program iz organizacije gradjenja

44
I PREDMJER RADOVA ZEMLJANI RADOVI 1. Uređenje mjesta građenja. m2 1200 1,00 1200,00 2. Skidanje humusa u sloju od 20 cm, Sa utovarom i odvaozom na gradski depo. 20,00m x 60,00m x 0,20m m3 240 9,00 2160,00 3. Iskop zemlje 3. kategorije za temelje Stope objekta sa utovaraom i odvozom na Gadilisni depon udaljen 2 km. 2,50m x 2,20m x 1,60 x x 14kom m 3 123,2 15,00 1848,00 4. Zatrpavanje oko temeljne cesice rijecnim Sljunkom sa nabijanjem do projektnog Modula stisljivosti. m 3 17,08 25,00 427,00 5. Nasipanje sloja rjecnog sljunka debljine 20cm (ispodpodne ploce) sa razgrtanjem I zbijanjem do projektovanog modula Stisljivosti. m 2 898,7 20,00 17974,00 Ukupno KM: 23 609,00

Upload: elvedin-omeragic

Post on 29-Sep-2015

123 views

Category:

Documents


7 download

DESCRIPTION

kompletan program

TRANSCRIPT

PREDMJER RADOVA

I PREDMJER RADOVAZEMLJANI RADOVI

1. Ureenje mjesta graenja.

m2 1200 1,00 1200,002. Skidanje humusa u sloju od 20 cm,

Sa utovarom i odvaozom na gradski depo.

20,00m x 60,00m x 0,20m

m3 240 9,00 2160,003. Iskop zemlje 3. kategorije za temelje

Stope objekta sa utovaraom i odvozom na

Gadilisni depon udaljen 2 km.

2,50m x 2,20m x 1,60 x x 14kom m3 123,2 15,00 1848,004. Zatrpavanje oko temeljne cesice rijecnim

Sljunkom sa nabijanjem do projektnog

Modula stisljivosti.

m3 17,08 25,00 427,005. Nasipanje sloja rjecnog sljunka debljine

20cm (ispodpodne ploce) sa razgrtanjem

I zbijanjem do projektovanog modula

Stisljivosti.

m2 898,7 20,00 17974,00

Ukupno KM: 23 609,00II BETONSKI RADOVI1. Izrada oplate i betoniranje betonom MB 30

temeljnih stopa za stubove montazne

konstrukcije, utrosak oplate je 2,5m2 /m3 betona.

2,0m x 2,3m x 0,5m x 14kom

m3 32,20 250,00 8050,002. Izrada otplate za temeljne casice montazne

konstrukcije, utrosak oplate je 9,64m2 /m3 0,9 x 14kom

m3 12,6 210,00 2646,003. Betoniranje AB temeljnih veznih greda MB 30 Urosak utroska oplate je 6,65m2 /m3 betona. m3 31,2 220,00 6864,004. Betoniranje ploe debljine 15cm,

betonom MB 30.

m3 145,8 220,00 32076,005. Nabavke, savijanje i montaza armature za

Temeljne stope, casice stupova i temeljne

Vezne grede.

(procjena 100 kg/ m3 betona)

kg 2217,0 1,70 3768,00

Ukupno KM: 53 404,00lll AB MONTAZNA KONSTRUKCIJA 1. Proizvodnja, dopuna i montaza AB

konstrukcije, tip "Vranica" Sarajevo.

konstrukcija se sastoji od AB stubova,

glavnih krovnih nosaca i sekundarnih krovnih

nosaca, kako slijedi:

a) AB stub 70/40, L=10,45; V=2,715 m3; G=6788kg;

F=17,83m2

Komad: kom 14 1600,00 22400,00b) Primarni krovni nosac (AB greda), V=3,45 m3 ; G=8625kg; F=46,08m2. Komada:

kom 7 1200,00 8400,00

c) Sekundarni krovni nosac, V=0,855m3; G=2140kg; F=10,31m2

Komada: kom 60 320,00 19200,00d) Kranska greda, V=1,967m3;

G=4917kg; F=19,19m2

Komada: kom 12 730,00 8760,00

Ukupno KM: 58 760,00lV ZIDARSKI RADOVI 2. Izrada hidroizolacije podova od 2x varenog biverplasta V40.

m2 972 20,00 19440,00

Ukupno KM: 19440,00V PODOPOLAGACKI RADOVI

1. Izrada industrijskog poda "Ferbeton" d = 10 cm

Sa sa zagladenom gornjom povrsinom.

m2 972 40,00 38880,00

Vl POKRIVACKI RADOVI

1. Nabavka i montaza krovnog panela TOPTERM SP

d = 10 cm sa potrebnim ucvrscivacima i Opsavina, finalno zavrsen. 1o cm izolacije.

m3 990 40,00 39600,00

Vll LIMSKI RADOVI1. Izrada horizontalnih i vertikalnih oluka od lima

U boji krovnog panelad d = 55 cm, sa potrebnim

ovjesnim priborom.

