkoročne obaveze iznosila su 38.7% što je znatno
iznad minimalnog regulatornog zahtjeva od 25%. Od septembra 2017, odnos zajma i depozita se
povecao na 79.0% u odnosu na 78.3% u septembru 2016 (tabela 12). Osim toga, rezultati test stresa
likvidnosti CBK-a, do juna 2017, ukazuju na to da je bankarski sektor na Kosovu otporan na štetne
simulirane šokove likvidnosti.
Izloženost kreditnom riziku bankarskog sektora nastavila je da pada. U septembru 2017, nenaplativi
krediti ukupnih kredita su pali na 3.6%, sa 5.1% u septembru 2016. Ovo poboljšanje u odnosu na NPL
je uglavnom rezultat smanjenja vrednosti nekvalitetnih kredita za 20.7%. Pored toga, nekvalitetni
krediti su ostali dobro pokriveni rezervisanjima za kreditne gubitke, koji su iznosili 139.9% (122.1%
u septembru 2016). Štoviše, bankarski sektor ostaje dobro kapitalizovan, sa koeficijentom adekvatnosti
kapitala od 17.8% (tabela 12), što je znatno iznad minimalnog regulatornog zahteva od 12.0%.
Rezultati ispitivanja stresa kreditnog rizika od juna 2017. sugerišu da je sektor sposoban da izdrži teške
šokove u svoj kreditni portfolio, zajedno sa simuliranim kamatnim stopama i šokovima deviznog
kursa.
Table 13.Nekvalitetni krediti po ekonomskom sektoru
NPK-po ekonomskim
sektorima Septembar 2014 Septembar 2015 Septembar 2016 Septembar 2017
Poljoprivreda, šumarstvo i
ribolov 8.7% 6.6% 6.5% 8.9%
Proizvodnja 13.5% 11.4% 7.5% 5.4%
Električna energija, gas,
snabdevanje vodom itd. 15.6% 20.4% 8.5% 10.7%
Smeštaj, usluge hrane, prevoz
itd. 9.7% 7.5% 6.7% 6.1%
Trgovina 11.7% 9.5% 5.7% 5.1%
Financijske usluge 0.1% 2.0% 1.7% 0.5%
Nekretnine 12.6% 7.7% 5.8% 4.8%
Domaćinstva 2.9% 2.7% 2.5% 1.5%
Izvor: Centralna Banka Republike Kosova (2017)
Do septembra 2017, kvalitet kreditnog portfolia je poboljšan u vecini sektora (tabela 13). Industrijski
sektor je ostvario najveci pad u koeficijentu nefunkcionalnih kredita, sa 7.5% na 5.4% u septembru
2017. Trgovinski sektor, koji dominira strukturama ukupnih kredita, zabilježio je blagi pad
nekvalitetnih kredita, koji su iznosili 5.1% ukupni krediti u septembru 2017 (5.7% u septembru 2016).
Nekvalitetni krediti kao udjeo na ukupnim kreditima za poljoprivredni sektor zabilježili su porast na
8.9% sa 6.5%.
Uzimajuci u obzir aktuelne trendove i projekcije za narednu godinu, ne predviđamo potencijalni šok
za bankarski sistem. Godina 2017 pokazala je ubrzano povecanje privredne aktivnosti, uz realni rast
BDP-a od 4.3 odsto, a prognoze za naredne godine ukazuju na još vecu stopu rasta. Važniji uticaj na
bankarski sektor može biti uzrokovan potencijalnim padom doznaka koje predstavljaju važan izvor
finansiranja. Ipak, doznake su stabilne tokom proteklih godina i ne očekuje se ozbiljan šok u narednim
godinama.
31
Faktori rizika:stvaranje novih radnih mesta i nivo trgovinskog deficita ostaju glavni izazovi kosovske
ekonomije sa mogucim uticajima na finansijsku stabilnost kroz uticaj na otplatne kapacitete
domacinstava i preduzeca, povecane pritiske smanjenja pritiska, percepcije rizika i ponašanja učesnika
na tržištu.
2.4.ALTERNATIVNI SCENARIJI I RIZICI
Osnovni makroekonomski scenario koji podržava srednjoročne budžetske projekcije-i osmatranje
predstavljeni na ovom ažuriranju PER-a – je kao rezultat pažljivog razmatranja faktora rizika od donjeg
i gornjeg rizika, povezanih sa ekonomskim razvojem koji se očekuje u srednjoročnom periodu. Analiza
fiskalnih rizika za PER 2018 pokazuje da potencial za veċi rast očigledno nadmašuje rizike nižeg rasta,
s’obzirom na to da je sklonost izgradnje nove elektrane i dalja provođenja implementacije poslovnih
reformi između mnogo veca nego u prethodnim PER-ima. Ovo takođe značajno smanjuje verovatnocu
šoka za snabdevanje energijom. Istovremeno, uz povoljnije spoljno okruženje, postoji mnogo niža
verovatnoca realizacije šoka za tokove doznaka tokom srednjeročnog perioda.
Prvobitno treba napomenuti da za PER 2018, osnovni scenario sadrži elemente koji odražavaju
delimičnu materijalizaciju određenog broja rizika od brojnih potencialai negativnih rizika koji su
identifikovani u PER 2017. Osnovni scenario takođe odražava najnovije dostupne podatke o
nacionalnim računima, koji su različiti u poređenju sa PER 2017. Sledece su glavne promjene
uključene u osnovni scenario, u poređenju sa PER 2017:
• Veci stvarni rast za 2016 za 0.3 procentnih poena, u poređenju sa procenjenim rastom PER-a 2017.
Najnoviji podaci o nacionalnim računima pokazuju stopu rasta od 4.1%. Sa druge strane, procenjeni
rast za 2017 sada je nešto manji, 4.3% u poređenju sa projektovanim rastom od 4.4% sa PER 2017.
• Rast izvoza i doznaka - smanjen izvoz i porast doznaka identifikovani su kao jedan od niskih rizika
za osnovni scenario PER 2017. Međutim, stvarni podaci pokazuju povecani rast i za izvoz i za doznake.
Procenjeni rast izvoza za 2017 je sada 16% za ukupan izvoz, 16.1% rast izvoza robe i 16.9% rast
izvoza usluga. Slično tome, procenjeni rast doznaka za 2017 je revidiran naviše, na 8%.
• Rast investicija u 2017 je sada projektovan manji nego što je bio u PER 2017, na 13.1% sa 14.9%,
uglavnom zbog smanjenja javnih investicija
• U PER 2017 su postojala tri upadna rizika koja nisu uključena u početne projekcije: ulaganje u TE
"Kosova e Re", napredak u obavljanju poslovnih reformi i efekti fiskalnog paketa
Kumulativni efekat revizije na početne pretpostavke i revidirani srednjoročni izgledi za rast prikazani
su na grafikonu ispod.
32
Figure 18.Osnovne promene scenarija, u %
2.4.1. Potenciali za gornji rast I srednjoročni rizici 2018 – 2020
Rizici gornjeg rasta
Očekivanja za rast u odnosu na baznu liniju su pojačana očekivanim izgradnjom nove elektrane i
investicionim impulsom stvorenim kroz značajne institucionalne reforme. Iako dugoročni efekti
projekta elektrane i institucionalne reforme - uklanjanjem prepreka za razvoj privatnog sektora - ima
prednost u odnosu na srednjoročne efekte, očekuje se da ce početna implementacija dati pozitivan šok
privredi, čime ce se ojačati na rast zaposlenosti u srednjoročnom periodu.
Dole je navedeno potencialna lista (takozvani pozitivni faktori riska) mogu da stimulišu ubrzani rast u
odnosu na osnovni scenario:
Razvoj novih kapaciteta za proizvodnju energije: Vlada je najavila pobednika privatne ponude za
izgradnju i rad nove Termoelektrane Kosova e Re. Sa značajnim iznosom ukupnih investicija
planiranih tokom narednih 5 godina, izgradnja novih proizvodnih kapaciteta, koja se očekuje početkom
2018, značajno ce povecati ukupne planirane investicije po osnovnom scenariju, što ce dovesti do
znatno vece stope rasta ekonomije. Osim novih proizvodnih kapaciteta, očekuje se da ce ulaganja u
ažuriranje prenosnog sistema uticati na rast iznad i iznad osnovnog scenarija.
Povecanje ulaganja u privatni sektor kao rezultat novih institucionalnih i fiskalnih reformi:
rangiranje Kosova u izvještaju o poslovanju Svjetske banke poboljšalo se značajno, prema mjerenjima
iz Izvještaja o radu Doing Business 2018 od Svetske banke, Kosovo je na 40 mjestu u svijetu (20
mjesta u usporedbi s Doing Biznis 2017). Vlada Kosova je usvojila ambiciozan program reformi za
uklanjanje prepreka razvoju privatnog sektora, uključujuci mjere za olakšanje trgovine i infrastrukturu
kvaliteta, usmjerene procedure inspekcije, poboljšanje izvršenja ugovora i jačanje imovinskih prava u
sektoru nekretnina, efikasniji sistem izdavanja dozvola za izgradnju, i efikasnog pravnog okruženja za
rješavanje nesolventnosti. Istovremeno, implementacija drugog paketa fiskalne reforme koji če se
implementirati od 2018, proizvođačima če omoguciti poreske podsticaje koji ce smanjiti troškove
proizvodnje i podstaci njihovu konkurentnost. Pozitivan uticaj ovih reformi koje se smatraju ključnim
faktorima rizika koji ima potencijal da podstakne investicije u privatnom sektoru i konkurentnost, što
bi pomjerilo rast bazičnog projektovanog srednjoročnog rasta.
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
4.0
4.5
5.0
2 0 0 8 2 0 0 9 2 0 1 0 2 0 1 1 2 0 1 2 2 0 1 3 2 0 1 4 2 0 1 5 2 0 1 6 2 0 1 7 2 0 1 8 2 0 1 9 2 0 2 0
Baseline Scenario_ERP 2017 Baseline Scenario
%%%%
33
Rizici nižeg rasta
Kao što je predstavljeno u poslednjem ažuriranju PER-a, strukturna ograničenja Kosova izlažu njenu
ekonomiju i spoljnim i domacim šokovima. Iako sa niskim probabilnosti faktori nestabilnosti koji
mogu potencijalno uticati na ekonomiju Kosova su:
Slabljenje učinka javnih preduzeca (JP) - vlasništvo nad JP, koje su prvenstveno namenjene
pružanju javnih dobara i usluga i mogu djelovati u okviru prirodnih monopola, izlaže Vladu Kosova
značajnim rizicima ili putem potrebe da se garantuje stabilno pružanje usluga javnih dobra, usluge
vodosnabdevanja i kanalizacije na primjer, ili kroz izloženost potencijalnim potencijalnim finansijskim
obavezama.
Krhka domaca proizvodnja energije - Osnovni scenario pretpostavlja da ce se tekuca struktura
domace proizvodnje energije održati na srednjoročnom periodu. To podrazumijeva da Vladi nece biti
potrebe za dodatnim državnim subvencijama za energetski sektor, te da ce odnos između uvozne
energije i domace proizvodnje energije ostati u skladu sa istorijskim trendovima. Ipak, trenutni
kapaciteti za proizvodnju energije Kosova (posebno TE Kosovo A) se amortizuju i sklanjaju na
kvarove koji mogu na kraju dovesti do potreba za finansiranje energetskog sektora i uzoraka uvoza
energije, različitih od pretpostavki osnovnog scenarija, što dovodi do povecanja cijena energije .
Izvršenje kapitalnih troškova - povecanje troškova javnog kapitala za rješavanje strukturalnih uskih
grla jeste stub vladine strategije za podršku privrednom okruženju za ekonomski rast. U proteklih
nekoliko godina, bez obzira na poboljšanje, kapital pod izvršenjem premašio je 5% ukupnih budžetskih
iznosa. Kao rezultat toga, manje izvršenje kapitalnih projekata objašnjava se kao potencijalni rizik u
padu na početne projekcije rasta. Međutim, očekujemo da ce ovaj rizik biti ublažen novim
zakonodavnim promjenama. Konkretno, predstojece administrativno uputstvo od strane odeljenja za
budžet u Ministarstvu Finansija, koji olakšava planiranje, izvršenje i budžetiranje za kapitalnu
potrošnju, očekuje pozitivan uticaj na izvršenje. Kao rezultat toga, očekujemo da ce rizik od
neizvršenja kapitalne potrošnje biti ograničen na srednji rok.
Zavisnost od doznaka: Kosovo i dalje prima značajan priliv doznaka migranata, koji uglavnom
podržavaju potrošnju domacinstava. Makroekonomski šok u dvije glavne ekonomije koji zapošljavaju
kosovsku dijasporu - Njemačku i Švajcarsku - mogu se prenijeti na ekonomiju Kosova kroz smanjenje
nivoa doznaka, a samim tim i smanjenje domace potrošnje. Ipak, ovakav šok je malo verovatan, jer
iskustvo sa finansijskom krizom 2008 pokazalo je da takvi šokovi nemaju nikakvog uticaja na tokove
doznaka na Kosovo. Ovo je najverovatnije zbog karakteristika zaposlenosti kosovskih migranata,
odnosno njihovog zapošljavanja u sektorima sa niskim i srednjim kvalifikacijama koji nisu skloni
direktnom efektu poslovnog ciklusa. Drugi faktor koji doprinosi ovom odnosu može biti korišcenje
štednje emigranata kako bi se ubrzao tok doznaka koje su poslate domacinstvima na Kosovu.
Uticaj cena baznih metala na izvoz - sastav izvoza Kosova uglavnom je koncentrisan na osnovne
metale (iako se postepeno smanjuje) i visoko vezan za vrijednost ukupnog izvoza. Tokom proteklih
godina ekstrakcija, prerada i izvoz baznih metala je u velikoj meri vezan za svetske cijene metala (cene
nikla). Zbog toga je pad cijena metala smatran rizikom od vrednosti za izvoz i ekonomsku aktivnost.
Rezultati
Na osnovu kvalitativnog ispitivanja rizika iznad i na odnosu na osnovni scenario, u nastavku su
prikazana dva alternativna scenarija.
34
Figure 19.Alternativni scenariji, realni rast BDP-a, u%
Pretpostavke scenarija visokog rasta: uključena na početak izgradnje elektrane elektrane. Ovaj
scenario uključuje i "pozitivne šokove" pretpostavke o povecanju ulaganja od implementacije
institucionalnih reformi. Preciznije, ove pretpostavke su:
• Izgradnja nove elektrane ce povecati privatne investicije za 1 procentni poen od početnog
projektovanog BDP-a u 2019 i 1.5 procentnih poena u 2020.
• Implementacija institucionalnog i drugog paketa fiskalnih reformi podstakla bi privatna ulaganja i
izvoz za dodatnih 0.7 i 2 procentna poena od osnovnog nivoa projektovanog za 2018a za 2019 i 2020.
za 1.5 i 3 procentna poena.
Svi ostali parametri se održavaju kao u osnovnom scenariju.
Pretpostavke scenarija niske rasti: za izgradnju scenarija niskog rasta, pretpostavke koje se menjaju
u odnosu na osnovni scenario su:
• Povecanje potrošnje subvencija za JP, koje se odnose na njihovo slabljenje učinka i kao odgovor na
šok u proizvodnji električne energije. U svrhu ovog predstavljanja vidi se da ce se pod takvim
događajima subvencije povecati za 0.5% procentualnih poena od početnog projektovanog BDP-a u
periodu 2018-2020 po trošku trošenja javnog kapitala
• Nivo izvršenja kapitalnih projekata manji od očekivanog - kada se za svrhe ove aktivnosti
pretpostavlja da se u srednjoročnom periodu primenjuju samo 70% -75% budžetskih kapitalnih
troškova (uključujuci "investicionu klauzulu" i finansirane)
• Uvoz električne energije je veci kao rezultat manje proizvodnje domace energije
• Smanjenje stope rasta izvoza robe, od osnovnog proseka od 5.4% do 2%, kao rezultat nižih cena
baznih metala i izvoza baznih metala.
Pretpostavke o kretanju cijena u osnovnom scenariju i scenariju visokog rasta su ista, uz povecanje
cijena potrošnje u scenariju niskog rasta usled veceg uvoza električne energije u odnosu na cenu
domace proizvodnje. Glavni kanal kroz koji se šokovi primenjuju na osnovni scenario su privatne i
javne investicije, kao i na izvozne cijene metala. Uticaji drugog kruga na potrošnju i investicije
modeliraju se kroz njihov uticaj na privatni raspoloživi dohodak. Nijedan od alternativnih scenarija ne
dovodi do negativnog rasta BDP-a i njegovih glavnih komponenti. Postoje značajne razlike u stopi
pozitivnog rasta između različitih alternativa.
Realizacija niskih pretpostavki rasta bi smanjila prosječni srednjoročni rast sa 4.9% na 3.1%. Sa druge
strane, projektovani srednjoročni rast u scenariju visokog rasta iznosi 5.8%.
0.00
1.00
2.00
3.00
4.00
5.00
6.00
7.00
2 0 0 8 2 0 0 9 2 0 1 0 2 0 1 1 2 0 1 2 2 0 1 3 2 0 1 4 2 0 1 5 2 0 1 6 2 0 1 7 2 0 1 8 2 0 1 9 2 0 2 0Low Growth Scenario Baseline Scenario High Growth Scenario
%
35
Table 14.Makro-fiskalni alternativni scenariji*(N) Scenario niskog rasta; (O) Osnovni scenario; (V) Scenario sa vecim rastom
Opis 2018 2019 2020
(N) (O) (V) (N) (O) (V) (N) (O) (V)
Stope realnog rasta (%)
BDP 3.0 4.6 5.3 3.2 4.9 6.0 3.1 5.1 6.2
Potrošnja 4.7 5.8 6.3 3.3 4.8 5.7 3.7 5.5 6.5
Investicije 3.0 7.3 7.8 8.1 10.3 12.6 8.5 11.6 12.9
Izvoz 5.3 5.7 5.8 3.3 4.2 8.4 3.5 4.7 8.2
Uvoz 4.2 5.9 6.8 4.3 5.6 6.9 4.2 6.0 6.6
Promene u cenama (%)
IPC (godišnji mesečni prosek) 1.0 1.3 1.3 0.8 1.1 1.2 0.7 1.1 1.1
BDP deflator 1.6 1.5 1.4 0.9 0.9 1.1 1.8 1.7 1.4
Cene uvoza 1.5 1.5 1.3 1.0 2.1 0.3 1.8 1.5 1.3
Stavke Memorandum (u milionima evra):
Nominalni BDP 6,636 6,737 6,780 6,846 7,132 7,226 7,209 7,624 7,836
Poreski prihodi 1,596 1,658 1,666 1,696 1,765 1,795 1,793 1,884 1,925
Tekuċi rashodi 1,429 1,383 1,383 1,467 1,419 1,419 1,507 1,457 1,457
Kapitalni troškovi 522 694 694 526 751 751 579 827 827
2.4.2. Osjetljivost na osnovnu procenu
U kontekstu fiskalne stabilnosti, nizak rast i scenario visokog rasta podrazumijevaju promjene u baznoj
ocjeni fiskalnog prostora. Prema scenariju niskog rasta, prihodi bi bili slabiji za prosječno 6.2% u
odnosu na trenutne projekcije budžeta. U scenariju visokog rasta prihodi bi bili veci od 1.5% do 2% u
odnosu na početne projekcije za 2018-2020, s obzirom da scenario visokog rasta predviđa skok
ulaganja sa manjim doprinosom poreznih prihoda.
3. FISKALNI OKVIR
3.1.Strategija politike i srednjoročni ciljevi
Vlada Kosova nastavlja da vodi konzervativnu strategiju makroekonomske politike, usmeravajuci
niski nivo budžetskog deficita koji održava adekvatan nivo gotovinskih sredstva i izbegavaju
prekomerno akumuliranje javnog duga. Cilj ove strategije je održavanje stabilnog makrofiskalnog
okruženja koji pridonosi ekonomski rast pod vodstvo privatnog sektora.
Vodeči operativni princip iza ove strategije je održavanje i dalje razvijanje pravila zasnovanih na
fiskalni okvir, uključujuči pravila koje zahtevaju: deficit neutralne rebalansa buđeta sredinom
godine,revizije, budžetski deficit od 2% od BDP-a, zahtev za gotovinska stredstva od 4.5% BDP-a,
konstantni obračun javnih plata u odnos na rast nominalnog BDP-a, I ograničenje duga na 40%
vrednosti BDP-a. Ovo pravilo ugrađuje zaštitne mere makrofiskalne stabilnosti u procesu razvoja i
izvršenje budžeta. Osim pravila koja ograničavaju rashode i prerast duga u skladu sa osnovnom
ekonomskom dinamikom zemlje, Vlada ce održati politiku fleksibilnosti u rješavanju značajnih
nedostataka u infrastrukturi. Izuzeće od ograničenja deficita kapitalnih projekata finansiranih kroz
dugoročnih kredita od koncesijskih donatora ili od sredstava likvidacije aseta društvenih preduzeca
obezbjeđuje dovoljno prostora za rješavanje praznina unutar razumnih i fiskalnih obuhvata.
U odnosu na ovaj strateški stav, srednjoročni fiskalni ciljevi Vlade su:
• Održati visok udio kapitalnih investicija u ukupnoj potrošnji kako bi se riješila struktura uskih grla i
36
poboljšala konkurentnost kroz poboljšanje javne infrastrukture
• Racionalizirati operativne troškove i stvoriti prostor za povecanje finansiranja i efikasnosti institucija
pravosuđa, zdravstva i obrazovanja
• Izdvajaju koncesionalno finansiranje stranog duga strateškim kapitalnim investicionim projektima
• Unaprijediti efikasnost socijalnih troškova i poljoprivrednih subvencija putem boljeg moguċnosti
targetiranja i testiranja sredstava u okviru tekuceg kruga potrošnje
• Mobilizirati prihode proširenjem poreske osnovice umesto povecanja zakonskih poreskih stopa
• Incentivirati izvoz i supstituciju uvoza kroz ciljane oslobađanje od indirektnih poreza za domace
proizvođače
• Razvijati administrativne takse i smanjiti regulatorno opterecenje
Na osnovu gore navedenih ciljeva fiskalne politike, budžet za 2018 raspodelio je marginalni fiskalni
prostor koji je rezultat projektovanog povecanja prihoda: a) vece operativne potrošnje za poboljšanje
pružanja javnih usluga u prioritetnim sektorima, i b) povecanje kapitalnih izdataka za rješavanje
nedostataka konkurentnosti . Ipak, jedan od ključnih fiskalnih izazova za postizanje ovih ciljeva, kao
što je navedeno u analizi alternativnih scenarija za ovaj program, i dalje otežava pritisak na socijalnu
potrošnju i efikasnije primjene šema socijalne zaštite.
Najveci deo gubitaka prihoda od primene sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) vec je
apsorbovan i u potpunosti se obraca srednjoročnom periodu. Jedino povecanje zakonskih stopa, nakon
diferencije i povecanja stope poreza na dodanu vrijednost u 2015, planirano je za akcize na duvan.
Ovo povecanje je u skladu sa transparentnim višegodišnjim rasporedom. Vlada je 1 januara 2018 uvela
i novu šemu poreskih olakšica koja oslobađa kompanije koje su sertifikovane kao "domaci
proizvođači" iz obaveze placanja carine i akciza za njihove sirovine koje se koriste u proizvodnji. Ovaj
se ne očekuje da ce osporiti srednjoročnu fiskalnu kovertu Vlade jer je proizvodni sektor na Kosovu i
dalje samo u poređenju, a trgovina je ključni sektor. Rezime fiskalnog uticaja ove mjere je dat u
raspravi o srednjoročnom fiskalnom izgledu u nastavku.
3.2.Izvršenje budžeta u 2017
Preliminarni fiskalni podaci pokazuju da je implementacija budžeta tokom 2017, bila blisko u skladu
sa revidiranim procjenama budžeta i da je Vlada u potpunosti poštovala primjenljiva fiskalna pravila.
Budžetski deficit, prema pravilu deficita, iznosi 0.7% od projektovanog BDP-a, znatno ispod
zakonskog ograničenja od 2% BDP-a. Vladin gotovinski saldo na kraju godine iznosile su 5.3% BDP-
a, dovoljno iznad minimuma od 4.5% koji se smatra adekvatnim nivoom za Vladine fiskalne odbore.
Prikupljanje prihoda je dostiglo 98% od budžetskih procjena, pri čemu su poreski prihodi prikupljeni
sa 99% od projekcija ili preko 5% više od ukupnog poreza prikupljenog 2016. Stvarni izdaci izvršeni
su u 97% budžeta, pri čemu je stopa izvršenja kapitalnog budžeta na kraj godine iznosila 93%.
Budžet 2017 odobren je 23 decembra 2016. Jedna od novosti ovog budžeta je bila osnivanje fondova
za likvidaciju DP-a kao izvor finansiranja za kapitalne projekte. Međutim, 30% od troškova najveceg
kapitalnog projekta za 2017- autoput između Kosova i Makedonije - budžetirano je pod finansiranjem
likvidacije SOE. Budžet je takođe posvetio 100 miliona evra za kapitalne projekte koji se finansiraju
kroz kreditiranje donatorskih kredita; sa preko 70% ovih projekata se očekuje da budu definisane kroz
proces revizije sredinom godine nakon razvoja i ratifikacije konkretnih kreditnih ugovora. Međutim,
uključivanje finansiranja vezano za DP je zahtijevalo naknadnu izmjenu zakonodavstva koje reguliše
privatizaciju DP-a, a uključivanje projektnih zajmova zahtijeva potpuno funkcionalnu izvršnu i
zakonodavnu vlast koja ce razvijati i ratificirati ove projekte.
37
Istovremeno, budžet 2017 takođe je izdvojio sredstva za isplatu ratnih veteranskih naknada pod
pretpostavkom da ce ukupni troškovi ove šeme biti sadržani na 38 miliona evra. Međutim, do 30
decembra 2016, zakonska reforma koja je imenovala pre kategorizaciju korisnika ratnih veterana da
ispuni budžet od 0.7% BDP-a, zahtijevala je nastavak placanja po prvobitnoj šemi sve dok se ova pre-
kategorizacija ne završi. Pod pokroviteljstvom Stand by programa sa MMF-a, zakon o dodjeljivanju
budžeta iz 2017 uključivao je specifične klauzule kojim se zabranjuju bilo kakvi dodatni transferi ovom
programu radi podsticanja reforme, ali broj kvalifikovanih korisnika prevazišao je sve početne
procjene, a budžetirani iznosi nisu bili dovoljni za pokrivanje više od 60% potrebnog finansiranja za
ovu šemu u 2017.
U tom kontekstu, vanredni izbori u maju 2017 stvorili su značajne izazove za sprovođenje budžeta i
dovela do akumulacije finansijskih obaveza iz godine u godinu iz kapitalnih i operativnih budžeta.
Odsustvo zakonskih izmjena i dopuna zakonodavstva o privatizaciji, odlaganje ponovnog
kategorizacije ratnih veterana i kašnjenja u identifikaciji i pripremi konkretnih projektnih zajmova
zahtevala je kasnu reviziju budžeta.
Posle formiranja nove vlade u septembru 2017, Skupština Kosova odobrila je reviziju budžeta koja je
stupila na snagu 11 novembra 2017. Ključne karakteristike ove revizije bile su racionalizacija manjih
kapitalnih projekata kako bi se: a) pokrilo neophodno finansiranje za autoput do Makedonije i b)
prilagoditi operativni budžet za pokrivanje neizmirenih obaveza za program beneficije ratnih veterana.
Procjene prihoda budžeta nisu prilagođene kao deo revizije budžeta sredinom godine. Sve u svemu,
poreski prihodi su prikupljeni po inicijalnim procjenama nakon snažnog ekonomskog učinka u 2017.
Prihodi od indirektnih poreza premašili su originalne procjene za 2% i bili su za 7.2% viši nego u 2016.
Naplata poreza na dodatu vrijednost (PDV) bila je 9% veca u odnos sa 2016, što odražava snažan rast
potrošnje i uvoza, dok su carinske dažbine porasle od 2016, uprkos inicijalnim očekivanjima da ce
SSP zabraniti prihode od ovog toka. Značajana povecanja zabilježena su u uvozu vozila i goriva, uz
značajan doprinos prihoda. S druge strane, prihodi od indirektnih poreza prikupljeni su na 95%
budžetskih procjena, sa marginalnim manjkom koji dolazi od smanjenja prikupljanja poreza na dobit
pravnih lica. Druga je povezana sa vecim intenzitetom investiranja iz korporacija privatnog sektora i
sa zaostajanjem finansijskih performansi javnih preduzeca.
Neporeski prihodi su bili veci za 6% u odnosu na 2016, ali su se smanjili budžetske procjene, posebno
za opštinski nivo. Neki od ključnih razloga nedostatka poreskih prihoda su: niži prihodi opština od
naknada zbog kašnjenja u pružanju usluga nakon lokalnih izbora, kašnjenja u ostvarivanju naknada od
legalizacije nedovršene izgradnje, kao i ne-proglašenja planirana dividenda od javne
telekomunikacione kompanije.
Na implementaciju budžetskih troškova uticalo je i slaba performansa opštinskih prihoda, bez obzira
na visoku stopu implementacije ukupnog budžeta. Rashodi opština vezani za opštinske prihode i
namenske izvore finansiranja, kao što je Fond za sjeverni razvoj, sprovedeni su na nižim nivoima od
očekivanog. To je doprinijelo nedovoljnoj implementaciji budžeta za robu i usluge i kapitalnih
troškova, iako je marginalna. Ipak, ukupni budžetski izdaci iznosili su 4.8% više nego u 2016, a nivo
kapitalnih izdataka je za 5.2% veci nego u prethodnoj godini. Organizacija centralnih i lokalnih izbora
povecala je i izdatke za robu i usluge. Zbog kašnjenja u neophodnim pripremama za lansiranje fonda
za zdravstveno osiguranje, vecina budžeta za isplatu premije osiguranja od plata i dnevnica
preusmerena je na kupovinu farmaceutskih proizvoda.
Da bi finansirala deficit i održala udoban nivo fiskalnih bafera, vlada je povecala stanje domaceg duga
za 95 miliona evra. Vlada je takođe prikupila 101 milion evra iz programa stand-by sa MMF-om, kako
38
bi održao ugodan nivo gotovinskih bilansa.
Ispod predstavljamo tabelu sa ključnim parametara o performansu budžeta za 2017
Table 15.Opšte Operacije Vlade (privremeni za 2017), u milionima Evra
Opis
(A) (B) (C) (D)
Poređenje sa
budžetom (D/C) Akt. Originalni Revidirani Aktuelni
ishod Budžet Budžet ishod
2016 2017 2017 2017
1. Budžetski prihodi: 1,596 1,713 1,713 1,680 98%
Poreski prihodi, neto 1,421 1,512 1,512 1,495 99%
od kojih: povrat poreza -38 -44 -44 -58 132%
Ne-poreski prihodi 175 201 201 186 92%
od kojih: koncesione naknade 8 9 9 9 100%
od kojih: autorska prava 31 33 33 31 94%
2. Potrošnja budžeta: 1,658 1,989 1,799 1,739 95%
Plate i Dnevnice 544 572 566 550 99%
Robe i Usluge 203 225 245 225 89%
Subvencije i transferi 475 473 495 506 99%
Kapitalni troškovi 444 726 501 468 90%
od kojih: donatorski zajmovi - 105 2 - -
Od kojih: fondovi likvidacije DP/2 - 87 0 - -
Povratne rezerve - 5 3 - -
Neto pozajmljivanje -7 -11 -11 -9 83%
3. Početno budžetsko stanje -61 -276 -86 -59 50%
Plaćanje kamata 19 23 23 19 81%
4. Ukupno budžetsko stanje -80 -300 -109 -78 55%
5. Troškovi isključeni iz ograničenja fiskalnog pravila: 26 203 13 35 254%
Preneti sopstveni prihodi 17 - - 26
Namensko finansiranje KAP i ANSA/3 9 11 11 9 80%
“Investiciona klauzula” donatorski zajmovi KAP 0 192 2 - -
6. Budžetsko stanje, fiskalno pravilo def. (6=4+5) -54 -97 -96 -43 34%
6.1 Budžetsko stanje, u % BDP -0.9% -1.5% -1.5% -0.7% 34%
7. Stanje gotovine u % BDP/4 3.5% 5.2% 4.5% 4.7% 208%
8. Bruto gotovinsko stanje u % BDP 4.5% 6.0% 5.3% 5.7%
Memorandumske stavke:
a. Ukupno gotovinsko stanje Vlade 272 - - 357.7 -
b. Ne vladino gotovinsko stanje 212 329 280 292.7 -
c. Nominalni BDP prema originalnom budžetu 6,380 - -
d. Nominalni GDP prema revidiranom budžetu 5,986 - 6,257 - -
izvor: Trezor, Budžet 2017 i proračuni Makro odeljenja
/1 Uključuje promene u skladu sa vladinim odlukama, raspodelom budžetskih rezervi I izdvajanjem opštinskih sredstava za prenošenje, uključujući severnu dev. End; /2
Društvena preduzeća; /3 Kosovsku Agenciju za Privatizaciju (KAP) i Službe za Vazdušnu Navigaciju na Kosovu (ANSA); /4 Isključuje namenska sredstva za opštine,
depozite i sl.
3.3.Srednjoročni budžetski izgledi
U skladu sa povoljnim makroekonomskim izgledima i uravnoteženim procjeanama ekonomskih rizika
za ovaj program, predviđa se srednjoročni fiskalni okvir bude u skladu s nominalnim projekcijama
ekonomskog rasta. Očekuje se da ce poreski prihodi biti oko 24% BDP-a, počevši od 24.2% u 2018, a
zatim u narednih nekoliko godina povecati marginalno za 0.2 procentnih poena. Ovo odražava
konzervativnu procenu postignutih saglasnosti u poređenju sa istorijskim trendovima. Sa druge strane,
očekuje se da ce se ne-poreski prihodi povecati u odnos na 2017, ali ostati konstantni u vrijednosti i
niži u smislu učešca uBDP-a (sa 3% na 2.7%) tokom srednjoročnog perioda, koji odražavaju namjere
vlade u cilju usmjeravanja naknada i smanjenja regulatorno opterecenje za privatni sektor.
39
Planirani su operativni troškovi budžeta ostati približno konstantni kao učešce BDP-a na oko 21%, sa
opadajucom tendencijom do 2020. Dok se potrošnja za plate, kao i za robu i usluge, projektuje da
ostane konstantna na 9% i sa 4% učešca u BDP-a, odnosno prenosi se projektuju da se marginalno
uklapaju u skladu sa namerama vlade za reforme radi poboljšanja targetiranja šeme za socijalne zaštite.
S’druge strane, očekuje se da potrošnja za investicije u privlačne investicije povecati sa 7.5% na oko
10% učešca BDP-a u 2018, a zatim do 2020 marginalno povecati na 11% učešca BDP-a.
Projekcija je da ce nivo budžetskog deficita, prema definiciji fiskalnog pravila, opasti sa 1.8% BDP-a
u 2018 na oko 1% u 2020. Visokoproponski kapitalni projekti finansirani od kreditiranja donatora i
prihoda od likvidacije SOE, koji su isključeni iz obračuna od granice zakonskog deficita, u
srednjeročnom periodu predviđa se prosek od 2.4% BDP-a. U cilju ispunjavanja nastalog finansijskog
zahteva za ovaj budžetski okvir, Vlada ce zadržati konstantni nivo domaceg duga kao udeo u BDP-u
(na 10%), dok ce postepeno povecavati ukupni dug duga kroz međunarodno koncesijsko
pozajmljivanje (uključujuci državne garancije) sa 17% na 19% BDP-a u 2018, a zatim na 21% do
2020.
Table 16.Srednjoročne budžetske projekcije 2018-2020, u milionima Evra
Opis 2014 2015 2016
2017
Rev.
Budžet
2017
Prelim.
2018
Budžet
2019
Proj.
2020
Proj.
UKUPNI PRIHODI
1,345
1,470
1,608
1,725
1,689
1,829
1,939
2,069
Poreski prihodi, neto 1,162 1,269 1,421 1,512 1,495 1,607 1,719 1,847
Ne-poreski prihodi 171 188 175 201 185 202 203 204
Ostalo 12 13 12 12 9 19 17 17
UKUPNI RASHODI 1,480 1,564 1,672 1,811 1,748 2,092 2,183 2,297
Operativni rashodi 1,058 1,149 1,221 1,309 1,281 1,386 1,420 1,458
Kapitalni rashodi 411 404 444 501 468 694 751 827
Ostalo 11 11 8 0 0 12 12 12
PRIMARNO STANJE -135 -94 -64 -86 -59 -264 -245 -228
OPŠTE BUDŽETSKO STANJE -148 -111 -83 -109 -78 -287 -268 -249
BUDŽETSKO STANJE-FISKALNO ST. -128 -78 -54 -96 -43 -122 -109 -70
BUDŽETSKO STANJE VLADE, NETO 102 201 212 280 335 300 319 338
Izvor: Trezor, Budžet 2018, i predviđanja Makroekonomskog odeljenja, MF
3.3.1. Projekcije budžetskih prihoda
Projekcije prihoda srednjoročnog budžeta su u skladu sa projektovanim rastom relevantnih poreskih
osnovica na makro nivou pod konstantnom efektivnom stopom poreske stope, a takođe uključuju i
konzervativne pretpostavke o dobitku usaglašenosti sa poboljšanom poreskom administracijom.
Takođe, Vlada je sprovela zajedničku procjenu uz pomoc tehničke pomoci od MMF-a, i identifikovala
mjere za poboljšanje volonterske usklađenosti i efikasnosti revizije zasnovane na riziku. Projekcije
takođe uzimaju u obzir negativan uticaj implementacije SSP na prihode, kao i od pokretanja nove
vladine šeme za podsticanje izvoza i zamjene uvoza kroz carinske i akcizne izuzece na uvoz inputa za
proizvodnju.
Ukupno gledano, očekuje se da ce se ukupni budžetski prihodi povecati za 6%, odnosno sa 1.689
40
miliona eura (uključujuci direktni budžet i grantove trece strane) u 2017, na 1.829 miliona eura u 2018.
Prihodi su projektirani na 2.067 miliona u 2020. Predviđa se da ce se direktni porezi na ukupnu naplatu
poreza povecati sa 15.3% u 2017 na 16.7% u 2020. Očekuje se da ce PDV i akcize biti ključni pokretači
rasta i zadržati udeo od preko 77% u ukupnom naplacenom porezu.
Predviđeno je povecanje direktnih
poreskih prihoda na godišnji prosek
od 10%. Nominalni rast domacih
prihoda, procijenjen na nivou od
6.3% u srednjoročnom periodu,kao
ključni pokretač rasta. Međutim,
direktni porezi, prikupljeni na
domacem tržištu, pratili su
kontinuirano rastuci trend kao%
BDP-a, što je uticalo na povecanje
usklađenosti tokom vre mena.
Dodatni pokretači očekivani da povecaju direktne poreze u srednjem roku obuhvataju
uvođenje poreza na zemljište kao dio
zakona o porezu na imovinu, deklaraciju
o vecoj dobiti kao rezultat vladinog
izuzeca carine i akciza na proizvodne
inputove, marginalnog povecanja javnih
plata, poboljšana administracije
transfernih cena i targetirana
poboljšanje administracije za
podsticanje deklaracije prihoda od
zakupnina. Projekat "Dalja podrška
kosovskim institucijama u borbi protiv
kriminala, korupcije i nasilnog ekstremizma" finansiran od strane EU procenjuje da, uprkos
poboljšanjima, i dalje postoji značajan jaz u direktnom naplati poreza. Zbiranje nedeklarisanih poreza
iz neformalnog "sivog" prihoda premašuje 100 miliona eura, a mjere usklađenosti ce se usmjeriti na
smanjenje ovog praznine za 50% u srednjoročnom periodu.
Planirano je povecanje prihoda od indirektnih poreza za godišnji prosek od 6% u srednjoročnom
periodu. Predviđeno je da ključni doprinos rastu prihoda od indirektnih poreza potiče od PDV-a, sa
prosečnim rastom od 8% tokom perioda projekcije. Očekuje se da ce se ovaj potrajati sa prosječnim
nominalnim rastom uvoza od oko 6%, projektovanim prosječnim povecanjem od 5.6% u privatnoj
potrošnji, te prosječnim rastom od preko 4% u državnim nabavkama roba i usluga. Izvoz putnih usluga,
koji predstavljaju tipično koji nadoknađuju potrošnju migranata tokom boravka na Kosovu, takođe ce
doprinijeti rastu prihoda od PDV-a. Osim toga, očekuje se da ce povecanje prihoda od administracije
PDV-a ubrzati rast prihoda od ovog poreza za 2 procentna poena godišnje u srednjoročnom periodu.
Mjere uključuju poboljšanu procjenu uvoza, poboljšanu reviziju odabira rizika i poboljšan nadzor nad
administracijom PDV-a. Projekcije da ce se prihodi od akciza povecati u proseku za 6%, prvenstveno
pracen realnom stopom rasta BDP-a, koji se procjenjuje da ce se povecati sa 4.6% u 2018 na više od
5% u 2020. Povecanje akciza na duvan, marginalni prihodi od 6 do 8 miliona evra godišnje, je još
Izvor: Trezor i predviđanja Makroekonomskog odeljenja, MF
Izvor: Trezor i predviđanja Makroekonomskog odeljenja, MF
Figure 20. Trend prikupljanja Poreske Administracije
Figure 21. Trend prikupljanje Carine 2006-2020
41
jedan pokretač rasta. S druge strane, predviđena je intenzivirana javna i privatna ulaganja povecati
potražnju za gorivom, što podstiče povecanje uvoza akciznih proizvoda i ubrzanje prihoda od akciza
van agregatne dinamike obima BDP-a. Izuzetak od akciznih inputa za proizvodnju se procjenjuje na
marginalni negativni uticaj. Značajan dio akciza placenih na ove ulazne podatke vec je refundiran kroz
raniju šemu i vec je obračunat u trendu prikupljanja poreza.
Očekuje se da ce porez na dodatu vrijednost PDV-a i akciznih prihoda nadoknađivati projektovani
trend opadanja od zbirki carinskih dažbina. Marginalni gubitak prihoda od daljeg smanjenja tarifa za
SAA za 2018, procijenjen je na 9 miliona eura, a očekuje se da ce uvođenje ulaznih izuzeca dovesti do
gubitka prihoda od 2 do 4 miliona evra godišnje, pod pretpostavkom da ce se povecati za više od 30%
zahtevi za izuzece u srednjoročnom roku. U poređenju sa prosečnim nominalnim rastom uvoza od 6%,
očekuje se da ce prihodi od carina padati u proseku za 5% u srednjoročnom period.
Table 17.Srednjoročne projekcije poreskih prihoda 2018-2020, u milionima Evra
Opis 2014 2015 2016 2017 2018
Proj.
2019
Proj.
2020
Proj.
PORESKI PRIHODI 1,162 1,269 1,421 1,495 1,607 1,719 1,847
Direktni porezi 188 198 232 238 267 290 318
Porezi na prihode korporacije 55 68 81 75 84 91 99
Porezi na lične dohotke 109 109 124 137 146 159 175
Porez na imovinu 20 20 25 22 33 36 40
Ostali direktni porezi 4 2 2 3 4 4 4
Indirektni porezi 1,007 1,107 1,227 1,315 1,378 1,472 1,577
Porez na Dodatu Vrednost 560 611 694 756 819 881 949
Carinske dažbine 126 131 130 126 111 111 106
Porez na akcize 315 361 403 432 446 478 520
Ostali indirektni porezi 5 3 0 1 2 2 2
Jednokratna naplata duga DP 0 0 0 0 4 5 4
Jednokratna otplata dugova JP 0 0 0 0 4 3 4
Povraćaj poreza -34 -36 -38 -58 -46 -51 -57
Projekcije su da ce prihodi od indirektnih poreza smanjiti učešce BDP-a od 3% do 2.7%. Projekcija
odražava vladinu poziciju politike kako bi se izbeglo oslanjanje na neporeske prihode i stvorile
podsticaje za usmjeravanje administrativnih naknada u skladu sa načelom vracanja troškova i važecim
zakonodavstvom o dozvolama i licencama. Međutim, ove projekcije su sklone značajnim rizicima.
Dinamična implementacija planiranog procesa legalizacije nepropisane gradnje, daljnje aukcije
frekventnih opsega, poboljšana usaglašenost sa registracijom vozila i povecana potražnja za izdavanje
dozvola za sakupljanje peska i šljunka nakon intenziviranja investicija u javnu infrastrukturu, mogu
doprinijeti vecem procijenjenom ne-poreznom prihodu kolekcija
Projekcije budžetskih rashoda
Predviđeno je da ce ukupni budžetski rashodi u 2018 porasti za 15% u poređenju sa alokacijama
revidiranog budžeta za 2017 i 19% u odnosu na privremeni fiskalni ishod za 2017. Planirano je da ce
rast rashoda nastaviti sa sporijim prosječnim stopama od 4.8% 2019 i 2020. Gotovo 60% povecanja
izdataka u 2018 prepisuje se uključivanju kapitalnih projekata finansiranih iz kreditiranja donatora i
prihoda od likvidacije DP-a.
U 2018, predviđeno je da se budžet za operativnu potrošnju poveca za 8% u odnosu na prošlogodišnji
ishod, ili 5.6% iznad budžeta prethodne godine. Očekuje se da ce se i dalje nastaviti da raste sa mnogo
Izvor: Trezor i predviđanja Makroekonomskog odeljenja, MF
42
sporijim stopama u 2019 i 2020, u proseku od 2.6%. Među ostalim pokretačima, povecanje operativne
potrošnje u budžetu 2018 odražava veoma potreban osnovni prilagođavanje zaposlenosti u prioritetnim
sektorima, povecanje od 20% u korist socijalne pomoci, povecanje javnih plata za 4%, uvođenje dva
nova društvene šeme za krhke društvene grupe, uvođenje šeme grantova za inovacije za promociju
preduzetništva i zapošljavanja mladih i povecanje finansiranja za kupovinu farmaceutskih proizvoda
pruženih u javnim zdravstvenim ustanovama. Povecanja takođe odražavaju značajno povecanje
opštinskog operativnog budžeta, koji je bio zasnovan na proračunu opštinskih grantova uz
pretpostavku da je rast prihoda u 2017 mnogo veci.
Kapitalni troškovi se povecavaju za 48% u 2018 u poređenju sa 2017 (38% u poređenju sa revidiranim
budžetom), sa prosječnim rastom od 9% za 2019 i 2020. Međutim, u 2018, kapitalni rashodi finansirani
iz budžetskih prihoda i tekuci projektni krediti koji nisu isključeni iz obračuna granice zakonskog
fiskalnog deficita, očekuje se da se povecaju samo za 16%, ako se pretpostavi potpun kapitalni
projekat. Vlada je takođe odobrila amandmane na zakonodavstvo o privatizaciji DP-a, a očekuje se da
ce ove izmjene odobriti u prvoj polovini 2018. To ce omoguciti korištenje 86 miliona eura za
finansiranje dodatnih kapitalnih troškova. Takođe, očekuje se da ce se nekoliko velikih projekata javne
infrastrukture započeti u 2018 sa EBRD-om i drugim donatorskim finansiranjem, uključujuci
rehabilitaciju željezničke mreže, izgradnju autoputa na glavnom putu (put Kijev-Zahak) i rehabilitaciju
i poboljšanje ključnog kanala za navodnjavanje na Kosovu.
U 2018 finansiranje opštinskog budžeta povecalo se za 51 milion evra u odnosu na 2017. Rast od
11.6% finansiranju opštinskom budžetskom odražava povecanje opšteg granta (za 24.4 miliona na
173.6 miliona), grant za obrazovanje (za 7 miliona, na 170.3 miliona), a grant za zdravstvenu zaštitu
(za 4 miliona, na 48.5 miliona evra).
Opštinski budžet je takođe porastao za 3 miliona od planiranog povecanja prihoda od sopstvenih
izvora, a za 3.3 miliona evra od finansiranja putem donatorskih projektnih kredita za zdravstvo i
obrazovanje. Povecanje zarada lokalnih javnih službenika takođe je finansirano pored standardnih
međuvladinih transfera, putem transfera od 9.2 miliona evra sa centralnog nivoa.
Raspodela rasta rashoda sastoji se od: a) povecanja plata za ovaj nivo za 15 miliona b) rashoda robe i
usluga za 18.7 miliona, i c) povecanje kapitalnih izdataka za 17.7 miliona. S druge strane, ovo
povecanje ne uključuje kapitalne transfere sa centralnog na opštinski nivo, što dodatno povecava nivo
troškova posvecenih opštinskom nivou. Ukupno izdaci za finansiranje opštinskog budžeta iznose 491.2
miliona evra, pružajuci značajnu podršku za bolje pružanje opštinskih usluga, kao i promociju lokalnog
ekonomskog razvoja. Tokom 2019 i 2020, finansiranje opština ce se proširiti u skladu s projekcijama
rasta poreskih prihoda.
Budžet centralnog nivoa u 2018 uključio je 272 miliona evra dodatnog prostora za troškove u
poređenju sa revizijom budžeta 2017. Finansijski profil ovog dodatnog prostora je sledeci:
• 42 miliona evra se finansira kroz povecanje budžetskih prihoda,
• 93 miliona evra se finansira iz koncesionih kredita (sa 31 milion od tekucih projektnih zajmova i 62.1
milion dolara iz kreditiranja donatora pod "investiciona klauzula"), i
• 86 miliona evra se finansiraju iz sredstava likvidacije DP-a.
U skladu sa fiskalnim ciljevima Vlade i obezbjeđivanjem potpunog finansiranja strukturnih mjera ovog
programa, dodijeljen je dodatni prostor za povecanje efikasnosti u prioritetnim oblastima. U nastavku
je dat kratak opis raspodele budžeta po sektorskim budžetskim sektorima.
43
3.3.2. Projekcije rashoda za političke-zasnovane budžetske sektore
Za institucije pravosuđa, odbrane i javne bezbednosti, budžet 2018, predviđa budžetska izdvajanja u
iznosu od 246 miliona eura. Institucije pravosudnog sektora (Ministarstvo pravde, Sudski savjet
Kosova, Tužilački savjet Kosova i Akademija pravde) dobili su finansiranje za 13% više u poređenju
sa revizijom budžeta 2017. Dodatni budžet omogucava dodatno angažovanje sudija, tužilaca i stručnih
saradnika u ovom sektoru. U poređenju sa sadašnjim zaposlenjem, budžetom 2018 stvorena je
prostorija za zapošljavanje 690 dodatnih stručnjaka u Sudskom i Tužilačkom vijecu. Institucije za
javnu bezbednost (Ministarstvo unutrašnjih poslova, KSB i KIA) takođe su imale koristi od povecanja
budžeta od 13%, stvarajuci prostor za vecu operativnu efikasnost unutar ovog sektora.
Budžet za institucije centralnog nivoa zdravstvenog sektora (Ministarstvo zdravlja i službe
univerzitetske bolnice) povecan je za 21% u poređenju sa revidiranim budžetom 2017. Pored ovog
rasta, opštinski grant za primarnu zdravstvenu zaštitu takođe je porastao za 9%. Istovremeno,
dodijeljene su dodatne nepredviđene situacije za iniciranje sprovođenja sektora zdravstvenog
osiguranja. Po prvi put 2018, ukupna finansijska sredstva za zdravstveni sektor iznosice 200 miliona
evra, a očekuje se da nastavi trend rasta u srednjoročnom periodu. Planirana potrošnja za esencijalne
farmaceutske proizvode je za 36% vise u odnosu na prethodnu godinu. Štaviše, dodatni budžet je
stvorio prostorije za zapošljavanje 200 lekara specijalista i 100 medicinskih sestara. Kapitalni izdaci
za ovaj sektor takođe su povecani za 126%, sa 10 na 24.6 miliona eura.
Budžetska izdvajanja za sektor obrazovanja (Ministarstvo Obrazovanja, Javne Univerzitete
Akademija nauka) povecana su za 22% na centralnom nivou. S obzirom na povecanje opštinskih
grantova za obrazovanje od 4%, ukupni javni izdaci za obrazovanje planirani su na 260.2 miliona eura.
Dodatni planirani rashodi za ovaj sektor, pored podrške novim inicijativama za poboljšanje kvaliteta
u obrazovanju, obuhvataju i značajne nedostatke u operativnom budžetu obrazovnih institucija.
Za institucije koje su odgovorne za poboljšanje infrastrukture i ekonomske konkurentnosti, budžetska
izdvajanja za 2018 povecana su za 32.8% u poređenju sa pregledom budžeta za 2017, u iznosu od 374
miliona eura. Ovaj budžetski sektor uključuje potrošnju javne infrastrukture. Sa druge strane,
finansijska podrška poljoprivredi porasla je za 9%, dostižuci ukupan portfolio finansiranja od 60
miliona evra. Ovaj sektor takođe i dalje snažno podržava donatorsko finansiranje. Sveukupno, u cilju
podrške programima ekonomskog razvoja, budžet 2018 predviđa direktne troškove u iznosu od preko
434 miliona eura. Međutim, treba napomenuti da troškovi u pravosuđu, obrazovanju, zdravstvu,
životnoj sredini i dobrom upravljanju imaju direktan uticaj na postizanje cilja ekonomskog razvoja.
U cilju podrške boljem upravljanju, budžetska izdvajanja za 2018 povecana su za budžetske sektore
za upravljanje javnom upravom, međunarodnom saradnjom i javnim finansijama. Ukupna sredstva za
ova tri sektora porasla su za 10%viša postigli su na 149 miliona eura. Budžet Agencije za borbu protiv
korupcije je za 10% veci od revidiranog budžeta za 2017, dok su budžet regulatorne komisije za javne
nabavke i tijela za reviziju javnih nabavki povecani za 9% i 10% respektivno. Istovremeno, budžet se
povecao kako bi se omogucilo efikasnije ostvarivanje sveukupne revizorske funkcije. Takođe, kako bi
se podržalo adekvatno funkcionisanje državne diplomatske službe, takođe je povecano Ministarstvo
vanjskih poslova.
Konačno, kako bi se osiguralo da je ekonomski rast sveobuhvatan i jača kohezijski i društveni razvoj,
budžet se značajno povecao za institucije iz sektora zapošljavanja i socijalnih pitanja i za sportske i
kulturne programe. Za ova dva sektora ukupna planirana budžetska sredstva povecana su za 5%, sa
428 miliona na 450.2 miliona eura. Ovaj dodatni budžet podržava 20% povecanje socijalnih naknada,
44
početak naknade štete građanima na radnom mestu, privremeno nasljeđivanje penzija, finansijsku
podršku građanima paraplegičkim i njihovim starateljima, kao i finansijsku podršku žrtvama
seksualnog nasilja. Za ratne veterane, adekvatna podrška je pružena prema važecim zakonskim
odredbama, pod pretpostavkom da ce se reforme sprovesti do kraja 2018. Istovremeno, budžet za
kulturne programe povecao se za 36%, a između ostalih inicijativa predviđa i početak izgradnje
Nacionalnog stadiona Kosova.
3.3.3. Projekcije rashoda po ekonomskim kategorijama
U srednjoročnom periodu I u skladu sa fiskalnim ciljevima Vlade, projekcije rashoda prema
ekonomskoj kategoriji odražavaju povecanja u svim kategorijama, pri čemu trošenje za kapitalne
projekte označava najvecu stopu rasta i održava visok udio u ukupnoj potrošnji.
Table 18.Budžetski rashodi po ekonomskim kategorijama 2014-2020, u milionima Evra
Opis 2014 2015 2016
2017
Rev.
Budžet
2017
Prelim.
2018
Budžet
2019
Proj.
2020
Proj.
UKUPNI RASHODI 1,480 1,564 1,672 1,811 1,748 2,092 2,183 2,297
OPERATIVNI RASHODI 1,058 1,149 1,221 1,309 1,281 1,386 1,420 1,458
Plate i Dnevnice 489 525 544 566 550 590 608 626
Robe i usluge 208 205 203 245 224 265 275 290
Subvencije i transferi 361 418 475 495 506 526 532 537
Povratne rezerve 0 0 0 3 0 4.8 5 5
KAPITLANI RASHODI 411 404 444 501 468 694 751 827
sa finansiranjem od:
Redovni budžetski izvori 411 404 444 498 468 546 603 658
Rezerve kapitalnog budžeta 1 0 2 2
"Investiciona klauzula" pozajmljivanje 2 62 86 107
Od likvidacije DP 0 86 60 60
NETO POZAJMLJIVANJE ZA JP 0 -2 -7 -11 -9 0 0 0
NAMENJENI DONATORSKI
GRANTOVI 11 13 15
12
9 12 12 12
Planirano je povecanje troškova za plate I dnevnice u srednjem roku u skladu sa fiskalnim pravilima
za javnu platu, u liniji sa nominalnim rastom BDP-a u 2018 godini, uslovljeno stvarnim procjenama
nominalnog ekonomskog rasta od strane Agencije za Statistike Kosova. Pravna regulativa o javnom
platnom prometu primenjena je po prvi put u 2018. Godišnja procena nominalnog rasta BDP-a za 2015
bila je najsavremenija dostupna tokom odobravanja budžeta, čime se ograničio rast plata na 4.3%.
Vlada je povecala zarade za 4% i iskoristila je prostor koji se usmjerava na prilagođavanje
zaposlenosti. Takođe, uzimajuci u obzir ovo je prva godina implementacije pravila o platama,
revidirani budžet iz 2017 je korišten kao osnova za izračunavanje povecanja plata. Očekuje se da ce
nepodmirenje od otvorenih pozicija u 2017 pasti u 2018, tako da ċe omogučiti da pozicije za
zapošljavanje su preusmjerene prema neophodnim prioritetnim sektorima.
Robe i usluge: Očekuje se da ce se rashodi za ovu kategoriju u 2018 uvecati za 8% u 2018, a sa mnogo
sporijim prosječnim stopom od 4.6% nakon 2018. Povecanja su prvenstveno uzrokovana vecim
finansiranjem potrebnim za održavanje postojeceg stanja javnih prihoda infrastrukture. Ovo povecanje
dolazi zbog viših zdravstvenih potreba za farmaceutskim proizvodima i medicinskim materijalom.
Izvor: Trezor, Budžet 2018, i predviđanja Makroekonomskog odeljenja, MF
45
Subvencije i transferi: Troškovi subvencija i transfera ce se nastaviti povecavati tokom 2018, ali rast
ce se snažno usporiti u srednjoročnom periodu. Rast ove ekonomske kategorije odražava uticaj budžeta
na nove šeme socijalne zaštite, kao i adekvatno budžetiranje postojecih šema, uključujuci i indeksiranje
penzija.
Kapitalni troškovi: Iako ce transportna infrastruktura i dalje imati najveci udio kapitalnih investicija,
budžet 2018 se povecao za sektorsku diversifikaciju ovih projekata. Kapitalni budžeti su značajno
povecani za poboljšanje obrazovnih i zdravstvenih ustanova. U isto vrijeme, u srednjoročnom periodu,
investiranje u navodnjavanje ce takođe dobiti veci udeo. Budžet takođe predviđa značajnu podršku za
tretman otpadnih voda.
Kutija2. Klauzula Investicija
U 2012, u sklopu tadašnjeg Programa sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), parlament
je usvojio amandmane u ZUJFO, uključujuci i usvajanje tzv. Fiskalnog pravila, kojim se
utvrđuju naknade za izuzeċe od granice deficit kapitalnih projekata finansiranih od strane
donatorskog koncesionog pozajmljivanja, tzv. “klauzola investicija”.
