program energetske učinkovitosti 2014-2016

REPUBLIKA HRVATSKA Dubrovačko - neretvanska županija Upravni odjel za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Klasa: 310-02/13-01/03 Urbroj: 2117/1-08-14-5 Dubrovnik, 7. veljače 2014. godine

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Ž U P A N - ovdje - Predmet: Prijedlog Odluke o donošenju Programa energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Dubrovačko-neretvanske županije 2014. – 2016. godine - dostavlja se Sukladno članku 9. Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji ("Narodne novine" br. 152/08., 55/12., 101/13. i 153/13.), županije imaju obvezi izraditi trogodišnji planski dokument – program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije. Program županije sadrži prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije, mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, izvore financiranja te druge potrebne podatke. Županija je dužna, po donošenju, Program objaviti na svojim internetskim stranicama te ga dostaviti Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja i FZZOEU. Priloženo Vam dostavljamo Prijedlog Odluke o donošenju Programa energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Dubrovačko-neretvanske županije 2014 – 2016. godinu, s zamolbom da isti prihvatite i utvrdite prijedlog te uputite Županijskoj skupštini na raspravu i donošenje. . S poštovanjem, v. d. PROČELNIK

Maro Kristić, mag.oec. Prilog: kao tekstu. Dostaviti:

- Naslovu, - Pismohrana, ovdje.

Na temelju članka 35. Statuta Dubrovačko-neretvanske županije ("Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije" broj: 7/09., 10/10. i 3/13.), Župan Dubrovačko-neretvanske županije donosi

Z A K L J U Č A K Utvrđuje se prijedlog Odluke o donošenju Programa energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Dubrovačko-neretvanske županije 2014. – 2016. godine i proslijeđuje se Županijskoj skupštini na raspravu i donošenje Klasa: 310-02/13-01/03 Urbroj: 2117/1-01-14-6 Dubrovnik, 7. veljače 2014. godine ŽUPAN Nikola Dobroslavić, prof. Dostaviti: - Županijska skupština, ovdje, - Upravni odjel za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku, ovdje, - Pismohrana.

Na temelju članka 22., 35. i 40. Statuta Dubrovačko-neretvanske županije ("Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije" broj: 7/09., 10/10. i 3/13.), a u svezi članka 9. Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji ("Narodne novine" br. 152/08., 55/12., 101/13. i 153/13.), Županijska skupština na svojoj ______sjednici održanoj _______2014. godine, donosi

O D L U K U o donošenju Programa energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije

Dubrovačko-neretvanske županije 2014. – 2016. godine

Članak 1. Donosi se Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Dubrovačko-neretvanske županije 2014. – 2016. godine. Članak 2. Ova Odluka objavit će se u "Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije", a stupa na snagu osmog dana od dana objave. Klasa: 310-02/13-01/03 Urbroj: 2117/1-04-14- Dubrovnik, 2014. godine Predsjednik Županijske skupštine Ivo Margaretić, prof. Dostaviti:

1. Ministarstvo gospodarstva, 2. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, 3. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 4. Županijska skupština, ovdje, 5. "Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije", ovdje, 6. Upravni odjel za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku, ovdje, 7. Pismohrana.

NARUČITELJ

Republika Hrvatska Dubrovačko-neretvanska županija

VEZA

Ugovor o izradi Programa energetske učinkovitosti u neposrednoj

potrošnji energije Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje od

2014. do 2016. godine

Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Dubrovačko-neretvanske županije 2014.-2016. godine

IZDAVAČ: Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske Andrije Žaje 10 10 000 Zagreb http://www.regea.org

AUTORI: REGIONALNA ENERGETSKA AGENCIJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE Ivana Horvat,dipl.ing. Mr.sc. Vesna Kolega, dipl. ing. Mihaela Mehadžid, dipl. oec. Hrvoje Maras, dipl. oec.

VODITELJ PROJEKTA: Mr.sc. Vesna Kolega

ODOBRIO VODITELJ PROJEKTA: Mr.sc. Vesna Kolega

ODOBRIO RAVNATELJ: Dr.sc. Julije Domac

Zagreb, prosinac 2013.

SADRŽAJ

SAŽETAK .................................................................................................................................. 1

1 UVOD ............................................................................................................................... 3

2 METODOLOGIJA I IZVORI PODATAKA ................................................................................. 4

3 PRIKAZ NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE PO SEKTORIMA U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI ......................................................................................................... 6

3.1 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U INDUSTRIJI ........................................................................................... 7 3.2 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU PROMETA .............................................................................. 10

3.2.1 Željeznički promet na području Dubrovačko-neretvanske županije ........................................... 10 3.2.2 Cestovni promet ......................................................................................................................... 11 3.2.3 Zračni promet ............................................................................................................................. 12 3.2.4 Pomorski promet ........................................................................................................................ 13

3.3 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU OPDE POTROŠNJE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE ............... 15 3.3.1 Energetska potrošnja u podsektoru kudanstva .......................................................................... 17 3.3.2 Energetska potrošnja u uslužnom podsektoru ........................................................................... 18 3.3.3 Energetska potrošnja u poljoprivredi ......................................................................................... 21 3.3.4 Energetska potrošnja u graditeljstvu ......................................................................................... 22

4 PROGNOZA ENERGETSKIH POTREBA U RAZDOBLJU OD 2014. DO 2016. GODINE ............... 24

4.1 PROGNOZE ENERGETSKIH POTREBA ZA SEKTOR INDUSTRIJE ........................................................................... 24 4.2 PROGNOZE ENERGETSKIH POTREBA ZA SEKTOR PROMETA ............................................................................. 25

4.2.1 Željeznički promet ...................................................................................................................... 25 4.2.2 Cestovni promet ......................................................................................................................... 25 4.2.3 Pomorski promet ........................................................................................................................ 26

4.3 PROGNOZE ENERGETSKIH POTREBA ZA SEKTOR OPDE POTROŠNJE ................................................................... 26 4.3.1 Prognoza energetskih potreba u kudanstvima ........................................................................... 27 4.3.2 Prognoza energetskih potreba u uslužnom podsektoru ............................................................. 28 4.3.3 Prognoza energetskih potreba u poljoprivredi ........................................................................... 29 4.3.4 Prognoza energetskih potreba u graditeljstvu ........................................................................... 29

4.4 PROGNOZA UKUPNIH ENERGETSKIH POTREBA ............................................................................................ 29

5 IZRAČUN OKVIRNOG CILJA UŠTEDE ENERGIJE ZA DUBROVAČKO-NERETVANSKU ŽUPANIJU ZA 2016. GODINU ................................................................................................................... 31

6 PRIJEDLOG MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI PO SEKTORIMA NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE................................................................................................................................ 33

6.1 PREGLED MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA SEKTOR INDUSTRIJE ............................................................. 33 6.2 PREGLED MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA SEKTOR PROMETA ............................................................... 36 6.3 PREGLED MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA SEKTOR OPDE POTROŠNJE ..................................................... 38

6.3.1 Pregled mjera energetske učinkovitosti za podsektor kudanstva ............................................... 38 6.3.2 Pregled mjera energetske učinkovitosti za uslužni podsektor .................................................... 42 6.3.3 Pregled mjera energetske učinkovitosti za podsektor poljoprivrede .......................................... 45

7 VREMENSKI PLAN I DINAMIKA PROVEDBE IDENTIFICIRANIH MJERA ................................. 46

7.1 VREMENSKI PLAN PROVEDBE MJERA ZA SEKTOR INDUSTRIJE .......................................................................... 47 7.2 VREMENSKI PLAN PROVEDBE MJERA ZA SEKTOR PROMETA ............................................................................ 47 7.3 VREMENSKI PLAN PROVEDBE MJERA ZA SEKTOR OPDE POTROŠNJE – PODSEKTOR KUDANSTVA .............................. 48 7.4 VREMENSKI PLAN PROVEDBE MJERA ZA SEKTOR OPDE POTROŠNJE – PODSEKTOR POLJOPRIVREDA ......................... 48 7.5 VREMENSKI PLAN PROVEDBE MJERA ZA SEKTOR OPDE POTROŠNJE – USLUŽNI PODSEKTOR ................................... 49

8 FINANCIJSKI MEHANIZMI ZA PROVEDBU IDENTIFICIRANIH MJERA ................................... 50

8.1 PREGLED MOGUDIH IZVORA FINANCIRANJA ............................................................................................... 50 8.2 PRORAČUN DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE .................................................................................... 51 8.3 JAVNO PRIVATNO PARTNERSTVO ............................................................................................................. 52 8.4 ESCO MODEL ..................................................................................................................................... 53 8.5 HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK (HBOR) .................................................................................... 54 8.6 FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST ............................................................................. 56 8.7 STRUKTURNI FONDOVI I KOHEZIJSKI FOND EUROPSKE UNIJE .......................................................................... 57 8.8 PROGRAMI I POSEBNI INSTRUMENTI POTPORE EUROPSKE UNIJE .................................................................... 58

8.8.1 Horizon 2020 .............................................................................................................................. 58 8.8.2 Transnacionalni programi .......................................................................................................... 59 8.8.3 European Local Energy Assistance (ELENA) ................................................................................ 59 8.8.4 Zajednička europska potpora održivom ulaganju u gradska područja (JESSICA) ....................... 59 8.8.5 Zajednička pomod za potporu projektima u europskim regijama (JASPERS) ............................. 60

8.9 CONNECTING EUROPE FACILITY (CEF) ..................................................................................................... 62 8.10 EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA (EIB) .................................................................................................... 62 8.11 EUROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ (EBRD) ....................................................................................... 63 8.12 EUROPSKI FOND ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST (EEE-F) ............................................................................ 64 8.13 OKVIR ZA INVESTICIJE NA ZAPADNOM BALKANU (WBIF) ............................................................................. 65 8.14 PROGRAM FINANCIJSKE PODRŠKE PROJEKTIMA OBNOVLJIVE ENERGIJE ZA ZAPADNI BALKAN II (WEBSEFF II) ......... 66 8.15 GREEN FOR GROWTH FUND – SOUTHEAST EUROPE (GGF) .......................................................................... 67

9 SAŽETI PRIKAZ MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI PO SEKTORIMA ............................... 68

10 ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 69

11 IZVORI ............................................................................................................................ 70

Popis slika

Slika 3.1 Udio sektora u neposrednoj potrošnji energije Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu .. 7 Slika 3.2 Udio pojedinih energenata u neposrednoj potrošnji energije za sektor industrije Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu ............................................................................................................... 9 Slika 3.3 Udio podsektora u neposrednoj potrošnji energije za sektor opde potrošnje Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu ............................................................................................................. 16 Slika 3.4 Struktura energenata u neposrednoj potrošnji energije za sektor opde potrošnje Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu ............................................................................................................. 16 Slika 3.5 Udio energenata u neposrednoj potrošnji energije podsektora kudanstva Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu ................................................................................................................................. 18 Slika 3.6.Kretanje broja domadih i stranih turista na području Dubrovačko-neretvanske županije od 2000. do 2012. godine .................................................................................................................................................... 20 Slika 3.7 Broj turističkih nodenja ostvarenih na području Dubrovačko-neretvanske županije od 2000. do 2012. godine .............................................................................................................................................................. 20 Slika 3.8 Udio energenata u neposrednoj potrošnji energije uslužnog podsektora Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu ................................................................................................................................. 21 Slika 3.9 Udio energenata u neposrednoj potrošnji energije za poljoprivredni sektor Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu ................................................................................................................................. 22 Slika 3.10 Udio energenata u neposrednoj potrošnji energije za sektor graditeljstva Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu ................................................................................................................................. 23

Popis tablica Tablica 3.1 Neposredna potrošnja energije po sektorima Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu ................... 6 Tablica 3.2 Struktura ukupnog prihoda poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu, prema NKD-u 2007. godini (djelatnosti s udjelom vedim od 3%) ................................................................................................................ 8 Tablica 3.3 Neposredna potrošnja energije za sektor industrije Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu.......... 9 Tablica 3.4 Potrošnja goriva željezničkog prometa na području Dubrovačko-neretvanske županije ................................. 10 Tablica 3.5 Količine prodanog goriva na benzinskim postajama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za 2012. godinu .... 12 Tablica 3.6 Ukupna potrošnja energije cestovnog prometa na području Dubrovačko-neretvanske županije .................... 12 Tablica 3.7 Broj prevezenih putnika od 2007. godine do 2012. godine u Zračnoj luci Dubrovnik ....................................... 13 Tablica 3.8 Broj prevezenih putnika u 2012. godine u Zračnoj luci Dubrovnik prema pojedinom avioprijevozniku ............ 13 Tablica 3.9 Broj prevezenih putnika, vozila te prijeđene milje na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2012. godine u putničkom pomorskom prometu ............................................................................................................... 14 Tablica 3.10 Evidencija utrošenog goriva na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2012. godine u putničkom pomorskom prometu po liniji............................................................................................................................ 14 Tablica 3.11 Evidencija utrošenog goriva na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2012. godine u putničkom pomorskom prometu po brodu ......................................................................................................................... 14 Tablica 3.12 Neposredna potrošnja energije za sektor opde potrošnje Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu ........................................................................................................................................................................................... 15 Tablica 3.13 Broj i površina novoizgrađenih stanova na području Dubrovačko-neretvanske županije od 2004. do 2012. godine................................................................................................................................................................................. 17 Tablica 3.14 Neposredna potrošnja energije za podsektor kudanstva Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu ........................................................................................................................................................................................... 17 Tablica 3.15 Smještajni kapaciteti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2012. Godini .................................................... 19 Tablica 3.16 Neposredna potrošnja energije za uslužni sektor Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu ......... 21 Tablica 3.17 Neposredna potrošnja energije za poljoprivredni sektor Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu ........................................................................................................................................................................................... 21 Tablica 3.18 Neposredna potrošnja energije za sektor graditeljstva Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu 22 Tablica 4.1 Prognoza energetskih potreba za sektor industrije Dubrovačko-neretvanske županije za period od 2014. do 2016. godine ....................................................................................................................................................................... 25 Tablica 4.2 Prognoza energetskih potreba za željeznički promet Dubrovačko-neretvanske županije za period od 2014. do 2016. godine ....................................................................................................................................................................... 25 Tablica 4.3 Prognoza energetskih potreba za cestovni promet Dubrovačko-neretvanske županije za period od 2014. do 2016. godine ....................................................................................................................................................................... 26 Tablica 4.4. Prognoza energetskih potreba za pomorski promet Dubrovačko-neretvanske županije za period od 2014. do 2016. godine, u PJ............................................................................................................................................................... 26 Tablica 4.5 Prognoza energetskih potreba za podsektor kudanstva Dubrovačko-neretvanske županije za period od 2014. do 2016. godine .................................................................................................................................................................. 28 Tablica 4.6 Prognoza energetskih potreba za uslužni podsektor Dubrovačko-neretvanske županije za period od 2014. do 2016. godine ....................................................................................................................................................................... 28 Tablica 4.7 Prognoza energetskih potreba za podsektor poljoprivrede Dubrovačko-neretvanske županije za period od 2014. do 2016. godine ........................................................................................................................................................ 29 Tablica 4.8 Prognoza energetskih potreba za podsektor graditeljstva Dubrovačko-neretvanske županije za period od 2014. do 2016. godine ........................................................................................................................................................ 29 Tablica 4.9 Prognoza ukupnih energetskih potreba Dubrovačko-neretvanske županije za period od 2014. do 2016. godine ........................................................................................................................................................................................... 30 Tablica 5.1 Izračun cilja energetske uštede za Dubrovačko-neretvansku županiju............................................................. 32 Tablica 6.1 Sažeti prikaz mjera za povedanje energetske učinkovitosti u sektoru industrije ............................................. 34 Tablica 9.1 Sažeti prikaz svih mjera energetske učinkovitosti i procijenjene uštede do 2016. godine ................................ 68

1

SAŽETAK

Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08, 55/12, 101/13) (u daljnjem tekstu Zakon) uređuje područje učinkovitog korištenja energije s osnovnim ciljem energetski održivog razvitka Republike Hrvatske kroz smanjenje energije u neposrednoj potrošnji i pratedeg negativnih utjecaja na okoliš iz energetskog sektora, osiguranje sigurnosti opskrbe energijom, zadovoljavanje potreba potrošača energije i ispunjavanje međunarodnih obveza Republike Hrvatske u području smanjenja emisija stakleničkih plinova. Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji Dubrovačko-neretvanske županije (u daljnjem tekstu Program energetske učinkovitosti) izrađen je u skladu s propisanom metodologijom uzimajudi u obzir konkretnu situaciju i društveno-gospodarske karakteristike Županije. Prema članku 4. Zakona i odredbama Pravilnika o energetskoj bilanci Republike Hrvatske (NN 33/03) neposredna potrošnja energije Županije je analizirana za sljedede sektore:

Industriju;

Promet;

Opdu potrošnju.

Sektor opde potrošnje je prema gore spomenutim legislativnim dokumentima, dalje podijeljen na sljedede podsektore:

Kudanstva;

Usluge;

Poljoprivredu;

Graditeljstvo.

Prema rezultatima energetske analize promatranih sektora energetske potrošnje (pog. 3), najvedi udio od 52,9% energije se troši u sektoru prometa, zatim opde potrošnje (43,77%) dok je energetska potrošnja sektora industrije gotovo zanemariva i iznosi samo 3,3%. U poglavlju 4. je dana prognoza energetskih potreba Županije za razdoblje od 2014. do 2016. godine prema tzv. Business as usual scenariju koji pretpostavlja porast energetske potrošnje prepuštene tržišnim kretanjima i navikama potrošača bez sustavne provedbe mjera energetske učinkovitosti. Prema rezultatima proračuna, ukupne energetske potrebe Županije de za promatrano razdoblje od 2014. do 2016. godine porasti za 5,6%. Okvirni cilj uštede energije u neposrednoj potrošnji Županije u 2016. godini (pog. 5), određen prema odredbama Pravilnika o metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji (NN 40/10) (u daljnjem tekstu Pravilnik o metodologiji) iznosi 0,18 PJ. U pog. 6 je dan prikaz mjera energetske učinkovitosti po sektorima neposredne potrošnje energije u tabličnom obliku, pri čemu su za svaku predloženu mjeru dani sljededi parametri:

Ime mjere/aktivnosti;

Tijelo zaduženo za provedbu;

Mogudi izvori sredstava za implementaciju mjere;

Procjena očekivanih energetskih ušteda do 2016. godine (PJ);

Opis mjere i modalitet provedbe.

2

Uspješna provedba 12 identificiranih mjera, rezultirati de ukupnim energetskim uštedama u 2016. godini u apsolutnom iznosu od 0,01806 PJ. Za svaku identificiranu mjeru, u pog. 7 je Gantthogramom prikazan vremenski plan provedbe po mjesecima za čitavo promatrano razdoblje od 2014. do 2016. godine, a pog. 8. daje detaljan pregled financijskih mehanizama koje stoje na raspolaganju Županiji za uspješnu provedbu Programa.

Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Dubrovačko-neretvanske županije

3

1 UVOD

Prema odredbama Zakona, sve hrvatske županije su obvezne izraditi Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije županije (u daljnjem tekstu Program energetske učinkovitosti), kao planski dokument za razdoblje od tri godine kojim se, u skladu s Nacionalnim programom energetske učinkovitosti za razdoblje od 2008. do 2016. godine i 2. Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2013. godine koje donosi Vlada Republike Hrvatske, utvrđuje politika učinkovitog korištenja energije u neposrednoj potrošnji na području Županije. Prema članku 10. Zakona, Program energetske učinkovitosti treba biti podloga za izradu Plana energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije županije (u daljnjem tekstu Plan energetske učinkovitosti) kao godišnjeg planskog dokumenta kojim se utvrđuje provedba politike za poboljšanje energetske učinkovitosti na području Županije. Ovdje je potrebno naglasiti da je energetski održiv razvitak Županije na načelima racionalnog upravljanja energijom i korištenja obnovljivih izvora energije jedan od glavnih prioriteta u radu Dubrovačko-neretvanske županije i prije stupanja na snagu ovog Zakona. Donošenjem Razvojne strategije Dubrovačko – neretvanske županije za razdoblje od 2011.- 2013. godine (u daljnjem tekstu Razvojna strategija), Županija je kao glavne odrednice razvitka postavila unaprjeđenje zaštite okoliša kroz poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i kontinuiranu primjenu mjera energetske učinkovitosti u svim sektorima ljudskog djelovanja. Prema Razvojnoj strategiji 2 su važna prioriteta održivog razvitka Županije:

Privlačenje novih ulaganja u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kroz kontinuirane

promotivno-edukativne aktivnosti, provedbu analiza i studija te prilagodbu prostornih

planova;

Poticanje vedeg korištenja obnovljivih izvora energije u javnom i privatnom sektoru kroz

projekte sufinanciranja te edukativno-promotivne aktivnosti za razne interesne skupine

na području Županije.

Prostorni plan Županije određuje budude lokacije:

Solarnih elektrana: grad Dubrovnik, opdine Dubrovačko primorje i Kula Norinska;

Vjetroelektrana: gradovi Dubrovnik i Ploče, te opdine Konavle, Dubrovačko primorje, Kula

Norinska, Pojezerje, Zažablje, Ston i Orebid.

U izradi ovog Programa vodilo se računa o njegovoj usuglašenosti s Razvojnom strategijom, važedim prostornim planovima kao i vremenskom dinamikom ved započetih projekata energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u sektorima industrije, prometa i opde potrošnje.