m 108 14,00 1512,002. Nabavka i montaa fasadnog panela TOPTERM SP

d=10cm sa potrebnim uvrivaima te smanjenje

raspona sa 9m na 4,5m pomou

INP 12 elinoga profila m2 1426 55,00 78430,00

Ukupno KM: 79942,00Vll STAKLARSKI RADOVI

Nabavka i ugradnja kopelit stakla

d=5/6 mm irine s = 250 mm sa potrebni

zavrnim profilima i vodonepropusnom

zatitom

m2 94 30,00 2820,00Ukupna cijena rekapitulacija

l Zemljani radovi 23609,00ll Betonski radovi

53404,00lll AB Montaza Konstrukcija

58760,00lV Zidarski radovi

19440,00

V Podopolagacki radovi

38880,00

Vl Pokrivacki radovi

39600,00

Vll Limarski radovi

79942,00 VllI Staklarski radovi 2820,00 Ukupno KM:

316 455,00 3. TEHNICKI OPISMontaznog sistema hala "Vranica"

Hale montaznog sistema "Vranica" se izvodi od elemenata izradjenih od armiranogi prednapregnutog betona i nalaze primjenu u privrednim objektima u najrazlicitije svrhe, kao sto su:

Skladista (podno i visokoregalna)

Objekti lakse industrije

Objekti tekstilne industije

Objekti prehrambene industrije

Objekti metaloprerqadivacke industrije

Remontne radionice

Hladnjace

Poljoprivredni objektiSportske dovirane

DISPOZICIJE HALA

Katalogom su dana rjesenja za tipske hale, medutim, moguce je izvoditi objekte sa rasponima, rasterima i visinama unutar velicina koje su odredene Katalogom.

Za poduzne rastere usvojene su velicine od 4.0, 6.0, 9.0, i 12.0 m.

Za hale sa glavim punim prednapregnutim nosacima usvojeni su rasponi 15, 18, 21, 24, i 17m, za hale sa glavnim resetkastim prednapregnutim nosacima 18, 21, 24, 27 i 30 m, za hale sa punim armirano-betonskim nosacima 6, 8 i 10. m.

Izvode se dvije vrste hala: bez kranova i sa kranovima.

Visina tipskih hala bez kranova su 4.0, 5.0 i 7.0 m,a sa kranovim 7.0 i 9.0 m do donje ivice glavnog nosaca, a moguce je izvoditi i druge visine prema zahtjevima tehnologije.

Pored osnovnih namjena objekata ostali prateci sadrzaj se mogu organizovati u samim halama ili u aneksima koji se dodaju uz glavne projekte.

Prikaz mogucih metoda, sredstava i opreme za izvodenje radova:Vrsta radovaOpis radovaMetodeSredstvaOprema

Zemljani radoviKopanje temeljnih jama i odvoz viska materijala-90 % masinski rad -10 % rucni rad-bager

-kiper kamionStandardna oprema za izvodenje zemljenih radova

Betonski radoviSpravljanje i ugradnja betona u razlicite elemente-Masinsko spravljanje-transport mikserom i pumpom

-ugradnja masinska-betonara-mikser

-pumpa

-vibratorPrirusni alat za betoniranje, kalupi za uzimanje uzoraka

Metalski radovi

Montaza krovnog panela

S potrebnim ucvrscivanjem-50 % masinski rad -50 % rucni rad-auto dizalicaStandardna oprema za izvodenje metalskih radova

Montazerski radovi

Montaza gotovih montaznih elemenata-90 % masinski rad -10 % rucni rad-kran

-autodizalica

-vucni vozStandardna oprema za izvodenje montaznih radova

Zavrsni i ostali radoviSvi ostali l zavrsni radovi na objektu-60 % masinski rad -40 % rucni rad-kiper kamioni

-masina za malterisanje

-dizalicaRaznovrsna oprema za izvodenje raznih vrsta poslova

Tehniki opis postupaka montanog graenja

Prilikom pripreme montanih radova najprije analiziramo djelove procesa montiranja elemenata. Montau razmatramo u fazi projektovanja s tim da se zamisao same montae zasniva na realnim i iskustvenim pokazateljima. Sam tehnoloki proces montiranja obuhvata vie faza:

a). Priprema leita

Samu pripremu leita treba da uradimo tako to izvrimo kontrolu leita djelove vezivanja, razmjeravanje te obiljeavanje na osloncima gdje se ucrtavaju gabaritne linije i veliine nalijeganja i niveliranja kota .

b). Priprema montanih elemenata

Obuhvata pregled stubova, glavnih i sekundarnih nosaa i obezbjeivanje svih tehnilokih detalja opreme i mehanizacije, kontrolu postolja, poloaja elemenata, obiljeavanje osovine i raspona. U sluaju oteenja nastalih tokom dopreme i manipulacije potrebno je sva oteena mjesta prije montae popraviti i dovesti u red.

c). Priprema mehanikih sredstava i uslova rada

U ovoj fazi potrebno je obezbjediti dostupnost elemenata za prihvatanje, koliinu kontratega za montau, zatim provjeriti ispravnost mehanizacije, obezbjediti uad i kuke, i obavezno provjeriti atestiranje na nosivost. Takoe se treba izvriti kontrola za prilaz i rad mehanizacije i obezbjediti adekvatna podloga za mehanizaciju.