Kroz Klauzule Investicija, do sada je u budžetu ugrađeno 7 kapitalnih projekata, koji su ukratko
opisani u nastavku:
1. Rehabilitacija železničke rute 10 - institucija za implementaciju ovog projekta je Javno
preduzece "Infrakos", Priština. Očekuje se da ce ukupni troškovi projekta iznositi 195.4 miliona
eura. EBRD, Evropska investiciona banka i Evropska unija ce finansirati ovaj projekat.
Finansijski sporazumi sa EBRD-om i EIB potpisani su i ratifikovani. Očekuje se da ce sporazum
o grantu iz doprinosa EU biti potpisan sa EBRD-om u prvom tromjesečju 2018. Očekuje se da
ce ove godine početi radovi na izgradnji.
2. Rehabilitacija Iber-Lepenca - institucija za implementaciju ovog projekta je Javno
Preduzece "Iber Lepenc", a procena ukupnih troškova je 25 miliona eura. Sporazum je
ratifikovan tokom 2017 i što se tiče implementacije, očekuje se da ce se projekat započeti 2018.
3. Sanacija regionalnih puteva - institucija za implementaciju ovog projekta je Ministarstvo
za infrastrukturu. Sporazum o finansiranju je potpisan i projekat vrijedan 29 miliona eura sa
finansiranjem EBRD-a. Očekuje se da ce građevinski radovi početi 2018.
4. Izgradnja autoputa N9 Priština - Pec (SEETO Route 6 A) deo iz Kijeva - Klina do Zahak
- institucija za implementaciju ovog projekta je Ministarstvo Infrastrukture. Projekat vredi 193
miliona evra. Kredit EBRD-a potpisan je 2017, a kredit sa Evropskom investicionom bankom
bice potpisan u prvom tromjesečju 2018. Očekuje se da ce početi radovi u 2018.
5. Zapošljavanje i konkurentnost - institucija za sprovođenje ovog projekta je Ministarstvo
trgovine i industrije (MTI) i Ministarstvo rada i socijalnog staranja (MRSZ). Projekat finansira
Svjetska banka, a očekuje se da ce se implementacija projekta realizirati tokom 2018.
6. Dodatno finansiranje Projekta poljoprivrednog i ruralnog razvoja - sporazum o ovom
projektu potpisan je između Republike Kosovo i Međunarodne asocijacije za razvoj - Svetske
banke tokom 2017, a sporazum je ratifikovao Parlament. Procenjeni troškovi projekta su 20.800
miliona evra, a očekuje se da ce se implementacija projekta započeti tokom 2018.
7. Tretiranje otpadnih voda u Prištini (Izgradnja postrojenja za prečišcavanje otpadnih
voda u Prištinskom regionu) - Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja je
institucija za implementaciju ovog projekta. Finansiranje ovog projekta vršice se okvirnim
sporazumom između Vlade Republike Kosovo i Vlade Francuske, koji je ratifikovan tokom
2017. Na osnovu sporazuma, projekat vredi 86 miliona evra
46
Table 19.Rashodi po ekonomskim kategorijama 2016-2020, u procentima BDP
Opis 2016
2017
(revidiran) 2018 2019
2020
u % po BDP
Ukupni rashodi 27.6% 29% 31.3% 31.0% 30.6%
Operativni rashodi 20.2% 20.9% 20.8% 20.2% 19.4%
Plate i dnevnice 9.0% 9.0% 8.9% 8.6% 8.3%
Robe i usluge 3.4% 3.9% 4.0% 3.9% 3.9%
Subvencije i transferi 7.8% 7.9% 7.9% 7.6% 7.1%
Kapitalni rashodi 7.3% 8.0% 10.3% 10.7% 11.0%
Budžetski deficit (prema fiskalnom pravilu) -0.9% -1.5% -1.8% -1.5% -1.0% Izvor: MF, Odeljenje Trezora, Makroekonomsko Odeljenje
3.4. Strukturni bilans (ciklična komponenta deficita, jednokratne i privremene mjere,
fiskalni stav)
S obzirom na ograničenu dostupnost podataka o BDP-u, kako godišnje tako i kvartalne, frekventni
balans izračunat u ovom odjeljku treba tumačiti sa velikim oprezom. Ovogodišnje razmatranje
Strukturalnog bilansa obuhvata još pet kvartala, od četvrtog kvartala 2016 do četvrtog kvartala 2017.
Nakon metodologije utvrđene prošlogodišnjim podacima, strukturni bilans izračunava se u dva koraka.
Prvo, potencijalni BDP je generisan korišcenjem Hodrick-Prescott filtera koji primenjuje iste
parametre glajenja (kao što je predložio ECB na λ = 480 za kvartalne podatke i λ = 30 za godišnje
podatke). Stvarni bruto domaci proizvod, potencijalni BDP i rezultirajuci jaz (GDP) su prikazani u
grafikonima ispod, za kvartalne i godišnje podatke o BDP-u.
Figure 22.Stvarni i potencijalni BDP, prema godišnjim i kvartalnim podacima
Čak i nakon dodavanja pet uzastopnih kvartala, problem " krajnji godišnji problem" ovog filtera je
očigledan, s obzirom da se trend primjene godišnjih podataka BDP razlikuje u poređenju sa
rezultatima ostvarenim iz kvartalnih podataka o BDP-u. Ovo je poseban "problem" kada se radi sa
kratkim vremenskim serijama, uslovljavajuci da se analiza zasniva pre svega na procenama koje
proizilaze iz kvartalnih podataka o BDP-u. Može se videti da ekonomija izgleda da raste iznad svog
potencijala u 2011 i 2013, a 2014. i i dalje predstavlja period u kojem je stvarni BDP bio vrlo blizu
procijenjenim potencijalnim nivoima BDP-a.
Drugi korak podrazumijeva izračunavanje elastičnosti fiskalnih varijabli koristeci metodologiju koju
primjenjuju OECD i Evropske komisije. Elastičnost za svaki pojedinačni prihod od poreza budžeta
procjenjuje se u odnosu na BDP koristeci jednostavnu OLS analizu. Elastičnost svake kategorije
prihoda prikazana je u donjoj tabeli. Međutim, na rashodnoj strani, elastičnost se drži na nuli, s obzirom
-2.00%
-1.50%
-1.00%
-0.50%
0.00%
0.50%
1.00%
1.50%
2.00%
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017
OG
Real GDP
Potemtial GDP (lambda 30)-8.50%
-6.50%
-4.50%
-2.50%
-0.50%
1.50%
3.50%
5.50%
7.50%
900.0
1000.0
1100.0
1200.0
1300.0
1400.0
1500.0
1600.0
1700.0
2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017
OG
Actual GDP(seas. Adj)Potential GDP(lambda=480)
47
na to da ne postoje naknade za nezaposlenost koje pruža Vlada, a drugi budžetski izdaci su u velikoj
meri nestalivi, stoga nezavisni od fluktuacija ekonomskog ciklusa - važno je ponoviti u ovom dijelu
jer je konstanta u analizi.
Table 20.Elastičnost poreskih prihoda kao deo BDP-a
Vrsta prihoda TAK TAP Indirektni porezi Ostali porezi Porez na imovinu Ponderisani prosek
Elastičnost 0.98 1.75 1.9 0.5 1.2 -
Ponderirana elastičnost 0.04 0.12 1.3 0.001 0.01 1.52
Cikličkno prilagođeni primarni saldo “capb” kao udio potencijalnog BDP-a se izračunava se koristeci
sledecu formulu:
𝑐𝑎𝑝𝑏 =𝐶𝐴𝑃𝐵
𝑌𝑝= 𝑟(1 + 𝑔𝑎𝑝)−(𝜀𝑅−1) − 𝑔(1 + 𝑔𝑎𝑝)−(𝜀𝐺−1)
"Gap" označava proizvodni jaz, slova r i g predstavljaju odnos prihoda i rashoda sa potencijalnim
BDP-om, a e je elastičnost fiskalnih varijabli u BDP-u, primijenjena na godišnje podatke u interesu
uporedivosti. Izlazni jaz i izračunata ciklično prilagođena budžetska ravnoteža prikazana su u
grafikonima ispod. Kvartalni grafikon podataka pokazuje da je fiskalna politika nadoknađuje efekte
ekonomskog usporavanja. Nekoliko veca privremena povecanja ciklično prilagođenog deficita nisu
opravdana razvojem poslovnog ciklusa, ipak, deficit je ostao ispod 3% BDP-a (u prosjeku, kako to vec
uslovljava zakon vecinom prezentiranog perioda) i finansirani su akumuliranim saldom banaka iz
prošlih viškova.
Važna napomena koja se odnosi na godišnju i kvartalnu usporedbu jeste činjenica da analiza zasnovana
na godišnjim podacima može biti manje konačna u odnosu na stav fiskalne politike, ali je takođe manje
pouzdana s obzirom na kratke vremenske serije i činjenicu da su predstavljene elastičnosti prihoda
izračunate pomocu kvartalnih podataka.
Table 21.Proizvodni jaz (PJ), revidirani ciklički bilans budžeta, primarni saldo i ciklična komponenta bilansa
Period HP Capb Primarni bilans Ciklićki komponenti
% u BDP-u
2011K1 6.6% 5.1% 7.9% 2.7%
2011K2 1.8% -1.3% -0.5% 0.8%
2011K3 -2.5% 0.2% -0.9% -1.1%
2011K4 -0.7% -10.6% -10.5% 0.1%
2012K1 -2.1% -1.6% -3.0% -1.3%
2012K2 0.4% -2.1% -1.9% 0.2%
2012K3 -0.2% 0.4% 0.3% -0.1%
2012K4 3.2% -9.9% -7.6% 2.2%
2013K1 0.3% -1.4% -1.5% -0.2%
2013K2 2.7% -1.0% 0.0% 1.0%
2013K3 -0.3% -0.9% -1.0% 0.0%
2013K4 -1.5% -9.9% -10.3% -0.4%
2014K1 2.8% 0.2% 1.1% 1.0%
2014K2 -1.4% -2.4% -3.0% -0.5%
2014K3 1.2% 0.5% 0.9% 0.3%
2014K4 -2.0% -8.1% -8.8% -0.8%
2015K1 -1.1% 0.0% -0.4% -0.4%
48
2015K2 -0.9% -0.7% -1.1% -0.4%
2015K3 2.4% 0.6% 1.3% 0.8%
2015K4 -0.2% -7.4% -7.3% 0.2%
2016K1 -2.6% 0.6% -0.3% -0.9%
2016K2 -0.6% 1.0% 0.7% -0.3%
2016K3 3.0% 3.1% 3.9% 0.8%
2016K4 0.8% -10.7% -9.9% 0.9%
2017K1 -4.5% 0.9% -0.8% -1.7%
2017K2 -1.5% 0.2% -0.4% -0.6%
2017K3 3.8% 1.7% 3.0% 1.2%
2017K4 2.3% 9.2% 9.4% 0.2%
Figure 23.Revidirani ciklički bilans budžeta i proizvodni jaz, godišnji i kvartalni rezultati
3.5.NIVO I ANALIZE ZADUŽIVANJA, ANALIZA NAREDNIH OPERACIJA I
PRILAGOĐAVANJE TOKOVA I ZALIHA
Kosovo je usvojilo razumne ustavne i zakonske okvire za sprečavanje neodrživih praksi duga. Zakon
o javnom dugu daje ministru finansija jedinstveno ovlašcenje za zaduživanje i pregovaranje o uslovima
međunarodnog duga u ime Kosova. Prema Ustavu, svi sporazumi moraju biti ratifikovani
dvotrecinskom vecinom u Parlamentu. Uredba o izdavanju i upravljanju državnim dugovima,
državnim garancijama i opcinskim dugovima zahtijeva da pojedini krediti pregovaraju zvanični tim
sastavljen od članova iz različitih odjeljenja: Jedinice za upravljanje dugom (DMU), Pravnog odjela,
ministarskog kabineta, makroa i Odeljenje za budžet i odgovarajucu budžetsku organizaciju.
-2.0%
-1.5%
-1.0%
-0.5%
0.0%
0.5%
1.0%
1.5%
2.0%
-5.0%
-4.0%
-3.0%
-2.0%
-1.0%
0.0%
1.0%
2.0%
3.0%
4.0%
2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017
OG capb
-10.0%
-8.0%
-6.0%
-4.0%
-2.0%
0.0%
2.0%
4.0%
6.0%
8.0%
-20.0%
-15.0%
-10.0%
-5.0%
0.0%
5.0%
10.0%
15.0%
2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017
OG capb
49
Zakon o javnom dugu omogucava centralnim i opštinskim vlastima da ugovaraju dug i izdaju
garancije; zakon je usvojen od strane MMF-a i obuhvata nekoliko odredbi koje osiguravaju fiskalnu
stabilnost, uključujuci i ograničenje javnog duga (40 procenata BDP-a), kao i čvrsta ograničenja
zaduživanja opština. Zakon o javnom dugu propisuje redovno izvještavanje Skupštine (član 15) kroz
pripremu Programa državnog duga, koji uključuje godišnju i srednjoročnu strategiju duga koji se
podnosi Vladi na usvajanje i Skupštini radi informisanja. Upravljanje dugom je u potpunosti u skladu
sa ovim zahtjevima. Odnos duga / BDP je i dalje na zadovoljavajucem nivou.
Amandman je dodat Zakon o upravljanju javnim finansijama i odgovornosti (LPFMA) koji ograničava
godišnji budžetski deficit na ne više od 2 procenta prognoziranog BDP-a. Još jedan amandman na
LPFMA je dodan u 2015, koji omogucava vladi da ugovara dug koji prelazi pravilo od 2 procenta, s
obzirom na to da finansiranje pružaju međunarodne finansijske institucije i posveceno je kapitalnim
projektima.
Izdavanje domacih državnih hartija od vrijednosti je ovlašceno Zakonom o javnom dugu, a regulisano
je propisom o primarnom i sekundarnom tržištu vrijednosnih papira države. DMU je izmenio uredbu
kako bi se odrazile potrebe za trgovinom na sekundarnom tržištu. Nova regulativa o izdavanju
državnog duga i garancija usvojena je 2013 i postavlja procedure za pregovaranje i ugovaranje
spoljnog duga, kao i izdavanje domaceg duga. Upravljanje dugom je u potpunosti u skladu sa ovim
zahtjevima. Tokom 2018 Ministarstvo Finansija planira da revidira Zakon o javnom dugu, kao i
podzakonske akte koji su trenutno na snazi za domaci i spoljni dug. U tabeli ispod prikazane su brojke
duga po tipu duga zajedno sa odnosom duga / BDP-a. U skladu sa Zakonom o dugu, u obračunu odnosa
duga / BDP uključene su državne garancije.
Table 22.Ukupan državni dug, u milionima evra (osim ako nije drugačije naznačeno)
Opis 2012 2013 2014 2015 2016 Vler. 2017
Međunarodni dug 336.6 323.8 326.4 371.2 373.4 421.4
Domaći dug 73.3 152.5 256.5 377.8 478.6 579.3
Ukupan Vladin Dug 409.9 476.3 582.9 749.0 852.0 1,000.7
Državne Garancije 0.0 0.0 10.0 10.0 20.0 44.0
Dug /BDP (uključujući državne
garancije) 8.44% 9.10% 10.63% 12.98% 14.44% 15.69%
3.5.1. Potencijalne obaveze
Do 2017 ukupan iznos državnih garancija iznosio je 20 miliona. Tokom drugog tromesečja 2017 izdata
je nova državna garancija u iznosu od 24 miliona eura, čime je ukupan iznos garancija doveden do 44
miliona.
3.6.Analiza osetljivosti i poređenje sa prethodnim programom
U kontekstu fiskalne stabilnosti, nizak rast i scenario visokog rasta pružaju ograničene promene u
proceni fiskalnog prostora. Prema scenariju niskog rasta, prihodi ce imati prosečan učinak od 2.7%
niže u poređenju sa trenutnim projekcijama budžeta. Prema scenariju visokog rasta, prihodi ce imati
performanse od 0.5% više u poređenju sa baznim projekcijama za 2018. Takođe, za 2019-2020, prema
scenariju niskog rasta, prihodi ce imati neuspešnost u proseku od 4.6%, a prema scenariju visokog
rasta prihodi ce imati prosečan učinak od 1.9% više u odnosu na projekcije za 2019-2020.
50
3.6.1. Upoređivanje sa prethodnim programima
Za potpuno upoređivanje sa prethodnim programima, konsultujte tablicu 10 na aneks 1.
3.7.Fiskalno upravljanje i budžetski okviri
Nije bilo promena / ažuriranja u vezi sa fiskalnim upravljanjem i budžetskim okvirima koji bi se bitno
razlikovali od onoga što je prijavljeno u verziji prethodnih godina, respektivno:
Pravilo plata; Posle usvajanja pravila o deficitu. Vlada Kosova je januara 2018 odobrila predlog za
povecanje plata u skladu sa zakonom o upravljanju javnim finansijama i odgovornosti, koji je dopunjen
2015, uključujuci i platno pravilo koje povezuje javni račun za plate sa stopom nominalnog BDP-a.
Detalji o ovom pravilu su predstavljeni u verziji prethodnih godina, ili u samom zakonu.
3.8.Održivost javnih finansija
3.8.1. Održivost duga na Kosovu
Kosovska ekonomija nastavila je da doživljava pozitivan privredni rast usled uglavnom povecane
potrošnje i ulaganja. Sa istorijom akumuliranja javnog duga od svog prvog pokretanja u 2012-u,
Kosovo i dalje ima najniži nivo duga u poređenju sa zemljama regiona. Međutim, nivo duga raste
postepeno kao rezultat vladinih ciljeva za poboljšanje državne infrastrukture, uključujuci i
rehabilitaciju autoputeva. Iako postoji porast duga, kako bi se osigurala kontrola evolucije duga, Vlada
je usvojila fiskalno pravilo koje ograničava ukupni deficit na 2% BDP-a, s ciljem stabilizacije nivoa
duga ispod zakonske granice ( odnosno 40% BDP-a). Imajuci u vidu nizak nivo duga prema BDP-u i
potrebu daljeg unapređenja infrastrukture u zemlji, 2015 godine uvedena je klauzula investicija kako
bi se Vladi omogucilo finansiranje dodatnih projekata za ekonomski rast, uglavnom putem
međunarodnih finansijskih institucija, što vredi dok stanje duga ne postigne 30% BDP-a. Zbog
činjenice da je Kosovu potrebna implementacija kapitalnih projekata, ova vežba (AQB) se sprovodi
ispitivanjem dva glavna scenarija, osnova i investiciona klauzula pracena daljem analizom osjetljivosti
duga podložnom promenama u osnovnim makroekonomskim pokazateljima.
AQB se obavlja pomocu alata koji je izradila makroekonomska jedinica u okviru Ministarstva
finansija, a neke su pretpostavke napravljene o osnovnim makroekonomskim pokazateljima, kao i
indikatorima duga. Nivoi duga su pregledani korišcenjem indikatora rizika koji je izradila Svetska
banka - MMF za zemlje sa niskim i srednjim prihodima10, kao što sledi:
- Trenutna neto vrednost (TNV) duga u BDP-u - 40%
- TNV duga na izvoz roba i usluga - 150%
- TNV duga u budžetske prihode - 250%
- TNV otplate duga izvoza robe i usluga - 20%
- TNV otplate duga iz budžetskih prihoda - 30%
Pretpostavke o ključnim pokazateljima makroekonomije i duga su sledece:
- Nominalni rast BDP-a od 6.0%
- Učešce izvoza u rastu BDP-a sa poveċanjem od 0.2 pp.
- Kamatna stopa na komercijalne kredite 4.5%
- Nova kamatna stopa koncesionog kredita na 0.75%
10 Institucionalna podrška i državne politike od Svetske banke (CPIA)
51
- Komercijalni kredit sazreva za 5 godina
- Koncesioni kredit sazreva za najmanje 10 godina
- Stanje banaka u BDP-u sa nižim pragom od 4.5%
- Ukupni deficit BDP-a na 2%
Grafikon 24 ilustruje promene u sastavu deficita i potrebu za finansiranjem tokom prognoznog
horizonta zasnovanog na osnovnom scenariju. Udeo kamatnih rashoda u poređenju sa učešcem
primarnog deficita ostaje nizak u prvim godinama. Međutim, s obzirom na povecanje potražnje za
finansiranjem i rastom duga, rashodi od kamata ce nastaviti da daju značajan deo ukupnog deficita.
Takođe, doprinos deficita opštoj potrebi neto finansiranja je nizak u odnosu na doprinos otplate dugova
u celini. Troškovi kamata i stanje duga su glavni faktori u određivanju ukupnog deficita.
Figure 24.Sastav opšteg deficita i potreba za finansiranjem
Osnovni scenario ukazuje na to da zemlja nece doživeti poremecaj duga bar tokom čitavog
predviđenog horizonta. Dva glavna pokazatelja likvidnosti i solventnosti ostaju ispod praga (vidi
grafikon 25), što ukazuje na to da se od države ne očekuje da doživi poremecaj poravnanja duga. Prema
osnovnom scenariju dug prema BDP-u, kao i dug prema ukupnom izvozu, iznosi ispod praga od 40%
u predviđenom periodu. Štaviše, očekuje se da ce se trend ukupnog izvoznog duga popraviti nakon
perioda od 10 godina, između ostalog, možda odražavajuci rezultate poboljšanja u sprovođenju reformi
na poslovno okruženje.
Figure 25.Pokazatelji javnog duga na osnovu scenarija investicione klauzule
-4500
-4000
-3500
-3000
-2500
-2000
-1500
-1000
-500
0
2015
2017
2019
2021
2023
2025
2027
2029
2031
2033
2035
2037
2039
2041
2043
2045
2047
2049
2051
2053
2055
2057
2059
Primary Balance Interest expenses
Change in Bank balance Principal debt repayment
Overall financing need
Composition of financing need
-1800
-1600
-1400
-1200
-1000
-800
-600
-400
-200
0
2015
2017
2019
2021
2023
2025
2027
2029
2031
2033
2035
2037
2039
2041
2043
2045
2047
2049
2051
2053
2055
2057
2059
Primary Balance Interest expenses Overall balance
Composition of overall deficit
0%
50%
100%
150%
200%
250%
300%
2015
2017
2019
2021
2023
2025
2027
2029
2031
2033
2035
2037
2039
2041
2043
2045
2047
2049
2051
2053
2055
2057
2059
II. NPV of debt/ Revenues
NPV of debt/ Revenue Scenario a)
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
2015
2017
2019
2021
2023
2025
2027
2029
2031
2033
2035
2037
2039
2041
2043
2045
2047
2049
2051
2053
2055
2057
2059
I. NPV of debt/ GDP
NPV/ GDP Scenario a)
52
Izvor: Izračunavanje makroekonomske jedinice
Kao što je prikazano na gornjim grafikonima, uvođenje investicione klauzule premašuje nivo duga
prema pragu, povecavajucizalihe duga. Štaviše, vredi napomenuti da je rast BDP-a postavljen na
optimistički nivo, što odražava potencijal rasta dodatnih investicija. Kako bi se postigla jasnija slika
promena nivoa duga, uvedeni su dodatni testovi ekspanzije i predstavljeni su na grafikonu 26 ispod.
Ovo uključuje promene sadašnje vrednosti (SV) duga i njegovog uticaja na ukupan izvoz.
Smanjenje nominalnog BDP-a za 1. p.p. u poređenju sa bazom: Ovaj scenario je zasnovan na
trajnoj pretpostavci promene sa 1. p.p. u nominalnom rastu BDP-a. Kao što je gore navedeno, pad
BDP-a samo za 1. pp. povecava nivo duga iznad definisanih limita, što ukazuje na to da ċe postiċi prag
do 2030 godine na osnovu scenarija investicione klauzule, a 10 godina kasnije na osnovu baznog
scenarija, što pokazuje da kasnije trendovi ova dva scenarija komuniciraju.
Figure 26.Analiza scenarija: Smanjenje stalnog rasta BDP-a za 1. p.p.
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
201
5
201
7
201
9
202
1
202
3
202
5
202
7
202
9
203
1
203
3
203
5
203
7
203
9
204
1
204
3
204
5
204
7
204
9
205
1
205
3
205
5
205
7
205
9
V. Debt servicing/ revenues
Debt servicing/ Revenues Scenario a)
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
50%
2015
2017
2019
2021
2023
2025
2027
2029
2031
2033
2035
2037
2039
2041
2043
2045
2047
2049
2051
2053
2055
2057
2059
I. NPV of debt / GDP
NPV/ GDP Scenario a)
0%
20%
40%
60%
80%
100%
120%
140%
160%
180%
2015
2017
2019
2021
2023
2025
2027
2029
2031
2033
2035
2037
2039
2041
2043
2045
2047
2049
2051
2053
2055
2057
2059
NPV of debt/ Total exports (G&S) Skenari a)
III. NPV of debt/ Total exports
53
Smanjenje bankarskog salda sa 4.5% na 3% BDP-a: S obzirom da znatan broj potreba za
finansiranjem proizlazi iz potrebe za održavanjem adekvatnih nivoa bankarskih bilansa, analiza se
provodi kako bi se videla kretanja duga ako se bankarski bilans svede na 3% BDP-a održavajuci
nominalni rast BDP-a na 5%. Grafikoni ispod pokazuju da smanjenje bankarskog bilansa ne menja
značajno nivo duga, osim što blago poboljšava SV duga prema pokazateljima izvoza.
Figure 27.Analiza scenarija: stalna amortizacija bankarskog bilansa na 3.0% BDP-a
Privremeni rast ukupnog deficita iznosi 5% BDP-a: Vežba se smatra takvom kada se obavezno
fiskalno pravilo privremeno povecava za 5% BDP-a i polako stabilizuje u 2024. Ukupna promena
deficita trajno ce prebaciti dug prema BDP-u u odnosu na prag u svakom scenariju. Vežba pokazuje
da ce svaki šok u opštem deficitu biti nadoknađen visokim i stalnim rastom BDP-a.
Figure 28.Analiza scenarija: privremeno povecanje ukupnog deficita u 2020
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
50%
2015
2017
2019
2021
2023
2025
2027
2029
2031
2033
2035
2037
2039
2041
2043
2045
2047
2049
2051
2053
2055
2057
2059
I. NPV of debt /GDP
NPV/ GDP Scenario a)
0%
50%
100%
150%
200%
250%
300%
201
5
201
7
201
9
202
1
202
3
202
5
202
7
202
9
203
1
203
3
203
5
203
7
203
9
204
1
204
3
204
5
204
7
204
9
205
1
205
3
205
5
205
7
205
9
II. NPV of debt/ Revenues
NPV of debt/ Revenue Scenario a)
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
50%
20
15
20
17
20
19
20
21
20
23
20
25
20
27
20
29
20
31
20
33
20
35
20
37
20
39
20
41
20
43
20
45
20
47
20
49
20
51
20
53
20
55
20
57
20
59
I. NPV of debt /GDP
NPV/ GDP Scenario a)
0%
20%
40%
60%
80%
100%
120%
140%
160%
180%
20
15
20
17
20
19
20
21
20
23
20
25
20
27
20
29
20
31
20
33
20
35
20
37
20
39
20
41
20
43
20
45
20
47
20
49
20
51
20
53
20
55
20
57
20
59
NPV of debt/ Total exports (G&S) Skenari a)
III. NPV of debt / Total exports
54
4. PRIORITETI STRUKTURNIH REFORMI ZA PERIOD 2018-2020
4.1.IDENTIFIKICIJA GLAVNIH PREPREKA NA KONKURENTNOST I
SVEOBUHVATAN RAST
Ovaj deo izveštava o zbivanjima u vezi sa identifikovanim preprekama rasta od poslednjeg PER. U
ovmo delu je prikazano ažuriranje analize sa novim podacima i studijama, uključujuci i novu analizu
prepreka koja je objavljena 2017godne.11 U poređenju sa poslednjim PER, pristup finansiranju se
više ne smatra obveznom barijerom, a regulatorno okruženje je poboljšano. To znači da su druge
prepreke sada postale relativno značajnije za tretiranje.
Figure 29: Prepreke na rast na Kosovu *
* Prepreke označene crnon bojom smatraju se da su obavezne, a druge su značajne i mogu postati
obevezujuće ubuduće.Prepreke u zagradama se smatraju slabima.
Pristup finansijama nije obavezna prepreka. Od 2014, kada je izvršena prva analiza prepreka na
PER, nominalne kamatne stope na komercijalne kredite u septembru 2017 pale su sa oko 10% na 6%,
a godišnji rast kredita za nefinansijske korporacije porastao je sa 3% na 9,3 % u istom periodu.
Koncentracija bankarskog sektora, merena učešcem sredstava 3 najvece banke, opala je sa 67% kolika
je iznosila u 2014. na 61,4% u oktobru 2017. Ovi povoljni tokovi, podržani od strane Kosovskog
garancijskog fonda za kredite, sada potpuno funkcionalan, omogucavaju nam da zaključimo da pristup
finansiranju više nije obavezna prepreka.
Poslovno okruženje je značajno ojačano, ali izazovi ostaju. Izveštaj Svetske banke o poslovanju za
2017 procenio je Kosovo kao jednu od 10 ekonomija sa najvidljivijim poboljšanjem u celom svetu.
Od 2014, opšte rangiranje Kosova se poboljšalo sa 86. na 40. poziciju. Najveci napredak postignut
je u oblasti započinjanja poslovanja, dobijana kredita i prekograničnog trgovanja. Postignuta su
11 Analiza prepreka Kosova, Kancelarija MCC za Kosovo (pri Kancelariji premijera), 2017
• Slabo osnaživanje ugovora/vladavina zakona
•Rasprostarnjen ekonomska informalnost
• (kompleksno regulatorno akruženje)
• (Ograničen pristup finansijama, naročito za MSP-e
Izazovno poslovno okruženje
• Nedovoljno i nestabilno snabdevanje energijom
•Nerazvijene saobračajne veze
•Usluge životne sredine
Slaba infrastruktur
a
• Jaz između veština za stručno i visoko obrazovanje
•Opšti kvalitet obrazovanja i ljudskog potencijala
Nesklad između
obrazovanja i tržišta rada
Ograničava
izvoz ,
trgovinu i
mobilnost
Smanjuje
zapslenje i &
inovacije.
Ometa rast
MSP-a, DSI-
& investicije .
55
značajna poboljšanja u izvršenju ugovora i rešavanja platne nesposnnosti (nesolventnosti), ali još
uviek postoji veliki jaz u poređenju sa zemljama koje imaju bolju performansu. Mali napredak je
ostvaren u pogledu građevinskih dozvola, registracije imovine, snabdevanja električnom energijom,
placanja poreza i zaštite investitora.
Procenjuje se da je neformalna ekonomija smanjena , ali i dalje ostaje velika i značajna prepreka.
Nedavna studija je procenila da je veličina neformalne ekonomije (siva i crna) u 2015 iznosila 32%
BDP-a, što je znatno niže od 43% BDP-a procenjna za 2013 uporednom metodologijom.12 Vrednost
nenaplacenih poreza procjenjuje se na 107 miliona evra ili 1,8% BDP-a. Sektori koji su najviše uticali
na neformalnost su građevina, trgovina, nekretnine, profesionalne usluge i smeštaj, i poljoprivreda.
Slabo izvršenje ugovora i vladavina zakona i dalje predstavljaju obaveznu prepreku. Broj nerešenih
predmeta u svim sudovima je smanjen na 9,4% u 2016., ali sa velikima odstupanja prema vrstama
predmet i pojedinačnih sudova. Za privredne sporove u sudovima, broj nerešenih slučajeva smanjen
je sa 1159 na kraju 2015. na 1143 na kraju trećeg kvartala 2017 (-1,4%). Prosečna dužina trajanja
postupka ekonomskih sporova smanjena je sa 1188 na 658 dana u istom periodu. Marginalna
poboljšanja takođe su navedena i na osnovu međunarodnih pokazatelja; Na primer,u pokazateljima
banke o upravljanju, koje su normalizovani u rasponu od -2,5 do +2.5, rezultati Kosova u vladavini
zakona i kontroli korupcije su poboljšani od -0.5 do -0.4 . Slično tome, indikatori percepcije korupcije
od Transparency International poboljšani su sa 33 na 36 poena. Uprkos ovim dopunskim
poboljšanjima i indikacija da negativne percepcije mogu biti preuveličane (vidi Analizu prepreka
MCC), slabo sprovođenje ugovora i vladavina prava uopšte ostaje obavezujne prepreke.
U infrastrukturi , nedoboljno i nestabilno snabdevanja električnom energjom i dalje je obavezna
prepreka. Nova linija prenosa sa energije sa Albanijom , izgradjena 2016 godine, poboljšala je
pouzdanost u snabdevanju i povezla je zemlju sa reginalnim tržišteme električne energije, ali će stupiti
na snagu samo kada Kosovo bude primljeno u Evropsku mrežu operatera prenosnog sistema. S toga
pokazatelji održivosti snabdevanja energijon još ne pokazuju poboljšanje.13 U najnovijem istraživanju
Privredne komore Kosova14, skoro 90% kompanija su izjavile da poboljšanja u mreži KEDS nisu
pomogla njihovu konkuretnost i dve trečine njih su istakle da su cena električne energije i tarifni
sistem veliki problem za njihovo poslovanje.
Ulaganja u putnu i železničku mrežu, značajna za olakšavanje trgovinskog prometa i mobilnosti radne
snage, nastavljena sui u 2017. U poređenju sa snabdevanjem električnom energijom, nerazvijene
transportne veze se smatraju manje obavezujućom preprekom.
Usluge životne sredine se smatraju kao nadolazeća prepreka. Analiza MCC predložila je da se da
uključe i "ekološke usluge" među obaveznim preprekama . Kosovo se suočava sa visokim nivoima
zagađenja životne sredine iz niza izvora uključujući proizvodnju električne energije, rudarstvo i
industriju, vozila koja koriste olovni gas i nezakonito ili neregulisano odnošenje čvrstog otpada. Sve
reke na Kosovu su klasifikovane kao visoko zagađene i ima vrlo malo postrojenja za prečišćavanje
otpadnih voda.
12 Anketa o prisustvu i sprečavanju ilegalne ekonomije i pranja novca na Kosovu, izveptaja projekta finansiranog od EU-a ‘Jačanje kapaciteta Kosava
za suzbijanje prnja novca i korupcije’, 2014. 13 Prema izveštaju o poslovanju za 2018, indeks prosečnog trajanja prekida sistema sistemit (SAIDI) je 62.1 a indeks prosečne učestalosti prekida
sistema (SAIFI) je 34.7, koji je sličan vrednostima me vlerat u izveštaju za 2016 14 Sektor energije na Kosovu – "Barijere u milione evra” – Električna energija ", Privredna komora Kosova , 2017.
56
Prema studiji, neke firme tvrde da same tretiraju otpadne (zagađene) vode, ali zagađenje životne
sredine izgleda ne utiče na farmere, a firme se nisu žalile na zdravstvena pitanja koja su ometala ljude
na poslu. Pitanja vezana za životnu sredinu sigurno utiču na zdravlje i kvalitet života ljudi, a njihov
negativni uticaj na konkurentnost može postati izraženiji u budućnosti.
Jaz u veštinama između obrazovanja /obuke i potreba tržišta rada ostaje obavezna prepreka rastu i
zapošljavanju. Istraživanje sprovedeno krajem 2015 potvrdilo je prethodne nalaze Izveštaja BEEPS iz
2013.15 Više od trećine je prijavilo da ima problema sa pronalsakom obučenih osoba prilikom
regrutovanja tehničara, profesionalaca i uslužnih radnika u oblasti poljoprivrede, građevinarstva i
drugih zanimanja. Ostale mane uključuju jezičke, kompjuterske i mekane veštine. Analiza prepreka
MCC-a procenila je stopu povratka u obrazovanju na Kosovu i zaključila da su u skladu sa hipotezom
da je nizak kvalitet obrazovanja obavezna prepreka rastu, što je potvrđeno i rezultatima studije PISA
2015. Ovo pokazuje da je problem jaza veštine povezan sa nivoima učešća u obrazovanju, sa
specifičnim kompetencijama i veštinama kao što su strani jezici, računarske veštine ili tzv. meke
veštine i ukupnim kvalitetom obrazovanja.
Postoje i druge značajne prepreke za zapošljavanje. Sadašnja ekonomska struktura, uglavnom se
zasniva na nesosfisticiranim proizvodima i uslugama i sa niskom dodatne vrednosti, nije u stanju da
stvori dovoljan broj radnih mesta sa većim sposobnostima. Pretežno korišćenje neformalnih kanala
od firmi kada traže radnike smanjuje prostor za postavljanje (objavljivanje) radnih mesta od strane
službi za zapošljavanje. Doznake povećavaju nivo rezervne zarade a široko rasprostranjena
informalnost smanjuje broj formalnih radnih mesta. Nedostatak institucija za brigu o deci i
institucionalne brige o starim osobama , u kombinaciji sa nedostatkom fleksibilnih radnih aranžmana,
obeshrabruje učešće žena u radnoj snazi.
4.2. PREGLED PRIORITETA REFORME
Sledeći deo obuhvata 20 prioritetnih mera strukturnih reformi koje su identifikovane za Program za
reforme u ekonomiji koje pokrivaju period 2018-2010. Izabrane mere predstavljaju postojeće i nove
strateške prioritete koje je Kosovo identifikovalo kao važne da reše glavne prepreke za ekonomski rast
i konkurentnost kao što su naglašene u delu 4.1. Mere koje su ovde predstavljene, razmotrene su u
okviru sveobuhvatnog političkog dijaloga sa centralnim i lokalnim vladinim strukturama vlasti,
privatnim sektorom i civilnim društvom. Generalno, one proizilaze iz Programa Vlade 2017-2021,
Nacionalne strategije za razvoj, Agende za evropske reforme i relevantnih sektorskih strategija.
I. Upravljanje javnim finansijama
Mera #1: Poboljšanje javne nabavke primenom elektronske javne nabavke –Tretira razvoj i
promovisanje obavezne upotrebe elektronskih javnih nabavki od strane centralnih i lokalnih vlasti
kroz adekvatan sistem informacionih i komunikacionih tehnologija u cilju povećanja efikasnosti i
transparentnosti.
II. Reforma tržišta energjie i transporta
Mera #2: Smanjenje potrošnje električne energije putem mera energetske efikasnosti –
15 Izvestio A. Cojocaru: Diagnostifikacija radnih mesta na Kosovu, Serije SB o radnim mestima, 5 izdanje , 2017.
57
Ova mera ima za cilj da doprinese postizanju cilja štednje energije za 9% kroz primenu mera EE i
obnovljivih izvora energije u javnom i stambenom sektoru i postavljajući zakonski okvir za
efikasnost električne energije u privatnom sektoru. Mera je povezana sa politikom Preporuka # 516.
Mera #3: Dalji razvoj proizvodnih kapaciteta energije- Glavni cilj ove mere je tretiranje
pouzdanosti energije kroz razvoj novih proizvodnih kapaciteta, rehabilitaciju TE Kosovo B i
ulaganja u OIE.
III. Zbivanja po sektorima – poljoprivreda, industrija i usluge
Mera #4: Investicije poljoprivrednu i agro-prerađivačku infrastrukturu - bavi se izazovima koji
se odnose na poljoprivrednu infrastrukturu, diversifikaciju proizvoda, pokrivenost sistema za
navodnjavanje, sa fokusom na podršku investicionih projekata u prioritetnim sektorima.
Mera #5: Proširenje farmi putem konsolidacije i uređvanja poljoprivrednog zemljišta - kroz
implementaciju uređivanja poljoprivrednog zemljišta i projekte dobrovoljne komasacije cilj je da
se postigne povećanje prosečne veličine farmi, olakšava pristup katastarskim parcelama, i racionalno
korišćenje poljoprivrednog zemljišta u celini.
Mera #6: Razvoj konkurentnosti privatnog sektora preko podrške za industrijskih MSP-e –
ova mera cilja poboljšanje konkurentnosti SMP-a, posebno naglašavajući mehanizme koji:
poboljšavaju saradnju između SMP-a, povećaju umrežavanje sa drugim regionalnim kompanijama i
EU, poboljšavaju dijalog između privatnog i javnog sektora, identifikuju i podržavaju potencijale za
poboljšanje lanca vrednosti.
Mera #7: Razvoj turističkih proizvoda u turističkim regionima Kosova - cilja povećanje
turističke ponude preko identifikacije turističkih proizvoda, podsticanja za razvijanje proizvoda u
cilju plasiranja na tržištu, saradnje između relevantnih aktera, korišćenja turističkih standarda i
poboljšanja pravne infrastrukture prema evropskim praksama.
IV. Poslovno okruženje i smanjenje neformalne ekonomije
Mera #8: Razvoj politika zasnovanog na podacima i smanjenju administrativnog tereta - Cilj
ove mere je ubacivanje sistema procene ex –ante politika, pojednostavljenje zakonodavstva i
regulatornog sistema, uključujući i postavljanje pristupa smanjenju administrativnih opterećenja za
preduzeća.
Mera #9: Obezbeđenje imovinskih prava rešavanjem neformalnosti na nepokretnoj imovini -
Glavni cilj je da se ojača sistem imovinskih prava na nepokretnu imovinu, kako bi se osigurao pristup
građana efikasnim administrativnim postupcima i uz pristupačne finansije u vezi sa uspostavljanjem
i prenosom titulara imovina. Rešavajući sigurnost imovinskih prava i omogučavajući korišćenje
imovine kao kolateral, ova mera doprinosi sprovođenju preporuke politika #3, rešavajući uzroke za
nedovoljan i skup pristup finansijama.
Mera #10: Povećanje efikasnosti sudstva u rešavanju slučajeva - Ova mera ima za cilj da
poboljša efikasnost sudstva u rešavanju privrednih sporova smanjenjem broja zaostalih predmeta i
poboljšanjem sistema upravljanja predmetima.
Mera #11: Opšta inspekcijska reforma–Ova mera ima za cilj da reformiše ukupan sistem
inspekcije kako bi se poboljšala efikasnost i koordinacija sistema državne inspekcije i uklonila
nepotrebna preopterećenja inspekcija za preduzeća.
V. Inovacije , razvoj i istraživanja i digitalna ekonomija
16 Zaključci iz ekonomskog i finansijskog dijaloga između EU-a i Zapdnog Balkana i Turske, 23 maj 2017
58
Mera #12: Poboljšanje okruženja za preduzetništvo i inovacije –.Ona ima za cilj da stvori okvir
za politiku i pravni osnov, izgradnju unutrašnjih kapaciteta za naučna istraživanja i inovacije,
povećanje nivoa saradnje između akademske zajednice i industrije, kao i učešća naučnih institucija
zemlje u evropskim i regionalnim programima i projektima i promociju inovacije preko programa
obuke i savetovanja, stvaranja fondova za podršku razvojnih sektora i podršku za MSP-a.
Mera #13: Prostiranje odgovarajuće infrastrukture mreže i usluga TIK-a za socio-
ekonomski razvoj - Ova reforma ima za cilj da proširi pristup i korišćenje TIK-a kroz proširenje
širokopojasne infrastrukture u nepokrivenim područjima , jačanje ljudskog potencijala i podržavanje
digitalnih biznis, kao i kroz digitalizaciju drugih poslova.
VI. Reforme u vezi sa trgovinom
Mera #14: Olakšavanje trgovine: Povećanje troškovne efikasnosti u medjunarodnim
trgovinskim transakcijama– Ona ima za cilj da poveća učinkovitost troškova u međunarodnim
trgovinskim transakcijama kroz pojednostavljenje i standardizaciju svih postupaka i formalnosti na
granici, sa ciljem da prakse budu u skladu sa multilateralnih sporazumima.
Mera #15: Dalje poboljšanje infrastrukture kvaliteta i jačanje uloge autoriteta za nadzor
tržišta sa fokusom na građevinske proizvode – podizanje sigurnosti i kvaliteta građevinskih
proizvoda i usluga ponuđenih na domaćem tržištu, kao i integracije na tržištu EU-a i drugim mestima;
eliminacija tehničkih prepreka na tržištu, efektivni nadzor tržišta od strane autoriteta nadzora tržišta.
VII. Obrazovanje i veštine
Mera #16: Uskladjivanje ponude i potražnje tržišta rada kroz izradu standarda zanimanja
preispitivanje kurikuluma - Mera ima za cilj da uskladi obrazovne programe i stručno
usavršavanje sa potrebama tržišta rada kroz razvoj novih standarda zanimanja i preispitivanja
postojećih nastavnih programa na osnovu dijaloga sa sektorom preduzeća. Ova mera obrađuje
preporuku politika # 6.
Mera #17: Reforma u pre-univerzitetskom obrazovanju – Glavni cilj ove mere je razvoj i
sprovođenje nastavnog plana i programa na nadležnostima, poboljšanje sistema za stručni razvoj
nastavnika i procena učinka nastavnika preko sistema licenciranja za nastavnike. Ova mera rešava
preporuku politika #6.
Mera #18: Povećanje kvaliteta i konkurentnosti u visokom obrazovanju –Cilj ove mere je da
se promoviše kvaliteta i konkurentnosti između IVO, unapređenjem i razvojem mehanizama za
osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju, rangiranj, razvoj i implementacija politika visokog
obrazovanja, uključujući i finansiranje na osnovu kvaliteta, i povezivanje programa studija visokog
obrazovanja sa potrebama tržišta rada i usluga za usmerenje u karijeri. Ova mera rešava preporuku
politika #6.
VIII. Tržište rada i zapošljavanje
Mera #19: Povećanje pristupa mladih i žena tržištu rada kroz pružanje kvalitetnih usluga
za zapošljavanje, aktivne mere zapošljavanja i preduzetništva – mera ima za cilj punu
funkcionalizaciju Republičke agencije Kosova za zapošljavanje za pružanje kvalitetnih usluga za
prelaženje iz stručnog obrazovanja na zapošljavanje, kao i proširenje aktivnih mera tržišta rada sa
fokusom na mladima, ženama i promociji preduzetništva. Mera doprinosi sprovođenju Preporuke
politika # 6.
59
XI. Socijalno obuhvatanje, smanjneje siromaštva i jednake mogučnosti
Mera #20: Poboljšanje socijalnih i zdravstvenih usluga - Ova mera ima za cilj jačanje sistema
socijalne zaštite i zdravstvenih usluga kroz utrdjivanje održivog sistema za finansiranje socijalnih
usluga, kao i stvaranje fonda za zdravstveno osiguranje.
4.3. ANALIZA PO OBLASTIMA I PRIORITETI STRUKTURNIH REFORMI
4.3.1. UPRAVLJANJE JAVNIM FINANSIJAMA
a. Analiza glavnih prepreka
Aktualno stanje: Poslednji izveštaj PEFA (2015) je naglasio vidna poboljšanja u upravljanju javnih
finansija Kosova koja se i dalje nastavljaju u skladu sa strategijom za reformu MFP-a. U pogledu javne
nabavke se smatra da je pravni okvir u velikom meri usklađen sa pravnom tekovinom EU-a i
Direktivom za javnu nabavku. Institucionalni okvir je uspostavljan na jasnim podelama odgovornosti
iako finansijski i ljudski kapaciteti institucija ograničavaju mogućnosti za vršenje svih funkcija i
dužnosti.
Učešće javne nabavke u BDP-u je 13:5% u 2015. i 13,7% u 2016. Prema revizorskom izveštaju
(2016.), u 2016. dodeljeno je 10.015 ugovora u ukupnoj vrednosti od skoro 425 miliona, ili oko jedne
četvrtine budžeta. Od ovih ugovora, 84,6% njih je dato putem otvorenog postupka, što je povećanje
od 7% od 2015. Jednokratni ugovoru ili putem pregovaračkog postupka sa prethodnim
objavljivanjem obaveštenja mogu se primeniti samo u slučajevima određenim zakonom.
Reforme u sprovođenju e-nabavke i promovisanju centralizovane nabavku su već počele, ali su
potrebni dodatni napori u ovim oblastima. Uvođenje elektronskog sistema javne nabavke predstavlja
pozitivan razvoj događaja, međutim, ovaj proces je naišao na neke poteškoće, kao što su nedostatak
svesti i podizanja kapaciteta državnih institucija i privrednih subjekata, uključujući nekoliko problema
i neočekivanih havarija koje su često ometali tok postupka nbsvke.
Što se tiče interne kontrole uspostavljen je opšti okvir i ključni elementi za stvaranje solidnog okvira
interne kontrole su utvrdjeni, uključujući i zakonodavstvo, smernice, sertifikaciju i osiguranje
kvaliteta. Uopšte, sprovođenje pravila i procedura za internu kontrolu budžetskih organizacija zaostaju
u odnosu na razvoj opšteg okvira. Osim toga, bitni aspekti unutrašnje kontrole, kao što su upravljanje
rizikom i procedure za prijavljivanje nepravilnosti još nisu uspostavljeni u praksi.
Što se tiče spoljne revizije, zakon o kancelariji nacionalnu nacionalnog revizora reguliše nezavisnost
i organizaciju KNR, u skladu sa međunarodnim standardima. Primenjivi priručnici unutrašnje revizije
kvaliteta i bezbednosti i aranžmani su široko saglasni sa ISSAI. Međutim, nije vršena nikakva
kontrolu kvaliteta za procenu efikasnosti funkcije spoljne revizije, iako mala procena KNK je
obavljena od Nacionalne kancelarije Švedske za reviziju u prvoj polovini 2017. Parlament koristi
godišnji izveštaj KNR za nadgledanje izvršne vlasti, međutim, nivo realizacije preporuka ostaje na
nizak i ne postoji neki adekvatni instrument koji osigurava da se preporuke KNK-a sprovode.
Strukturne prepreke: Iz perspektive ekonomske konkurentnosti, prepreke koje se odnose na
upravljanje javnim finansijama ostaju uglavnom u oblasti javnih nabavki. Ove prepreke odnose se na:
povećanje efikasnosti, integriteta, odgovornosti kontrole sprovođenja politike i zakonodavstva o
javnim nabavkama, razvoj stručnog osoblja u javnim nabavkama, posebno sprovođenje e-nabavke,
povećanje transparentnost i poverenja javnosti u postupcima javnih nabavki i postupnog procesa
60
tendera u elektronskom obliku. Nedostatak transparentnosti i primene naprednih postupaka javnih
nabavki,povećava zloupotrebe i isključuje mala preduzeća iz konkurencije za javne ugovore. Gubici
koji nastaju u infrastrukturi i uslugama, bilo u kvalitetu ili veličini, obično imaju najveći uticaj na
nizovani deo društva, koje u velikoj meri zavise od javnih usluga. Zloupotrebe u javnim nabavkama
mogu oslabiti poverenje javnosti u konkurentnom procesu, i smanjuju koristi od konkurencije na
tržištu.
b. Planovi prioritetnih reformi
Reformska mera #1: Poboljšanje javne nabavke putem elektronske primene javne nabavke
1. Opis mere
Kao nastavak reformi 2016/2017 ERP, glavni fokus ove mere je potpuna primena obavezne
elektronske nabavke i podsticaj ekonomskih operatera da učestvuju u procesu tendera. Paralelno su
svake godine izvršene najmanje 3 centralizovane procedure nabavke na nivou Vlade i 7 na nivou
opština. RKJN će sprovesti 100 % nadzor obaveštenja za ugovore i aktivnosti nabavke (na osnovu
zahteva) i nadgledaće proces upravljanja ugovora na 30 ugovornih autoriteta svake godine. Ova mera
je u skladu sa Nacionalnom strategijom, kao i Nacionalnom strategijom reforme upravljanja javnim
finansijama 2016-2020. Tokom 2017, pored obaveznog formiranja i implementacija sistema e-
nabavke za sve budžetske organizacije, izradjeno je i usvojeno sekundarno zakonodavstvo za njegovo
sprovođenje, uključujući vodiče i priručnike. RKJN i platformi e-nabavke. RKJN je podigao svoje
unutrašnje kapacitete i održao stalne obuke u saradnji sa KIJA za službenike nabavke.
a. Planirane aktivnosti za 2018: 1) Puna primena elektronske nabavke u svim budžetskim
organizacijama; 2) Izgradnja kapaciteta službenika u javnim nabavkama i ekonomskih operatera za
javnu nabavku i korišćenje e-nabavke; 3) Razvoj (unapredjenj) i održavanje AX+elektronskog sistema
nabavke
b. Planirane aktivnosti za 2019 i 2020: 1) Nastavak sprovođenja e-nabavke u svim budžetskim
organizacijama; 2) Održavanje sistema elektronske nabavke; 3) Pružanje stalne obuke za javne
nabavke;
2. Očekivani uticaj na konkurentnost /obrazloženje mere
Elektronska efikasna i transparentna nabavka će povećati poverenje u pravičnim postupcima i
pojednostaviće učešće malih preduzeća. Konkurentnost u porastu za javne ugovore će rezultirati u
efikasnijem korišćenju javnih fondova povećavajući konkurentnost koja je jedan od osnovnih principa
Zakona o javnim nabavkama.
3. Procenjeni troškovi aktivnosti i budžetski uticaj
Ukupni obračunati troškovi za sprovođenje ove mere (2018-2019) se očekuje da budu 900,000 evra.
Izvori finansiranja su sledeći: 269,253 evra za 2018, 269,253 evra za 2019 i 269,253 evra za 2020.
Fondovi su budžetirani u okviru budžeta Kosova za 2018, budžet RKJN-a.
4. Očekivani uticaj na zapošljavanje i rodna pitanja
Uticaj na socijalne rezultate će biti indirektan. Lakši pristup malih i srednjih preduzeća u ugovorima
nabavke može da dovede do rasta zaposlenosti od malih i srednjih preduzeća. Povećana efikasnost
troškova od nabavke će povećati količinu i kvalitet dobara i usluga, koje se pružaju građanima putem
ugovora o javnim nabavkama.
61
5. Mogući rizici
Glavni rizik je povezan sa potrebom za uvodjenjem pouzdanih sistema informacione tehnologije
koji će omogućiti obavljanje procedura elektronskih nabavki.
4.3.2. REFORME U TRŽIŠTU ENERGIJE I TRANSPORTA
a. Analiza glavnih prepreka
Aktuelno stanje: I pored značajnog poboljšanja svih pokazatelja performanse u sektoru električne i
toplotne energije, mi smo još uvek daleko od pouzdanosti u održivom snabdevanju energijom biznisa,
usluga i domaćinstava. Postignuto je značajno poboljšanje snabdevanje kako po količini tako i
kvaliteta grejanja za građane Prištine. Međutim, činjenica da su resursi snabdevanja vrlo mali, a
proizvodni kapaciteti jako zastareli, a sa druge nezapočinjanje ulaganja u velikim projektima novih
energetskih proizvodnih kapaciteta i rehabilitacija postojećih, čine situaciju ne stabilnom. Kada se
tome doda činjenica da su gotovo sve zemlje u regionu neto uvoznici električne energije potreba za
preduzimanje mera kako bi se stvorila stabilnost snabdevanja energijom i diversifikacija izvora
postaje urgentno pitanje.
Što se tiče TE Kosova e Re/Novo Kosovo, u vezi sa prvom fazom projekta termoelektrane Kosova
e Re, postignuti su dogovor o tehničkim pitanjima, kao i o nerešenim pitanjima za finalizaciju
komercijalnog poslovanja -(potpisivanja osam trgovinskih sporazuma). Istovremeno, radi se na
pripremi za finalizaciju druge faze finansijskog zaključka i ugovaranja (inženjering, nabavka i
izgradnju). Takođe, prema projektu, Vlada, u saradnji i uz finansiranje sa USAID-a radi na
kompletiranju odgovarajuće studije za inženjering, nabavku i izgradnju.
I pored preduzetih brojnih zakonskih mera i pravila za potpunu liberalizaciju tržišta, njihovi efekti
i dalje su veoma ograničeni, zbog toga što operater prenosnog sistema nema kontrolu nad
prekograničnim tokovima električne energije kao posledica nesprovodjenja sporazuma o energiji
između Kosova i Srbije koji ne omogućava Kosovu da uživa koristi od integracije regionalnog tržišta.
U oblasti energetske efikasnosti, iako je identifikovan veoma visok potencijal uštede energije,
uglavnom u stambenom sektoru, sadašnjim merama za energetsku efikasnost nije ostvaren plan za
period 2013-2015, ali s obzirom na projekte koji su u toku razvoja u oblasti energetske efikasnosti
(sprovođenje mera energetske efikasnosti u zgradama javnog sektora), kao i one koje će se razviti u
2018., verujemo da će ukupan plan za uštedu energije predviđen do 2018, a to je 92ktoe, biti
realizovan. Vlada Kosova je u aprilu 2017. usvojila Energetsku strategiju i očekuje se da bude
usvojena od strane Parlamenta koja predviđa konkretne mere za postizanje održive stabilnosti
električne energije, toplotne energije i prirodnog gasa za narednu deceniju.
Što se tiče saobraćaja, geografski položaj Kosova podvlači značaj razvoja efikasne putne mreže, uz
potpuno integrisanje sa onim u susednim zemljama i regionu. Putevi predstavljaju više od 90% od
saobraćajne infrastrukture po dužini, a 98% infrastrukture usluga (SB, PFR, 2014). Kosovo ima
"veliku gustinu u drumskom saobraćaju", ali kada se meri kao "prosečna dužina puta po hiljade
ljudi", gustinu puteva na Koovu je prosečna (SB, PFR, 2014).
U železničkom sektoru, SEETO je definisao glavne železničke koridore za istočnu Evropu, gde je
kao deo ovih koridora Kosovo sa železničkom linije 10 (Lešak -Elez Han) koja pripada
sveobuhvatnoj mreži SEETO i povezuje Kosovo sa Srbijom i Makedonija. Železnice Kosova se
prostiru na celoj teritoriji Kosova, u dužini od 335 kilometara otvorene pruge, u dužini od 105 km u
stanicama i 103 km industrijskih linija, ali uglavnom pruga treba da se modernizuje kako bi pružila
62
bolje usluge prevoza. Kosovo ima zakon o železnici koji je u skladu sa zakonodavstvom EU i koji
omogućava otvaranje železničkog tržišta za pružanje putničkih i teretnih usluga.
U sektoru vazdušnog saobraćaja, Kosovo nema poseban zakon za teretni saobraćaj, ali saobraćaj se
odvija zajedno sa putnicima. Razvoj vazdušnog saobraćaja obavlja se u skladu sa ugovorom za
korišćenje zajedničkog evropskog prostora. Zakonodavstvo koje regulišu oblast vazdušnog saobraćaja
je usklađeno onim iz EU, tako da ovaj zakon omogućava konkurentnosti i liberalizacije tržišta bez
smetnji.
Strukturne prepreke: Iako je bilo poboljšanja u aktuelnoj situaciji od prošle godine nestabilnost u
snabdevanju električnom energijom i dalje dolazi kao posledica: (i) nedovoljnih i zastarelih
proizvodnih kapaciteta električne energije; (ii) zastarele distributivne mreže električne energije e i
ograničenog kapaciteta (iii) male raznovrsnosti izvora energije što utiče na otežanje tereta električne
energije da zadovolji potrebe za grejanjem prostora i druge potrebe; (iv) neracionalnog korišćenja
energije i nedostatka stimulativnih mera za efikasno korišćenje energije od strane preduzeća i
domaćinstava; (v) nefunkcionisanja otvorenog tržišta energije i tarifinih podsubvencija koje se čine
na štetu poslovnog sektora.
Glavne prepreke u sektoru transporta su: (i) nedovoljni kapaciteti većine puteva što se tiče glavnih
trgovinskih veza i saobraćaja; (ii) neadekvatno održavanje postojećih puteva; (iii) nedobro stanja
železničke pruge; (iv) nedostatak pokretnih železničkih vozila; (v) nepostojanje funkcionalne pruge
na severu između Kosova i Srbije, zbog političkih barijera.