4

2 METODOLOGIJA I IZVORI PODATAKA

Sukladno odredbama stavka 2. članka 9. Zakona, sadržaj Programa energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Dubrovačko-neretvanske županije obuhvada sljedede:

1. Prikaz i ocjenu postojedeg stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije;

2. Ciljeve, uključujudi okvirni cilj ušteda energije na području županije;

3. Mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti;

4. Izvore sredstava za financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja energetske

učinkovitosti;

5. Druge potrebne podatke, koji u okviru ovog Programa obuhvadaju:

a. Prognozu energetskih potreba za razdoblje 2014. do 2016.;

b. Vremenski plan i dinamiku provedbe identificiranih mjera;

c. Pregled svih predloženih mjera po sektorima (sumarna tablica) sa izraženim

procjenama ušteda energije.

Neposredna potrošnja energije definirana je u članku 4. Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji kao energija isporučena krajnjim kupcima u industriji, prometu, kudanstvima, uslugama, poljoprivredi i graditeljstvu i korištena u energetske svrhe. U skladu s time određena je i struktura odnosno podjela po sektorima neposredne potrošnje energije za Dubrovačko-neretvansku županiju. Okvirni cilj uštede energije za Dubrovačko-neretvansku županiju određen je u skladu s odredbama Pravilnika o metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji (NN 40/10). Sukladno članku 5. Pravilnika, ukoliko za neki od podsektora neposredne energetske potrošnje nisu bili na raspolaganju potrebni podatci, izvršne su procjene. Rezultati određivanja Županijskog okvirnog cilja prikazani su u poglavlju 5. Članak 12. Zakona propisuje izradu Programa energetske učinkovitosti velikog potrošača energije, pri čemu je veliki potrošač u članku 4. Zakona definiran kao krajnji kupac energije iz sektora industrije čija godišnja neposredna potrošnja energije prelazi granične vrijednosti potrošnje propisane pratedim pravilnikom. Kako spomenuti pravilnik u trenutku izrade ovog Programa još nije donesen, prilikom definiranja sektora potrošnje energije i mjera za povedanje energetske učinkovitosti pretpostavljeno je da de značajan dio mjera za povedanje energetske učinkovitosti u sektoru industrije biti definiran u Programima energetske učinkovitosti velikih potrošača energije. Prognoze energetskih potreba za Dubrovačko-neretvansku županiju od 2014. do 2016. godine metodološki su usklađene s prognozama energetskih potreba na razini Republike Hrvatske do 2020. godine, definiranima u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09). Nadalje, za izradu prognoza energetske potrošnje Županije korišten je računalni program LEAP (engl. Long range Energy Alternatives Planning system), razvijen od strane Stockholm Environment Institute, koji predstavlja vrlo razvijen alat za analize kod izrade energetskih strategija i planova s naglaskom na smanjenje emisija stakleničkih plinova. Prema podacima Ujedinjenih naroda, više od 85 zemalja svijeta odabralo je LEAP metodologiju u sklopu izvještavanja prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (engl. UN Framework Convention on Climate Change).


5

Relevantni podaci o energetskoj potrošnji na području Dubrovačko-neretvanske županije prikupljeni su iz sljededih izvora:

Državni zavod za statistiku;

Upravni odjel za turizam, more i poduzetništvo; Dubrovačko-neretvanska županija;

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske;

Županijska komora Dubrovnik;

Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije;

HEP ODS d.o.o.–Elektrodalmacija Split;

HEP ODS d.o.o.–Elektrojug Dubrovnik;

INA d.d.;

Hrvatske željeznice holding d.o.o.;

Jadrolinija, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta;

Energoinvest Hrvatska d.o.o.;

Sirovina Benz d.o.o.;

Promet Makarska;

Autobusno poduzede Varaždin d.o.o.;

Libertas Dubrovnik d.o.o.;

Autoprijevoz Sinj d.o.o.;

Zračna luka Dubrovnik.


6

3 PRIKAZ NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE PO SEKTORIMA U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI

Prema članku 4. Zakona, neposredna potrošnja energije definirana je kao energija isporučena krajnjim kupcima u industriji, prometu i sektoru opde potrošnje koji se dalje dijeli na sljededa 4 podsektora:

Kudanstva;

Usluge;

Poljoprivredu;

Gradteljstvo. Podjela na gore navedene sektore i podsektore propisana je Pravilnikom o energetskoj bilanci (NN 33/03). U tablici 3.1 prikazani su podaci o potrošnji primarne energije po energentima za sva tri sektora neposredne potrošnje na području Županije u referentnoj, 2012. godini. Tablica 3.1 Neposredna potrošnja energije po sektorima Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu

PJ Benzin Biomasa Dizel Električna energija Lož ulje UNP Solarni kolektori Ukupno

Industrija - - 0,034 0,060 0,076 0,024 - 0,194

Promet 0,955 - 2,095 0,001 - 0,028 - 3,079

Opda potrošnja - 0,534 0,127 1,460 0,135 0,290 0,002 2,547

Ukupno 0,955 0,534 2,256 1,521 0,211 0,342 0,002 5,820

Izvori: Državni zavod za statistiku HGK-Županijska komora Dubrovnik Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije HEP ODS d.o.o.- Elektrojug Dubrovnik HEP ODS d.o.o.- Elektrodalmacija Split INA d.d. Hrvatske željeznice holding d.o.o.

Iz udjela pojedinih sektora u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije Dubrovačko-neretvanske županije (slika 3.1.) je vidljivo da sektor prometa čini 52,9%, opde potrošnje 43,77% a industrije samo 3,33%. Usporedbe radi, prema podacima iz publikacije Energija u Hrvatskoj 2012., za Republiku Hrvatsku u 2012. godini udio sektora opde potrošnje u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije iznosio je oko 49,10%. Udjeli sektora u neposrednoj potrošnji energije Dubrovačko-neretvanske županije ujednačeni su i dobro prate spomenutu raspodjelu energetske potrošnje po sektorima na nacionalnoj razini.

Jadrolinija, društvo za pomorski prijevoz putnika i tereta Energoinvest Hrvatska d.o.o. Sirovina Benz d.o.o. Promet Makarska Autobusno poduzede Varaždin d.o.o. Libertas Dubrovnik d.o.o. Autoprijevoz Sinj d.o.o. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske Upravni odjel za turizam, more i poduzetništvo;Dubrovačko-neretvanska županija


7

Slika 3.1 Udio sektora u neposrednoj potrošnji energije Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu

3.1 Analiza energetske potrošnje u industriji

Prema klasifikaciji sektora definiranoj u Energiji u Hrvatskoj 2012. sektor industrije opdenito je podijeljen na sljedede grane:

Industrija željeza i čelika;

Industrija obojenih metala;

Industrija nemetalnih minerala;

Kemijska industrija;

Industrija građevnog materijala;

Industrija papira;

Prehrambena industrija;

Ostala industrija.

Prema podacima dobivenim od Županijske komore Dubrovnik, na području Dubrovačko-neretvanske županije daleko najvedi udio u cjelokupnoj proizvodnji ima prerađivačka industrija. Prema podacima Županijske komore Dubrovnik na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2012. godine djelovala je 2 738 poduzetnika.

3,33%

52,90%

43,77%

Industrija

Promet

Opda potrošnja


8

Tablica 3.2 Struktura ukupnog prihoda poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu, prema NKD-u 2007. godini (djelatnosti s udjelom vedim od 3%)

Područje djelatnosti (NKD 2007) Broj

poduzetnika u 2012. godini (%)

Prosječan broj

zaposlenih kod

poduzetnika u 2012. godini

Ukupni prihodi

poduzetnika u 2012. god

(%)

Dobit nakon oporezivanja

kod poduzetnika u

2012. god. (%)

Prerađivačka industrija 8,35 9,7 6,8 3,6

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

0,52 0,0 0,2 1,5

Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

1,01 5,0 3,0 0,8

Građevinarstvo 14,42 11,9 10,8 7,3

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala

25,83 15,9 23,5 21,3

Prijevoz i skladištenje 5,84 10,3 13,2 15,4

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

15,75 26,6 23,4 24,0

Poslovanje nekretninama 9,78 0,9 1,2 6,5

Administrativne i pomodne uslužne djelatnosti

7,80 7,4 9,8 4,3

UKUPNO 89,3 87,7 91,9 84,7

Ostale djelatnosti 10,70 12,3 8,1 15,3

UKUPNO (apsolutne vrijednosti) 100 100 100 100

Izvor: Županijska komora Dubrovnik

Prema ostvarenom ukupnom prihodu, dobiti nakon oporezivanja i broju zaposlenih, uz djelatnost pružanja smještaja, priprema i usluživanje hrane i trgovinu na veliko i malo, najjače djelatnosti na području Županije su prijevoz i skladištenje, građevinarstvo i prerađivačka industrija, koji zajedno ostvaruju 77,70% ukupnih prihoda odnosno 71,60% dobiti gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije. Točne statističke podatke o potrošnji energije po energentima za svaku pojedinu granu industrije na području Dubrovačko-neretvanske županije nije bilo mogude prikupiti te je sektor industrije u okviru ovog Programa promatran zbirno. Podaci o potrošnji energije prikazani u tablici 3.3. U skladu s odredbama Pravilnika o energetskoj bilanci, energetska bilanca Republike Hrvatske izrađuje se na temelju podataka koje energetski subjekti koji obavljaju energetsku djelatnost proizvodnje električne energije, prijenosa električne energije, vođenja elektroenergetskog sustava, organiziranja tržišta električnom energijom, dobave plina, transporta plina, distribucije plina, proizvodnje naftnih derivata, transporta nafte naftovodima i drugim oblicima transporta, transporta naftnih derivata produktovodima i drugim oblicima transporta, trgovine na veliko naftnim derivatima, skladištenja nafte i naftnih derivata, proizvodnje toplinske energije, distribucije toplinske energije, opskrbe toplinskom energijom te transporta i skladištenja ukapljenog prirodnog plina dostavljaju Ministarstvu gospodarstva. U okviru ovog Programa, za prikupljanje svih podataka o energetskoj potrošnji uključujudi i sektor industrije korištena je potpuno ista metodologija kao i za izradu nacionalne energetske bilance. U tom smislu nije vršeno pojedinačno anketiranje industrijskih tvrtki o energetskoj potrošnji, ved su


9

podaci prikupljeni isključivo od tvrtki koje obavljaju energetsku djelatnost na području Županije. Potrebno je istaknuti da podaci o potrošnji energenata za sektor industrije obuhvadaju potrošnju cijelog sektora, upravo iz razloga što su, u skladu s Pravilnikom o energetskoj bilanci, prikupljeni od svih subjekata koji obavljaju energetske djelatnosti na području Dubrovačko-neretvanske županije. Vezano uz potrošnju električne energije i potrošnju naftnih derivata u sektoru industrije, važno je istaknuti da se podaci o potrošnji navedenih energenata u okviru tvrtki koje obavljaju energetsku djelatnost distribucije električne energije te trgovine na veliko naftnim derivatima za sektor industrije vode zajedno s podacima o potrošnji za sektor uslužnih i komercijalnih djelatnosti. Iz tog razloga podaci o potrošnji električne energije te potrošnji naftnih derivata dostavljeni su zbirno za oba sektora. Kako bi se procijenila potrošnja naftnih derivata po sektorima, pretpostavljeno je da se dio troši u uslužnom sektoru, a dio u sektoru industrije. Također za potrošnju električne energije pretpostavljeno je da se 2/3 energije konzumira u sektoru industrije bududi da je ona energetski intenzivnija djelatnost, a ostatak u sektoru uslužnih i komercijalnih djelatnosti. Na temelju navedenog izrađena je analiza neposredne potrošnje energije za sektor industrije Dubrovačko-neretvanske županije, prikazana u nastavku. Prema prikazanim podacima, najvedi udio od oko 39,26% u ukupnoj neposrednoj potrošnji ima potrošnja lož ulja, tablica 3.3. Tablica 3.3 Neposredna potrošnja energije za sektor industrije Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu

Električna energija UNP Lož ulje Dizel Ukupno

Potrošnja energije (PJ) 0,060 0,024 0,076 0,034 0,194

Izvori podataka: HEP ODS d.o.o. – Elektrojug Dubrovnik HEP ODS d.o.o.- Elektrodalmacija Split

INA d.d. Energoinvest Hrvatska d.o.o. Sirovina Benz d.o.o.

Slika 3.2 Udio pojedinih energenata u neposrednoj potrošnji energije za sektor industrije Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu Izvor: Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske

30,75%

12,47%

39,26%

17,52%

Električna energija

UNP

Lož ulje

Dizel


10

3.2 Analiza energetske potrošnje u sektoru prometa

U razdoblju od 2005. do 2008. godine potrošnja energije u sektoru prometa na razini Republike Hrvatske bilježi trend porasta. U 2009. godini započinje trend pada energetske potrošnje u sektoru prometa u Hrvatskoj. U 2011. godini je potrošnja energije u prometu smanjena za 3,3 % u odnosu na potrošnju u 2009. godini, pri čemu se trend nastavlja i u 2012. godini u kojoj potrošnja pada za 2,1% u odnosu na prethodnu godinu. Imajudi u vidu da se u promatranom razdoblju na nacionalnoj razini nisu sustavno i u vedoj mjeri provodile mjere energetske učinkovitosti u sektoru prometa, primijedeni trend pada potrošnje treba pripisati isključivo gospodarskoj krizi odnosno recesiji. U skladu s Pravilnikom o energetskoj bilanci Republike Hrvatske te ostalim relevantnim dokumentima, sektor prometa Dubrovačko-neretvanske županije podijeljen je na sljedede podsektore:

Željeznički promet;

Cestovni promet;

Zračni promet;

Pomorski i riječni promet;

Ostali promet1.

U skladu s podacima iz Energije u Hrvatskoj 2012. na području Republike Hrvatske daleko najvedi dio energetske potrošnje u prometu, odnosno oko 88%, otpada na cestovni promet. Na temelju energetskih analiza željezničkog, pomorskog i cestovnog prometa koje slijede može se vidjeti da je na području Dubrovačko-neretvanske županije situacija relativno slična te na cestovni promet otpada oko 97,36% energetske potrošnje.

3.2.1 Željeznički promet na području Dubrovačko-neretvanske županije

Na području Dubrovačko-neretvanske Županije u 2012. godini ukupna prijeđena kilometraža na svim dionicama iznosila je oko 50 556 km, a prevezeno je ukupno 16 000 putnika. Željeznički promet na području Dubrovačko-neretvanske županije u 2012. godini odvijao se na sljededim dionicama pruga:

Dionica pruge Metkovid-Ploče, duljina trase vlaka 22 kilometra i

Dionica pruge Ploče – Metkovid, duljina trase vlaka 22 kilometra.

U tablici 3.4 prikazani su relevantni podaci o željezničkom prometu na području Dubrovačko-neretvanske županije u 2012. godini. Tablica 3.4 Potrošnja goriva željezničkog prometa na području Dubrovačko-neretvanske županije

Duljina trase vlakova (km)

Broj prevezenih putnika

Godišnja potrošnja dizelskog goriva

kWh PJ

154 16 000 391 050 0,001

Izvor podataka: Hrvatske željeznice holding d.o.o.

1 Ostali promet čine sljedede vrste prometa: gradski, cjevovodni i prekrcaj.


11

Ukupna potrošnja energije u željezničkom prometu na području Županije u 2012. godini iznosi 0,001 PJ.

3.2.2 Cestovni promet

Cestovni promet na području Županije čini autobusni prijevoz te prijevoz osobnim i komercijalnim vozilima. Postojede javne ceste na području Županije podijeljene su u tri kategorije na državne, županijske i lokalne. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku cestovna prometna mreža Dubrovačko-neretvanske županije u 2012. godini sastoji se od 17 državnih cesta ukupne duljine 277 km, 33 županijske ceste ukupne duljine 445 km i 72 lokalne ceste ukupne duljine 238 km. Na području Županije vedina lokalnih i županijskih cesta je u prilično lošem stanju, te su iste uglavnom u funkciji internoga Županijskog povezivanja i u nadležnosti su Županijske uprave za ceste. Osim toga na području Dubrovačko-neretvanske Županije nema dovoljno parkirališta, biciklističkih i pješačkih staza, a što je sve od iznimne važnosti za razvoj turizma na području Županije, kao jedne od glavnih grana gospodarskog razvoja. Prometna povezanost opdina autobusnim linijama također nije zadovoljavajuda, a poseban je problem financiranje. Upravo zbog specifičnosti terena i znatne prostorne raštrkanosti naselja, jedinice lokalne samouprave a ni Županija ne mogu osigurati odgovarajudu međuopdinsku povezanost. Na području Županije autobusni javni prijevoz obavlja se temeljem Dozvola, a istog obavlja 16 prijevoznika, čiji je popis dan u poglavlju 2. U 2012. godini ukupno je u javnom autobusnom prijevozu pređeno 2 620 918 km. Prema podacima dobivenih od navedenih koncesionara, na području Dubrovačko-neretvanske županije u autobusnom javnom prijevozu u 2012. godini ukupno je potrošeno 0,011 PJ dizela. U 2012. godini u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je registrirano ukupno 58 960 vozila i to:

mopedi i motocikli – 8 383;

osobna vozila – 44 889;

autobusi – 321;

teretna i radna vozila – 4 824;

ostala vozila – 543. U ukupnom broju vozila na području Dubrovačko-neretvanske Županije najzastupljenija su osobna vozila koja čine 76,13%, a od ostalih vrsta vozila značajno su zastupljeni mopedi i motocikli (14,22%). Preostali udio otpada na teretna i radna vozila, kombinirana vozila te autobuse. Vezano uz strukturu vlasništva 85,94% vozila u vlasništvu je fizičkih osoba, a 14,06% vozila u vlasništvu je pravnih osoba. Potrebno je istaknuti da točne podatke o potrošnji cestovnih vozila na području Dubrovačko- neretvanske županije nije mogude prikupiti iz razloga što bi za svako vozilo bilo potrebno mjeriti odgovarajudu potrošnju, i to samo ukoliko se ono krede na području Županije. Stoga je potrošnja energije u cestovnom prometu bazirana na prikupljenim podacima o prodanim količinama goriva na svim benzinskim postajama na području Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu. U okviru izrade ovog Programa za Dubrovačko-neretvansku županiju prikupljeni su podaci o količini prodanog goriva na slijededim benzinskim postajama:

INA d.d.;

Energoinvest Hrvatska d.o.o.;

Sirovina Benz d.o.o.;


12

Prikupljeni su podaci o količini prodanog goriva na navedenim benzinskim postajama prikazani u nastavku, tablica 3.5. Tablica 3.5 Količine prodanog goriva na benzinskim postajama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za 2012. godinu

Vrsta goriva Potrošnja (PJ)

Motorni benzin 0,955

Dizelsko gorivo 2,015

UNP 0,028

Ukupno 2,998

Izvor podataka: INA d.d. Energoinvest Hrvatska d.o.o. Sirovina Benz d.o.o.

Na temelju prikupljenih podataka, o prodanim količinama goriva na benzinskim postajama na području Županije, potrošnja osobnih i komercijalnih vozila dobivena je na način da je od ukupne prodane količine goriva oduzeta potrošena količina goriva u autobusnom prijevozu dobivena od autobusnih prijevoznika koji prometuju na području Županije. Potrošnja osobnih i komercijalnih vozila na području Županije iznosi 2,982 PJ. Ukupna potrošnja energije cestovnog prometa na području Dubrovačko-neretvanske županije u 2012. godini prikazana je u tablici 3.6. Tablica 3.6 Ukupna potrošnja energije cestovnog prometa na području Dubrovačko-neretvanske županije

PJ dizel biodizel benzin UNP Ukupno

Autobusni prijevoz 0,016 0,0001 0,016

Osobna i komercijalna vozila

1,999 0,955 0,028 2,982

Ukupno 2,015 0,0001 0,955 0,028 2,998

Izvor: INA d.d. Energoinvest Hrvatska d.o.o. Sirovina Benz d.o.o.

Uz korištenje standardnih pretvorbenih faktora za energetsku vrijednost pojedinih goriva, ukupna energetska potrošnja cestovnog prometa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2012. godini iznosi 2,998 PJ.

3.2.3 Zračni promet

Zračna luka Dubrovnik, utemeljena 1962. godine i smještena Čilipima, jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj. U 2012. godini ukupan broj letova iznosio je 8 108. Dubrovnik je redovitim letovima povezan sa slijededim gradovima: Zagreb, Osijek, Split, London Gatwick, Minhen i Rim. Ukupan broj aviokompanija u 2012. godini je 83, a ukupan broj destinacija je 85. Broj prevezenih putnika od 2007. godine do 2012. godine prikazan je u tablici 3.7. U promatranoj 2012. godini ukupan broj prevezenih putnika je 1 480 470.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zra%C4%8Dna_luka

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zra%C4%8Dna_luka

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska


13

Tablica 3.7 Broj prevezenih putnika od 2007. godine do 2012. godine u Zračnoj luci Dubrovnik

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

1 143 168 1 191 474 1 122 355 1 270 062 1 349 501 1 480 470

Izvor podataka: Zračna luka Dubrovnik

Tablica 3.8 Broj prevezenih putnika u 2012. godine u Zračnoj luci Dubrovnik prema pojedinom avioprijevozniku

Aviokompanije Broj putnika Udio %

Croatia Airlines 408 399 27,59

Easy Jet 144 933 9,79

Monarch 73 459 4,96

Lufthansa 65 683 4,44

Austrian Airlines 64 085 4,33

British Airways 59 406 4,01

Norvegian Air Shuttle 55 650 3,76

Jet2Com 52 231 3,53

Air Mediterranne 51 210 3,46

Vueling 45 495 3,07

Aer Lingus 43 722 2,95

Germanwings 31 620 2,14

Aeroflot 28 659 1,94

Ostale 355 918 24,03

Izvor podataka: Zračna luka Dubrovnik

Bududi da nije bilo mogude prikupiti podatke o potrošnji goriva koje zrakoplovi troše isključivo na području Dubrovačko-neretvanske županije te ne postoji pouzdana metoda procjene ovih podataka, u ovom se Programu ova potrošnja nede uzeti u obzir.