d). Zahvatanje elemenata

U ovoj fazi trebamo odrediti nain zahvatanja, poloaj mjesta zahvatanja na elementu i izvriti statiku kontrolu elemenata za uslove zahvatanja i dizanja. Osnovni princip treba da bude taj da se kuka ureaja za zahvatanje uvijek nalazi iznad teita elementa koji se die, a sam element treba da se nalazi u poloaju koji odgovara njegovom poloaju u konstukciji.

e). Prenos elemenata

Odrediti taan gabarit prostora za kretanje elemenata u odnosu na druge elemente. Potrebno je postavljanje podmetaa pri uspravljanju elemenata te nain odravanja elemenata u kretanju.

f). Privremeno uvrenje

Odrediti sigurnu statiku vezu, da se lako postavi i brzo izvri. Treba da se obezbjedi krae zadravanje mehanikog sredstva.

g). Stalne veze

Stalne veze ,predviene projektom treba tehnoloki pripremiti uz obezbjeenje potrebnih skela i ureaja.

TEHNIKI OPIS POSTUPKA IZVOENJA MONTANIH RADOVA

U fazi montae razmatramo mogua rjeenja montiranja prefabriklovanih AB elemenata. Prije poetka montae potrebno je izvriti dodatne pripreme samih elemenata, ali i obezbjediti dodatnu opremu za kaenje i prijenos elemenata do njegovog mjesta.

Na lokaciji na kojoj se vri montiranje izbetonirano je 14 temelja sa aicama dimenzija 2,00 x 2.30 x 1,5m.

Prvo se vri montaa stubova dimenzija 0.7 x 0.4 x 10.45m i teine 6788kg. Prije samog procesa montiranja stuba potrebno je vidno oznaciti mjesta na kojem e se stub kaiti. Takoe porebno je pripremiti leite na koje e se stub montirati. Leite je potrebno oistiti i izraditi podlogu od cementnog maltera.

Nakon izvrenja pripremnih radova vri se montaa stubova koja je prikazana na slici:

Na slici je prikazan auto-voz na kojem se nalaze stubovi koji e se montirati. Na predhodno oznaenim mjestima za kaenje uvruju se jednokrako elino ue prenika 35mm sa maksimalnom nosivosti od 8,9 tona (koritenjem ovog ueta izbjegava se mogunost pucanja samog). Nain kaenja ueta i atuba prikazan je na slici:

Transport stuba vri se autodizalicom GROVE KMK 6180 nosivosti od 60 tona i duine strijele od 60m.

Pri podizanju stuba sa auto-voza potrebno je da 2-3 montera pridravaju stub kako bi se izbjeglo javljanje dodatnih napona u sredini stuba na koje on nije dimenzioniran. Nakon prijenosa stuba na mjesto ugradnje stub se privremeno fiksira.

Nakon montae stubova poinje montaa glavnih nosaa. Zbog dosta velike teine samog nosaa koja iznosi 8625kg potrebno je obezbjediti kvalitetnije ue i sam nain kaenja je drugaiji kako bi se izbjeglo pucanje ueta radi eventualnih oteenja istog i male razlike izmeu granine nosivosti ueta i ukupne teine stuba koja iznosi 300kg. Proces montae prikazan

je na slici.

Nosai se privruju sa uetom prenika 52mm i nosivosti od 19.2 tone. A sam nain kaenja prikazan je na slici:

Na mjestu ugradnje nosaa postavljena je skela koja pored to pojednostavljuje monterima prihvatanje i jednostavnije montiranje nosaa, slui i za privremeno fiksiranje stubova.

Na mjestu spajanja dva elementa radi se podloga od cementnog maltera u omjeru 1:1.

Poslije montiranja svih glavnih nosaa slijedi montaa sekundarnih nosaa dimenzija 0,5 x 0,22 x 8,92m i teine 2140kg. Izbor ueta za podizanje elementa je kao kod stubova. Proces montae prikazan je na slici:

Kaenje elementa se vri na principu grede sa prepustom.

Zahvatanje elementa Zahvatanje moe prema vrsti i obliku konstrukcije da se obavi na razliite naine.

Osnovni princip treba da bude taj da se kuka ureaja za zahvatanje uvijek nalazi iznad teita elementa koji se die, a sam element treba da se nalazi u poloaju koji odgovara njegovom poloaju u konstrukciji.

Zahvatanje moe da se ostvari na jedan od sljedeih naina:

*pomou ubetoniranih kuka ili ankera, to se primjenjuje obino onda kada se radi o elementima manje teine do 5 Mp.

*pomou ostavljenih rupa u elementu,kroz koje se provuku ureaji za zahvatanje-ipke ili zavrtnji.

*pomou specijalnih papua ili obujmica to se primjenjuju kod tekih elemenata, a na taj nain se titi materijal elementa (betona) od oteenja, kao i elino ue kojim se vri zahvatanje.

*neposredno zahvatanjem ili obuhvatanjem samog elementa.

Kod toga je korisno da se sve otre ivice obloe komadima daske i da bi se

elino ue zatitilo od oteenja i da se ne bi otetile ivice samog elementa.

Elementi mogu da se zahvate na jednom ili vie mjesta, to e zavisiti od vrste, oblika i teine konstrukcije.