Uticaj strukturnih prepreka: Nestabilno snabdevanje energijom negativno utiče na konkurentnost,
povećava troškove i negativno utiče na poslovanje. Održivost napajanja električnom energijom ,
predstavlja važan faktor u procesu donošenja odluka, bilo za osnivanje novih preduzeća bilo za
investicije za proširenje postojećih. Cena energije je još jedan važan faktor koji utiče na
konkurentnost. Trenutno, cene električne energije za industrijski sektor su veće nego u većini zemalja
u regionu. Ograničene mogućnosti za ulaganja u energetski sektor, utiču na ukupan ekonomski i
društveni razvoj. Druga prepreka su stalne opstrukcije od strane Srbije u energetskom sektoru. U
oblasti transporta, neadekvatne međunarodne saobraćajne veze povećavaju vreme i troškove prevoza
i putovanja, čime smanjuju trgovinski promet i mobilnost radne snage sa negativnim uticajem na
zapošljavanje. Neadekvatne međunarodne železničke veze smanjuju nivo prevoza putnika i robe i
imaju negativan uticaj na razvoj konkurencije u železničkom transportu. Nedostatak železničke mreže
koja opterećuje putnu mrežu.
b. Planovi prioritetnih reformi
Reformska mera #2: Smanjenje potrošnje energije putem mera za energetsku efikasnost
1. Opis mere
Kao nastavak PER 2017-2019, cilj ove mere je sprovodjenje mera energetske efikasnosti u javnom
sektoru i u domaćinstvima, doprinoseći u smanjenju potrošnje energije, u cilju postizanja ciljeva uštede
energije od 92ktoe ili 9% krajne potrošnje energije, mera koja se bazira na Nacionalnom akcionom
planu za energetsku efikasnost ,NSR-a i Strategije za sektor energije. Što se tiče sprovođenja mera
PER tokom 2017 su preduzete sledeće aktivnosti: a) Revizija energije u zgradama javnih službi-
ugradnja sistema centralnog grejanja u četiri školske zgrade, koje finansira BRK; b) Izradjen je Uzorak
za opštinske akcione planove o energetskoj efikasnosti u 6 opština; c) izrađen je obrazac za izradu
63
opštinskih planova EE za 18 opština; g) odabrana je kompanija za dizajniranje projekata za sektor
obrazovanja u 5 opština, u kojima će biti implementirane mere EE i to u 30 objekata. e) Završen je
projekat u sprovođenju mera energetske efikasnosti u pet objekata na centralnom nivou. Do 2016,
postignuti su ciljevi efikasnosti energije u meri od 4.01%.
a. Planirane aktivnosti za 2018 : 1) Usvajanje Zakona o energetskoj efikasnosti; 2) Procena i
donošenje odluke o modalitetima finansiranja mehanizama za podršku investicija u energetsku
efikasnost u okviru Zakona o EE; 2) Sprovođenje mera energetske efikasnosti u 60 javnih objekata
(ove mjere uključuju: spoljnu toplotnu izolaciju zgrade, zamenu spoljnih vrata i prozora, regulisanje
krova i njegovu termoizolaciju, postavljanje efikasnih sijalica, instalaciju centralnog grejanja, itd),
13 objekata koje finansira BRK, 32 objekata finansiranih od SB i 15 objekata koji finansira od Vlade
Nemačke; 3) Studija izvodljivosti za izgradnju sistema centralnog grejanja u gradovima Glogovac,
Obilić, Prizren, Peć, Uroševac, Gnjilane, Mitrovica i Zvečan, koje finansiraju donatori; 4) Proširenje
kogeneracije mreže za opštinu Priština; 5) Izgradnja centralnog grejanja u Đakovici sa energentima
biomase; 6) Instaliranje softwera za upravljanje energijom u šest opština za sve objekte kojima upravlja
opština (Priština, Podujevo, Mitrovica, Đakovica, Glogovac, Prizren);
b. Planirane aktivnosti za 2019: 1) Sprovođenje mera energetske efikasnosti u 61 javnih
objekata (ove mjere uključuju: spoljnu toplotnu izolaciju zgrade, zamenu spoljnih vrata i prozora,
regulisanje krova i njegovu termoizolaciju, postavljanje efikasnih sijalica, instalaciju centralnog
grejanja, itd), 21 objekata koje finansira BRK, 25 objekata finansiranih od SB i 15 objekata koji
finansira od Vlade Nemačke; 2) Izrada tehničkog dizajna za uvodjenje sistema centralnog grejana u
gradovima Glogovac, Obilić, Prizren, Peć, Uroševac, Gnjilane, Mitrovica i Zvečan, koje finansiraju
donatori;
c. Planirane aktivnosti za 2020: 1) Sprovođenje mera energetske efikasnosti u 52 javnih
objekata (ove mjere uključuju: spoljnu toplotnu izolaciju zgrade, zamenu spoljnih vrata i prozora,
regulisanje krova i njegovu termoizolaciju, postavljanje efikasnih sijalica, instalaciju centralnog
grejanja, itd), 27 objekata koje finansira BRK i 25 objekata finansiranih od SB; 2) Početaka
implementacije sistema centralnog grejanja u gradovima Glogovac, Obilić, Prizren, Peć, Uroševac,
Gnjilane, Mitrovica i Zvečan , koje finansiraju donatori.
2. Očekivani uticaj na konkurentnost /obrazloženje mere
Sprovođenje mere za energetsku efikasnost će doprineti smanjenju unutrašnje potrošnje. Smanjenje
potrošnje energije će služiti da smanji troškove energije i kao rezultat će pomoći preduzećima i
povećanju investicija u privatnom sektoru, smanjujući javne troškove za energiju i uticaj na životnu
sredinu od korišćenja energije.
3. Procenjeni troškovi aktivnosti i budžetski uticaj
Ukupni procenjeni troškovi za sprovođenje mere (2018-2020), se očekuju da budu oko 35,740, 000
evra. Od ovog iznosa, 2.750,000 su planirani u okviru Agencije za efikasnu energiju (MER), dodeljeni
na sledećim godišnjim osnovama: 750,000 evra za 2018, 1.000.000 evra za 2019 i 1.000.000 evra za
2020. Spoljno finansiranje u budžetu 2018 uključuje: 6.560,00 evra za 2018, 6,081.000 evra za 2019 i
6.000.000 evra za 2020. Podrška iz drugih projekata donatora je sledeća: 5.433.433 evra je za 2018,
5.083.333 evra za 2019 i 3.833.334 evra za 2020.
64
4. Očekivani uticaj na zapošljavanje i rodna pitanja
Sprovođenje mera EE rezultiraju na smanjenje troškova energije u celini, a posebno smanjenje
troškova električne energije, poboljšanje kvaliteta života, boljih uslova životne sredine i povećanje
mogućnosti za efikasnije upravljanje energijom, socijalnu zaštite i usmeravanje električne energije
za ekonomski razvoj. Realizacija projekta EE stvara mogućnost za otvaranje novih radnih mesta kroz
proizvodna i građevinska preduzeća. Prema pokazateljima projekta Svetske banke za 2018. se očekuje
da će se posle sprovođenja mera EE u 32 objekata uštedeti oko 1,24 miliona € kroz smanjenje računa
za energije ušteda u energiji će biti 1215.6 MWh ili 1.22 ktoe, što rezultira sa 7494 korisnika, kao
korisnika zgrada, gde najmanje 33% njih su žene.
5. Potencijalni rizici
Kašnjenje u osnivanju finansijskog mehanizma za podršku EE projekata predstavlja manjkavost za
podsticanje investitora, razvoj i implementaciju programa/projekata u oblasti EE, rezultirajući
neuspehom postizanja planiranih ciljeva štednje. Odugovlačenjem pretvaranja nove direktive EED
Evropske unije u zakon o EE i druge zakone o energetici može uticati i na investicije.
Reformska mera #3: Dalji razvoj proizvodnih kapaciteta energije
1. Opis mere
Da bi se osiguralo pouzdano snabdevanje električnom energijom, kao veoma važan faktor za
ekonomski razvoj, izgradnja novih proizvodnih kapaciteta električne energije ostaje prioritet
ekonomskih reformi u zemlji. Ova mera je u skladu sa strateškim prioritetima zemlje izraženih kroz
NSR i Energetsku strategiju. Što se tiče sprovođenja ove mere PER, tokom 2017 su preduzete sledeće
aktivnosti: postignuti su sporazumi o tehničkim pitanjima i komercijalnog poslovanja (potpisivanje
osam trgovinskih sporazuma). U toku je proces privodjenja kraju druge faze finansijskog zaključka i
ugovaranja (inženjering, nabavka i izgradnja) i završetak relevantnih studija za inženjering, nabavku i
izgradnju. U okviru ovih faza, nekoliko aktivnosti su počele i nastaviće se u 2018; istovremeno
sprovedene su aktivnosti vezane za obnovljive izvore energije, gde su počele sa radom dve nove
hidroelektrana instalirane snage od 4:38 MW, odnosno od 4 MW.
a. Planirane aktivnosti za 2018: 1) Razvoj Projekta TE Kosova e re: a) završetak druge faze –
Finansijski završetak – gde će se izabrati izvođač za INI-a (Inženjering, nabavka i izgradnja), kao i
dodatne aktivnosti sa međunarodnim finansijskim organizacijama da bi se osigurala finansijska
podrška Projekta; B) Iniciranje procedure ugovaranja graditelja Termoelektrane; c) Izrada studija
prema zahtevima projekta; 2) Realizacija tri projekta solarnih elektrana ukupne snage od 9 MW,
procenjena cena za tri projekta iznosi 9 miliona € privatne investicije; 3) Sprovođenje pet projekata
malih hidroelektrana ukupne instalirane snage od 22,1 MW, procenjena cena za pet projekata iznosi
28,73 miliona evra, privatne investicije;
b. Planirane aktivnosti za 2019: 1) Razvoj Projekat TE Kosova e Re; b) Početak izgradnje
Termoelektrane "Kosova e Re": 2) Implementacija četrnaest novih projekata iz malih hidroelektrana
ukupne instalirane snage od 61,8, MW, procenjena cena za četrnaest projekata iznosi 80,34 miliona €,
privatne investicije; 2) Realizacija dva nova projekta iz energije vetra od ukupne instalirane snage
32,4 MW, procenjena cena za oba projekta iznosi 45,36 miliona €, privatne investicije.
c. Planirane aktivnosti za 2020: 1) Nastavak fizičke izgradnje termoelektrane "Kosova e Re";
2) Implementacija četrnaest novih projekata iz malih hidroelektrana ukupne instalirane snage od 37,86
MW, procenjeni troškovi aktivnosti iznose 49,22 miliona evra, privatne investicije; 3) Realizacija tri
65
nova projekta iz energije vetra sa ukupnom instaliranom snagom 105 MË, procenjeni troškovi
aktivnosti iznose 147 miliona evra, privatne investicije;
2. Očekivani uticaj na konkurentnost /obrazloženje mere
Neprekidno, kvalitetno, pouzdano snabdevanje električnom energijom i sa pristupačnim cenama je
jedan od preduslova za održivi razvoj biznisa i povećanje poslovne konkurentnosti. Sprovođenje ove
mere povećava sigurnost snabdevanja električnom energijom kao uslov za povećanje konkurentnosti.
3. Procenjeni troškovi aktivnosti i budžetski uticaj
Ukupni obračunati troškovi za sprovođenje ove mere (2018-2020) očekuju se budu 6.000.000 evra.
Od toga, 4.500.000 je budžetirano u okviru MER-a odobreno u budžetu 2018 za konsultantske usluge.
U okviru ovog programa, 1.500.000 se izdvaja za svaku godinu za period 2018-2010. Istovremeno,
očekuje se da će podrška donatorskih projekata biti 1.500.000 evra, podeljena sa 500.000 evra za svaku
godinu. Za razvoj kapaciteta novog generisanja, TC Kosova e Re, očekuje se da će ukupni trošak za
trogodišnji period iznositi 1,3 milijarde evra, a očekuje se da će ga sprovesti privatni investitori. Razvoj
projekata obnovljivih izvora energije koji će privatni investitori realizovati u trogodišnjem periodu,
procenjeni su ukupni troškovi 359 miliona evra, 37.730.000 evra (2018) € 125.700.000 (2019);
196.220.000 € (2020).
4. Očekivani uticaj na zapošljavanje i rodna pitanja
Procenjuje se da će Projekt Kosova e Re uticati na socijalna pitanja i zapošljavanje u periodu od pet
godina gradnje (2018-2022). Projekat TENK se očekuje da godišnje utiče sa iznosom od 200 miliona
evra u rastu BDP (ili od 3% dodate vrednosti BDP samo od ovog projekta). Takođe, razvoj elektrana
projekata iz OIE će imati efekte na rast zaposlenosti i povećanje godišnjih investicija do 70 miliona
evra.
5. Potencijalni rizici
Investicije za dalji razvoj proizvodnih kapaciteta električne energije predvidja se da će biti od privatnih
investitora. Ponavljanje neke ekonomske krize može biti opasnost za investicije u ovim projektima i
time će se smanjiti mogućnost da privatni investitori investicije realizuju kao što je planirano.
4.3.3. ZBIVANJA PO SEKTORIMA (POLJOPRIVREDA, INDUSTRIJA I USLUGE)
a. Analiza glavnih Prepreka
Aktuelno stanje: Učešće sektora poljoprivrede u BDP je zabeležilo pad, ali ostaje važno sa 10.5%
BDP-a u 2016. Iz registracije poljoprivrede 2014, procenjuje se da poljoprivreda zapošljava 86.620
ljudi sa punim radnim vremenom, od kojih oko 50% su članovi porodice koji su angažovani u farmi.
Učešće u vrednosti izvoza poljoprivrednih proizvoda u ukupnoj vrednosti izvoza u 2016. bilo je 15%.
Ukupna vrednost poljoprivredne proizvodnje, procjenjuje se da bude 736.8% miliona €, od čega biljni
proizvodi sa udeom od 56%, mlečni proizvodi 41% i usluge 3% udela. Budžet za podršku sektoru
poljoprivrede svake godine je povećan, ne samo od strane javnih fondova kroz direktna plaćanja i
investicione grantove, nego je ovaj sektor podržan od strane donatora. U 2016, nivo podrške putem
direktnih plaćanja je bio 26,1 miliona €, što je u odnosu na prethodnu godinu povećan za 22% sa 61%
izdvojenih da se podrže poljoprivredne kulture i 39% za stočarstvo. Veličina farmi ostaje mala: prema
popisu 94,2% poljoprivrednih gazdinstava imaju 5 ha obradivog zemljišta, dok samo 1,60% imaju više
nego 10 ha. Svejedno, učešće poljoprivrednih aktivnosti registrovane u registru biznisa je povećano sa
7.5% u 2012-14 na 10.4% u 2016.
66
Nivo konkurentnosti privatnog sektora i dalje ostaje relativno nizak u poređenju sa ostalim zemljama.
Ključni indikator koji dokazuju ovu činjenicu je i negativan trgovinski bilans koji je za 2016 bio
2.229 milijarda evra. Industrija na Kosovu se sastoji uglavnom od mikro i malih preduzeća,
fragmentirane, i uglavnom orijentisane na aktivnosti sa relativno niskom dodatom vrednošću. Osim
toga, i u slučaju industrijskih sektora sa relativno razvijenim stepenom i potencijalom, oni nisu
integrisani u lancu vrednosti i snabdevanja na lokalnom nivou, posebno na regionalnom i
međunarodnom nivou. Glavni razlozi su nedostatak kvaliteta proizvoda, pristupa informacijama,
adekvanog umrežavanja, zatim malih kapaciteta u pogledu količine proizvodnje i sposobne radne
snage da se suočava sa relativno velikom potražnjom. Kao rezultat svih ovih faktora, učešće
proizvodnje u BDP-u ostaje malo sa 10-11%, iako je zapošljavanje u sektoru povećano na 9.8% iz
2014 do 2016.
S druge strane, bilans trgovine u uslugama je pozitivan i dostiže do 614 miliona evra, povećanje od
34% u poređenju sa prethodnom godinom. Glavni sektori koji su doprineli pozitivnom trgovinskom
bilansu u 2016 su bili: putovanja (turizam) sa izvozom u iznosu od 877 miliona evra, zatim slede
poslovanje i stručne usluga sa 63 miliona evra, informacione i komunikacione usluge (IKT) sa 48,5
miliona € i građevinske usluge sa 13 miliona evra i vladine usluge sa 35,5 miliona evra. Procenjuje
se da je rast u turističkoj poslovnoj delatnosti u protekle dve godine bio oko 25%, ali očekivanja rasta
u narednim godinama su još veća, odnosno preko 40%. To je isto tako odraženo u zapošljavanju u
sektoru “smeštaja i usluga ishrane”, koje je porastao za 13.4 % od 2014 u 2016.
Strukturne prepreke: Glavne strukturne prepreke koje ometaju razvoj poljoprivrednog sektora su:
mala veličina gazdinstava, fragmentacija zemljišta, infrastruktura za navodnjavanje, kapaciteti
deponovanja, nefunkcionisanje i neefikasnost tržišta zemljišta, loše ili nefunkcionalne veze između
primarnih proizvođača i prerađivača i između proizvođača i tržišta i nedostatak specijalizacije. Što se
tiče bezbednosti hrane i uskladjenosti sa standardima kvaliteta, nivo implementacije standarda, kako
domaćih, tako i onih EU-a i dalje ostaje nizak. Mala gazdinstva zajedno sa zastarelom tehnologijom
i mašinama su faktori koji direktno utiču na troškove poljoprivredne proizvodnje i nivoa produktivnosti
u poljoprivredi, što zajedno sa neuspehom primene standarda sigurnosti i kvaliteta, stavlja
poljoprivrednike u nepovoljan položaj tokom konkurencije na izvoznom i domaćem tržištu. Slabe veze
između primarnih proizvođača i prerađivačke industrije, kao i nedostatak formalnih sporazuma utiču
na neizvesnost farmera o tome gde će prodati svoj proizvod. Neformalno tržište stvara nepravednu
konkurenciju i utiče na kvalitet proizvoda koji se pojavljuju na prodaju.
Prepreke u ukupnom razvoju industrije, odnose se na nizak nivo SDI i izazove u vezi sa pojavom
industrijskih klastera. Posebno to je loša saradnju između kompanija i obrazovnih i istraživačkih
institucija i nedostatak inovacija. Kao rezultat ovih prepreka i strukture preduzeća, industrijska
proizvodnja dominira sa proizvodnjom niske vrednosti, nedostatkom inovacija i nedostatkom
konkurentnosti na spoljnim i domaćim tržištima.
I pored pozitivnih kretanja u poslednjih nekoliko godina, raspoloživi turistički proizvodi i usluge su i
dalje ograničeni. Glavna prepreke u ovom sektoru ostaje nedostatak adekvatnog zakonskog okvira i
odgovarajuće institucionalne koordinacije sa malim brojem informacija o turističkim mestima,
lepotama kao i o raspoloživim proizvodima i uslugama. Nedostaje razvoj potencijalnih turističkih
proizvoda u zajednici i auto operatera u seoskim i planinskim područjima koja mogu biti ponuđene
na prodaju. Kao rezultat toga, aktualni nivo razvoja turističkog sektora ostaje daleko od njegovog
potencijala sa potencijalnom za prihode i zaposlenost ostaje neiskorišćena.
67
b. Planovi prioritetnih reformi
Reformska mera #4:I nvesticije u poljoprivrednu i agropredjivačku infrastrukturu
1. Opis mere
Sprovođenje ove mere ima za cilj da proširi proizvodne kapacitete u primarnoj proizvodnji, MPŠRR
kroz ovu meru ima za cilj da se poveća za 36,6% broj podržanih gazdinstava prema sektorima: sektor
povrća i staklenika sa 65%, sektor mesa sa 44%, sektora mleka sa 33,3%, sektora grožđa sa 1,6% i
sektor jaja će imati umeren rast. U okviru ulaganja u infrastrukturu za narednih nekoliko godina će
se fokusirati na proširenje površina pod navodnjavanjem za oko 5% u odnosu na prošlu godinu.
Investicijama u sektoru agro-preradjivanja, koje obuhvata ulaganja u polaganje i skladištenje i
proširenje broja ispitnih laboratorija za verifikaciju kvaliteta proizvodnje, nastoji se povećanje broja
agropreradjivačkih preduzeća: prerada mleka 18,2%, prerada mesa 50%, prerada voća i povrća 16,6%
i proizvodnja vina od oko 21.6%.). Za poboljšanje/sprovođenje nacionalnih standarda i standarda EU
o bezbednosti hrane/ dobrobiti životinja/životne sredine u planiranom periodu ćemo podržati 30
preduzeća na godišnjim osnovama da postignu ove standarde. Broj modernizovanih preduzeća sa
novom tehnološkom opremom i uvođenjem novih linija proizvoda i novih proizvoda će biti oko 40
preduzeća godišnje. Takođe, broj agro-preradjivačkih preduzeća koja će tretirati otpatke i smeće u
pravilnom upravljanju će biti veći od 10 firmi godišnje. Takodje biće povećan broj preduzeća koja
će ulagati u proizvodnju obnovljive energije. Ka osnovni scenarijo za investicije i analizu rezultata i
dostignuća ove mere uzet je ex-ante procena u PRRP 2014-2020, koji je realizovan uz podršku
Evropske komisije u 2013.
a. Planirane aktivnosti za 2018, 2019, 2020: 1) Investicije u fizičku infrastrukturu - povećanje
proizvodnih površina u sektoru hortikulture:staklenici, višegodišnja stabala, sitno voće, vinogradi ,
rasadnici; 2) Investicije u fizičku infrastrukturu – Povećanje proizvodnih kapaciteta u stočarstvo i
živinarstvo, nove štale za proizvodnju mleka, mesa, kokošaka nosilja i gajenje pilića za meso
(brojlera); 3) Investicije u agroprerdjivačaka preduzeća, odnosno proširenje kapaciteta prerade i
uvođenje novih proizvodnih linija, ulaganja u higijenu i standarde kvaliteta, ulaganja u marketing u
sledećim sektorima: mleko, meso, voća i povrća, vino i žestoka alkoholna pića; 4) Investicije u sistem
za navodnjavanje, proširenje novih kanala sistema primarnog, sekundarnog i tercijarnog
navodnjavanja; 5) Investicije u modernizaciju elektronskih sistema i registara (FADN i ACS, LIPS,
REF, registar životinja, kao i registar trgovinske statistike).
2. Očekivani uticaj na konkurentnost /obrazloženje mere
Kao rezultat ovih mera, ekonomski rast, kao neto dodatak bruto dodatne vrednosti u podržanim
preduzećima očekuje se da bude 15%. Produktivnost rada, kao rast (u%) bruto dodatnih prihoda, za
svako radno mesto se očekuje da bude 15%, dok povećanje zaposlenosti kod podržanih
poljoprivrednika očekuje se da bude oko 1,6% ili oko 1.400 novih radnih mesta. Osim toga, kroz
poboljšanje standarda kvaliteta hrane nastoji se povećana zamena poljoprivrednih proizvoda
/proizvodnje koji se uvoze sa domaćim proizvodima i u isto vreme povećavanje izvoza
poljoprivrednih proizvoda za 10% %, ili učešće, dok substitucija ili i smanjenje uvoza za 3%.
3. Procenjeni troškovi aktivnosti i budžetski uticaj
Očekuje se da će ukupni troškovi za sprovođenje ove mjere (2018-2020) iznositi oko 16.000.000 evra.
Troškovi sprovođenja ove mere su budžetirani u okviru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i
ruralnog razvoja i obuhvataju sledeće: 47.500.000 € za 2018, 47.600.000 € za 2019, 48.700.000 € za
68
2020. Aktivnosti vezane za izgradnju institucionalnih kapaciteta Upravnog organa i Agencije za isplate
grantova za ruralni razvoj, aktivnosti vezane za sistem Radonića i pripremu glavnog sistema planiranja
navodnjavanja očekuje se da se finansiraju iz kredita Svetske banke u iznosu od 5,800,000 evra za
svaku godinu (2018-2020).
4. Očekivani uticaj na zapošljavanje i rodna pitanja
Sprovodjenje ove mere će imati uticaj na stimulisanje stanovništva u ruralnim područjima za
održavanje i povećanje poljoprivrednih aktivnosti i procesiranja i o obradu poljoprivrednog zemljišta,
uvođenje posebnih kultura u proizvodnji koje mogu imati prioritet i konkurentnost. Ova mera se
očekuje da ima direktan uticaj na ekonomsku situaciju porodica koje se bave poljoprivredom
povećanjem nivoa njihovih prihoda.
5. Mogući rizici:
Ne predvidja se neki eventualni rizik, osim mogućih klimatskih promena i prirodnih katastrofa.
Reformska mera #5: Proširenje farmi putem konsolidacije i uredjivanja poljoprivrednog
zemljišta
1. Opis mere
Projekat nezavršene komasacije poljoprivrednog zemljišta je završen u 21 katastarskih zona u opštini
Glogovac u površni od 4,790.00 ha i 5 katastarskih zoni u opštine Vučitrn u površini od 487.21
hektara. Imajući značaj ove mere, Vlada Kosova namerava da nastavi napore za proširenje
poljoprivrednih gazdinstava kroz konsolidaciju i popis poljoprivrednog zemljišta, što će olakšati
buduće projekte dobrovoljne konsolidacije zemljišta i uspostavljanje efikasnog tržišta zemljišta.
Konsolidacija i popis poljoprivrednog zemljišta će biti olakšan kroz zakonske i institucionalne mere,
stvaranjem poljoprivrednog zemljišta u parcele pravilnog geometrijskog oblika. Ova mera se zasniva
na NSR, PPRR i na Strategiju o imovinskim pravima.
a. Planirane aktivnosti za 2018: 1) Integracija obrađenih podataka u bazi prostornih podataka; 2)
Predmeti projekata realizovanih u opštini Glogovac i opštini Vučitrn da se unesu u Registar prava
na nepokretnu imovinu-RPNI; 3) Individualni razgovori sa poljoprivrednicima koji učestvuju u
projektu; 4) Razmatranje sugestija i zahteva poljoprivrednika u pogledu mogućnosti i želje
kupoprodaje, zamene, preraspodele njihovih parcela u okviru projekta, na osnovu projekta
predvidjenog za regulisanje i konsolidaciju zemljišta u površini od 25 hektara u Celini, opština
Orahovac.
b. Planirane aktivnosti za 2019: 1) Stvaranje GRID i terenskih mapa, integracija u GIS mobile; 2)
Prikupljanje podataka na terenu i analiziranje uzoraka; 3) Poljska studija o proceni podobnosti
poljoprivrednog zemljišta za opštinu Orahovac, i uzimanje uzoraka poljoprivrednih zemljišta, livada
i pašnjaka (18644,5 ha) za opštinu Orahovac; 4) Obavljanje sondiranja , uzimanje uzoraka zemljišta,
označavanja pomoću apilikacija na mobilnim uređajima, i analiziranje uzoraka u laboratoriji
Poljoprivrednog instituta Kosova sa ciljem da se proceni indikacija plodnosti poljoprivrednog
zemljišta
c. Planirane aktivnosti za 2020: 1) Podaci prikupljeni na terenu na osnovu sondaže i opis profila
zemljišta biće uneti u bazi podataka; 2) Procesiranje grupe ključnih podataka za procenu podobnosti
zemljišta i utvrđivanje klase podobnosti i graničnici za svaku tačku; 3) Klasifikacija zemljišta u
opštini Orahovac kombinovanjem podataka o opisu zemljišta i njenih vrste na terenu kao fizičko –
69
hemijskih podataka analizirani u laboratoriji; 4) Procena indikatora plodnosti, i procena kritičnih
nivoa teških metala u zemljištu i faktora koji utiču na njihov sadržaj.
2. Očekivani uticaj na konkurentnost/obrazloženje mere
Projekat dobrovoljne komasacije će uticati na povećanje veličine farmi, bolji pristup imovini,
rešavanje imovinskih pitanja i sl, koji su osnova za smanjenje jediničnih troškova, povećanje
produktivnosti u poljoprivredi, konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda na tržištu čime se
povećavaju prihodi poljoprivrednika. Takođe će doprineti razvoju tržišta zemljišta (sigurnost
imovinskih prava, visok obim trgovanja, uspostavljanje standardnih ugovora zakupa) i pravednijoj
dodeli i boljem nadzoru subvencija iz državnog budžeta i vlasnicima i korisnicima ovih imovina.
3. Procenjeni troškovi aktivnosti i budžetski uticaj
Ukupni procenjeni troškovi za implementaciju ove mere (2018-2020) očekuje se oko 1,500,000 €.
Troškovi sprovođenja mere su budžetirani u okviru MPŠRR-a i obuhvataju sledeće: 500.000 € za 2018,
500.000 € za 2019 i 500.000 € za 2020. U ovom periodu, očekuje se da i donatori budu uključeni u
implementaciju aktivnosti mere u iznosu od 60.000,00 € (2018).
4. Očekivani uticaj na zapošljavanje i rodna pitanja
Realizacija ove mere se očekuje da utiče na olakšavanje zemljišne reforme kroz razvoj tržišta
zemljišta. Ova mera će pomoći poljoprivrednicima da prelaze sa ekzstencijalnih farmi poljoprivrede
na konkurentne proizvode i otvaranje novih radnih mesta u poljoprivrednoj proizvodnji, dok će
pasivni zemljoposednici koji nisu aktivni na farmi moći da imaju prihod od prodaje ili iznajmljivanja
zemljišta.
5. Potencijalni rizik
Nedostatak saradnje i nedostatak izražavanja volje građana za dobrovoljnu komasaciju zemljišta.
Osnovna pretpostavka na kojoj stoji dobrovoljna konsolidacija zemljišta je mogućnost Ministarstva
da pruža besplatnu tehničku pomoć i podršku u vezi sa troškovima transakcije kao snažan podsticaj na
šta poljoprivrednici mogu reagovati 17.
Reformska mera #6: Razvoj konkurentnosti privatnog sektora preko industrijskog razvoja
za MSP-e
1. Opis mere
Kao nastavak PER 2017-2019, ova mera ima za cilj poboljšanje konkurentnosti industrijskih MSP-a
poboljšavanjem saradnje između MSP-a, povećavaju umrežavanje sa drugim regionalnim
kompanijama i onima iz EU, poboljšavaju dijalog između javnog i privatnog sektora, identifikuju
potencijale za unapređenje lanca vrednosti, kao i poboljšavaju pristup finansijama. Ujedno, uz podršku
i umrežavanjem, ponuđene usluge za MSP-a će se poboljšati, jačanjem KAIPP-a. Studije su
identifikovale su sledeće prioritetne oblasti za ulaganje: TIK , prehrambena industrija, rudarstvo i
prerada metala, energija , tekstil i prerade kože, drvoprerada i turizam. Takođe, pojedini sektori su
identifikovani kao spremni za razvoj industrijskih klastera.18 Ova mera je povezana sa ključnim
strateškim dokumentima, i to: Nacionalnom strategijom razvoja (2017 -2021), Nacionalnim
programom za sprovođenje SSP-a i Programom Vlade za 2017-2021. Tokom 2017. je funkcionisano
17http://www.fao.org/fileadmin/user_upload/Europe/documents/Events_2007/Land2007/Kosovo.pdf 18 Studije za osam industrijskih sektora. Izveštaj za konkurentnost “Prirodne grupe” (https://mti.rks.gov.net/desk/inc/media/30DB588-CD11-4EFA-9044-
F74480A3A5EF.pdf) i Studija o perspektiama za poboljšanje industrije Kosova preko Grupnih inicijativa. https://mti.rks-gov.net/page.aspx?ir=2.79.
70
Veće/Forum za izradu industrijskih politika u cilju stimulisanja konkurentnosti u industrijskim
sektorima i informisanja o izazovima i preprekama na koje se nailazi u ovim sektorima kako bi se
preporučile efikasnije mere i politike za njihovo rešavanje. Takođe, tokom 2017, radilo se na
istraživanju lanca vrednosti do četiri potencijalna industrijska sektora.
a. Planirane aktivnosti za 2018: 1) Izrada i usvajanje Strategije za razvoj privatnog sektora 2018-
2022, koja obuhvata i industrijske politike; 2) Sprovođenje analiza o podršci i razvoju kao i
sprovođenju industrijskih politika: razvoj potencijala i lanca vrednosti u industrijskim sektorima;
kapaciteti udruživanja u industrijskim sektorima, analiza postojećih šema i predloga za nove ciljeve
radi poboljšavanja pristupa finansijama; godišnji izveštaj o industrijskom razvoju; 3) Sprovođenje
preporuka Foruma za razvoj industrijskih politika i poboljšavanje dijaloga između centralnih i lokalnih
uprava i drugih učesnika; 4) Promovisanje i podržavanje preduzeća sa 4 industrijska parka, 2 parka
preduzetništva, jedna agro-industrijska zona i jedan industrijski park; 5) Sprovođenje programa
podrške za MSP kao i preduzetnike (certifikacija i konsultantski vaučeri, praksa u preduzetništvu,
sajmovi za žene u preduzetništvu, cene biznis planova); 6) Kreiranje i promovisanje baze podataka za
SMP, kao i opremanje potencijalnim pod-ugovorima; 7) Pružanje podrške i jačanje saradnje sa
mrežama iz dijaspore, sa ciljem povećanja investicija i izvoza.
b. Planirane aktivnosti za 2019 i 2020: 1) Završavanje studije o razvojnim potencijalima
industrijskog sektora i lanca vrednosti (po jedna studija za svaki sektor); priprema godišnjeg izveštaja
o industrijskom razvoju; 2) Sprovođenje preporuka Foruma za razvoj industrijskih politika i
poboljšavanje dijaloga između centralnih i lokalnih uprava i drugih učesnika; 3) Promovisanje i
podržavanje preduzeća sa 4 industrijska parka, 2 parka preduzetništva, jedna agro-industrijska zona i
jedan industrijski park; 4) Sprovođenje programa podrške za MSP kao i preduzetnike (certifikacija i
konsultantski vaučeri, praksa u preduzetništvu, sajmovi za žene u preduzetništvu, cene biznis planova);
5) Pružanje podrške i jačanje saradnje sa mrežama iz dijaspore, sa ciljem povećanja investicija i izvoza.
2. Očekivani uticaj na konkurentnost/obrazloženje mere
Mera identifikuje veze unutar lanca vrednosti u sektorima relativno visoke dodatne vrednosti.
Takođe, doprineće internacionalizaciji SMP-a kao i integraciji lanca vrednosti i lokalnih klastera,
rešavanjem nekoliko prepreka i stvaranjem novih mogućnosti za industrijski razvoj i povećanje izvoza.
3. Procenjeni troškovi aktivnosti i budžetski uticaj
Ukupni procenjeni troškovi za implementaciju ove mere (2018-2020) očekuje se oko 1.300.000 evra.
Troškovi za sprovođenje mere su budžetirani u okviru Ministarstva trgovine i industrije, Odeljenja
industrije sa 50.000 evra planiranih za svaku godinu, a KAIPP uključuje sledeća sredstva: 5.294.526
€ za 2018., 3.771.585 € za 2019. i 4.083.046 € za 2020.
4. Očekivani uticaj na zapošljavanje i rodna pitanja
Kao rezultat sprovođenja ove mere, tokom naredne tri godine očekuje se mogućnost zapošljavanja oko
450 osoba.
5. Potencijalni rizici
Neki od najznačajnijih rizika u sprovođenju ove mere su: nedostatak finansijskog kapitala preduzeća
za kapitalizaciju razvojnog potencijala i integraciju unutar lanca vrednosti; nedostatak spremnosti svih
relevantnih aktera za delovanje u istom pravcu i u isto vreme u pravcu kapitalizacije novih mogućnosti
za razvoj industrijskih grupa unutar lanca vrednosti.
71
Reformska mera #7: Razvoj turističkog produkta u turističkim regionima Kosova
1. Opis mere
Cilj ove mere je podsticanje razvoja turističkih proizvoda u cilju povećanja ekonomske vrednosti
turizma, povećanjem turističke ponude kroz identifikaciju turističkih proizvoda, podsticanje za razvoj
proizvoda u cilju ulaska na tržište, saradnju između relevantnih aktera, korišćenje turističkih standarda
i poboljšanje zakonske infrastrukture u skladu sa evropskom praksom. ova mera je nastavak PER 2017
Ona je direktno povezano sa Nacrt strategijom o privatnom sektoru 2017-2021 i indirektno se
povezuju sa NSR-om.
a. Planirane aktivnosti za 2018: 1) Usvajanje koncepta dokumenta i izrada Zakona o turizmu; 2)
Identifikacija međunarodnih standarda u cilju poboljšanja kvaliteta usluga u turizmu i ugostiteljstvu;
3) Istraživanje o proizvodima u turističkom regionu Pomoravlja, koje obuhvata identifikaciju
proizvoda sa prioritetnim razvojem i informisanje biznisa o turističkim proizvodima; 4) Podsticanje
relevantnih institucija i organizacija za realizaciju postavljanja turističke signalizacije u skladu sa
važećim propisima; 5) Podrška biznisima u razvoju ruralnog turizma i agro-turizma.
b. Planirane aktivnosti za 2019: 1) Izrada administrativnih uputstava koje proizilaze iz ovog zakona;
2) Usvajanje međunarodnih standarda u turizmu i ugostiteljstvu i njihovo prilagođavanje; 3) Podrška
stvaranja i razvoja grupnog pristupa turizma; 4) Podrška biznisima u razvoju ruralnog turizma i agro-
turizma.
c. Planirane aktivnosti za 2020: 1) Nastavak izrade drugih podzakonskih akata koji proizilaze iz
novog zakona o turizmu; 2) Organizovanje radionica sa privatnim sektorom za podsticanje stvaranja
klastera, u saradnji sa lokalnim nivoom i univerzitetetom; 3) Podrška za osnivanje i razvoj klastera u
turizmu; 3) Podrška biznisima u razvoju ruralnog turizma i agro-turizma.
3. Očekivani uticaj na konkurentnost /obrazloženje mere
Identifikacija i razvoj novih turističkih proizvoda će uticati povećanje broja turističkih preduzeća,
broja zaposlenih u turističkim preduzećima koji nude prodaju ovih proizvoda, širenje turističke ponude
Kosova kao destinacije, kao i podizanje kvaliteta u pružanju turističkih usluga. Kao rezultat toga,
očekuje se da će Kosovo biti atraktivnije za posetioce što će dovesti do generisanja prihoda sa
direktnim uticajem na BDP.
4. Procenjeni troškovi aktivnosti i budžetski uticaj
Uticaj budžeta na sprovođenje aktivnosti za period 2018-2020 iznosi 82.000 evra, od čega se 10.000
evra za svaku godinu planira iz kosovskog budžeta. Troškovi implementacije mere su budžetirani u
Ministarstvu trgovine i industrije sa 10.000 € planiranih za svaku godinu. Istovremeno, očekuje se da
će podrška donatorskih projekata iznositi 20.000 evra za 2018, 16.000 evra za 2019 i 16.000 za 2020.
Budžet za podršku preduzećima u razvoju ruralnog turizma iz sredstava MPŠRR-a su od 100.000 evra
godišnje.
5. Očekivani uticaj na zapošljavanje i rodna pitanja:
Razvoj turizma će stvoriti mogućnosti zapošljavanja u ruralnim i planinskim oblastima, povećaće
mogućnost za porodične biznise, gde žene će imati lake mogućnosti za zapošljavanje, posebno u oblasti
kulinarstva i domaće radinosti. Do kraja 2020 očekuje se da će broj zaposlenih u oblasti turizma biti
povećan za oko 30% i učešće žena zaposlenih u turizmu nastoji se da do 2020 bude oko 20%.
72
6. Mogući rizici
Nedostatak ljudskih institucionalnih kapaciteta u oblasti turizma može biti opasnost za punu
implementaciju ove mere. Imajući u vidu da mnoge aktivnosti koje se odnose na opštine i drugim
srodnim institucijama, to može biti ugroženo ako ne izražavaju spremnost da se u aktivnosti realizuju
u potpunosti.
4.3.4. POSLOVNO OKRUŽENJE I SMANJENJE NEFORMALNE EKONOMIJE
a. Analiza glavnih prepreka
Aktuelno stanje: Prema izveštaju Svetske banke „Poslovanje“, Kosovo je među 10 ekonomija širom
sveta sa najznačajnijim poboljšanjima u obavljanju poslovnih reformi. Ove godine, Kosovo se nalazi
na 40. mestu od 190 zemalja za olakšice poslovanja, u poređenju sa prošlogodišnjim 60. mestu. Kosovo
je 10. za pokretanje biznisa, 12. zaduživanja, 48. za trgovinu preko granice, 122 da dozvoli izgradnju
89 za zaštitu malih investitora, 106 za pristup električnu energiju, 49 za izvršenje ugovora, 45 za
plaćanje poreza, 34 za registraciju imovine i 49 za rešavanje stečaja. Poboljšani učinak Kosova ove
godine podržava realizaciju tri regulatorne reforme za preduzeća u sledećim oblastima: započinjanju
biznisa, uzimanju kredita i rešavanju slučajeva stečaja. Konkretno, izveštaj pokazuje da je tokom
perioda od 12 meseci do juna 2017, Kosovo realizovao veliki broj oblasti: započinjanje biznisa je
olakšano pojednostavljenjem procesa registracije radnika; pristup kreditima je ojačan usvajanjem
novog zakona koji postavlja jasne prioritete u stečaju za osigurane poverioce i daje jasne osnove za
oslobađanje od boravka za osigurane poverioce u postupku reorganizacije; rešenja stečajnih postupaka
je olakšano uspostavljanjem pravnog okvira za stečaj i insolventnosti za preduzeća, što postupke
likvidacije i reorganizacije postavlja na raspolaganju dužnicima i poveriocima.
Treba napomenuti da, uprkos napretku u gore navedenim pokazateljima, Kosovo nije ostvarilo
napredak u nekim drugim važnim pokazateljima, koji uključuje izvršenje ugovora, pristup električnoj
energiji, izdavanje građevinskih dozvola i zaštita malih investitora. U većini zemalja jugoistočne
Evrope kreditiranje privatnog sektora postepeno se poboljšava, dok je Kosovo stvaranjem Kosovskog
fonda za kreditne garancije (FKGK) koji izdaje kreditne garancije portfolija finansijskim institucijama
za pokrivanje do 50% rizika za kredite mikro-preduzeća, malih i srednjih preduzeća (MMSP),
olakšao teret MMSP da obezbede više sredstava za njihov rast. Smanjenjem kreditnog rizika za
MMSP, biće podsticane partnerske finansijske institucije FKGK da daju više kredita za više MMSP
da se poveća iznos kredita malim i srednjim preduzećima, da se prošire proizvodi i usluga koje se
pružaju MMSP, kao i da poboljšaju uslove i rokove tih kredita.
Informalnost i nedostatak finansijske transparentnosti u vezi sa pojedinačnim dobitima i poslovnim
prihodim , kao i nizak kvalitet finansijskog izveštavanja (posebno što se tiče segmenta NVMM) je
rezultiralo visokim nivoom kolateralizovanog kreditiranja, umesto analize novčanog protoka gotovog
novca iz banaka. Zakon o računovodstvu, finansijskom izveštavanju i reviziji, koji će usklađivati
finansijske informacije sa međunarodnim standardima i na taj način olakšati kreditiranje i ulaganje u
kosovske kompanije, je prioritet u okviru Evropske agende za implementaciju tokom 2018.
Neformalna ekonomija ostaje veliki problem na Kosovu. Nivo sive ekonomije procenjen na 32% BDP-
a ostaje visok, među zemljama se istim nivom razvoja. Kao takva, stvara nelojalnu konkurenciju za
formalna preduzeća, sa većinom kompanija koje pozivaju da neformalna konkurencija predstavlja
ozbiljnu prepreku za biznise.
73
Strukturne prepreke: Poslovno okruženje je poboljšano, ali važne prepreke i izazovi ostaju:
nelojalna konkurencija iz neformalnog sektora; spora i nekonzistentno sprovodjenje zakona u
privrednim sporovima; česte, nekoordinirana i skupe inspekcije; slaba koordinacija između javnih i
privatnih institucija, posebno finansijskih institucija, u prikupljanju i razmeni finansijskih informacija
preduzeća; nemogučnost realizacije vrednosti kolaterala usled nedostataka u sistemu imovinskih prava
(u smislu dostupnosti i pouzdanosti dokumenata), prava u vezi sa vrstama imovine, uključujući i
državne, javne i opštinske imovine, kao i prava stranih građana naposedovanje imovinu na Kosovu
nisu jasno definisana zakonom, sprovođenje zakona o intelektualnoj svojini. Ove prepreke smanjuju
konkurentnost kosovskih preduzeća i njihove mogućnosti za ulaganja, rast i otvaranje novih radnih
mesta. Slabo izvršenje imovinskih prava i finansijskog izveštavanja negativno utiču na mogućnosti i
kapacitete malih i srednjih preduzeća za pružanje finansijskih sredstava, kao i stranih investicija i
poslovnih partnerstva.
Nelojalna konkurencija iz sive ekonomije smanjuje mogućnosti za formalno zapošljavanje sa visokom
sigurnošću posla i stvaranje i proširenje malih kompanija i individualnih biznisa. Sporo i neodrživo
osnaživanje ugovora nameće visoki trošak i nesigurnost za biznise i podriva poverenje u državne
institucije i pravnu sigurnosti građana.
b. Reformske mere
Reformska mera #8: Usvajanje na podacima zasnovanih politika i tretiranje administrativnih
opterečenja
1. Opis mere
U okviru suštinske reforme za pojednostavljenje zakonodavstva i uspostavljanje regulatornog sistema
procene uticaja, ova mera ima za cilj poboljšanje razvoja politike i zakonodavstva zasnovanog na
podacima i adekvatna proces konsultacija. U tom smislu će se ojačati postojeći sistem koncepta
dokumenata za pripremu politika i zakonskih predloga koji će eventualno biti zamenjen sistemom
procene uticaja. Priručnik za koncept dokumenta i Smernice su izmenjene i usvojene u 2017 i
obuhvataju sredstva kao što je Model standardnog koštanja, test konkurentnosti, test MSP, itd. Pored
toga, analiziraće se mogućnost uspostavljanja programa za rešavanje administrativni opterećenja uz
ciljanje od 25% i program će se usvojiti i pokrenuti. Ova mera sadrži i pojednostavljivanje licenci i
dozvola i u skladu je sa NSR-om, ERA-om i izmenjenom Strategijom 2017-2021 za bolju regulativu.
a. Aktivnosti za 2018: 1) Izrada koncepta dokumenta o administrativnim opterećenjima, uključujući
i određivanje odgovarajućih ciljeva: 2) Formiranje jedinice za bolju regulativu; 3) Obuka civilnih
službenika za primenu uputstva i analitičkih sredstva za procenu ex-ante politika i proces konsultacija;
4) Obuka trenera u razvoju strateških dokumenata u skladu sa novim smernicama, uključujući ToT za
nova sredstva kao što je Standardni model koštanja; 5) Realizacija tri zakonodavnih procena; 6)
Završetak okvira baze podataka za procenu uticaja sa podacima za dalje poboljšanje donošenja odluka
na osnovu dokaza.
b. Aktivnost za 2019: 1) Izrada koncepta dokumenta o administrativnim opterećenjima, uključujući
i određivanje odgovarajućih ciljeva; 2) Iniciranje programa za smanjenje administrativnih opterećenja
čiji je cilj pojednostavljenje, spajanje ili uklanjanje najmanje 10% postojećih licenci i dozvola; 3)
Nastavak dalje obuke osoblja u vezi sa primenom uputstva i analitičkih sredstava za ex-ante procenu
politika; 4) Sprovođenje sedam zakonodavnih procena.
74
c. Aktivnosti za 2020: 1) Sprovodjenje programa za smanjenje administrativnih opterećenja prema
postavljenim ciljevima; 2) Dalja obuka osoblja u pogledu primene uputstava i analitičkih sredstava
za ex-ante procenu politika; 3) Postizanje ciljeva za pojednostavljenje , spajanje ili eliminaciju
najmanje 10% licenci i dozvola.
2. Očekivani uticaj na konkurentnost /obrazloženje mere
Kvalitet politika i zakonodavstva će se poboljšati i ukloniće se nepotrebne prepreke. Uspostavljanje
standardnog modela koštanja će podsticati razumevanje uticaja zakonodavstva na preduzeća i građane
i poboljšaće finansijsko planiranje politika. Test MSP podizaće svest kreatora politike i donosioca
odluka o specifičnim potrebama preduzeća, a u okviru toga posebno mikro preduzeća, koja su
dominantna u privrednoj strukturi Kosova. Regulatorni Test regulatorne konkurentnosti će doprineti
konkurentnijem poslovnom okruženju i poboljšanju poslovnog profila i regulative na Kosovu u
odnosu na druge zemlje u regionu. Smanjenje administrativnog tereta, uključujući dozvole i licence će
smanjiti trošak za biznise, a povećaće njihovu konkurentnost.
3. Procenjeni troškovi aktivnosti i budžetski uticaj
Za realizaciju aktivnosti ove mere je planirano 290.000 evra za svaku godinu za period 2018-2020.
Ova sredstva obezbeđuju donatori, kroz direktnu podršku budžeta i stručnosti.
4. Očekivani uticaj na zapošljavanje i rodna pitanja
Poboljšanje poslovnog okruženja će doprineti ekonomskom rastu podsticanjem početnih biznisa i
formalizaciju poslovnih aktivnosti zapošljavanja. Takođe, uvođenje dodatnih sredstava za analizu
politika uz fokusiranje na povećanje konkurentnosti popraćuje se sa integracijom procene rodnog
uticaja u procesu razvoja politike i u skladu je sa agendom Kosova za ravnopravnost polova.
5. Potencijalni rizici
Ključni rizici se odnose na kapacitet za implementaciju novih sredstava za razvoj politika, koji
uključuju i izvore za izradu baze podataka za procenu uticaja.
Reformska mera #9: Osiguravanje imovinskih prava rešavajući neformalnosti u sektoru
nepokretne imovine
1. Opis mere
Nakon reformi predstavljenih u PER 2016-2018, ova mera je nastavak postupaka za osiguranje naslova
imovinskih prava. Prva grupa postupaka se fokusira na poboljšavanje pravnog postojećeg okvira, jer
postojeće zakonodavstvo primenjuje pravne konccepte iz Jugoslavije, koji predstavljaju prepreku
razvoju žiovog tržišta u skladu sa ekonomskim razvojem. Drugi deo aktivnosti biće fokusiran na
rešavanje neformalnosti u sektoru nepokretne imovine, zato što je imovina u van zakonskom kontekstu
mrtav kapital i ne može biti predmet transakcija na tržištu imovine. Nesaglasnost između katastarskih
registara Kosova i neformalnih vlasnika nepokretne imovine doprinose nesigurnom posedovanju. Ova
Strateška intervencija, ima za cilj obnavljanje nosilaca u katastarskom registru na Kosovu, tretirajući
dva glavna izvora neformalnosti: (1) slučajeve zakasnelog nasleđivanja i (2) usmene ugovore. Do
danas, većina postupaka za rešavanje dva glavna izvora neformalnosti se primenjuju na vreme;
međutim, specifične mere zahtevaju konstantnu pažnju od strane visokih donosilaca odluka.
Zakonodavstvo predviđeno za 2017. je u parlamentarnim postupcima, kao što je izmena zakona o
nasleđu, i vanparnični postupak i novi zakon o beležništvu. Ova mera je zasnovana na NIGP i Strategiji
za imovinska prava.
75
a. Planirane aktivnosti za 2018: 1) Izmena i usvajanje zakona o imovini i drugih stvarnih prava; 2)
Usvajanje novog Zakon o javnoj imovini; 3) Finalizacija i usvajanje Koncept dokumenta o novom
zakonu za izmenu prava na korišćenje društvenih nepokretnosti; 4) Finalizacija i usvajanje nacrta
zakona o gradskom građevinskom zemljištu; 5) Usvajanje “Paketa nasleđivanja” – Zakon o
nasleđivanju, zakon o neospornim postupcima i zakon o notarima Skupština); 6) Izrada i usvajanje
koncept dokumenta o izmeni zakona o parničnom postupku; 7) zrada i usvajanje koncept dokumenata
o efikasnijim procedurama za priznavanje i registrovanje prodaja načinjenih putem verbalnih ugovora;
8) inalizacija i usvajanje izmena zakona o katastru, stimulacija registracije vlasničkih prava u katastru
uprošćavanjem procedura registracije i uklanjanje prepreka; 9) Ukidanje svih opštinskih taksi na
prenos vlasništva koje su u suprotnosti sa AU 02/2014 o taksama za usluge registracije nepokretne
imovine; 11) Organizovanje kampanji za podizanje svesti o važnosti formalizacije i registracije
vlasničkih prava u katastru.
b. Aktivnosti planirane za 2019: 1) Usvajanje novog zakona o izmeni prava korišćenja društvene
nepokretne imovine i novog zakona o gradskom građevinskom zemljištu; 2) Sprovođenje „aketa
nasleđivanja“, izrada podzakonskih akata i stvaranje Informativnog portala o Imovinskim pravima radi
efikasnijeg obaveštavanja stranaka koje osigurava željeni proces baš onako kako je to predviđeno
zakonom; 3) Finalizacija i usvajanje izmena i dopuna zakona o spornim postupcima; 4) Izmena tela
zakona kojim se olakšava put efikasnom zakonskom postupku za priznavanje i registraciju prodaja
izvršenim putem verbalnih ugovora; 5) Sprovođenje uprošćenih procedura nakon usvajanja zakona o
katastru.
c. Aktivnosti planirane za 2020: 1) Sprovođenje usvojenog zakona o imovini i stvarnim pravima,
javnoj imovini, prenosu prava korišćenja nepokretne društvene imovine i gradskog građevinskog
zemljišta i ažuriranje katastra u skladu s tim; 2) Praćenje sprovođenja „Paketa o nasleđivanju“, sa
fokusom na notarsku praksu u sprovođenju istog; 4) Usvajanje i primena zakonskih izmena koje
omogućavaju usklađene postupke za priznavanje i registraciju prodaja načinjenih verbalnim
ugovorima; 5) Nastavak sprovođenja uprošćenih procedura nakon usvajanja zakona o katastru u svim
opštinama na Kosovu.
2. Očekivani uticaj u konkurentnosti/obrazloženju mera
Ova mera ima uticaja na intenzitet ali i direktnu konkurentnost. Ostale jasne zakonske odredbe
ohrabruju strane i domaće investicije. Obnovljeni i pristupačni registri podržavaju dinamični razvoj
tržišta zemljom, stavljajući na raspolaganje pravne i ekonomske informacije spoljnim investitorima.
Osiguravanje prava na imovinu registrovanu u katastru, takođe oslobađa mogućnosti za pristup
finansijama za građane koji nisu bili u mogućnosti da koriste svoj kapital u protivzakonitom kontekstu.
Institucionalizacija efikasnih procedura za rešavanje neformalnosti, takođe doprinosi smanjenju
slučajeva prikupljenih u sudu.
3. Procenjeni troškovi aktivnosti i uticaj na budžet
Ukupni troškovi za sprovođenje ove mere su oko 930.000 evra, sa 84.500 evra obuhvaćenih kosovskim
budžetom, 42.000 za 2018. i 42.500 za 2019. Ostale aktivnosti će biti realizovane kroz podršku
razvojnih partnera, i to: 209, 575 € za 2018, 444.150 € za 2019 i 193.115 € za 2020.
4. Očekivani uticaj na zapošljavanje i rodno pitanje
Nesigurnost po pitanju imovinskih prava ometa ekonomski rast, pogađa ljudska prava i oštećuje
situaciju marginalizovanih zajednica. Šira neformalnost u sektoru imovine šteti i otežava pristup
ženama i devojkama da uživaju jednaka imovinska prava i umanjuje njihovu ekonomsku nezavisnost.
76
Uspostavljanje efikasnih i niskobudžetnih administrativnih procedura za pravno priznavanje
imovinskih prava, u kombinaciji sa kampanjama za podizanje svesti, podstiču građane da osiguraju
svoja imovinska prava.
6. Potencijalni rizici
Efektivno sprovođenje mera zahteva održivu i konstantnu pažnju na političkom nivou. Učestali izborni
krugovi mogu usporiti proces sprovođenja.
Reformska mera #10: Porast efikasnosti u sudskom rešavanju slučajeva
1. Opis mere
Ova mera ima za cilj poboljšavanje sudske efikasnosti u tretiranju ekonomskih sporova, smanjujući
broj slučajeva prikupljenih pri sprovođenju sistema upravljanja slučajevima SUIP. Fokus na
poboljšanje efikasnosti sudstva treba da bude smanjenje broja prekršajnih predmeta putem podsticaja
i brzim sporazuma u sudu, privremeno povećanje broja zaposlenih za rešavanje slučajeva, jačanje
kapaciteta administrativnog odeljenja ili Fiskalnog odjeljenja Osnovnog suda u Prištini, uključujući
poreske i carinske oblasti. Ova mera je nastavak PER 2017-2019, a zasniva se na SNR i ERA. Tokom
2017 ostvaren je značajan napredak u implementaciji SMIL sistema upravljanja predmetima.
Pripremljen je data centar i funkcionalan je, uključujući razvoj i sprovođenje SIUP u pilot sudu.
Procena kapaciteta Fiskalne divizije je završena u 2017., te se odobrenje očekuje i njegovo sprovođenje
kako bi se smanjili akumulirani slučajevi. Ova mera je nastavak PER 2016-2018 i zasniva se na SNR
i ERA.
a. Aktivnosti planirane za 2018: 1) Regrutacija 42 profesionalna saradnika za tretiranje prikupljenih
slučajeva u civilnoj i krivičnoj oblasti sa ciljem povećanja rešenih slučajeva za 30% do kraja 2018; 2)
Završavanje i usvajanje analize o povećanju broja sudija i stručnih saradnika u okviru Fiskalne
jedinice; 3) U ovom periodu se očekuje završetak prve faze razvoja SEUP-a; 4) Organizacija i
održavanje obuka u cilju pokretanja sistema u sudovima.
b. Aktivnosti planirane za 2019: 1) Ciljano sprovođenje od 20-30% smanjenja starih slučajeva19;
Regrutacija sudija u skladu sa procenama o potrebi, smanjenje predmeta u fiskalnoj jedinici20; 2)
Osigurati puno funkcionisanje SEUP-a; 3) Nastavak obuka i podrške za korišćenje sistema SEUP-a.
c. Aktivnosti planirane za 2020: 1) Nastavak povećanja daljeg broja sudija u Fiskalnoj jedinici
Osnovnog suda u Prištini u skladu sa procenom o potrebama; 2) Proširenje SEUP-a u svim sudovima,
uključujući obuke za korisnike.
2. Očekivani uticaj na konkurentnost/ obrazloženje mere
Ušteda vremena od smanjenja trajanja i troškova raspoređivanja slučajeva je velika. Prema analizama,
vrednost jednog dana iznosi 8.1€ kao marginalna vrednost suđenja/arbitraže podeljena sa marginalnom
uštedom vremena. Upotrebljavajući ove parametre, brzo raspoređivanje jednog slučaja štedi 2.5 hiljade
evra i kada ovo pomnožimo sa ukupnim brojem pristiglih slučajeva, ukupna vrednost uštede za društvo
iznosi 140 miliona evra.
19 Vršiće se nadzor nerešenih predmeta u tromesečnom periodu i izveštavaće se da li se povećao ili smanjio broj starih predmeta. Uzimajući u obzir da se
kao stari predmet smatra svaki predmet koji je primljen u sudu i stariji je od 24 meseci, to nas obavezuje da ovaj proces bude stalan i obavestimo sudove koliko je smanjen – povećan broj starih predmeta, da bi se preduzele mere.
