program i strategija rada i razvoja udruge hrvatskih …...cilj programa •predstaviti udrugu...
TRANSCRIPT
Program i strategija rada i razvoja Udruge hrvatskih tržnica
2010 – 2015
Cilj Programa
• Predstaviti udrugu
• Ukazati na njenu gospodarsku vrijednost
• Predstaviti koristi od tržnica za ruralne krajeve
• Pomod u kreiranju programa rada i razvoja tržnica članica udruge
• Potaknuti sve odgovorne na dijalog i suradnju – donošenje zakonskih akata i sustava potpora radu tržnica
UHT
10 godina rada UHT, Dolac 2010
• Vizija
– postati središnje mjesto u Hrvatskoj za kupovanje domade, svježe hrane poznatog porijekla i uzgojene prema ekološkim načelima održive poljoprivrede
• Misija
– stvaranje izravnih veza između proizvođača i potrošača hrane – dodana vrijednost proizvoda
– osigurati dostupnost svježih sezonskih proizvoda građanima - viša kvaliteta prehrane stanovništva
– omoguditi poštenu zaradu za poljoprivrednike -doprinjeti održivosti ruralnog prostora u Hrvatskoj
Redni
broj Članica
Redni
broj Članica
1. Tržnice Split 16. Tržnica Daruvar
2. Tržnica Novi Marof 17. Tržnica Ogulin
3. Tržnica Pula 18. Tržnica Koprivnica
4. Tržnica Varaždin 19. Tržnica Kutina
5. Tržnica Omiš 20. Tržnica Vukovar
6. Tržnica Sisak 21. Tržnica Đakovo
7. Tržnice Zagreb 22. Tržnica Belišde
8. Tržnice Rijeka 23. Tržnica Pakrac
9. Tržnica Osijek 24. Tržnica Našice
10. Tržnica Zadar 25. Tržnica Sinj
11. Tržnica Šibenik 26. Plodine Zagreb
12. Tržnica Dubrovnik 27. Ciglane Zagreb
13. Tržnica Karlovac 28. Tržnica Gradiška
14. Tržnica Slavonski Brod 29. Tržnica Čakovec
15. Tržnica Vinkovci 30. Tržnica Vodice
Organizacijska shema UHT
Predsjednik Tajništvo
Vijede UHT
Skupština
Članice - 30 tržnica
Nadzorni odbor
Načela djelovanja UHT
•Edukacija,
•Ekonomija,
•Ekologija i
•Etika
Suradnja - uspjeh
Domada i sezonska
hrana
Vladine institucije
Udruženja poljoprivrednika
(NGO)
Tržnice
(NGO)
Doprinos tržnica – bez potpora iz proračuna RH
779zaposlenika tržnica
> 16.000prodavatelja
> 60.000 članova obitelji
Snaga UHT – u brojkama
30tržnica
311.912 m2
779zaposlenika
16.280prodavatelja
14.050prodajnih mjesta
UHT – važan “kotačid”
Prosječne vrijednosti jedne tržnice članice UHT
Kategorija Prosječna vrijednost
Broj zaposlenika 12
Površina tržnica 4500 m2
Broj prodajnih
mjesta
300
Broj prodavatelja 320
Ukupni mogudi potencijal tržnica u Hrvatskoj
Kategorija Vrijednost (96 gradova X
prosječna vrijednost)
Broj zaposlenika 1.152
Površina tržnica 432.000 m2
Broj prodajnih
mjesta
28.800
Broj prodavatelja 30.700
Korisnici usluga tržnica
TRŽNICA
OBRTNICI
OPG
PZ
TRGOVAČKA DRUŠTVA
GRAĐANI -kupci
Procijenjeni financijski pokazatelji
4 milijarde kn - ukupni god. promet
2 milijarde kn - prihod od ukupnog prometa
260 tisuda - bruto prosječnih plada u RH (7.700 kn)
21 tisuda - godišnjih bruto prosječnih plada
52.5 milijuna kn - u proračun RH – proeza i doprinosa iz plada
Mogudi procjenjeni potencijal svih tržnica
5.5 milijarde kn - ukupni prihod
30 tisuda - godišnjih bruto plada
75 milijuna kn - državni proračun
tržnicajednostavna prodaja -
brza naplata
mala i srednja gospodarstva
tradicijsko obiteljsko
poduzetništvo
diverzifikacija zanimanja na
selu
ruralna
ekonomija
ruralni
prostor
PREDNOSTI (engl.Strenghts) /SNAGE SLABOSTI (engl. Weaknesses)
Tradicija tržnica - stalni objekti i prostor za tržnice