Veza sa dizalicom moe da se ostvari neposredno preko kuke ili putem specijalnih nosaa ili ureaja, kojima je svrha da optereenje prenesu na vei broj oslonanih taaka u cilju bolje raspodjele optereenja.

TABELARNI PRIKAZ MONTANIH ELEMENATA

BROJNAZIVKOMADADUINAZAPREMINATEINAPOLOAJ U

KONSTRUKCIJIOBLIKIZBOR DIZALICE

1STUB1611,6m3,354m8385kg

GROVE

KMK6180

NOSIVOST

60t

DUINA

STRIJELE max 60m

2GLAVNI NOSA827,0m10,34m25859kg

GROVE

KMK6180

NOSIVOST

60t

DUINA

STRIJELE max 60m

3SEKUNDARNI NOSA709,0m0,855m2140kg

GROVE

KMK6180

NOSIVOST

60t

DUINA

STRIJELE max 60m

II PLANIRANJE GRAENJA

Sastav radnih ekipa i vrijeme izvrenja za sve pozicije radova:

Vrsta radovaKol. radovaNorma vremenaPotrb. Sati+20%Radno vrj.(h)Radni h danaBroj radnikatJed.mj.

Ureenje mjesta graenja1200RIII (0,5)600720890812m2

Mainski iskop zemlje123,2Bager(0,11)

13,55216,268212m2

Transport vika materijala200Kamion(0,07)1416,882,113m3

Izrada oplate za temelje202TII(0,52)

105,04126,48815,8144m2

Betoniranja temelja76Mixer(0,22)

Vib.(0,56)

BII(1,25)16,72

42,56

9520,06

51,07

11482,5

6,38

14,252

1

35m3

Nasipanje i nabijanje899Valjak(8t)

Vibro zaba(300kg)14,7

7,3217,64

8,882,02

1,11

12m2

Betoniranje ploe debljine 15 cm145,8BII(1,25)

RIII(0,5)

Mixer(0,22)

Vibroletva182,25

72,9

32,08218,7

87,48

38,5827,33

10,9

4,818

3

2

24m2

Armiraki radovi2217AII(0,014)

AVII(0,015)31,04

33,2537,2

39,984,65

4,982

33kg

Montiranje stubova14Autodiz(0,25)

Monter III(4)3,5

564,2

67,280,52

8,41

43kom

Montaa gl.krov. nosaa7Autodiz(0,25)

Monter III

( 4 )1,75

282,1

33,680,26

4,2142kom

Mon.sek.krov. nosaa60

Autodiz(0,25)

Monter III (4)15

24018

28882,25

361

49kom

Izrada hidr.podova972

IV(0,2)194,4233,28829,1664m2

Pokrivaki radovi 990

TII(0,19)

Autodiz laka

(0,06)188,1

59,4225,72

71,28828,21

8,914

19m2

Radovi na fasadi1520

TII(0,19)288,8

346,56

843,32

8

6m2

Limarski radovi108

LII(0,3)32,438,8884,8651m

Projekt menadment i sistem kvalitetnog upravljanja:

Plan kontrole kvaliteta proizvoda:

Kontrole koje treba sprovoditi su slijedee:

Kontrole materijala

Kontrole izvrenih radovaKod kontrole materijala posebnu paznju treba posvetiti betonu i armaturi koja se ugrauje u temeljnu plou. Armaturni elik koji se ugrauje kao i svi ostali materijali koji se koriste,potrebno je da posjeduju ateste proizvoaa. Ukoliko investitor zahtjeva prije ugradnje atestiranje armature potrebno je isto sprovesti na institutima za ispitivanje materijala. Ovo ispitivanje treba da obuhvati ispitivanje mehanikih osobina materijala.

Takoer je potrebna kontrola iskopanog materijala, da se utvrdi da li se moe ponovno ugraivati kao nasipni materijal iza temeljnih stopa, tj. da se ispita granulometrijski sastav, vlanost, itd. Ukoliko iskopani materijal ne zadovoljava zahtjeve investitora potrebno je materijal zamjeniti sa boljim. Beton koji se ugrauje potrebno je takoer kontrolisati, a to se sprovodi na klasian nain uzimanja uzoraka na licu mjesta i ispitivanjem na institutima za ispitivanja materijala. Kod kontrole izvrenih radova panju treba obratiti kod postavljanja armature, tj. raspodjelu armature koja se mora postaviti tano po projektu. Takoer je vaan iskop, jer malom nepanjom moe doi do ugroenja ivota radnika. Jo jedna od vanijih kontrola kod izvoenja radova je kontrola zbijenosti uz temeljne stope i ispod temeljne ploe,kako ne bi dolo do prodiranja vode i odnoenja materijala.

KROVNA KONSTRUKCIJA

PRIPREMA PODKONSTRUKCIJE

Krovnu konstrukciju u osnovi ine sekundarni nosai postavljeni na A nosaima na meusobnom rastojanju od 220cm. Sekundarni nosai kao gotovi montani betonski elementi nisu pogodni za direktno polaganje krovnog termo panela. Odabran je tip podkonstrukcije u kombinaciji beton-drvene tafle (etinar II klase 5x8cm) koje se pomou tipl-vijaka privrste za sekundarne betonske nosae. tafle se polau tako da na sekundarni nosa lijee dua strana od 80mm, a visina iznosi u ovom sluaju 50mm te sa na svaki duni metar postavlja po 1 (jedan) tipl vijak. Na privrene tafle izvriti montau i ugradnju krovno profilisanog termo panela.