20 Izvršiće se merenje vremenskog trajanja postupka u određenim periodima prema formuli CEPEJ-a i izvršiće se popuna sudija po potrebi.
77
3. Procenjena vrednost aktivnosti i uticaj na budžet
Očekuje se da će troškovi implementacije aktivnosti za postizanje ciljeva za rešavanje prikupljenih
slučajeva imati budžetski uticaj od 700.000 evra u naredne dve godine (2018-2019). Direktni uticaj na
budžet za 2018. i 2019. iznosiće 350.000 evra. Ova sredstva se planiraju u budžetu 2018. Treći trošak
aktivnosti (SEUP) iznosi 6.700.000 za tri godine i to: 2.300.000 evra (2018), 2.500.000 evra (2019) i
1.900.000 evra (2020).
4. Očekivani uticaj na zapošljavanje i pitanje rodne ravnopravnosti
Smanjenje vremena rešavanja slučajeva i povećanje efikasnosti sudova kao i pravne bezbednosti biće
korisno za sve one koji traže pravdu na sudovima.
5. Mogući rizici
Glavni rizici se vezuju za volju različitih aktera unutar sudskog sistema i očekivanje se sprovođenja
reformi.
Mera #11: Reforma generalnih inspekcija
1. Opis mere
Cilj ove mere je preduzimanje opštih reformi sistema inspekcije sa ciljem poboljšavanja efikasnosti
državnih inspekcija preko postupaka koordinacije, razmene podataka i osnovanog pristupa rizicima.
To će smanjiti teret za biznise od čestih, nekoordiniranih i nepotrebnih inspekcija. Generalna reforma
inspekcija, ova reforma podrazumeva izmenu zakonodavnog okvira istovremeno menjajući i
zakonodavstvo, modifikaciju okvira i funkcionalne organizacije kao i povećanje kapaciteta zaposlenih.
Ova mera je u skladu sa NS i ERA.
a. Aktivnosti planirane za 2018: 1) Usvajanje zakona usklađenog sa inspekcijama koji će uspostaviti
temelje inspekcijskom pristupu zasnovanom na riziku; 2) Procenjivanje svih inspekcija koje se
trenutno obavljaju, eliminacija nepotrebnih aktivnosti ili integracija inspekcijskih aktivnosti onde gde
za to ima prostora.
b. Aktivnosti planirane za 2019: 1) Stvaranje koordinacionog mehanizma među inspekcijskim
trupama na način koji bi osigurao bolju koordinaciju inspekcijskih procedura i boljeg sistema
nadgledanja, uključujući i stvaranje informativnog sistema za razmenu informacija između
inspektorata; 2) Horizontalna izmena zakonodavstva koja dozvoljava regulisanje i reformu inspekcija;
3) Usvajanje organizacione strukture koja primenjuje novi organizacioni koncept inspekcija.
b. Aktivnosti planirane za 2020: 1) Podizanje ljudstva, što podrazumeva obuku inspektora i drugih
relevantnih službenika pripremajući ih za potpunu primenu novog koncepta inspekcija.
2. Očekivani uticaj na konkurentnost/ obrazloženje mere
Sprovođenje ove mere se očekuje da poboljša konkurentnost smanjujući teret monitoringa za
preduzeća. Efikasniji sistem kontrola će doprineti smanjenju neformalnosti favorizujući redovno
preduzetništvo i fokusirajući se na aktivnosti i operatore sa visokim rizikom.
3. Procenjena vrednost aktivnosti i uticaj na budžet
Ukupni troškovi za realizaciju ove mere biće 3,800,000 € u periodu 2018-2020, odnosno 844,400 €
(2018); 1,447,600 € (2019) i 1,447,600 € (2020). Troškovi implementacije mere biće finansirani
78
kreditom Svetske banke. Na osnovu ugovora o zajmu, iznos od 7.925.000 evra je deo budžetskih
projekcija za period 2018-2020.
4. Očekivani uticaj na zapošljavanje i pitanje rodne ravnopravnosti
Predložena mera nema direktan uticaj na zapošljavanje, ali poboljšava administrativnu efikasnost kada
su u pitanju inspekcije i smanjenje prepreka pri kontroli koja se obavlja u preduzećima.
5. Mogući rizici
Kašnjenja u zakonodavnim promenama mogu usporiti proces i nedostatak resursa ili politička podrška
predstavlja potencijalni rizik za implementaciju mere.
4.3.5. ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ, INOVACIJE (RDI) I DIGITALNA EKONOMIJA
a. Analiza glavnih prepreka
Trenutno stanje: Sistem IRIDE Kosova je jedan od najnerazvijenijih u regionu. On je bio rangiran
kao pretposlednji u izveštaju OECD-u 2016 i postigao je slab rezultat u sve četiri oblasti politike:
upravljanje IRIDE politikom; istraživačka baza; aktivnosti IRIDE u privatnom sektoru; i saradnju
između preduzeća i akademije. U cilju jačanja politika i razvoja IRIDE, Vlada Kosova je osnovala
novo Ministarstvo za inovacije i preduzetništvo 2017 i postavila prioritete reformama u oblasti
inovacija, istraživanja i visokog obrazovanja. Uz potpunu funkcionalnost Ministarstva, budžet će se
povećati i za podršku biznisima sa IKT proizvodima i uslugama, kao njihovim ključnim aktivnostima.
Takođe, Vlada je usvojila Zakon o inovacijama i transferu znanja o tehnologiji i prosledila Skupštini.
Međutim prema Zakonu o naučnim i istraživačkim delatnostima 04/L 135, Vlada Kosova treba da
obezbedi 0.7% ili 14 miliona evra godišnjeg budžeta, ali zbog nedostatka budžetskih sredstava za ovu
kategoriju, tokom godine imamo sumu u iznosu od 510000 evra na DSHT, za sve programe koje DSHT
pokrova u skladu sa podacima DSHT-a (MONT). Za IRIDE, Kosovo trenutno ukupno troši 0.01 %
BDP na istraživanje i inovacije (4.7 miliona evra godišnje iz budžeta države i drugih izvora za nauku
i istraživanje). Nema statističkih podataka za privatne troškove (biznisa) u R&D. Broj zaposlenih u
R&D je 833,3 zaposlenih na milion stanovnika; imamo 32 odobrena patenta od strane kancelarije za
patente u MIT-u tokom 2016, dok nijedan od njih nije usvojen od strane evropskih kancelarija za
patente. Jedina naučna infrastruktura zemlje su laboratorije istraživačkih i naučnih institucija.
Univerziteti nemaju odgovarajuću infrastrukturu za stvaranje inkubatora, start-upova, itd. Ima
odgovarajućih nedostataka od velike važnosti za razvoj i podršku Inovativnosti i preduzetništva i rast
ekonomskog razvoja na Kosovu. Iz tog razloga, inovativne inicijative i NVM koje imaju za cilj razvoj
proizvoda ili inovativnih aktivnosti nisu izrazile interes za primanje pomoći putem “vaučera” i drugih
institucionalnih podršci. Kosovo ima četiri naučno istraživačke institucije koje su uključene kao
partneri u Horizont 2020. Pozicija Kosova u okviru ovog programa ne dozvoljava institucijama
Kosova da budu nosioci što umanjuje mogućnosti dobiti od ovog programa, zbog čega je sada Kosovo
i potpisalo sporazume sa EU kako bi bilo deo programa EU. Projekti koji su razvijeni do sada u naučno
istraživačkim institucijama su koncentrisani na naučne radove, dok komercijalizacija naučno
istraživačke delatnosti nije pokazala nikakav razvoj.
Digitalna ekonomija: - Fiksne telekomunikacione mreže su vise otvorene u urbanim zonama.
Priključak za fiksnu telefoniju ima manje od 3%, što je posledica upotrebe novih tehnologija. Pristup
mobilnoj telefoniji je dostigao 109.1% populacije i procenjuje se da korisnika interneta putem 3G i 4G
mreže ima 63% stanovnika; fiksni pristup internetu putem ima oko 83% porodica. Stupanjem na snagu
(novembar 2012) Zakona br. 04/L-109 o Elektronskim komunikacijama ukinut je režim licenciranja i
79
uspostavljen je režim opšte autorizacije za uključivanje u aktivnosti elektronske komunikacije. Prema
ARKEP-u, investicije u telekomunikacionu infrastrukturu tokom 2015 godine su iznosile 52 miliona
evra, ili 0.9% ukupnog BDP-a, dok su tokom 2016 iznosile oko 30 miliona ili 0.5% BDP-a Kosova.
Opšta upotreba TIK-a u industriji je još uvek ograničena i koristi od nje nisu prihvaćene onako kako
želimo od strane mnogih firmi, posebno od strane MSP-a (Micro, Small & Medium Enterprises). U
širokopojasnim mrežama, fokus treba da bude na nepokrivena područja kako bi se poboljšala pozicija
Kosova u poređenju sa zemljama regiona (2016, uključenost na nivou zemlje je bio 13% populacije, i
to uglavnom u gradovima). MER je u saradnji sa BB-om razvio program za Digitalnu ekonomiju
Kosova- KODE (eng. Kosovo Digital Economy). Komponente KODE se zasnivaju na projektima koji
će razviti infrastrukturu koja će povezivati široke pojaseve nepokrivenih područja, ljudski kapital i
digitalna preduzeća kako bi se Kosovo ubacilo u digitalne ekonomije budućnosti. Planira se da se do
sredine 2018 može započeti sa sprovođenjem ovog programa. U 2017 sa podrškom USAID-a i
švajcarskim projektom Swiss Eye të Helvetas Sëiss Intercooperation nastavljeno je sprovođenje
projekta “Žene u onlajn poslovima” u četiri opštine Kosova, gde je obučeno ukupno 260 žena o
neophodnim veštinama za pronalaženje poslova na međunarodnim onlajn platformama, tehničke
veštine (kao: Kodiranje) i programske veštine. Zaposlenost u TIK sektoru se povećala za 19% u
periodu od 2014 do 2016 prema podacima KAS-a. Od 571 preduzeća koja su registrovana za TIK kao
primarnu aktivnost, samo oko 120 njih se smatra preduzećima za TIK usluge, dok druge firme prodaju
ili servisiraju hardver. U nivou kompanija sektora TIK, ima potrebe za izgradnjom kapaciteta sa
fokusom na primeni standarda za pružanje usluga koje se odnose na softver i nove aplikacije.
Strukturne prepreke: Glavna prepreka je nedostatak pravnog okvira i politika za podršku
istraživanjai razvoja (R&D); aktivnosti i fragmentirane podrške; nedovoljno meke infrastrukture (npr.
Stručnjaka/konsultanata za RDI) kao i jake infrastrukture (npr.laboratorija, opreme). Nedostatak javnih
i privatnih ulaganja u IRIDE i inovacije rezultiraju manjim mogućnostima za mala i srednja preduzeća
i privredu za stvaranje novih konkurentnih proizvoda i usluga. Procenjuje se da je ukupna zaposlenost
u privredi oko 15% niža u odnosu na situaciju u kojoj bi MSP bila inovativna preduzeća21. Neuspeh
učešća u programima Horizon 2020 sprečava preduzeća da sarađuju na polju pametnog rasta,
usmeravajući se u nove industrijske sektore, čime će izgubiti priliku da se uključe u savremeni
industrijski razvoj u odnosu na nove proizvode i usluge. Takođe, nedostatak saradnje između privatnog
sektora, javnog sektora i obrazovnih ustanova otežava efektivan prenos znanja, što rezultira i gubitkom
mogućnosti za ekonomski razvoj. Nedostatak pokrivenosti infrastrukture Internetom negativno utiče
na produktivnost i konkurentnost globalnih kompanija, smanjuje mogućnosti za samozapošljavanje,
rad sa distance, digitalno učenje i digitalnu trgovinu. Rasprostranjenost TIK infrastrukture na Kosovu
je relativno neizbalansirana rezultirajući nedostatkom pristupa širokopojasnoj infrastrukturi.
Istraživački izveštaji pokazuju da postoje poteškoće u obezbeđivanju novih kadrova sa potrebnim
sposobnostima iz oblasti TIK-a. Nedostatak širokopojasne infrastrukture negativno utiče na
odgovarajući ambijent za razvoj inovacija, nove modele preduzeća, nove i poboljšanje proizvode i
usluge, i smanjuje konkurentnost i fleksibilnost u ekonomiji, pristup međunarodnim tržištima,
produktivnost i dinamiku ekonomije, ali smanjuje konkurentnost tržišta proizvodima u mnogim
sektorima, posebno uslugama. Takođe, ovo negativno utiče na obrazovni nivo populacije, kvalitet i
pristup uslugama zdravstvenih i administrativnih institucija, kao i mogućnosti za žene i mlade.
21 Seker, M. (2013) – Dokumnet o istorijatu za tehničku pomoć u vezi sa Strategiijom inovacije Zapadnog Balkana.
80
b. Planovi prioritetnih reformi
Reformska mera #12: Poboljšavanje sredine za inovacije i preduzetništvo
1. Opis mere
Ova mera ima za cilj kreiranje dobre pravne osnove u oblasti naučnog istraživanja i inovacija u zemlji.
Ovo će biti postignuto kroz poboljšavanje strateškog i pravnog okvira, gde će se tokom 2017 usvojiti
Zakon o inovacijama i transferu znanja i tehnologije, a koji će pomoći kreiranje pravnih okvira
delovanja akademske zajednice ali i industrijske, dok će Nacionalni program za nauku utvrditi put
naučnog razvoja zemlje u pravcu evropskih standarda; preduzeće se razmatranje i usvajanje nacrt a
Strategije inovacije. Tokom 2019, ćemo nastaviti sa punim funkcionisanjem Državnog saveta za
inovaciju i preduzetništvo i međuministarskim mehanizmima u oblasti inovacije. Pored uspostavljanja
institucionalnih mehanizama za koordinaciju aktivnosti, inicijative za promovisanje inovacija,
izgradnja kapaciteta u javnom sektoru i privatnom sektoru biće preduzete kroz programe obuke i
konsultacije, stvaranje sredstava za podršku razvojnim sektorima (sa fokusom na žene i mladi ljudi) i
podršku MSP-a.
Takođe će se činiti napori na povećanju nivoa učešća ISH zemlje u evropskim i regionalnim
programima i projektima, posebno u Horizont 2020. Fokus će biti na finansiranju malih naučnih
eksperimenata, finansiranju mobilnosti naučnika, finansiranju publikacija u časopisima IF-a i ostalim
domaćim izdanjima, dodeli vaučera za inovacije. Tokom tri narednih godina će se nastaviti sa
pružanjem podrške putem finansiranja u proseku 10 malih projekata čiji je cilj podrška naučno
istraživačkih institucija; 20 vaučera za inovacije MSP-a; 50 kratkoročnih mobilnosti namenjenih
naučnicima; 20 grantova za studente na doktorskim studijama na 500 najboljih univerziteta i davanje
zvanja “naučnik godine” i “Novi naučnik godine”. Ova mera je povezana sa NSR, ERA, PKZMSA i
KASH.
a. Aktivnosti planirane za 2018: 1) Izrada i usvajanje drugih podzakonskih akata koji proizilaze iz
Zakona za inovaciju i TDT; 2) Izrada i usvajanje Zakona o inovacijama i preduzetništvu (MIN) i
Strategije o inovacijama; 3) Izrada pravne sekundarne infrastrukture zasnovane na Zakonu o
inovacijama i preduzetništvu; 4) Razvoj inkubatora biznisa i najmanje tri različita centra za inovacije;
5) Razvoj inovativnih i preduzetničkih ideja preko programa obuke/konsultacije; 6) Funkcionalizacija
Državnog saveta za inovacije i preduzetništvo; 7) Direktna finansijska podrška MSP, start up biznisi
privatnih inicijativa sa ciljem razvoja proizvoda, procesa i novih usluga.
b. Aktivnosti planirane za 2019: 1) Kompletiranje sekundarnog pravnog okvira za inovacije i
preduzetništvo; 2) Izrada sekundarne pravne infrastrukture zasnovane na Zakonu o inovacijama i
TDT-u; 3) Nastavak razvoja inkubatora; 4) Razvoj preduzetništva uz pomoć programa
obuke/konsultacija; 5) Opremanje laboratorijskom opremom za razvoj inovativnih koncepata za
univerzitete i srednje profesionalne škole; 6) Nastavak finansijske podrške SMP, start up biznisi,
privatne inicijative sa ciljem razvoja proizvoda, procesa i novih usluga; 7) Sprovođenje reformi u
skladu sa Nacionalnim okvirom kvalifikacija “Tripple Helix” (jačanje saradnje: Univerzitet-Vlada-
Tržište rada).
c. Aktivnosti planirane za 2020: 1) Kreiranje mreže za R&D Kosovo i Dijaspora; 2) Nastavak
finansijske podrške SMP, start up biznisi, privatne inicijative sa ciljem razvoja proizvoda, procesa i
81
novih usluga; 3) Razvoj preduzetništva uz pomoć programa obuke/konsultacija; 4) Popunjavanje
pravne sekundarne infrastrukture na osnovu Zakona o inovaciji i TDT.
2. Očekivani uticaj na konkurentnost/ obrazloženje mere
Sprovođenje ove mere doprineće podizanju i razvoju inovativne delatnosti i preduzetništva,
poboljšanju pravne infrastrukture i snažnim programima, podržanim rukovodstvom novog
Ministarstva inovacije i preduzetništva. Razvoj kapaciteta i IRIDE će povećati konkurenciju izvoza i
dodatnu vrednost inovativnih privatnih preduzeća.
3. Procenjeni troškovi aktivnosti i uticaj na budžet
Očekuje se da će trošak za sprovođenje ove mere iznositi 45.000.000 € u periodu 2018-2020. Od ove
vrednosti, oko 28.000.000 € će se potrošiti iz budžeta Kosova, 9.250.000 € (2018), 9.250.000 € (2019),
9.250.000 € (2020). Sredstva su planirana u okviru Ministarstva za inovacije i preduzetništvo. Osim
toga, od različitih donatora očekuje se subvencija od 6.000.000 € godišnje.
4. Očekivani uticaj na zapošljavanje i pitanje rodne ravnopravnosti
Prema uporednim međunarodnim studijama, inovativnija ekonomija mogla bi stvoriti do 15% novih
radnih mesta. Stvaranje biznis inkubatora i centara za inovacije imaće pozitivan uticaj na
zapošljavanje mladih kroz pružanje mogućnosti mladim ljudima da svoje ideje razviju u konkretne
rezultate i pokušavajući da stave svoje proizvode na tržište.
5. Mogući rizici
Nedostatak saradnje između ključnih institucija i privatnog sektora, nedostatak konkurentskih veština
i nedostatak pristupa međunarodnoj konkurentnosti naučnih inovacija. Drugi rizik je kašnjenje u
neusvajanju Nacionalne strategije za inovacije.
Reformska mera #13: Prostiranje odgovarajuće infrastrukture mreža i usluga TIK-a za
društveno ekonomski razvoj
1. Opis mere
Mera je nastavak PRE 2017-2019 i ima za cilj širenje pristupa i upotrebe TIK-a putem širenja
širokopojasne infrastrukture na nepokrivene predele, jačanje ljudskog kapitala i podršku digitalnim
preduzećima, kao i digitalizaciju ostalih preduzeća. MER je u saradnji sa Svetskom bankom razvilo
Program digitalne ekonomije Kosova- KODE (eng. Kosovo Digital Economy Program), gde će u 2018
moći da počne sprovođenje ovog programa. Tokom 2017 su pripremljeni ToR za pilot projekte širenja
širokopojasne infrastrukture na 4 i više, što će biti realizovano tokom 2018, kao deo programa KODE.
MER i Ministarstvo Finansija konstantno rade na BB i finalizaciji neophodnih dokumenata kako bi se
do 2018. Ova mera je u skladu sa SNR, Digitalnom agendom Kosova 2013-2020 i Strategijom IT
Kosova.
a. Aktivnosti planirane za 2018: 1) Realizacija Pilot projekata širenja širokopojasne infratrukture
uključivaće 4 ili više predela; 2) Finalizacija sporazuma sa Svetskom bankom (SB) za kredite koji
uključuju investicije tokom naredne godine za realizaciju Programa KODE; 3) Adaptacija i
funkcionalizacija tehnološkog parka za potrebe preduzeća TIK-a.
b. Aktivnosti planirane za 2019: 1) Širenje širokopojasne infrastrukture na nepokrivene predele;
Razvoj ljudskih resursa za digitalnu ekonomiju i Podrška digitalnim preduzećima;
82
c. Aktivnosti planirane za 2020: 1) Širenje širokopojasne infrastrukture na nepokrivene predele; 2)
Razvoj ljudskih resursa za digitalnu ekonomiju i Podrška digitalnim preduzećima; 3) Digitalizacija
tradicionalnih preduzeća i podizanje upotrebe tehnologije TIK-a u privatnom sektoru.
2. Očekivani uticaj na konkurentnost/ obrazloženje mere
Studija SB1 na kraju postiže da rast fiksnog pristupa širokopojasne mreže bude od 10%, što predstavlja
rast od 1.21%BDP-a u razvijenoj ekonomiji i 1.38 BDP-a u ekonomiji u razvoju. Stvaranje
odgovarajućih uslova putem širenja odgovarajuće infrastrukture mreža i omogućavanja širokopojasnih
usluga omogućiće poboljšanje pristupa na međunarodno tržište, razvoj novih preduzeća,
dozvoljavajući ljudima i kompanijama da rade nezavisno i sa fleksibilnim radnim vremenom, i
uopšteno ubrzavanje procedura i procesa, pojačavajući dinamiku ekonomije i poboljšavajući
konkurentnost, tržište rada i poslovnu sredinu.
3. Procenjeni troškovi aktivnosti i uticaj na budžet
Očekuje se da ukupni trošak za sprovođenje ove mere iznosi oko 23.400.000 € za 2018-2020. Od
ukupnog iznosa, 4.170.271 € dolazi iz kosovskog budžeta kako sledi: 1.674.184 € za 2018; 856.087 €
za 2019 i 1.640.000 € za 2020. Nekoliko aktivnosti će se finansirati kroz sredstva IPP 2017, sa 750.000
€ svake godine u periodu od 2018-2020. Aktivnosti vezane za provođenje širenja širokopojasne
infrastrukture u nepokrivenim područjima biće finansirane putem kredita SB-a, za koji se očekuje da
će se isplaćivati od 2019. Kredit je trenutno na listi projekata investicionih klauzula s odgovarajućim
iznosom iznosa: 7.000.000 € u 2019 i 10.000.000 € u 2020.
4. Očekivani uticaj na zapošljavane i rodno pitanje
Ova mera će imati pozitivan uticaj na zapošljavanje, šireći mogućnosti digitalnog poslovanja sa
posebnim fokusom na mlade, žene i osobe sa ograničenim sposobnostima. U skladu sa nekoliko
primedbi22, širokopojasna infrastruktura je procenjena kao glavna mogućnost fleksibilnog rada, u više
od ¾ anketiranih preduzeća naglašavajući proširenje širokopojasne infrastrukture kao faktor koji u to
utiče. Ka direktni rezultat druge komponente Programa KODE, planirano je stvaranje 400 novih radnih
mesta u softverskim preduzećima, kao i obuke za 1440 osoba, koje potencijalno mogu biti smatrane
za nova radna mesta (zaposleni ili samozaposleni).
5. Mogući rizici
Kao mogući rizici u sprovođenju planiranih aktivnosti mogu se smatrati kašnjenja u procesu usvajanja
sporazuma o kreditima od Svetske banke, kao i kašnjenja u realizaciji projekata IPA-e. Kao rizik se
može javiti i ograničeni kapaciteti na mestu potencijalne radne snage TIK-a i preduzeća TIK-a. Kao
olakšavajuća okolnost planirano je potpuno razmatranje, u ranoj fazi sprovođenja aktivnosti,
potencijalne radne snage TIK-a i postojećih preduzeća TIK-a u vezi sa prisustvom u aktivnostima,
upotrebljavajući efikasna sredstva TIK-a za testiranje i procenu potencijalnih kandidata.
4.3.6. REFORME U VEZI TRGOVINSKIH ODNOSA
a. Analiza glavnih prepreka
Aktuelno stanje: Nakon rata, Kosovo je preduzelo suštinske korake u liberalizaciji privrede i spoljne
trgovine. Značajni koraci su bili članstvo u CEFTA od 2007 i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
sa EU, koji je stupio na snagu 2016. Međutim, trgovina robom na Kosovu i dalje dominira uvoz koji
čini skoro 90% ukupne trgovine, dok u izvozu usluga su dve trećine ukupne trgovine. Imajući u vidu
22 Istraživanje odnosa između širokopojasnih i ekonomskih grupa Exploring the Relationship Betëeen Broadband and Economic Groëth
83
ovu važnu ulogu usluga za konkurentnost Kosova, uklanjanje trgovinskih barijera za razvoj u sektoru
usluga je presudno. Što se tiče izvoza robe, nedostatak diverzifikacije proizvoda je naročito akutan
kada je u pitanju izvoz Kosova na razvijena tržišta (EU, EFTA) sa indeksom Herfindahl-Hirschman
od 0,52 i 0,6. S druge strane, izvoz u CEFTA se mnogo razlikuje sa HH indeksom od 0,25.
Na regionalnom nivou, Kosovo je učesnik u reformama olakšavanja trgovine putem mehanizama
CEFTA-e. Agenda olakšavanja trgovine u zemljama CEFTA-e je vezana sporazumom o OBT i
olakšavanju trgovine. U skladu sa izveštajima o samoproceni koje je kosovo načinilo na osnovu
Sporazuma OBT-a, zahtevane su trenutne mere za određeni broj pitanja, uključujući i: razmenu
informacija, kontrolu nakon carinjenja, upravljanje rizicima, procedure pred dolaska, elektronsko
plaćanje, procedure obaveštavanja, konsultacija, tarife i poteškoće uvoza i izvoza, ovlašćene operatere
i druge oblasti.
U izveštaju OECD o politici konkurentnosti 2016, kosovske politike olakšanja trgovine rangirane su
među šest najnižih zemalja jugoistočne Evrope. Posebno su kritična područja tehničkih standarda i
sanitarnih i fitosanitarnih mera sa ocenama od 1,4 i 1,6 (od 5). Rezultat uvoznih dozvola bio je i najniži
u JIE, što se tiče administrativnih barijera u trgovini, učinak Kosova je uporediv sa drugim zemljama.
Biznis postaje pokazatelj prekogranične trgovine, Kosovo je na 48. mestu; smanjenje izvoznog
vremena (sa 110 na 66 sati) i troškovi izvoza (sa 330 na 232 USD po standardnoj pošiljci) zabeležen
je 2017.
Strukturne prepreke: Pored smanjenja administrativnih troškova, razvoj infrastrukture kvaliteta
(standardizacija, akreditacija i certifikacija kvaliteta proizvoda) predstavlja još jednu prepreku izvoza
i zamenu uvoza. Smanjivanje tehničkih barijera u trgovini je stoga jednako važan element olakšavanja
trgovine. Slično tome, Kosovo je identifikovalo logističke i granične prepreke kao jednu od najvećih
prepreka za veći robni promet između regionalnih partnera, kao i za dublju integraciju sa drugim
delovima sveta.
Prepreke i visoki troškovi prekogranične trgovine smanjuju nivo kosovskog izvoza i povećavaju
troškove uvoza, utičući na vecinu kosovskih proizvođača koji koriste uvezene materijale, kao i
potrošače koji koriste uvezenu robu. Što je još važnije, smanjenje proceduralnih, kvalitativnih,
logističkih i graničnih prepreka izvozu doprineće povećanju trenutno niskog nivoa izvoza roba.
b. Planovi prioritetnih reformi
Mera 14: Olakšavanje trgovine putem jačanja efikasnosti za troškove međunarodnih
transakcija trgovine
1. Opis mere
Ova mera je nastavak PER 2017-2019 i ima za cilja rešavanje i smanjenje ovih prepreka, posebno
preko uprošćavaja i standardizacije svih formalnosti i procedura na granici, za koje se očekuje da će
smanjiti međugranične troškove i vreme. Aktivnosti predviđene za 2017 su sprovedene i ove aktivnosti
su one koje imamo u nastavku i sa koje se očekuje završavanje u narednim godinama.
a. Aktivnosti planirane za 2018: 1) Izgradnja platforme za identifikaciju zahteva za ujedinjavanje
sistema glavnih institucija u okviru Samostalnog nacionalnog prozora; ovim treba zatražiti asistenciju
i međunarodno iskustvo neke od zemalja EU sa izgradnjom dokumenta-platforme koja uključuje sve
zahteve i potrebe za izgradnju i razvoj sistema od strane institucija, ministarstava, agencija koje treba
da budu deo koncepta samostalnog nacionalnog prozora; 2) Regulisanje tarifa za korišćenje carinskih
terminala putem procedura sa Ministarstvom finansija i Ministarstvom infrastrukture; izgradnja i
84
razvoj AU za upravljanje Carinskim terminalima; 3) Razvoj Zakonodavstva od strane MER-a i
digitalno potpisivanje; 4) Priprema platforme, procedura i zahteva za učlanjenje u NCTS (MF); 5)
Sprovođenje sistema za upravljanje ugovorima (ECM);
b. Aktivnosti planirane za 2019: 1) Izgradnja i razvoj glavnih institucionalnih sistema u okviru
Samostalnog nacionalnog prozora, uz pomoć platforme koju je kreiralo ASHI-MJU; 2) Unapređenje
carinjenja bez papira uz pomoć upotrebe tehnologije i platforme za digitalno potpisivanje; 3)
Učlanjenje u Konvenciju zajedničkog tranzita; 4) Razvoj i izgradnja sistema i baza podataka od strane
Agencija uključenih u razmenu informacija na nacionalnom ali i regionalnom nivou za sprovođenje
SEED +;
b. Aktivnosti planirane za 2020: 1) Finalizacija uspostavljanja Samostalnog nacionalnog prozora; 2)
Finalizacija Razmene informacija među Agencijama obuhvaćenim SEED+;
2. Očekivani uticaj na konkurentnost/ obrazloženje mere
Analize pokazuju da u mnogim zemljama, da redukcija vremena na samo jedan dan na makro nivou
podiže efikasnost za 5%. Na nivou firmi, izvoznici u zemljama u razvoju koji imaju efikasnije carinske
agencije proizvode bolje i kvalitetnije proizvode, samim tim povećavaju i izvoz. Kao što je naglašeno
i od strane Svetskog ekonomskog foruma (2013), direktne dobiti od eliminacije prepreka u lancu
snabdevanja je smanjenje troškova za komercijalne kompanije što je posledica niskih cena za
konzumente i preduzeća koja uvoze materijale koji se koriste u njihovim proizvodnim aktivnostima.
Smanjenje troškova uvoza je veoma važno za Kosovo, obzirom da je proizvodni sektor zemlje
zasnovan uglavnom na uvoznim sirovinama. OECD je ocenio da reforme u uprošćavanju trgovine
mogu redukovati troškove tržišta do 15.5%, olakšavajući tako porast tržišnog prometa.
3.Procenjeni troškovi aktivnosti i uticaj na budžet
Troškovi za sprovođenje ove mere biće pokriveni budžetom Kosova i razvojnim partnerima WB, IFC
i IPA (koji se očekuje da će biti potvrđeni tokom 2018). Iz kosovskog budžeta, svake godine se izdvaja
10.000 evra za period 2018-2020.
4.Očekivani uticaj na zapošljavanje i rodno pitanje
Rast trgovinske aktivnosti doprineće većim prihodima kompanija koje se bave izvozom i smanjuju
troškove uvoznih zavisnih proizvodnih preduzeća, što će olakšati otvaranje radnih mesta u ovim
kompanijama.
5.Mogući rizici
Rizici koji se dovode u vezu sa sprovođenjem mere koja uključuje saradnju između agencija, kašnjenje
u sprovođenju zakona, kao i nedostatku profesionalnog osoblja.
Mera #15: Dalji razvoj kvalitetne infrastrukture i jačanje nadgledanja tržišta sa fokusom na
proizvode izgradnje
1. Opis mere
Glavni cilj dalje unapređenje infrastrukture kvaliteta i nadzor nad tržištem je približavanje zakona i
njegovo sprovođenje kako bi se: povećanje sigurnosti i kvaliteta proizvoda i usluga koje nudi na
lokalnom tržištu, kao i njihovu integraciju u tržište EU i dalje; uklanjanje tehničkih barijera u trgovini;
efikasni nadzor nad tržištem. Posebno, cilj je da se poboljša trgovinski bilans za građevinske proizvode
koji uključuju uvoz za period 2014-2016 u iznosu od 300 miliona evra i izvoz od 20 miliona evra
godišnje, pružanje podrške za sektor građevinskih proizvoda. Ovo će se postići kroz identifikaciju
85
specifične grupe građevinskih proizvoda koji se nude na domaćem tržištu i mogu biti konkurentni za
izvoz. Usvajanje zakona (Zakona o zakonu za standardizaciju za građevinske proizvode, Zakon o
tehničkim zahtevima za proizvode i ocenjivanju usaglašenosti) planiranih za 2017. je odloženo zbog
kašnjenja u sastavu centralnih institucija, ali je sada u završnoj fazi procedure odobrenje.
a. Aktivnosti planirane za 2018: 1) Usvajanje zakonskog paketa za infrastrukturu kvaliteta: Zakon o
standardizaciji, Zakon o građevinskim proizvodima, Zakon o metrologiji i Zakon o tehničkim
zahtevima za proizvode i ocenu usklađenosti; 2) Usvajanje podzakonskih akata za sprovođenje zakona
pod aktivnostima 1; 3) Usvajanje novih standarda dajući prioritet usklađenim standardima za
građevinske proizvode; 4) Potpisivanje multibiletarnih sporazuma sa Evropskom korporacijom za
akreditaciju laboratorija za testiranje; 5) Podizanje kvalitetnog sistema za upravljanje metrološkim
laboratorijama; 6) Promocija kvalitetne infrastrukture pružanjem posebne tehničke podrške za
proizvođače građevinskih proizvoda.
b. Aktivnosti planirane za 2019: 1) Implementacija Zakona o građevini, podzakonskih akata u vezi
sa sistemom procenjivanja i održive verifikacijee performansa (AVCP) građevinskih proizvoda; 2)
Osnivanje kontaktne tačke za građevinske proizvode koje će pružati informacije stranama od interesa
u vezi sa regulatornim odredbama na snazi; 3) Rast broja trupa za procenu akreditovanog konformiteta
(jedinice za sertifikaciju i inspekciju) u oblasti građevine; 4) Poboljšano nadgledanje tržišta za kontrolu
konformiteta građevinskih proizvoda stavljenih na raspolaganje tržištu; 5) Promocija kvalitetne
infrastrukture pružanjem posebne tehničke podrške za proizvođače građevinskih proizvoda; 6)
Identifikovanje, ukidanje i usvajanje standarda u oblasti građevinskih proizvoda dajući prioritet
usklađenim standardima za građevinske proizvode (hEN) i drugih standarda podrške koji su neophodni
za testiranje koje je jednako važno kao usklađeni standardi; 7) Učlanjenje AKS-a i AMK-a u relevantne
evropske i međunarodne organizacije; 8) Izrada i sprovođenje sektorijlanih programa nadgledanja
tržišta i jačanje uloge Trupa za koordinaciju nadgledanja tržišta u vezi sa implementacijom tehničkog
zakonodavstva za oblasti utvrđenih proizvoda.
c. Aktivnosti planirane za 2020: 1) Sprovođenje sektorijlanih programa nadgledanja tržišta, u vezi
sa implementacijom tehničkog zakonodavstva za oblasti građevinskih proizvoda: 2) Promocija
kvalitetne infrastrukture pružanjem posebne tehničke podrške za proizvođače građevinskih proizvoda;
3) Proširenje akreditacionih šema u skladu sa novim zahtevima uključujući i tehnička pravila; 4)
Proširenje oblasti metrologjie (osnivanje laboratorija u skladu sa zahtevima tržišta); 5) Identifikovanje,
ukidanje i usvajanje standarda u oblasti građevinskih proizvoda dajući prioritet usklađenim
standardima za građevinske proizvode (hEN) i drugih standarda podrške koji su neophodni za
testiranje koje je jednako važno kao usklađeni standardi.
2. Očekivani uticaj na konkurentnost/ obrazloženje mere
Održivi regulatorni sistem koji omogućava domaćim proizvođačima da poboljšavaju bezbednost i
kvalitet građevinskih proizvoda kako bi bili konkurentni sa proizvodima obeleženim sa CE,
uspostavljanje na tržištu sertifikovanih proizvoda na istom nivou sa proizvodima zemalja EU. Ovaj
sistem će osigurati podizanje konkurentnih sposobnosti preduzeća, omogućavajući pristup
međunarodnom tržištu i smanjenje tržišnog disbalansa za građevinske proizvode.
3. Procenjeni troškovi i uticaj na budžet
Za sprovođenje aktivnosti ove mere iz budžeta Kosova je dodeljeno 136.866 (2018), 156.866 € (2019)
i 136.866 € (2020). Ova sredstva su planirana budžetom za 2018 u okviru Odeljenja za industriju,
86
Agencije za standardizaciju Kosova, Agencije za akreditaciju i Metrologije. Dok od donatora fond za
svaku godinu uključuje: 150.000 € (2018), 200.000 € (2019) i 200.000 € (2020).
4. Očekivani uticaj i rodno pitanje
Dalji razvoj kvalitetne infrastrukture se očekuje da će imati uticaja na društvo putem podizanja
investicija u privatnom sektoru, otvaranjem novih radnih mesta kao i podsticanje preduzeća da
sprovode standarde kako bi postigli bezbednost i kvalitet građevinskih proizvoda i usluga strana od
interesa.
5. Mogući rizici
Mogući rizici u realizaciji ovoga mogu biti povezani sa učlanjenjem u evropske i internacionalne
organizacije i nedostatak osoblja.
4.3.7. OBRAZOVANJE I VEŠTINE
a. Analiza glavnih prepreka
Trenutno stanje: Poslednjih godina postignut je napredak u razvoju veština, poboljšanju kvaliteta i
pristupu obrazovanju. U 2016-2017 umešanosti u predškolskim ustanovama (3-5 godina) iznosila je
33,9%, predškolsko (5 godina) -87.6% 96.2% osnovno, niže srednje obrazovanje 93,3% od
srednjoškolskog obrazovanja 88,1%. Nastavni plan i program na osnovu kompetencija (predmetnih
programa), implementiran je u svim školama do početka nove školske godine 2017/2018 pripremni
razred (0), 1, 6 i 10 razred. U prvih šest meseci ove godine su razvijeni predmetne programe za razreda
2, 7, 11 i početak 2017/18 školske godine je započeo realizaciju u 72 pilot škola. MONT je započeo
proces izgradnje novih vrtića koji doprinose povećanju inkluzije. Timovi za prevenciju i odgovor na
napuštanje i odsustvo u obaveznom obrazovanju su uspostavljeni na školskom i opštinskom nivou i
sistem najavljivanja napuštanja (poseban modul u SIUP) je funkcionalan. Na diplomski testu u junu
rok prolaznost bila 83,5% za 23 660 učenika, dok je rok avgusta bio 50%, gde su studenti ušli 3750,
dok je ishod postignuća devetog razreda je 58%. Nakon učešća Kosova u PISA 2015 za prvi put
(položaj 69 od 72 zemalja) u 2017 god. je održan pilot fazu i pripreme su u toku pripreme za završnu
fazu PISA 2018. Do sada licencirana dozvole u karijeri 95% kvalifikovanih nastavnika. Pozitivna
kretanja ostvarena su u programima unapređivanja nastavnog kadra i prekvalifikacije nastavnika, ali
je potrebno izvršiti procenu učinka nastavnika. Oko 50% srednjoškolaca bira jedan od profila stručnog
obrazovanja, gde je ovo uključivanje uporedivo sa nivoom zemalja u regionu.
Povezivanje tržišta rada sa AAP je slabo zbog nedostatka kapaciteta i međuinstitucionalne saradnje
kako bi se obezbedio isti pristup u izradi vladinih politika. Ne postoji istinska saradnja relevantnih
aktera u AL, AAP, doživotnom učenju, uključujući politike tržišta rada, preduzeca i socijalne inkluzije.
Do danas je završeno 25 profila za nivo III i IV KKK-a i dva profila V nivoa, koji su u potpunosti
zasnovani na zahtevima tržišta rada. Za ove profile su razvijeni standardi, izrađeni su planirani
programski planovi, nabavljena oprema i materijali za učenje. Inovacija ove školske godine je početak
implementacije nivoa V za dva profila u okviru KKK. U toku je izrada specijalnog nuklearnog okvira
za stručno obrazovanje i reforme sektora na osnovu ISCED-F i u skladu sa svim službenim
dokumentima u okviru evropskih reformi. Tokom školske godine 2017, ovaj osnovni okvir ce biti
uveden u svim školama stručnog obrazovanja i 2018-2019. Sve škole ce biti završene novim
programima i prilagođene standardima profesije i tržišta rada.
Povećano učešće u visokom obrazovanju povećalo se u poslednjih nekoliko godina, a trenutne brojke
rangiraju Kosovo među zemljama u regionu sa više studenata na 100.000 stanovnika. Proporcija
87
učitelja / učenika značajno se pogoršao i to predstavlja kvantitativni indikator kvaliteta u visokom
obrazovanju na Kosovu. Broj studijskih programa značajno se povećao u visokoškolskim ustanovama
na Kosovu. Postojeći studijski programi na visokoškolskim ustanovama trebaju biti pregledani kako
bi se odrazili zahtjevi tržišta rada. Izazov ostaju nedostatak interdisciplinarnih studijskih programa.
Trenutna obrazovna ponuda nije u potpunosti u skladu s potrebama tržišta rada i potrebama za
veštinama u vladinim strateškim sektorima.
Strukturne prepreke: Niska uključenost dece u predškolsko obrazovanje zbog nedostatka fizičke
infrastrukture, nedostatka finansiranja, regulacije i licenciranja privatnih institucija, stručnog
usavršavanja edukatora i izrade nacionalnih instrumenata za utvrđivanje kvaliteta predškolskog
obrazovanja su izazovi koji utiču na ceo obrazovni sistem. U obaveznom obrazovanju prepreke su
povezane sa uključivanjem studenata, kvalitetom, to je očigledno za marginalizovane grupe, zajednice
Roma, Aškalija i Egipcana i studente sa smetnjama u razvoju. Razvijanje sposobnosti za
najrelevantnije profesionalne oblasti, prema istraživanju, ne odgovaraju zahtjevima i izazivaju štetne
efekte na ekonomski razvoj zemlje. Prepreke koje se mogu sresti tokom sprovođenja reforme i dalje
su obuka nastavnika u pedagoškoj oblasti, obuka instruktora, saradnja sa poslovima za stručnu praksu,
pružanje škola IT infrastrukturi. Mehanizmi i prakse osiguranja kvaliteta ostaju nerazvijeni; razvoj
nastavnika prema kriterijumima i standardima strateškog okvira za SDP i povezivanje redova sa
platnim sistemom.
Uopšte, dispariteti na tržištu rada utiču na smanjenje ulaganja i otežavaju ekonomski razvoj u zemlji,
kao i povećanje nezaposlenosti i siromaštva. Shodno tome, na dugi rok, postavljene prepreke utiču na
veštine.
b. Planovi prioritarnih reforma
Reformska mera 16: usklađivanje ponude i zahteva tržišta rada preko izrade standarda
profesije i pregled kurikuluma
1. Opis mere
Glavni cilj ove mere je usklađivanje obrazovanja i obuke sa zahtjevima tržišta rada. U cilju rešavanja
izvor problema u smislu postojećih praznina u radne snage i tržišta rada vezi sa stručnog obrazovanja
i obuke je napravio detaljnu analizu profila koji se nude u srednjim stručnim školama. Stoga, razvoj
profesionalnih standarda kao most između tržišta rada i stručnog obrazovanja je MONT prioritet da
nastavi dalje sa revizijom nastavnih planova i programa za stručno obrazovanje i obuku i
obezbeđivanje uslova za realizaciju tih planova i programa sa ciljem da sadašnji sistem može mogu
pružiti studentima relevantne i potrebne veštine na tržištu rada. Tokom 2018-2019 želimo pored
revidira plan i program za opremanje prioritetnih profila sa radionicama i edukativnog materijala. Ova
mera se odnosi na NDS, ESPK PZMSA, SOR, ERA, i drugih relevantnih dokumenata koji se odnose
na podizanje kvaliteta nastave i učenja i nastavak je PER 2016 i 2017.
a. Planirane aktivnosti za 2018: 1) nacrt 25 profesionalnih standarda koje proverava NAK; 2)
pregledati 20 nastavnih planova i programa za stručno obrazovanje i obuku 40 trenera i nastavnika na
osnovu osnovnog kurikuluma; 3) pregled specifične formule finansiranja za stručno obrazovanje i
obuku zasnovan na troškovima sektora i profita;
b. Planirane aktivnosti za 2019: 1) izrada 25 profesionalnih standarda i njihova verifikacija; 2) obuka
40 instruktora / trenera i nastavnika na osnovu novog kurikuluma; 3) projektovanje i pilotiranje
specifične formulacije finansiranja za AAP na osnovu troškova po profilu; 4) razvoj nastavnih
88
materijala na osnovu novog kurikuluma; 5) obezbjeđivanje 10 stručnih škola sa odgovarajucom
opremom za prioritetne profile nakon državne analize;
c. Planirane aktivnosti za 2020: 1) izrada i revizija novih standarda zanimanja i njihova verifikacija
po potrebi i potražnja na tržištu rada; 2) obuka 40 instruktora / trenera i nastavnika na osnovu osnovnih
nastavnih planova programa MONT, MRSZ; 3) implementacija specifične formule finansiranja za
stručno obrazovanje i obuku zasnovane na troškovima sektora i profila; 4) razvoj nastavnih materijala
na osnovu novog kurikuluma po potrebi i tražnje na tržištu rada; 5) obezbeđivanje 10 stručnih škola
sa odgovarajucom opremom za prioritetne profile nakon državne analize.
2. Očekivani uticaj na konkurentnost / obrazloženje mere
Realizacija ove mere doprineće razvoju sposobnije i produktivnije radne snage, stvoriti mogućnosti za
samozapošljavanje i zapošljavanje, podstaći inovacije i poboljšati kvalitet i efikasnost proizvoda i
preduzeća, a istovremeno i razvoj industrije.
3. Procenjeni troškovi aktivnosti i uticaj na budžet
Očekuje se da će ukupni trošak sprovođenja ove mere iznositi oko 1.750.000 € za 2018-2020. Od ovog
iznosa, 75.000 € će biti finansirano iz budžeta Kosova u okviru Nacionalnog autoriteta za kvalifikacije
na sledeći način: 30.000 € u 2018, 30.000 € u 2019 i 15.000 € u 2020. Štaviše, većina aktivnosti prema
ovom uključujući nabavku opreme, formulaciju finansijskih sredstava, razvoj nastavnih materijala
baziranih na novim kurikulumima, razvoj standarda će biti podržan kroz različite projekte donatora:
176.400 € u 2018; 800.000 evra u 2019 i 700.000 evra u 2020.
4. Očekivani uticaj na zapošljavanje i rodna pitanja
Ova mera na dugi rok povećava kvalitet obrazovnog sistema, mogućnosti zapošljavanja, poboljšava
kvalitet radne snage, doprinosi rastu investicija i ekonomskom razvoju.
5. Mogući rizici
Veliki broj profila, 140 za pregled i procedure nabavke i angažovanje eksperata za sprovođenje
predviđenih aktivnosti i slučajnog osiguranja (za stručnu praksu u stručnom obrazovanju i vaspitanju).
Reformska mera # 17: Reforme u preduniverzitetskom obrazovanju
1. Opis mere
Osnovni cilj ove mere je izrada i implementacija kurikuluma zasnovanog na kompetencijama, i izrada
profesionalnog razvoja nastavnika i evaluacija učinka nastavnika kroz sistem licenciranja u svim
školama Republike Kosovo. U tom smislu je planirana realizacija programa za klase 0, 1, 2, 3, 6, 7, 8,
10, 11 i 12 (MONT, MED, škola) i razvoja nastavnog plana i programa za razreda 3, 4, 5, 8, 9 12 i
nastavne programe za razrede 4, 9; praćenje implementacije novog kurikuluma na nivou škole, MER-
a i centralnog nivoa; primena uvodne faze za nastavnike pre početka karijere; Pilot Intel Core plan i
program za obrazovanje u ranom detinjstvu uzrasta 0-5 godina u sedam predškolskim ustanovama, kao
i izgradnja devet objekata za predškolskim ustanovama; obuka od 9000 nastavnika za implementaciju
osnovnog kurikuluma za implementaciju u opštem i stručnom obrazovanju za tri godine. Podrška se
takođe pruža studentima i studentima zajednica Roma, Aškalija i Egipćana sa stipendijama; razvoj
instrumenata za škole i timove obrazovnih znanja u opštinama za studente sa invaliditetom na osnovu
ICF (Međunarodna klasifikacija funkcionisanja deca i mladi); jačanje mehanizama za sprečavanje i
reagovanje prema napuštanje i ne-upis učenika u pred-univerzitetsko obrazovanje.
89
Ova mera je direktno povezana sa prioritetima Vlade, Strateškog okvira EU-a 2020, NIPP-a, PSAK,
PZMSA SOR i svim relevantnim dokumentima koji se odnose na unapređenje kvaliteta nastave i
učenja.
a. Planirane aktivnosti za 2018: 1) razvoj baze podataka o licenciranju, u okviru nove sheme
integracije podataka u sistemu SMIA; 2) evaluacija performanse učitelja (5%) prema oceni u sistemu
licenciranja; 3) procena učenika za nivo 5, 9 i 12 i objavljivanje rezultata; 4) ocena učenika za nivo 5,
test nivoa /, 9 testa uspjeha i 12 zrelih testova, kao i objavljivanje rezultata.
b. Planirane aktivnosti za 2019: 1) nastavak obnove dozvola i promocija za nastavnike u okviru
procesa licenciranja; 2) odnos prema platnom sistemu prema finansijskoj formuli; 3) procena učinka
nastavnika (5%) prema oceni u sistemu licenciranja; 4) razvoj baze podataka za licenciranje u okviru
nove šeme integracije podataka; 5) procena učenika za nivo 5, test nivoa /, 9 testa postignuća i 12
matričnih testova, kao i objavljivanje rezultata.
c. Planirane aktivnosti za 2020: 1) procena učinka nastavnika (15%) prema oceni u sistemu
licenciranja; 2) ažuriranje kataloga obuke prema kriterijumima utvrđenim u Strateškim okvirima za
razvoj nastavnika; 3) nadzor i evaluacija sprovođenja procesa licenciranja nastavnika; 4) procena
učenika za nivo 5, test nivoa /, 9 testa postignuća i 12 matričnih testova, kao i objavljivanje rezultata.
2. Očekivani uticaj na konkurentnost / obrazloženje mere
Ova mera utiče na poboljšanje kvaliteta nastave i učenja, pri pripremi studenata za život, kao i na rast
investicija i ekonomski razvoj, oslanjajući se na implementaciju kurikuluma zasnovane na
kompetencijama. Takođe poboljšava rast inkluzije u preduniverzitetskom obrazovanju, što takođe
utiče na kvalitet obrazovanja i minimiziranje nejednakosti u društvu, borbu protiv diskriminacije,
izbegavanje marginalizacije i isključivanja i pružanje blagostanja za sve.
3. Procenjeni troškovi aktivnosti i uticaj na budžet
Očekuje se da ukupni trošak sprovođenja ove mere iznosi oko 6.300.000 € za 2018-2020. Od ukupnog
iznosa od 200.000 € za 2018, VB će finansirati izradu baze podataka o licenciranju u okviru nove šeme
sistema za integraciju podataka. Ostatak aktivnosti će se finansirati iz kosovskog budžeta na sledeći
način: 1,284,216 € za 2018; 2,011,216 € za 2019 i 2,897,990 € za 2020. Sredstva se budžetiraju u
okviru budžeta MONT-a za aktivnosti vezane za procenu učenika, testiranje uspeha i zrelost i
objavljivanje rezultata; a sredstva koja se odnose na MDP-ove promovisane u sistemu licenciranja su
budžetirana u okviru budžetskih grantova za opštinske programe.
4. Očekivani uticaj na zapošljavanje i rodna pitanja
Ova mera povećava mogućnost promovisanja nastavnika bez obzira na polne zaposlenosti i kvalitet
implementacije reforme u sistemu obrazovanja, koji ce poboljšati kvalitet radne snage i doprineti rastu
investicija i ekonomskog razvoja, takođe pomaže u sprečavanju siromaštva, zaštite dece od radne
eksploatacije, a integracija osoba sa invaliditetom u društvu, minimiziranje nejednakosti u društvu,
borbu protiv diskriminacije, izbegavanje marginalizacije i isključivanje, kao i pružanje blagostanja za
sve članove društva.
5. Mogući rizici
Nedostupnost do kraja reformskog ciklusa, nedostatak mobilizacije mehanizama implementacije
nastavnog plana kao što su MONT, DKA, škola, roditelj, ograničeni kapaciteti za implementaciju na
opštinskom nivou, koordinacija na centralnom i lokalnom nivou.
90
Reformska mera # 18: Podizanje kvaliteta i konkurentnosti u visokom obrazovanju
1. Opis mere
Kroz ovu meru će se konkurencija povećati između visokoškolskih ustanova. Sistem potencijalnog
rangiranja bice jasan alat za donošenje odluka, poboljšaće transparentnost u visokoškolskim
ustanovama i daju značajno izveštavanje univerzitetima. Dobro dizajniran sistem rangiranja
poboljšava zaposlenost mladih ljudi. Rangiranje se može koristiti kao objektivno sredstvo za razvoj i
implementaciju politike, uključujuci finansiranje zasnovano na kvalitetu. Takođe ce se razvijati /
razvijati mehanizmi za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju, SMIAL nakon pilotiranja u 2017
ce biti u potpunosti operativan, a podaci iz ovog sistema ce se koristiti za kreiranje politike u visokom
obrazovanju i visokoškolskim studijskim programima u skladu sa zahtevima tržišta rada i službe za
karijerno vođenje su funkcionalne. Ova mera se odnosi na NSDI, KESP, ERA, NPISAA i MTEF.
a. Planirane aktivnosti za 2018: 1) pregled i završetak pravne infrastrukture visokog obrazovanja; 2)
funkcionalizacija sistema upravljanja informacijama u visokom obrazovanju; 3) inicirati proces
razvoja sistema rangiranja visokoškolskih ustanova (uspostavljanje jedinice za upravljanje sistemom
rangiranja); 4) povećati učešće u međunarodnim programima za visoko obrazovanje i istraživanje.
b. Planirane aktivnosti za 2019: 1) sprovođenje pravne infrastrukture visokog obrazovanja; 2)
funkcionalizacija sistema upravljanja informacijama u visokom obrazovanju; 3) nastavak razvoja
mehanizama kvaliteta u visokom obrazovanju; 4) razvoj finansijske formule javnih visokoškolskih
ustanova; 5) povećati učešće u međunarodnim programima za visoko obrazovanje i istraživanje
c. Planirane aktivnosti za 2020: 1) nastavak potpune funkcionalizacije sistema upravljanja
informacijama u visokom obrazovanju; 2) nastavak razvoja mehanizama kvaliteta u visokom
obrazovanju; 3) povećanje učešća u međunarodnim programima za visoko obrazovanje i istraživanje
2. Očekivani uticaj na konkurentnost / obrazloženje mere
Sprovođenje ove mere doprinijeće podizanju kvaliteta, povećanju konkurentnosti i povećanju
transparentnosti u IAL; unaprediti pristup javnosti objektivnim informacijama o zapošljivosti u zemlji,
internacionalizaciji visokog obrazovanja, povećanju konkurentnosti i povećanju transparentnosti,
poboljšanju pristupa javnosti objektivnim informacijama o zapošljavanju u zemlji i može se koristiti
kao instrument donošenja odluka za institucionalne politike, uključujući finansiranje zasnovano na
kvalitetu. Takođe, sve ove akcije doprinose približavanju visokog obrazovanja u evropskom prostoru
AL
3. Procenjeni troškovi aktivnosti i uticaj na budžet
Ukupni troškovi implementacije ove mere (2018-2020) očekuju se oko 2.230.000 €. Aktivnosti vezane
za uspostavljanje jedinice za upravljanje rangiranjem i operativne aktivnosti biće finansirane iz
donatorskih fondova i to: 41.800 € za 2018; 27.550 € za 2019 i 152.840 € za 2020. Ostatak aktivnosti
vezanih za povećanje učešća u međunarodnim programima visokog obrazovanja i istraživanja biće
finansirani iz kosovskog budžeta na sledeći način: € 670,478 (2018), € 670,478 ( 2019), 670,478 €
(2020). Sredstva se budžetiraju prema budžetu MONT-a, Programu visokog obrazovanja i nauci.
4. Očekivani uticaj na zapošljavanje i rodna pitanja
Glavni fokus je uspostavljanje sistema za analizu tržišta rada na nacionalnom, regionalnom i
lokalnom nivou za stvaranje mehanizama za prognoziranje sektorskih veština, zasnovanih na anketama
poslodavaca i zaposlenih, kako bi se zadovoljila trenutna potražnja za pružaocima visokog
obrazovanja , za one koji diplomiraju i za učesnike na tržištu rada. Informacije prikupljene za tržište
91
rada treba da sadrže mehanizme za procjenu pristupa, učešća i zastupljenosti žena i muškaraca na
tržištu rada, kao i moguće mere koje mogu preduzeti kako bi se ublažile bilo kakve neslaganja.
5. Mogući rizici
Nepostojanje diplomiranih studenata zbog strukturnih ekonomskih problema javnog i privatnog
sektora na Kosovu.
4.3.8 ZAPOŠLJAVANJE I TRŽIŠTE RADA
a. Analiza glavnih prepreka
Trenutno stanje: Podaci Ankete o radnoj snazi (ARS) za 2016. pokazuje da, uprkos niskom učešće
na tržištu rada u 2016. je stopa nezaposlenosti na Kosovu je 27,5%23 za žene 31,8% u poređenju sa
muškarcima 26,2%. Tokom 2016 zaposleno je 28,0% ukupnog broja radno sposobnog stanovništva.
Stopa zaposlenosti je veca za muškarce nego za žene: 43,0% radno sposobnih muškaraca su zaposleni
u poređenju sa 12,7% žena. U poređenju sa 2015, imamo stopu zaposlenosti povećane za 2,8 % (za
muškarce je 4,3%, dok je za žene 1,2%). Uprkos ovom poboljšanju koje se nastavlja u prva tri
tromesečja 2017., nezaposlenosti ostaje glavni ekonomskim i socijalnim izazovima u zemlji, a situacija
na tržištu rada je posebno teško za žene i mlade. Indikatori tržišta rada za kosovske žene su znatno niži
u poređenju sa onima od zemalja u regionu i EU gde žene učestvuju više od najnižih tri puta na tržištu
rada, i imaju najvecu stopu nezaposlenosti.24
Stopa neaktivnosti 61,3% (procenat populacije koja ne učestvuje u radnoj snazi) sa najvecom stopom
među ženama (81,4%), dok je 42,7% muškaraca. Nivo zaposlenih u nestabilnim radnim mestima, ljudi
koji su samozaposleni i nemaju zaposlenih i onih koji rade bez plate u porodičnom biznisu je 22,9%.