3.2.4 Pomorski promet

Pomorski promet u Dubrovačko-neretvanskoj županiji odvija se putem poduzeda Jadrolinija. Jadrolinija je tvrtka u vedinskom vlasništvu države koja obavlja pomorski prijevoz putnika, vozila i tereta na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Prijevoz se obavlja na temelju dodijeljenih koncesija, sa točno određenom učestalošdu prometa, brzinama i potrošnjama. Odredbe donosi i potvrđuje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, koje u ime vlasnika i kontrolira rad Jadrolinije. Tvrtka Jadrolinija vrši prijevoz putnika na 21 brodu - Bartol Kašid, Cres, Hanibal Lucid, Hrvat, Jazine, Juraj Dalmatinac, Kijevo, Lara, Lošinjanka, Marjan, Marko Polo, Mate Balota, Mediteran, Olea, Premuda, Silba, Sis, Ston, Supetar, Vladimir Nazor, Zadar. U zadnjih 15 godina značajno je obnovljena flota na razini Republike Hrvatske u smislu povedanja kapaciteta brodova i smanjenja potrošnje goriva, a dio tih brodova je zastupljen i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Bududi da Jadrolinija radi dijelom na temelju državnih dotacija, ovisno o odredbama Vlade vršit de se daljnja modernizacija flote.


14

U skladu sa određenom optimalnom povezanosti otoka sa kopnom, koja trenutno zadovoljava postojede zahtjeve, tvrtka Jadrolinija na području Dubrovačko-neretvanske županije vrši prijevoz putnika na 7 brodova – Dubrovnik, Lošinjanka, Lubenice, Porozina, Postiran, Premuda i Valun. U tablici 3.9 dan je pregled osnovnih podataka vezano uz broj prevezenih putnika, vozila te broj prevezenih milja na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2012. godine u putničkom pomorskom prometu. Tablica 3.9 Broj prevezenih putnika, vozila te prijeđene milje na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2012. godine u putničkom pomorskom prometu

Linije Broj putnika Broj vozila Prijeđene nautičke

milje (Nm)

Lokalne

L807 Šipan-Dubrovnik 215 260 42 933 28 889

L831 Suđurađ-Dubrovnik 14 293 4 746 6 585

L8311 Prapatno-Sobra 100 957 40 316 16 561

Ukupno 330 510 87 995 52 035

Međunarodne L054 Dubrovnik-Bari 109 988 12 896 6 918

Ukupno 440 498 100 891 58 953

Izvor podataka: JADROLINIJA, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta;

U tablici 3.10. prikazana je potrošnja goriva u putničkom pomorskom prometu na području Dubrovačko-neretvanske županije u 2012. godini po pojedinoj liniji, a u tablici 3.11. prikazana je potrošnja goriva po pojedinom brodu. Tablica 3.10 Evidencija utrošenog goriva na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2012. godine u putničkom pomorskom prometu po liniji

Lokalna linija Potrošnja goriva (litara)

L054 Dubrovnik-Bari 945 980

L807 Šipan-Dubrovnik 452 510

L831 Suđurađ-Dubrovnik 181 151

L8311 Prapatno-Sobra 666 301

UKUPNO 2 245 942

Izvor podataka: JADROLINIJA, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta; Tablica 3.11 Evidencija utrošenog goriva na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2012. godine u putničkom pomorskom prometu po brodu

IME BRODA Potrošnja goriva (litara)

DUBROVNIK 945 980

LOŠINJANKA 14 711

LUBENICE 518 219

POROZINA 166 440

POSTIRA 387 852

PREMUDA 64 658

VALUN 148 082

UKUPNO 2 245 942

Izvor podataka: JADROLINIJA, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta;


15

Ovdje je bitno naglasiti za liniju L054 Dubrovnik - Bari da je 25% puta unutar Dubrovačko-neretvanske županije, a ostatak u međunarodnim i talijanskim vodama, o čemu se vodilo računa u izračunu koji je obuhvatio jedino potrošnja na području Dubrovačko-neretvanske Županije.

3.3 Analiza energetske potrošnje u sektoru opde potrošnje Dubrovačko-neretvanske županije

Sukladno Pravilniku o energetskoj bilanci sektor opde potrošnje energije sastoji se od sljededih podsektora:

Podsektor kudanstva;

Uslužni podsektor;

Poljoprivreda;

Graditeljstvo. Navedena je podjela zadržana i u okviru ovog Programa. U nastavku je prikazana energetska potrošnja sektora opde potrošnje Dubrovačko-neretvanske županije (tablica 3.12) odnosno udio pojedinih podsektora u ukupnoj potrošnji (slika 3.3) i udio pojedinih energenata u ukupnoj potrošnji (slika 3.4). Tablica 3.12 Neposredna potrošnja energije za sektor opde potrošnje Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu

PJ Biomasa Dizel Električna energija Lož ulje UNP Solarni

kolektori Ukupno

Kudanstva 0,534 - 0,877 0,106 0,001 1,517

Uslužni sektor - - 0,344 0,129 0,036 0,001 0,510

Poljoprivreda - 0,127 - - 0,004 - 0,131

Graditeljstvo - 0,238 0,006 0,145 - 0,390

Ukupno 0,534 0,127 1,460 0,135 0,290 0,002 2,547

Izvori podataka: Državni zavod za statistiku HEP ODS d.o.o. – Elektrojug Dubrovnik HEP ODS d.o.o.- Elektrodalmacija Split INA d.d.

Energoinvest Hrvatska d.o.o. Sirovina Benz d.o.o.


16

Slika 3.3 Udio podsektora u neposrednoj potrošnji energije za sektor opde potrošnje Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu

Slika 3.4 Struktura energenata u neposrednoj potrošnji energije za sektor opde potrošnje Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu

Kao što je vidljivo iz prikazanih rezultata, najvedi udio u sektoru opde potrošnje ima podsektor kudanstva na koji otpada 59,56% od ukupnog, a nakon toga uslužni podsektor na koji otpada 20,01% od ukupnog. Za usporedbu, prema podacima za 2012. godinu za cjelokupnu Republiku Hrvatsku na podsektor kudanstva otpada 63% od ukupnog, a na uslužni podsektor 25%, iz čega se može zaključiti da Dubrovačko-neretvanska županija ne odstupa znatno od nacionalnog prosjeka. Gledajudi udio pojedinih energenata električna energija, ogrjevno drvo i UNP imaju najvedi udio u ukupnoj potrošnji odnosno 57,31%, 20,95% i 11,38%.

59,56% 20,01%

5,13%

15,30%

Kudanstva

Uslužni sektor

Poljoprivreda

Graditeljstvo

20,95% 4,99%

57,31%

5,30% 11,38%

Biomasa

Dizel


Lož ulje

UNP


17

Usporedbe radi, u potrošnji opdeg sektora za čitavu Republiku Hrvatsku za 2012. godinu električna energija ima najvedi udio od 36%.

3.3.1 Energetska potrošnja u podsektoru kudanstva

Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2001. godine, na području Dubrovačko-neretvanske županije je u 2001. godini postojalo ukupno 37 342 nastanjenih stanova, ukupne površine 2 886 769 m2 i s ukupnim brojem stanovnika od 126 568. Podaci o izgrađenim novim stanovima na području Županije dostupni su u statističkim ljetopisima Državnog zavoda za statistiku, a za pojedine godine broj i površina novoizgrađenih stanova prikazana je u tablici 3.13. Tablica 3.13 Broj i površina novoizgrađenih stanova na području Dubrovačko-neretvanske županije od 2004. do 2012. godine

Godina Broj novoizgrađenih stanova Površina (m2)

2004. 769 63 722

2005. 263 76 416

2006. 279 84 773

2007. 253 83 992

2008. 248 96 340

2009. 200 190 844

2010. 191 126 007

2011. 187 125 456

2012. 198 129 899 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku

Nadalje, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2012. godini na području Dubrovačko-neretvanske županije se nalazilo ukupno 44 320 stanova ukupne površine 3 504 292 m2. U tablici 3.14 prikazana je neposredna potrošnja energije za podsektor kudanstva Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu. Prosječna neposredna potrošnja energije po površini za 2012. godinu od 179,05 kWh/m2 karakteristična je za podsektor kudanstva. Tablica 3.14 Neposredna potrošnja energije za podsektor kudanstva Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu

PJ Ogrjevno drvo Električna energija Solarna energija UNP Ukupno

Kudanstva 0,534 0,877 0,001 0,106 1,517

Izvori podataka: Državni zavod za statistiku HEP ODS d.o.o. – Elektrojug Dubrovnik HEP ODS d.o.o.- Elektrodalmacija Split

INA d.d. Energoinvest Hrvatska d.o.o.

Sirovina Benz d.o.o.


18

Slika 3.5 Udio energenata u neposrednoj potrošnji energije podsektora kudanstva Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu

Električna energija je najzastupljeniji energent s udjelom od 57,82%, zatim slijedi potrošnja ogrjevnog drva na koju otpada 35,18% te potrošnja UNP u iznosu od 6,96% od ukupne potrošnje energije (slika 3.5).

3.3.2 Energetska potrošnja u uslužnom podsektoru

Bududi razvoj hrvatskog gospodarstva velikim dijelom se temelji na razvoju uslužnog podsektora. Prema podacima iz zemalja Europske unije, struktura gospodarstva za visoko razvijene zemlje pokazuje da se u tercijarnom odnosno uslužnom sektoru ostvaruje glavnina bruto domadeg proizvoda. U usporedbi s ostalim tranzicijskim zemljama, Hrvatska ima relativno nisku stopu zaposlenosti u uslužnom sektoru te u ovom dijelu postoje značajne mogudnosti za poboljšanje. Dio uslužnog sektora koji otpada na trgovinu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvaruje nešto više od 15,90% prihoda svih poduzetnika (tablica 3.2). Osim trgovine, Dubrovačko-neretvanska županija posjeduje kvalitetnu osnovu za razvoj onih oblika turističke djelatnosti koji odgovaraju njezinim prirodno-geografskim i kulturno-povijesnim uvjetima. Dubrovačko-neretvanska županija raspolaže sa 59 883 smještajnih jedinica. Raspoloživi kapaciteti na području Dubrovačko-neretvanske Županije prema kategoriji smještaja u 2012. godini prikazani su u tablici 3.15.

35,18%

57,82%

0,04%

6,96%

Ogrjevno drvo


Solarna energija

UNP


19

Najvažniji hoteli i odmarališta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji su sljededi:

Boutique Hotel Kazbek;

Hotel Dubrovnik Palace;

Grand Hotel Admiral;

Hotel Hilton Imperial Dubrovnik;

Hotel Importanne Resort;

Hotel Croatia;

Hotel Excelsior;

Grand Villa Argentina;

Hotel Bellevue;

Hotel More;

Radisson Blu Hotel;

The Pucid Palace Hotel;

Villa Glavid;

Boutique Hotel Adriatic;

Berkeley Hotel;

Rixos Libertas Hotel;

Villa Dubrovnik;

Villa Orsula;

Hotel Ariston;

Hotel Božica;

Hotel Feral;

Grand Hotel Dubrovnik;

Hotel Lapad;

Hotel Indijan;

Hotel Marko Polo;

Hotel Lafodia;

Hotel Iberostar Albatros;

Hotel Korsal;

Grand Hotel Orebid;

Hotel Uvala;

Hotel Valamar Dubrovnik;

Villa Vilina;

Adraiatq Hotel Faraon;

Hotel Argosy;

Hotel Valamar Dubrovnik;

Villa Wolff;

Hotel Astarea.

Tablica 3.15 Smještajni kapaciteti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2012. Godini

Vrste smještajnih kapaciteta Broj ležajeva

Hoteli 18 658

Privatni smještaj 29 998

Kampovi 7 853

Apartmani 2 662

Ukupno 59 883

Izvor: Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije


20

Na slici 3.6 prikazano je kretanje domadih i stranih turista na području Dubrovačko-neretvanske županije, a na slici 3.7 broj turističkih nodenja ostvarenih u Županiji u razdoblju od 2002. do 2012. godine.

Slika 3.6.Kretanje broja domadih i stranih turista na području Dubrovačko-neretvanske županije od 2000. do 2012. godine Izvor: Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije

Slika 3.7 Broj turističkih nodenja ostvarenih na području Dubrovačko-neretvanske županije od 2000. do 2012. godine Izvor: Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije

Neposredna potrošnja energije u uslužnom sektoru Dubrovačko-neretvanske županije prikazana je u tablici 3.16. Prema prikazanim podacima, najvedi udio od 67,52% u ukupnoj potrošnji ima električna energija (slika 3.8).

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Broj turista u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Broj nodenja ostvarenih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji


21

Tablica 3.16 Neposredna potrošnja energije za uslužni sektor Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu

PJ Električna energija

Lož ulje UNP Solarna energija Ukupno

Uslužni sektor 0,344 0,129 0,036 0,001 0,510

Izvori podataka: Državni zavod za statistiku HEP ODS d.o.o. – Elektrojug Dubrovnik HEP ODS d.o.o.- Elektrodalmacija Split

INA d.d. Energoinvest Hrvatska d.o.o.

Sirovina Benz d.o.o.

Slika 3.8 Udio energenata u neposrednoj potrošnji energije uslužnog podsektora Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu Izvor:Regionalna energetska agencija SZ Hrvatska

3.3.3 Energetska potrošnja u poljoprivredi

Prema podacima o strukturi ukupnog prihoda poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije sektor poljoprivrede ne ostvaruje značajnije prihode (tablica 3.2). Podatci o neposrednoj potrošnji energije u poljoprivrednom sektoru prikazani su u nastavku. Prema podacima prikazanim u publikaciji Energija u Hrvatskoj 2012., udio neposredne potrošnje energije u poljoprivredi u sektoru opde potrošnje za Republiku Hrvatsku u 2012. godini iznosio je 8%, dok je za Dubrovačko-neretvansku županiju za 2012. godinu taj udio iznosio 5,21%. Tablica 3.17 Neposredna potrošnja energije za poljoprivredni sektor Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu

PJ Dizel UNP Ukupno

Uslužni sektor 0,127 0,004 0,131

Izvori podataka: INA d.d. HEP ODS d.o.o. – Elektrojug Dubrovnik

67,52%

25,28%

7,03% 0,18%


Lož ulje

UNP

Solarna energija


22

HEP ODS d.o.o.- Elektrodalmacija Split INA d.d. Energoinvest Hrvatska d.o.o. Sirovina Benz d.o.o

Slika 3.9 Udio energenata u neposrednoj potrošnji energije za poljoprivredni sektor Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu

3.3.4 Energetska potrošnja u graditeljstvu

Sektor graditeljstva ostvaruje oko 11% ukupnih prihoda poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije (tablica 3.2). Podaci o neposrednoj potrošnji energije u sektoru graditeljstva prikazani su u tablici 3.18. Prema podacima iz Energije u Hrvatskoj 2012., udio neposredne potrošnje energije u građevinarstvu u sektoru opde potrošnje za Republiku Hrvatsku u 2012. godini iznosio je oko 4%, dok je za Dubrovačko-neretvansku županiju za 2012. godinu taj udio oko 15,30%. Tablica 3.18 Neposredna potrošnja energije za sektor graditeljstva Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu

PJ Lož ulje UNP Električna energija Ukupno

Uslužni sektor 0,006 0,145 0,238 0,390

Izvori podataka: INA d.d. HEP ODS d.o.o. – Elektrojug Dubrovnik HEP ODS d.o.o.- Elektrodalmacija Split INA d.d. Energoinvest Hrvatska d.o.o. Sirovina Benz d.o.o

97,27%

2,73%

Dizel UNP


23

Slika 3.10 Udio energenata u neposrednoj potrošnji energije za sektor graditeljstva Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu

1,61%

37,21%

61,18% Lož ulje

UNP



24

4 PROGNOZA ENERGETSKIH POTREBA U RAZDOBLJU OD 2014. DO 2016. GODINE

Polaznu točku za izradu prognoza energetskih potreba za razdoblje od 2014. do 2016. godine predstavljaju podaci o neposrednoj potrošnji energije za 2012. godinu prikazani u prethodnom poglavlju. Prognoze su rađene za svaki pojedini sektor energetske potrošnje i to na temelju očekivanog razvoja sektora uz pomod projekcija makroekonomskih pokazatelja te pomodu analize očekivanih trendova u pojedinim sektorima. Iz tog razloga metodologija korištena za izradu prognoza prikazanih u ovom poglavlju u potpunosti je u skladu s metodologijom korištenom pri izradi prognoza energetskih potreba za cjelokupnu Republiku Hrvatsku do 2020. godine identificiranih u okviru Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske. Potrebno je istaknuti da se prognoze prikazane u ovom poglavlju odnose na takozvani Business as usual scenarij koji pretpostavlja porast energetske potrošnje prepuštene tržišnim kretanjima i navikama potrošača, bez sustavne provedbe mjera energetske učinkovitosti, ali uz pretpostavku uobičajene primjene novih, tehnološki naprednijih proizvoda kako se tijekom vremena pojavljuju na tržištu. Prijedlog mjera energetske učinkovitosti po sektorima, kao i analiza utjecaja njihove provedbe prikazani su u poglavlju 6. Pri izradi prognoza za sektor zgradarstva dodatno je pretpostavljeno da de sve novoizgrađene zgrade u potpunosti zadovoljavati važede propise vezane uz toplinsku zaštitu, prvenstveno Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08, 89/09, 79/13) te Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada (NN 110/08). Prema odredbama spomenutih propisa, procijenjena specifična godišnja potrošnja toplinske energije za nove zgrade iznosi 70 kWh/m2. Nadalje, sektor prometa predstavlja sektor koji se najbrže razvija što uzrokuje i odgovarajudi porast potrošnje energije. Pri tome je potrebno naglasiti da razvoj ovog sektora ovisi i o razvoju gospodarstva u dijelu robnog prometa, ali također i o porastu životnog standarda građana u dijelu putničkog prometa. Oba su dijela uključena u prikaz potrošnje sektora prometa u podsektoru koji se odnosi na cestovni promet.

4.1 Prognoze energetskih potreba za sektor industrije

Prognoze potrošnje energije za sektor industrije temelje se na metodologiji korištenoj u okviru izrade Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske. Potrebno je ipak napomenuti da je za prognoze energetske potrošnje za cjelokupnu Republiku Hrvatsku sektor industrije podijeljen na razne industrijske grane, opisane u poglavlju 3.1, te je za svaku granu rađena zasebna prognoza uz različite pretpostavljene faktore godišnjeg porasta. Bududi da za Dubrovačko-neretvansku županiju nije bilo mogude prikupiti podatke o energetskoj potrošnji za svaku industrijsku granu, prognoze energetske potrošnje za sektor industrije rađene su kao zbirne. Pretpostavljeni faktor godišnjeg porasta uzima u obzir strukturu industrijskog sektora Dubrovačko-neretvanske županije te odgovara faktorima rasta na nacionalnoj razini za desetogodišnji period od 2012. do 2020. godine po pojedinim energentima. Dodatno, zbog utjecaja gospodarske krize nije pretpostavljen linearni rast, ved je pretpostavljen nešto sporiji rast do 2016. godine, odnosno brži rast za period od 2016. do 2020. godine.