Prema uputama proizvoaa paneli se isporuuju u irini od 1000mm i u duini po elji kupca sa max.duinom od 12400mm, a prema analitikoj tabeli proizvoaa max raspon oslonaca za model TOPTERM SP d=100mm iznosi 300cm te na osnovu razmaka od 220cm sekundarnih krovnih nosaa na objektu odabranan je TOPTERM SP d=100mm sa potrebnom povrinom od 990m2.

Privrivanje panela za sekundarne nosae

Postavljanje oluka, pratee opreme i panela...

Privrivanje panela za sekundarne nosae prema uputama proizvoaa na odabranu konstrukciju se vri nakon postavljanja oluka i oluk lajsne. Odabran je kvadratni oluk 120x100mm. Oluk se postavlja na nosae iji razmak nesmije biti vei od 1m, a potom se pristupi montai oluk lajsne koje se fiksira zavrtanjem vijka sa podlokom na svakih cca 1 m1. oluk lajsna se postavlja na cijeloj duini krova tamo gdje se postavljaju i oluci i to tako da okomiti dio ide od ivice najdonjeg sekundarnog nosaa i ulazi u oluk, a horizontalni dio nalijee preko prvog sekundarnog nosaa. Dio lajsne koja ulazi u oluk se kai za oluk.

Postavljanje krovnih termo panela se vrsi sa desne strane gledajui od strehe prema sljemenu. Njihova irina i znosi 1000mm, a duina po elji kupca odnosno duini krova od sljemena do oluka. Krovni paneli se privruju vijcima koji se kroz ispupeni dio trapeznog profila na svakih cca 1 m1 zavru u drvenu taflu.

Postavljanje vjetar lajsne se vri po tipu 2 tj nakon postavljanja panela. Za njeno postavljanje su potrebna dva lica. Postavlja se od vrha krova do oluka sa fiksiranjem pomou vijaka i u sluaju nastavljanja potrebno je preklapanje lajsne od min 50mm i na tome mjestu fiksiranje izvriti pomou 2 vijka.

Montaa samara se vri po zavretku postavljanja krovnih termopanela sa preklopom od min 150mm. Fiksira se pomou vijaka za lim.

Izrada fasade

Ukupna povrina fasade iznosi 1426 m2 dok je ostatak od 94 m2 pokriven staklom. Fasad je u cjelosti sainjena od fasadnog termopanela TOPTERM SP d=50 mm u duini od 9 m i od krajnjih panela koji iznose 9,20 m. Paneli su irine od 1000 mm i postavljenog horizontalno. Raster objekta iznosi 9 m i potrebo je smanjiti raspon veze i oslonca panela na 4,5 m kako bi se time pojaao otpor panela na optereenje vjetra. Smanjivanje raspona sa 9 m na 4,5 m se postie ubacivanjem INP 12 sa svojom ukupnom duinom odnosno visinom od 955 cm. Na donjem oslonakom dejelu elini profil ima podlonu ploicu dimenzija 120x180 i debljine 10 mm sa prethodno izbuene 4 rupe meusobnog pravilnog razmaka, varenjem privrenu za profil dok je na gornjem dijelu oblik zavarenog zavretka prilagoen privrivanju za sekundarni nosa. Fiksiranje se vri pomou turbo vijaka.

Popis potrebne koliine materijala:

Za pokrivanje krovne konstrukcije je potrebno:

Drvene tafle (etinar II klase) 5x8cm ----------------------------540m1 ili 2,20 m3

Nosai oluka (kvadratni)-------------------------------------------------------108 kom

Oluk lajsna--------------------------------------------------------------------------108 m1

Oluk (kvadratni) 120x100mm--------------------------------------------------2x54 m1

Slivnik za oluk (kvadratni) 100x100 mm---------------------------------4x9950mm

Nosai za slivnike----------------------------------------------------------------4x5 kom

Krovni termopaneli ,potrebno------------------------109kom, 100x910cm = 992m2

Vjetar lajsna--------------------------------------------------------------4kom x 920 cm

Samari (sa preklopom od min 150mm)-------------------------7 kom x 8m = 56 m1

Nabavka i montaa krovnog panela TOPTERM SP d=100mm sa potrebnim uvrivanjem i opavima, finalno zavren po metru kvadratnom krova iznosi 40 KM. Montau i ugradnju vri proizvoa.

Za izradu fasade je potrebno:

INP 12 profili sa prilagoenim zavretkom------------------------------------23 kom

+ 8 kom turbo-vijaka po profilu--------------------------------------------184 kom

TOPTERM SP paneli------------------------------------------------------------1426 m2

KOPELIT STAKLO 5/6 mm irine 250 mm-----------------------------------94 m2 Nabavka i montaa fasadnog panela TOPTERM SP d=100mm sa potrebnim uvrivanjem i opavima, te pojaanje fasade sa INP 12, finalno zavren po metru kvadratnom fasade iznosi 55 KM. Montau i ugradnju vri proizvoa.