Glavni sektor zapošljavanja su proizvodnja, trgovina, obrazovanje i građevinarstvo. Neke studije su
naglašavale razloge za rodnim razlikama u zapošljavanju i učešće na tržištu rada. Prema AFP-u, pitane
o razlozima za neujednačavanje, više od polovine žena se bavi brigom o deci ili odraslima sa
invaliditetom i drugim ličnim ili porodičnim odgovornostima. Ovo tržište rada odražava promene u
nivou obrazovanja i radnog iskustva (koje se delimično odnose na međusobnu saradnju), kao i rodne
norme i stereotipe o ulozi žene u porodici25, ali i, što je možda još važnije, zbog institucionalnog
nedostatka brige o deci i brige za starije osobe, kao i zbog fleksibilnog uređenja radnog vremena26.
Ekonometrijska analiza utvrdila je dodatne faktore koji doprinose neaktivnosti žena: nivo obrazovanja,
mladost, žene koje imaju decu do 3 godine i primaju doznake27. Još jedan važan institucionalni faktor
koji sprečava zaposlenost žena jeste dizajn koristi od porodiljskog, koje treba uglavnom platiti
poslodavac.
Nezaposlenost među mladima (starost 15-24) je pala na 52,4% sa 57.7 % u 2015 i 61% u 2014. Deo
neaktivnih mladih koji nisu zaposleni ili koji pohađaju obrazovanje / obuku (NEET). Slabi rezultati
zapošljavanja mladih dolaze kao rezultat mnogih faktora: (i) kvaliteta obrazovanja na svim nivoima i
nedoslednosti obrazovnih programa sa zahtevima tržišta, (ii) nedostatka praktičnog rada u školi i
preduzecima, (iii) ograničene informacije o zahtevima tržišta rada, (iv) nedostatka karijernog
23 http://businessclub.bt.com/stateofthenation.pdf 24 Institut Demokratija za razvoj, Cena patrijarha, 2015. 25 Svetska banka, Rodni jaz u obrazovanju, zdravstvu i ekonomske mogućnosti, Izveštaj BB Jedinice za redukovanje siromaštva i ekonosmkog upravljanja
br. 75930-KV, 2015. 26 Cojocaru: Dijagnostika radnih mesta na Kosovu, BB, Serije za radna mesta, 5, 2017 27 Stvaranja tržišta rada, omladina za žene i mlade, izveštaj ljudskog razvoja Kosova 2016, UNDP, Analiza pasivnosti UNDP-a se bazira na podacima
studije doznaka na Kosovu.
92
savjetovanja i orijentacije, i (v) nedostatak radnog iskustva i kontakata (umrežavanje) sa potencijalnim
poslodavcima. Kako bi se rešio ovaj problem, Akcioni plan za zapošljavanje mladih je usvojen u
početku 2018.28
Stopa nezaposlenosti lica sa visokim obrazovanjem je 18% u 2016 u poređenju sa 32.6% za one sa
osnovnim obrazovanjem, 32.5% za diplomirane srednje stručne srednjih škola i 24.3% za one sa
opštim srednjim obrazovanjem. Veća je verovatnoća da ce srednjoškolsko stručno obrazovanje biti
zaposleno u privatnom sektoru nego u javnom sektoru, a suprotno je onima koji su završili visoku
školu. Razlike u zaposlenosti po nivou obrazovanja ukazuju na postojanje neusklađenosti veština, što
je potvrđeno u anketi za 2015 sa kosovskim privrednim društvima29. Većina firmi je prijavilo
nedostatak veština i potrebnog iskustva kao dva glavna problema u zapošljavanju. Posebno naglašene
su inovativne kompanije koje ulažu u istraživanje i razvoj, ili su u R & D ili imaju međunarodne
poslovne kontakte. Veštine koje nedostaju a istaknute od strane javnih kompanija su raširene u širokom
spektru profesija (tehničari, stručnjaci, menadžeri, osoblje i službenici, poljoprivredni radnici,
građevinskim i zanatskim) i u oblastima kao što su jezici, kompjuteri, meke veštine. Oko 60%
zaposlenih je napravljen pomoću neformalnih kanala i veza, koje naglašavaju potrebu za bolju saradnju
između službi za zapošljavanje, obrazovnih institucija i poslodavaca iz privatnog sektora.
Strukturalne prepreke i glavni problemi: Nepovoljna situacija na tržištu rada je rezultat mnogih
povezanih prepreka. Prema zahtevu, nizak razvoj ekonomije; nedostatak firmi u porastu i raširena
informalnost rezultiraju u niskom stvaranju radnih mesta u privatnom sektoru. Prema ponudi,
neadekvatan razvoj sistema stručnog usavršavanja, uključujući integraciju radnog učenja,
nedosljednost sadržaja nastavnih planova i programa s potrebama tržišta koje rezultiraju
neodgovaranju potreba tržišta sa ponuđenim veštinama. Postoji značajan nivo doznaka, koji je prema
nekim studijama (npr istraživanja UNDP-a o doznake) ističu da su potencijalno obeshrabruju učešće
na tržištu rada. Što se tiče službe za zapošljavanje, ključni izazovi se sastoje u nedostatku osoblja i
kapaciteta u kancelarijama za zapošljavanje - Kosovo prosečnim nivoom osoblja u odnosu na traži
posao je 11106 traže posao savetnika. Slabi kapaciteti usluga zapošljavanja onemogućavaju efektivnu
vezu potražilaca posla sa poslodavcima, ponudu obuka i drugih olakšica zapošljavanja. Visok nivo
neformalnosti u sektoru zapošljavanja utiče na nedostatak zaštite radnika uopšte. Razlike između
veština i tržišta rada imaju značajan negativan uticaj na konkurentnost i ekonomski rast, naročito zbog
činjenice da proizvodi neadekvatnu radnu snagu koja direktno utiče na kvalitet i količinu ulaganja u
privredu. Takođe, ako je neusklađenost visoka, može doći do strukturne nezaposlenosti. Visok nivo
strukturalne nezaposlenosti (mladi) rezultira opterećenjem javnih finansija, visokoj zavisnosti mladih
u šemama podrške, utičući na potencijal dugoročnog ekonomskog rasta.
b. Planovi prioritetnih reformi
Reformska mera # 19: povecanje pristupa mladih i žena tržištu rada kroz pružanje kvalitetnih
usluga zapošljavanja, aktivnih mera zapošljavanja i preduzetništva
1. Opis mere
Ova mera osigurava nastavak reformi preduzetih u proteklim godinama, s obzirom na poboljšanje
kapaciteta javnih službi za zapošljavanje. Ova mera ima za cilj poboljšanje usluga za tražioce posla,
nezaposlene i poslodavce. Glavni prioritet ove mjere je potpuna funkcionalizacija Zavoda za
zapošljavanje Republike Kosovo, kao i pružanje kvalitetnih usluga za posredovanje u zapošljavanju i
28 Predstavljeni izvori u vezi sa sistemom obrazovanja su odraženi i u Strateškom planu obrazovana na Kosovu 2017-2021 29 A Cojocaru: Dijagnostika radnih mesta na Kosovu, BB Serije za radna mesta, 5, 2017.
93
stručnom usavršavanju, kao i širenje aktivnih mjera tržišta rada, kao što su javni radovi, subvencije za
plate, samozapošljavanje, promocija preduzetništva, radno mesto ili obuka na radnom mestu. Ova
mera je u skladu sa NSDI, SOR, PKZMSA i Akcionim planom za zapošljavanje mladih.
a. Planirane aktivnosti za 2018: 1) sprovesti studiju da identifikuje sektore (lokalno) sa potencijalom
za zapošljavanje mladih; 2) potpuna funkcionalnost CISA (uključujući osoblje, poboljšanje fizičke
infrastrukture); 3) povećanje dalji EARK kapacitet za projektovanje, implementaciju, monitoring i
evaluaciju aktivnih mera na tržištu rada; 4) sprovođenje aktivnih mera tržišta rada za ciljne grupe (rast
od posredovanja u AMTR na 11%, kao i razvoj i implementaciju programa samozapošljavanja i
preduzetništva; 5) modernizacija programa i usluga nudi stručnu obuku, uključujući: ponovno
vrednovanje aktuelnih profila, razvoj pet novih standarda, 5 programa i pet paketa učenja, akreditacije
7 Centara za stručno za osposobljavanje za priznavanje prethodnog učenja, snabdevanje kabineta sa
modernom opremom, izgradnju kapaciteta i proširenje kvalitetnih usluga u stručnom osposobljavanju;
6) izrada modula za pružanje službi za migraciju zapošljavanja, kao i modul karijernog vođenja u
okviru SITP; 7) podržati inicijative dobrovoljnog rada, doprinoseći zapošljavanju mladih; 8) praksa na
poslu za novije visokoobrazovane (KIESA),
b. Planirane aktivnosti za 2019: 1) dalji razvoj kapaciteta MRSZ-a i KVFS-a za dizajniranje,
implementaciju, pracenje i evaluaciju aktivnih mera tržišta rada; 2) validiranje profila, izrada 15
standarda, 15 nastavnih programa i 15 nastavnih paketa; 3) sprovođenje aktivnih mera tržišta rada za
fokus grupe (povećanje medijacije u MATP za 13% i razvoj i implementacija programa
samozapošljavanja i preduzetništva; 4) modernizacija programa i usluga stručnog usavršavanja; 5)
podrška inicijativama dobrovoljnog rada, uz doprinos zapošljavanju mladih; 6) radno iskustvo za novo
diplomirane stepena visokog obrazovanja (KIESA),
c. Planirane aktivnosti za 2020: 1) validacija profila, razvoj 10 standarda, 10 nastavnih programa i
10 učionica; 2) proširenje i sprovođenje aktivnih mera tržišta rada za fokus grupe; 3) dalji razvoj
kapaciteta i proširenje kvalitetnih usluga u stručnom usavršavanju, sa fokusom na marginalizovane
grupe; 4) podrška Inicijativi za volontere, doprinoseći zapošljavanju mladih; 5) praksa na poslu za
novo diplomirane visokog obrazovanja.
2. Procenjeni troškovi aktivnosti i uticaj na budžet
Ukupni procenjeni troškovi za sprovođenje ove mere (2018-2020) očekuje se oko 20.000.000 evra. Za
realizaciju aktivnosti koje se odnose na funkcionisanje i uspostavljanje EARK kapaciteta, sprovođenje
AMTR, uključujući validaciju novih profila, iz kosovskog budžeta su budžetirana ova sredstva:
4,038,000 € (2018), 3,588,000 € (2019), 2,441,600 € ( 2020). Značajan deo ovih sredstava je deo
budžeta izdvojen za CFAA, 6,330,766 € (2018), 6,716,489 € (2019), 6,686,564 € (2020). Pored toga,
prema programu za zapošljavanje mladih u MKOS-u, 10,000 € je budžetirano za 2018. i 2019. i 20.000
€ za 2020. Dok su za projekat novo-diplomaca 31.200 € budžetirani za svaku godinu 2018-2020,
prema budžetu za 2018 KIESA. Istovremeno, očekuje se da će podrška različitih donatora za podršku
aktivnostima uključenim u ovu meru biti 146.000 € (2018), 3442.000 € (2019) i 2.936.000 € (2020).
3. Očekivani uticaj na konkurentnost / obrazloženje mere
Očekuje se da ce jačanje kapaciteta javnih službi za zapošljavanje poboljšati usluge koje ce povećati
zapošljavanje tražilaca posla. Ova mjera ima za cilj povećanje pristupa tržištu rada i mogućnosti za
održivo zapošljavanje kroz prošireni niz različitih aktivnih mjera zapošljavanja koji se fokusiraju na
94
mlade, žene, osobe sa invaliditetom, manjinske grupe, kao i pojedinci koji imaju za cilj stvaranje
sopstvenog biznisa.
4. Očekivani uticaj na zapošljavanje i rodna pitanja
Ova mera ima za cilj povećanje pristupa tržištu rada i mogućnosti za održivo zapošljavanje kroz
prošireni niz različitih aktivnih mjera zapošljavanja koji se fokusiraju na mlade, žene, osobe sa
invaliditetom, manjinske grupe, kao i pojedinci koji imaju za cilj stvaranje sopstvenog biznisa. Ova
mera se fokusira i na proširenje mogućnosti za zapošljavanje posebno za ugrožene grupe, a takođe ima
za cilj smanjenje zavisnosti od društvenih šema. Korisnici socijalnih šema ce biti uključeni u aktivne
mjere zapošljavanja i koristiti ove šeme povraćajem tržišta rada.
5. Mogući rizici
Neki od rizika su vezani za nedostatak budžeta za proširenje aktivnosti aktivnih mera tržišta rada;
nedovoljno osoblje na centralnom i lokalnom nivou za javne službe za zapošljavanje; neuspeh da se
smanji jaz u razvoju veština.
4.3.9. SOCIJALNO UKLJUČIVANJE, SMANJENJE SIROMAŠTVA I JEDNAKE
MOGUĆNOSTI
a. Analiza glavnih prepreka
Trenutno stanje: Prema Anketi o potrošnji domaćinstava (APD) 2015, procenjuje se da 17,6%
stanovništva Kosova živi ispod linije siromaštva (21,1% u 2014. i 17,6% u 2013), sa 1,82 € po danu i
da 5,2% stanovništva živi ispod granice ekstremnog siromaštva za manje od 1,32 evra30. Grupe koje
su najviše pogođene siromaštvom su porodice koje glavni izvor prihoda imaju socijalnu pomoć (70,7)
i one sa ugovorenim poslovima. Što se tiče raspodele prihoda, koeficijent Gini u 2015 je bio relativno
mali 23,2% (24,1% u 2015 ). Potrošnja domaćinstava tokom 2016 na Kosovu bila je 7.539 € i po glavi
stanovnika 1.460 €, blago povećanje od 0.5% u odnosu na 2015. Očekivano trajanje života je 71,3
godine, što je za 4,3 godine niže od regionalnog proseka (podaci WDI za 2015). MICS je ocenio stopu
smrtnosti novorođenčadi u prvoj godini života u 12 od 1.000 živorođenih, što je znatno više od proseka
EU od 3,7 (u 2014). Epidemiološki modeli ukazuju na to da su usluge primarne zdravstvene zaštite
ključne za poboljšanje ovih zdravstvenih rezultata.% u 2014 i 23,2% u 2013). Apsolutno siromaštvo
je slično između muškaraca (17,2%) i žena (18,0%), ali je viša za domaćinstva sa ženskom glava
domaćinstva (23,7%). Veći procenat dece (0-18) koja živi ispod linije siromaštva (20,7%) odražava
činjenicu da su porodice sa 5 ili više članova pogođeniji sa siromaštvom. Apsolutno siromaštvo je
slična između muškaraca (17,2%) i žene (18,0%), ali je najviše za porodice na čelu LAE (23.7%). Veći
procenat dece (0-18 godina) koji žive ispod linije siromaštva (20,7%), ukazuje na činjenicu da su
porodice sa pet ili više članova pogođene siromaštvom. Na osnovu podataka iz višestrukih pokazatelja
(MICS 2013-2014), čini se da je na Kosovu 11% dece uzrasta od 5-17 su uključeni u rad (17% dece
Roma, Aškalija i Egipatski)31. Uključivanje žena u privredu i u drugim sferama je malo. U vodećim
pozicijama, žene čine 19,9% na centralnom nivou i 19,7% na lokalnom nivou, 14, 36% žene čine javne
administracije, gde 12% su iz manjina, učešće žena na tržištu rada je 21,4%.
30 Svetska banka/ASK (april 2017) “Siromaštvo u potrošnji Republici Kosovo u periodu 2012.2015”, Vidi: http://ask.rks-gov.net/media/3186/stat-e-
varferise-2012-2015.pdf 31 http://ask.rks-gov.net/sq/agjencia-e-statistikave-te-kosoves/add-neës/treguesit-kryesore-te-anketes-se-grupimeve-te-treguesve-te-shumefishte-e-
njohur-si-mics
95
Bruto proizvodnja na Kosovu iznosi oko 3.300 evra, čime Kosovo ostaje jedna od najsiromašnijih
zemalja u Evropi. Najvažniji izvor prihoda domaćinstava prema HBS 2016. su plate iz privatnog i
javnog sektora, zatim penzije, sopstveni poslovni prihodi i doznake, koji su pali za 1% u odnosu na
Kosovo trenutno ne nudi univerzalno zdravstveno osiguranje. Plaćanje iz džepa zdravstvenih usluga
je visok i premije plaćene za privatno osiguranje u 2016. je iznosio 81 miliona evra Pretpostavlja se
da skoro jedna trećina stanovništva nema lak pristup zdravstvenoj zaštiti, ili imaju samo ograničen
pristup zbog nedostatka novca, međutim, 18% stanovništva ne zahteva usluge čak i u slučaju bolesti
iz ekonomskih razloga, ali za specifične usluge sa posebnim osvrtom na kardiološke usluge i srčane
probleme građani se obraćaju susednim zemljama da dobiju ove usluge. Kosovo ima nefinansirani
sistem javnog zdravlja; na osnovu klasifikacije rashoda COFOG, ukupna potrošnja vlade za zdravstvo
u 2015 dostigla je 2,8% BDP-a, što je nizak u poređenju sa prosekom EU od 7,2%. Uprkos činjenici
da su u 2017. bili napori da se pokrene prikupljanje premije za zdravstveno osiguranje, kako bi se
postigao pravni okvir i dalje funkcionisanje Fonda za zdravstveno osiguranje proces je odložen za
naplatu premije odlukom Vlade br. 07/148 od 30.06.2017. Broj građana i porodica koje imaju potrebu
za socijalnom zaštitom, zdravstveno staranje i druge usluge ove prirode, nastavlja da bude visok.
Izazov ostaju održavanje i unapređenje sistema socijalne zaštite i zdravstvene zaštite, nedostatak
sinhronizacije politika socijalne podrške, prepreke za rešavanje socijalne isključenosti i pitanja koja
uključuju sve uključene. Sistem socijalne zaštite, u kombinaciji sa drugim ministarskim i vladinim
politikama, treba bolje poboljšati ciljanje žene i devojčice, osobe sa invaliditetom, uključujući
zajednice Roma, Aškalija i Egipćana, dugoročno nezaposlene i druge ugrožene grupe. Na osnovu
identifikovanih barijera, nejednakosti u prihodima podrivaju učinak privrede na duži rok. Ovo se
odnosi na dva aspekta: nejednakosti na visokom nivou otežavaju privredni rast i utiču na ishod
obrazovanja, što može stoga uticati na ljudski kapital zemlje. Visok nivo siromaštva povećava račun
zakona o socijalnoj zaštiti, dok neefikasni zdravstveni sistem negativno utiče na perspektive rasta
indirektno kroz visoku potrošnju koja nije nužno prevedena u očekivane rezultate.
b. Planovi prioritarnih reforma
Reformska mera # 20: Poboljšanje zdravstvenih i socijalnih usluga
1. Opis mere
Cilj predložene mere je jačanje sistema socijalne zaštite kroz poboljšanje zdravstvenih i socijalnih
usluga. Održiv sistem za finansiranje socijalnih usluga će biti uspostavljen kroz određeni opštinski
grant, koji će poboljšati usmeravanja i opšti nivo socijalne potrošnje. Pružanje usluga će biti zasnovano
na minimalnim standardima socijalnih i porodičnih usluga i približavanje socijalne politike
zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU. Institucionalna infrastruktura za stvaranje fonda za
zdravstveno osiguranja će biti završena, uključujući izuzeće od plaćanja zdravstvenog osiguranja za
ciljne grupe u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju i premije će početi da se prvenstveno
akumuliraju za zaposlene u javnom sektoru i plaćanja iz budžeta za marginalizovane grupe. Paralelno,
biće sprovedeni ciljani programi za poboljšanje kvaliteta i dostupnosti zdravstvenih usluga, pružanje
savetodavnih usluga stručnjaka u svim većim centrima porodične medicine; pružanje kućnih
zdravstvenih usluga i zdravstvenih usluga za predškolske i školske ustanove. Ova mera je preneta PER
2017, s obzirom na to da su se njegove aktivnosti suočile sa teškoćama u implementaciji.
a. Planirane aktivnosti za 2018: 1) Obim informacionog platforme za zdravstveno osiguranje sistema
fonda; 2) Jačanje administrativnih kapaciteta u fondu za zdravstveno osiguranje zapošljavanjem 24
zvaničnika; 3) Primena pružanja zdravstvenih usluga u zemlji i usvajanje osnovnog paketa
96
zdravstvenih usluga; 4) Jačanje kapaciteta za pružanje usluga kardiologije i kardio; 5) Razviti pravni i
operativni okvir za početak implementacije test siromaštva socijalnih kategorija, za oslobađanje od
placanja premije za zdravstveno osiguranje; 6) Razviti koncept papir za regulisanje oblasti socijalnih
usluga; 7) Dizajn finansiranja formule (specifična grant) i kriterijumi za dodeljivanje budžeta za
socijalne usluge opštine; 8) razvoj srednjeg pravnog okvira i operativni razvoj socijalnog
preduzetništva; 9) uključivanje korisnika u obuku i programe zapošljavanja;
b. Planirane aktivnosti za 2019: 1) Funkcionalizacija fonda zdravstvenog osiguranja; 2) kontinuirano
pružanje kardiohirurških zdravstvenih usluga; 3) pružanje zdravstvenih usluga u predškolskim i
školskim ustanovama; 4) Početak prikupljanja premija od zaposlenih u javnom sektoru; 5) Izvršenje
placanja za usluge zdravstvenog osiguranja za osiguranike (nastavlja se godišnje); 6) pokretanje
implementacije faze siromaštva društvenih kategorija, za oslobađanje od placanja premija za
zdravstveno osiguranje; 7) izrada i usklađivanje zakonodavstva o socijalnim i porodičnim uslugama
sa evropskim standardima; 8) izgradnja kapaciteta opština za implementaciju nove formule za grantove
socijalnih usluga.
c. Planirane aktivnosti za 2020: 1) Pružanje konsultativnih usluga u primarnoj zdravstvenoj
zaštiti; 2) Izvršenje placanja za usluge zdravstvenog osiguranja za osiguranike (nastavlja se godišnje);
3) pružanje zdravstvenih usluga u predškolskim i školskim ustanovama; 4) sprovođenje uzimanja
uzoraka siromaštva društvenih kategorija, za oslobađanje od placanja premija za zdravstveno
osiguranje; 5) funkcionalnost šeme grantova za finansiranje projekata iz nevladinog sektora i socijalnih
preduzeća; 6) sprovođenje programa samozapošljavanja i stručne obuke za socijalne kategorije; 7)
Izgradnja stambenih i dnevnih centara za pružanje socijalnih i porodičnih usluga.
2. Planirani troškovi za aktivnosti tokom 2018:
Ukupni procenjeni troškovi za sprovođenje ove mere (2018-2020) očekuje se oko 150.000.000 evra.
Planirani troškovi su sledeći: € 6,023,671 (2018), € 71,213,405 (2019), € 72,050,000 (2020). Troškovi
implementacije planirani za 2019 i 2020 uključuju 60.000.000 € za primenu Zakona o zdravstvenom
osiguranju (prikupljanje premije), kao i trošak od 10.000.000 € za test siromaštva za društvene
kategorije (izuzeće od plaćanja zdravstvenog osiguranja). Ovi planirani troškovi nisu deo odobrenog
budžeta za 2018. i kao takav zavisi od primene Zakona o zdravstvenom osiguranju.
2. Očekivani uticaj na konkurentnost/obrazloženje mere
Nejednakosti u prihodima, obrazovanju, zdravlju i zaposlenju su važni faktori za ekonomski rast i
razvoj. Na osnovu identifikovanih barijera, nejednakosti u prihodima ugrožavaju performanse privrede
na duže staze. Visok nivo siromaštva povećava troškove sistema socijalne zaštite, dok neefikasni
zdravstveni sistem negativno utiče na izglede indirektnog rasta kroz visoku potrošnju koja nije nužno
prevedena u očekivane rezultate.
3. Očekivani uticaj u zapošljavanju i rodnim pitanjima
Sveukupno gledano, očekuje se da će mera imati pozitivan uticaj na socijalnu zaštitu, kao i poboljšati
performanse tržišta rada i konkurentnost. Ova mera će uticati na sveobuhvatan pristup pokrivanjem
usluga sa liste zdravstvenih usluga za sve kategorije, socijalne i polne, po prihvatljivim troškovima.
Takođe doprinosi unapređenju socijalnih usluga, posebno marginalizovanih grupa, kao i osoba sa
posebnim potrebama, manjinama i rodnoj ravnopravnosti.
4. Potencijalni rizici: moguća odlaganja u donošenju amandmana na Zakon o lokalnim
finansijama; eventualne kašnjenja u izmeni neophodnog zakonodavstva, nemogućnost zapošljavanja
97
osoblja u fondu za zdravstveno osiguranje zbog restriktivnih mjera od strane MF-a u pogledu
zapošljavanja u javnom sektoru. Svi ovi rizici mogu uticati na odlaganje odluke o prikupljanju premija
po Zakonu o zdravstvenom osiguranju, br. 04 / L-249.
5. BUDŽETSKA IMPLIKACIJA STRUKTURNIH REFORMI
Reforme identifikovane u prethodnom odeljku podrazumijevaju postojeće i nove politike Vlade kako
bi se rešile ključne prepreke za rast, konkurentnost i otvaranje novih radnih mesta. Ukupni procenjeni
troškovi 20 prioritetnih reformskih mera iz Poglavlja 4 PER 2018-2020 će iznositi 483,4 miliona
EVRA (uključujući direktne budžetske troškove, zajmove, IPP fondove i drugo). Ove reforme se
uglavnom finansiraju kroz kosovski budžet, ali i spoljno finansiranje od finansijskih institucija,
grantova i tehničke pomoć od razvojnih partnera. Što se tiče budžetskih izdataka, sprovođenje
strukturnih reformi je povezano sa povećanjem troškova.
Ukupni direktni budžetski uticaj koji proizilazi iz implementacije 20 predviđenih strukturnih reformi
iznosi 369,4 miliona € za period 2018-2020. Očekuje se da će ukupna moguća ne-budžetska sredstva
(uključujući zajmove) iznositi od 114,4 miliona € za period 2018-2018. Od ovog iznosa, 2.25 miliona
€ su IPP-ova obećana sredstva.
Ukupan uticaj na budžetske izdatke za period 2018-2020, uključujući zajmove koji su evidentirani kao
deo odobrenog budžeta za 2018, očekuje se da iznosi 424,1 miliona. To su uglavnom postojeće politike
koje su dobile odgovarajuća sredstva iz kosovskog budžeta i obaveze od razvojnih partnera. Od svih
prioritetnih oblasti, najznačajniji rast troškova budžeta se odnosi na očekivanu isplatu naknada za
zdravstveno osiguranje počev od 2019 i investicije u poljoprivrednu infrastrukturu i agro-preradu.
Na strani prihoda, uticaj mera strukturne reforme je značajan za unapređenje i/ili rehabilitaciju fizičke
i energetske infrastrukture, poboljšanje sistema nabavki, pomaganje poljoprivredi u funkciji
konkurentnosti, povećanje konkurencije i prihoda kroz stvaranje odgovarajuće industrijske politike,
poboljšanje poslovnog okruženja kroz rešavanje sprovođenja ugovora i reforme pravosuđa, reforme
tržišta rada i poboljšanje pristupa finansijama za kosovska MSP-a.
Opis politike 2017 2018 2019 2020
Ukupni troškovi
A. Vremensko trajanje reforme *
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako
ima) (u €)
79,664,994.66 143,161,190.00 146,612,433.66
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode
(u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske
troškove (u €)
79,664,994.66 143,161,190.00 146,612,433.66
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u
€)
32,169,841 41,229,966 41,005,556
B.3.1 od kojih obećano finansiranje od
IPP, uključujući i finansiranje od WBIF
(u €)
750,000 750,000 750,000
Ukupan neto uticaj na budžet
Ukupan uticaj na budžetske prihode
Ukupan uticaj na budžetske troškove 92,267,727.66 162,988,123.00 168,916,700.66
98
6. INSTITUCIONALNA PITANJA I UKLJUČIVANJE ZAINTERESOVANIH STRANA
Proces za pripremu i usvajanje Programa ekonomskih reformi 2018-2020, kao i konsultacija sa
nacionalnim zainteresovanim stranama tokom procesa pripreme, predstavljen je u ovom odeljku. Da
bi koordinirala proces, 30. juna 2017, Vlada Republike Kosovo je usvojila odluku br. 01/148 da inicira
izradu Programa ekonomskih reformi 2018-2020 kao deo dijaloga između EU i Republike Kosovo u
okviru oblast ekonomskog upravljanja.
Prema ovoj odluci, ministar finansija je imenovan za nacionalnog koordinatora PER 2018-2020, čiji
je rad bio podržan od strane Kancelarije za strateško planiranje (KSP) u okviru Kancelarije premijera;
Departman ekonomskih i javnih politika i međunarodne finansijske saradnje (DEJPMFS) u
Ministarstvu finansija; i koordinatori odgovarajućih oblasti na linijskim ministarstvima: Ministarstvu
finansija, Ministarstvu za ekonomski razvoj, Ministarstvu trgovine i industrije, Ministarstvu
poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja, Ministarstvu obrazovanja, nauke i tehnologije,
Ministarstvu rada i socijalne zaštite, Ministarstvu javne uprave, Ministarstvu životne sredine i
prostornog planiranja, Ministarstvu pravde, Ministarstvu za infrastrukturu i Ministarstvu za evropske
integracije i drugi prateći organi i agencije. Na osnovu uputstava nacionalnog koordinatora, 12 jula
2017, KSP je pozvala ministarstva i druge institucije na početni sastanak, kako bi zatražili doprinos u
procesu izrade PER-a. Dana 4 oktobra 2017, održan je sastanak na visokom nivou o Programu
ekonomskih reformi 2018-2020 predvođen premijerom Kosova, a prvi nacrt je predstavljen EK-u 06.
novembra 2017. Dana 9. i 10. novembra 2017, održana je radionica sa OESR-om, kako bi se pregledao
prvi nacrt mera. Nakon toga, na osnovu komentara/povratnih informacija OESR-a, koordinatori
odgovarajućih oblasti su radili na konsolidaciji i operacionalizaciji mera. Zatim su održani pojedinačni
sastanci sa koordinatorima, gde su se obradili svi komentari/povratne informacije EK-a.
Da bi program postigao najširi mogući konsenzus, VK je tokom decembra uključila u konsultacije i
socijalne partnere, organizacije civilnog društva, poslovna udruženja, strane razvojne partnere,
konsultujući ih tokom pripreme programa i osiguravajući ih da su njihovi doprinosi uzeti u obzir.
Proces javne konsultacije je uključivao sastanke sa organizacijama civilnog društva i razvojnim
partnerima i dostavljanje preko elektronske pošte nacrta ERP 2018-2020 da bi dobili njihove
komentare. Dana 15 decembra 2017, nacrt je objavljen za online javne konsultacije na internet stranici
KP-a, a 15 januara 2018 program je predstavljen predstavnicima civilnog društva, članovima ključnih
ministarstava i predstavnicima privatnog sektora (poslovna udruženja i privredne komore).
99
ANEKS 1:TABELE
Tabela 1a: Makroekonomske projekcije
u %, osim ako nije drugačije naznačeno
2015 2015 2016 2017 2018 2019 2020
Level
(mil.
EUR)
Stopa rasta
Realni BDP u stalnim cenama B1*g 5,391.935 4.1 4.1 4.3 4.6 4.9 5.1
Nominalni BDP B1*g 5,567.500 4.3 4.5 4.5 6.2 5.9 6.9
Komponenti BDP-a
Privatna potrošnja P3 4,759.027 4.1 5.6 0.6 4.2 4.1 4.6
Javna potrošnja P3 861.000 -5.2 -2.7 3.3 3.6 0.6 0.6
Bruto investicije P51 1,278.700 11.7 11.5 12.8 7.1 7.5 8.2
Promena inventara i profitabilnosti
neto (% BDP-a) " P52+P53 119.200 7.6 0.2 28.8 -8.5 14.0 12.8
Izvoz robe i usluga P6 1,242.329 1.9 2.4 14.7 4.3 3.1 3.4
Uvoz robe i usluga P7 2,868.321 3.8 7.2 7.8 4.2 3.3 4.3
Doprinos na rast BDP-a
Krajnja domaca potražnja 6,898.7 5.4 7.2 4.2 6.0 5.6 6.3
Promena inventara i dobiti
neto (% BDP-a) P52+P53 119.2 0.2 0.0 0.6 -0.2 0.3 0.2
Usluge B11 -1,626.0 -1.5 -3.1 -0.5 -1.1 -1.0 -1.4
Tabela 1b: Cene i razvoj cena
Promena u procentima, godišnji prosek ESA
Kod 2015 2016 2017 2018 2019 2020
Deflator BDP-a 0.2 0.5 0.2 1.5 0.9 1.7
Deflator privatne potrošnje -1.2 -0.6 1.7 1.3 1.1 1.3
HIPC -0.4 0.3 1.7 1.3 1.1 1.2
Promena ICP -0.4 0.3 1.7 1.3 1.1 1.2
Deflator javne potrošnje 4.3 2.1 1.0 3.2 1.9 2.3
Deflator investicija 0.3 -5.2 -1.7 2.6 3.2 4.0
Deflator izvoznih cena (roba & usluge) -0.2 8.4 1.3 1.4 1.1 1.2
Deflator uvoznih cena (roba & usluge) -1.1 -1.5 2.7 1.6 2.2 1.7
Tabela 1c: Razvoj na tržištu
rada
ESA 2015 2015 2016 2017 2018 2019 2020
Kod Nomina
lni Nominalni/Stopa rasta
Stanovništvo (u hiljadama) 1,757.8 1,771.6 1,792.4 1,801.4 1,810.4 1,819.5
Stanovništvo (povecanje u%) -3.0 0.8 1.2 0.5 0.5 0.5
Stanovništvo radnog uzrasta
(osoba)[1]
1,176.1 1,184.5 : : : :
100
Stopa participacije 37.6 38.7 : : : :
Zapošljavanje, (na hiljadima) 296.9 331.8 : : : :
Zapošljavanje, radno vreme[2] 633,076.1 711,627.3 : : : :
Zaposlenost (stopa rasta u%) -8.2 11.7 : : : :
Zapošljavanje u javnom sektoru
(lica) 79.4 80.1 : : : :
Zapošljavanje u javnom sektoru
(u %) -4.2 0.9 : : : :
Stopa nezaposlenosti 32.9 27.5 : : : :
Produktivnost (po osobi) 19517.6 13.4 -6.9 : : : :
Produktivnost, broj radnih sata 13.9 -7.0 : : :
Nadoknada radnika D1 1828.7 -2.9 13.8 : : : 1/Kosovska Agencija za statistiku razvila je 3 demografska kretanja, od kojih se preporučuje planiranje i analiza
2/Ukupan broj sati rada na godišnjem nivou na državnom nivou
[3] Definicija nacionalnih računa
[4] Harmonizirana definicija, Eurostat; nivo
[5] Realni BDP po zaposlenom
[6] Realni BDP po radnom satu
Tabela 1d: Sektorialni Bilans
Kao procenat BDP-a ESA
Kodi 2015 2016 2017 2018 2019 2020
Neto pozajmljivanje / zaduživanje u odnosu na ostatak
sveta B.9 -6.5 -8.1 -8.8 -7.7 -7.2 -6.8
od kojih:
- Bilans robe i usluga -28.7 -28.5 -28.4 -27.4 -26.8 -26.1
- Bilans primarnih prihoda i transfera 21.8 19.9 19.4 19.6 19.5 19.2
- Kapitalni račun 0.4 0.4 0.2 0.1 0.1 0.1
Posredovanje / zaduživanje privatnog sektora B.9/ EDP
B.9 -4.9 -7.1 -7.5 -3.8 -3.8 -3.8
Kreditiranje / zaduživanje Vlade -1.6 -1.1 -1.4 -3.9 -3.4 -3.0
Statističke greške 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Tabela 1e: BDP, investicije i bruto dodatna
vrednost
ESA
Kodi
2015 2016 2017 2018 2019 2020
BDP I Investicije
Vrijednost BDP po tekucim cijenama B1g 5,807.1 6,070.2 6,344.9 6,737.2 7,132.4
7,62
3.5
Investicije (kao % BDP-a) 25.0 25.2 26.8 27.7 29.0 30.6
Povecana dodata vrijednost, procentualna promjena u stalnim cenama
Poljoprivreda -4.0 3.1 10.8 4.9 6.3 9.5
Industrija (isključujuci građevinarstvo) 5.9 1.8 -0.4 4.1 5.5 5.8
Izgradnja 15.8 4.5 4.1 6.7 10.4 9.6
Usluge 1.4 2.4 6.3 5.9 6.8 8.5
101
Tabela 1g: Indikatori održivosti
Dimenzija
2012 2013 2014 2015 2016 2017
Bilans tekuceg računa % BDP-a -5.8 -3.4 -6.9 -8.6 -8.3 -9.0
Pozicija neto međunarodne
investicija
% BDP-a 2.7 4.8 3.5 -0.8 -1.3 -2.0
Dionice izvoznog tržišta %, gng : : : : : :
Realni efektivni kurs %, gng -0.3 0.4 0.2 -1.9 -0.1 0.4
Nominalni troškovi jedinice rada %, gng : : : : : :
Tabela 1f: Razvoj spoljnog
sektora
Na milijun eura, ukoliko nije
navedeno drugacije
2015 2016 2017 2018 2019 2020
Bilans tekuceg računa (% BDP-a) -8.6 -8.3 -9.0 -9.5 -10.1 -10.8
Izvoz robe 322.5 307.9 360.0 378.2 397.4 421.3
Uvoz robe 2,431.8 2,598.8 2,931.2 3,103.0 3,295.7 3,517.4
Bilans trgovine -2,109.3 -2,290.8 -2,571.2 -2,724.8 -2,898.2 -3,096
Izvoz usluga 951.5 1,105.9 1,283.5 1,359.6 1,413.9 1,475.4
Uvoz usluga 494.4 491.8 490.0 519.1 529.2 538.4
Bilans usluga 457.1 614.1 793.5 840.5 884.7 937.0
Neto plaćanje kamata iz
inostranstva
17.3 19.2 23.2 23.0 23.2 23.6
Ostali prihodi iz inostranstva 75.3 58.1 61.6 70.5 89.5 104.3
Tekući transferi 1,062.4 1,096.8 1,121.1 1,148.4 1,177.2 1,207.3
Od kojih od EU : : : : : :
Kapitalni i financijski račun -497.2 -502.6 -571.7 -642.4 -723.7 -823.8
od kojih: Strane direktne investicije Mln.Eur 275.7 119.9 347.5 407.2 461.1 525.8
Rezerve Mln.Eur 271.8 175.6 240.0 257.2 281.1 315.8
Ukupan spoljni dug Mln.Eur -111.8 76.7 111.1 150.7 177.9 100.0
od kojih :javnih Mln.Eur 1,931.8 2,015.1 2,105.1 2,195.1 2,285.1 2,375.1
od kojih: na stranim valutama Mln.Eur 371.2 373.8 393.5 414.3 436.2 459.3
od kojih:nepodmirena plaćanja Mln.Eur : : : : : :
kurs EUR (kraj godine) Mln.Eur : : : : : :
uveče Devizni kurs prema evrima
(godišnji prosek)
NCU/EUR 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0
kurs EUR (kraj godine) %, od god.
na god.
0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
uveče Devizni kurs prema evrima
(godišnji prosek)
NCU/EUR 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0
Neto spoljne uštede %, od god.
na god.
0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Privatna domaca štednja % BDP-a 1.7 2.2 1.2 1.0 0.4 0.4
Privatne domace investicije % BDP-a 20.6 19.9 21.2 20.8 20.8 21.4
Lokalne javne štednje % BDP-a 5.2 4.9 4.5 4.9 5.2 5.1
Lokalne javne investicije % BDP-a 7.0 7.3 7.7 9.3 9.5 9.6
102
Kretanje kredita u privatnom
sektoru
% BDP-a 1.1 0.7 1.2 2.0 3.0 3.1
Dug privatnog sektora % BDP-a 22.1 23.0 24.1 25.7 25.9 26.6
Opšti državni dug % BDP-a 6.6 6.0 5.9 6.4 6.2 6.8
Tabela 2a: Opšti državni budžetski
prospekt
2015 2016 2017 2018 2019 2020
2015
Nivo
(mn
NCU)
% BDP-a
Neto pozajmljivanje (B9) po podsektorima
Opšta vlada S13 -94.1 -1.6 -1.1 -1.4 -3.9 -3.4 -3.0
Centralna vlada S1311 : : : : : : :
Državna vlada S1312 : : : : : : :
Lokalna vlada S1313 : : : : : : :
Fondovi socijalnog osiguranja S1314 : : : : : : :
Opšta vlada (S13)
Ukupan prihod TR 1,469.7 25.3 26.5 27.2 27.1 27.2 27.1
Ukupni troškovi[1] TE 1,563.8 26.9 27.6 28.5 31.1 30.6 30.1
Neto pozajmljivanje / kreditiranje EDP.B9 -94.1 -1.6 -1.1 -1.4 -3.9 -3.4 -3.0
Troškovi za kamate
EDP.D41
incl.
FISIM
-19.2 -0.3 -0.4 -0.4 -0.4 -0.3 -0.3
Primarni bilans [2] -113.3 -2.0 -1.4 -1.7 -4.3 -3.8 -3.3
Jednokratne i druge privremene mjere [3] : : : : : : :
Komponente prihoda
Ukupni porezi (12 = 12a + 12b + 12c) 1,304.4 22.5 24.0 24.3 24.4 24.7 24.9
Porezi na proizvodnju i uvoz D2 1,106.6 19.1 20.2 20.4 20.5 20.6 20.7
Tekuci porez na dohodak i bogatstvo D5 197.8 3.4 3.8 4.0 4.0 4.1 4.2
Porez na kapital D91 0.0 : : : : : :
Socijalni doprinosi D61 0.0 : : : : : :
Prihodi od imovine D4 15.0 0.3 : 0.1 : : :
Ostalo (15 = 16-(12+13+14)) [4] 150.3 2.6 2.5 2.8 2.7 2.5 2.3
Ukupan prihod TR 1,469.7 25.3 26.5 27.2 27.1 27.2 27.1
Porezno opterecenje (D2+D5+D61+D91-
D995) [5] 1,304.4 22.5 24.0 24.3 24.4 24.7 24.9
Odabrane komponente troškova
Kolektivna potrošnja P32 730.5 12.6 12.3 12.8 12.7 12.4 12.0
Ukupni socijalni transferi D62 +
D63 418.1 7.2 7.8 7.8 7.8 7.5 7.0
103
Socijalni transferi u vrstama P31 = D63 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Socijalni transferi osim transferima po
vrstama D62 418.1 7.2 7.8 7.8 7.8 7.5 7.0
Rashodi od kamata (uključujuci FISIM) EDP.D41
+ FISIM -19.2 -0.3 -0.4 -0.4 -0.4 -0.3 -0.3
Subvencije D3 : : : : : : :
Bruto investicije u osnovnim sredstvima P51 403.9 7.0 7.3 7.9 10.3 10.5 10.8
Ostalo (22 = 23-(17+18+19+20+21) [6] 30.6 0.5 0.5 0.4 0.6 0.6 0.5
Ukupni troškovi [7] TE [1] 1,563.8 26.9 27.6 28.5 31.1 30.6 30.1
Kompenzacija zaposlenih D1 525.0 9.0 9.0 8.9 8.8 8.5 8.2
1/ Deficit se ne obračunava u skladu sa fiskalnim pravilom koji je osuđen od strane LMFPP 2 / Ovo predstavlja "subvencije i transferi" [1]Prilagođen za sledeci protok svap povezanih tokova, tako da TR-TE = EDP.B9.
[2] Primarni saldo se računa kao (EDP B.9, tačka 8) plus (EDP D.41, tačka 9).
[3] Oznaka plus označava jednokratne mere za smanjenje deficita
[4] P.11+P.12+P.131+D.39+D.7+D.9 (other than D.91
[5] Uključujuci one koje prikuplja EU i obuhvataju prilagođavanje poreza i socijalnih doprinosa (D995), ako je potrebno.
[6] D.29+D4 (osim D.41)+ D.5+D.7+D.9+P.52+P.53+K.2+D.8
[7] Prilagođen za sledeci protok svap povezanih tokova, tako da TR-TE = EDP.B9.
Table 2b: Opšti državni
budžetski prospekt
ESA Code
2015 2016 2017 2018 2019 2020
Milion euro
Neto pozajmljivanje (B9) po podsektorima
Opšta vlada S13 -94.1 -64.0 -85.7 -263.6 -244.6 -228.0
Centralna vlada S1311 : : : : : :
Državna vlada S1312 : : : : : :
Lokalna vlada S1313 : : : : : :
Fondovi socijalnog
osiguranja S1314 : : : : : :
Opšta vlada (S13)
Ukupan prihod TR 1469.7 1,608.5 1,724.8 1,828.9 1,938.7 2,069.0
Ukupni troškovi[1] TE 1,563.8 1,672.5 1,810.5 2,092.5 2,183.4 2,296.9
Neto pozajmljivanje /
kreditiranje EDP.B9 -94.1 -64.0 -85.7 -263.6 -244.6 -228.0
Troškovi za kamate EDP.D41
incl. FISIM -19.2 -23.2 -23.0 -23.6 -23.4 -21.3
Primarni bilans [2] -113.3 -87.2 -108.7 -287.2 -268.0 -249.3
Jednokratne i druge
privremene mjere [3] : : : : : :
Komponente prihoda
Ukupni porezi (12 = 12a
+ 12b + 12c) 1304.4 1459.5 1542.8 1645.4 1761.5 1895.7
Porezi na proizvodnju i
uvoz D2 1106.6 1227.4 1291.7 1378.4 1471.6 1577.4
104
Tekuci porez na dohodak
i bogatstvo D5 197.8 232.1 251.1 267.0 289.9 318.4
Porez na kapital D91 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Socijalni doprinosi D61 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Prihodi od imovine D4 15.0 0.0 5.0 0.0 0.0 0.0
Ostalo (15 = 16-
(12+13+14)) [4] 150.3 148.9 177.0 183.5 177.2 173.2
Ukupan prihod TR 1469.7 1608.5 1724.8 1828.9 1938.7 2069.0
Porezno opterecenje
(D2+D5+D61+D91-
D995) [5]
1,304.4 1,459.5 1,542.8 1,645.4 1,761.5 1,895.7
Odabrane komponente troškova
Kolektivna potrošnja P32 730.5 746.5 810.6 855.3 883.2 916.2
Ukupni socijalni transferi D62 + D63 418.1 474.7 495.5 526.0 532.0 537.0
Socijalni transferi u
vrstama P31 = D63 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Socijalni transferi osim
transferima po vrstama D62 418.1 474.7 495.5 526.0 532.0 537.0
Rashodi od kamata
(uključujuci FISIM)
EDP.D41 +
FISIM -19.2 -23.2 -23.0 -23.6 -23.4 -21.3
Subvencije D3 : : : : : :
Bruto investicije u
osnovnim sredstvima P51 403.9 443.6 500.8 694.4 751.2 826.7
Ostalo (22 = 23-
(17+18+19+20+21) [6] 30.6 30.9 26.6 40.4 40.4 38.3
Ukupni troškovi [7] TE [1] 1563.8 1672.5 1810.5 2092.5 2183.4 2296.9
Kompenzacija zaposlenih D1 525.0 543.7 566.0 590.1 607.8 626.0
Tabela 3: Izdaci opštih troškova vlade po
funkciji
% BDP-a KVF
Kod 2015 2016 2017 2018 2019 2020
Opšte javne usluge 1 6.4 3.0 : : : :
Odbrana 2 0.6 1.7 : : : :
Javni red i sigurnost 3 1.5 2.6 : : : :
Ekonomski propisi 4 5.6 6.4 : : : :
Zaštita životne sredine 5 0.2 0.3 : : : :
Stambena i komunalna pogodnost 6 0.5 0.7 : : : :
Zdravstvo 7 2.8 2.8 : : : :
Rekreacija, kultura i religija 8 0.6 0.6 : : : :
Obrazovanje 9 4.5 4.6 : : : :
Socijalna zaštita 10 5.1 6.4 : : : :
Ukupni rashodi (stavka 7 = 23 u tabeli 2) TE 26.9 27.6 28.5 31.1 30.6 30.1
105
Tabela 4: Razvoj javnog duga
% BDP-a ESA
kod 2015 2016 2017 2018 2019 2020
Bruto dug [1] 12.9 14.0 15.8 17.6 19.2 20.0
Promene na bruto dug 2.4 1.2 1.7 1.9 1.5 0.8
Doprinosi za promenu bruto duga
Primarni Bilans [2] 1.95 1.4 1.7 4.3 3.8 3.3
Troškovi za kamate
EDP
D.41 -0.33 -0.4 -0.4 -0.4 -0.3 -0.3
Prilagođavanje toka zaliha 0.8 0.1 0.4 -2.1 -1.9 -2.2
od kojih:
Razlika između gotovine I obračuna [4] : : : : : :
Neto akumulacija finansijskih sredstava [5] : : : : : :
od kojih:
Prihod od privatizacije : : : : : :
efekti procene i ostalo [6] : : : : : :
kamatne stope uključene u dug[7]
-3.3 -3.1 -2.7 -2.4 -2.0 -1.6
Ostale relevantne varijable
Likvidna finansijska sredstva [8] : 3.5 4.4 4.4 4.5 4.4
7. Neto financiski dug (7 = 1 - 6) : 10.6 11.4 13.2 14.7 15.6
[1] Kao što je definirano u Uredbi 3605/93 (ne ESA koncept). [2] Stavka 10 u Tabeli 2. [3] Stavka 9 u Tabeli 2. [4] Razlike u vezi s izdacima za kamate, ostalim izdacima i prihodima mogu se razlikovati kada su relevantne. [5] Likvidna imovina, imovina trećih zemalja, poduzeća s vladinim nadzorom i razlika između citirane i nenatjecene imovine mogu se razlikovati ako su relevantne.
6] Mijenjaju se za razmjenu kretanja bijesa, a operacija na sekundarnom tržištu mogla se razlikovati kada je to relevantno. [7] Zaostajanje od kamatnih troškova (uključujuci FISIM zabeleženo kao potrošnja) podeljeno na nivo duga prethodne godine [8] AF1, AF2, AF3 (konsolidirana po tržišnoj vrijednosti), AF5 (ako kuotiraju na berzi, uključujući udjele u fondove nad dionicama).
Tabela 5: Ciklični razvoj
% BDP-a ESA kod 2015 2016 2017 2018 2019 2020
Realna stopa rasta BDP-a (%, gng) B1g 4.1 4.1 4.3 4.6 4.9 5.1
Neto pozajmljivanje vlade EDP.B.9 -1.6 -1.1 -1.4 -3.9 -3.4 -3.0
Troškovi za kamate EDP.D.41 -0.3 -0.4 -0.4 -0.4 -0.3 -0.3
Jednokratne i druge privremene mjere
[1]
: : : : : :
Potencijalni rast BDP-a : : : : : :
Doprinos:
-radna snaga : : : : : :
106
- capital : : : : : :
- ukupna faktorska produktivnost : : : : : :
Proizvodni jaz : : : : : :
Ciklična komponenta budžeta : : : : : :
Bilans ciklično prilagođen (2-7) : : : : : :
Primarni bilans ciklično prilagođen(8+3) : : : : : :
Strukturni bilans(8-4) : : : : : :
Tabela 6: Razlike od prethodnog
programa
2015 2016 2017 2018 2019 2020
Rast BDP-a
Prethodni program 4.0 3.8 4.4 3.3 3.8 0.0
Poslednje ažuriranje 4.1 4.1 4.3 4.6 4.9 0.0
Razlika (procentnih poena) 0.1 0.3 -0.1 1.3 1.1 0.0
Neto krediti od vlade (% BDP-a)
Prethodni program -1.6 -1.1 -4.3 -4.0 -3.8 0.0
Poslednje ažuriranje -1.6 -1.1 -1.4 -3.9 -3.4 0.0
Razlika (procentnih poena) 0.0 0.0 2.9 0.1 0.4 0.0
Bruto dug vlade (% BDP-a)
Prethodni program 13.0 14.2 17.9 20.4 22.0 0.0
Poslednje ažuriranje 12.9 14.0 15.8 17.6 19.2 0.0
Razlika (procentnih poena) -0.1 -0.2 -2.1 -2.8 -2.8 0.0
Tabela 7:Dugoročna održivost javnih finansija (% BDP)
(podaci nisu dostupni)
Tabela 7a: Ukupne garancije vlade
% BDP-a 2016 2017
Javne garancije 0.4 0.8
Od kojih: povezane sa finansijskim sektorom 0.4 0.8
Tabela 8: Osnovne pretpostavke o vanjskom ekonomskom
okruženju
Dimenzija 2015 2016 2017 2018 2019 2020
Kratkoročna kamatna stopa Godišnji prosek -0.6 -0.3 -0.3 0.2 1.1 1.1
Dugoročna kamatna stopa Godišnji prosek 1.3 0.4 -0.1 0.2 0.5 0.5
Kurs USD / EUR Godišnji prosek 1.11 1.11 : : : :
Nominalni efektivni kurs Godišnji prosek 101.3 102 : : : :
Devizni kurs prema EUR Godišnji prosek 1 1 1 1 : :
Globalni rast BDP-a, isključujuci EU Godišnji prosek 3.4 3.2 3.6 3.7 3.8 3.8
Rast BDP-a u EU Godišnji prosek 2 1.8 2.1 1.9 1.5 1.5
Rast relevantnih stranih tržišta Godišnji prosek : : : : : :
107
Svetski uvozni volum, isključujuci EU Godišnji prosek -0.9 2 4.4 4.9 : :
Cijene nafte (Brent, USD / barel) Godišnji prosek 50.79 42.84 50.28 50.17 : :
Tabela 9: Odabrani zapošljavanja i socijalnih indikatora
Izvor 2012 2013 2014 2015 2016
1. Stopa učešca na tržištu rada (%),
ukupna ARS (SAK)
36.9
(15-64) 40.5 41.6 37.6 38.7
- muškarci ARS (SAK) 55.4 60.2 61.8 56.7 58.3
- ženske ARS (SAK) 17.8 21.1 21.4 18.1 18.6
2. Stopa zaposlenosti (%), ukupna ARS (SAK) 25.5
(15-64) 28.4 26.9 25.2 28.0
- muškarci ARS (SAK) 39.9 44 41.3 38.7 43.0
- ženske ARS (SAK) 10.7 12.9 12.5 11.5 12.7
3. Stopa nezaposlenosti (%), ukupna ARS (SAK) 30.9 30 35.3 32.9 27.5
- muškarci ARS (SAK) 28.1 26.9 33.1 31.8 26.2
- ženske ARS (SAK) 40 38.8 41.6 36.6 31.8
4. Dugoročna stopa nezaposlenosti
(%), ukupna n/a n/a n/a n/a n/a
- muškarci e n/a n/a n/a n/a n/a
- ženske e n/a n/a n/a n/a n/a
5. Nezaposlenost mladih (15-24
godina) stopa ( % ) Ukupna
ARS (SAK) 55.3 55.9 61 57.7 52.4
- muškarci ARS (SAK) 52 50.4 56.2 54.2 47.2
- ženske ARS (SAK) 63.8 68.4 71.7 67.2 65.4
6. Mladi ( navesti dobi od dostupnih
podataka ) nije u zapošljavanju,
obrazovanju ili obuci (NEET), in %
ARS (SAK) 35.1
(15-24) 35.3 30.2 31.4 30.1
7. Rano napuštaju školu, u%
(EUROSTAT definicija ) e n/a n/a n/a n/a n/a
8. Učešce stopa u obrazovanju u
ranom detinjstvu i oprez / 1 14.8 15.7 n/a n/a n/a
9. GINI koeficijent n/a n/a n/a n/a n/a
10. Nejednakost raspodele dohotka
S80/S20 e n/a n/a n/a n/a n/a
11. Socijalni troškovi zaštita u %
BDP-a Trezor Dept. n/a n/a n/a n/a n/a
12. Zdravlje rashodi u % BDP-a n/a n/a n/a n/a n/a
13. Rizik od siromaštva pre
socijalnih transfera, % stanovništva e n/a n/a n/a n/a n/a
14. Stopa siromaštva n/a n/a n/a n/a n/a
15. Jaz siromaštva n/a n/a n/a n/a n/a
108
Tabela 10.
Dokument Opis 2015 2016 2017 proj. 2018 proj. 2019 proj. 2020 proj.