Navike kupovanja na tržnicama – središta gradova
Razvijen turizam
Brza naplata prodanih proizvoda
Dobri higijenski uvjeti i infrastruktura
Izravna kupovina od samih proizvođača
Dobra prometna povezanost
Sve vedi interes za „zdravu hranu“
Raznolikost tradicijskih proizvoda i jela
Očuvan ruralni prostor
Dovoljne poljoprivredne površine
Postojanje udruge hrvatskih tržnica
Nedostatna zakonska legislativa
Neorganiziranost poljoprivrednika
jNedostatan marketing tržnica i lobirane
Prestrogi zakonski kriteriji za izravnu prodaju
Nerazdvojenost izravnih proizvođača od ostalih trgovaca
tuđom robom
Nepostojanje potpora za razvoj tržnica
Staračka i usitnjena poljoprivredna gospodarstva
Slaba educiranost i informiranost proizvođača i
potrošača
Nepovezanost tržnica sa poljoprivrednim udruženjima
(udrugama i zadrugama)
MOGUĆNOSTI (engl. Opportunities) /PRILIKE PRIJETNJE (engl. Threats)
Proširenje prodajnih kanala-nove robne marke
Nerazvijena tržna infrastruktura za proizvode seoskog
prostora
Rast potpora EU iz „zelene košarice“
ZPP EU, državna i regionalna politika razvoja ruralnog
prostora - jača
Rast broja stranih turista, porast potražnje za izvornim i
autentičnim proizvodima sela – izvoz hrane
Pred pristupni fondovi EU i ostali fondovi
Turizam-ugostiteljstvo i seoski turizam
Okrupnjavanje proizvođača i tržnica
Dampinške cijene (do ulaska u EU)
Prevelik uvoz hrane daljnja liberalizacija domadeg tržišta
Limitirani izvori financiranja i mala investicijska sposob.
Ekspanzija trgovačkih lanaca
Pooštrenje zdravstvene sigurnosti u području
proizvodnje i distribucije hrane
Pooštrenje zahtjeva glede zaštite okoliša i dobrobiti
životinja
Skupe usluge certificiranja te analize i kontrole kvalitete
proizvoda
Veliko kolebanje cijena-nestabilno tržište
Daljnja birokratizacija prodaje
Aktivnosti, mjere i projekti
1. Nastavak i širenje projekta Certificirane seljačke tržnice (CST)
2. Seljački dudani
3. Sabirno-distribucijski centri
4. Novi prodajni kanali – istraži. i impelement.
5. Tržnica kao turistička destinacija
6. Marketinške aktivnosti
7. Organizacija manifestacija, radionica, savjetovanja i međunarodna suradnja
CERTIFICIRANA SELJAČKA TRŽNICAUdruga hrvatskih tržnica www.uht.hr
Projekt Certificirana seljačka tržnica
Certificirana seljačka tržnica (CST)
Započeo 2005. godine
Od 2002. do 2007. godine, USAID i njegov partner DAI vodili su Projekt za povedanje konkurentnosti u poljoprivrednoj industriji (ACE)
Ciljevi projekta uvođenja CST-a
• pomodi malim i srednjim OPG-ima da:
• povedaju proizvodnju• unaprijede kvalitetu proizvoda• prošire područje distribucije svojih
proizvoda – sve u cilju poboljšanjaprodaje, zapošljavanja i prihoda
• poslove utvrđivanja porijekla spustit na razinu lokalne samouprave i regionalne uprave.
Partneri na projektu
•USAID DAI-ACE
•Udruga hrvatskih tržnica
• Zajednica udruga hrvatskih povrdara
• JLS i Županije
•Udruženja proizvođača
CST nam treba da nam se ne dogodi slijedede:
Projekt – Certificirana seljačka tržnica (CST)
• Zagreb, Slavonski Brod, Sisak, Osijek, Varaždin, Pula, Karlovac i Čakovec.
• Ukupno je programom certificiranja obuhvadeno više od 200 OPG-a koja prodaju svoje vlastito povrde na tržnicama.
• Pravilnik o dodjeli i uporabi oznake
“Proizvodi hrvatskog seljaka”
Zašto je potrebno uvesti certifikaciju proizvoda i same tržnice?