25

Rezultati prognoza energetskih potreba za sektor industrije Dubrovačko-neretvanske županije u periodu od 2014. do 2016. godine prikazani su u nastavku,tablica 4.1. Tablica 4.1 Prognoza energetskih potreba za sektor industrije Dubrovačko-neretvanske županije za period od 2014. do 2016. godine

PJ 2012 2014 2015 2016 Promjena 2012.-2016. (%)

Dizel 0,0340 0,0346 0,0349 0,0352 3,6

Električna energija 0,0596 0,0623 0,0636 0,0649 8,9

Lož ulje 0,0761 0,0775 0,0781 0,0788 3,6

UNP 0,0242 0,0246 0,0248 0,0250 3,6

UKUPNO 0,1939 0,1989 0,2014 0,2039 5,2

Izvor: Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske

4.2 Prognoze energetskih potreba za sektor prometa

4.2.1 Željeznički promet

U skladu s projekcijama neposredne potrošnje energije za cjelokupnu Republiku Hrvatsku do 2020. godine, za područje Dubrovačko-neretvanske županije pretpostavljeno je da de se udio željezničkog prijevoza povedati. Uz ovu pretpostavku izrađene su prognoze potrošnje goriva u željezničkom prometu za Dubrovačko-neretvansku županiju za period od 2014. do 2016. prikazane u nastavku, tablica 4.2. Tablica 4.2 Prognoza energetskih potreba za željeznički promet Dubrovačko-neretvanske županije za period od 2014. do 2016. godine

PJ 2012 2014 2015 2016 Promjena 2012.-

2016. (%)

Dizel 0,001 0,001 0,002 0,002 9,9

Ukupno 0,001 0,001 0,002 0,002 9,9


4.2.2 Cestovni promet

Prognoze potrošnje energije za podsektor cestovnog prometa izrađene su uz pretpostavku da de do 2016. godine omjer stanovnika po osobnom vozilu dostidi razinu od 2,1 što predstavlja prosječnu razinu u 2008. godini za zemlje Europske Unije, dok de taj omjer u 2020. godini iznositi 2.0 stanovnika po osobnom vozilu. Detaljna raspodjela voznog parka osobnih vozila, teretnih vozila te motocikala napravljena je uz pretpostavku da de udio pojedine vrste vozila na području Dubrovačko-neretvanske županije biti jednak udjelu te vrste vozila u Republici Hrvatskoj u 2020. godini, sukladno Programu postupnog smanjivanja emisija za određene onečišdene tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2012. godine, s projekcijama emisija za razdoblje od 2012. do 2020. godine (NN 152/09). Porast potrošnje pojedinih goriva za cestovni promet u skladu je s pretpostavljenom dinamikom prikazanom u projekcijama neposredne potrošnje energije za cjelokupnu Republiku Hrvatsku do 2020. godine, a koja predviđa ubrzani razvoj korištenja biogoriva i ukapljenog naftnog plina (UNP).


26

Za izradu prognoza od 2014. do 2016. godine pretpostavljen je blagi porast broja vozila, pri čemu je pretpostavljeno da de porast od 2016. do 2020. godine biti znatno brži. Razlog tome leži u sveprisutnim posljedicama ekonomske krize koja pogađa gospodarstvo u svim svojim segmentima, a sektor prometa u smislu prodaje novih vozila posebno je pogođen. Prognoza energetskih potreba za cestovni promet Dubrovačko-neretvanske županije prikazana je u nastavku, tablica 4.3. Tablica 4.3 Prognoza energetskih potreba za cestovni promet Dubrovačko-neretvanske županije za period od 2014. do 2016. godine

PJ 2012 2014 2015 2016 Promjena 2012.-2016.

(%)

Benzin 0,955 0,972 0,980 0,989 3,6

Biogoriva 0,000 0,000 0,000 0,000 -

Dizel 2,015 2,055 2,116 2,141 12,6

UNP 0,046 0,047 0,049 0,050 8,3

Ukupno 3,016 3,074 3,145 3,180 5,4


4.2.3 Pomorski promet

U skladu s projekcijama neposredne potrošnje energije za cjelokupnu Republiku Hrvatsku do 2020. godine, za područje Dubrovačko-neretvanske županije pretpostavljeno je da de se udio pomorskog prometa u bududnosti povedavati. Uz ovu pretpostavku izrađene su prognoze potrošnje goriva u pomorskom prometu za period od 2014. do 2016. prikazane u nastavku, Tablica 4.4. Tablica 4.4. Prognoza energetskih potreba za pomorski promet Dubrovačko-neretvanske županije za period od 2014. do 2016. godine, u PJ

PJ 2012 2014 2015 2016 Promjena 2012.-2016.

(%)

Dizel 0,082 0,083 0,086 0,087 6,2

Ukupno 0,082 0,083 0,086 0,087 6,2


4.3 Prognoze energetskih potreba za sektor opde potrošnje

Sukladno analizi energetske potrošnje prikazanoj u 3. poglavlju, sektor opde potrošnje dijeli se na četiri podsektora: kudanstva, uslužni podsektor, poljoprivreda i graditeljstvo. Između navedenih podsektora postoje značajne razlike u pogledu potrošnje energije, strukture korištenih energenata te svrhe uporabe energije. Iz tog razloga za svaki od navedenih podsektora izrađena je zasebna prognoza energetskih potreba.


27

4.3.1 Prognoza energetskih potreba u kudanstvima

Najvedi dio potrošnje energije u kudanstvima kako u Republici Hrvatskoj tako i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji otpada na potrošnju toplinske energije za grijanje prostora i pripremu potrošne tople vode. Sukladno rezultatima prikazanim u 3. poglavlju, najvedi dio kudanstva kao energent za grijanje koristi električnu energiju s udjelom od 57,82%. Potrebe za toplinskom energijom za grijanje prostora direktno su proporcionalne stambenoj površini kudanstva, dok su potrebe za pripremu tople vode proporcionalne broju stanara u pojedinom kudanstvu. Potrošnja električne energije za rasvjetu u kudanstvima te za klimatizaciju prostora u ljetnim mjesecima ovisna je prvenstveno o stambenoj površini. Nadalje, potrošnja električne energije ostalih kudanskih uređaja nije izravno vezana za površinu kudanstva ved u prvom redu za životni standard i kupovnu mod stanara. Sve navedene specifičnosti uzete su u obzir prilikom izrade prognoza energetskih potreba podsektora kudanstva Dubrovačko-neretvanske županije. Dinamika potrošnje pojedinih goriva za pokrivanje potreba za toplinskom energijom u kudanstvima u bududnosti ovisit de u velikoj mjeri o cijenama odnosno omjerima cijena goriva. Rezultati prognoza energetskih potreba u kudanstvima na području Dubrovačko-neretvanske županije u razdoblju od 2014. do 2016. godine prikazani su u tablici 4.5.


28

Tablica 4.5 Prognoza energetskih potreba za podsektor kudanstva Dubrovačko-neretvanske županije za period od 2014. do 2016. godine

PJ 2012 2014 2015 2016 Promjena 2012.-2016.

(%)

Biomasa 0,534 0,550 0,550 0,566 6,0


Solar 0,001 0,001 0,001 0,001 0,0

UNP 0,106 0,112 0,116 0,123 16,9

Ukupno 1,517 1,569 1,588 1,626 7,1


4.3.2 Prognoza energetskih potreba u uslužnom podsektoru

Prognoze energetskih potreba uslužnog podsektora prvenstveno se temelje na činjenici da bududi razvoj gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije ovisi o razvoju upravo uslužnog podsektora. Bududi da za područje Dubrovačko-neretvanske županije nije bilo mogude prikupiti sveobuhvatne podatke o površinama zgrada u uslužnom podsektoru, pri izradi prognoza kao osnova za određivanje budude potrošnje energije korišteni su rezultati iz projekcija neposredne potrošnje energije za Republiku Hrvatsku do 2020. godine te su isti prilagođeni za područje Dubrovačko-neretvanske županije. Dodatno je, zbog posljedica gospodarske krize, pretpostavljeno da porast potrošnje nede biti linearan, nego de do 2016. godine biti prisutan blaži rast od onoga u periodu od 2016. do 2020. godine. Nadalje, ukoliko omjeri cijena energenata ostanu na sadašnjim razinama realno je pretpostaviti da de u periodu do 2020. godine sva zgrade koje koriste lož ulje kao energent za grijanje izvršiti zamjenu tog energenta drvnim peletima ili prirodnim plinom. Rezultati prognoza energetskih potreba u uslužnom podsektoru Dubrovačko-neretvanske županije u periodu od 2014. do 2016. prikazani su u nastavku, tablica 4.6. Tablica 4.6 Prognoza energetskih potreba za uslužni podsektor Dubrovačko-neretvanske županije za period od 2014. do 2016. godine

PJ 2012 2014 2015 2016

Promjena 2012.-2016. (%)

Biomasa 0,129 0,129 0,129 0,129 -

Elektricna energija 0,344 0,361 0,368 0,382 11,0

Lako i ekstra lako lož ulje 0,129 0,110 0,106 0,102 -21,2

Solar 0,001 0,001 0,001 0,001 29,7

UNP 0,036 0,037 0,038 0,039 8,3

Ukupno 0,639 0,638 0,643 0,652 2,2



29

4.3.3 Prognoza energetskih potreba u poljoprivredi

Provedena energetska analiza podsektora poljoprivrede prikazana u 3. poglavlju pokazuje da na podsektor poljoprivrede u ukupnoj potrošnji opdeg sektora za 2012. godinu otpada 5,13%. U skladu s pretpostavkama u okviru projekcija neposredne potrošnje energije za Republiku Hrvatsku, za Dubrovačko-neretvansku županiju ne očekuje se da de potrošnja energije u poljoprivredi rasti jednakom dinamikom kao ostali sektori te de udio poljoprivrede u neposrednoj potrošnji energije opadati. Rezultati prognoza energetskih potreba u podsektoru poljoprivrede za Dubrovačko-neretvansku županiju u periodu od 2014. do 2016. prikazani su u nastavku, tablica 4.7. Tablica 4.7 Prognoza energetskih potreba za podsektor poljoprivrede Dubrovačko-neretvanske županije za period od 2014. do 2016. godine

PJ 2012 2014 2015 2016 Promjena 2012.-2016. (%)

Dizel 0,127 0,132 0,135 0,137 8,0

UNP 0,004 0,004 0,004 0,004 17,1

Ukupno 0,131 0,136 0,139 0,142 8,2


4.3.4 Prognoza energetskih potreba u graditeljstvu

Prema podacima prikazanim u publikaciji Energija u Hrvatskoj 2012., tijekom razdoblja od 2006. do 2012. godine građevinarstvo bilježi trend smanjenja potrošnje energije s prosječnom godišnjom stopom od 5,1 posto. Razlog tome leži u činjenici da je graditeljstvo poticano isključivo investicijama te je zbog toga izuzetno nestabilna gospodarska grana podložna naglim porastima i padovima, a što je posebno vidljivo pod utjecajem gospodarske krize. Rezultati prognoza energetskih potreba u podsektoru graditeljstva Dubrovačko-neretvanske županije u periodu od 2014. do 2016. prikazani su u nastavku, tablica 4.8. Tablica 4.8 Prognoza energetskih potreba za podsektor graditeljstva Dubrovačko-neretvanske županije za period od 2014. do 2016. godine

PJ 2012 2014 2015 2016 Promjena 2012.-

2016. (%)


Lož ulje 0,006 0,006 0,006 0,007 4,5

UNP 0,127 0,134 0,138 0,142 11,4

Ukupno 0,372 0,383 0,388 0,394 6,0


4.4 Prognoza ukupnih energetskih potreba

Na temelju rezultata prikazanih u ovom poglavlju, odnosno prognoza energetskih potreba za pojedine sektore i podsektore, određena je prognoza ukupnih energetskih potreba Dubrovačko-neretvanske županije u periodu od 2014. do 2016. godine koja je prikazana u nastavku, tablica 4.9.


30

Tablica 4.9 Prognoza ukupnih energetskih potreba Dubrovačko-neretvanske županije za period od 2014. do 2016. godine

PJ 2012 2014 2015 2016 Promjena 2012.-2016. (%)

Industrija 0,194 0,199 0,201 0,204 5,2

Promet 3,099 3,159 3,232 3,268 5,5

Opda potrošnja 2,658 2,726 2,758 2,813 5,8

Ukupno 5,951 6,083 6,191 6,285 5,6



31

5 IZRAČUN OKVIRNOG CILJA UŠTEDE ENERGIJE ZA DUBROVAČKO-NERETVANSKU ŽUPANIJU ZA 2016. GODINU

Okvirni cilj uštede energije u neposrednoj potrošnji za Dubrovačko-neretvansku županiju izračunat je u skladu s metodologijom propisanom u Pravilniku o metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji (NN 40/10) (u daljnjem tekstu: Pravilnik o metodologiji). Županijski okvirni cilj definiran je u članku 2. Pravilnika o metodologiji kao trogodišnji i godišnji okvirni cilj ušteda energije u neposrednoj potrošnji, određen u postotku prosječne godišnje neposredne potrošnje energije relevantne za određivanje županijskog okvirnog cilja ušteda energije i iskazan u apsolutnom iznosu u PJ. Sukladno članku 3. i članku 4. Pravilnika o metodologiji, za određivanje okvirnog cilja potrebno je prikupiti podatke o neposrednoj potrošnji energije za pojedinu županiju za petogodišnje razdoblje koje prethodi razdoblju za koje se donosi Program energetske učinkovitosti županije. Navedeni podaci se uzimaju u obliku u kojem su navedeni u energetskoj bilanci te se ne korigiraju faktorima kao što su stupanj-dani, strukturalne promjene, promjene bruto društvenog proizvoda ili promjena opsega proizvodnje. Neposredna potrošnja energije relevantna za izračun okvirnog cilja računa se kao prosjek za promatrano petogodišnje razdoblje. Nadalje, bitno je napomenuti da na području Županije nema industrijskih postrojenja na uključenih u shemu trgovanja emisijskim jedinicama prema informaciji dobivenoj od Agencije za zaštitu okoliša koja prikuplja, objedinjuje i obrađuje podatke za Registar onečišdavanja okoliša od 2008. godine. Osim toga, za izračun Županijskog okvirnog cilja uštede energije bilo bi potrebno prikupiti podatke o neposrednoj potrošnji energije na području Dubrovačko-neretvanske županije za period od 2007. do 2012. godine. Za navedeni period nije postojala obveza prikupljanja ovih podataka kako od strane Državnog zavoda za statistiku, tako niti od strane ostalih relevantnih institucija te znatan dio tih podataka ne postoji. S obzirom na navedeno, a u skladu s člankom 5. Pravilnika o metodologiji, za izradu prvog trogodišnjeg Programa za Dubrovačko-neretvansku županiju u periodu od 2014. do 2016. godine korištene su odgovarajude procjene potrošnje energije. Procjene su izrađene temeljem prikupljenih podataka o potrošnji na području Dubrovačko-neretvanske županije za 2012. godinu, podataka o neposrednoj potrošnji energije u industrijskim postrojenjima uključenima u shemu trgovanja emisijskim jedinicama te podataka iz energetske bilance Republike Hrvatske, a uz pretpostavku da je udio i struktura potrošnje Dubrovačko-neretvanske županije u cjelokupnoj potrošnji Republike Hrvatske konstantan u promatranom periodu. Rezultati izračuna okvirnog cilja uštede energije za Dubrovačko-neretvansku županiju prikazani su u nastavku, tablica 5.1. Za prikaz rezultata korišten je obrazac preuzet iz Priloga 1. Pravilnika o metodologiji, dok je postotni iznos prosječne neposredne potrošnje energije relevantne za izračun okvirnog cilja uštede energije za Dubrovačko-neretvansku županiju u okviru ovog Programa preuzet iz Nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost, a u skladu s člankom 4. Pravilnika o metodologiji.


32

Tablica 5.1 Izračun cilja energetske uštede za Dubrovačko-neretvansku županiju

Neposredna potrošnja energije Dubrovačko-neretvanske županije

Jedinica (PJ) 2008 2009 2010 2011 2012

Neposredna potrošnja energije 6,074 6,215 5,961 5,968 5,820

Izuzetak: potrošnja energije u industrijskim instalacijama koje su pokrivene ETS (Eets)

0,000 0,000 0,000 0,000 0,000

Neposredna potrošnja energije za određivanje županijskog cilja 6,074 6,215 5,961 5,968 5,820

Industrija (bez Eets) 0,202 0,207 0,199 0,199 0,194

Promet 3,213 3,288 3,153 3,157 3,079

Opdi sektor 2,658 2,720 2,609 2,612 2,547

Kudanstva 1,583 1,620 1,554 1,556 1,517

Usluge 0,532 0,544 0,522 0,523 0,510

Poljoprivreda 0,136 0,140 0,134 0,134 0,131

Graditeljstvo 0,407 0,416 0,399 0,400 0,390

Petogodišnji prosjek (Esr) 6,008

Cilj za energetske uštede do kraja razdoblja županijskog programa (3%*Esr) 0,180



33

6 PRIJEDLOG MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI PO SEKTORIMA NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE

Prema metodologiji razvijenoj u skladu s odredbama Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08, 55/12 i 101/13) (u daljem tekstu Zakon) u ovom je poglavlju dan prijedlog mjera u sektorima industrije, prometa i opde potrošnje čija de uspješna realizacija rezultirati postizanjem zacrtanih ciljeva smanjenja energetske potrošnje analiziranih sektora na području Dubrovačko-neretvanske županije. Članak 9. Zakona propisuje izradu Programa energetske učinkovitosti sukladno Nacionalnom programu energetske učinkovitosti 2008. - 2016. te Drugom nacionalnom akcijskom planu za energetsku učinkovitost za razdoblje od 2011. do 2013. godine. U skladu s odredbama članka 9. Zakona, mjere energetske učinkovitosti za Dubrovačko-neretvansku županiju u potpunosti su usuglašene s mjerama definiranima u Nacionalnom programu energetske učinkovitosti 2008. – 2016. godine i 2. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2013. godine. U skladu s odredbama Zakona, detaljan pregled mogudih izvora financiranja za provedbu identificiranih mjera dan je u 8. poglavlju. Nadalje, članak 10. Zakona propisuje da u godišnjem Planu energetske učinkovitosti Županije trebaju, između ostalog, biti navedene procjene investicijskih sredstava za realizaciju svake od predloženih mjera. Kako Zakon ne propisuje nužnost procjene investicijskih sredstava potrebnih za primjenu mjera u Programu, spomenute de procjene biti definirane u Planu energetske učinkovitosti Dubrovačko-neretvanske županije za 2014. godinu u skladu s godišnjim proračunom. Predložene mjere energetske učinkovitosti prikazane su u tabličnom obliku, pri čemu su svakoj mjeri pridruženi slijededi parametri:

ime mjere/aktivnosti;

tijelo zaduženo za provedbu;

procjena očekivanih energetskih ušteda do 2016. godine izražena u PJ;

mogudi izvori sredstava za provedbu;

kratki opis mjere i način provedbe.

U nastavku su prikazane mjere za povedanje energetske učinkovitosti na području Dubrovačko-neretvanske županije za definirane sektore energetske potrošnje: industriju, promet i opdu potrošnju.

6.1 Pregled mjera energetske učinkovitosti za sektor industrije

Prema rezultatima provedene energetske analize, sektor industrije u ukupnoj potrošnji energije na području Dubrovačko-neretvanske županije sudjeluje sa 4%. Udio industrijskog sektora u ukupnoj potrošnji energije na području Županije je relativno malen jer je županijsko gospodarstvo prvenstveno usmjereno na ugostiteljstvo i turizam. Stoga prevladavaju tercijarne djelatnosti, a zastupljenost ostalih sektora (primarnog i sekundarnog) je znatno manja. Nadalje, za Županiju je karakteristična neravnomjerna raspoređenost gospodarskih kapaciteta koji su u najvedem dijelu koncentrirani na području grada Dubrovnika. Industrijski sektor Dubrovačko-neretvanske županije


34

čine tradicionalne i nove industrijske grane čiji je nagliji razvitak krenuo usporedno s otvaranjem poduzetničkih zona2. Karakteristično za tradicionalnu industriju je da nije investirala značajnija financijska sredstva u nove tehnologije bazirane na konceptu gospodarenja energijom i energetskim uštedama, ved jedino u nužno održavanje. Novi industrijski sektor okupljen oko poduzetničkih zona za svaki konkretni slučaj traži rješenje koje uz minimalna ulaganja zadovoljava najosnovnije energetske potrebe ne obazirudi se uvijek na potrošnju energije za vrijeme eksploatacijskog vijeka opreme. Potrebno je naglasiti da je i u tradicionalnim i u novim industrijskim granama na području Dubrovačko-neretvanske županije primjetna nedovoljna upudenost i nedostatak potrebnog znanja o načinima i mogudnostima povedanja energetske učinkovitosti u industrijskim postrojenjima. Sažeti prikaz identificiranih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti u industriji dan je u tablici 6.1, a detaljni prikazi aktivnosti dani su u posebnim tablicama za svaku mjeru. Tablica 6.1 Sažeti prikaz mjera za povedanje energetske učinkovitosti u sektoru industrije

Br.

Očekivane

uštede u 2016.

(%)

Očekivane

uštede u 2016.

(PJ)

Regionalna razina

1 Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva na području Dubrovačko-neretvanske županije

0,01 0,00075

2 Projekt poticanja energetske učinkovitosti mikro, malih i srednjih poduzetnika u Županiji

0,01 0,00051

UKUPNO 0,02 0,00126

2U Županiji djeluju tri poduzetničke zone na otoku Korčuli.


35

Redni broj mjere 1

Ime mjere/aktivnost Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva na području Dubrovačko-neretvanske županije

Zadužen za provedbu Upravni odjel za turizam, more i poduzetništvo

Procjena uštede do 2016. godine u PJ

0,00075

Izvor sredstava za provedbu Proračun Ministarstva poduzetništva i obrta Proračun Dubrovačko-neretvanske županije

Kratki opis/komentar Dubrovačko-neretvanska županija u sklopu Programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva subvencionira kamatu na kredite u određenom postotnom poenu, čija je namjena:

kupnja, izgradnja, uređenje ili proširenje gospodarskih objekata,

nabava opreme ili pojedinih dijelova opreme,

obrtna sredstva u funkciji investicije do 30% iznosa kredita,

modernizacija poslovanja i očuvanje radnih mjesta.