PER 2017
UKUPNI PRIHODI 1,470 1,634 1,725 1,793 1,892
UKUPNI TROŠKOVI 1,564 1,732 2,001 2,064 2,160
TEKUĆI TROŠKOVI 1,149 1,221 1,275 1,310 1,348
KAPITALNI TROŠKOVI 404 500 722 753 810
PRIMARNI BILANS -94 -98 -276 -272 -268
Opšti bilans (prema
fiskalnom pravilu) -78 -95 -97 -96 -83
OPŠTI BILANS -111 -122 -300 -302 -298
BDP 5,568 6,031 6,410 6,716 7,058
Opšti deficit kao % BDP-a -1.40% -1.60% -1.50% -1.40% -1.20%
Bankarski bilans kao %
BDP-a 3.60% 5.50% 5.50% 5.40% 4.80%
Tekući troškovi kao %
BDP-a 20.60% 20.30% 19.90% 19.50% 19.10%
PER 2018
UKUPNI PRIHODI 1,470 1,608 1,725 1,829 1,938 2,069
UKUPNI TROŠKOVI 1,564 1,672 1,811 2,092 2,183 2,297
TEKUĆI TROŠKOVI 1,149 1,221 1,309 1,386 1,420 1,458
KAPITALNI TROŠKOVI 404 444 501 694 751 827
PRIMARNI BILANS -94 -64 -86 -264 -245 -228
Opšti bilans (prema
fiskalnom pravilu) -78 -54 -96 -122 -109 -70
OPŠTI BILANS -111 -83 -109 -287 -268 -249
BDP 5,807 6,070 6,345 6,737 7,132 7,624
Opšti deficit kao % BDP-a -1.30% -0.90% -1.50% -1.80% -1.50% -1.00%
Bankarski bilans kao %
BDP-a 3.50% 3.50% 4.50% 4.50% 4.50% 4.40%
Tekući troškovi kao %
BDP-a 20.60% 20.20% 20.90% 20.80% 20.20% 19.40%
Razlika
UKUPNI PRIHODI 0.0% 1.6% 0.0% -2.0% -2.4%
UKUPNI TROŠKOVI 0.0% 3.6% 10.5% -1.3% -1.1%
TEKUĆI TROŠKOVI 0.0% 0.0% -2.6% -5.5% -5.1%
KAPITALNI TROŠKOVI 0.0% 12.6% 44.1% 8.5% 7.9%
PRIMARNI BILANS 0.0% 53.1% 220.9% 7.5% 9.4%
Opšti bilans (prema
fiskalnom pravilu) 0.0% 75.9% 1.0% -21.3% -23.9%
OPŠTI BILANS 0.0% 47.0% 175.2% 5.2% 11.2%
BDP 0.0% -0.6% 1.0% -0.3% -1.0%
Opšti deficit kao % BDP-a 0.1% 0.7% 0.0% -0.4% -0.3%
Bankarski bilans kao %
BDP-a 0.1% -2.0% -1.0% -0.9% -0.3%
Tekući troškovi kao %
BDP-a 0.0% -0.1% 1.0% 1.3% 1.1%
109
Opis politike 2017 2018 2019 2020
Reformaska mera #1: Poboljšanje javne nabavke primenom elektronske nabavke 32
A. Vremensko trajanje reforme* x x x
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako ima) (u €) 269,253 269,253 269,253
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode (u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske troškove (u €) 269,253 269,253 269,253
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u €) ( WB i KFW)
- B. 3.1 od kojih obećano finansiranje od IPP, uključujući i finansiranje od WBIF (u €)
Reformska mera #2: Smanjenje potrošnje energije putem mera za energetsku efikasnost 33
A. Vremensko trajanje reforme* x x x
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako ima) (u €) 750,000 1,000,000 1,000,000
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode (u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske troškove (u €) 750,000 1,000,000 1,000,000
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u €) ( WB i KFW) 11,993,333 11,164,333 9,833,334
- B. 3.1 od kojih obećano finansiranje od IPP, uključujući i finansiranje od WBIF (u €)
Reformska mera #3: Dalji razvoj proizvodnih kapaciteta energije 34 A. Vremensko trajanje reforme* x x x
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako ima) (u €) 1,500,000 1,500,000 1,500,000
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode (u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske troškove (u €) 1,500,000 1,500,000 1,500,000
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u €) ( WB i KFW) 500,000 500,000 500,000
32Troškovi za primenu Reformska mera #1 za trogodišnji period (2018-2020) je oko 800,000 €, odnosno uključujući po 269,253 € za svaku godinu 2018-2020. Ova sredstva su budžetirana unutar budžeta za robe i usluge
RKJN-a. 33Trošak za sprovođenje reformske mere # 2: za period 2018-2020, očekuje se da u bude u vrijednost od 35,740,000 €. Očekuje se da ce ovaj trošak pokriti tri različita izvora finansiranja: a). Budžet Kosova, b) Zaduživanje,
i c) Grantovi donatora. Konkretno, ovaj budžet uključuje 2.750.000 € iz kosovskog budžeta budžetiranog u kategoriju kapitalnih izdataka za Kosovsku agenciju za energetsku efikasnost: 750.000 € (2018), 1.000.000 €
(2019), 1.000.000 € (2020); b) Zaduživanje od Svetske banke 2018-2020 u iznosu od 17,493,913 € (5,410,000 € (2018), 6,081,000 € (2019) € 6,000,000 (2020) i zaduživanje Opštine Priština 287,500 € (2018), Đakovica 287,500 € (2018), Ferizaj 287.500 € (2018) i Gnjilane 287.500 € (2018). Dok se donatorska podrška za ovu meru očekuje na sljedeci način: € 5,433,333 (2018), € 5,083,333 (2019), € 3,833,334 (2020). 34Troškovi za sprovođenje reformske mere # 3: Troškovi TC razvoja projekta Novo Kosovo: a) zatvaranje prve faze – komercialno zatvaranje, potpisivanje komercijalnih ugovora između Vlade i privatnog investitora
kontura Global. b) pokretanje Ugovora o izgradnji elektrane; c) Očekuje se da ce izrada studija prema projektnim zahtevima tokom 2018-2020 biti 6.000.000 €. Vrednost od 4.500.000 € je budžetirana u okviru budžeta MED za konsultantske usluge, kategoriju robe i usluga od 1.500.000 € za svaku 2018-2020 godinu. Istovremeno, očekuje se da ce podrška donatorskih projekata iznositi 1.500.000 € tokom 2018-2020, sa 500.000 € svake
godine. Procjenjuje se da ce trošak razvoja novih energetskih kapi iznositi oko 1,3 milijarde evra za trogodišnji period, a očekuje se da ce biti implementirani od strane privatnih investitora. Predviđena je izgradnja novih
projekata za izgradnju kapaciteta od strane OIE, koji koštaju 359 miliona eura, a očekuje se da ce privatni investitori izvršiti 37.730.000 € (2018), 125.700.000 € (2019); € 196.220.000 (2020).
110
Opis politike 2017 2018 2019 2020
- B. 3.1 od kojih obećano finansiranje od IPP, uključujući i finansiranje od WBIF (u €)
Reformska mera #4:I nvesticije u poljoprivrednu i agropredjivačku infrastrukturu 35
A. Vremensko trajanje reforme* X X X
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako ima) (u €) 47,500,000 47,600,000 48,700,000
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode (u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske troškove (u €) 47,500,000 47,600,000 48,700,000
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u €) ( WB i KFW) 5,708,333 5,808,333 5,366,667
- B. 3.1 od kojih obećano finansiranje od IPP, uključujući i finansiranje od WBIF (u €)
Reformska mera #5: Proširenje farmi putem konsolidacije i uredjivanja poljoprivrednog zemljišta 36
A. Vremensko trajanje reforme * x x x
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako ima) (u €) 500,000 500,000 500,000
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode (u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske troškove (u €) 500,000 500,000 500,000
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u €) ( WB i KFW) 60,000
- B. 3.1 od kojih obećano finansiranje od IPP, uključujući i finansiranje od WBIF (u €)
Reformska mera #6: Razvoj konkurentnosti privatnog sektora preko industrijskog razvoja za MSP-e 37
A. Vremensko trajanje reforme* x x x
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako ima) (u €) 5,294,526 3,771,585 4,083,046
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode (u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske troškove (u €) 5,294,526 3,771,585 4,083,046
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u €) ( WB i KFW)
35Troškovi za sprovođenje mere # 4, očekuje se da budu 47,500,000.00 € u 2018, i € 47,600,000.00 u 2019 i 2020 48,700,00.00 implemetiranih troškova za neke aktivnosti kao što su :1. Ulaganje u infrastrukturu i fizička
aktivnost 2 . Investicije u sektoru poljoprivredno-prerađivačke je budžetirano u 2018. Nacrtu budžeta u kontekstu subvencije i Transferi kategorije: 1. Odeljenje za politiku od 25,4 miliona € (2018), 27.3 miliona € (2019), € 26.0 (2020) i Odeljenje za Ruralni razvoj € 21,3 miliona (2018), 21,4 € (2019); 23.3 (2020) naslov. Za ostatak mase 1. ulaganje u sistem za navodnjavanje je planirano Nacrt budžeta 2018: € 1.2mil (2018), € 1.1mil (2018),
€ 2.3mil (2020) u kategoriji kapitalnih rashoda. Iako su ulaganja u Integrisani poljoprivredni informacioni sistem planirana za oko 200.000 evra godišnje 2018-2020. Jedan deo usluga se očekuje da bude podržana od strane
kredita sa Svjetskom bankom, sa oko 5.800.000 € biti orijentisana ka konsolidaciji institucionalnog kapaciteta Upravljanje i placanje Agencije Autoritet za grantove ruralnog razvoja, Radonjic sistema i pripreme plan za navodnjavanje. 36Troškovi implementacije Mere br. 5 budžetirani su u budžetu za 2018, u iznosu od 1.500.000 € tokom 2018-2020. Naime, € 500.000 za svaku godinu. Tokom ovog perioda očekuje se da ce donatori biti uključeni u
realizaciju ove aktivnosti, sa 60.000 € za 2018 godinu. 37Troškovi implementacije Mere #6 budžetirani su u budžetu za 2018 godinu, a procijenjeno je da je iznos oko 13.000.000 eura za period 2018-2020.godine. Za implementaciju Akcija 1 i 2, Mjere #6 planirana je za trošenje
unutar budžeta za Ministarstvo industrije MTI) u kategoriji robe i usluga (od 50.000 eura godišnje 2018-2020). Što se tiče implementacije aktivnosti br. 3,4,5 je planirana u okviru budžeta KIESA u iznosu od 5,294,526 €
(2018), 1 3,771,585 € (2019) i 4,083,046 (2020)
111
Opis politike 2017 2018 2019 2020
- B. 3.1 od kojih obećano finansiranje od IPP, uključujući i finansiranje od WBIF (u €)
Reformska mera #7: Razvoj turističkog produkta u turističkim regionima Kosova 38
A. Vremensko trajanje reforme* X X X
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako ima) (u €) 10,000 10,000 10,000
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode (u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske troškove (u €) 10,000 10,000 10,000
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u €) ( WB i KFW) 120,000 116,000 116,000
- B. 3.1 od kojih obećano finansiranje od IPP, uključujući i finansiranje od WBIF (u €)
Reformska mera #8: Usvajanje na podacima zasnovanih politika i tretiranje administrativnih opterečenja 39
A. Vremensko trajanje reforme* x x x
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako ima) (u €) 290,000 290,000 290,000
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode (u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske troškove (u €) 290,000 290,000 290,000
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u €) ( WB i KFW)
- B. 3.1 od kojih obećano finansiranje od IPP, uključujući i finansiranje od WBIF (u €)
Reformska mera #9: Osiguravanje imovinskih prava rešavajući neformalnosti u sektoru nepokretne imovine 40
A. Vremensko trajanje reforme* X X X
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako ima) (u €) 42,000 42,500
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode (u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske troškove (u €) 42,000 42,500
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u €) ( WB i KFW) 209,575 444,150 193,115
- B. 3.1 od kojih obećano finansiranje od IPP, uključujući i finansiranje od WBIF (u €)
38Procjena troškova za sprovođenje aktivnosti za mjeru #7 procijenjena je na 82.000 €, sa 30.000€ su planirane iz budžeta Kosova, dok 52.000 evra od donatora. Tokom 2018 godine, za sprovođenje aktivnosti predloženih
iz budžeta Kosova, planiraju se 10,000 evra, a od donatora 20,000 evra. 2019 godine iz budžeta Kosova je planirano 10.000 evra i 16.000 donatora. U 2020 godini, iz kosovskog budžeta planirano je 10.000 € i 16.000 € od
donatora. Budžet za podršku poslova razvoja ruralnog turizma iz sredstava MPŠRR predviđen je godišnje od 100.000 €. 39 Za realizaciju mere #8, planirano je 290.000 € za svaku godinu tokom perioda 2018-2020. Ova sredstva obezbeđuje projekat SIDA kroz direktnu pomoc budžeta i ekspertize. 40Ukupni troškovi za sprovođenje ove mjere su € 930,000Euro, a budžet Kosova pokriva 84,500EUR, 42,000 € za 2018 i 42,500 € za 2019. Drugi dio aktivnosti ce biti podržani od strane razvojnih partnera (USAID i EC)
sa sledecim rasporedu: 209.575 € u 2018 godinu, 444.150 € u 2019 i 193.115 € u 2020 godinu.
112
Opis politike 2017 2018 2019 2020
Reformska mera #10: Porast efikasnosti u sudskom rešavanju slučajeva 41
A. Vremensko trajanje reforme* X x x
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako ima) (u €) 350,000 350,000
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode (u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske troškove (u €) 350,000 350,000
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u €) ( WB i KFW) 2,300,000 2,500,000 1,900,000
- B. 3.1 od kojih obećano finansiranje od IPP, uključujući i finansiranje od WBIF (u €)
Reformska mera #11: Reforma generalnih inspekcija 42
A. Vremensko trajanje reforme* x X x x
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako ima) (u €)
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode (u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske troškove (u €)
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u €) ( WB i KFW) 844,400 1,447,600 1,447,600
- B. 3.1 od kojih obećano finansiranje od IPP, uključujući i finansiranje od WBIF (u €)
Reformska mera #12: Poboljšavanje sredine za inovacije i preduzetništvo 43
A. Vremensko trajanje reforme* X x x
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako ima) (u €) 9,250,000 9,250,000 9,250,000
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode (u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske troškove (u €) 9,250,000 9,250,000 9,250,000
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u €) ( WB i KFW) 6,000,000 6,000,000 6,000,000
- B. 3.1 od kojih obećano finansiranje od IPP, uključujući i finansiranje od WBIF (u €)
41Troškovi za implementaciju na reformsku meru #10, sa ciljem da se svede na nulu broj zaostalih predmeta očekuje se da ce imati uticaj na budžet sa iznosom oko 700.000 evra za dve (2) godine od 2018 do 2019 godine.
Ovo se odnosi na isplatu plata za sudije 50 profesionalnih konsultanata sa mesečnom platom od 550 evra za podršku raspoređivanje 90 hiljada slučajeva građanskog i krivičnog preostalih roku od 2 godine. Za više tokom
2018 i 2019 godine, neto direktan uticaj na budžet ce biti od € 350,000 evra za svaku godinu, 2018 i 2019. Ova sredstva su planirana u okviru Nacrta budžeta 2018. Troškovi po kapacitetu u fiskalnoj diviziji ce biti učinjeno nakon završetka procene potreba, za koju se očekuje da bude završen u prvom kvartalu 2018 godine o troškovima za implementaciju informacionog sistema za upravljanje predmetima za tri godine se očekuje da bude €
6,700,000, 2.300.000 € i to (2018) 2,500,000 € (2019) i 1,900,000 € (2020), koji ce biti pokriveni donatorskom podrškom. 42Procjena troškova za implementaciju mere #11 procijenjena je na 3,800,000 € u toku 2018-2020, ili 844,400 € (2018); 1,447,600 € (2019) i € 1,447,600 (2020). Troškovi implementacije ove mere bice pokriveni Potpisanim kreditom sa Svetskom bankom u iznosu od 14.300.000 za period 2017-2022. Od ovog iznosa, na osnovu ugovora o kreditu, oko 7.925.000 evra su dio projekcija budžeta 2018-2020. 43Za realizaciju mere #12, tokom 2018-2020 godine, planirano je oko 45.000.000 €. Od ove vrijednosti, oko 28.000.000 € ce biti potrošeno iz budžeta Kosova, 9.250.000 € (2018), 9.250.000 € (2019), 9.250.000 € (2020).
Ova sredstva su planirana u okviru Ministarstva za inovacije i strateška ulaganja. Takođe, od raznih donatora očekuju se podrška od oko 6.000.000 € godišnje
113
Opis politike 2017 2018 2019 2020
Reformska mera #13: Prostiranje odgovarajuće infrastrukture mreža i usluga TIK-a za društveno ekonomski razvoj 44
A. Vremensko trajanje reforme* X X X
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako ima) (u €) 1,674,184.00 856,087.00 1,640,000.00
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode (u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske troškove (u €) 1,674,184.00 856,087.00 1,640,000.00
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u €) ( WB i KFW) 750,000.00 7,750,000.00 10,750,000.00
- B. 3.1 od kojih obećano finansiranje od IPP, uključujući i finansiranje od WBIF (u €) 750,000.00 750,000.00 750,000.00
Reformska mera 14: Olakšavanje trgovine putem jačanja efikasnosti za troškove međunarodnih transakcija trgovine 45
A. Vremensko trajanje reforme* x x x
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako ima) (u €) 10,000.00 10,000.00 10,000.00
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode (u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske troškove (u €) 10,000.00 10,000.00 10,000.00
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u €) ( WB i KFW)
- B. 3.1 od kojih obećano finansiranje od IPP, uključujući i finansiranje od WBIF (u €)
Reformska mera #15: Dalji razvoj kvalitetne infrastrukture i jačanje nadgledanja tržišta sa fokusom na proizvode izgradnje 46
A. Vremensko trajanje reforme* x x x
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako ima) (u €) 136,867 156,866 136,866
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode (u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske troškove (u €) 136,867 156.866 136.866.66
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u €) ( WB i KFW) 150,000 200,000 200,000
- B. 3.1 od kojih obećano finansiranje od IPP, uključujući i finansiranje od WBIF (u €)
Reformska mera 16: usklađivanje ponude i zahteva tržišta rada preko izrade standarda profesije i pregled kurikuluma 47
44Za realizaciju dela Mere #13: Proširenje relevantne ICT infrastrukture za društveno-ekonomski razvoj tokom 2018-2020 iz budžeta Kosova u okviru Dep. Kategorija telekomunikacionih i informacionih tehnologija (MED) kategorija kapitalnih izdataka utrošena je na 3.570.271 €, tj. 1.674.184 € (2018), 856.087 € (2019) i 1.640.000 € (2020). Proširenje širokopojasne infrastrukture za velike brzine - 27 miliona evra raspodeljeno je preko 7
miliona evra (2019), 10.000.000 (2020), 10.000.000 evra (2021). Očekuje se da ce ovaj trošak biti pokriven kreditom od Svetske banke. Ovaj kredit je trenutno dostupan u Investicionoj klauzuli (Kapitalni projekti) Razvoj
ljudskih resursa za digitalnu ekonomiju i podršku digitalnom biznisu 3 miliona evra linearno raspoređenih tokom 2018-2021 (donacija - IPA 2017); 45Za realizaciju mere #14, izvori finansiranja ce biti iz budžeta Kosova i razvojnih partnera VB, IFC i IPA (koji se očekuje da ce biti potvrdjeni tokom 2018). Iz kosovskog budžeta, za svaku godinu izdvojeno je 10.000 €
za period 2018-2020. 46Za sprovođenje aktivnosti Mere #15, iz budžeta Kosova su izdvojeni: 136.866 € (2018), 156.866,00 € (2019) i 136.866,66 €. Ova sredstva su planirana budžetom 2018 u okviru Odeljenja za industriju, Kosovske agencije za standardizaciju, Direkcije za akreditaciju i metrologiju (MTI). Dok je od donatora budžet 2018 150.000, 200.000 u 2019 i 200.000 u 2020 47Ukupni troškovi za implementaciju mere #16 procijenjeni su na oko 1,750,000 € za period 2018-2020. Od ovog iznosa, 75.000 eura ce se finansirati iz budžeta Kosova, koji je budžetiran u okviru Nacionalnog autoriteta
za kvalifikacije: 30.000 eura u 2018 godini, 30.000 eura u 2019 godini i 15.000 eura u 2020 godini. Za više značajnih aktivnosti na ovoj veličini uključujuci i nabavku opreme, razvoj nastavnih materijala, pregled formule
za finansiranje, razvoj standarda podržat ce različiti donatorski projekti (GIZ, LUKS Development): 176.400 € u 2018 godini, 800.000 € u 2019 i 700.000 € u 2020 godini.
114
Opis politike 2017 2018 2019 2020
A. Vremensko trajanje reforme* x x X
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako ima) (u €) 30,000.00 30,000.00 15,000.00
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode (u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske troškove (u €) 30,000.00 30,000.00 15,000.00
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u €) ( WB i KFW) 176,400.00 800,000.00 700,000.00
- B. 3.1 od kojih obećano finansiranje od IPP, uključujući i finansiranje od WBIF (u €)
Reformska mera # 17: Reforme u preduniverzitetskom obrazovanju 48
A. Vremensko trajanje reforme* x x x
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako ima) (u €) 1,284,216.00 2,011,216.00 2,897,990.00
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode (u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske troškove (u €) 1,284,216.00 2,011,216.00 2,897,990.00
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u €) ( WB i KFW) 200,000.00
- B. 3.1 od kojih obećano finansiranje od IPP, uključujući i finansiranje od WBIF (u €)
Reformska mera # 18: Podizanje kvaliteta i konkurentnosti u visokom obrazovanju 49
A. Vremensko trajanje reforme* x x x
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako ima) (u €) 670,478.00 670,478.00 670,478.00
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode (u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske troškove (u €) 670,478.00 670,478.00 670,478.00
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u €) ( WB i KFW) 41,800.00 27,550.00 152,840.00
- B. 3.1 od kojih obećano finansiranje od IPP, uključujući i finansiranje od WBIF (u €)
48Ukupni procenjeni troškovi za sprovođenje ove mere procenjuju se na oko 6,300,000 € za period 2018-2020. Iz ovog, 200.000 € za 2018, bice finansiran od strane Svetske banke za razvoj baze podataka. Ostatak aktivnosti
ce se finansirati iz budžeta Kosova, sa vrednostima na sledeci način: 1.284.216 € za 2018, 2.011.216 € za 2019 i 2.897.990 za 2020. Ova sredstva u budžetu u okviru budžeta MONT za aktivnosti koje se odnose na ocenjivanje učenika, postizanje testovi, diplomski ispit i puplikimin rezultate u iznosu od 397,925 € svake godine od 2018 do 2020 godine; Obuka nastavnika programa € 605,291 u 2019 i € 988.06 2020 godine i sredstva
koja se odnose na promociju nastavnika licenciranje sistema ing budžetom u okviru opštinskog obrazovanja granta u vrednosti od oko € 887 000 u 2018, 1.000.000 € u 2019 i € 1, 512.000 u 2020. 49Za realizaciju aktivnosti mere#18 planirano je sljedece: za razvoj mehanizama kvaliteta u visokom obrazovanju (formiranje jedinice za upravljanje rangirnim sistemom) donatorska podrška 41,800 € (2018); € 27, 550,00 (2019); 152.840,00 € (2020); 2.000,00 evra za SMIAL iz BK za 2018, 2019 i 2020. Budžet za stipendiju podeljen je na sledeci način: a) za CEEPUS program mobilnosti iz BK podeljen za 20.000 € svake godine
(2018/2019/2020) b) za studijski program Fulbrajt u SAD od strane BK se izdvaja od 300.000 eura svake godine (2018/2019/2020); c) Sheffield Program stipendija iz BK se izdvaja od 298,478.00 € godišnje
(2018/2019/2020), d) Program ERASMUS-a od BK-a se izdvaja od 50.000 € svake godine (2018/2019/2020). ovi programi su budžetirani u budžetu 2018 godine u programu visokog obrazovanja i nauke
115
Opis politike 2017 2018 2019 2020
Reformska mera # 19: povecanje pristupa mladih i žena tržištu rada kroz pružanje kvalitetnih usluga zapošljavanja, aktivnih mera
zapošljavanja i preduzetništva 50 A. Vremensko trajanje reforme* x x x
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako ima) (u €) 4,079,800.00 3,629,800.00 3,589,800.00
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode (u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske troškove (u €) 4,079,800.00 3,629,800.00 3,589,800.00
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u €) ( WB i KFW) 3,146,000.00 3,442,000.00 2,936,000.00
- B. 3.1 od kojih obećano finansiranje od IPP, uključujući i finansiranje od WBIF (u €)
Reformska mera # 20: Poboljšanje zdravstvenih i socijalnih usluga 51
A. Vremensko trajanje reforme* X X X
B. Direktan uticaj neto na budžet (ako ima) (u €) 6,023,671.00 71,213,405.00 72,050,000.00
B. 1 Direktan uticaj na budžetske prihode (u €)
B. 2 Direktan uticaj na budžetske troškove (u €) 6,023,671.00 71,213,405.00 72,050,000.00
B. 3 Moguće ne-budžetno finansiranje (u €) ( WB i KFW) 60,000.00 1,120,000.00 1,000,000.00
- B. 3.1 od kojih obećano finansiranje od IPP, uključujući i finansiranje od WBIF (u €)
Ukupan neto budžetski uticaj
Ukupan uticaj na budžetske prihode
Ukupan uticaj na budžetske troškove 92,267,727.66 162,988,123.0 168,916,700.66
50Planirani troškovi za aktivnosti predstavljene u Mere #19 su planirani budžetom za 2018. Za realizaciju aktivnosti vezanih za rad EARK, podizanje kapaciteta za ARPK, sprovođenje aktivnih mera na tržištu, uključujuci validaciju novih profila, iz kosovskog budžeta planirani su od € 4,079,800 (2018), € 3.629.800 (2019) i € 3.589.800 (2020). Značajan iznos tih sredstava su deo budžeta izdvaja za Kosovskoj agenciji za zapošljavanje, €
6,330,766 (2018), € 6,716,489 (2019), € 6,686,564 (2020). Dalje, program zapošljavanja mladih u budžetu MKOS-a je budžetiran od € 10,000 (2018 i 2019) i € 20,000 (2020). Dok je u budžetu KIESA, program stažiranja budžetirao 31.200 € za svaku godinu 2018-2020. U isto vreme podršku raznih donatora da podrže aktivnosti uključene u ovu mjeru da se očekuje da bude sledeci € 3,146,000 (2018), € 3442.000 (2019) i € 2,936,000 (2020). 51Za realizaciju aktivnosti mere #20 poboljšanje socijalnih i zdravstvenih usluga, predvidjeni troškovi su sledeci: 6,023,671 (2018), € 70,213,405 (2019), € 72,050,000 (2020). U okviru ovih planova su uključene sledece
aktivnosti: pružanje zdravstvenih usluga u predškolskim i školskim ustanovama i 1.000.000 € za 2018, 2019 i 2020 godine; primena kucnih zdravstvenih osiguranja - 10.000; Jačanje kapaciteta za pružanje usluga kardiologije i kardiohirurgije 2.120.000 €; Izrada pravnog i operativnog okvira za početak realizacije socijalnih kategorija test siromaštvo, za oslobađanje od placanja premije za zdravstveno osiguranje 1,000,000 evra za 2018, €
10.000.000 u 2019 i € 10,00,000 u 2020 godini; Pripremiti studiju i analizu za pregled Sheme socijalne pomoci - 30.000 donatora; podrška NVO-a i socijalna preduzeca koja pružaju socijalne usluge i funkcionisanje grant
šeme za finansiranje projekata iz nevladinog sektora i socijalnih preduzeca je 2.000.000 evra za 2019 i 2020; Izgradnja kapaciteta opština za primenu nove formule za donacije za socijalne usluge - 45.000 od donatora u 2019 godini; Sprovođenje programa samozapošljavanja i stručnog usavršavanja za socijalne kategorije 500.000 BK i 500.000 od donatora; Izgradnja stambenih i dnevnih centara za pružanje socijalnih i porodičnih usluga
500.000 BK
Kao deo ovog plana troškova za 2019 i 2020 godine, oni su uključeni troškovi € 60,000,000 za primjenu Zakona o zdravstvenom osiguranju (Premium Collection), kao i troškove 10.000.000 € za implementaciju test siromaštva socijalnih kategorija, za izuzece od placanja premije zdravstvenog osiguranja. Ovi planirani troškovi nisu deo planiranog budžeta za 2018 i kao što zavise od početka primene Zakona o zdravstvenom osiguranju.
116
Izveštavanje o Programu ekonomskih reformi 2017-2019 implementacija strukturnih reformi
Reformska mera #1: Elektronske javne nabavke
Kratak opis postupaka
planiranih za 2017
1) Implementacija zakona o elektronskim nabavkama ili relevantnih operativnih smernica;
2) Pokretanje i implementacija preostalih modula (e-ugovaranje) proširenja primene obaveznih nabavki u svim budžetskim organizacijama;
3) Unapređenje administrativnih kapaciteta (zapošljavanje šest službenika u okviru RKJN) i pružanje osnovne obuke službenicima za nabavke,
uključujući obuku trenera;
Da li su postupci planirani
za 2017 sprovedeni?
1) Da, 2) Delimično, 3) Da
Ako da/delimično, uključite:
- Opis preduzetih koraka
- Vremenski okvir
realizovanih postupaka
- Teškoće i kašnjenja u
implementaciji
- Da li će se reforma nastaviti
u 2018,
Ako ne, objasni zašto ne?
1) RKJN je izdao smernice i priručnike za sve korisnike, koji će biti dostupni na internet stranici RKJN-a i Platformi elektronske nabavke
(Pravila i operativne smernice za javne nabavke, registracija ugovornog autoriteta, priprema i objavljivanje tendera, Registracija ekonomskog
operatora, Priručnik za EO . Priprema i podnošenje ponude).
2) Na osnovu odluke Vlade br. 12/79 od 15.03.2016, elektronske nabavke su obavezne od 1 januara 2017. Do 31.12.2017, u sistemu e-nabavki
je registrovano 176 ugovornih autoriteta (CA sa centralnog nivoa, lokalni nivo i javna preduzeća). Broj ekonomskih operatera (kompanija)
registrovanih u sistemu je dostigao 3.500 aktivnih EO, dok je broj svih korisnika registrovanih u sistemu (kao deo ugovornih autoriteta,
ekonomskih operatora i fizičkih lica) dostigao 10.000 aktivnih korisnika.
Sprovedeno je preko 4.743 postupaka nabavke i objavljeno je preko 10.849 obaveštenja o tenderima.
Od 01.01.2017 do 31.12.2017, sprovedeno je 3668 procedura nabavke i objavljeno je 10473 obaveštenja, uključujući Objavljivanje najave,
Najavu (Obaveštenje) o dodeli ugovora, Obaveštenje o potpisivanju ugovora, Obaveštenje o otkazivanju, Obaveštenje o procedurama
ispravljanja, itd.
Ukupan broj ponuda primljenih od 01.01.2017 do 31.12.2017 u 3668 nabavki je iznosio 14398, od kojih je 1740 podneto elektronskim putem
(ili 12% ponuda), dok je u štampanoj kopiji podneto 12,658 (ili 88% ponuda). Odluka o obaveznim e-nabavkama se primenjuje na centralnom
i lokalnom nivou.
U cilju olakšavanja koraka, koje će se slediti u elektronskim procedurama, RKJN će pomoći i podržati ugovorne organe i ekonomske operatere,
koji su deo platforme, putem službe za pomoć (kontakti će se naći na internet stranici RKJN-a i na elektronskoj platformi http://e-
prokurimi.rks-gov.net). Modul E-ugovaranja se odnosi na razvoj elektronskog potpisa, koji nije dostupan.
3) RKJN je regrutovao 3 službenika za nadgledanje, koji su počeli da rade 1. maja 2017, po 3 službenika IT-a, jedan je počeo da radi od 1
avgusta 2017, a druga 2 od 15 novembra 2017.
Projekat PLANET podržan od strane Evropske komisije, koja je pružala pomoć i podršku RKJN-u, pružila je intenzivnu obuku za 36 članova
osoblja tri glavne institucije za nabavke na Kosovu (RKJN, ORJN i CAN), u trajanju od 15 dana, pri čemu su na završetku obuke podvrgnuti
testiranju i uspešno postigli zadovoljavajuću meru prolaska koja se dodeljuje osnovnim stručnim sertifikatima nabavke.
Pored toga, Divizija za obuku u RKJN-u je u saradnji sa KIPA-om održala osnovni nivo obuke za službenike za nabavku iz svih javnih
centralnih i lokalnih institucija, kao i javnih preduzeća, pošto ovakvi službenici za nabavke nemaju sertifikate za javne nabavke, 265 učesnika
je obučeno.
117
Elektronske nabavke – E javno nadmetanje - službenici za nabavke na centralnom i lokalnom nivou, kao i u javnim preduzećima - ukupno
206 učesnika je prisustvovalo dvodnevnoj obuci za svakog učesnika.
Ekonomski operateri, organizacije civilnog društva - dvodnevna obuka za svakog učesnika. Ukupno je učestvovalo 112 učesnika.
Unutrašnji revizori lokalnih i centralnih javnih institucija, spoljni revizori, istražitelji, glavni administrativni službenici, članovi Komisije za
procenu ponuda, kao i istražitelji i službenici nabavke koji nisu prisustvovali ovoj obuci, dva dana za svakog učesnika, ukupno 427 učesnika
je bilo obučeno.
Trenutni troškovi
implementacije i uticaj na
godišnji budžet (navedite
odstupanje od procenjenih
troškova, ako ih ima)
Reformska mera #2: Smanjenje potrošnje električne energije preko mere energetske efikasnosti
Kratak opis postupaka
planiranih za 2017
1) Sprovođenje mera energetske efikasnosti u 5 objekata finansiranim iz budžeta Kosova;
2) Sprovođenje mera efikasnosti i obnovljivih izvora energije u javnim zgradama na centralnom i lokalnom nivou, koje uključuju 20 zgrada
koje se finansiraju iz Svetske banke;
3) Sprovođenje mera energetske efikasnosti na lokalnom nivou u 15 javnih zgrada (škola) kroz projekat KfV i EU;
Da li su postupci planirani za
2017 sprovedeni?
1) Da, 2) Delimično, 3) Delimično
Ako da/delimično, uključite:
- Opis preduzetih koraka
- Vremenski okvir
realizovanih postupaka
- Teškoće i kašnjenja u
implementaciji
- Da li će se reforma nastaviti
u 2018,
Ako ne, objasni zašto ne?
1) Mere energetske efikasnosti su primenjene u 5 objekata, implementacijom ugradnje na fasadi zgrade, renoviranju sistema grejanja i rasvete.
Očekuje se da će se sprovođenjem mera značajno smanjiti računi za električnu energiju za ove zgrade. Trajanje ugovora je bilo od novembra
2016 - novembra 2017. Vlada je obnovila 5 javnih zgrada iz grupe zgrada, poboljšavajući uslove rada i toplotnu udobnost za korisnike zgrade.
Poteškoće u toku realizacije projekta su vremenski uslovi tokom prošle zimske sezone. Proširena grejna sezona. Stanovanje u toku celokupnog
renoviranja. Uvoz materijala iz zapadnih zemalja.
2) Ovaj postupak je delimično implementiran. Sprovođenje mera energetske efikasnosti u 20 objekata finansiranih od strane Svetske banke
je podeljeno na dva ugovora: Prvi ugovor: Renoviranje 14 javnih zgrada i Drugi ugovor: Renoviranje 20 javnih zgrada.
U prvom ugovoru „Renoviranje 14 javnih zgrada“, realizovano je 10 objekata u 2017, dok će se dve zgrade realizovati u martu 2018 (2 zgrade
od 14 je otkazano zbog administrativnih problema - zgrada Recto stopa je pod kulturnom baštinom MKOS-a i izgradnja MONT-
administracije - zbog imovinskih problema). Vremenski rok za realizaciju ugovora bio je 12 meseci i trebalo bi da se sprovede do novembra
2017, ali je ugovor produžen do marta 2018 zbog navedenih problema.
Poteškoće u toku realizacije projekta su vremenski uslovi tokom prošle zimske sezone. Produžena grejna sezona. Stanovanje tokom celog
procesa renoviranja. Uvoz materijala iz zapadnih zemalja. Većina zgrade su bile bolničke zgrade. Potreba za promenama u dizajnu za jednu
zgradu zbog strukturalne ispravnosti zgrade.
Drugi ugovor „Renovniranje 20 javnih zgrada“ je započeo u septembru 2017 i biće realizovan 2018. Reforma će se nastaviti 2018 sa novim
ugovorima za obnovu 25 dodatnih zgrada.
118
3) Postupak je delimično implementiran. Sprovođenje mera EE na javnim zgradama na lokalnom nivou (Priština, Gnjilane, Uroševac i
Đakovica), koje finansiraju KfV, WBIF i EK, je u završnoj fazi odabira kompanije za obavljanje energetskih pregleda, kao i priprema za
dizajn na javnim objektima na lokalnom nivou.
Trenutni troškovi
implementacije i uticaj na
godišnji budžet (navedite
odstupanje od procenjenih
troškova, ako ih ima)
1) Budžet za obnovu ugovora za 5 javnih zgrada za fiskalnu godinu koja je počela1 januara 2017 do 31 decembra 2017 je iznosio
1.870.000,00 €, dok je potrošen iznos od 1.830.957,23 EVRA. Odstupanje od budžetiranog i isplaćenog iznosa je 39,042.77 €.
2) Ukupan budžet za fiskalnu godinu 2017 do 31 decembra 2017 je bio 3.192.266 € (2.645.000 € za kapitalne investicije i 547.266 € za
robu i usluge).
Što se tiče radova na obnovi ugovora, dva ugovora su na snazi 2017, renoviranje 14 javnih zgrada i obnova 20 javnih zgrada. Budžet za
takve ugovore je iznosio 2.645.000 €, dok je isplaćen iznos od 2.380.470,66 €. Troškovi odstupanja su iznosili 264.529,34 €.
Što se tiče kategorije roba i usluga, isplaćen je iznos od 368.836,74 €, što je uticalo na odstupanje u iznosu od 178.429,26 € između
budžetiranog i isplaćenog iznosa.
Pored toga, za fiskalnu 2018, iznos od 5,410,000.00 € je budžetiran za kategoriju kapitalnih investicija za okončanje radova na obnovi ugovora
za „Renoviranje 14 javnih zgrada“ i „Renoviranje 20 javnih zgrada“ i potencijalni ugovor za „Renoviranje 25 javnih zgrada“ (očekuje se da
će biti potpisan u aprilu 2018).
Budžetiran iznos za kategoriju roba i usluge za fiskalnu godinu 2018 iznosi 782,239 €.
3) Budžet predviđen za 2017 je 7.5 miliona € (2017-2019)
Reformska mera #3: Dalji razvoj proizvodnih kapaciteta energije
Kratak opis postupaka
planiranih za 2017
1) Završetak svih sporazuma u vezi sa razvojem TE Kosova e Re;
2) Završetak studije izvodljivosti za TE Kosova B;
3) Implementacija dve nove hidroelektrane kapaciteta 8,48 MW;
4) Tri projekta solarne elektrane sa ukupnim kapacitetom od 9 MW;
Da li su postupci planirani za
2017 sprovedeni?
1) Da , 2) Da, 3) Delimično, 4) Delimično
Ako da/delimično, uključite:
- Opis preduzetih koraka
- Vremenski okvir
realizovanih postupaka
- Teškoće i kašnjenja u
implementaciji
- Da li će se reforma nastaviti
u 2018,
Ako ne, objasni zašto ne?
1) Ovaj postupak je sproveden. Postignuti su sporazumi o tehničkim pitanjima u vezi sa prvom fazom projekta TE „Kosova e Re“, a ova faza
se završava. Komercijalni zaključni sporazumi su potpisani 20. decembra 2017. Sada radimo na finalizaciji finansijskog zatvaranja (faza 2).
Takođe radimo na finalizaciji 8 studija o projektu. To će biti učinjeno tokom 2018.
2) Ovaj postupak je završen. Studiju izvodljivosti je finansirala Kancelarija Evropske unije na Kosovu, a vodio ju je Upravni odbor projekta
(sastavljen od predstavnika MER, MSPP, Kancelarije Evropske komisije, Opštine Obilić i KEK-a) i završena je 21. maja 2017. Nije bilo
teškoća u toku implementacije i studije su sprovedene na osnovu Projektnog zadatka koji je pripremila Kancelarija EK-a. Studija se smatra
završenom.
3) Ovaj postupak je delimično implementiran. Projekat HE sa kapacitetom od 2,1 MW je završen i radi od aprila 2017, dok su drugi kapaciteti
u izgradnji.
4) Ovaj postupak je delimično implementiran. Očekuje se da će Solarne elektrane biti završene do 2017. Problemi različite prirode se javljaju
tokom izgradnje solarnih elektrana, što je rezultiralo da se projekti odlažu. Reforma će se nastaviti u PER 2018-2020.
119
Trenutni troškovi
implementacije i uticaj na
godišnji budžet (navedite
odstupanje od procenjenih
troškova, ako ih ima)
3) Trenutni troškovi implementacije iznose 2,5 miliona EVRA, dok će ostatak budžeta biti preciziran nakon što se projekti u potpunosti
realizuju.
Reformska mera #4: Proširenje relevantne ICT mrežne infrastrukture za društveno-ekonomski razvoj
Kratak opis postupaka
planiranim za 2017
1) Implementacija pilot projekta za proširenje širokopojasne infrastrukture koja će obuhvatiti ruralno područje (neka sela) na Kosovu;
2) Postizanje ugovora o zajmu sa WB-om, koji uključuje ulaganja za naredne godine proširenja ICT mreža;
3) Prilagođavanje i funkcionalizacija digitalnog tehnološkog parka za potrebe poslovanja ICT;
Da li su postupci planirani za
2017 sprovedeni?
1) Delimično - Odloženo 2018, 2) Delimično, 3) Delimično - Odloženo za 2018
Ako da/delimično, uključite:
- Opis preduzetih koraka
- Vremenski okvir
realizovanih postupaka
- Teškoće i kašnjenja u
implementaciji
- Da li će se reforma nastaviti
u 2018,
Ako ne, objasni zašto ne?
1) Ovaj postupak je delimično implementiran. PZ-e i sve tehničke specifikacije je pripremilo Ministarstvo za ekonomski razvoj. Pilot projekat
proširenja širokopojasne infrastrukture u nepokrivenim područjima je započeo tenderskom procedurom i u fazi procene ponuda je prekinuta
zbog nedostatka finansijskih sredstava. U Zakonu o budžetu za 2017, ovaj projekat je imao napomenu: „Prihodi od Kosovske agencija za
privatizaciju – KAP“. Dana 18.09.2017, novi ministar finansija nas je obavestio da svi projekti koji su deo Zakona o budžetu 2017 sa
finansijskim sredstvima iz KAP-a ne mogu da se izvrše, zbog neuspeha da se Zakon o KAP-u odobri. Ovaj projekat će se nastaviti 2018, za
ovu svrhu u Zakonu o budžetu za 2018 izdvojeno je 1,6 miliona €.
2) Postupak je delimično implementiran. Ministarstvo finansija u bliskoj saradnji sa Ministarstvom za ekonomski razvoj upućuje zahtev
Svetskoj banci da inicira svoje procedure za podršku Vladi Kosova u razvoju i implementaciji Programa za digitalnu ekonomiju Kosova.
Ovaj zahtev je u skladu sa Okvirom državnog partnerstva (ODP) za Republiku Kosovo za period 2017-2021. Ovaj ODP je dizajniran u bliskoj
saradnji sa Vladom Kosova i postavlja nacionalne prioritete za saradnju sa Svetskom bankom.
3) Postupak je delimično implementiran. Kosovsko udruženje informacionih i komunikacionih tehnologija - STIKK je 13 novembra 2017
potpisalo ugovor sa MTI-om o prilagođavanju objekta Zavoda za izgradnju u Bernici u Biznis inkubator Park digitalne tehnologije. Sada
STIKK mora da pripremi tehničke specifikacije za predmetni objekat, koji bi trebalo prilagoditi potrebama poslovnog inkubatora i
tehnološkog parka. Kašnjenje u prilagođavanju objekta je prouzrokovano jer je u Zakonu o budžetu za 2017, ovaj projekat imao napomenu:
„Prihodi od Kosovske agencije za privatizaciju – KAP“. Dana 18.09.2017, novi ministar finansija nas je obavestio da se svi projekti koji su
deo Zakona o budžetu 2017 sa finansijskim sredstvima iz KAP-a ne mogu izvršiti zbog neuspeha donošenja Zakona o KAP-u. Ovaj postupak
će se nastaviti u 2018.
Trenutni troškovi
implementacije i uticaj na
godišnji budžet (navedite
odstupanje od procenjenih
troškova, ako ih ima)
1) Troškovi pilot projekata za proširenje širokopojasne infrastrukture na nepokrivena područja iznose 1 miliona € za 4 tender delova (lota).
2) Nema stvarnih troškova
3) Do 600,000 €
120
Reformska mera #5: Investicije u poljoprivrednu infrastrukturu i agro-preradu
Kratak opis postupaka
planiranih za 2017
1) Širenje proizvodnih površina u sektoru hortikulture (područja za povrće u plastenicima i otvorenim poljima, voće, vinogradi, semena) i
povećanje proizvodnih kapaciteta stoke i živine;
2) Finansijska podrška proširenju proizvodnih kapaciteta za više od 450 farmi svake godine (30%, sektor povrća i staklenika sa 26%, sektor
mesa sa 14%, sektor mleka sa 13,7%, sektor grožđa sa 13,3% i sektor jaja sa 3%);
3) Fokusirati se na proširenju područja pod navodnjavanjem za oko 13,5% godišnje;
4) U naredne tri godine, biće podržano oko 55 agro-prerađivačkih preduzeća (prerada mleka 18,2%, prerada mesa 22%, prerada voća i povrća
38,2% i proizvodnja vina za oko 21,6%);
5) U naredne tri godine, oko 55 prehrambenih preduzeća bi se baziralo na godišnjem nivou (18,2% prerade mleka, 22% prerade mesa i 38,2%
prerade voća i povrća i proizvodnje vina za oko 21,6%;
6) Broj preduzeća koja će tretirati otpad i ostatke u odgovarajućem upravljanju će premašiti 10 kompanija za svaku godinu;
Da li su postupci planirani za
2017 sprovedeni?
1) Delimično, 2) Delimično, 3) Delimično, 4) Delimično, 5) Delimično, 6) Delimično
Ako da/delimično, uključite:
- Opis preduzetih koraka
- Vremenski okvir
realizovanih postupaka
- Teškoće i kašnjenja u
implementaciji
- Da li će se reforma nastaviti
u 2018,
Ako ne, objasni zašto ne?
Mere sektora poljoprivrede predviđene u PER-u se primenjuju u skladu sa predviđenim planom i dinamikom.
Osnovni indikatori za gornju i donju cifru i ciljani rezultati za ovu meru se uzimaju iz Ex-ante evaluacionog izveštaja o našem postojećem
ARDP 2014-2020!
Broj podnosilaca prijava za finansijsku podršku iz nacionalnog programa i PER mera za sektor poljoprivrede je iznosio 1.696. Broj
ugovorenih projekata (mere: 101,103,302 i navodnjavanje) je ugovoreno i realizovano 470 projekata. Kao rezultat finansijske podrške
MPŠRR-a, bilo je 125,17 ha novih površina sa voćem. Kao rezultat finansijske podrške MPŠRR-a, bilo je 150,79 ha novih površina sa
kupinama. Kao rezultat finansijske podrške MPŠRR-a, bilo je 20,57 hektara novih površina sa plastenicima. Kao rezultat finansijske podrške
koju je obezbedio MPŠRR, bilo je 44.50 ha novih površina vinograda. Nove poljoprivredna gazdinstva (farme) su izgrađene kao rezultat
finansijske podrške MPŠRR-a: 25 gazdinstva u sektoru teladi, 8 gazdinstava u sektoru brojlera, 4 u sektoru jaja, 29 novih gazdinstava u
kravama muzarama i 10 novih gazdinstava u ovčarskom sektoru. Kao rezultat finansijske podrške MPŠRR-a, područja zemljišta pod merama
navodnjavanja/navodnjavanje (ha) su povećana za 940 ha sa 23.122 ha prošle godine. Organizovano navodnjavanje od strane kompanija 16,
873,41 hektara i neorganizovano navodnjavanje iz reka i bunara, 6,248.59.40 ha. Procenat modernizovanih gazdinstva od ukupno odobrenih
projekata koji su rezultat finansijske podrške MPŠRR-a je iznosio 20,59%.
Kao rezultat finansijske podrške MPŠRR-a, došlo je do povećanja primarne proizvodnje u gotovo svim sektorima koje Ministarstvo podržava!
Sektor zrna: u ovom sektoru imamo porast proizvodnje zrna uopšteno za 27% u odnosu na prethodnu godinu. Najznačajnije povećanje je u
kukuruzu od 42%, zatim pšenici za 20%, ječmu 20%, repi 23%, ovasu 59%, itd.
Sektor povrća: u ovom sektoru imamo i rast produktivnosti i proizvodnje uopšteno za 36% u odnosu na prethodnu godinu. Konkretno,
najistaknutiji porast proizvodnje povrća je u kupusu 55%, salate 57%, beli luk 51%, crni luk 44%, pšenica, 24% grašak, paradajz sa 12%,
krompir za 39%, pasulj sa 14%, dinja i lubenica sa preko 50%, itd.
Sektor voća: Čak i u ovom sektoru, značajno se povećava produktivnost i proizvodnja uopšteno sa preko 12% u odnosu na prethodnu godinu.
Najvažniji porast imamo na orasima sa 46%, jabuka sa 50%, zatim kruške sa 24%, lešnika sa 20%, kajsije sa 13%, kutine sa 12%, itd. Posebno
je malina imala povećanje od preko 200% , sa 1.700 / t u 2015 na 6.250 /t u 2016.
121
Izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2016: izvoz poljoprivrednih proizvoda za Poglavlja 01-24 u 2016 je iznosio 45 miliona evra. U poređenju
sa 2015, došlo je do povećanja od 8,5%. Najistaknutiji rast je zabeležen u proizvodima iz Poglavlja 20 koji uključuju povrće, voće i kuvane
oraščiće (prerađene ili očuvane) sa rastom izvoza od 60%. Povećanje izvoza u odnosu na prethodnu godinu imamo i na svežem povrću 49%,
naime, carinskom kodu broja 07. Rast od 41% je takođe bio u Poglavlju 02, gde je uključeno meso životinjskog porekla i živine. Pored rasta
od 38%, postojala je i kategorija proizvoda koji uključuju ostala živa stabla i biljke, krtole, korenje i slično, rezano cveće i ukrasno drveće
Poglavlje 06. Još jedan 31% porast je ostvaren u proizvodima iz Poglavlja 08, koji uključuje sveže voće i orahe!
Ako se uporedi broj aplikanata sa brojem onih koji su dobili podršku ili izabrani da je dobiju, primećuje se da je predviđena budžetska mera
još uvek niska u poređenju sa potrebama u ovom sektoru!
Zbog finansijske podrške MPŠRR-a, poboljšanje standarda u cilju usklađivanja sa standardima EU o sigurnosti hrane/zdravlja životinja se
povećalo na 100%, a upravljanje otpadom je 73.9%.
Trenutni troškovi
implementacije i uticaj na
godišnji budžet (navedite
odstupanje od procenjenih
troškova, ako ih ima)
Reformska mera #6: Proširenje farmi (gazdinstava) konsolidacijom i regulisanjem poljoprivrednih zemljišta
Kratak opis postupaka
planiranih za 2017
1) Pregled žalbi učesnika iz projekta konsolidacije zemljišta koji nije završen od strane Opštinskog odbora za konsolidaciju zemljišta u
Drenasu (površine 4.790 hektara poljoprivrednog zemljišta) i Opštinskog odbora za konsolidaciju zemljišta u Vučitrnu (sa površinom od 487
ha poljoprivrednog zemljišta);
2) Unos podataka u Registar nepokretne imovine (RNI) iz katastra odgovarajućih opština;
3) Sprovođenje pilot projekta za dobrovoljne konsolidacije poljoprivrednog zemljišta na osnovu metodologije FAO i finansiranog od strane
FAO, koji uključuje 25 ha poljoprivrednog zemljišta u Katastarskoj zoni Celina, opština Orahovac; započeli smo i duboku studiju za uzimanje
uzoraka poljoprivrednog zemljišta, livade i pašnjaka (18644,5 ha) za opštinu Orahovac;
4) Nastavak projekta dobrovoljne konsolidacije poljoprivrednog zemljišta u 10 katastarskih zona u opštini Vitina sa površinom od 2.790 ha
poljoprivrednog zemljišta, uključujući informisanje vlasnika, rešavanje sporova imovine i razmatranje žalbi učesnika u projektu;
Da li su postupci planirani za
2017 sprovedeni?
1) Delimično
2) Delimično
Ako da/delimično, uključite:
- Opis preduzetih koraka
- Vremenski okvir
realizovanih postupaka
- Teškoće i kašnjenja u
implementaciji
- Da li će se reforma nastaviti
1) Projekat je još uvek u fazi razmatranja žalbi učesnika u konsolidaciji zemlje od strane Opštinskog odbora za konsolidaciju zemljišta i
nadležnih sudova. Po završetku ovih pravnih postupaka, slučajevi su tada spremni za upis u Registar prava na nepokretnu imovinu - RPNI.
2) Unos podataka u Registar nepokretne imovine (RNI) iz katastara pojedinih opština, nakon okončanja zakonskih procedura (od strane
Opštinskog odbora za konsolidaciju zemljišta i nadležnih sudova). Očekuje se da će se ovaj postupak završiti do kraja ove godine, a zatim se
podaci unose u Registar nepokretne imovine (RNI) iz katastara odgovarajućih opština.
122
u 2018,
Ako ne, objasni zašto ne?
Trenutni troškovi
implementacije i uticaj na
godišnji budžet (navedite
odstupanje od procenjenih
troškova, ako ih ima)
Predviđeni godišnji troškovi za ovaj postupak iznose 500,000.00 EVRA
Reformska mera #7: Podržati razvoj industrijskih klastera
Kratak opis postupaka
planiranih za 2017
1) Vlada će se fokusirati na funkcionisanju Saveta/Foruma za izradu politika za podsticanje konkurentnosti i preduzetništva u industrijskim
sektorima;
2) Istraživanje lanaca vrednosti za sektor industrijskog potencijala - definicija nedostajućih veza i mera za njihov razvoj;
Da li su postupci planirani za
2017 sprovedeni?
1) Da
2) Delimično
Ako da/delimično, uključite:
- Opis preduzetih koraka
- Vremenski okvir
realizovanih postupaka
- Teškoće i kašnjenja u
implementaciji
- Da li će se reforma nastaviti
u 2018,
Ako ne, objasni zašto ne?
1) Od drugog kvartala 2017, Forum je funkcionalizovan; Osam radionica (3 na centralnom nivou i 5 na regionalnom nivou: Đakovica,
Uroševac, Prizren, Mitrovica, Priština) je organizovano sa vladinim i nevladinim predstavnicima; Spisak preporuka sa relevantnih
radionica je pripremljen i adresiran Forumu (centralni nivo)
2) Tokom trećeg kvartala, sprovedena je studija o lancu vrednosti sektora građevinskih proizvoda u saradnji sa GIZ-KMI. Od četvrtog
kvartala 2017, sprovedena je studija o lancu vrednosti za četiri sektora kako bi se dalje nastavio vrednosni lanac sa odabranim sektorom
(sektor drva) u saradnji sa Projekatom EK-a, PKPI-om. Sprovedeno je istraživanje sa preduzećima u lancu vrednosti drvnog sektora. Izveštaj
studije će se završiti u prvom kvartalu 2018.
Kašnjenja za okončanje studije su izazvana, jer je postupak počeo kasnije nego što je planirano.
Tokom trećeg kvartala 2017, izrađen je vodič za razvoj klastera, objavljen i štampan na dva jezika: albanski i srpski.
Nedostatak koherentnih statistika je izazvao kašnjenja u određivanju procesa uzimanja uzoraka za sprovođenje istraživanja
Reforma će se nastaviti u 2018. Posebno studija o lancu vrednosti sektora drva će i dalje biti sprovedena zajedno sa spoljnim stručnjacima u
2018.
Trenutni troškovi
implementacije i uticaj na
godišnji budžet (navedite
odstupanje od procenjenih
troškova, ako ih ima)
1) Završeno
2) U toku
Reformska mera #8: Razvoj turističkih proizvoda u turističkim regionima Kosova
Kratak opis postupaka
planiranih za 2017
1) Unapređenje pravnog, institucionalnog i političkog okvira za turistički sektor;
2) Pregled međunarodnih standarda o poboljšanju kvaliteta usluga u turizmu i ugostiteljstvu;
123
3) Istraživanje proizvoda u turističkim regionima Prištine i Mitrovice, usredsređujući se na identifikaciju prioritetnih razvojnih proizvoda i
informacija poslovanja o turističkim proizvodima;
4) Izrada vodiča o ujedinjenju turističke signalizacije u zemlji i nastaviće da podržava opštine o osnivanju Turističkih informacijskih
kancelarija;
Da li su postupci planirani za
2017 sprovedeni?
1) Delimično, 2) Delimično, 3) Da, 4) Da
Ako da/delimično, uključite:
- Opis preduzetih koraka
- Vremenski okvir
realizovanih postupaka
- Teškoće i kašnjenja u
implementaciji
- Da li će se reforma nastaviti
u 2018,
Ako ne, objasni zašto ne?
1) Unapređenje pravnog, institucionalnog i političkog okvira za turistički sektor.
- Što se tiče ove aktivnosti, uz podršku projekta PPSE (Swisscontact -D4D), održano je 5 radionica sa turističkim preduzećima, lokalnim
institucijama (relevantnim direkcijama za turizam u opštini), turističkim NVO i drugim organizacijama. Okončan je izveštaj za identifikaciju
izazova vezanih za turističko zakonodavstvo. MTI je osnovalo radnu grupu za koncept dokument za turističko zakonodavstvo.
- Uz podršku misije TAIEX, izrađen je nacrt koncepta za poboljšanje turističkog zakonodavstva. Angažovan je međunarodni ekspert i
zajedno sa radnom grupom izrađen je konceptni dokument.
- Planirano je da se konceptni dokument usvoji u prvom kvartalu 2018. Konceptni dokument predstavlja osnovu za poboljšanje turističkog
zakonodavstva.
2) Pregled međunarodnih standarda o poboljšanju kvaliteta usluga u turizmu i ugostiteljstvu
- Razmatraju se standardi turizma i ugostiteljstva, dok će njihovo uključivanje u turističke i ugostiteljske usluge biti uključeno u novom
zakonu o turizmu.
- Teškoće su se pojavile pošto mnogi standardi zavise od izrade novog zakona, jer važeći zakon ne pokriva većinu turističkih ili ugostiteljskih
usluga u skladu sa međunarodnim standardima.
- Ovaj postupak će se nastaviti u 2018.
3) Istraživanje proizvoda u turističkim regionima Prištine i Mitrovice, usredsređujući se na identifikaciju prioritetnih razvojnih proizvoda i
informacija poslovanja o turističkim proizvodima
- Aktivnost identifikacije turističkog proizvoda u regionu Prištine je završena u junu 2017. U okviru ove aktivnosti, održani su sastanci sa 8
relevantnih opština u regionu Prištine, odnosno Departmanom za ekonomski razvoj i Departmanom za kulturu, sa predstavnicima turističkih
udruženja i NVO. U toku aktivnosti, podeljeni su upitnici koje su popunjavali opštinski departmani. Nalazi su sumirani u rezime izveštaju i
ovaj izveštaj se distribuira relevantnim opštinama u Turističkom regionu Priština.
S druge strane, uz podršku Swisscontacta radimo na identifikaciji i razvoju turističkih proizvoda u opštini Priština. Swisscontact je sproveo
istraživanje sa međunarodnim turistima koji su posetili Prištinu radi istraživanja potražnje. U ovaj proces su uključeni i lokalni organi opštine
Priština. Neki od novih proizvoda su počeli da se pojavljuju na tržištu (npr. kajakaštvo u jezeru Badovc, biciklističke ture do parka Germia).
Identifikacija turističkih proizvoda na području Mitrovice se završila do kraja 2017. Nastavili smo sa istom metodologijom rada kao u Prištini.
Za prikupljanje podataka i saradnju u severnim opštinama u regionu Mitrovice sarađivali smo sa kancelarijom ARDA na severu, koja je
pružala pomoć u susednim opštinama. Nalazi su sumirani u sažetku izveštaju i taj izveštaj će se distribuirati relevantnim opštinama u
turističkom regionu Mitrovice.
- Kao poteškoća se pojavio i nehat nekih opština da sarađuju, odnosno kašnjenja u popunjavanju formulara na vreme.
4) Izrada vodiča o ujedinjenju turističke signalizacije u zemlji i nastaviće da podržava opštine o osnivanju Turističkih informacijskih
kancelarija.
124
- Tim sastavljen od predstavnika Ministarstva infrastrukture, Ministarstva kulture, omladine i sporta i Ministarstva trgovine i industrije, uz
podršku KNbG-a, izradio je smernicu za turističku signalizaciju u četvrtom kvartalu 2017.
- Što se tiče opštinske podrške za otvaranje turističkih informativnih kancelarija, Odeljenje za turizam je sprovelo istraživanje. Sastanci su
održani sa predstavnicima kancelarija za turizam i sa odgovarajućim opštinskim odeljenjima iz opština: Peć, Đakovica, Orahovac, Prizren,
Junik, Štrpce, Novobrdo, Gnjilane, Mitrovica i Priština. Izveštaj o ovom istraživanju je završen u junu 2017. Nalazi i preporuke su
predstavljeni na zajedničkom sastanku sa relevantnim opštinama. Prevedeni izveštaj na srpskom i engleskom jeziku je upućen opštinama i
osobama koje su uključene u ovu aktivnost. Isti izveštaj je objavljen na internet stranici MTI-a.