• Hrana je najvažniji i najčešdi proizvod koji kupujemo
• Potrošač je bombardiran svakojakim reklamama o hrani
• U poplavi ponude različitih proizvoda sve manje vjerujemo onome što je napisano
• Trgovac ne zna puno o samom proizvodu i o načinu kako je proizveden
• Zaštita proizvođača od nelojalne konkurencije, a potrošača od mogude prijevare
Što to konkretno znači?
• Svaki proizvođač koji želi sudjelovati u sustavu certificiranja mora ispuniti sljedede temeljne uvjete za pravo na stjecanje certifikata o porijeklu svojih proizvoda („Uvjerenje o porijeklu“):
– Biti član udruge proizvođača povrda i voda županije
– Dati dokaze o posjedovanju ili najmu poljoprivrednog zemljišta
– Obaviti nadzor o uvjetima proizvodnje od strane povjerenstva za izdavanje certifikata
– Pridržavati se odredbi Pravilnika
Nadzor i kontrola
• Na temelju izvršenog nadzora izdaje se proizvođaču Uvjerenje o porijeklu
• Svakog proizvođača koji je stekao uvjerenje može se bez najave tijekom razdoblja proizvodnje kontrolirati
• Certificirani proizvođači ne smiju u svojoj ponudi povrda imati vrste povrda za koje nije utvrđeno da ih proizvode na svojem gospodarstvu niti smiju prodavati tuđe povrde.
Upotreba znaka na temelju certifikata
Organizacija CST
Obiteljska poljprivredna gospodarstva
UdrugeNeprofitna razina
udruživanja
ZadrugeProfitna razina
udruživanja
CSTTržnica
-vele i maloprodaja
Zašto tržnica – njezina uloga?
• Mjesto izravne veze proizvođača i potrošača
• Izravne informacije o hrani koju kupujemo
• mjesto gdje se stvaraju poznanstva i duboko povjerenje između onih koji proizvode hranu i onih koji je kupuju.
• Imamo “svojeg” proizvođača upravo naše hrane
• Tako se banalna kupnja pretvara u ritual i posebno zadovoljstvo, pa čak i stvar prestiža pri čemu se svi osjedaju kao pobjednici.
Tržnica – mjesto izravne prodaje
• Svježina proizvoda – sezonska ponuda• Uporaba tradicijskih tehnoloških postupaka• Veda kakvoda i posebnost proizvoda –
korisnost za potrošača• Međusobno povjerenje (osobni kontakt s
proizvođačem) – obiteljski kupci• Obavijesti o proizvodnji i preradi• Veda briga za okoliš• Trenutna naplata
Koristi za sve
• Marketing – veda prodaja
• Veda prodaja - bolja zarada
• Potpora od države i EU
• Zaštita potrošača –garancija porijekla i kvalitete proizvoda
• Jačanje lokalne ekonomije
Certifikat – istaknut na prodajnom mjestu
Prezentacija CST-a i dodijela certifikata
Tržnica – ponuda u prehrani
Poljoprivrednici
(organizirani u udruženja)
Tržnica
(organizira jedinstvenu ponudu - svježe i domade
hrane)
Vrtidi , škole
bolnice, starački domovi
Edukacija – uloga tržnice u pravilnoj (“zdravoj”) prehrani -kampanja
Tržnice i sportaši
"ZDRAV ŽIVOT"
Roditelji
Djeca -škole i vrtidi
Nastavnici i
odgajatelji
Predložene turističke aktivnosti na tržnici
• Otvoriti suvenirnicu i e-info stup na tržnici – izvorni i autentični proizvodi
• Organizacija obilaska tržnica uz mogudnost kušanja po štandovima• Osmisliti dio tržnice kao povijesni prikaz nekadašnjih tržnica• Prikazati tradicionalne zanate i spremanja hrane• Otvoriti restoran ili sl. s ponudom tradicionalnih jela i pida s tržnice• Organizacija događanja na tržnici tijekom godine
– izbor najljepše uređenog prodajnog mjesta– izbor najkumice ili sl.– sajam domade hrane– dani prodaje određenog sezonskog povrda ili voda– festivali nekog proizvoda (jagoda, rajčica ili sl.)– tradicionalni folklorni prikazi pjesme i plesa – natjecanja u spremanju tradicionalnih jela– promocije zdrave sezonske hrane i zdravog načina života....