Dosad su odobrena 93 kredita ukupnog iznosa 58.000.000,00 kn. Trenutno je u obradi 7 prijava ukupnog iznosa projekata od 2.120.000,00 kn. Energetska učinkovitost dosad je također kriterij za dodjelu novčanih sredstva od strane Županije, i takvi projekti se dodatno subvencioniraju s 0,5 postotnih poena. S obzirom na sve vede zanimanje javnosti za korištenje obnovljivih izvora energije kao i porast cijena energenata u Republici Hrvatskoj, Dubrovačko-neretvanska županija de i dalje subvencionirati projekte vezane uz energetsku učinkovitost. U promatranom razdoblju planirano je zatvaranje postojede kreditne linije u 2013. godini te raspisivanje natječaja za novu kreditnu liniju u 2014. godini.

Redni broj mjere 2

Ime mjere/aktivnost Projekt poticanja energetske učinkovitosti mikro, malih i srednjih poduzetnika u Županiji

Zadužen za provedbu Upravni odjel za turizam, more i poduzetništvo Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije, DUNEA


0,00051

Izvor sredstava za provedbu Županijski proračun Program BAS / EBRD HAMAG INVEST

Kratki opis/komentar Ministarstvo poduzetništva i obrta, HAMAG INVEST i program Business Advisory Services (BAS) Europske banke za obnovu i razvitak pokrenuli su projekt Poticanje energetske učinkovitosti mikro, malih i srednjih poduzetnika u 2013. godini, s tendencijom da se projekt nastavi i u sljededim godinama. Projektom se subvencioniraju konzultantske usluge za pripremu projekata mikro, malih i srednjih poduzetnika iz područja energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša. Putem ovog projekta poduzetnici su u mogudnosti dobiti do 75% bespovratnih sredstava za troškove prijavljenog konzultantskog projekta, u


36

6.2 Pregled mjera energetske učinkovitosti za sektor prometa

Na temelju provedene energetske analize u 3. poglavlju, sektor prometa u ukupnoj potrošnji energije na području Dubrovačko-neretvanske županije sudjeluje s 53%, pri čemu preko 97% potrošnje sektora otpada na podsektor cestovni promet, 2,6% na pomorski a samo 0,05% na željeznički promet. Imajudi u vidu da su u odnosu na cestovni promet, energetske potrošnje pomorskog i željezničkog prometa gotovo zanemarive, te da je definiranje i provedba mjera ovih podsektora u nadležnosti Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i Hrvatskih željeznica u Programu su analizirane jedino mjere za podsektor cestovnog prometa. Mjere za povedanje energetske učinkovitosti za podsektor cestovni promet mogu se opdenito podijeliti u nekoliko kategorija:

Mjere koje za cilj imaju promjenu ponašanja vozača, pri čemu je naglasak na sljededem: o Smanjenje potrošnje goriva u osobnim i komercijalnim vozilima kroz promjenu

načina vožnje (eko-vožnja); o Povedano korištenje sredstava javnog prijevoza umjesto korištenja osobnih

automobila;

Mjere koje imaju za cilj uvođenje novih vozila sa smanjenom potrošnjom goriva (tzv. pametna i čistija vozila);

Infrastrukturne mjere usmjerene na rekonstrukciju prometnog sustava u svrhu povedanja učinkovitosti cestovnog prometa te udjela javnog prijevoza (izgradnja prometnica i pripadajude infrastrukture i dr.).

Dubrovačko-neretvanska županija se može direktno uključiti u provođenje mjera informativno-edukacijskog tipa na regionalnoj razini. Prvi korak u pokretanju informativno-edukacijskih kampanja i programa je uspostavljanje suradnje s nadležnim institucijama za provedbu mjere na nacionalnoj razini, sukladno Nacionalnom programu energetske učinkovitosti. S obzirom na visoku zastupljenost dnevnih migracija stanovnika koji rade ili se školuju u Dubrovniku, Dubrovačko-neretvanska županija u suradnji sa gradom Dubrovnikom provodi brojne infrastrukturne i organizacijske mjere u cilju unaprjeđenja javnog prijevoza i povezivanja navedenih područja u jednu prometnu cjelinu. Osnovni cilj integriranog prometnog sustava je zadovoljan putnik, kojem je omogudeno putovanje s jednom putnom ispravom u raznim prijevoznim sredstvima javnog prometa Županije.

maksimalnom iznosu do 70.000 kn. Za potrebe ovog projekta osigurana su sredstva u iznosu od 1,2 milijuna kuna. Provedba mjere de se odvijati u 4 faze:

1. faza – analiza stanja gospodarstva, udio troškova za energiju u

ukupnim troškovima poslovanja za pojedine podsektore, ovisnost

konkurentnosti proizvodnje o porastu cijene energenata;

2. faza – ciljana analiza 20 izabranih gospodarskih subjekata i

identifikacija najboljih rješenja (energetski pregled, identifikacija

najboljeg tehničkog rješenja za poboljšanje energetske učinkovitosti,

izrada poslovnog plana i analiza učinaka) putem EBRD BAS programa;

3. faza – izrada i provedba natječaja za županijske potpore u povedanju

energetske učinkovitosti kod gospodarskih subjekata;

4. faza – dodjela nepovratnih sredstava, pradenje namjenskog korištenja.


37

Sažeti prikaz identificiranih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti u prometu dan je u tablici 6.2, a detaljni opisi mjera za povedanje energetske učinkovitosti cestovnog prometa na području Dubrovačko-neretvanske županije prikazane su u tabličnom obliku u nastavku. Tablica 6.2 Sažeti prikaz mjera za povedanje energetske učinkovitosti u sektoru prometa

Br.

Očekivane

uštede u 2016.

(%)

Očekivane

uštede u 2016. (PJ)

Regionalna razina

1 Integrirani prijevoz putnika na području grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije

0 0

2 Grupa mjera za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Županije 0,04

0,0007

UKUPNO

0,04

0,0007

Redni broj mjere 3

Ime mjere/aktivnost Integrirani prijevoz putnika na području grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije

Zadužen za provedbu Grad Dubrovnik Dubrovačko-neretvanska županija

Procjena uštede do 2016. godine u PJ 0

Izvor sredstava za provedbu Grad Dubrovnik Dubrovačko-neretvanska županija Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture HŽ Infrastruktura Hrvatske ceste EU fondovi

Kratki opis/komentar Bazirana na pozitivnim iskustvima drugih hrvatskih županija, ova mjera predlaže uspostavu sustava integriranog prijevoza putnika na području grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije (IPP sustav). Prvi korak u realizaciji mjere je potpisivanje Sporazuma o IPP i tarifno prijevozničkoj uniji između Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, te određivanje postotka učešda u sufinanciranju kao temelja daljnjih aktivnosti u realizaciji mjere. U 1. fazi realizacije mjere treba postaviti organizacijsku strukturu IPP sustava te pripremiti tarifno-naplatni sustav. Važnost projekta prepoznalo je i resorno Ministarstvo koje je u financijskom planu za 2013. godinu osiguralo dio sredstva potrebnih za izradu projektne dokumentacije. Osim toga, Ministarstvo je i koordinator radnih sastanaka sa predstavnicima tehničke pomodi, odnosno konzultanata u cilju što bolje pripreme projekta radi dobivanja sredstava iz EU fondova.


38

Redni broj mjere 4

Ime mjere/aktivnost Grupa mjera za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Županije

Zadužen za provedbu Dubrovačko-neretvanska županija Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije, DUNEA

Procjena uštede do 2016. godine u PJ 0,0007

Izvor sredstava za provedbu Dubrovačko-neretvanska županija Grad Dubrovnik EU fondovi

Kratki opis/komentar Grupa mjera za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Županije obuhvada sljedede aktivnosti: • Izgradnja biciklističkih staza na čitavom području Županije; • Kontinuirano održavanje biciklističkih staza. U sklopu provedbe mjere potrebno je: • Urediti i označiti biciklističke staze; • Izraditi panoe s kartama označenih biciklističkih staza; • Smanjiti broj mogudih nesreda biciklista odvajanjem biciklističkih staza od prometnica namijenjenih motornim vozilima gdje god je to mogude; • U blizini željezničkog kolodvora ili na nekoj drugoj prometnoj lokaciji izgraditi garažu za bicikle opremljenu video nadzorom kako bi se spriječile krađe; • Osigurati servis i omoguditi i ostavljanje privatnih bicikala u garaži; • Promovirati i poticati korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva posebno na kratkim udaljenosti; • Kontinuirano provoditi programe i edukaciju o prednostima biciklističkog prijevoza u vrtidima, školama, tribinama za građanstvo, • Osmisliti i provoditi kampanju „Biciklom je zdravije!“

6.3 Pregled mjera energetske učinkovitosti za sektor opde potrošnje

Prema odredbama Pravilnika o energetskoj bilanci (NN 33/03), sektor opde potrošnje se dijeli na sljedede podsektore:

Kudanstva;

Uslužni podsektor;

Poljoprivreda;

Graditeljstvo. U skladu s Nacionalnim programom energetske učinkovitosti, u Programu nisu definirane mjere za podsektor graditeljstvo a za podsektor poljoprivreda je predložena jedna karakteristična mjera koja de se provoditi na regionalnoj razini.

6.3.1 Pregled mjera energetske učinkovitosti za podsektor kudanstva

Prema rezultatima provedene energetske analize, udio podsektora kudanstva u ukupnoj energetskoj potrošnji sektora opde potrošnje Dubrovačko-neretvanske županije iznosi 60%, što je potpuno u skladu s udjelom potrošnje ovog podsektora na nacionalnoj razini.


39

Promatrajudi prosječnu potrošnju toplinske energije (za grijanje, kuhanje i pripremu tople vode) u kudanstvima Dubrovačko-neretvanske županije, vidljivi su veliki potencijali za njezino smanjenje primjenom raznih mjera energetske učinkovitosti u stambenom sektoru. Dubrovačko-neretvanska županija je prepoznavši obnovljive izvore energije i učinkovito korištenje energije kao nerazdvojnu cjelinu za poboljšanje energetske učinkovitosti u podsektoru kudanstva, u 2010. godini pokrenula projekt „Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u kudanstvima Dubrovačko-neretvanske županije“. Riječ je o sufinanciranju projekata ugradnje solarnih kolektorskih sustava za pripremu potrošne tople vode i grijanja u kudanstvima na području Županije. Troškovi opreme i ugradnje solarnih kolektorskih sustava su sufinancirani u iznosu od 55% nepovratnih sredstava do najvedeg iznosa od 16.500 kuna po kudanstvu. Projekt se uspješno provodio u 2011., 2012. i 2013. godini, i rezultirao ugradnjom solarnih kolektorskih sustava u 75 kudanstava na području Županije. Sažeti prikaz definiranih mjera za povedanje energetske učinkovitosti za podsektor kudanstva dan je u tablici 6.3, a svaka je mjera s pridruženim parametrima prikazana u tabličnom obliku.


40

Tablica 6.3 Sažeti prikaz mjera energetske učinkovitosti u podsektoru kudanstva

Br. Očekivane uštede u

2016. (%) Očekivane uštede u

2016. (PJ)

Regionalna razina

5 Sufinanciranje korištenja solarnih kolektorskih sustava kod fizičkih osoba

0,34 0,00135

6 Sufinanciranje mjera energetske učinkovitosti na stambenim objektima fizičkih osoba

1,16 0,00456

UKUPNO 1,51 0,00591

Redni broj mjere 5

Ime mjere/aktivnost Sufinanciranje korištenja solarnih kolektorskih sustava kod fizičkih osoba



Izvor sredstava za provedbu Županijski proračun Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sredstva fizičkih osoba (vlasnika kudanstava) Proračun jedinica lokalne samouprave

Kratki opis/komentar U skladu s dosadašnjom dinamikom ugradnje, godišnje se planira sufinanciranje ugradnje 50 solarnih kolektorskih sustava, što je do 2016. godine ukupno 150 sustava. Dinamika financiranja po godinama provedbe uz usklađivanje s dinamikom financiranja odnosno raspisivanja natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost biti de detaljno razrađena u godišnjim Planovima energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Dubrovačko-neretvanske županije.


41

Redni broj mjere 6

Ime mjere/aktivnost Sufinanciranje mjera za poboljšanje toplinske zaštite na objektima fizičkih osoba



0,00456

Izvor sredstava za provedbu Županijski proračun Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sredstva fizičkih osoba (vlasnika kudanstava) Proračun jedinica lokalne samouprave

Kratki opis/komentar U sklopu ove mjere, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Županija sufinanciraju troškove izmjene vanjske stolarije i ugradnje energetski učinkovitih vanjskih fasada u skladu s Pravilnikom o poticanju mjera energetske učinkovitosti na stambenim objektima fizičkih osoba u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koji definira sve nužne kriterije za uspješnu provedbu ove mjere. U 2013. godini je mjera provedena u 30 kudanstava. U razdoblju od 2014. do 2016. godine dinamika provedbe de biti usklađena s raspisivanjem natječaja od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te detaljno razrađena u godišnjim Planovima energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Dubrovačko-neretvanske županije, a u skladu sa Zakonom o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji. Planirana dinamika provedbe po godinama: • 2014.g.: ukupno 50 kuda/stanova (25 – vanjska stolarija, 25 – toplinska izolacija vanjske ovojnice); • 2015.g.: ukupno 50 kuda/stanova (25 – vanjska stolarija, 25 – toplinska izolacija vanjske ovojnice); • 2016.g.: ukupno 50 kuda/stanova (25 – vanjska stolarija, 25 – toplinska izolacija vanjske ovojnice). Prosječna površina kude/stana procijenjena je na 150 m

2.


42

6.3.2 Pregled mjera energetske učinkovitosti za uslužni podsektor

Na temelju provedene energetske analize u 3. poglavlju, na uslužni podsektor na području Dubrovačko-neretvanske županije otpada oko 20% od ukupne potrošnje sektora opde potrošnje. Dobiveni rezultati su u skladu s pokazateljima na razini Republike Hrvatske, gdje na uslužni podsektor otpada oko 25% od ukupne potrošnje sektora opde potrošnje. Ovdje je važno naglasiti da iako se uslužni sektor sastoji od dva bitno različita podsektora: komercijalnog i javnog, kako na razini Republike Hrvatske tako i na županijskoj razini ne postoje odvojeni podaci, te se uslužni podsektor u okviru ovog Programa promatra kao cjelina. Pri definiranju konkretnih mjera za uslužni podsektor za područje Dubrovačko-neretvanske županije vodilo se računa o činjenici da je proces donošenja odluka o investiranju u mjere povedanja energetske učinkovitosti bitno različit za javni i komercijalni dio podsektora. Osnovni kriterij za donošenje odluka u komercijalnom dijelu je ostvarivanje profita, odnosno period povrata investicije vezane uz povedanje energetske učinkovitosti. S druge strane, u javnom se dijelu podsektora prilikom donošenja odluka, osim financijskih u obzir uzimaju i društveno-socijalni kriteriji. Također, način financiranja provedbe mjera za ova dva uslužna podsektora u nekim je aspektima bitno različit: u komercijalnom dijelu je u principu bitno lakše osigurati sredstva, u pravilu putem kredita komercijalnih banaka, dok je za javni dio na raspolaganju niz mogudnosti za dobivanje bespovratnih sredstava iz nacionalnih te EU fondova. Sažeti prikaz svih mjera za uslužni podsektor prikazan je u nastavku, tablica 6.4. Za svaku mjeru dan je detaljniji opis i prikaz u tabličnom obliku. Tablica 6.4 Sažeti prikaz mjera energetske učinkovitosti za uslužni podsektor

Br. Očekivane uštede u

2016. (%) Očekivane uštede u

2016. (PJ)

Regionalna razina

8 Energetski pregledi i certificiranje zgrada javne namjene

1,69 0,00863

9 Program povedanja energetske učinkovitosti održive gradnje i korištenja obnovljivih izvora energije u školama DNŽ

0,08 0,00041

10 Energetski dani Dubrovačko-neretvanske županije 0,07 0,00178

11 Sustavno gospodarenje energijom u zgradama u vlasništvu Županije

- -

12 Master plan javne rasvjete - -

UKUPNO 1,84 0,01082


43

Redni broj mjere 7

Ime mjere/aktivnost Energetski pregledi i certificiranje zgrada javne namjene



Izvor sredstava za provedbu Dubrovačko-neretvanska županija Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Kratki opis/komentar U skladu s Metodologijom provođenja energetskog pregleda građevina propisanom od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja biti de izrađeni detaljni energetski pregledi zgrada javne namjene u Županiji. Dinamika provedbe za razdoblje od 2014. do 2016. godine uskladit de se s dinamikom financiranja odnosno raspisivanja natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te detaljno razrađena u godišnjim Planovima energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Dubrovačko-neretvanske županije. Na osnovu provedenih energetskih analiza identificirat de se konkretne energetsko-ekonomski optimalne mjere energetske učinkovitosti s pripadajudim periodima povrata investicije. Izrada energetskih pregleda je, sigurno, najdjelotvornija pripremna aktivnost i temelj za budude uspješno planiranje projekata energetske učinkovitosti u zgradama, a izlaganje energetskog certifikata na vidljivo mjesto na zgradi obveza prema Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (NN 81/12, 29/13, 78/13). Procijenjena ušteda energije zbog promjene ponašanja i podizanja razine svijesti o potrošnji energije iznosi 15 kWh/m

2, a procijenjena površina

zgrada 150.000 m2

Redni broj mjere 8

Ime mjere/aktivnost Program povedanja energetske učinkovitosti, održive gradnje i korištenja obnovljivih izvora energije u školama Dubrovačko-neretvanske županije



Izvor sredstava za provedbu Dubrovačko-neretvanska županija European Investment Bank (EIB) FZOEU

Kratki opis/komentar Po uzoru na iznimno uspješan projekt koji od 2011. godine provodi Dubrovačko-neretvanska županija, predlaže se pokretanje Programa povedanja energetske učinkovitosti, održive gradnje i korištenja obnovljivih izvora energije u školama Dubrovačko-neretvanske županije. Predviđene mjere energetske učinkovitosti uključuju zamjenu vanjske stolarije, izgradnju toplinske ovojnice, izolaciju stropa prema negrijanom tavanu, rekonstrukciju kotlovnice i dr. Prvi korak u realizaciji projekta je uspostava suradnje s Europskom investicijskom bankom, koja dodjeljivanje bespovratnih sredstava uvjetuje ostvarenjem minimalnih energetskih ušteda od 30%. Mjerom je predviđena energetski učinkovita rekonstrukcija školskih zgrada u trogodišnjem razdoblju od 2014. do 2016. godine a prioritet su stare i dotrajale zgrade, nezadovoljavajudih toplinskih i konstrukcijskih karakteristika.


44

Redni broj mjere 9

Ime mjere/aktivnost Energetski dani Dubrovačko-neretvanske županije



Izvor sredstava za provedbu Županijski proračun

Kratki opis/komentar U brojnim hrvatskim gradovima i županijama, organizacija energetskih dana se pokazala iznimno uspješnim načinom podizanja svijesti i informiranja građana o važnosti racionalnog korištenja energije. Iz tog se razloga predlaže organizacija Energetskih dana Dubrovačko-neretvanske županije u razdoblju od 2014. do 2016. godine. Procijenjene ukupne energetske uštede iznose 0,00168 PJ.

Redni broj mjere 10

Ime mjere/aktivnost Sustavno gospodarenje energijom u zgradama Dubrovačko-neretvanske županije

Zadužen za provedbu Dubrovačko-neretvanska županija


Uštede potrošnje energije su obuhvadene mjerom definiranom na nacionalnom nivou provedbe - Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama.

Izvor sredstava za provedbu -

Kratki opis/komentar Provedba projekta je započela još 2008. godine potpisivanjem Energetske povelje gradonačelnika i župana Republike Hrvatske. U 2011. godini je otvorena prva EE info galerija a do kraja 2013. godine su energetski pokazatelji 173 objekta u nadležnosti Županije uneseni u Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE). Daljnja provedba uključuje kontinuirano unošenje podataka o potrošnji energije u ISGE sustav te pradenje i analizu potrošnje. Na osnovu rezultata provedenih analiza predlagati de se energetsko-ekonomski optimalni projekti za poboljšanje energetske učinkovitosti u zgradama u vlasništvu Županije.

Redni broj mjere 11

Ime mjere/aktivnost Izrada Master plana javne rasvjete Dubrovačko-neretvanske županije


Procjena uštede do 2016. godine u PJ -

Izvor sredstava za provedbu Dubrovačko-neretvanska županija ELENA EIB HBOR Strukturni fond

Kratki opis/komentar Master plan javne rasvjete Dubrovačko-neretvanske županije bi predstavljao temeljnu podlogu za provedbu složenog investicijskog projekta rekonstrukcije i izgradnje energetski učinkovite javne rasvjete. Master planom de, na temelju prikupljenih i obrađenih podataka o postojedoj javnoj rasvjeti gradova i opdina, biti prikazani potencijali energetskih i troškovnih ušteda. Potrebno je naglasiti da de tehnička rješenja predložena Master planom obuhvadati, osim modernizacije postojedih svjetiljaka ili sijalica, radove na rekonstrukciji postojede javne


45

rasvjete u svrhu postizanja svjetlotehničkih parametara u skladu sa normom HRN EN 13201. Faze provedbe projekta Master plan javne rasvjete Dubrovačko-neretvanske županije su sljedede: FAZA I: Aktivnosti vezane uz izradu Master plana javne rasvjete; FAZA II: Aktivnosti vezane uz izradu projektne dokumentacije; FAZA III: Aktivnosti vezane za provedbu ugradnje projektirane opreme i materijala u sustavu javne rasvjete. Detaljna dinamika provedbe po fazama biti de dana u godišnjim Planovima energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Dubrovačko-neretvanske županije. Sama izrada Master plana nede rezultirati direktnim energetskim uštedama u promatranom razdoblju od 2014. do 2016. godine, ved u sljededem trogodišnjem razdoblju.