Trenutni troškovi
implementacije i uticaj na
godišnji budžet (navedite
odstupanje od procenjenih
troškova, ako ih ima)
1) 1,200.00
2) Bez troškova
3) 2,180.00
4) 1,500.00
Reformska mera #9: Usvajanje politika zasnovanim na podacima
Kratak opis postupaka
planiranih za 2017
1) Razvoj i uvođenje izmenjenih smernica o ex-ante proceni politike; jačanje kontrole kvaliteta od strane Vladinog centra vezano za ex-ante
procenu politike;
2) Razvoj i primena analitičkih sredstava koji se fokusiraju na poboljšanje konkurentnosti putem modela 116 standardnih troškova, MSP
testa i testa regulatorne konkurentnosti;
3) Obuka državnih službenika o primeni smernica i analitičkih sredstava za ex-ante procenu politike;
4) Sprovođenje tri zakonodavne procene;
Da li su postupci planirani za
2017 sprovedeni?
1) Delimično, 2) U potpunosti, 3) Delimično, 4) U potpunosti
Ako da/delimično, uključite:
- Opis preduzetih koraka
- Vremenski okvir
realizovanih postupaka
- Teškoće i kašnjenja u
implementaciji
- Da li će se reforma nastaviti
u 2018,
Ako ne, objasni zašto ne?
1) Nakon konsultacija sa administracijom, Vlada je odobrila izmenjene smernice za ex-ante procenu. Izmenjene smernice uključuju sve
aspekte procene uticaja, a Priručnik uključuje specifične analitičke alate, kao što su Standardni troškovi troškova, MSP test i Regulatorni test
konkurentnosti. Uvedene smernice će se primenjivati na nove koncepcijske dokumente koji su deo CD-a za 2018.
2) Pored alata o modelu standardnih troškova koji su sadržani u Priručniku o konceptnim dokumentima, razvijen je poseban priručnik za
primenu modela standardnih troškova. Priručnik sadrži uputstva o tome kako da primeni sredstvo u ex-ante proceni predloga politika koji
uključuje uvođenje ili izmenu obaveza za informacije.
3) Obuke su bile usredsređene na političku komunikaciju, javne konsultacije, naknadnu evaluaciju, troškove politike i budžetiranje.
Aktivnosti obuke će se intenzivirati u 2018 kako bi se pokrile izmenjene smernice.
4) U 2017, sledeći zakoni su ocenjeni od strane resornih ministarstava:
Zakon o izvršnom postupku, Ministarstvo pravde
Zakon o civilnom statusu, Ministarstvo unutrašnjih poslova
Zakon o spoljnoj trgovinskoj aktivnosti, Ministarstvo trgovine i industrije
Trenutni troškovi
implementacije i uticaj na
125
godišnji budžet (navedite
odstupanje od procenjenih
troškova, ako ih ima)
Reformska mera #10: Obezbeđivanje imovinskih prava, rešavajući neformalnosti u sektoru nepokretne imovine
Kratak opis postupaka
planiranih za 2017
1) Raditi na unapređenju pravnog okvira, uključujući pripremu koncepta dokumenta o izmeni Zakona o nasleđivanju i Zakona o beležništvu;
2) Priprema konceptnih dokumenata o izmeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o parničnom postupku i Zakona o
vanparničnom postupku;
3) Podsticanje registracije imovinskih prava u katastru, pojednostavljenjem postupaka registracije i uklanjanjem barijera kako bi se završio
proces legalizacije;
4) Sprovesti potpunu analizu procedura Agencije za katastar i razviti politiku kako bi osigurala efikasnost, jednostavnost, pristupačnost,
transparentnost i predvidljivost procesa registracije;
5) Stimulisanje i izbegavanje prepreka za promociju registracije imovinskih prava;
Da li su postupci planirani za
2017 sprovedeni?
1) Da, 2) Da, 3) Da, 4) Delimično, 5) Delimično
Ako da/delimično, uključite:
- Opis preduzetih koraka
- Vremenski okvir
realizovanih postupaka
- Teškoće i kašnjenja u
implementaciji
- Da li će se reforma nastaviti
u 2018,
Ako ne, objasni zašto ne?
1) “Paket nasleđa“, koji sadrži Zakon o nasleđivanju, Zakon o beležništvu i Zakon o vanparničnom postupku, usvaja Skupština Republike
Kosovo. Nakon odobrenja konceptnog dokumenta Vlade, MP je nastavilo sa izmenama tri zakona, obrađuje nedoslednosti između pravnih
akata, dvostruku nadležnost sudova i notara za procesiranje nespornih zahteva za nasleđivanje, čineći nadležnošću isključivom za notare,
osigurava da su honorari za notare pravični, razumni i pristupačni i uvodi zaštitne mere za zaštitu imovinskih prava žena.
Ministarstvo pravde je prevazišlo početne ciljeve postavljene za meru 10, aktivnost 1. Paralelna izmena zakona, kako bi se osigurala
potpuna harmonizacija, takođe predstavlja novu praksu za razvoj zakonodavstva na Kosovu. Vođeni Nacionalnom strategijom o
imovinskim pravima, izradu konceptnog dokumenta i naknadne izmene tri zakona je podržao i USAID Kosovo.
2) Vlada je odobrila konceptni dokument za izmenu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Konceptni dokument predlaže precizno
regulisanje i definisanje svih vrsta imovine na Kosovu, uključujući javnu imovinu, državnu imovinu i opštinsku imovinu; rešava pravni status
građevinskog zemljišta u gradskim sredinama i pravo na trajno korišćenje nepokretne imovine da stvori jasno definisano pravo nad objektom
i zemljištem na kojem je izgrađen; pojasni pravni status zakupa 99 godina na imovini u društvenom vlasništvu; i razjasniti prava stranih
građana da posjeduju imovinu na Kosovu.
Ministarstvo pravde je pokrenulo proces izrade konceptnog dokumenta za izmenu Zakona o parničnom postupku. Konceptni dokument se
fokusira na zakonske vremenske rokove kad strane dobiju sudski nalog, uputstva ili odluke na službenom jeziku koji je izabrala strana;
standardizovani dvojezični oblici koji će se koristiti u sudovima; kampanje za podizanje svesti javnosti o jezičkim pravima i ulozi i mandatu
Kancelarije poverenika za jezike.
U vezi sa Konceptnim dokumentom i izmenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku, vidi: Aktivnost (1)
3) Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja (MŽSPP) trenutno menja Zakon o katastru i Zakon o osnivanju registra prava na
nepokretnu svojinu u cilju osiguranja boljeg upravljanja vezom između opštinske katastarske kancelarije u Kosovskoj agenciji za katastar,
kao i usmeravanje procedura registracije. Izmena dva zakona će poboljšati sveukupnu praksu registrovanja imovine u katastru na Kosovu.
126
To jest, novi projekat Zakona o katastru nepokretne imovine je u procesu javne rasprave. Ovaj nacrt zakona osigurava sigurnu registraciju
imovinskih prava sa efikasnošću, jednostavnim transparentnim procedurama registracije. Pored toga, izdato je Administrativno uputstvo
MŽSPP br. 11/2017 o naknadama za proizvode i usluge iz Kosovske agencije za katastar. Što se tiče efikasnije legalizacije objekata
izgrađenih bez dozvole, MŽSPP je završilo nacrt zakona o postupanju sa građevinskim objektima bez dozvole – čeka se na odobrenje Vlade
- produžiti rokove za legalizaciju, usmeriti procedure podnošenja prijave i smanjiti troškove za građane.
4) i 5), odnosno, odnose se na Aktivnost 3, koja menja Zakon o katastru, Zakon o izgradnji i Zakon o tretiranju izgradnje bez dozvole u
skladu sa Nacionalnom strategijom o imovinskim pravima. U međuvremenu, Kosovska agencija za katastar bi trebala pokrenuti što je pre
moguće, sprovodeći potpunu analizu procedura KAK-a i razviti politiku kako bi osigurala tačne zahteve za registracijom koja će pomoći
povećanju efikasnosti, jednostavnosti, pristupačnosti, transparentnosti, izbornosti i predvidljivosti procesa registracije.
Opšte zaključne napomene (1-5): gore navedeni pravni akti su izrađeni u skladu sa vremenskim rokovima utvrđenim u Nacionalnoj
strategiji o imovinskim pravima, kao i u skladu sa rokovima utvrđenim godišnjim planovima rada ministarstava. Sve gore navedene mere su
završene tokom drugog kvartala 2017. Vlada Kosova je usvojila Nacionalnu strategiju o imovinskim pravima u januaru 2017sa Akcionim
planom reformskih mera do isteka 2020.
Trenutni troškovi
implementacije i uticaj na
godišnji budžet (navedite
odstupanje od procenjenih
troškova, ako ih ima)
Vlada Kosova je odobrila Nacionalnu strategiju o imovinskim pravima u januaru 2017. Ključni cilj Nacionalne strategije je rešavanje široko
rasprostranjene neformalnosti razvijanjem efikasnijih administrativnih procesa kako bi se neformalnim nosiocima prava omogućilo formalno,
pravno priznavanje njihovih prava kako bi se tada mogli registrovati u kosovskom katastru. Nacionalna strategija koja određuje političke
akcije Kosova koje se preduzimaju u rešavanju velikih razmera neformalnosti na dobrom putu.
Svi pravni akti su sastavljeni od strane odgovarajućih ministarstava uz tehničku podršku koju je pružio program USAID-a za imovinska
prava.
Reformska mera #11: Povećati pravosudnu efikasnost u rešavanju slučajeva
Kratak opis postupaka
planiranih za 2017
1) Zapošljavanje 50 profesionalnih saradnika da se bave sa zaostalim predmetima u civilnim i krivičnim predmetima kako bi se do kraja
2017 postiglo smanjenje broja zaostalih predmeta za 30%;
2) Izvršiti procenu o povećanju broja sudija i stručnih saradnika u okviru Fiskalne divizije;
3) Kompletan razvoj softvera Informacionog sistema za upravljanje predmetnim (ISUP) i prototip krivičnog sistema za Opšti departman,
nakon čega sledi sistem kriminalnog terena za teška i maloletnička krivična dela;
4) Priprema hardverske infrastrukture baze podataka i računarske mreže sudova i tužilaštava;
5) Aktivnosti na izgradnji kapaciteta zasnovanim na planu obuke i započinju sa implementacijom u Osnovnom sudu u Uroševcu, što je ISUP
pilot model;
Da li su postupci planirani za
2017 sprovedeni?
1) Delimično, 2) Delimično, 3) Delimično, 4) Delimično, 5) Da
Ako da/delimično, uključite:
- Opis preduzetih koraka
- Vremenski okvir
realizovanih postupaka
- Teškoće i kašnjenja u
1) Implementacija je u toku. Trenutno u svim sudovima postoji 66 profesionalnih saradnika u oba polja, krivična i građanska pitanja. Šest je
nominovano za položaj sudije. Stoga, ostaće samo 60 profesionalnih saradnika. Upražnjene pozicije za navedene stručne saradnike biće
popunjene tokom drugog tromesečja.
2) Izrađena je procena potreba. Ona se završava interno pre objavljivanja.
127
implementaciji
- Da li će se reforma nastaviti
u 2018,
Ako ne, objasni zašto ne?
Studija o ponderisanim brojevima je završena. Na osnovu procenenih težina, trebalo bi dodati 2 sudije u Odeljenju za ekonomska pitanja
Osnovnog suda u Prištini, a još 2 sudije treba dodati Administrativnom odeljenju kako bi se obradila trenutna stopa novih predmeta. Nije
bilo moguće analizirati raspodelu slučajeva Fiskalne divizije Administrativnog odeljenja zbog ograničenja statističkog izveštavanja.
Moguća je potreba dodatnih sudija kako bi se rešilo smanjenje zaostalih predmeta. Bilo je potrebno izračunati broj sudija neophodnih za
otklanjanje takvih slučajeva u periodu od tri godine.
3) Plan je u razvoju. Prototip ISUP-a za kriminalno polje - Opšti departman – je razvijen i testiran. Komponenta ozbiljnih i maloletnih zločina
je u završnoj fazi razvoja. Sistem je, nakon razvoja, u fazi testiranja pre nego što se pošalje na implementaciju. Faza testiranja će trajati do
kraja januara 2018. Projekat ISUP u februaru ima plan započinjanja obuke i implementacije sistema za krivične predmete u pet regiona
(Uroševac, Gnjilane, Peć, Đakovica i Prizren). Rok za razvoj ove komponente je bio jun u skladu sa planom rada, ali zbog složenosti
aplikacije, njegova finalizacija je odložena.
4) Delimično završeno. Baza je u fazi finalizacije, prema planu i na vreme. U poslednjem kvartalu godine. Novi centar za podatke je izgrađen
i radi od novembra 2017. Za nadogradnju hardverske WAN/LAN mrežne infrastrukture sudova i tužilaštava, potpisan je ugovor o
nadogradnji, a očekuje se da će implementacija trajati do marta 2018. Izgradnja i implementacija, počevši od implementacija u Osnovnom
sudu u Uroševcu, što je model za ISUP testiranje. Korisnici sistema su obučeni da ga koriste, a sam sistem su oni testirali tokom aprila 2017,
kada je pušten u upotrebu.
5) Izgradnja kapaciteta i implementacija, počevši od primene u Osnovnom sudu u Uroševcu, što je model za ISUP testiranje. Korisnici
sistema su obučeni da ga koriste, a sam sistem su oni testirali tokom aprila 2017, kada je pušten u upotrebu.
Trenutni troškovi
implementacije i uticaj na
godišnji budžet (navedite
odstupanje od procenjenih
troškova, ako ih ima)
Reformska mera #12: Poboljšan pristup finansijama za MSP-e preko Kosovskog kreditno-garantnog fonda
Kratak opis postupaka
planiranih za 2017
1) To uključuje prenos iznosa od 1.000.000 EVRA u KKGF. U cilju funkcionalizacije fonda, izvršiće se izbor direktora i završetak operativne
strukture;
2) Nastaviti sa potpisivanjem sporazuma sa komercijalnim bankama na Kosovu za uključivanje njihovih kreditnih portfolija u okviru
garancije fonda;
Da li su postupci planirani za
2017 sprovedeni?
1) Da
2) Da
Ako da/delimično, uključite:
- Opis preduzetih koraka
- Vremenski okvir
realizovanih postupaka
- Teškoće i kašnjenja u
implementaciji
1) Tokom prvog kvartala 2017, treći i konačni iznos MTI/KIESA doprinosa je prebačen u kapital KKGF-a u vidu donacije od 1.000.000,00
€, a u isto vreme je izabran i generalni direktor i sve potrebne pozicije za kompletno funkcionisanje KKGF-a su regrutirane.
2) Do 30.06.2017, potpisani su sporazumi o garantovanju zajmova sledećim komercijalnim bankama na Kosovu: Banka Ekonomike; Banka
Kombëtare Tregtare; Banka për Biznes; NLB Prishtina; Procredit Bank; Raiffeisen Bank; TEB Bank
Reforma se smatra završenom nakon što je KKGF u potpunosti funkcionalan i potpisao ugovor o garanciji zajma sa ogromnom većinom
komercijalnih banaka na Kosovu.
128
- Da li će se reforma nastaviti
u 2018,
Ako ne, objasni zašto ne?
Do novembra 2017, 677 preduzeća je podržano. Saznajte više u vezi sa Kreditnim izjavama Kosovskog povereničkog fonda na linku:
http://www.fondikgk.org/repository/docs/LOAN_STATISTICS_ALB_-Nentor_2017.docx_7159.pdf
Dok se generalno planira nastavak sa istim aktivnostima u pogledu KKGK-a
Trenutni troškovi
implementacije i uticaj na
godišnji budžet (navedite
odstupanje od procenjenih
troškova, ako ih ima)
MTI/KIESA je doprinelo 3,000,000.00 EVRA u kapital KKGF-a u vidu donacije od 1,000,000.00 EVRA svake godine od 2015 do 2017.
Reformska mera #13: Spajanje carinske i poreske uprave za osnivanje jedinstvene agencije za prikupljanje prihoda
Kratak opis postupaka
planiranih za 2017
1) Usvajanje Zakona o poreskoj i carinskoj agenciji Kosova;
2) Međuinstitucionalna saradnja u postizanju postepene konvergencije procesa i sledeće integracije obe institucije;
3) Kompletna organizaciona struktura agencije, obraćajući pažnju na optimizaciju sakupljanja poreza 119 procesa minimiziranja resursa,
eliminisanje gubitaka sredstava i uštede vremena;
4) Preduzeti neophodne zakonske izmene za uspostavljanje jedinstvene uprave za prikupljanje prihoda;
Da li su postupci planirani za
2017 sprovedeni?
1) Delimično, 2) Delimično, 3) Delimično, 4) Delimično
Ako da/delimično, uključite:
- Opis preduzetih koraka
- Vremenski okvir
realizovanih postupaka
- Teškoće i kašnjenja u
implementaciji
- Da li će se reforma nastaviti
u 2018,
Ako ne, objasni zašto ne?
1) Nacrt zakona o Kosovskoj agenciji za porez i carinu (KAPC) je pripremljen i prosleđen Vladi na usvajanje. Pre završetka ovog nacrta
zakona, primljeni su brojni komentari, kao i dva okrugla stola održana sa zainteresovanim stranama. Završetak ovog nacrta zakona u ovoj
fazi je diskutovan i potpuno usklađen sa pravnom kancelarijom Kancelarije EU u Prištini. Koordinaciona grupa (KG) je izradila Nacrt plan
za osnivanje Agencije koja sadrži ciljeve, beneficije i konkretne aktivnosti u cilju njegove operacionalizacije.
2) U cilju boljeg upravljanja aktivnostima, uspostavljene je 8 (osam) podgrupa koje su pripremile izveštaje i akcione planove do
funkcionisanja Agencije, i akcioni planovi su već ugrađeni u sklop modula MS projekta, sa ciljem lakšeg upravljanja projektom kao celina
specifičnih aktivnosti. U okviru komunikacije, ukupno pet „internih obaveštenja“ je pripremljeno i distribuirano u vidu saopštenja za javnost
osoblju obe agencije zajedno sa svim izveštajima i drugim relevantnim dokumentima koji su pripremili međunarodni ili lokalni stručnjaci.
U tom smislu, održali su dva odvojena sastanka sa svim rukovodećim osobljem dve agencije sa ciljem informisanja i rasprave o dosadašnjim
trendovima ovog procesa kao i o sledećim koracima i akcijama. Grupa za koordinaciju (GK) je podržana u procesu spajanja Poreske
administracije Kosova (PAK) i Carine Kosova (CK), različitim tehničkim stručnjacima u različitim oblastima ili čak i uz finansijsku podršku
u organizovanju različitih radionica i okruglih stolova. Glavni donatori bili su: MMF, GIZ, EK (TAIEX), kao i Britanska ambasada (kroz
prihode i carine Njenog veličanstva - HMRC).
3) Urađen je intenzivan rad na izradi predloga za organizacionu strukturu Kosovske agencije za porez i carinu (KAPC). Konačno, finalizacija
i usvajanje organizacione strukture je zakonska nadležnost i odgovornost generalnog direktora Agencije.
4) U skladu sa Programom Vlade Republike Kosovo (2015-2018) i Akcionim planom 2015-2018, koji predviđa spajanje PAK-a i CK-a u
zajedničku agenciju, Ministarstvo finansija je doneo odluku br. 07 /2015 od 09.03.2015 za uspostavljanje radne grupe za izradu početnog
plana za osnivanje Agencije. Vlada je odlukom br 07/39 od 22.07.2015 usvojila početni plan za osnivanje Agencije. U prilog odluci Vlade,
129
ministar finansija je doneo odluku br. 34 od 10.11.2015, kojom je uspostavljena Koordinaciona grupa za proces spajanja Poreske
administracije Kosova (PAK) i Carine Kosova (CK).
Trenutni troškovi
implementacije i uticaj na
godišnji budžet (navedite
odstupanje od procenjenih
troškova, ako ih ima)
Reformska mera #14: Unapređenje politike i strateškog okvira i izgradnja kapaciteta za istraživanje i inovacije
Kratak opis postupaka
planiranih za 2017
1) Biće usvojen Zakon o inovacijama i transferu znanja i tehnologije, uključujući reviziju i odobrenje nacrta strategije;
2) Nastaviti sa pružanjem podrške, finansiranjem 10 malih istraživačkih naučnih projekata u cilju podrške akademskom svetu i MSP i 20
vaučera inovacija za srednja i mala preduzeća;
3) 50 kratkoročne mobilnosti za naučnike;
4) 20 stipendija za studente doktorskih studija u 500 najboljih univerziteta i nagrađivanje naučnika godine i mladog naučnika godine;
Da li su postupci planirani za
2017 sprovedeni?
1) Delimično, 2) Delimično, 3) Delimično, 4) Delimično
Ako da/delimično, uključite:
- Opis preduzetih koraka
- Vremenski okvir
realizovanih postupaka
- Teškoće i kašnjenja u
implementaciji
- Da li će se reforma nastaviti
u 2018,
Ako ne, objasni zašto ne?
1) Zakon o inovacijama je završen i dostavljen Kabinetu ministra za dalje postupke, dok Nacionalna strategija za inovacije još nije usvojena.
Vlada je donela Zakon o naučnim inovacijama i prenosu znanja.
2) Ove godine, kao i svake druge godine, MONT je objavilo javni konkurs za podršku naučno-istraživačkih institucija sa malim donacijama.
Ove godine je podržano samo 10 5 malih naučnih projekata, a za ovu godinu se očekuje da se u septembru otvori konkurenciju za treću
fazu ove kategorije, a u septembru se očekuje otvaranje vaučerskog plana upražnjenog mesta, čiji je cilj pomoć malim i srednjim preduzećima
sa stručnom ekspertizom.
3) U ovom periodu, 62 kratkoročne mobilnost za naše naučnike su podržane učestvovanjem na raznim međunarodnim konferencijama kako
bi predstavili svoj naučni rad. Ovo takmičenje ostaje otvoreno tokom cele godine.
4) Planirano je da se stipendije za doktorske studije objave na javnom konkursu u oktobru, a takmičenja „Naučnik godine“ i „Mladi naučnik
godine“, koja će se nastaviti ove godine, planirana su za novembar.
Trenutni troškovi
implementacije i uticaj na
godišnji budžet (navedite
odstupanje od procenjenih
troškova, ako ih ima)
100.000 € je planirano za male naučne projekte u okviru budžeta 2017, a drugi deo od 50.000 € su planirani za zajedničke regionalne projekte,
dok je do 40 hiljada EVRA iz ove kategorije do sada potrošeno.
4 stipendije za doktorske studije se dodeljuju onima koji su ispunili kriterijume, dok je nagrada za naučnika godine ukinuta. Podržano je 3
publikacija i 9 radova objavljenih u međunarodnim časopisima sa faktorima uticaja.
Za 2017 je planirano 50.000 € u kategoriji mobilnosti, a do sada je potrošeno skoro 20.000 €.
Reformska mera #15: Povećanje efikasnosti troškova međunarodnih komercijalnih transakcija
Kratak opis postupaka
planiranih za 2017
1) Sprovođenje upravljanja rizicima u drugim graničnim agencijama;
2) Efikasna implementacija programa za ovlašćene ekonomske operatore;
130
3) Operacionalizacija Sporazuma o tranzitu sa Albanijom;
4) Izrada pravnog i regulativnog okvira o preliminarnim odlukama;
5) Dopunjen-izmenjen Zakonik o carinama i akcizama i njegova primena; dopunjen-izmenjen Zakon o carinskim merama za zaštitu prava
intelektualnog vlasništva;
6) Održivo funkcionisanje Nacionalnog komiteta za olakšavanje trgovine, podizanje svesti i informacije za privatni sektor;
7) Studija o izračunavanju vremena obrade;
Da li su postupci planirani za
2017 sprovedeni?
1) Da, 2) Da, 3) Da, 4) Da, 5) Delimično, 6) Da, 7) Da
Ako da/delimično, uključite:
- Opis preduzetih koraka
- Vremenski okvir
realizovanih postupaka
- Teškoće i kašnjenja u
implementaciji
- Da li će se reforma nastaviti
u 2018,
Ako ne, objasni zašto ne?
1) Sprovođenje upravljanja rizicima u drugim graničnim agencijama; Memorandum o razumevanju (razmena podataka) između drugih
agencija (AHV, KAM) i Carine je zaključen 28.06.2016. Tehničke pripreme su počele i u toku su. Važno je napomenuti da Jedinica za analizu
rizika i pretnji u vezi sa obaveštajnim radom posluje u okviru Nacionalnog centra za upravljanje granicama, gde su sve tri granične vlasti
uključene u integrirano upravljanje granicama, kao što su: (Carina Kosova, Granična policija i AHV. Ova saradnja između nadležnih organa
je predviđena Zakonom br. 04/L-072 o kontroli i nadzoru državne granice.
2) Efikasna implementacija programa za ovlašćene ekonomske operatore, Pravni okvir za OEO je gotovo okončan. Administrativno uputstvo
za ovlašćene ekonomske operatore je potpisano i ratifikovano 27.02.2017. RG je u saradnji sa italijanskim zvaničnicima u okviru Twinning
projekta pripremila i sakupila i druga prateća dokumenta, kao što su upitnik o samoocenjivanju, zahtev za prijavu/prijavu, itd. Pripremljen je
i Priručnik/Vodič (objašnjavajući dokument) u vezi sa olakšavanjem implementacije OEO aplikacija i procedura za odobrenje. Prema 2017,
organizaciona struktura Carina Kosova ima ovlašćenja da izdaje ovlašćenja. Uz blisku podršku koju je pružila MFK Carina Kosovo, pilot
program za period od šest meseci je započeo od februara 2018 u pogledu dodele OEO sertifikovanog od bilo kog potencijalnog kandidata.
Trenutno, nije bilo prijava niti ovlašćenih lica.
2.1) Uspostavljanje nacionalnog OEO programa: a) Administrativno uputstvo br. 38/2017 od 27.02.2017 za ovlašćene ekonomske operatore
je potpisano 27.02.2017 i usklađeno sa relevantnim zakonodavstvom EU-a.
b) Nacionalne smernice OEO br. 01/560/2017 su uspostavljene od 15.11.2017, ovo uputstvo osigurava sistematičnu primenu programa OEO
i garantuje transparentnost i jednak tretman ekonomskih operatera.
2.2) Implementacija Programa OEO: c) Carina Kosova ima organizacionu strukturu OEO prema operativnom sistemu iz 2017, postoji brojno
osoblje koje je posvećeno OEO, d) Što se tiče AU i Smernica/Priručnika za OEO, postoji postupak autorizacije, uključujući upitnik
samoocenjivanja.
3) Operacionalizacija Sporazuma o tranzitu sa Albanijom, Sve veći obim trgovine sa Albanijom i korišćenje luke Drač od strane preduzeća
Republike Kosovo, podigli su potrebu za poboljšanjem tranzitnih procedura na granici sa Albanijom. U tom smislu, Carina Kosova je sa
Carinom Albanije pokrenula zajednički projekat koji je sada u potpunosti operativan i omogućava preduzećima da otvore tranzitni dokument
u Albaniji ili na Kosovu i zatvore tranzit na drugom kraju (tj. na Kosovu ili Albaniji) izbegavajući tako nepotrebne granične kontrole. Pre
uspostavljanja zajedničkog tranzitnog koridora, tranzitni postupak je oduzimao mnogo vremena, a trenutno je vreme koje je potrebno za
popunjavanje graničnih procedura znatno smanjeno i traje oko 10-15 minuta za pošiljku. Treba napomenuti da je u prvoj fazi, administracija
ovog koridora upravljana ručno, sa svim tranzitnim dokumentima koji su dva puta uneti u sistem upravljanja carina Kosova i Albanije. U
cilju racionalizacije administracije tranzitnog koridora, početkom 2017, sistemi su direktno integrisani preko IT platforme koja je doprinela
dodatnoj uštedi u vremenu koje je ranije potrošeno na dvostruku proveru tranzitnih dokumenata.
131
Uticaj reforme: Specifičan uticaj ove reforme je automatizacija procedure dvosmerne potvrde T-1 dokumenata (tranzitnih dokumenata),
olakšavajući dalje olakšavanje trgovine kroz zajednički tranzitni koridor između Kosova i Albanije. Carina Kosova, putem direktnih intervjua
sa carinskim agencijama i predstavnicima komercijalnih komora, procenjuje da je ova mera proizvela 4 sata štednje u izvozu, sa najmanje 2
sata uštede u usaglašenosti sa izvoznom granicom i 2 sata uštede u izvoznoj dokumentaciji.
Zajednički sporazum o tranzitu sa Albanijom je u potpunosti uspostavljen. Početak zajedničkog tranzita sa T1 je započeo 15.03.2015, dok je
zajednički tranzit sa T2 - 19.12.2016. Reforma će se nastaviti i 2018.
4) Zakonski i regulatorni okvir za unapređenje odluke je uspostavljen i predviđen u Zakoniku o carini i akcizama i Administrativnom uputstvu
11/2009 o primeni Zakonika o carini.
5) Dopunjen-izmenjen Zakonik o carini i njegova primena; dopunjen-izmenjen Zakon o carinskim merama za zaštitu prava intelektualnog
vlasništva.
Nacrt zakona o izmeni i dopuni Zakonika o carini i akcizama na Kosovu br. 03/L-109 (izmenjen i dopunjen Zakonom br. 04/L-099) je završen
i upućen Ministarstvu finansija. Oktobar/2015. Nacrt zakona ostaje za Zakonodavnu strategiju za 2017. Administrativno uputstvo br. 11/2009
o primeni Kosovskog Zakonika o carini i akcizama, usvojen (dopunjen-izmenjen). Podleže stupanju na snagu Nacrta zakona o dopuni i
izmeni Zakonika o carini i akcizama Kosova.
Radna grupa je izradila Nacrt zakona o carinskim merama za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, koji je u potpunosti usklađen sa Uredbom
EU br. 608/2013. Konačni nacrt je prosleđen ministru finansija u oktobru 2016, a u martu 2017 nacrt zakona je stavljen na raspolaganje za
javne konsultacije i objavljen na platformi za online konsultacije. Dve faze konsultacija su gotove; sada smo u procesu razmatranja komentara
dobijenih nakon konsultacija. Nakon stupanja na snagu tog zakona, izrađuje se AU o sprovođenju istog zakona.
6) Organizovan je 4. sastanak NTFC-a, a) sastanak je održan 21 decembra 2017) nacionalni komitet za olakšavanje trgovine u 2018 biće
usmeren na ispunjavanju obaveza i akcija koje će se obavljati na nacionalnom nivou koje proizlaze iz AP 5 koje će se implementirati ili
pripremati pre nego što AP 5 stupi na snagu. Takođe, referenca će biti višegodišnji akcioni plan u okviru regionalnog ekonomskog područja.
7) Studija o izračunavanju vremenske obrade; Jedna od glavnih tačaka u međunarodnoj trgovini su granice zemlje i efikasnost rada carine i
drugih graničnih agencija u carinjenju robe koja ulazi i izlazi iz zemlje. U tom smislu, Studija o isticanju vremena (SIV) je jedinstvena alatka
i metoda za merenje performansi carinskih i drugih graničnih agencija u vezi sa olakšanjem trgovine na granici. SIV meri relevantne aspekte
delotvornosti operativnih procedura koje obavljaju carine i drugi regulatorni akteri, a takođe pomaže u rešavanju zabrinutosti trgovačke
zajednice u pogledu kašnjenja procesa odobravanja i preporučuje načine za odgovor na njih.
Studija o izračunavanju vremenske obrade (SIVO) je sprovedena na Kosovu na izabranim graničnim prelazima i na unutrašnjim terminalima
u jesen 2016. Grupa Svetske banke (GSB) je podržala ovaj napor, koji je vodila Uprava carina Kosova. SVR je sprovedena u skladu sa
Svetskom carinskom organizacijom (SCO) i metodologijom Svetske banke. Studija je dokumentovala postupke i merila vreme obrade
komercijalnog putnog saobraćaja, koji prolazi kroz odabrane granične prelaze (OGP) i unutrašnje terminale. SCO SIVO softver je korišćen
za prikupljanje i analizu podataka. Da bi se olakšalo prikupljanje podataka, korišćen je standardizovani upitnik. Upitnici su dati vozaču
kamiona kada je prevoz stigao na OGP i priložio se paketu dokumenata (SAD ili T1) i ostao kod njega sve dok se roba nije oslobodila.
Prikupljanje podataka je pratilo carinske deklaracije, a popisivači su korišćeni da bi obezbedili popunjavanje upitnika - bilo pronalaženjem
na svakom koraku i popunjavanjem odgovarajućeg dela ili jednostavno osiguravajući da je popunjavanje izvršeno od strane relevantnih
službenika granične Agencije i carinskih posrednika/špeditera. Odabrani popisivači su korišćeni za unos prikupljenih podataka u SCO SVR
softver. SVR pilot je sproveden 26 i 27 septembra 2016, dok je stvarno prikupljanje podataka SVR obavljeno od 10 do 15 oktobra 2016 na
132
OGP Kosovo/Albanija (Vrbnica); OGP Kosovo/Makedonija (Đenaral Janković); OGP Kosovo/Srbija (Merdare); unutrašnji terminal Đeneral
Jankoivć; unutrašnji terminal Prizren; unutrašnji terminal Priština; unutrašnji terminal Uroševac.
Studija o izračunavanju vremena obrade (Time Release study) (TRS za merenje trenutne performanse aktivnosti Carine).
- U studiji koju je krajem 2016 sprovela MFK/Svetska banka (Međunarodna finansijska korporacija, koja je deo Svetske banke) i Carina
Kosova, mereno je vreme carinjenja robe od momenta ulaska do završetka postupaka kako u izvozu tako i u uvozu, dok su rezultati ove
studije impresivni, jer je zaključak carine bio taj
- Procedure olakšavaju trgovinu. Zaključci su bili da Carina Kosova ima adekvatne procedure i nije stvorila uska grla u transportu već je
olakšala trgovinu sa procedurama koje carina primjenjuje. Dok je prosečno vreme završetka carinskih procedura prema studiji bilo: Nema
uticaja na godišnji budžet i nema odstupanja od procenjenih troškova.
- 2 sata i 5 minuta za sve pošiljke, 30 minuta za kompanije kanalisane u plave, zelene i žute kanale, prosečno
Trenutni troškovi
implementacije i uticaj na
godišnji budžet (navedite
odstupanje od procenjenih
troškova, ako ih ima)
Reformska mera #16: Unapređenje infrastrukture kvaliteta
Kratak opis postupaka
planiranih za 2017
1) Usvajanje izmena i dopuna Zakona o tehničkim zahtevima za proizvode i procena konformiteta, kao i dopunu sa drugim podzakonskim
aktima i njegovom primenom;
2) Usvajanje novog Zakona o građevinskim proizvodima i njegove dopune sa drugim podzakonskim aktima za određene građevinske
proizvode i njihovo sprovođenje u skladu sa Uredbom (EU) Evropskog parlamenta broj 305/2011;
3) Usvajanje Zakona o standardizaciji (novi zakon) i odobrenje/transpozicija novih evropskih i međunarodnih standarda (2500 novih
standarda za period 2017-2019) dajući prioritet harmoniziranim standardima;
4) Transpozicija Uredbi za građevinske proizvode (Uredba 305/2011/EU) i liftova (Direktiva 2014/33/EU);
5) Okrugli stolovi za saradnju i informisanje će biti organizovani sa preduzećima i drugim zainteresovanim stranama za određene primenjive
propise za relevantna područja (liftove, građevinske proizvode, električnu opremu, tekstilne proizvode, obuću i sigurnost igračaka), povećanje
broja i performanse organa za ocenu usaglašenosti, kao i podizanje svesti za preduzeća i druge zainteresovane strane o ulozi i značaju primene
standarda;
Da li su postupci planirani za
2017 sprovedeni?
1) Delimično, 2) Delimično, 3) Delimično, 4) Delimično, 5) Delimično
Ako da/delimično, uključite:
- Opis preduzetih koraka
- Vremenski okvir
realizovanih postupaka
- Teškoće i kašnjenja u
implementaciji
1) Zakon br. 04/L-039 o tehničkim zahtevima za proizvode i procena konformiteta je u postupku izmene s ciljem prenošenja odluke br.
768/2008/EC Evropskog parlamenta i Saveta od 9 jula 2008 o zajedničkom okviru za tržište proizvoda i Uredbe br. 765/2008/EC Evropskog
parlamenta i Saveta od 9.jula 2008, kojom se utvrđuju uslovi za akreditaciju i nadzor nad tržištem u vezi s plasmanom proizvoda i ukidanjem
Uredbe (EEZ) br. 339/93. Konceptni dokument je odobrila Vlada u 2016. Formirana je radna grupa za pripremu nacrta zakona. Proces
podržava TAIEX. Novi nacrt zakona je završen, uključujući javnu raspravu, procenu finansijskog uticaja i tabele usklađenosti. Nacrt zakona
133
- Da li će se reforma nastaviti
u 2018,
Ako ne, objasni zašto ne?
se šalje Ministarstvu za evropske integracije za konačno mišljenje o usklađenosti sa pravnim tekovinama EU-a. U narednim danima se
očekuje da se nacrt zakona dostavi Vladi na usvajanje.
Na osnovu usvojenog Zakona, podzakonski akti će se izraditi i usvojiti tokom 2018
Novi nacrt zakona o tehničkim zahtevima za proizvode i procena konformiteta je usvojen 15 decembra 2017 od strane Vlade. Trenutno je u
procesu rasprave u parlamentarnoj komisiji.
2) Procena koju je sproveo Projekat SKR-a je zaključila da Zakon br. 04/L-181 o građevinskim proizvodima i drugi podzakonski akti ne
odražavaju principe i praksu EU prema Uredbi 305/2011/EU. Sektor za infrastrukturu kvaliteta u saradnji sa gore navedenim ekspertom je
pripremio koncept dokument o području građevinskih proizvoda. Isto je odobrila Vlada Kosova. Novi zakon je zasnovan na principima EU
i važećim zakonima na Kosovu. Nacrt zakona je završen i spreman da bude dostavljen Vladi. U pripremi Zakona o građevinskim proizvodima
konsultovani su relevantni akteri (ekonomski operateri i akreditovani KAB).
Kašnjenje ovog zakona se dogodilo usled formiranja nove Vlade. Nakon usvajanja novog Zakona o građevinskim proizvodima, podzakonski
akti će se izraditi tokom 2018.
Novi nacrt zakona o građevinskim proizvodima je usvojila Vlada 15 decembra 2017. Trenutno je u procesu rasprave u parlamentarnoj
komisiji.
3) Zakon o standardizaciji je izrađen i planira da bude usvojen do kraja 2017. Zakon je usaglašen sa Uredbom (EU) br. 1025/2012 Evropskog
parlamenta i Saveta o evropskoj standardizaciji. Prvobitni plan je bio da ga usvoji 2016, ali je MTI odlučilo ponovo da razmotri zakon u
pogledu sertifikacije.
Nacrt zakona o standardizaciji je u procesu rasprave u parlamentarnoj komisiji. Kašnjenje ovog zakona se dogodilo usled formiranja nove
Vlade.
4) Na osnovu preporuka stručnjaka iz projekta SKR-a i njihove pomoći, pripremljena su dva nacrta propisa: Tehnička uredba o liftovima i
sigurnosnim delovima (prenos Direktive 2014/33/EU) i Tehnička uredba o sigurnosti liftova u upotrebi (Nacionalne odredbe i neki zahtevi
EN standarda).
Ministar je odobrio Tehničku uredbu br. 03/2017 o liftovima i sigurnosnim delovima (prenos Direktive 2014/33/EU), a sprovođenje ove
Uredbe je započeto, sve zainteresovane strane su uključene u implementaciju. Do sada je dostavljeno 30 identifikacionih brojeva za nove
liftove koji su pregledani od strane ovlašćenog organa za ocenjivanje usaglašenosti, ovi brojevi su registrovani u bazi podataka Ministarstva.
Od 15 - 19. novembra 2017, uz podršku TAIEX-a, sprovedena je studijska poseta Sloveniji (Obaveštajno telo - Ljubljana) za organe za ocenu
usaglašenosti koju je odobrilo MTI za područje novih liftova i onih koji su u upotrebi, svrha ove poseta bila razmena iskustava u postupcima
inspekcije liftova zasnovanih na zakonodavstvu EU;
Tehnička uredba o sigurnosti liftova u upotrebi (nacionalne odredbe i neki zahtevi EN standarda) je u postupku odobravanja od strane
ministra.
5) U maju je, na sastanku sa preduzećima, koje je pozvala Privredna komora Kosova, šef Kosovske agencije za standardizaciju predstavio
temu: „Standardizacija u funkciji sertifikacije“. Dana 18.07.2017, Divizija za infrastrukturu kvaliteta je organizovala sastanak sa preduzećima
koja su razmatrala sprovođenje zakona u oblasti liftova.
Trenutni troškovi
implementacije i uticaj na
godišnji budžet (navedite
134
odstupanje od procenjenih
troškova, ako ih ima)
Reformska mera #17: Usklađivanje ponude i zahteva veština izradom profesionalnih standarda i pregledom nastavnih planova i
programa
Kratak opis postupaka
planiranih za 2017
1) 20 novih profesionalnih standarda će se izraditi i proveriti;
2) Razvoj nastavnog osnovnog plana SOO-a zasnovanog na novim kurikulumima Kosova;
3) Revizija SOO nastavnih planova i programi obuke i obuka trenera i nastavnika na osnovu osnovnog kurikuluma MONT-a, MRSZ-a;
4) Razvoj nastavnih materijala za SOO za dva prioritetna profila MONT-a i MRSZ-a i proširenje novog kurikuluma za predškolske i I, VI i
X razrede u svim školama;
Da li su postupci planirani za
2017 sprovedeni?
1) Da, 2) Delimično, 3) Ne, 4) DA
Ako da/delimično, uključite:
- Opis preduzetih koraka
- Vremenski okvir
realizovanih postupaka
- Teškoće i kašnjenja u
implementaciji
- Da li će se reforma nastaviti
u 2018,
Ako ne, objasni zašto ne?
1) U okviru reforme i podrške unapređenju kvaliteta u preduniverzitetskom obrazovanju, odnosno u SOO-u, izrađeno su i usvojeno 20
profesionalnih standarda, uspostavljena je radna grupa za izradu osnovnog SOO kurikuluma i izrađen je konačni nacrt osnovnog kurikuluma
za stručnu i obrazovnu obuku koji će prethoditi pregledu nastavnih planova i programa. Međutim, na osnovu 20 profesionalnih standarda,
izvršen je pregled 20 nastavnih planova i programa za odgovarajuće profile. Izradili smo regulativu za radnu sigurnost za SOO studente;
osnovali smo kancelariju za saradnju sa preduzećima na KO-u koja će biti model za druge škole. Analizirali smo postojeće zakonodavstvo za
JPP. Potpisali smo MoR sa Udruženjem za proizvodnju drveta i MONT-om u vezi sa stručnom praksom studenata SOO. 6 škola je opremljeno
sa 2 laboratorije/radionice o mehatronici i prehrambenoj tehnologiji. Sa EFO-om smo pilotirali istraživačku studiju koja će se tokom 2018
proširiti i u drugim školama.
2) MONT je pokrenuo platformu Elektronska platforma busula (Electronic platform busulla) – – kao deo Carrier Orientation and Information
System. Tokom 2017 uspeli smo da razvijemo i peti nivo kvalifikacija za pomoćnika za decu/studente sa posebnim potrebama i konsultanta
za prevoznike. Sve reforme će se nastaviti tokom 2018.
3) Revizija SOO nastavnih planova i programa i obuka trenera i nastavnika na osnovu osnovnog kurikuluma MONT-a, MRSZ nije sprovedena.
4) Tokom 2017, u svim kosovskim školama biće započeta implementacija novog kurikuluma Kosova za razrede I, VI i X. Sledeće pripreme
su okončane: obuka nastavnika za implementaciju novog kurikuluma, kompilacija predmetnih programa i pregled nastavnih materijala.
Aktivnosti su sprovedene: od januara - juna 2017. Teškoće su nastale zbog složenosti rada i nedostatka vremena. Nastaviće se u skladu sa
vremenskim ograničenjima utvrđenim u meri reforme i Strateškom planu preduniverzitetskog obrazovanja 2017-2021.
Trenutni troškovi
implementacije i uticaj na
godišnji budžet (navedite
odstupanje od procenjenih
troškova, ako ih ima)
Svi troškovi se vrše prema planiranju u odgovarajućoj meri
135
Reformska mera #18: Implementacija i unapređenje sistema karijere nastavnog osoblja
Kratak opis postupaka
planiranih za 2017
1) Završetak zakonskog okvira za profesionalni razvoj nastavnika;
2) Obuka 8000 nastavnika u implementaciji osnovnog kurikuluma za predškolske razrede i razrede 1, 6, 10 u opštem i stručnom obrazovanju;
3) Pregled i usvajanje strateškog okvira za razvoj nastavnika;
4) Izmena i razvoj baze podataka za licenciranje i ažuriranje kataloga i prioritizacija programa akreditovanih od strane MONT-a;
Da li su postupci planirani za
2017 sprovedeni?
1) DA, 2) DA, 3) DA, 4) Delimično
Ako da/delimično, uključite:
- Opis preduzetih koraka
- Vremenski okvir
realizovanih postupaka
- Teškoće i kašnjenja u
implementaciji
- Da li će se reforma nastaviti
u 2018,
Ako ne, objasni zašto ne?
1) Odobreno je AU za Nacionalni savet za licenciranje nastavnika i AU za licenciranje nastavnika, strateški okvir za profesionalni razvoj
nastavnika.
2) Obuka 420 trenera je obavljena na osnovu 8 oblasti novog kurikuluma na Kosovu i sprovedena je obuka 9100 nastavnika predškolskog i
osnovnog nivoa, razredi 1, 6 i 10.
4) Planirana je izmena baze podataka sa konkretnim aktivnostima za licenciranje nastavnika prema aktivnostima Svetske banke „Poboljšanje
kvaliteta obrazovanja“. Pregled kataloga sam ja završio.
Pisane aktivnosti su sprovedene u periodu od januara - juna. Teškoće su nastale zbog uslova rada i koordinacije sa saradnicima i službenicima
na lokalnom i centralnom nivou. Reforma će se nastaviti u 2018.
Trenutni troškovi
implementacije i uticaj na
godišnji budžet (navedite
odstupanje od procenjenih
troškova, ako ih ima)
Svi troškovi su pokriveni od strane Ministarstva obrazovanja i iznosili su 230.000 EVRA za period januar - jun 2017.
Reformska mera #19: Unapređenje službi za zapošljavanje kroz funkcionisanje Zavoda za zapošljavanje i aktivne mere tržišta rada
Kratak opis postupaka
planiranih za 2017
1) Očekuje se formalno formiranje ZZRK-a, uključujući i prebacivanje postojećeg osoblja i imovine iz MRSZ-a;
2) Kompletno izrađivanje propisa za savetodavni odbor, kao i izrada potrebnih podzakonskih akata;
3) Licenciranje pružalaca ne-javnih usluga za zapošljavanje radi poboljšanja realizacije mera zapošljavanja (za sprovođenje aktivnih mera
tržišta rada);
4) Obuka savetnika za zapošljavanje i pregled rezultata rada;
5) Poboljšanje integracije informacionog sistema tržišta rada (ISTR) sa Informacionim sistemom za upravljanje obrazovanjima (IUOS);
136
6) Modernizacija pružanja usluga stručnog usavršavanja;
Da li su postupci planirani za
2017 sprovedeni?
1) Da, 2) Ne, 3) Da, 4) Da, 5) Delimično, 6) Da
Ako da/delimično, uključite:
- Opis preduzetih koraka
- Vremenski okvir
realizovanih postupaka
- Teškoće i kašnjenja u
implementaciji
- Da li će se reforma nastaviti
u 2018,
Ako ne, objasni zašto ne?
1) Imenovan je generalni direktor. Osoblje se prenosi, uključujući nepokretnu i pokretnu imovinu.
2) Imenovan je Savetodavni odbor,
3) Licenciranje pružalaca ne-javnih usluga je administrativni postupak koji se odvija tokom cele godine. Do sada je licencirano šest ne-javnih
službi za zapošljavanje. Lista licenciranih pružalaca usluga sa svim potrebnim podacima je objavljena na internet stranici MRSZ-a.
4) Proces upravljanja performanse se nadgleda.
5) Informacioni sistem tržišta rada je u procesu integracije, dok sistem SMIA napreduje. Rok za integraciju sa preduniverzitetskim i
univerzitetskim obrazovnim sistemom (SMIA i SMIAL) je odložen.
6) Modernizacija usluga stručnog usavršavanja - Uz podršku DVV-International Project, izvršena je nabavka opreme za stručno
osposobljavanje u SSU - Prizrenu, kao i zapošljavanje trenera koji će razviti ovu profesiju uz podršku donatora.
Treneri SSU-a i uz podršku stručnjaka angažovanih od strane Projekta Alled razvili su nastavne programe i nastavne pakete za tri zanimanja;
vodoinstalaterska i pneumatska, aluminijumska i plastična obrada prozora i čuvanje voća i povrća;
Trenutni troškovi
implementacije i uticaj na
godišnji budžet (navedite
odstupanje od procenjenih
troškova, ako ih ima)
1) Planirani troškovi 25 000 €.
3) Administrativni troškovi - licenciranje pružalaca ne-javnih usluga.
4) Implementacija ovog postupka je pokrivena donatorskom podrškom u iznosu od 5.000 $.
6) Svi troškovi, uključujući opremanje krojača, frizerske radionice sa opremom, kao i materijale za obuku i lične dohotke za trenere za ovu
godinu su pokriveni od strane DVV-Internacional. Obuka o mekim veštinama u SSU-u donosi samo administrativne troškove, dok troškovi
za preostali deo angažovanja na obuci u preduzeću pokriva projekat GIZ.
Reformska mera #20: Poboljšanje zdravstvenih i socijalnih usluga
Kratak opis postupaka
planiranih za 2017
1) Stvaranje i izrada finansijske formule za socijalne i porodične usluge (minimum 6% Opšteg Granta za socijalne usluge);
2) Uključivanje „specifičnih grantova za socijalne usluge“ unutar sistema za finansiranje opština od strane centralne vlade, uključivanjem u
izmene Zakona o finansiranju lokalne vlasti;
3) Grantovi podrška licenciranim NVO za pružanje socijalnih i porodičnih usluga;
4) Razvoj, podrška i finansiranje socijalnih preduzeća koja pružaju socijalne usluge;
5) Razvoj i promocija Integrisanog informacionog sistema socijalnih plaćanja, koji uključuje i statistiku o rodnoj osnovi;
6) Prikupljanje premija zdravstvenog osiguranja od građana;
7) Pokrivanje troškova premije za socijalne kategorije iz budžeta Kosova;
Da li su postupci planirani za
2017 sprovedeni?
1) Ne, 2) Ne, 3) Da,
4) Delimično, 5) Delimično,
6) Ne, 7) Delimično
Ako da/delimično, uključite:
- Opis preduzetih koraka
- Vremenski okvir
Većina postupaka planiranih u okviru ove mere još uvek nije sprovedena i ostaju prioritet koji će se primeniti u drugoj polovini ove godine ili
2018. Od ukupno 7 (sedam) planiranih postupaka, postupci 3, 4 i 5 su u toku sprovođenja.
137
realizovanih postupaka
- Teškoće i kašnjenja u
implementaciji
- Da li će se reforma nastaviti
u 2018,
Ako ne, objasni zašto ne?
- U januaru 2017, MRSZ je objavilo poziv za subvencije za finansiranje podrške projektima socijalnih usluga za NVO licencirane od
strane MRSZ-a.
- MRSZ je izradilo Nacrt zakona o društvenim preduzećima, koji je usvojila Vlada Kosova u decembru 2017 i usvojen je u decembru
2017 u prvom čitanju Skupštine Kosova.
- MRSZ je razvilo Projektni zadatak za izradu modula i unapređenje Integrisanog informacionog sistema i objavilo je tender za razvoj
i unapređenje 6 softverskih modula koji su deo sektora socijalne pomoći i šeme ratnih kategorija.
Postupci 1, 2, 6 i 7 su postupci koji zahtevaju zakonske izmene ili su odluke koje zahtevaju pripremu ili pokretanje zakonskih izmena
i na taj način imaju finansijske implikacije. Stoga, one i dalje ostaju jedan od prioriteta čija bi implementacija mogla i može početi
od početka 2018.
Ministarstvo zdravlja, za postupak br. 6) Početak naplate premija je odložen odlukom Vlade br. 07/148 od 30/06/2017. Što se tiče postupka
br. 7) Kriterijumi za nivo siromaštva se određuju u saradnji sa SB-om u cilju usvajanja AU o utvrđivanju kriterijuma za izuzeće od plaćanja
premije, zdravstvenog osiguranja, doprinosa i drugih plaćanja za građane Kosova prema zvaničnom testu siromaštva.
Trenutni troškovi
implementacije i uticaj na
godišnji budžet (navedite
odstupanje od procenjenih
troškova, ako ih ima)
Troškovi sprovođenja postupaka 3, 4 i 5 su bili deo budžeta 2017, za koje su iznosi budžetskih sredstava od 500.000 EVRA (oko 400.000
EVRA za postupak br. 3 i oko 100.000 EVRA za postupak br. 5) dodeljeni ili izvršeni, a doprinos implementaciji postupka br. 4 je pokriven
donatorskom podrškom koja je pokrila troškove podrške stručnjacima i organizaciju radionica.
138
FAZA
IMPLEMENTACIJE
0=još nije započeto.
1=U pripremnoj fazi.
2=Početna
implementacija.
3=Postignuti su neki
rezultati
4=Napredna
implementacija.
5=Okončana.
PRAVOVREMENOST
Na vreme
Kasni
MERA
Prva
godina u
PER-u
Status na kraju
2017
#1: Unapređenje javnih nabavki putem primene elektronskih nabavki 2016 4
#2: Smanjenje potrošnje energije kroz mere energetske efikasnosti 2016 3
#3: Dalji razvoj kapaciteta za proizvodnju energije 2016 2
#4: Proširenje relevantne infrastrukture ICT mreže za društveno-ekonomski razvoj 2016 1
#5: Ulaganja u poljoprivrednu infrastrukturu i agro-preradu 2016 3
#6: Regulacija i konsolidacija poljoprivrednog zemljišta 2016 2
#7: Podrška razvoju industrijskih klastera 2016 1
#8: Razvoj turističkih proizvoda u turističkim regionima Kosova 2017 3
#9: Omogucujući regulatorni sistem kroz razvoj dokazanih politika 2016 3
#10: Osiguranje imovinskih prava rešavajući neformalne prilike u sektoru
nekretnina 2016 3
#11: Povećati efikasnost sudstva kroz smanjenje broja zaostalih sudskih predmeta 2016 3
#12: Poboljšanje pristupa finansiranju MSP-a putem Kosovskog kreditnog
garantnog fonda 2016 5
#13: Spajanje carinske i poreske administracije za osnivanje jedinstvene agencije
za prikupljanje prihoda 2016 2
#14: Poboljšanje politike i strateškog okvira za istraživanje i inovacije 2016 2
#15: Povećanje troškovne efikasnosti međunarodnih komercijalnih transakcija 2017 4
#16: Unapređenje infrastrukture kvaliteta. 2016 2
#17: Usklađivanje snabdevanja i potražnje veština izradom standarda zanimanja i
pregledom nastavnih planova i programa 2016 3
#18: Implementacija i unapređenje sistema karijere nastavnika 2016 2
#19: Unapređenje službi za zapošljavanje kroz funkcionalizaciju Zavoda za
zapošljavanje i aktivne mere tržišta rada. 2016 3
#20: Unapređenje socijalnih i zdravstvenih usluga 2017 1
Prosečna ocena implementacije 2,6
Mere koje se sprovode bez značajnih kašnjenja 8 40%
Napomena: faza implementacije se procenjuje na planirane aktivnosti za ceo period implementacije
mere. Procenjena je pravovremenost za realizaciju planiranih aktivnosti za 2017. godinu.
139
PROFIL IMPLEMENTACIJE PER-a 2017-2020 (na kraju 2017)
0%
10%
20%
30%
40%
0 1 2 3 4 5
Faza implemetacije
Delayed
On time
140
IMPLEMENTACIJA AKTIVNOSTI PLANIRANIH ZA 2017
IMPLEMENTIRANO DELIMIČNO
IMPLEMENTIRAN
O
NIJE
IMPLEMENTIRAN
O
Reformska mera#1:Elektronske javne nabavke 1. Sprovođenje zakona o elektronskim nabavkama i relevantnih operativnih smernica; 2. Pokretanje i implementacija preostalih modula (e-ugovaranje) proširenje primene obaveznih nabavki u
svim budžetskim organizacijama
3. Unapređenje administrativnih kapaciteta (zapošljavanje šest službenika u okviru RKJN-a) i pružanje
osnovne obuke službenicima za nabavke, uključujući obuku trenera.
Reformska mera#2:Smanjenje potrošnje energije kroz mere energetske efikasnosti 1. Sprovođenje mera energetske efikasnosti u 5 objekata finansiranih iz budžeta Kosova; 2. Sprovođenje mera efikasnosti i obnovljivih izvora energije u javnim zgradama na centralnom i lokalnom
nivou, koje uključuju 20 zgrada koje se finansiraju iz Svetske banke;
3. Sprovođenje mera energetske efikasnosti na lokalnom nivou u 15 javnih zgrada (škola) kroz projekat KfW
i EU.
Reformska mera#3:Dalji razvoj kapaciteta za proizvodnju energije 1. Završetak svih sporazuma u vezi sa razvojem TE Kosova e Re; 2. Završetak studije izvodljivosti u vezi sa TE Kosova B; 3. Implementacija dva nova projekta hidroelektrana kapaciteta 8,48 MW 4. Tri projekta solarnih elektrana sa ukupnim kapacitetom od 9 MW
Reformska mera#4:Proširenje relevantne infrastrukture ICT mreže za društveno-ekonomski razvoj 1. Implementacija pilot projekta za proširenje širokopojasne infrastrukture koja će obuhvatiti ruralno područje
(neka sela) na Kosovu;
2. Postizanje ugovora o zajmu sa SB-om, koji uključuje ulaganja za naredne godine proširenja IKT mreža; 3. Prilagođavanje i funkcionalizacija digitalnog tehnološkog parka za potrebe poslovanja IKT-a.
Reformska mera#5:Ulaganja u poljoprivrednu infrastrukturu i agro-preradu 1. Širenje proizvodnih površina u sektoru hortikulture (povrće u plastenicima i otvorenim poljima, voća,
vinograda, semena) i povećanje proizvodnih kapaciteta stoke i živine.
2. Finansijska podrška proširenju proizvodnih kapaciteta za više od 450 farmi svake godine (30%, sektor
povrća i staklenika sa 26%, sektor mesa sa 14%, sektor mleka sa 13,7%, sektor grožda sa 13,3% i sektor jaja
za 3%).
3. Fokusirati se na proširenje područja pod navodnjavanjem za oko 13,5% na godišnjem nivou. 4. U naredne tri godine biće podržano oko 55 agro-prerađivačkih preduzeća (prerada mleka 18,2%, prerada
mesa 22%, prerada voća i povrća 38,2% i proizvodnja vina za oko 21,6%.
5. U naredne tri godine, oko 55 prehrambenih preduzeća bi se baziralo na godišnjem nivou (18,2% prerade
mleka, 22% prerade mesa i 38,2% prerade voća i povrća i proizvodnje vina za oko 21,6%.
6. Broj preduzeća koja će tretirati otpad i ostatke u odgovarajućem upravljanju ce premašiti 10 kompanija za
svaku godinu.