III UREENJE GRADLITA

Legenda eme ureenja gradilita:

1. Sluba za sigurnost i obezbjeenje, portirnica

2. Uprava

3. Kuhinja

4. Tuevi i umivaonici

5. Toaleti

6. Magacin

7. Park za mehanizaciju

8. Skladite za armaturu

9. Cisterna za vodu

10.Rasvjetna lampa

11.Razvodni ormar el.energije spojen na glavnu trafo-stanicu

1. Projekat tehnikog ureenja gradilita

1.1.Privremeno gradilite

Gradijite se nalazi u urbanoj sredini, tako da se snabdijevanje vodom vri iz postojeeg vodovoda.Gradilite zahtjeva odreene koliine vode za razne svrhe: vlaenje oplate prije betoniranja 0,005m vode za 1m oplate, za pranje vozila 150-200 l vode za jedno vozilo, koliina vode potrebna za zadovoljavanje potreba radnika u toku jednog dana (pie, higijenske potrebe, fizioloke potrebe) iznosi oko 0,128m vode na dan. Potrebno je osigurati i dovoljnu koliinu vode za protupoarne potrebe. U sluaju nedostatka vode, problem se rjeava dovozom vode u cisternama, pri emu se odvaja voda za potrebe radnika i tehnoloka voda.

Za higijenske potrebe radnika predvieni su kontejneri sa potrebnim sanitarnim ureajima:

-toaleti (2,5m) - 3 komada

-kupatila sa tuevima - 4 komada

-umivaonici 0,5m/osobi 3 komada

-garderoba (ormari) za svakog radnika po 0,5m

-osim toaleta nalaze se i kontejneri istih dimenzija za presvlaemje radnika prije i poslije radnog vremena

-jedan poseban toalet za ensko osoblje

Shema toaleta

1.2.Ishrana radnika

Prosjeno radno vrijeme na gradilitu je 8h, pa je zbog toga potrebno obezbijediti jedan obrok dnevno za svakog radnika. Radnici objeduju u kontejnerskoj kuhinji sa svim potrebnim elementima. Prostor za objedovanje radnika predvien je i za predah u pauzama kao i sklonite u sluaju elementarnih nepogoda.

Shema kuhinje

1.garderoba

2.hladnjak

3.sto

4.stolice

5.ostava

6.tednjak za plin

7.sudoper

8. police

1.3.Uprava (tehnike i ostale slube)

Tehniko osoblje, izvoai radova i predstavnici investitora tj. nadzora smjeteni su u dva kontejnera koji su opremljeni potrebnom opremom.

Treba voditi rauna o smjetaju ovih kontejnera na gradilitu jer to utie na efikasnost izvoenja radova.

Sluba sigurnosti e koristiti isti ovakav kontejner opremljen potrebnim elementima, koji mora biti postavljen na adekvatnom mjestu radi preglednosti gradilita.

1.ormar

2.ormar

3.radni sto

4.stolice

5.arhiva

1.4.Proizvodni pogon

Kamenolom, tvornice montanih elemenata su proizvodni pogoni koji se ne naleze na gradilitu jer se ovaj materijal doprema direktno iz proizvodnih pogona kompanije na gradilite. Na gradilitu se predvia armiranica u kojoj se vri povijanje armature po emi specifikacije armature. Prostor za odlaganje armature mora biti natkriven zbog uticaja atmosferilija.

1.5.Servisne radionice

Predviene su za izvoenje neophodnih zanatskih radova. Mogu se koristiti za odlaganje materijala, alata, bravarskih i tesarskih jedinica. Za ovu radionicu je predviena drvena baraka kvadratnog oblika.

1.6.Magacini, skladita i deponije

Ove privremene objekte lociramo na lahko dostupna mjesta, na koja se materujal moe nesmetano smjestiti, da ne bi dolo do nepotrebnih zastoja u radu. Veliina ovih objekata zavisi od vrste deponovanog materijala i intenziteta izvrenja radova. Materijali koji su postojani na uticaje atmosferilija ne treba natkrivati. Opasni materijali se smjetaju u posebna skladita materijala.

1.7.Opskrba elektrinom energijom

Snabdijevanje elektrinom energijom vri se sa postojee mree. Kabal sa kojim e se spojiti trafostanica i privremeni el.ormar na gradilitu vodit e se kroz zemlju kao razvodni kabal u krugu gradilita.

1.8.Kanalizacija

Problem kanalizacije rjeava se spajanjem na postojeu kanalizcionu mreu.

2.Plan zatite na radu

Rad na visini: Mogue je da doe do pada radnika sa visine.

Kolektivne mjere zatite: Radnici se prvo trebaju direktno upoznati sa opasnou rada na visini i potrebno je upozoriti da se prilikom radova rukovode planom kako bi izbjegli bilo kakve povrede. Obavezne su zatitne ograde. Radnici moraju imati zatitna odjela, zatitnu obuu (gumene cipele), zatitne rukavice (kone), zatitni ljem. Za rad na visini obavezan je prsobran. Moraju biti dodatno osigurani prilikom kretanja po ivicama objekta. Radi osiguranja radnika usljed rada na visini pored zatitne ograde, postavljaju se prihvatne mree ili zatitni pojasevi.