6.3.3 Pregled mjera energetske učinkovitosti za podsektor poljoprivrede

Iz provedene energetske analize u 3. poglavlju, na podsektor poljoprivrede na području Dubrovačko-neretvanske županije otpada oko 5,2% od ukupne potrošnje sektora opde potrošnje. Za podsektor poljoprivrede Dubrovačko-neretvanske županije, predlaže se jedna mjera čiji je detaljan opis i pripadajudi parametri prikazan u tabličnom obliku. Redni broj mjere 12

Ime mjere/aktivnost Plan poticanja razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja Dubrovačko-neretvanske županije


Procjena uštede do 2016. godine u PJ -

Izvor sredstava za provedbu Dubrovačko-neretvanska županija Ministarstvo poljoprivrede Proračun jedinica lokalne samouprave

Kratki opis/komentar U skladu sa strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama iz Razvojne strategije Dubrovačko-neretvanske županije 2011.-2013. godina predlaže se Izrada i provedba plana poticanja razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja koji treba biti usklađen s važedom europskom regulativom i standardima, te obuhvatiti ciljeve i mjere vezane za racionalno korištenje energije u podsektoru poljoprivrede Dubrovačko-neretvanske županije.


46

7 VREMENSKI PLAN I DINAMIKA PROVEDBE IDENTIFICIRANIH MJERA

Dinamika provedbe mjera definiranih u prethodnom poglavlju izrađena je sa ciljem ostvarenja zacrtanih ciljeva energetske učinkovitosti na području Županije. U skladu s podjelom pojedinih mjera u prethodnom poglavlju u nastavku je prikazan vremenski plan provedbe za sljedede sektore i podsektore:

Industrija;

Promet;

Opda potrošnja: o Kudanstva; o Uslužni podsektor; o Poljoprivreda.

Vremenski plan provedbe identificiranih mjera po definiranim sektorima i podsektorima neposredne potrošnje energije na području Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje od 2014. do 2016. godine prikazan je Ganttogramom. Kako za veliki dio mjera samoj realizaciji prethodi pripremna faza, odvojeno su prikazani periodi pripreme i provedbe mjere. Ovdje, još jednom treba naglasiti da je prema odredbama Zakona Županija obavezna izraditi godišnji Plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije, koji treba sadržavati:

Ciljeve - uključujudi okvirni cilj ušteda energije za područje Županije;

Mjere energetske učinkovitosti po sektorima i podsektorima neposredne potrošnje na

području Županije;

Pokazatelje za poboljšanje energetske učinkovitosti u sektorima i podsektorima neposredne

potrošnje na području Županije;

Nositelje aktivnosti;

Vremenski plan i dinamiku provedbe identificiranih mjera;

Raspoložive mehanizme financiranja provedbe identificiranih mjera energetske učinkovitosti;

Procjenu investicijskih troškova provedbe identificiranih mjera energetske učinkovitosti.

U skladu s zakonskom odredbom, detaljna dinamika provedbe svih mjera iz ovog Programa, uključujudi i usklađenje s planiranim dinamikama raspisivanja natječaja za dobivanje bespovratnih sredstava iz raznih programa (FZOEU, IEE, EU fondovi i dr.) bit de razrađena u okviru svakog pojedinog godišnjeg Plana.


47

7.1 Vremenski plan provedbe mjera za sektor industrije

2014. 2015. 2016.

Mjera 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva na području Dubrovačko-neretvanske županije

Priprema

Provedba

Projekt poticanja energetske učinkovitosti mikro, malih i srednjih poduzetnika u Županiji

Priprema

Provedba

7.2 Vremenski plan provedbe mjera za sektor prometa

2014. 2015. 2016.

Mjera 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Grupa mjera za unprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Županije

Priprema

Provedba


48

7.3 Vremenski plan provedbe mjera za sektor opde potrošnje – podsektor kudanstva

2014. 2015. 2016.

Mjera 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Sufinanciranje korištenja solarnih kolektorski sustava kod fizičkih osoba

Priprema

Provedba

Sufinanciranje mjera energetske učinkovitosti na stambenim objektima fizičkih osoba

Priprema

Provedba

7.4 Vremenski plan provedbe mjera za sektor opde potrošnje – podsektor poljoprivreda

2014. 2015. 2016.

Mjera 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Plan poticanja razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja Dubrovačko-neretvanske županije

Priprema

Provedba


49

7.5 Vremenski plan provedbe mjera za sektor opde potrošnje – uslužni podsektor

2014. 2015. 2016.

Mjera 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Energetski pregledi i certificiranje zgrada javnih ustanova

Priprema

Provedba

Program povedanja energetske učinkovitosti održive gradnje i korištenja obnovljivih izvora energije u školama DNŽ

Priprema

Provedba

Energetski dani Dubrovačko-neretvanske županije

Priprema

Provedba

Sustavno gospodarenje energijom u zgradama u vlasništvu DNŽ

Priprema

Provedba

Mater plan javne rasvjete

Priprema

Provedba


50

8 FINANCIJSKI MEHANIZMI ZA PROVEDBU IDENTIFICIRANIH MJERA

8.1 Pregled mogudih izvora financiranja

Dubrovačko-neretvanska županija ima na raspolaganju značajne izvore za financiranje predloženih mjera i aktivnosti u obliku bespovratnih sredstava kroz razne nacionalne programe i fondove Europske unije. Ovdje je važno naglasiti da su se spomenuti izvori dodatno povedali ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju čime de Županiji u promatranom razdoblju na raspolaganju biti i sredstva Strukturnih i Kohezijskog fonda (tablica 8.1). Za korištenje sredstava iz programa EU potreban je znatan angažman u vidu tehničke i financijske pripreme stoga je nužno provesti jačanje ljudskih kapaciteta kroz osnivanje posebnih radnih grupa i provedbenih tijela koje de pratiti otvorene natječaje te izrađivati projektne prijedloge u skladu s propisanim uputama. Tabela 8.1 Pregled mogudih izvora financiranja mjera i aktivnosti

Izvor financiranja Vrsta Maksimalni iznos

Udio u ukupnim troškovima (%)

Godina u kojoj su sredstva na raspolaganju

Proračun županije Vlastita sredstva - 100 2014.

ESCO model Vlastita sredstva/ privatni kapital

Nije određen Do 100 2014.

HBOR Kredit/vlastita sredstva Nije određen 75 2014.

FZOEU Bespovratna sredstva Do 1 400 000 kn po projektu

40 2014.

Strukturni fondovi i Kohezijski fond EU

Bespovratna sredstva/ vlastita sredstva

10,26 mlrd Eur ukupno

Do 85 2014.-2020.

Horizon 2020 Bespovratna sredstva 80 mlrd Eur ukupno

75 2014.

Transnacionalni programi

Bespovratna sredstva Do 2,5 mil. Eur po projektu

85 2014.

ELENA Bespovratna sredstva Nije određeno 90 2014.

JESSICA Bespovratna sredstva/kredit


JASPERS Tehnička pomod Nije određeno - 2014.

Connecting Europe Facility

Bespovratna sredstva/kredit

50 mlrd Eur ukupno

Do 100 2014.

EIB Kredit/ vlastita sredstva Nije određen

50 2014.

EBRD Kredit/vlastita sredstva 5-230 mil. Eur po projektu

35 2014.

EEE-F Kredit/bespovratna sredstva

265 mil. Eur ukupno

Do 100 2014.

WBIF Kredit/bespovratna sredstva


WeBSEFF II Kredit/bespovratna sredstva

2,5 mil. Eur Do 50 2014.

Green for Growth Fund – Southeast Europe

Kredit/vlastita sredstva 10 mil. Eur po projektu

Do 70 2014.

Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Dubrovačko-neretvanske županije 51

51

8.2 Proračun Dubrovačko-neretvanske županije Proračun je osnovni financijski dokument Županije kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci za jednu godinu. Sredstva proračuna koriste se za financiranje poslova, projekata i programa županije, u visini koja je nužna za njihovo obavljanje. Županijska skupština usvojila je proračun za 2013. godinu od 149.500.000 kuna. Proračun za 2013. godinu, iako izrađen u uvjetima promjenjivog makroekonomskog okruženja, vedi je za 4.473.000 kn u odnosu na proračun za 2012. godinu, što ukazuje na očekivani oporavak gospodarstva i početak novih investicijskih aktivnosti. Prema strukturi proračuna za 2013. godinu najvedi dio čine pomodi iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opdeg proračuna (42%), porezni prihodi (46%), te prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi i pristojbi po posebnim propisima i naknadama (2,%). Projekcije proračuna usvajaju se na 2. razini ekonomske klasifikacije, čime Zakon o proračunu omogudava fleksibilnost u izvršavanju proračuna i financijskih planova proračunskih korisnika. Promjene u projekcijama koje predstavničko tijelo usvoji u procesu donošenja višegodišnjeg proračuna moraju se detaljno obrazložiti. Prihvatljivi razlozi izmjena su promjene u makroekonomskom okruženju, neočekivane demografske promjene, promjene u zakonodavstvu i sl. Mogudnosti zaduživanja Dubrovačko-neretvanske županije zakonski su ograničene Uredbom o zaduživanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz Zakona o proračunu. Kreditna opteredenost jedinica prati se na razini zakonskog ograničenja od 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje. U kreditnu opteredenost uključuje se stanje duga same jedinice i izdana jamstva pravnim osobama u vedinskom, izravnom ili neizravnom vlasništvu Županije i ustanovama čiji je Županija osnivač. Potrebno je naglasiti da postojedi proračunski proces i sustav proračunskog planiranja posebno ne izdvaja, niti potiče financiranje projekata i mjera energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša. Način planiranja proračuna u Hrvatskoj zasniva se na podjeli rashoda jedinica lokalne i područne samouprave na troškove za održavanje i troškove za investicije, a proračun za idudu godinu zasniva se na iznosu troškova u tekudoj godini. Cjelokupni sustav planiranja proračuna iznimno je demotivirajudi za provedbu projekata energetske učinkovitosti jer umjesto da se nagrađuje ustanove koje smanjuju energetsku potrošnju njima se smanjuje proračun za idudu godinu. Istodobno, ne postoji mogudnost preusmjeravanja troškova s pladanja troškova za energiju na kupovinu energetski učinkovite opreme koja de u konačnici smanjiti energetske troškove. Drugo se ograničenje odnosi na problem nemogudnosti prenošenja proračunskih sredstava jedinica lokalne i područne samouprave na bududa razdoblja. Zakonsko ograničenje onemoguduje izdvajanje sredstava osiguranih energetskim uštedama na poseban račun namijenjen novim projektima energetske učinkovitosti. Potrebno je naglasiti da je financiranje projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije iz proračuna ograničeno te za vede projekte treba osigurati dodatne mehanizme financiranja.


52

U Hrvatskoj se još uvijek ne provodi proces tzv. zelene javne nabave, rasprostranjen u velikom broju zemalja članica Europske unije, koji se bazira na kriterijima koji prednost daju ekološki i energetski učinkovitima uslugama.

8.3 Javno privatno partnerstvo

Javno privatno partnerstvo (JPP) je zajedničko, kooperativno djelovanje javnog sektora s privatnim sektorom u proizvodnji javnih proizvoda ili pružanju javnih usluga. Javni sektor se javlja kao proizvođač i ponuđač suradnje – kao partner koji ugovorno definira vrste i obim poslova ili usluga koje namjerava prenijeti na privatni sektor i koji obavljanje javnih poslova nudi privatnom sektoru. Privatni sektor se javlja kao partner koji potražuje takvu suradnju, ukoliko može ostvariti poslovni interes (profit) i koji je dužan kvalitetno izvršavati ugovorno dobivene i definirane poslove. Cilj javnog privatnog partnerstva je ekonomičnija, djelotvornija i učinkovitija proizvodnja javnih proizvoda ili usluga u odnosu na tradicionalan način pružanja javnih usluga. JPP javlja u različitim područjima javne uprave, u različitim oblicima, s različitim rokom trajanja i s različitim intenzitetom, a najčešde u slučajevima kada javna uprava nije u mogudnosti neposredno obavljati javne poslove u vlastitoj režiji iz dva razloga:

zbog nedovoljne stručnosti djelatnika javne uprave, kada su u pitanju specifično stručni poslovi (npr. medicina, nafta i sl.);

zbog velikih troškova izvedbe javnih poslova u vlastitoj režiji (npr. nabavka građevinske mehanizacije).

Karakteristike projekata JPP su:

dugoročna ugovorna suradnja (maksimalno 40 godina) između javnog i privatnog sektora,

stvarna preraspodjela poslovnog rizika izgradnje, raspoloživosti i potražnje (dva od navedena tri rizika moraju biti na privatnom partneru)

Zakonom o JPP (NN 129/08) definirani su modeli JPP-a u Hrvatskoj i to:

ugovorni oblik JPP-a (koncesijski model i PFI - privatno financirana inicijativa);

statusni oblik JPP-a (trgovačko društvo u mješovitom vlasništvu javnog i privatnog sektora)

Europska unija donijela je Zelenu knjigu o javno privatnom partnerstvu na temu javnih ugovora i koncesija. U tom se dokumentu analizira pojava JPP-a, i to ponajprije radi njihove klasifikacije, kako bi se utvrdilo koji oblici takvog povezivanja spadaju pod propise EU o javnim nabavama, a koji se mogu ugovarati na drugi način. Bududi da se na Hrvatsku kao pristupnu članicu EU ne odnosi navedeni propis, Vlada RH donijela je Smjernice za primjenu ugovornih oblika JPP-a (NN 98/2006), kojima potiče i usmjerava jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u realizaciji projekata javne infrastrukture putem JPP-a te definira različite kriterije za projekte JPP-a. Za provedbu Zakona o JPP ključna je uloga Agencije za javno – privatno partnerstvo (www.ajpp.hr), čije su temeljne zadade i ovlasti:

odobravanje prijedloga projekata javno-privatnog partnerstva, dokumentacije za nadmetanje te konačnih nacrta ugovora;

objavljivanje popisa odobrenih projekata javno-privatnog partnerstva i sudjelovanje u njihovom predstavljanju potencijalnim ulagačima;

ustrojavanje i vođenje Registra sklopljenih ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

pradenje provedbe sklopljenih ugovora o javno-privatnom partnerstvu;

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Javni_sektor&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Privatni_sektor&action=edit&redlink=1





http://hr.wikipedia.org/wiki/Proizvodnja

http://www.ajpp.hr/


53

međunarodna suradnja u svrhu unaprjeđivanja teorije i prakse javno-privatnog partnerstva;

izučavanje domade i inozemne prakse u primjeni javno-privatnog partnerstva;

sudjelovanje u izradi krovnih strategija, važnih za primjenu javno-privatnog partnerstva;

predlaganje prilagodbi zakona i propisa važnih za primjenu najbolje prakse u pripremi i provedbi projekata javno-privatnog partnerstva;

izdavanje provedbenih uputa;

davanje stručnih tumačenja o pitanjima iz područja javno-privatnog partnerstva;

propisivanje programa izobrazbe za područje javno-privatnog partnerstva;

primjena suvremenih tehnologija u svrhu stvaranja i upravljanja nacionalnim centrom znanja za područje javno-privatnog partnerstva.

Prednost financiranja projekata putem javno – privatnog partnerstva je u činjenici da se takva investicija ne promatra kao povedanje javnog duga. Ključan uvjet nalazi se u klasifikaciji imovine koja se razmatra uz ugovor o partnerstvu. Imovina iz ugovora ne smatra se imovinom županije samo ako postoji čvrst dokaz da privatni partner snosi vedinu rizika vezanog uz partnerstvo. U uvjetima kandidature za članstvo u Europskoj uniji, javno – privatno partnerstvo doprinosi daljnjoj stabilnosti tržišta i privatizaciji državnog portfelja što izravno utječe na održavanje trenda povedanja izravnih stranih ulaganja.

8.4 ESCO model

ESCO je skradenica od Energy Service Company i predstavlja generičko ime koncepta na tržištu usluga na području energetike. ESCO model obuhvada razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje. Cilj svakog projekta je smanjenje troška za energiju i održavanje ugradnjom nove učinkovitije opreme i optimiziranjem energetskih sustava, čime se osigurava otplata investicije kroz ostvarene uštede u razdoblju od nekoliko godina ovisno o klijentu i projektu. Rizik ostvarenja ušteda u pravilu preuzima ESCO tvrtka davanjem jamstava, a pored inovativnih projekata za poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenja potrošnje energije često se nude i financijska rješenja za njihovu realizaciju. Tijekom otplate investicije za energetsku učinkovitost, klijent plada jednaki iznos za troškove energije kao prije provedbe projekta koji se dijeli na stvarni (smanjeni) trošak za energiju te trošak za otplatu investicije. Nakon otplate investicije, ESCO tvrtka izlazi iz projekta i sve pogodnosti predaje klijentu. Svi projekti su posebno prilagođeni klijentu te je mogude i proširenje projekta uključenjem novih mjera energetske učinkovitosti uz odgovarajudu podjelu investicije. Na taj način klijent je u mogudnosti modernizirati opremu bez rizika ulaganja, bududi da rizik ostvarenja ušteda može preuzeti ESCO tvrtka. Uz to, nakon otplate investicije klijent ostvaruje pozitivne novčane tokove u razdoblju otplate i dugoročnih ušteda. Dodatna prednost ESCO modela predstavlja činjenica da tijekom svih faza projekta korisnik usluge surađuje samo s jednom tvrtkom po principu sve na jednom mjestu, a ne sa više različitih subjekata, čime se u velikoj mjeri smanjuju troškovi projekata energetske učinkovitosti i rizik ulaganja u njih. Također, ESCO projekt obuhvada sve energetske sustave na određenoj lokaciji što omogudava optimalan izbor mjera s povoljnim odnosom investicija i ušteda.


54

Korisnici ESCO usluge mogu biti privatna i javna poduzeda, ustanove i jedinice lokalne i regionalne samouprave. U Europi postoje i razne varijacije ESCO poslova, poput ugovora na energetsku učinkovitost (EPC – Energy Perfomance Contracting) i ugovorne prodaje toplinske energije (tzv. Heat Contracting). Model ugovorne prodaje topline razvijen je i primijenjen u velikoj mjeri u Austriji, Finskoj, Švedskoj i drugim EU zemljama sa značajnim iskustvima u modernom iskorištavanju biomase iz privatnih šuma, dok u Hrvatskoj trenutno ne postoji niti jedan primjer primjene. Osnovni princip ovog modela sastoji se u tome da privatni poduzetnici prodaju toplinsku energiju krajnjim potrošačima (primjerice, zgradama javne namjene). Investiciju potrebnu za proizvodnju i isporuku topline (kotao, prateda oprema, dokumentacija) u pravilu snosi poduzetnik, dok se korisnik/kupac topline obvezuje sklopiti dugoročni ugovor (tipično 10 ili više godina).

8.5 Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) osnovana je 12. lipnja 1992. godine donošenjem Zakona o Hrvatskoj kreditnoj banci za obnovu (HKBO) (NN 33/92). HBOR je razvojna i izvozna banka osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva. Osnivač i 100%-tni vlasnik HBOR-a je Republika Hrvatska koja jamči za sve nastale obaveze. Temeljni kapital utvrđen je Zakonom o HBOR-u (NN 138/06) u visini od 7 milijardi kuna čiju dinamiku uplate iz Državnog proračuna određuje Vlada Republike Hrvatske. Posebna linija HBOR-a pod nazivom Program kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije namijenjena je privatnim i javnim subjektima. Putem ove linije mogude je financirati ulaganja u osnovna sredstva koja ne uključuju izradu projektne dokumentacije. HBOR u pravilu kreditira do 75% predračunske vrijednosti investicije bez PDV-a. Najmanji iznos kredita je ograničen na 100.000 kuna dok najvedi iznos nije ograničen Rok otplate iznosi maksimalno 14 godina, uz mogudi poček od 2 godine. Kredite je mogude realizirati izravno ili putem poslovnih banaka koje surađuju s HBOR-om. Od 2012. godine HBOR u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB) omogudava korištenje bespovratnih sredstava Darovnice iz Programa Europske komisije – Energy Efficiency Finance Facility (EEEF 2007). Darovnica je ukupne vrijednosti 3,9 milijuna Eura i može se koristiti uz kreditna sredstva iz izvora EIB-a, izravno putem HBOR-a ili preko poslovnih banaka s kojima HBOR ima uspostavljenu poslovnu suradnju. Krediti su namijenjeni za financiranje osnovnih sredstava u okviru ulaganja koja pridonose uštedi energije i/ili smanjenju emisije CO2, odnosno ulaganja kojima se povedava energetska učinkovitost objekata u zgradarstvu i industriji. U sklopu Programa Europske komisije EEFF 2007, uz financiranje energetske učinkovitosti, mogude je financiranje osnovnih sredstava za ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije. Prihvatljiva su ona ulaganja koja po završetku investicije doprinose poboljšanju energetske učinkovitosti postojedih objekata (ulaganja u izgradnju novih objekata nisu prihvatljiva za korištenje sredstava Darovnice.) i to na sljededi način:

sektor zgradarstva - projekti kojima se ostvaruje najmanje 30% uštede energije (izmjena

fasada, prozora i vrata, poboljšanje sustava rasvjete, grijanja i hlađenja, uređenje

kotlovnica, ugradnja solarnih sustava za grijanje tople vode i sl.)