Mera reforme#6:Proširenje poljoprivrednih firmi kroz konsolidaciju i regulisanje poljoprivrednog
zemljišta 1. Pregled žalbi učesnika iz projekta konsolidacije zemljišta koji nije završen od strane Opštinskog odbora za
konsolidaciju zemljišta u Drenasu (sa površinom 4.790 hektara poljoprivrednog zemljišta) i Opštinskog
odbora za konsolidaciju zemljišta u Vučitrnu (sa površinom od 487 hektara poljoprivrednog zemljište);
2. Unos podataka u Registar nepokretne imovine (RNI) iz katastra odgovarajućih opština. 3. Sprovođenje pilot projekta dobrovoljne konsolidacije poljoprivrednog zemljišta na osnovu metodologije
FAO i finansiranog od strane FAO, koji uključuje 25 ha poljoprivrednog zemljišta u Katastarskoj zoni
Celina, Opština Orahovac;
4. Nastavak projekta dobrovoljne konsolidacije poljoprivrednog zemljišta u 10 katastarskih zona u opštini
Vitina sa površinom od 2.790 ha poljoprivrednog zemljišta, uključujući informisanje vlasnika, rešavanje
sporova imovine i razmatranje žalbi učesnika u projektu
Reformska mera#7:Podržati razvoj industrijskih klastera 1. Vlada će se fokusirati na funkcionisanje Saveta/Foruma za izradu politika za podsticanje konkurentnosti i
preduzetništva u industrijskim sektorima
2. Istraživanje lanaca vrednosti za sektor industrijskog potencijala - definicija nedostajućih veza i mera za
njihov razvoj
141
Reformska mera#8:Razvoj turističkih proizvoda u turističkim regionima Kosova (NOVA MERA U
PER-u 2017-2019) 1. Unapređenje pravnog, institucionalnog i političkog okvira za turistički sektor. 2. Pregled međunarodnih standarda o poboljšanju kvaliteta usluga u turizmu i ugostiteljstvu 3. Istraživanje proizvoda u turističkim regionima Prištine i Mitrovice, usredsređujući se na identifikaciju
prioritetnih razvojnih proizvoda i informacija poslovanja turističkih proizvoda.
4. Izrada vodiča o ujedinjenju turističke signalizacije u zemlji i nastaviće da podržava opštine o osnivanju
Turističkih informacijskih kancelarija.
Reformska mera#9:Usvajanje politika zasnovanih na dokazima 1. Razvoj i uvođenje izmenjenih smernica o ex-ante proceni politike; jačanje kontrole kvaliteta od strane
Vladinog centra vezano za ex-ante procenu politike
2. Razvoj i primena analitičkih alata koji se fokusiraju na poboljšanje konkurentnosti putem 116 modela
standardnih troškova, testa MSP-a i testa regulatorne konkurentnosti.
3. Obuka državnih službenika o primeni smernica i analitičkih alata za ex-ante procenu politike 4. Sprovođenje tri zakonodavne procene
Mere reforme #10:Osiguranje imovinskih prava rešavajući neformalne prilike u sektoru nekretnina 1. Raditi na unapređenju pravnog okvira, uključujući pripremu koncepta dokumenta o izmeni Zakona o
nasleđivanju i Zakona o beležništvu
2. Priprema konceptnih dokumenata o izmeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o
parničnom postupku i Zakona o vanparničnom postupku.
3. Podsticanje registracije imovinskih prava u katastru pojednostavljenjem postupaka registracije i uklanjanjem
barijera kako bi se završio proces legalizacije
4. Sprovesti potpunu analizu procedura Agencije za katastar i razviti politiku kako bi osigurala efikasnost,
jednostavnost, pristupačnost, transparentnost i predvidljivost procesa registracije.
5. Stimulisanje i izbegavanje prepreka za promociju registracije imovinskih prava
Reformska mera#11:Povećati efikasnost pravosuđa u rešavanju predmeta 1. Zapošljavanje 50 profesionalnih saradnika da se bave zaostalim predmetima u građanskim i krivičnim
predmetima kako bi se do kraja 2017. godine postiglo smanjenje broja zaostalih predmeta za 30%;
2. Izvršiti procenu o povećanju broja sudija i stručnih saradnika u okviru Fiskalne divizije; 3. Kompletan razvoj softvera sistema za upravljanje predmetnim (SUP) i prototip sistema krivične oblasti za
opšte odeljenje, praćeno sistemom iz kriminalne oblasti za teška i maloletnička krivična dela.
4. Priprema hardverske infrastrukture baze podataka i računarske mreže sudova i kancelarije tužilaštava. 5. Aktivnosti na izgradnji kapaciteta zasnovane na planu obuke i započinju sa implementacijom u Osnovnom
sudu u Uroševcu, što je SUP pilot model.
Reformska mera#12:Poboljšan pristup finansijama za MSP-e preko Kosovskog kreditnog garantnog
fonda 1. To uključuje prenos iznosa od 1.000.000 evra u KKGF. U cilju funkcionalizacije fonda, izvršiće se izbor
direktora i završetak operativne strukture.
2. Nastaviti sa potpisivanjem sporazuma sa komercijalnim bankama na Kosovu za uključivanje njihovih
kreditnih portfolija u okviru garancije fonda.
Reformska mera#13:Spajanje carinske i poreske administracije za osnivanje jedinstvene agencije za
prikupljanje prihoda 1. Usvajanje Zakona o poreskoj i carinskoj agenciji Kosova 2. Među-institucionalna saradnja u postizanju postepene konvergencije procesa i sledeće integracije obe
institucije
3. Kompletna organizaciona struktura agencije, obraćajući pažnju na optimizaciju sakupljanja poreza 119
procesa minimiziranja resursa, eliminisanje gubitaka sredstava i uštede vremena.
4. Preduzeti neophodne zakonske izmene za uspostavljanje jedinstvene uprave za prikupljanje prihoda.
Reformska mera#14:Unapređenje politike i strateškog okvira i izgradnja kapaciteta za istraživanje i
inovacije 1. Biće usvojen Zakon o inovacijama i transferu znanja i tehnologije, uključujući reviziju i odobrenje nacrta
strategije.
2. Nastaviti sa pružanjem podrške finansiranjem 10 malih istraživačkih naučnih projekata u cilju podrške
akademskom svetu i MSP-u i 20 vaučera inovacija za srednje i mala preduzeća.
3. 50 kratkoročnih pokreta za naučnike.
142
4. 20 stipendija za studente doktorature u 500 najboljih univerziteta i nagrađivanje naučnika godine nagradom
i mladog naučnika godine.
Reformska mera#15:Povećanje troškovne efikasnosti međunarodnih komercijalnih transakcija (NOVA
MERA U PER-u 2017-2019) 1. Sprovođenje upravljanja rizicima u drugim graničnim agencijama; 2. Efikasna implementacija programa za ovlašćene ekonomske operatore 3. Operacionalizacija Sporazuma o tranzitu sa Albanijom; 4. Izrada pravnog i regulatornog okvira o prethodnim odlukama; 5. Izmena-dopuna Carinskog zakonika i njegova primena; Izmena-dopuna Zakona o carinskim merama za
zaštitu intelektualne svojine;
6. Održivo funkcionisanje Nacionalnog komiteta za olakšavanje trgovine, podizanje svesti i informacije za
privatni sektor
7. Studija o obradi vremena (Time Release Study).
Reformska mera#16:Unapređenje infrastrukture kvaliteta 1. Usvajanje izmena i dopuna Zakona o tehničkim zahtevima za proizvode i ocenjivanje usaglašenosti, kao i
dopuna sa drugim podzakonskim aktima i njegovom primenom.
2. Usvajanje novog Zakona o građevinskim proizvodima i njegova dopuna sa drugim podzakonskim aktima za
određene građevinske proizvode i njihovo sprovođenje u skladu sa Uredbom (EU) Evropskog parlamenta
br. 305/2011;
3. Usvajanje Zakona o standardizaciji (novi zakon) i odobrenje/prenošenje novih evropskih i međunarodnih
standarda (4000 novih standarda za period 2017-2019) dajući prioritet harmoniziranim standardima
4. Prenos Pravilnika za građevinske proizvode (Uredba 305/2011/EU) i liftovi (Direktiva 2014/33/EU); 5. Organizovaće se okrugli stolovi za saradnju i informisanje sa preduzećima i drugim zainteresovanim
stranama za specifične primenjive propise za relevantna područja (liftove, građevinske proizvode, električnu
opremu, tekstilne proizvode i sigurnost obuće i igračaka), povećanje broja i performanse tela za ocenu
usaglašenosti, kao i podizanje svesti za preduzeća i druge zainteresovane strane o ulozi i značaju primene
standarda.
Reformska mera#17:Usklađivanje snabdevanja i potražnje veština izradom standarda zanimanja i
pregledom nastavnih planova i programa 1. 20 novih profesionalnih standarda će se izraditi i proveriti 2. Razvoj nastavnog plana i programa SO-a zasnovanog na novim kurikulumima Kosova; 3. Preispitivanje nastavnih planova i programa za stručno obrazovanje i obuku nastavnika i nastavnika na
osnovu osnovnog kurikuluma MONT-a, MRSZ-a;
4. Razvoj nastavnih materijala za SO za dva prioritetna profila MONT-a i MRSZ-a i proširenje novog
kurikuluma za predškolske i I, VI i X razrede u svim školama.
Reformska mera#18:Implementacija i unapređenje sistema karijere nastavnika 1. Završetak zakonskog okvira za profesionalni razvoj nastavnika; 2. Obuka 8000 nastavnika u implementaciji osnovnog kurikuluma za predškolske razrede i razrede 1, 6, 10 u
opštem i stručnom obrazovanju;
3. Pregled i usvajanje strateškog okvira za razvoj nastavnika; 4. Modifikacija i razvoj baze podataka za licenciranje i ažuriranje kataloga i određivanje prioriteta programa
akreditovanih od strane MONT-a.
Reformska mera#19:Unapređenje službi za zapošljavanje kroz funkcionisanje Zavoda za zapošljavanje
i aktivne mere tržišta rada 1. Očekuje se formalno formiranje EZRK-a, uključujući i premeštaj postojećeg osoblja i imovine iz MRSZ-a 2. Kompletno izrađivanje propisa za savetodavni odbor, kao i izrada potrebnih podzakonskih akata. 3. Licenciranje pružalaca usluga ne-javnih službi za zapošljavanje radi poboljšanja realizacije mera
zapošljavanja (za sprovođenje aktivnih mera tržišta rada).
4. Obuka savetnika za zapošljavanje i pregled rezultata rada. 5. Poboljšanje integracije informacionog sistema tržišta rada (ISTR) sa Informacionim sistemom za upravljanje
obrazovanjima (IUOS ).
6. Modernizacija pružanja obuke stručnog usavršavanja.
Reformska mera#20:Poboljšanje zdravstvenih i socijalnih usluga (NOVA MERA U PER-u 2017-2019) 1. Stvaranje i izrada finansijske formule za socijalne i porodične usluge (minimum 6% Opšteg granta za
socijalne usluge);
2. Uključivanje „specifičnih grantova za socijalne usluge“ unutar sistema za finansiranje opština od strane
centralne vlade, uključivanjem u izmene Zakona o finansijama lokalne vlasti;
143
3. Pruža podršku licenciranim NVO za pružanje socijalnih i porodičnih usluga; 4. Razvoj, podrška i finansiranje socijalnih preduzeća koja pružaju socijalne usluge; 5. Razvoj i promocija Integrisanog informacionog sistema socijalnih plaćanja, koji uključuje i statistiku o
rodnoj osnovi;
6. Prikupljanje premija zdravstvenog osiguranja od građana; 7) Pokriće troškova premije za socijalne
kategorije iz budžeta Kosova.
144
Uvod
Kosovo je uspostavilo ugovorne odnose sa Evropskom unijom putem Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju, a na osnovu toga Kosovo je pozvano da se uključi u strukturirani dijalog o ekonomskom
upravljanju kao deo tekuće institucionalne saradnje između Kosova i EU.
Program za ekonomske reforme (PER) 2018-2020 je dokument koji je sastavljen na redovnoj godišnjoj
osnovi kroz koji je, povezivanjem srednjoročnog makrofiskalnog okvira i ekonomskih politika sa
prioritetom Vlade, proces sprovođenja reformi postao jasniji. PER sadrži srednjoročne
makroekonomske projekcije (uključujući rast BDP-a, inflaciju, trgovinski bilans i promet kapitala),
budžetske planove za naredne tri godine i program strukturnih reformi koji uključuje reforme za
jačanje konkurentnosti i poboljšanje uslova za inkluzivni rast i otvaranje novih radnih mesta.
Za bolju koordinaciju procesa PER-a i sledeći Smernice Evropske komisije, Vlada Kosova je
imenovala ministra finansija za nacionalnog koordinatora za PER. Nacionalnog koordinatora su na
tehničkom nivou podržali: Odeljenje za makroekonomsku politiku i međunarodnu finansijsku saradnju
u Ministarstvu finansija za deo makrofiskalnog okvira i Kancelarija za strateško planiranje premijera
za dnevni red strukturnih reformi.
Struktura i sadržaj PER-a su unapred određeni u Uputstvu Evropske komisije o PER-u. Program se
sastoji od tri glavna poglavlja i obuhvata: makroekonomski okvir, fiskalni okvir i prioritete strukturne
reforme za naredne tri godine.
Za agendu strukturnih reformi, terenski koordinatori su imenovani kao što je navedeno u smernicama
EK-a, i to: Reforma upravljanja javnim finansijama, energetike i prometa; Sektorske promene
(poljoprivreda, industrija i usluge); Poslovno okruženje i smanjenje neformalne ekonomije; Inovacije,
istraživanja i razvoj (IIR) i digitalna ekonomija; Reforme vezane za trgovinu; Obrazovanje i veštine;
Tržište zapošljavanja i rada; i socijalno uključivanje, smanjenje siromaštva i jednakih mogućnosti.
Tokom faze planiranja Programa ekonomskih reformi 2018-2020, održani su pojedinačni sastanci sa
svim terenskim koordinatorima u relevantnim ministarstvima, dok su se tokom izrade dokumenta
održali visoki politički sastanci, kao i radionice sa predstavnicima ministarstava, civilnim društvima,
predstavnicima biznisa i drugim relevantnim zainteresovanim stranama.
Program ekonomskih reformi 2018-2020 je podvrgnut i međuministarskim konsultacijama u skladu sa
članom 7 Poslovnika o radu Vlade, kao i javnim konsultacijama putem elektronske platforme za
konsultacije i radionice sa organizacijama civilnog društva. Završetak dokumenta je izvršen na osnovu
doprinosa koje su dobili od institucija, civilnog društva i javnosti.
Napredak procesa konsultacija
Konsultacije o izradi PER-a 2018-2020 su održane od samog početka procesa izrade. U
septembru/oktobru 2017. godine, KSP je održala pojedinačne sastanke sa relevantnih terenskim
koordinatorima iz resornih ministarstava, dok je tokom izrade dokumenta održano nekoliko radionica
o pripremi mera PER-a 2018-2020 i njihovom nadgledanju i izveštavanju. Drugom su bili prisutni i
predstavnici Evropske komisije i OESR-a. Dok je 4. oktobra održan sastanak Vlade i Evropske
komisije na visokom nivou sa predstavnicima civilnog društva i poslovne zajednice.
Program ekonomskih reformi je objavljen za konsultacije sa javnošću na elektronskoj platformi za
javne konsultacije 15. decembra 2017. godine i bio je otvoren za komentare do 11. januara 2018.
godine. Prema Uredbi o minimalnim standardima za javne konsultacije, PER 2018-2022 je objavljen
145
zajedno sa Konsultacijskim dokumentom za PER 2018-2020 koji ukratko predstavlja sumirane
informacije o dokumentu, glavne ciljeve i proces konsultacija i finalizaciju dokumenta.
Nakon završetka procesa konsultacija, svi primljeni doprinosi su analizirani i na osnovu njih su
izvršene neophodne izmene i dopune dokumenta tako da se konačna verzija dostavlja Vladi na
odobrenje i mora biti dostavljena Evropskoj komisiji najkasnije do 31. januara 2018. godine.
Metode konsultacija Metode
konsultacije
Broj učesnika/
doprinosioca
1. Objavljene na Veb / elektronskoj platformi 15 radnih dana 3 doprinosioca
2. Sastanak na visokom nivou između VK-a, EK-a i
OCD-a
04/09/2017 50 učesnika
3. Radionica sa terenskim koordinatorima
KSP je organizovala dvodnevnu radionicu sa
koordinatorima PER-a, Evropskom
komisijom i OESR-om za PER 2018-2022.
09-10/11/ 2017
26 učesnika
4. Zajednički sastanci sa koordinatorima PER-a i
resornim ministarstvima:
Grupa za upravljanje javnim finansijama;
Grupa za reformu vezana za trgovinu;
Grupa za reformu tržišta energije i
transporta;
Inovacije, istraživanja i razvoj (IIR) i grupa
za digitalnu ekonomiju & obrazovanje i
veštine;
Tržišta rada; i grupa za socijalno
uključivanje, smanjenje siromaštva i
jednakih mogućnosti.
Inovacije, istraživanja i razvoj (IIR) i grupa
za digitalnu ekonomiju & obrazovanje i
veštine.
11.09. 2017
11.10.2017
12.10.2017
13.10.2017
13.10. 2017
13.10.2017
4 učesnika
7 učesnika
8 učesnika
11 učesnika
7 učesnika
11 učesnika
5. Radionica za prezentaciju nacrta P ER-a 2018-2020
sa civilnim društvom, Privrednom komorom, itd.
15.01.2018 55 učesnika
Sažetak doprinosa primljenih tokom procesa konsultacija
Doprinosi za PER 2018-2020 se uglavnom pružaju tokom radionica održanih sa vladom,
organizacijama civilnog društva i predstavnicima biznisa. Pored toga, vredni doprinosi se takođe
pružaju tokom pojedinačnih sastanaka sa zainteresovanim stranama, kao i pisanih komunikacija. Bilo
je doprinosa i putem platforme za online konsultacije sa javnošću.
Druga pitanja
Svi primljeni doprinosi su pregledani od strane Kancelarije za strateško planiranje u kancelariji
premijera. Detaljan izveštaj o primljenim komentarima, doprinosiocima i statusu doprinosa je prikazan
u Aneksu br. 1 ovog izveštaja.
Sledeći koraci
Program ekonomskih reformi 2018-2020 je završen i prosleđen na odobrenje Vladi Kosova.
146
ANEKS - detaljna tabela sa informacijama za doprinosioce, obrazloženja za prihvaćene i odbijene komentare
Program ekonomskih reformi 2018-2020
Opšti komentari
Institut za napredne studije GAP - Generalno, „Program ekonomske reforme 2018-2020“ bi trebao biti specifičniji u akcijama i
ciljevima koje namerava da postigne. U mnogim tačkama ovaj program je nerealan, nema podrške u Zakonu o budžetu Republike
Kosovo 2018 i pošto nije preciziran, teško je izmeriti. U slučajevima kada je program kontraverzan jer on jednom uvodi pristup
finansijama od preduzeća kao oblasti u kojoj su poboljšanja napravljena (strana 3), ali kasnije to predstavlja kao jedan od dva glavna
problema sa kojima se suočavaju preduzeća na Kosovu (str. 27). Takođe, mnoge kritike iz Izveštaja o napretku nisu rešene
odgovarajućim merama. Takođe, ono što se primećuje u svim sadašnjim PER-ima je fokus o ispunjavanju aktivnosti, a koji nisu u
dobroj vezi sa krajnjim ciljem koji treba postići. Primer za to je uspostavljanje Zavoda za zapošljavanje u Republici Kosovo (CRAA),
koji je predviđen prethodnim IPP-om i ARE-om. Funkcionalizacija CIS-a još uvek nije završena (svi podzakonski akti nisu izrađeni i
Odbor nije završen, ali je CER i dalje u fazi smeštaja u novim kancelarijama). Ali što je najvažnije, ostaje nejasno šta će se zapravo
promeniti u zapošljavanju i stručnom osposobljavanju, činjenica da će ARG imati veću autonomiju od MRSZ-a od bivšeg Odeljenja za
rad i zapošljavanje? ARG će imati istu strukturu, isto osoblje, isti budžet i iste kurseve obuke.
Ambasada Nemačke - Usluge zaštite životne sredine su prepoznate kao prepreke u razvoju (str.4). Nažalost, ne postoje mere koje bi
ukazale na poboljšanje ekološke infrastrukture za prečišćavanje otpadnih voda, upravljanje čvrstim otpadom itd. Međutim, to je ključno
za približavanje EU. Kosovu je potreban ekonomski, društveno i ekološki uravnotežen razvoj. Sveobuhvatno pojednostavljenje
zakonodavstva, smanjenje nedoslednosti i reforma inspekcijskog sistema (mere 8 i 11) je važno. Međutim, bilo bi dobro da PER
eksplicitno kaže da politike i zakoni moraju biti u skladu sa finansijskim sredstvima i kapacitetima koji su potrebni za sprovođenje
strategija, da kontrolišu poštovanje zakona i da osiguraju njihovo izvršenje.
Ambasada Velike Britanije Priština je čestitala Kancelariji za strateško planiranje i Odeljenju za ekonomsku i javnu politiku u okviru
Ministarstva finansija za izradu detaljnog i objektivno usmerenog programa ekonomskih reformi.
Komentari Komentari
sao:
Status
komentar
a -
prihvaćen,
delimično
prihvaćen,
nije
prihvaćen.
Komentari (Komentar
o delimičnom
prihvatanju i
komentari o ne
prihvatanju su
obavezni).
147
Prioritetna oblast
#1:
Upravljanje javnim
finansijama. Mera
#1:
Unapređenje javnih
nabavki putem
primene
elektronskih
nabavki
1. Pored planiranja za implementaciju e-nabavki u svim budžetskim organizacijama,
važno je rešiti i druge ključne probleme javne nabavke koji utiču na dobro upravljanje
javnim finansijama. Prema najnovijem izveštaju generalnog revizora, loše planiranje je
očigledno u delu nabavke, bilo u razvoju procedura nabavke ili u upravljanju
ugovorima. Tendencija plaćanja operaterima pre završetka radova, a ne praćenja
kapitalnih projekata, koji prema izveštaju revizije u nekim slučajevima uopšte ne rade
operateri, ukazuje na neadekvatno upravljanje javnim finansijama. Predmetna mera
treba da predvidi korake za poboljšanje planiranja i zaustavi fenomen pred-plaćanja koji
podriva budžet Kosova.
2. Problemi sa upravljanjem javnih finansija se takođe odnose na druge aspekte
upravljanja i transparentnosti. Ipak, ne postoji jasna finansijska regulativa o dodeli
subvencija od strane budžetskih organizacija, što bi eliminisalo mogućnosti za
zloupotrebu subvencija; oblast u kojoj generalni revizor svake godine nalazi velike
povrede;
3. Da bi se povećala kontrola u upravljanju javnim finansijama, potrebna je veća
budžetska transparentnost. Objavljivanje finansijskih izveštaja od strane svih centralnih
i lokalnih institucija, posebno onih koje su obavezne da ih objavljuju po važećim
zakonima i administrativnim uputstvima, omogućilo bi javnosti veću kontrolu kao meru
za smanjenje korupcije.
GAP Nije
prihvaćen
Sva ova pitanja su stvarna i
rešavaju se Strategijom
reforme UJF-a. Mera PER-
a je uvedena 2016. godine
kako bi se fokusirala na
nabavke, jer se očekuje da
ima određenog uticaja na
konkurentnost i
transparentnost. Nakon
završetka mere, druge mere
vezane za UJF će biti
uvedene PER-u.
Prioritetna oblast
#2:
Reforma tržišta
energije i
transporta.
Mera #2:Smanjenje
potrošnje energije
kroz meru
energetske
efikasnosti.
Ova mera bi trebala uključiti povećanje ljudskih kapaciteta za Agenciju za energetsku
efikasnost, kao što je preporučeno u godišnjim izveštajima o napretku od 2015. godine.
GAP Delimično
prihvaćen
Ovo pitanje će se rešiti
Zakonom o energetskoj
efikasnosti, koji je deo
mere. Agencija je odobrila
svoj organogram i radi na
izgradnji kapaciteta i
predviđa se da će Agencija
imati 10 zaposlenih. Za
sada, Agencija ima 5
osoba.
Prioritetna oblast
#2: Reforma tržišta
energije i
transporta.
Mera #3: Dalji
razvoj kapaciteta za
proizvodnju
energije
Izgradnja nove elektrane na Kosovu će uticati na povećanje cene električne energije u
zemlji. Povećanje cene energije od oko 50-60%, kao što je istaknuto u izveštaju MI-a za
Kosovo i druge izvore, značajno bi povećalo operativne troškove preduzeća na Kosovu,
koji prema ovom programu nisu konkurentni u odnosu na preduzeća susednih zemalja.
Prema istom izveštaju MI-a, cena koju plaćaju preduzeća na Kosovu danas je slična
onoj koju plaćaju preduzeća u zemljama poput Austrije ili Holandije. Dok će takav
porast cena energije, kao što je gore navedeno, biti sličan zemljama poput Italije. Stoga,
vlada mora razviti konkretne mere za podršku preduzećima u ovom trenutku.
GAP Dalji razvoj kapaciteta za
proizvodnju energije: PER
ne ulazi u detalje ugovora o
izgradnji nove elektrane.
Omogućuje koncizan
pregled glavnih prepreka
kada je u pitanju razvoj
kapaciteta za proizvodnju
energije i stabilno
snabdevanje energijom.
148
Prioritetna oblast
#3: Sektorski
razvoji -
(poljoprivreda,
industrija i usluge)
Mera #6:
Razvijanje
konkurentnosti
privatnog sektora
kroz industrijski
razvoj za MSP-a.
U okviru ove oblasti treba uključiti kapitalne kapacitete i kapitalne investicije za
Agenciju za industrijsku imovinu koja deluje u okviru MTI kako bi mogla ostvariti
svoju misiju, kako je preporučeno u Izveštaju o napretku 2016. Takođe, još uvek nije
jasno kako će se aktivnosti koordinirati između MTI-a i novog Ministarstva za inovacije
i preduzetništvo, jer oba ministarstva pokrivaju istu oblast razvoja preduzeća.
GAP Nije
prihvaćen
Pitanja IS su važna, ali
PER pokriva samo
odabrane prioritetne mere
PER-a, a ne sve aktivnosti
resornih ministarstava. I
MTI je odgovorno za meru
o industrijskom razvoju i
olakšavanju trgovine, dok
je novo Ministarstvo za
inovacije odgovorno za
mere IRI.
Prioritetna oblast
#4: Poslovno
okruženje i
smanjenje
neformalne
ekonomije. Mera
#10: Povećati
efikasnost sudstva
kroz smanjenje
broja zaostalih
sudskih predmeta.
Među naglašenim problemima u Izveštaju Evropske komisije o napretku 2016 je
nedostatak ljudskih kapaciteta u pravosudnim institucijama. Ovu meru treba posmatrati
kao aktivnost i povećanje broja specijalnih tužilaca, za šta predmetni izveštaj stavlja
poseban naglasak na budžet 2018. godine, gde je iznenađujuće predviđeno da se smanji
budžet za plate specijalnim tužiocima. U Izveštaju o napretku 2016 je predviđen rast
broja zaposlenih u ovoj kategoriji kao preduslov za suzbijanje korupcije na visokom
nivou, što je takođe korak koji Kosovo mora učiniti na svom putu ka integraciji u
Evropsku uniju.
U 2017. godini se procenjuje da je neformalna ekonomija 31,7%. U poređenju sa
stepenom neformalne ekonomije 2014, neformalna ekonomija se smanjila za samo 1 pp,
veoma mali napredak u poređenju sa ciljem vlade da se neformalna ekonomija smanji
na 5% do 2018. godine. Procenjuje se da u neformalnom sektoru više od 45.000
ekvivalentnih radnika radi sa punim radnim vremenom, gde je 33,2% ličnih dohodaka
za domaćinstva neformalno.
GAP Nije
prihvaćen
PER predviđa povećanje
broja osoblja u sudovima,
ali ne pokriva posebno
pitanje tužilaca. Konkretno,
mera ima za cilj rešavanje
efikasnosti sudstva uobradi
sudskih zaostalih predmeta
i povećanju kapaciteta
fiskalne divizije. S obzirom
na smernice EZ-a, mere
treba da budu specifične i
vezane za prepreke
ekonomskom rastu i
konkurentnosti.
Nova Strategija se sada
priprema i ostaje da se to
pitanje reši. Takođe,
trenutno Sekretarijat za
praćenje sprovođenja
149
Strategije protiv
neformalnosti razmatra
Akcioni plan ove
Strategije. Stopa smanjenja
neformalne ekonomije od
1% je iz izveštaja o proceni
za 2015. godinu, a cilj od
5% je postavljen za rok
2018. godine, što znači da
još uvek ima podataka za
tri godine.
Prioritetna oblast
#7: Obrazovanje i
veštine. Mera # 17:
Reforma u
preduniverzitetsko
m obrazovanju kroz
razvoj i
implementaciju
kurikuluma, TPD i
osiguranje kvaliteta
kroz monitoring i
evaluaciju i
uključivanje.
Prema budžetu 2018. godine, smanjenje budžeta će proći dva vitalna podprojekta u
oblasti obrazovanja za nastavnike koji se očekuje da ce u 2018. godini smanjiti budžet
za 46% i to za razvoj nastavnog plana u preduniverzitetskom obrazovanju, za koji se
očekuje da će imati budžet manji od 29%. U 2017. godini, Kosovo je rangirano
poslednje u regionu, a među prvih pet u svetu iz međunarodne procene u obrazovanju,
PISA, gde su 15-godišnji studenti pokazali vrlo slabo znanje u svim oblastima. Vlada
treba da reformiše obrazovanje, čime povećava troškove za gore navedene programe
koji direktno utiču na kvalitet nastave.
GAP Ovi komentari su
adresirani na sastanku sa
MONT-om i potvrđeno je
da za ove programe ima
manje budžeta nego
prethodnih godina. Postoje
tri mere vezane za
obrazovne reforme u PER-
u i tamo se dopuštaju
sredstva donatora i budžeta
Kosova.
Prioritetna oblast
#8: Zapošljavanje i
tržišta rada. Mera
#19: Povećanje
dostupnosti mladih
ljudi i žena na
tržištu rada kroz
pružanje kvalitetnih
usluga
zapošljavanja,
aktivnih mera
zapošljavanja i
preduzetništva.
Zastupljenost žena u odborima javnih preduzeća i nezavisnih institucija i agencija na
Kosovu je veoma niska. Od 159 članova odbora u 31 javna preduzeća, 135 su muškarci
i 24 žene. Samo pet odbora vodi žene. Slična situacija je i u nezavisnim agencijama.
Treba postaviti jasne kvote za zastupljenost žena u odborima javnih preduzeća i
nezavisnih agencija u skladu sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti.
U okviru ove mere naglašeno je zapošljavanje Zavoda za zapošljavanje Republike
Kosovo tokom 2018. godine, ali to se ne odražava u budžetu 2018. godine. Kao takva,
ova aktivnost je neizvodljiva;
GAP Delimično
prihvaćeno
Osoblje će biti
preusmereno iz MRSZ-a i
ima dovoljno sredstava u
budžetu za PER meru.
Rodna pitanja su važna, ali
PER pokriva samo
odabrane prioritetne mere
PER-a, a ne sve aktivnosti
resornog ministarstva.
150
Prioritetna oblast
#9: Socijalna
uključenost,
smanjenje
siromaštva i
jednakih
mogućnosti.
Mera #20:
Poboljšanje
socijalnih i
zdravstvenih
usluga.
Iznos dodeljen Šemi socijalne pomoći (ŠSP) trenutno nije dovoljan za 26.000
korisničkih porodica da prevaziđu prag ekstremnog siromaštva. Konkretno, iznos koji
će korisnici dobiti u 2018. godini može pokriti samo 61% od iznosa potrebnog za
prevazilaženje praga krajnjeg siromaštva. Prema tome, iznos dodeljen za ovu šemu treba
povećati kako bi porodice prevazišle bar taj prag. Prema GAP-u, oko 20 miliona
dodatnih evra za ŠSP bi bilo dovoljno za postizanje ovog cilja. Ovakav korak bi imao
višestruki uticaj, među kojim bi se povećala verovatnoća da će neke od ove kategorije
naći posao i time ostaviti tu šemu. Nažalost, budžet MRSZ za socijalne šeme na
socijalnoj osnovi je neuporedivo više povećan od budžeta socijalnih šema zasnovanih na
ekonomskom statusu korisnika. Socijalne šeme za veterane, starosne penzije, bivše
političke zatvorenike, poslanike iz 1999 su šeme zasnovane na pravu i ne moraju nužno
ići u najsiromašnije kategorije. Dakle, Vlada Kosova treba da smanji budžet socijalnih
šema zasnovanih na kategoriji i poveća budžet socijalnih šema zasnovanim na socijalnoj
i ekonomskoj situaciji porodica u potrebi.
GAP Delimično
prihvaćeno
Nakon konsultacija sa EK,
ova mera je sada više
usredsređena na
zdravstveno osiguranje i
njegovu primenu.
Međutim, ovi problemi će
biti razmatrani u
budućnosti zajedno sa
MRSZ-om kao ključna
institucija za ovu oblast.
Prioritetna oblast
#3: Sektorski razvoj
- (poljoprivreda,
industrija i usluge)
Mera #6:
Razvijanje
konkurentnosti
privatnog sektora
kroz industrijski
razvoj za MSP-e.
Mera # 6 - Portfolio ekonomskog razvoja, koji se širi u najmanje pet ministarstava,
ostaje fragmentiran. Dok cenimo da ovo je politička odluka, savetujemo za jasnoću
nadležnosti u kojima se javljaju preklapanja, posebno u slučaju AIPP-a i portfolio
strateških investicija. Pored toga, kako bi se unapredila poslovna klima i privukla više
investicija u skladu sa navedenim ciljevima Kosova, ova mera bi trebala predvideti: a)
osnaživanje AIPP-a sredstvima za izvršenje obaveza utvrđenih Zakonom o strateškim
investicijama, i b) izgradnju robusnog programa After Care prema svom mandatu.
Ambasada
Velike
Britanije
Nije
prihvaćeno
Osnaživanje programa
AIPP-a i After Care je deo
mera u Nacionalnoj
strategiji razvoja i
evropskoj agendi reformi.
Pošto se mera fokusira na
industrijski razvoj, ovde
nije uključena. Međutim,
tokom narednog ciklusa u
saradnji sa AIPP-om,
razmatraće se šire
reformske mere za zaštitu i
unapređenje investicija,
pitanja koordinacije i
kapaciteta AIPP-a.
Prevencija i borba
protiv neformalne
ekonomije.
Prevencija i borba protiv neformalne ekonomije - kao što je već prepoznata u Programu,
neformalna ekonomija ostaje na visokom nivou, šteti konkurenciji i poslovnom
okruženju. Preporučujemo da ova oblast dobije veći prioritet, a ne samo da se prepozna
kao prepreka.
Ambasada
Velike
Britanije
Nije
prihvaćeno
Strategija se sada razmatra
i to ostaje da se reši tamo,
što bi rezultiralo
konkretnijom grupom
akcija neformalne
ekonomije za naredni
ciklus PER-a. Najnoviji
podaci o veličini
neformalne ekonomije su
uključeni u PER-u.
151
Prioritetna oblast
#5: Inovacije,
istraživanja i razvoj
(IIR) i digitalna
ekonomija
Mera #12:
Poboljšanje
inovacionog
okruženja
Inovacija je važan sektor za ekonomski rast. Međutim, umesto da se koncentrišemo
samo na vezu sa univerzitetima - što je kasno - preporučujemo bolju povezanost sa
preduniverzitetskim obrazovanjem, kako bi se stvorilo jače tlo za buduće inovatore.
Tehnologija mora biti ključna za svako rešenje u obrazovanju, zajedno sa širenjem
širokopojasne infrastrukture.
Ambasada
Velike
Britanije
Delimično
prihvaćeno
Problemi sa inovacijama će
biti mnogo strožiji i bolje
rešeni uspostavljanjem
Ministarstva za inovacije i
preduzetništvo, a komentar
o boljoj povezanosti sa
preduniverzitetskim
obrazovanjem će se
razmatrati u Strategiji za
inovacije koja će biti
izrađena ove godine.
Specifične mere u oblasti
„Obrazovanje i veštine“ se
odnose na SO kao takvo,
tako da će se novo
Ministarstvo baviti boljem
povezivanjem sa
preduniverzitetskim
obrazovanjem, kako bi se
stvorio jači teren za buduće
inovatore.
Strana 8 • Trenutna situacija: [...] „Međutim, kontrola kvaliteta nije izvršena kako bi se procenila
efikasnost funkcija eksterne revizije, iako je u prvoj polovini 2017. godine švedska
nacionalna kancelarija za reviziju sprovela jednostavnu procenu ADR-a. Parlament
koristi godišnji izveštaj ADR-a za nadzor izvršne vlasti; međutim, nivo implementacije
preporuka ostaje nizak.”
Može se dodati: Nema odgovarajućeg instrumenta koji osigurava da se
preporuke NAO prate. Štaviše, parlamentarni Odbor za nadzor javnih finansija (ONJF),
koji razmatra izveštaje NAO, ima mali uticaj na budžetski proces pošto se ove funkcije
prepuštaju Odboru za budžet i finansije (OBF), a saradnja između ova dva odbora treba
da se poboljša.
ADR - nedostaje objašnjenje skraćenice.
• “Strukturalne prepreke: Na osnovu gore navedene analize, glavne strukturne prepreke
u upravljanju javnim finansijama ostaju uglavnom u oblasti javnih nabavki. Ove
prepreke se odnose na: povećanje efikasnosti, integriteta, odgovornosti, kontrole nad
primenom politika javnih nabavki i zakonodavstva, razvijanje profesionalnih kadrova u
javnim nabavkama, posebno sprovođenje e-nabavki, povećanje transparentnosti i
poverenja javnosti u postupke javnih nabavki. Štaviše, smatra se da postoji nedostatak
kapaciteta odgovornih tela za javne nabavke, što sprečava efikasnost i transparentnost.”
Ambasada
Velike
Britanije
Prihvaćeno Obrađeno je u končanom
nacrtu PER-a.
152
Jačanje unutrašnje i eksterne kontrole u oblasti javnih nabavki takođe treba da
se adresira kao prioritet.
4.3.1 Upravljanje
javnim finansijama
(UJF)
Strana 12 – 2017
• Projektne zadatke za izgradnju sistema daljinskog grejanja za opštine Srbica,
Obilić, Prizren, Uroševac, Gnjilane, Mitrovica i Zvečan.
• Pripremljen je koncept daljeg razvoja Kosovska Agencije za energetsku
efikasnost.
• Projektni zadaci za sveobuhvatnu studiju o energetskom sektoru Kosova.
• Koncept za razvoj održivog sistema za obuku i sertifikaciju energetskih
revizora.
Strana 12 - planirane aktivnosti u 2018
• Sporazum o razvoju KAEE-a
• Uspostavljanje Šeme za obuku i sertifikaciju energetskih revizora na Kosovu,
uključujući kvalifikaciju pružalaca usluga energetskih usluga
• Razvoj sveobuhvatne studije o energetskom sektoru Kosova do 2050.
Strana 13 - planirane aktivnosti u 2018
• Razvoj Nacionalne tipologije izgradnje za Kosovo.
• Iniciranje integrisanog političkog i stručnog dijaloga za EE na Kosovu.
• Studija izvodljivosti za obnovu kampa KFOR-a u Prizrenu, predlog za
osnivanje Regionalne agencije za energetiku.
Strana 13 - planirane aktivnosti u 2019
• Nastavak integrisanog političkog i stručnog dijaloga za EE na Kosovu.
• Nastavak integrisanog političkog i stručnog dijaloga za EE na Kosovu
• Kvalifikacija dobavljača energetskih usluga - nastavak
Strana 14 – Potencioalni rizici
• Kašnjenje u daljem razvoju Kosovske Agencije za energetsku efikasnost takođe
predstavlja potencijalni rizik za poboljšanje sektora EE na Kosovu
Ambasada
Nemačke
Delimično
prihvaćeno
Mnogo drugih aktivnosti je
u toku, ali nisu uključene
kao deo ove PER mere. EK
nas često upozorava da
PER ne treba da koristi
pristup božićnog drveta.
Pitanje KAEE-a će se
obraditi Zakonom o
energetskoj efikasnosti,
koji je deo mere. Agencija
je odobrila svoj
organogram i radi na
izgradnji kapaciteta i
predviđa se da će Agencija
imati 10 zaposlenih. Za
sada Agencija ima 5 osoba.
153
4.3.3 Sektorski
razvoji
(Poljoprivreda,
industrija i usluge)
Mera 4 #:
Investicije u
poljoprivrednu
infrastrukturu i
agro-preradu
• Ulaganja u osnivanje organizacija proizvođača.
Od ključnog je značaja povećanje konkurentnosti fragmentiranog poljoprivrednog
zemljišta na Kosovu. Organizacije proizvođača su važni akteri u lancu snabdevanja
hranom. Međusobne organizacije pružaju sredstva za omogućavanje dijaloga između
aktera u lancu snabdevanja i promocije najboljih praksi i transparentnosti tržišta.
Organizacije proizvođača i međusobne organizacije će pokrivati sve sektore
poljoprivrede, kao što je intenzivna proizvodnja voća i povrća. Štaviše, oni će poboljšati
razvoj pomenutih podsektora.
• Ulaganja u podršku saradnji između udruženja proizvođača i međupanožnih
organizacija. Ovo se smatra osnovnim elementom za razvoj poljoprivredne politike,
posebno na Kosovu sa malim preduzećima i fragmentiranim poljoprivrednim
strukturama.
• Ulaganje u stvaranje zaštitnih znakova.
Ulaganje u stvaranje zaštitnih znakova - Politika kvaliteta, uključujući zaštitu
geografskih oznaka, to će se fokusirati i pokrivati: prehrambene proizvode, organsku
proizvodnju i druge poljoprivredne proizvode sa većim potencijalom.
• Ulaganja u jačanje marketinga za kosovske proizvode na domaćem i međunarodnom
tržištu. Potrošači na Kosovu treba da budu usmereni, naglašavajući sledeće
karakteristike: kosovski poljoprivredni proizvodi proizvedeni u zdravoj prirodi;
prerađeni prehrambeni proizvodi se proizvode od lokalnih sirovina i sastojaka, kao
ulazni dodatak u zemlji; domaća hrana, ukusna; ekološka; povećati stvaranje radnih
mesta u ruralnim područjima.
Ambasada
Nemačke
Nije
prihvaćen
Dostavili smo ove sugestije
ministarstvu i na njima je
da ih razmatraju.
Prioritetna oblast
#3: Sektorski razvoj
- (Poljoprivreda,
industrija i usluge)
Mera 6#: Jačanje
konkurentnosti
privatnog sektora
kroz industrijski
razvoj za MSP-e
Jedan od najvećih izazova i prepreka za MSP-a na Kosovu i privatni sektor uopšte je
pristup stranom tržištu, tržištu EU. Da bi se koristio i PSP između Kosova i EU, podrška
pristupu tržištu EU je veoma značajna za razvoj MSP-a i privatnog sektora na Kosovu
kroz aktivnosti promocije izvoza.
• Pružanje informacija vezanih za poslovanje o relevantnim evropskim tržištima za
odabrane sektore, tržišnu obaveštajnost
• Podrška MSP-a kroz poslovna udruženja, komore o aktivnostima promocije izvoza
omogućava javnim i privatnim akterima da promovišu izvoz i usluge u odabranim
sektorima
• Stvaranje kontakata i poslovnih odnosa između kosovskih MSP i potencijalnih stranih
(evropskih) poslovnih partnera putem (B2B, fer učesnika, delegacija poslovnih
putovanja
Ambasada
Nemačke
Nije
prihvaćen
Ovde su istaknute veoma
dobre ideje. Sa jačanjem
AIPP-a oni će moći da
uzmu u obzir ove predloge.
U PER-u postoje 2 mere za
olakšavanje trgovine koje
će takođe poboljšati pristup
MSP-a na inostrana tržišta.
154
• Izgradnja kapaciteta i kvalifikacija javnosti (AIPP) i pružaoci privatnih usluga
(poslovna udruženja, komore) u pružanju informacija vezanih za poslovanje o
relevantnim evropskim tržištima i aktivnostima za promociju izvoza
• Međunarodno brendiranje i pozicioniranje kosovskih proizvoda i usluga putem
različitih poboljšanja slika i kampanje brendiranja na tržištima namenjenim izvozu za
proizvode i usluge Kosova
Prioritetna oblast
#4: Poslovno
okruženje i
smanjenje
neformalne
ekonomije
• PER sugeriše da pristup finansiranju više ne treba posmatrati kao obavezujuće
ograničenje za ekonomski rast, već samo kao glavna ograničenja (str. 3). To se tvrdilo
kao slučaj zbog radnji Kosovskog kreditnog garantnog fonda (KKGF). Sumnjamo da je
to već slučaj.
• Zbog ekstremno likvidnog tržišta i niske kamatne stope širom sveta, posebno na evro
tržištu, situacija za pristup finansijama i posebno finansijskim uslovima je poboljšana za
neke MMSP-ove. Međutim, samo one kompanije imaju koristi od ovih pozitivnih
uslova koje imaju dobre rezultate i visoke kolaterale. Za kompanije sa malim
kolateralima pristup finansijama i dalje ostaje najveća prepreka. Garantni fond se bavi
upravo ovom slabošću, tako da očekujemo da prepreka više ne bude obavezujuća za
godinu ili dve.
• Pristup finansiranju kao prepreku ogleda se i u anketama Svetske banke. Dok 48%
odraslih ima bankovni račun, pristup finansiranju je i dalje kritičan za MMSP sa malim
kolateralom (http://datatopics.worldbank.org/financialinclusion/country/kosovo i
http://documents.worldbank.org/curated/en/187761468179367706/pdf/WPS7255.pdf).
Ambasada
Nemačke
Nije
prihvaćen
KKGF je operativan i
izvršena je reforma
prethodnih PER-ova.
Izvanredna PER mera o
imovinskim pravima na
nepokretnoj imovini će
poboljšati korišćenje
kolaterala. Mera o
efikasnosti sudova će
poboljšati pravnu sigurnost
za poverioce. Pogledali
smo studiju na koju se
pozivaju i na njoj nema
nepoznatih činjenica.
Prioritetna oblast #
5: Istraživanje i
razvoj, inovacije
(IRI) i digitalna
ekonomija
Mera #12:
Poboljšanje
inovacionog
okruženja.
• Uspostavljanje Fonda za inovacije Kosova za kompanije privatnog sektora, MSP će
doprineti razvoju inovativnih aktivnosti na Kosovu i povećati konkurentnost i prisustvo
MSP na međunarodnom tržištu
• Fond za inovacije će podržati MSP-e na Kosovu da promovišu i razviju (relevantne za
izvoz) inovativne poslovne modele koji će takođe stvoriti potražnju za kvalifikovanom
radnom snagom i zaposlenjem na Kosovu
Ambasada
Nemačke
Delimično
prihvaćen
Vrlo dobra tačka. Treba da
se obradi Strategijom za
inovacije, a takođe se
trenutno rešava u PER-u
2018.
4.3.7 Obrazovanje i
veštine
• Analiza nezadovoljavajuće povezanosti tržišta rada sa SO-om „zbog nedostatka
kapaciteta i međuinstitucionalne saradnje kako bi se osigurao zajednički pristup u izradi
vladinih politika“ nije dovoljno daleko i ne odražava složenost potrebnih interventnih
mehanizama za otklanjanje situacija. Elementi koji nedostaju uključuju sistematsko i
institucionalno učešće preduzeća/poslodavaca u različitim osnovnim procesima SO-a
(npr. profesionalna standardna definicija, integrisana obuka u preduzeću (koja se
razlikuje od internih) i testiranje i sertifikacija. Stručne škole trebaju da igraju ključnu
Ambasada
Nemačke
Delimično
prihvaćen
Uglavnom rešeno
poslednjim nacrtom PER-a.
Prema resornim
ministarstvima koje
pokrivaju ovu oblast sva
ova pitanja su rešena i
preduzeća sarađuju na
razvoju standarda
zanimanja. Pitanja razlika u
155
ulogu u implementaciji ovih ključnih procesa, potrebna je integracija ljudskih i
organizacionih kapaciteta škola kako bi im omogućili da se nose sa ovim zadacima.
• Predložene aktivnosti za 2018. i 2019. godine nisu dovoljno dalekosežne i ne određuju
aktivnosti za strateško i ciljno uključivanje preduzeća.
• Što se tiče pred-pristupa EU i potencijala zapošljavanja u njemu, osim lokalnih i
domaćih zahteva na tržištu rada, potrebno je obratiti pažnju i na zahteve stranih
kvalifikacija za tržište rada kako bi se podstakle zakonske migracione staze.
• Procenjena budžetska izdvajanja izgledaju daleko na niskom nivou kako bi se
osigurala adekvatna implementacija programa reformi.
• Slab ekonomski rast može dovesti do smanjene motivacije lokalnih preduzeća da
aktivno učestvuju i da finansijski doprinose i u kadrovskom usavršavanju u pogledu
poboljšanja mogućnosti obrazovanja i obuke i zbog toga treba smatrati dodatnim
rizikom. Pored toga, postoji rizik da će slab ekonomski rast rezultirati manjim brojem
radnih mesta.
• U sprovođenju mere reforme # 16 biće ključno uključiti privatni sektor u čitav proces.
Konkretno, posebnu pažnju treba posvetiti implementaciji i testiranju različitih oblika
učešća preduzeća u SO. Samo ako privatni sektor može da izrazi svoju specifičnu
potrebu za kvalifikovanom radnom snagom po zanimanjima, odgovarajući standardi, a
potom nastavni planovi i programi, mogu se adekvatno prilagoditi kako bi se zadovoljile
potrebe tržišta rada. Bilo bi dobro bolje uključiti ovaj aspekt, razraditi pristupe i procese
da to uradi, i time ojačati ovaj ključni aspekt u dokumentu i naredne mere.
veštinama su takođe rešena
u poglavlju o zapošljavanju
i opštoj analizi prepreke za
rast.
Kosovo sprovodi
nacionalni kvalifikacioni
okvir koji se zasniva na
evropskom
kvalifikacionom okviru.
Sve PER mere su u
potpunosti finansirane iz
budžeta i partnera u
razvoju.
Prioritetna oblast
#8: Zapošljavanje i
tržišta rada
Mera #19:
Povećanje pristupa
mladih ljudi i žena
na tržištu rada kroz
pružanje kvalitetnih
usluga
zapošljavanja,
aktivnih mera
zapošljavanja i
preduzetnika
• Analiza situacije prilično dobro odražava situaciju zapošljavanja i tržišta rada. Iako
pad stope nezaposlenosti može biti pogrešna figura, to može biti rezultat mladih koji
nisu aktivni na tržištu rada.
• Nedostatak međuinstitucionalne saradnje, kao što je opisano u prethodnom poglavlju,
predstavlja dodatnu ozbiljnu prepreku za osiguranje zajedničkog i efikasnog pristupa.
Postoje šeme za stažiranje, ali su razbacane među različitim institucijama (MONT, MTI,
Ministarstvo omladine, MRSZ različiti donatori) koje uopšte nisu koordinirane.
• Za planiranje aktivnosti treba posvetiti veći naglasak evaluaciji aktivnih mera tržišta
rada i identifikaciji uspešnih i inovativnih pristupa za unapređenje.
Planiranje aktivnosti:
Što se tiče aktivnosti za sprovođenje studije u cilju identifikacije sektora (na lokalnom
nivou) sa potencijalom za zapošljavanje mladih, GIZ (YES Program) će sprovesti
studiju za pružanje sveobuhvatne analize tržišta rada i stanja zapošljavanja i njegovih
osnovnih uzroka (ELMA). U analizu će biti uključeni širok spektar zainteresovanih
strana.
Ambasada
Nemačke
Prihvaćen Uglavnom se obradilo
poslednjim nacrtom PER-a.
Ova pitanja će se rešavati i
implementacijom
Akcionog plana za
zapošljavanje mladih.
Takođe, tri ključna
ministarstva koja pokrivaju
ove oblasti (MONT, MTI,
MRSZ), potpisale su
Memorandum o saradnji
koji se bavi ovim
pitanjima.
Veoma se radujemo
rezultatima GIZ studije.
156
Za potpunu funkcionalizaciju ZZRK-a potrebno je izraditi detaljne procedure i uloge i
odgovornosti za svaki korak implementacije mera tržišta rada.
Važni aspekti izgradnje kapaciteta KEA takođe uključuju razvoj kapaciteta o tome:
Kako bolje promovisati mere tržišta rada; Upravljati i izveštavati o merama; Analizi
troškova za posebne mere; Procena potreba tržišta rada i potencijalnih sektora na
lokalnom nivou.
Prioritetna oblast
#9: Socijalna
uključenost,
smanjenje
siromaštva i
jednakih
mogućnosti
jera #19: Povećanje
pristupa mladih
ljudi i žena na
tržištu rada kroz
pružanje kvalitetnih
usluga
zapošljavanja,
aktivnih mera
zapošljavanja i
preduzetništva
Struktura ovog odeljka je prilično zbunjujuća; uglavnom se fokusira na zdravlje (Fond
zdravstvenog osiguranja) i socijalnu pomoć (Shema socijalne pomoći i modeli
finansiranja). Međutim, socijalna uključenost, siromaštvo i jednake mogućnosti sastoje
se od mnogo širih poteznih i potisnih faktora koji zahtevaju razmatranje i elaboraciju.
Iako u prethodnom odeljku „Obrazovanje i zapošljavanje“ možemo pronaći neke srodne
faktore koji su obrađeni, ipak smatramo da ovaj program ne razmatra značajno
sveobuhvatnu reformu socijalnih politika sa jasnim uticajima i sinergijama razvijenim u
hronološkom redu po godinama i finansijskim zahtevima za potrebne izmene u pravnoj
infrastrukturi i mehanizmima za implementaciju.
• Neke inicijative koje su uvedene u ovaj nacrt programa izgleda da se ponavljaju već
nekoliko godina. Moramo reći da još uvek nije postojala jasna i snažna politička volja za
reforme socijalne politike. Nažalost, sa predstavljenom listom planiranih promena neće
biti nikakve dubinske analize i namere za bitnim poboljšanjem situacije. Neke inicijative
su predstavljene u samoj fazi nastanka, iako su započete pre 5-4 godina (npr. Fond za
zdravstveno osiguranje i finansiranje socijalnih usluga).
• Uključivanje opština u program je vrlo površno. Pored izgradnje kapaciteta, ne postoji
značajan doprinos koji se traži od opština. Ovo je u suprotnosti sa inicijativama za
reformu decentralizacije koje se odvijaju već nekoliko godina, posebno u socijalnim
službama. Potrebno je ojačati ulogu opština u ovom programu, a naročito u socijalnoj
uključenosti i socijalnim uslugama, o njima treba razgovarati sa njima i njihovim pravim
predstavničkim telu, Asocijaciji kosovskih opština (AKO), možda čak i uz regionalnu
razmenu i podršku organizovanu preko mreže opštinskih udruženja NALAS.
• Ljudi sa posebnim potrebama se pominju samo jednom kao opšta kategorija bez
specifične razrade njihovih potreba i konkretnih aktivnosti da utiču na promenu njihovog
blagostanja. Smatramo da oni i dalje ostaju jedna od marginalizovanih društvenih
kategorija u društvu.
• Stariji ljudi, posebno lica koja su dostigla starosnu granicu za penziju, takođe su
nedovoljno zastupljena i nismo videli konkretne akcije za ovu specifičnu kategoriju. Ovu
kategoriju ističemo, zajedno sa osobama sa invaliditetom, kao dve kategorije koje su
najranjivije prema našim partnerima u opštinama.
• Ne postoji indikacija za bilo koji razvojni projekat ili aktivnosti koje bi mogle koristiti
doznake u podržavanju nekih od predstavljenih ciljeva i kategorija rizika. U regionu
Ambasada
Nemačke
Nije
prihvaćen
EK je zatražila da se više
usredsredi na pitanja
zdravstvenog osiguranja i
zbog PER-ovog doslednog
obeležavanja, dali smo više
prostora ovom pitanju. Kao
što ste primetili, neke od
aktivnosti se ponavljaju
zbog kašnjenja i neuspeha
njihovog sprovođenja s
obzirom da su veoma
važne za strukturne
reforme. PER nije
namenjen da pokrije sva
pitanja i politike vezane za
socijalno uključivanje.
157
postoje vrlo atraktivni projekti koji privlače i inostrana sredstva, poboljšavaju
zapošljavanje i upravljaju migracijama.
• Nismo pronašli ni reč o upravljanju migracijama i specifičnoj intervenciji u odnosu na
povratnike, njihovu reintegraciju i inkluziju. Ništa o ciljanju mladih, uvođenju redovnih
mehanizama za migraciju koji bi mogli otvoriti prilike za mlade u studiranju, razmenu
profesionalnih iskustava i druge integracione procese u EU. Kako migracije, njene koristi
i izazovi igraju važnu ulogu za ekonomiju i društvo na Kosovu, ovu oblast treba detaljnije
razmatrati i integrisati u REP.
• Društvena preduzeća ostaju kao jedna od alternativa koja će se razmatrati u budućim
socijalnim programima. Nedavno uvedeni zakon o socijalnom preduzetništvu je dosta
kritikovan od strane civilnog društva. Glavne kritične tačke su da zakon ima neke velike
poreske i finansijske prepreke za socijalna preduzeća. Ovaj program bi mogao predložiti
da se zakon pilotira, oceni i, ukoliko je potrebno, izmeni u bliskoj budućnosti, kao dio
ovog programa reformi. Ovo je bitno pitanje i u projektu SoR i rado ćemo podržati razvoj
pravnog okvira, praksu implementacije i izgradnju kapaciteta kako u upravama, tako i u
NVO-ima.
Dodatni komentari
Pravna i
administrativna
reforma
Strana 4, Zašto ga ograničiti na ekonomske sporove? Upravni sporovi (građevinske
dozvole, poslovne dozvole, registracija imovine, porezi) su podjednako s važni, vidi i
poslednji stav na stranici 3
Strana 9, Izgradnja kapaciteta za KIJA, kao nadležna institucija koja obavlja obuku za
javne nabavke, je neophodna i treba je naglasiti.
Pored državnih službenika, administrativne sudije treba da se obučavaju u javnim
nabavkama, moguće i zajedničkom obukom
Strana 30, Aktivnost 2 planirana u 2018. godini: Šta se desilo sa nacrtom koji je razvio
MP?
Strana 32 Uticaj na zapošljavanje i rodna pitanja: Neformalni i verbalni ugovori su glavni
razlozi za nejednakost polova u imovinskim pitanjima. Mera bi mnogo poboljšala ovu
situaciju i trebalo bi naglasiti vezu.
Ambasada
Nemačke
Delimično
prihvaćen
KIJA sprovodi obuku, a
upravne sudije su uključeni
Upravljanje
otpadom
• Jedan od osnovnih principa PER-a biće kružna ekonomija za razliku od tradicionalne
linearne ekonomije (napraviti, koristiti, raspolagati) u kojoj držimo resurse u upotrebi što
je moguće duže, izvlačimo iz njih maksimalnu vrednost dok ih koristimo, a zatim
oporavljamo i obnavljamo proizvode i materijale na kraju svakog radnog veka. Jedan
princip koji Kosovo treba da sprovede u 2018/19. godini je Proširena odgovornost
proizvođača (POP) za kontejnere za piće, omogućavajući oporavak relevantnog
materijala putem privatnog sektora. Sledeća akcija je: Instaliranje POP sistema za
kontejnere za piće kroz mehanizam sistema povraćaja depozita
Nije
prihvaćen
Mere zaštite životne
sredine ili problemi razvoja
životne sredine nisu deo
PER strukture kao što je
definisano od strane EK-a