Organizacione mjere zatite: Stalna kontrola sprovoenja mjera sigurnosti radnika i elabort zatite na radu.

Opasnost po prolaznike: Prilikom izvoenja radova uvijek postoji znatielja prolaznika, pa tako postoji i mogunost povreivanja prolaznka.

Radovi na postavljanju montanih elemenata: prilikom montiranja nosaa panju treba obratiti na tehnologiju ugradnje ovih nosaa jer ovi radovi su potencijalana opasnost za radnike posebno prilikom podiznja nosaa i njihovog pozicioniranja.

Tehnuike mjere zatite: zabraniti kretanje radnika ispod tereta koji je u zraku ili u blizini tereta, obavezni su ljemovi i sva druga propisna oprema, prekontrolisati kako je zakaen teret prije podizanja. Prilikom pozicioniranja tereta radnici se moraju obavezno nalaziti na skeli koja je fiksirana uz objekat.

Organizacione mjere zatite: pravilinik zatite na radu, kao i potpuna kontrola tehnologije ugradnje nosaa (od prevoza, preko istovara do ugradnje).

Graevinska skela

Na gradilitu e se koristiti skele kao pomone graevinske konstrukcije :

-lake pokretne skele na nogarima

-metalne skele

-istovarno radne platforme

Skele na nogarima predstavljaju jednostavnu pomonu konstrukciju, ali bez obzira na to, prilikom izrade potrebno je voditi rauna o sljedeem:

-da nogari na koje se postavlja radni pod moraju biti izraeni tako da mogu sa sigurnou preuzeti sva vertikalna i horizontalna optereenja

-da su podnice od fosni debljine 50 mm zdrave i kvalitetne

-podnice moraju biti priljubljene jedna uz drugu i ne smiju od zida biti odmaknute vie od 10 cm

-da irina radnog poda ne smije biti manja od 80 cm

-ako je skela via od 1m mora se pri radu koristiti zatitna ograda

-da se skele izvode prema projektu i uputama projektanta

Ostale radne skele ija visina prelazi 1,5m e se izvoditi prema projektu i za njih e se raditi statiki proraun svih nosivih elemenata.

Isturene radne platforme koje e se upotrebljavati za prijem tereta sa graevinske dizalice moraju biti tako izgraene i montirane da je prilikom upotreba istih radnicima obezbjeena puna slgurnost Platforma koja e se koristiti mora biti izgraena prema projektu, a na njoj mora biti postavljena zatitna ograda.

Montau i demontau graevinskih skela mogu raduti samo struna lica, a za svaku skelu mora se izraditi plan skele. Za vezivanje pojedinih elemenata skele mogu se koristiti samo tipska sredstva ili sredstva predviena JUS-om (ekseri, klamfe, zavrtnjevi, spojnice i dr.).

Radna mjesta na kojima postoji poveana opasnost po ivot i zdravlje radnika su i mjesta na otvorenom prostoru pri emu su radnici izloeni odreenim vremenskim okolnostima kao to su poveana toplina ili poveana vlaga. Zbog toga se ovakva mjesta tretiraju kao mjesta sa posebnim uslovima rada, pa je zbog toga za svakog radnika potrebno utvrditi zdravstveno, fiziko i psihiko stanje. Poslovi na kojima postoji poveana opasnost po ivot i zdravlje radnika su poslovi: zidara, tesara, armira, graevinskih radnika, montaera, dizaliara. Budui da je nemogue primjenom tehnikih mjera zatite anulirati mogue opasnosti na otvorenom prostoru, radnicima je potrebno obezbijediti i dati na koritenje linu zatitnu opremu i to:

-zatitni ljem,

-zatitne naoale s providnim staklom,

-titnik za oi i lice,

-uni epovi protiv buke,

-respirator,

-kone zatitne rukavice,

-gumene rukavice za elektriare,-zatitne cipele sa elinom kapicom,

-kona zatitna pregaa za varioce i armirae,

-zatitno odijelo,

-zatitni opasa,

-sredstva i oprema za zatitu od atmosferskih nepogoda (kabanice, izme i dr.),

-sredstva i oprema za zatitu od hladnoe (grudnjaci, bunde i sl.).

Mjere i sredstva zatite od poara

Ove mjere su razraene planom Zatite od poara, a uz to postoji i Zakon zatite od poara (Sl. List BiH, BR.47/92), s ime je veina radnika izvoaa radova upoznata kroz prethodno odranu obuku. S obzirom da se radi o malom stepenu poarne opasnosti mogue je koritenje pokretnih aparata CO2. U sluaju nastanka poara irih razmjera alarmirati najbliu vatrogasnu slubu.

Organizacija prve pomoi na gradilitu

U sluaju naglog oboljenja ili povrede radnika na gradilitu potrebno je obezbijediti vozilo hitne pomoi i dovoljnu koliinu sanitetskog materijala prema broju zaposlenih radnika.