55

sektor industrije - projekti kojima se ostvaruje najmanje 20% uštede energije i/ili

smanjenja ispuštanja CO2 (automatizacija i optimizacija proizvodnih sustava, izmjena

strojeva i opreme, poboljšanja sustava rasvjete, grijanja, hlađenja, ventilacije i sl.)

Prihvatljiva su i pojedina ulaganja u obnovljive izvore energije, kojima je povrat investicije manji od 15 godina, uz izuzede ulaganja u projekte proizvodnje biogoriva i malih solarnih elektrana. Sukladno uvjetima programa kreditiranja HBOR-a prema kojem se odobravaju kreditna sredstva iznosi smiju varirati od 40.000 Eura do 5 milijuna Eura, ovisno o vrsti projekta. Važno je naglasiti kako za projekte javnog sektora ukupan iznos kredita koji se alocira iz sredstava EIB-a ne može iznositi više od 50% ukupne predračunske vrijednosti projekta bez PDV-a.


56

Darovnica namijenjena krajnjim korisnicima iznosi 15% od odobrenog iznosa kredita iz sredstava EIB-a i koristi se za umanjenje glavnice kredita. Sredstva Darovnice raspoloživa su nakon ispunjenja uvjeta uštede energije i/ili smanjenja ispuštanja CO2 ili po uspješno završenoj investiciji i ishođenju potrebnih dozvola, kada je riječ o ulaganjima u obnovljive izvore energije. Uz navedenu mogudnost umanjenja glavnice kredita, u sklopu Darovnice osigurana je i pomod konzultanata čija je zadada procijeniti i potvrditi postignute razine uštede energije i/ili smanjenja ispuštanja CO2, odnosno potvrditi uspješnost ulaganja u obnovljive izvore energije.

8.6 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOIEU) osnovan je Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03) sukladno odredbama članka 60. stavka 5. Zakona o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99) i članka 11. Zakona o energiji (NN 68/01), a započeo je s radom 1. siječnja 2004. godine. Fond je osnovan kao izvanproračunski fond u svojstvu pravne osobe i s javnim ovlastima utvrđenima Zakonom o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Cilj fonda je sudjelovati svojim sredstvima u financiranju nacionalnih energetskih programa imajudi u vidu postizanje energetske učinkovitosti, odnosno korištenja obnovljivih izvora energije. Sredstva za financiranje djelatnosti Fonda osiguravaju se iz namjenskih prihoda Fonda od:

naknada onečišdivača okoliša;

naknada korisnika okoliša;

naknada na opteredivanje okoliša otpadom;

posebnih naknada za okoliš na vozila na motorni pogon. Sredstva Fonda se dodjeljuju na temelju provedenog javnog natječaja sukladno odredbama Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 154/08 i NN 18/09), Programu rada i financijskom planu Fonda (NN 183/04). Javni natječaj objavljuje se u Narodnim novinama, na web stranicama Fonda, te u javnim glasilima. Korisnici mogu biti jedinice lokalne i regionalne samouprave, trgovačka društva i druge pravne osobe, obrtnici te fizičke osobe. Sredstva fonda dodjeljuju se putem:

beskamatnih zajmova;

subvencija;

financijske pomodi;

donacija. Prihvatljive investicije prema natječajima Fonda iz 2013. godine uključuju:

sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za korištenje obnovljivih izvora energije;

programe poticanja korištenja obnovljivih izvora energije u kudanstvima;

projekte energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama turističkog sektora te drugim komercijalnim zgradama javne namjene;

projekte energetske učinkovitosti u zgradarstvu;

programe ugradnje razdjelnika toplinske energije i radijatorskih termostatskih ventila u stanove zgrada priključenih na centralizirani toplinski sustav;


57

energetske preglede sa ciljem javnog izlaganja energetskih certifikata o energetskim svojstvima zgrada u vlasništvu županija i gradova te komercijalnih zgrada javne namjene.

Prema opdim kriterijima za dodjelu sredstava Dubrovačko-neretvanska županija ima pravo na dodjelu bespovratnih sredstava do iznosa od 40% ukupno prihvatljivih troškova projekta.

8.7 Strukturni fondovi i Kohezijski fond Europske unije

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine stvorene su znatno vede mogudnosti financiranja od onih iz prethodnih godina kada su na raspolaganju stajali instrumenti pretpristupne pomodi EU. U pretpristupnom razdoblju (2007.-2013.), Hrvatska i ostale zemlje kandidatkinje za članstvo imale su priliku institucionalno i upravljački pripremiti se za korištenje fondova EU putem pretpristupnog programa IPA. Strukturni i Kohezijski fond, kao najizdašniji mehanizmi financiranja projekata energetske učinkovitosti u Europskoj uniji, u službi su Kohezijske politike EU. Cilj ove politike na koju otpada više od tredine proračuna EU jest ostvariti gospodarsku i društvenu koheziju, odnosno ujednačen razvoj unutar Europske unije. U financijskoj perspektivi 2007.-2013. ukupna financijska alokacija putem navedenih Fondova iznosi 347,41 mlrd Eura. Unutar prve financijske alokacije za Republiku Hrvatsku za drugu polovicu 2013. godine na raspolaganju je ukupno 450 milijuna Eura. Uz Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond predstavlja najvažniji izvor financiranja nacionalnih infrastrukturnih projekata te se u sljededem proračunskom razdoblju (2014.-2020.) očekuje znatno veda zastupljenost projekata iz sektora energetike. Procijenjena vrijednost sredstava raspoloživih za Hrvatsku za 2013. godinu iznosi oko 150 milijuna Eura. Za projekte iz sektora energetike, naročito u ruralnim i manje razvijenim krajevima relevantan je Operativni program Regionalna konkurentnost. Ukupna alokacija sredstava za ovaj operativni program za razdoblje 2013. godine iznosi 93,7 milijuna Eura. Prvi natječaji u sklopu ovog programa mogu se očekivati u 2014. godini. Važno je naglasiti kako program predviđa i posebna sredstva namijenjena za tehničku pripremu i izradu projektne dokumentacije kojom bi se stvorila baza pripremljenih projekata za sufinanciranje u sljededoj financijskoj perspektivi (2014.-2020.). U narednoj sedmogodišnjoj financijskoj perspektivi očekuje se znatno izdašnija financijska alokacija koja bi trebala ukupno iznositi oko 10,2 milijardi Eura, pri čemu operativni programi još nisu doneseni. Poznato je međutim da je Europska komisija ved donijela 11 tematskih ciljeva unutar kojih de svaka država modi uvrstiti svoje projekte za financiranje putem EU fondova. Kao jedan od glavnih tematskih ciljeva istaknuta je podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svom sektorima. Razina sufinanciranja iz Strukturnih i Kohezijskog fonda može iznositi do 85% ukupno prihvatljivih troškova, pri čemu je važno naglasiti da ova stopa znatno ovisi o vrsti i financijskoj isplativosti investicije. Pravila financiranja putem EU fondova nalažu da projekti koji su komercijalno isplativi, odnosno ostvaruju brz povrat početne investicije, nisu prihvatljivi za financiranje sredstvima EU fondova. S druge strane, projekti koji imaju nepovoljne financijske pokazatelje, ali stvaraju pozitivan društveni i ekološki učinak na širu zajednicu smatraju se podobnima za financiranje bespovratnim sredstvima EU. Republika Hrvatska je za potrebe korištenja strukturnih fondova podijeljena u dvije NUTS 2 regije, a Dubrovačko-neretvanska županija pripada regiji Jadranska Hrvatska. Usvajanje kompletnog


58

zakonodavnog okvira koji de regulirati pravnu i tehničku stranu korištenja sredstava putem instrumenata Kohezijske politike očekuje se krajem 2013. godine.

8.8 Programi i posebni instrumenti potpore Europske unije

Sredstva Europske Unije koja se stavljaju na raspolaganje za projekte korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti dostupna su kroz različite programe i fondove Europske unije, pri čemu postoje značajne razlike u temeljnoj logici dodjele sredstava i namjeni. Fondovi namijenjeni zemljama članicama Europske unije su individualizirani za svaku zemlju te se usuglašavaju s Europskom komisijom, dok su Programi Europske unije namijenjeni svim članicama EU i pridruženim članicama koje temeljem Memoranduma o razumijevanju (engl. Memorandum of Understanding – MoU) pristupe programu te za sudjelovanje pladaju članarinu. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 2008. godine donijela Zaključak o sudjelovanju Republike Hrvatske u Programima EU. Programi Zajednice provode se prema centraliziranom modelu provedbe u kojem su za financijsko upravljanje i provedbu odgovorna tijela Europske komisije, tj. Opde uprave zadužene za pojedini program. Programi Europske unije s komponentom zaštite okoliša i energetike u kojima Dubrovačko-neretvanska županija može sudjelovati su Horizon 2020, Mediteran, Dunav, Jadransko-jonski program, ELENA, JESSICA i JASPERS.

8.8.1 Horizon 2020

Horizon 2020 predstavlja novi okvirni program u razdoblju 2014.-2020. namijenjen financiranju istraživačkih i inovacijskih projekata koji su se do 2013. godine provodili putem programa Inteligentna energija za Europu (IEE) i Sedmog okvirnog programa (FP7). Temeljni cilj programa Horizon 2020 jest smanjivanje inovacijskog i istraživačkog jaza u usporedbi sa SAD, Japanom i Kinom te reduciranje daljnje fragmentacije istraživanja i inovacija u Europi kroz učinkovitije upravljanje financijskim sredstvima. Program bi također trebao riješiti neke od najvedih zamjerki iz aktualnih FP7 i IEE programa poput pojednostavljivanja birokratske procedure u administriranju i financijskom pradenju projekta. Također, dat de se snažna podrška fokusiranju istraživanja na tzv. društvene izazove (societal challanges) u EU poput klimatskih promjena, energetske sigurnosti i efikasnosti, starenja stanovništva i efikasnog korištenja resursa bez štetnih posljedica po okoliš. Proračun Horizon 2020 u sedmogodišnjem razdoblju iznosi 80 milijardi Eura i podijeljen je u skladu s prioritetima programa:

Jačanje istraživanja i znanstvenih kapaciteta EU (ukupno 24,6 milijardi Eura);

Tehnološki razvoj i inovacije u industrijskom sektoru te olakšavanje pristupa izvorima financiranja za male i srednje poduzetnike (ukupno 13,7 milijardi Eura);

Rješavanje društvenih problema koji se odnose na klimatske promjene, sigurnost opskrbe energijom, održivi transport, poljoprivredu i zdravlje građana (ukupno 31,8 milijardi Eura).

Kombiniranjem znanstveno-istraživačkih aktivnosti te potpora industriji i poduzetnicima, po prvi put de se pod istim programom nadi projekti razvoja i komercijalizacije, čime se želi stvoriti svojevrsna premosnica između ova dva sektora.


59

8.8.2 Transnacionalni programi

Transnacionalni programi Europske unije pokrenuti su s ciljem razvoja partnerstva u sektorima od strateške važnosti kako bi se unaprijedio proces teritorijalne, ekonomske i socijalne integracije i postigla kohezija, stabilnost i konkurentnost na regionalnom planu. Programi se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Instrumenta pretpristupne pomodi (IPA), ovisno o tome dolazi li prijavitelj iz zemlje članice Europske unije ili ne. Do 2013. godine partneri iz Hrvatske bili su u mogudnosti sudjelovati na dva transnacionalna programa: Mediteran i South-east Europe. U sljededem programskom razdoblju (2014.-2020.) uspostavit de se tri transnacionalna programa: Mediteran, Dunav i Jadransko-jonski program, a Dubrovačko-neretvanska županija modi de sudjelovati u sva tri programa. Prema dosadašnjim pravilima programa sufinancirale su se aktivnosti na području zaštite okoliša, promocije energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Projektni konzorcij obavezno mora uključivati više partnera iz različitih zemalja programskog područja pri čemu koordinator projekta može dolaziti samo iz zemlje članice EU. Sufinanciranje projektnih aktivnosti maksimalno može iznositi do 85% prihvatljivih troškova. Precizniji prioriteti svih programa i financijske alokacije bit de poznati tijekom 2014. godine kada se očekuju i prvi javni natječaji.

8.8.3 European Local Energy Assistance (ELENA)

ELENA je usluga tehničke pomodi pokrenuta u suradnji Europske komisije i Europske investicijske banke krajem 2009. godine. Glavni izvor financiranja ELENA-e dolazi od programa Intelligent Energy Europe (IEE). Tehnička pomod pruža se gradovima i regijama pri razvoju projekata energetske učinkovitosti i privlačenju dodatnih investicija, pri čemu su obuhvadene sve vrste tehničke podrške potrebne za pripremu, provedbu i financiranje investicijskog programa. Europska komisija predvidjela je sredstva u visini od 39 milijuna Eura za 2012. godinu namijenjenih korisnicima za programe koji su u skladu s ukupnim energetskim ciljevima EU. Ključan kriterij pri selekciji projekata bit de njihov utjecaj na ukupno smanjenje emisije CO2, a prihvatljivi projekti uključuju izgradnju energetski efikasnih sustava grijanja i hlađenja, investicije u čišdi javni prijevoz, održivu gradnju i sl. Minimalna veličina investicije iznosi 50 milijuna Eura, uz omjer iznosa tehničke pomodi i kapitalne investicije od 1:20. Udio EU sufinanciranja iznosi 90%. Obzirom na vrlo visoku minimalnu veličinu investicije Europska komisija osnovala je i druge ELENA fondove namijenjene manjim projektima (između 30 i 50 milijuna Eura), a kojima upravljaju razvojne banke EBRD, KfW i CEB. Za projekte manje od 30 milijuna Eura Komisija preporuča prijavu na program IEE Mobiliziranje lokalnih energetskih investicija.

8.8.4 Zajednička europska potpora održivom ulaganju u gradska područja (JESSICA)

JESSICA predstavlja inicijativu Europske komisije za održivi razvoj i obnovu gradskih sredina, planiranu u periodu od 2007.-2013. godine. Projekt se provodi u suradnji s Europskom investicijskom bankom, Razvojnom bankom Vijeda Europe te komercijalnim bankama. Države članice EU mogu odlučiti uložiti dio njima dodijeljenih sredstava iz Strukturnih fondova u tzv. revolving fondove kako bi pridonijele ponovnoj uporabi financijskih sredstava i na taj način ubrzale ulaganja u urbana područja Europe. Doprinosi iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) dodjeljuju se fondovima za urbani razvoj (FUR) koji ih ulažu u javno-privatna partnerstva ili u druge projekte uključene u integrirani plan za održivi urbani razvoj. Ta ulaganja mogu biti u obliku vlasničkog kapitala, zajmova i/ili jamstava. Upravna tijela mogu se odlučiti da sredstva


60

preusmjere fondovima za urbani razvoj koristedi holding fondove (HF) namijenjene ulaganju u nekoliko fondova za urbani razvoj. S obzirom na to da se radi o obnovljivim instrumentima, prinosi od ulaganja ponovno se ulažu u nove projekte urbanog razvoja pri čemu se ponovno koriste javna sredstva te se potiče održivost i učinak javnih sredstava EU i nacionalnih javnih sredstava. Korisnici zajmova uključuju lokalne i regionalne uprave, agencije, državnu upravu, ali i privatne investitore. Inicijativom JESSICA promiče se održivi urbani razvoj podupiranjem projekata u sljededim područjima:

gradska infrastruktura – uključujudi promet, vodu/otpadne vode, energetiku;

kulturna baština ili kulturne znamenitosti – za turizam i ostale održive načine uporabe;

ponovni razvoj napuštenih ili neiskorištenih industrijskih područja – uključujudi čišdenje

područja i dekontaminacija;

stvaranje novog gospodarskog prostora za mala i srednja poduzeda i sektor IT-a i/ili sektor

istraživanja i razvoja;

sveučilišne zgrade – zgrade za medicinske, biotehnološke i druge specijalizirane namjene;

poboljšanja u području energetske učinkovitosti.

Za svaku zemlju članicu koja pokaže interes za osnivanjem takvog fonda izrađuje se posebna studija na temelju koje se određuju karakteristike bududeg fonda i instrumenti financiranja. Od uspostave inicijative u 2007. godini do kraja 2012. godine, zabilježen je veliki interes za JESSICA program, a izrađeno je ukupno 65 studija za 21 zemlju članicu. Kroz 19 JESSICA programa ukupno je mobilizirano oko 1,6 milijardi Eura investicija. Hrvatska he ulaskom u EU i potpisivanjem memoranduma također ostvarila pravo na sudjelovanje u ovom programu.

8.8.5 Zajednička pomod za potporu projektima u europskim regijama (JASPERS)

JASPERS predstavlja oblik pomodi zemljama članicama EU koje su pristupile nakon 2004. godine. Europska komisija, EBRD i EIB formirali su 2006. godine u suradnji s Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW) bankom ovu inicijativu kao formu tehničke pomodi članicama pri pripremi kapitalnih projekata za financiranje putem EU fondova. Hrvatska je u 2012. godine ostvarila mogudnost koristiti JASPERS tehničku pomod za pripremu projekata u EU proračunskom razdoblju za 2013. godinu. Područja na kojima se nudi stručna pomod uključuju:

unapređenje prometne infrastrukture unutar i izvan Transeuropske mreže: željeznički, cestovni i riječni promet;

intermodalni prometni sustavi i njihova interoperabilnost; čisti gradski i javni promet; projekti zaštite okoliša, energetske efikasnosti te upotreba obnovljivih izvora energije; javno-privatna partnerstva.

Program JASPERS provode visokokvalificirani stručnjaci sa sjedištem u Luksemburgu te u regionalnim uredima centralne i istočne Europe. Ne postoje financijske potpore ved se nudi besplatna tehnička pomod nacionalnim provedbenim tijelima uključenim u pripremu velikih


61

projekata. JASPERS se razrađuje u obliku godišnjeg akcijskog plana u suradnji sa zainteresiranim zemljama članicama te Europskom komisijom. Fokus je na projektima čija vrijednost prelazi 25 milijuna Eura (zaštita okoliša) te 50 milijuna Eura za projekte prometne infrastrukture. Zaključno s 2012. godinom korištenjem JASPERS tehničke pomodi pripremljeni su projekti ukupne vrijednosti 18,1 milijarde Eura.


62

8.9 Connecting Europe Facility (CEF)

Novi fond Europske unije, koji s radom treba započeti 2014. godine trebao bi biti ključni instrument za ciljana infrastrukturna ulaganja na europskoj razini kako bi se olakšalo nesmetano funkcioniranje jedinstvenog tržišta i kako bi se potaknuo održivi razvoj, poslovi i kompetitivnost na području cijele Europske unije. S proračunom od 50 milijardi Eura (do 2020. godine), Connecting Europe Facility namijenjen je višedržavnim projektima koji nude europsku dodanu vrijednost iz tri glavna područja:

Transport (proračun 31,7 milijardi Eura) – podržavat de se projekti izgradnje

međudržavnih prometnih koridora te povedanje energetske učinkovitosti i održivosti

prometa;

Energetika (proračun 9,1 milijarda Eura) – transeuropski projekti kojima se unapređuje

energetska infrastruktura, povedava sigurnost opskrbe energijom i podupiru ciljevi EU

energetske strategije do 2020. godine;

Telekomunikacije i ICT (proračun 9,2 milijarde Eura) – investicije u izgradnju i razvoj brze

širokopojasne infrastrukture i usluga te projektima usmjerenim k stvaranju jedinstvenog

europskog tržišta za širokopojasne usluge, poput e-zdravstva i računalne sigurnosti.

Sredstva fonda bit de raspoloživa u obliku bespovratnih sredstava, kredita, garancija, ali očekuje se i znatna participacija financijskih institucija (prvenstveno razvojnih banaka poput Europske investicijske banke).

8.10 Europska investicijska banka (EIB)

Europska investicijska banka je financijska institucija Europske unije specijalizirana za dugoročno financiranje projekata koji podupiru razvojnu politiku EU. Osnovana je Rimskim ugovorima 1958. godine i nalazi se u vlasništvu zemalja članica EU. Prioriteti banke su sljededi:

podrška ekonomskoj i kohezijskoj politici EU; razvoj Transeuropske mreže (TEN); potpora razvoju malog i srednjeg poduzetništva; zaštita okoliša; potpora održivom razvoju sektoru energetike.

EIB ima za cilj financirati projekte koji doprinose ekonomskom napretku i smanjenju regionalnih razlika, a korisnici sredstava mogu biti iz javnog i privatnog sektora. Usluge koje pruža EIB mogu se svrstati u četiri grupe:

davanje zajmova; izdavanje garancija na zajmove; pružanje tehničke pomodi putem specijaliziranih instrumenata: ELENA, JASPERS; financiranje projekata putem fondova i posebnih instrumenata: EIF, JEREMIE, JASMINE,

JESSICA.