UHT HTZ
Turistčke zajednice i
uredi
Županijski i gradski upravni odijeli za
razvoj turizma
Gradske tržnice
Vladine ustanove
za turizam
(ministarstva i agencije)
Marketinške aktivnosti
Marketing plan
Propagandni materijali o tržnicama i o UHT-u
Objave u tiskovinama
Tiskovne konferencije
List/bilten udruge
Web site (www.uht.hr)
Marketinške aktivnosti
• U sklopu ovog dijela programa izrađen je promotivni letak o našoj udruzi
• redizajnirana postojeda web stranica udruge.
M-mix - promocija
• Promocija regionalnih brendova hrane i pića
• Hrvatski tradicionalni ručak na tržnicama
• Poster – zajednički vizualni identitet tržnica i proizvoda
• Promotivni letak
Zakonska legislativa
• Zbrka u propisima - rastresenost• Prestrogi kriteriji – komplicirana birokracija• Prilagodba EU legislativi
• Jedinstveni Zakon o tržnicama - zaštita tržnica kao tradicionalnog oblika izravne prodaje hrane od seljaka
• Ulazak tržnica kao oblika izravne prodaje u sustav potpora ruralnom razvoju
Izvori financiranja programa
• Proračun UHT
• Proračuni JLS-a i županija
• Proračun RH (resorna ministarstva)
• Nacionalni i EU fondovi
• Donacije – domade i međunarodne
• Iz djelatnosti tržnica
Strateški cilj
• postati središnje mjesto prodaje domadih svježih (sezonskih) proizvoda, vlastitog uzgoja, visoke nutritivne vrijednosti i uzgojenih na ekološki prihvatljiv način
• U konačnici želimo 2 vrste tržnica:Seljačke tržnice (cst) – svakodnevna prodaja
proizvoda iz vlastitog uzgoja
Ekološke seljačke tržnice – odvojeno na aktkaktivnim mjestima u gradovima (i u trgovačkim centrima), dva puta tjedno ili po potrebi.
Strateški koraci do ostvarenja ciljeva UHT-a
Organiziranje i analiza stanja
Partnerstvo
Program i provedba
Marketing i lobiranje
Ostvarenje ciljeva
Strateško partnerstvo (suradnja)
• Nevladina udruženja
– Udruge poljoprivrednih proizvođača
– HTZ, HUP
• Vladine institucije i strukovne grupacije
– Resorna ministarstva i agencije
– HGK, HOK, HPK
• Međunarodna udruženja
– UNDP, USAID
– Institucije EU
– Srodne udruge
• Mediji
Marketing – tržnica daje marketinšku potporu i logistiku proizvođačima
• Polazna točka kreiranja marketniških aktivnosti su očekivanja i razmišljanja potrošača (kupaca na tržnicama)
• Oni traže domadu, sezonsku i kvalitetnu hranu
Marketinška strategija
•Kreiranje regionalnih brendova hrane i pida koji se prodaju na tržnicama –pod zajedničkim imenom na svim tržnicama
Marketinški splet 4-P (M – mix)
• Proizvod (product)
• Cijena (price)
• Distribucija – mjesto prodaje (place)
• Promocija (promotion)
M–mix - proizvod
• Domada hrana s poznatim porijeklom i dokazane kvalitete
• Proizvod s dodanom vrijednošdu:
–Tržna marka i oznake izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda
M–mix - cjenovna politika
• Troškovno određivanje cijena
• Prodajno određivanje cijena – povezivanje kakvode i cijene proizvoda
• Konkurentsko određivanje cijena - usporedba
• U izravnoj prodaji manjih serija proizvoda ne preporučuje se politika niskih cijena
M–mix - politika distribucije
• Izravna prodaja na tržnici ili putem tržnica na:
• specijaliziranim sajmovima,
•uz prometnice,
•dostava na kudni prag (npr: halo plac i sl.),
• specijalizirani dudani,
• restorani i sl.
Provedba
• UHT – potpora članicama, a one proizvođačima
• Korištenje kapaciteta članica - imaju stručnjake za marketing
• Standardizacija - koristimo zajednički pristup i vizualni identitet u promociji
• Bitna suradnja i vjera u uspijeh
Zaključak• Zajedništvo
• Svima jasni ciljevi
• Dosljednost
• Upornost
• Uspješan rezultat programa
I na kraju....
• “Tržnice su gospodarsko, kulturno i komunikacijsko središte grada.”
Albert Gunzerzamjenik gradonačelnika
Klagenfurta
HVALA NA PAŽNJI !