63

O financijskoj snazi institucije svjedoči vrhunski kreditni rejting (AAA) uslijed čega je EIB u mogudnosti pribavljati sredstva po vrlo povoljnim uvjetima. EIB posluje prema neprofitnim načelima, stoga korisnici zajmova mogu računati na niske troškove kapitala i duge rokove otplate uz mogudnost počeka. Postoji nekoliko vrsta zajmova:

individualni zajam; posredni zajam; skupni zajam.

Individualni zajam – projekti se financiraju direktno preko EIB, a vrijednost investicije mora prelaziti 25 milijuna Eura. Financiraju se infrastrukturne investicije na području transporta, energetike, zaštite okoliša, industrije, uslužnih djelatnosti, te zdravstva i školstva. Ne postoji ograničenje visine kredita, međutim EIB standardno financira do 50% investicije. Razdoblje povrata ovisi o vrsti investicije i krede se od 5 do 12 godina za industrijske projekte, te 15 - 25 godina za investicije u infrastrukturu i energetiku. Kamatne stope mogu biti fiksne ili varijabilne, uz mogudnost počeka otplate glavnice. Zahtijeva se osiguranje zajma u obliku bankarske garancije ili drugog prvoklasnog instrumenta osiguranja. Posredni zajam – EIB ne odobrava izravne zajmove ved uz posredovanje banke partnera u zemlji samog investitora. Visina zajma krede se u rasponu od 40.000 do 25 milijuna Eura, odnosno 100% vrijednosti investicije. Projekti koji se financiraju uključuju investicije u industriju i uslužne djelatnosti, modernizaciju tehnologije, energetske uštede, zaštitu okoliša i poboljšanje infrastrukture. Investitori su uglavnom mala i srednja poduzeda te lokalna uprava. Skupni zajmovi – u slučajevima kada investitori ne mogu zadovoljiti uvjet o minimalnoj visini investicije od 25 milijuna Eura, postoji mogudnost grupiranja vedeg broja individualnih projekata. Prilikom apliciranja projekta za zajam od EIB ne postoji standardna dokumentacija niti upitnik koji treba popuniti. Međutim, za svaki projekt potrebno je izraditi studiju isplativosti, pribaviti potrebne zakonske dozvole, navesti detaljne tehničke specifikacije projekta, relevantne podatke o investitoru, kreirati plan troškova i financijsku analizu, te napraviti studiju utjecaja na okoliš. Postoji mogudnost kombiniranja zajmova EIB sa sredstvima dobivenim iz pretpristupnih fondova. Do kraja 2009. godine EIB je za razne projekte u Hrvatskoj odobrio 1,89 milijardi Eura zajmova. Dvije tredine zajmova činile su investicije u infrastrukturu, naročito u razvoj prometne infrastrukture. Uloga EIB na polju energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije posebno se intenzivirala zadnjih par godina kada se bilježi značajno povedanje investiranja u ovaj sektor. 2009. godine EIB je uložio 25 milijuna Eura u osnivanje novog fonda specijaliziranog za projekte energetske učinkovitosti i obnovljive izvore energije (Green for Growth Fund Southeast Europe) te proširio suradnju s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak. Cilj ove suradnje jest prevladavanje trenutne krizne situacije na kreditnom tržištu koja je posebno pogodila poduzetnički sektor.

8.11 Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD)

Europska banka za obnovu i razvoj osnovana je 1991. godine kao međunarodna financijska institucija za pomod tranzicijskim zemljama pri prelasku na tržišnu ekonomiju i demokratsko


64

uređenje. Sjedište banke je u Londonu, a nalazi se u vlasništvu 61 zemlje i dvije međunarodne institucije: EU i EIB. Investiranje se provodi u 29 zemalja Europe i Azije, među kojima je i Hrvatska. Korisnici sredstava primarno dolaze iz privatnog sektora i nisu u mogudnosti pronadi odgovarajude izvore financiranja na tržištu. EBRD također usko surađuje s regionalnim bankama pri financiranju projekata u javnom sektoru. Kako bi projekt bio prihvatljiv za financiranje mora zadovoljiti sljedede uvjete:

projekt se mora odvijati u zemlji članici EBRD-a; mora imati značajnu tržišnu perspektivu; financijski doprinos investitora mora biti znatno vedi nego EBRD-a; mora doprinositi lokalnoj ekonomiji i razvijati privatni sektor; projekt mora zadovoljavati stroge financijske i ekološke kriterije.

EBRD standardno financira projekte na području poljoprivrede, energetske efikasnosti i opskrbe energijom, industrijske proizvodnje, infrastrukture lokalne zajednice, turizma, telekomunikacija i transporta. Financiranje EBRD-a vrši se putem zajmova i vrijednosnih papira u vrijednosti od 5 - 230 milijuna Eura. Manje vrijedni projekti mogu se financirati posredno preko privatnih banaka ili posebnih razvojnih programa. Razdoblje otplate zajma krede se od jedne do 15 godina. EBRD prilagođava uvjete financiranja ovisno o stanju regije i sektora u kojem se odvija projekt. Doprinos EBRD-a u projektu iznosi do 35%, ali može biti i vedi. Ulaganja EBRD u Hrvatskoj u sektor energetike, samo u 2011. godini iznosila su 31,6 milijuna Eura. Iako se očekuje smanjenje direktnog financiranja projekata, tu bi ulogu trebali preuzeti novi lokalni energetski fondovi u čijoj je kapitalizaciji sudjelovao EBRD: WeBSEFF II, European Fund for Southeast Europe, Green for Growth Fund Southeast Europe te CroPSSF Sustainable Energy.

8.12 Europski fond za energetsku učinkovitost (EEE-F)

Europska komisija osnovala je 1. srpnja 2011. Europski fond za energetsku učinkovitost kao dio nastavka paketa mjera za ekonomski oporavak zemalja Unije (European Energy Programme for Recovery). Fond je namijenjen podupiranju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, s posebnim naglaskom na projekte u gradskim sredinama. Fond nudi sve vrste financijskih usluga uključujudi srednjoročno i dugoročno kreditiranje, izdavanje garancija, dužničkih vrijednosnih papira i akreditiva. Korisnici su primarno jedinice lokalne, odnosno regionalne uprave, ali na fond se mogu javljati i privatna poduzeda i ESCO tvrtke. Inicijalni proračun fonda iznosi 265 milijuna Eura, uz udjel EU od 125 milijuna Eura, Europske investicijske banke od 75 milijuna Eura, Cassa Depositi e Prestiti SpA od 60 milijuna Eura i doprinosom Deutsche Bank koja upravlja samim fondom od 5 milijuna Eura. Fond po uzoru na ELENA fond nudi bespovratna sredstva za pripremu projektne dokumentacije stoga je EU osigurala 20 milijuna Eura za tu namjenu. Uvjet za ostvarenje tehničke pomodi jest uzimanje kredita putem ovog fonda, s tim da projekti ne smiju biti vedi od 50 milijuna Eura te se s njihovom realizacijom mora započeti unutar roka od tri godine. Pretpostavlja se da de uz doprinos privatnih investitora i banaka inicijalni proračun fonda narasti do 800 milijuna Eura.


65

8.13 Okvir za investicije na Zapadnom Balkanu (WBIF)

Okvir za investicije na Zapadnom Balkanu pokrenut je u prosincu 2009. godine kao zajednička inicijativa Europske komisije zajedno s Razvojnom bankom Vijeda Europe (CEB), Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Europskom investicijskom bankom (EIB), a inicijativa je podržana od strane Vijeda Europe. Radi se o inovativnoj financijskoj inicijativi koja ujedinjuje bespovratna sredstva u svrhu usmjeravanja zajmova za financiranje prioritetnih infrastrukturnih projekata na Zapadnom Balkanu. Djelokrug WBIF-a proširen je i na područja socio-ekonomskog razvitka i energetske učinkovitosti. Projekti kojima se dodjeljuje bespovratna pomod od strane WBIF-a moraju biti locirani na teritoriju jedne ili više zemalja korisnica na Zapadnom Balkanu, a to su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija i Srbija. WBIF dodjeljuje bespovratna sredstva projektima za koje postoji vjerojatnost da de biti podržani zajmovima od uključenih međunarodnih financijskih institucija i drugih financijskih partnera. Bespovratna sredstva koriste se za pripremu projekata, ubrzavanje korištenja postojedih zajmova ili premošdivanje financijskih nedostataka. WBIF pruža zemljama korisnicama integrirani financijski paket za investicijske projekte koji su ocijenjeni kao prioritetni za razvoj infrastrukture. Bespovratna sredstva dolaze iz: Instrumenta za pretpristupnu pomod IPA Europske komisije, razvojnih banaka (CEB-a, EBRD-a i EIB-a) te od doprinosa bilateralnih donora putem Europskog zajedničkog fonda za Zapadni Balkan (European Western Balkans Joint Fund – EWBJF). WBIF se sastoji od dvije ključne komponente:

Joint Grant Facility (JGF), koji prikuplja bespovratna sredstva iz proračuna Europske komisije, CEB-a, EBRD-a, EIB-a i bilateralnih donora;

Joint Lending Facility (JLF), temeljen na zajmovima koje pružaju CEB, EBRD i EIB i povedanoj suradnji s drugim multilateralnim razvojnim i bilateralnim financijskim institucijama.

Sredstva Joint Grant Facility-a imaju prvenstvenu namjenu podržati operacije koje zajednički financiraju institucije koje surađuju u Joint Lending Facility-u. Investicijski projekti trebaju doprinositi ciljevima koji imaju za svrhu unaprijediti gospodarski, društveni i okolišni razvoj Zapadnog Balkana. Mogudnost financiranja imaju projekti koji uključuju razvoj infrastrukture u sektorima zaštite okoliša, energetike, prometa i socijalnog sektora, kao i razvoj privatnog sektora. Prioritetne projekte definiraju i predlažu zemlje korisnice. WBIF dodjeljuje financijske potpore korisnicima na nekoliko načina: tehnička pomod za pred-investicijske studije (poput studija utjecaja, studija izvodljivosti, izrade idejnih i glavnih projekata, nadzora projekta i sl.), sufinanciranje investicije, dodjela poticaja financijskim posrednicima te subvencioniranje kamatne stope zajmova. Projekti koji utječu na razvoj regije i podrazumijevaju suradnju između dvije ili više zemalja Zapadnog Balkana imaju prednost kod odlučivanja o projektnim prijavama. Mogudnost financiranja imaju projekti iz sljededih podsektora:

Okoliš: vodoopskrba, pročišdavanje otpadnih voda, odvodnja, upravljanje krutim otpadom i opasnim otpadom, kontrola emisija;

Energetika: obnovljivi izvori energije (kogeneracijska postrojenja, hidroenergija) prijenos energije, plinovodi;

Energetska učinkovitost;


66

Promet: ceste, željeznice, unutarnji plovni putovi, zračne luke, gradski prijevoz; Socijalni sektor: škole i obrazovni centri, bolnice, socijalno stanovanje i druge javne

zgrade; Malo i srednje poduzetništvo, podrška privatnom i financijskom sektoru.

Projektne prijave za WBIF podnose se uredu nacionalnog IPA koordinatora (NIPAK) u zemlji korisnici WBIF-a. Nakon odobrenja NIPAK-a, projektne prijave za WBIF prosljeđuju se Odboru za financiranje projekta (PFG) koji se sastoji od predstavnika Europske komisije i uključenih međunarodnih financijskih institucija. PFG je odgovoran za dvostupanjsku ocjenu prijava, tzv. analizu (screening) i procjenu (assessment). PFG predlaže pozitivno ocjenjene projektne prijave Upravljačkom odboru WBIF-a na konačno odobrenje i pradenje njihove provedbe. Upravljački odbor sastoji se od predstavnika Europske Komisije, partnerskih međunarodnih financijskih institucija (CEB, EBRD, EIB), dok predstavnici zemalja korisnica imaju ulogu promatrača. Pozivi za podnošenje projektnih prijava objavljuju se dva puta godišnje (okvirno u veljači i rujnu), ovisno o planiranim sastancima Upravljačkog odbora gdje sve uključene strane glasaju o odobravanju projekata (okvirno u lipnju i prosincu). Instrument za dodjelu bespovratnih sredstava kroz tehničku pomod provodi se putem angažiranja konzultanata koji su ved ugovoreni od strane Europske komisije i na raspolaganju za rad na pripremi projekata nakon njihovog odobrenja. Do kraja prosinca 2011. godine bilo je šest poziva za podnošenje projekata i evaluacija u okviru WBIF-a, s ukupno odobrene 122 dodjele bespovratnih sredstava te potencijalnom investicijom od gotovo 10 milijardi Eura. U 2011. WBIF je sektorskoj alokaciji dodao i razvoj privatnog sektora, koji predstavlja ukupno 43 % vrijednosti dodijeljenih bespovratnih sredstava u 2011. godini.

8.14 Program financijske podrške projektima obnovljive energije za Zapadni Balkan II (WeBSEFF II)

Na temelju uspješnog fonda WeBSEDFF osnovanog 2009. godine od strane Europske banke za obnovu i razvoj pokrenut je 2013. godine novi program pod nazivom Program financijske podrške projektima obnovljive energije za Zapadni Balkan II (WeBSEFF II). Program je namijenjen kreditiranju projekata energetski održivog razvitka u zemljama tzv. Zapadnog Balkana, a provodi se putem regionalnih partnerskih banaka (Zagrebačka banka d.d.). Proračun fonda iznosi 75 milijuna Eura, a otvoren je podjednako investitorima iz privatnog i javnog sektora. Europska unija podupire WeBSEFF II sa 11,5 milijuna Eura bespovratnih sredstava koji su namijenjeni za tehničku, konzultantsku pomod investitorima, ali i za projekte koji ostvare značajne uštede energije. Naime, poticaji u obliku smanjenja glavnice kredita odobravaju se ako projekt ostvari minimalne uštede od:

20% smanjenja emisije CO2 za investiranje u novu, energetski učinkovitiju opremu;

30% smanjenja potrošnje energije za rekonstrukciju postojedih zgrada;

Projekti obnovljivih izvora energije moraju ostvariti povrat investicije unutar 15g te imati internu stopu rentabilnosti vedu od 10%.


67

Procjenu isplativosti ulaganja provode projektni konzultanti, a odabrani de biti samo dugoročno financijski održivi projekti. Uloga konzultanata svodi se na provjeru sukladnosti projekta sa zadanim kriterijima, procjenu potencijalnog smanjenja emisije CO2, kao i pružanje savjetodavne pomodi.

8.15 Green for Growth Fund – Southeast Europe (GGF)

Europska investicijska banka i njemačka razvojna banka KfW utemeljili su uz potporu Europske komisije Green for Growth Fund – Southeast Europe krajem 2009. godine. Fond, čije je sjedište u Luksemburgu, osnovan je u obliku javno privatnog partnerstva. Primarni cilj Fonda jest poticanje razvoja financijskog tržišta namijenjenog kreditiranju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Zemlje u kojima de Fond djelovati uključuju kandidate za priključenje Europskoj uniji (Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Turska). Fond je namijenjen ulagačima iz javnog i privatnog sektora, od kojih su dosad najvažniji EBRD, Europski investicijski fond i Sal. Oppenheim. Inicijalni proračun iznosi 95 milijuna Eura, s ciljem povedanja na razinu od 400 milijuna Eura u idudih pet godina. Austrijska razvojna banka osigurat de bespovratne potpore od 5 milijuna Eura, kao i potrebnu tehničku pomod financijskim institucijama. Usluge koje pruža Fond uključuju srednjoročno i dugoročno kreditiranje, izdavanje garancija, dužničkih vrijednosnih papira i akreditiva. Projekti prihvatljivi za financiranje moraju garantirati smanjenje potrošene energije, odnosno CO2 za 20%, te obuhvadaju sve projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Korisnici sredstava mogu biti iz javnog i privatnog sektora, a financiranje se vrši direktno ili putem partnerskih banaka. Raspon visine kredita za korisnike iz javnog sektora iznosi od 100.000 - 10.000.000 Eura, pri čemu su kamatne stope tržišno formirane. Očekuje se kako de prisutnost Fonda pozitivno djelovati na razvoj bankarskih proizvoda namijenjenih projektima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, te osnivanju lokalnih ESCO kompanija.


68

9 SAŽETI PRIKAZ MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI PO SEKTORIMA

U ovom poglavlju prikazane su sve mjere i projekti koje se planiraju implementirati na području Dubrovačko-neretvanske županije do 2016. godine. Ukupno je identificirano 12 mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije koje se planiraju provoditi na čitavom području Županije. Implementacijom svih navedenih mjera, uštede energije na području županije do 2016. godine iznosit de ukupno 0,01806 PJ. Tablica 9.1 Sažeti prikaz svih mjera energetske učinkovitosti i procijenjene uštede do 2016. godine

Sektor/ podsektor

Br. Mjera Očekivane uštede u

2016. (PJ)

Industrija

I.1. Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva na području Dubrovačko-neretvanske županije

0,00075

I.2. Projekt poticanja energetske učinkovitosti mikro, malih i srednjih poduzetnika u Županiji

0,00051

Promet T.1. Grupa mjera za unprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Županije

0,00007

T.2. Integrirani prijevoz putnika na području grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije

-

Kudanstva

R.1. Sufinanciranje korištenja solarnih kolektorski sustava kod fizičkih osoba

0,00135

R.2. Sufinanciranje mjera energetske učinkovitosti na stambenim objektima fizičkih osoba

0,00456

Uslužni podsektor

C.1. Energetski pregledi i certificiranje zgrada javnih ustanova 0,00863

C.2. Program povedanja energetske učinkovitosti održive gradnje i korištenja obnovljivih izvora energije u školama DNŽ

0,00041

C.3. Energetski dani Dubrovačko-neretvanske županije 0,00178

C.4. Sustavno gospodarenje energijom u zgradama u vlasništvu DNŽ

-

C.5. Master plan javne rasvjete -

Poljoprivreda A.1. Plan poticanja razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja Dubrovačko-neretvanske županije

-

UKUPNO 0,01806



69

10 ZAKLJUČAK

Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje od 2014. do 2016. godine izrađen je u skladu s obvezom propisanom u članku 9. Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08, 55/12, 101/13). Kao referentna godina u odnosu na koju se postavljaju ciljevi i promatraju ostvarene uštede energije za Dubrovačko-neretvansku županiju je odabrana 2012. godina, za koji su prikupljeni svi relevantni podaci o energetskoj potrošnji za sljededa tri sektora:

industrija; promet; opda potrošnja.

Prema rezultatima energetske analize promatranih sektora energetske potrošnje na području Dubrovačko-neretvanske županije, utvrđeno je da najvedi udio u ukupnoj energetskoj potrošnji ima sektor prometa (52,9%), zatim sektor opde potrošnje (43,77%), dok je potrošnja energije u sektoru industrije gotovo zanemariva i iznosi samo 3,3%. U okviru Programa, prema odredbama Zakona, identificirano je ukupno 12 mjera za povedanje energetske učinkovitosti u sektorima industrije, prometa i opde potrošnje. Za svaku su mjeru procijenjene očekivane energetske uštede u 2016. godini. Ukupan potencijal energetskih ušteda u 2016. godini iznosi 0,01806 PJ. Prema propisanoj metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja uštede energije u neposrednoj potrošnji, okvirni cilj uštede energije u neposrednoj potrošnji Dubrovačko-neretvanske županije iznosi 0,180 PJ. Međutim, potrebno je istaknuti da de se provedbom mjera identificiranih u 2. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije ostvariti očekivane uštede na nacionalnoj razini u 2016. godini, čemu de pridonijeti i ostvarenje očekivanih ušteda provedbom mjera na regionalnoj razini identificiranih ovim Programom. Vremenski plan dinamike realizacije svake od identificiranih mjera je prikazan Gantthogramom. Uspješna provedba ovog Programa rezultirat de povedanjem energetske nezavisnosti Dubrovačko-neretvanske županije, te energetsko-gospodarskim razvitkom na načelima održivosti i zaštite prirode i okoliša kao najvede vrijednosti Županije.


70

11 IZVORI

Projekcije neposredne potrošnje energije u Republici Hrvatskoj, Osnovni scenarij - Podloge za izradu dokumenta Prilagodba i nadogradnja strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske, svibanj 2008. www.energetska-strategija.hr

Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08, 55/12) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/379617.html

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_130_3192.html

Pravilnik o energetskoj bilanci (NN 33/03) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_03_33_442.html Pravilnik o metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji (NN 40/10) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_04_40_1024.html Nacionalni program energetske učinkovitosti 2008.-2016. http://www.mingo.hr/userdocsimages/energetika/Nacionalni%20program%20energetske%20u%C4%8Dinkovitosti%202008.%20-%202012..pdf Drugi nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost 2012.-2013. http://www.mgipu.hr/doc/EnergetskaUcinkovitost/II_NAPEURH_2013.pdf Razvojna strategija Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje 2011.-2013. godina http:// www. edubrovnik.org

http://www.energetska-strategija.hr/

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/379617.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_130_3192.html



http://www.mingo.hr/userdocsimages/energetika/Nacionalni%20program%20energetske%20u%C4%8Dinkovitosti%202008.%20-%202010..pdf

http://www.mingo.hr/userdocsimages/energetika/Nacionalni%20program%20energetske%20u%C4%8Dinkovitosti%202008.%20-%202010..pdf

http://www.mgipu.hr/doc/EnergetskaUcinkovitost/II_NAPEURH_2013.pdf

program energetske učinkovitosti 2014-2016

Documents