Tehnika dokumentacija na gradilitu:

Na gradilitu je obavezno da tehniki rukovodilac raspolae sljedeom tehnikom dokumentacijom:

Elaborat o ureenju gradilita

Redoslijed pojedinih radova

Graevinska knjiga

Graevinski dnevnik

Dozvola za graenje

Glavni projekt

Spisak radnika angaovanih na gradilitu sa svim podacima i kvalifikacijama

Akt o poslovanju odgovornih lica na gradilitu

Ugovori sa proizvoaima

Ugovor o graenju

Knjiga nadzora iz oblasti ZNR-u i ZOP-a

Dokumentacija o periodinom pregledu sredstava rada kao i periodinom pregledu radnika.

Radovi na ovom gradilitu moraju se blagovremeno pripremiti u skladu sa ovim Elaboratom i drugim propisima a sa radovima ne smije otpoeti ukoliko nisu ispunjeni uslovi propisani ovim Elaboratom i drugim vaeim propisima.

Rukovodilac objekta obavezan je da ovaj Elaborat proui sa cjelokupnim inenjersko-tehnikim kadrom koji uestvuje u izgradnji objekta, u cilju dosljedne primjene preventivnih mjera iz zatite na radu. U sluaju da doe do izmjena u izvedbenom projektu mora se izvriti dopuna Elaborata o ureenju gradilita sa jasno oznaenim mjerama zatite na radu koji e se primjenjivati kod izvoenja naknadnih radova.

PROCJENA UTJECAJA NA IVOTNU OKOLINU

Utjecaj na povrinske i podzemne vode:

Poto na mjestu graenja ne postoje nikakve povrinske vode niti u blizini mjesta graenja, tako da graenje nema nikakvog utjecaja na povrinske vode. to se tie podzemnih voda na mjestu graenja postoje podzemne vode i moe doi do njihovog presjecanja, to bi moglo da dovede do nagomilavanja voda na mjestu buotina za temelje a samim time i otezanje radova na izradi temelja. Pa bi se takav utjecaj mogao sprijeiti ispumpavanjem nagomilanih podzemnih voda ukoliko do toga doe. Ali zbog malog obima zemljenih radova anse su minimalne.

Utjecaj na biljke:Prilikom graenja ovog objekta dolazi do manjeg unitavanja zelenih povrina, ali ipak treba voditi rauna da se ti utjecaji svedu na minimum, a povrine koje tokom graenja nisu betonirane, a sa njih se skinuo humus ili se otetila zelena povrina, treba obloiti humusom.

Utjecaj na ivotinje:Poto su poslovi koji se obavljaju manje opasni i ne koriste se materijali koji ugroavaju ivote ivotinja, onda ovi utjecaji imaju manji obim i mogu se zanemariti, ali u nekoj maloj mjeri, treba voditi rauna i o tome.

Utjecaj na zrak:Poto se pri izgradnji ovog objekta koristi vei broj mehanizacije sa unutranjim sagorijevanjem, postoji veliki utjecaj na zrak, ovaj problem se rjeava postavljanjem filtera za preiavanje.

Utjecaj na stanovnitvo:U blizini gradilita ne postoje vea naselja, a ni pjeake zone, pa proizvodnja buke nije uznemiravajua za stanovnike naselja i sluajne prolaznike, ostali utjecaji su minimalni.

Utjecaji na ivotnu sredinu:

to se tie ostalih utjecaja na ivotnu sredinu zbog ne velikog obima posla, oni su zanemarljivi. Utjecaji na ivotnu sredinu su minimalni jer se u ovom poslu ne upotrebljavaju nikakvi opasni materijali, niti se koristi mehanizacija u velikom obimu. Tako da nema nikakvih velikih opasnosti po ivotnu sredinu i svi utjecaji su u granicama dozvoljenih. Osim isputanja fekalnih voda, treba predvidjeti filter za preiavanje ovih voda.

IV TROKOVI GRAENJA

Za ugovorenu vrijednost radova 327 195,00 KM1.Pregled oekivanih indirektnih trokova

a). Gradilini trokovi

osiguranje radova :

uplatiti 10% od vrijednosti radova

-ugovorene obaveze:

-izvoaka garancija (0,25% od ugovorene vrijednosti)

-osiguranje radova (1% od ugovorene vrijednosti)

-osiguranje treih lica paualno 2500KM

2.Komunalne usluge

-el.energija 1300KM

-vodosnabdjevanje 1200KM

3.Tehniko rukovodstvo i organizacija radova

-ef gradilita 100KM

-inenjer sektora zemljanih radova 100KM

-tehniar poslovoa 600KM

-geodet 100KM

-portir-uvar 400KM

-kuhar 450KM

4.Trokovi radnika

RIII................................................................. (100x3) x 8 = 2400 KM

TII ................................................................. (87,35 x 3) x 8 = 2096,4 KM

BII ................................................................ (41,59 x 4) x 8 = 1330,88 KM

ZIII ................................................................ (6 x 3) x 10 = 180 KM

IV ................................................................. (29,16 x 5) x 8 = 1166,4 KM

RV................................................................. (67,03 x 3,2) x 5 = 1072,48 KM

AII..................................................................(18,6 x 3 ) x 2 = 111,6 KM

AVII.................................................................(13,3 x 4 ) x 3 = 159,6 KM

LII..................................................................(7,76 x 3) x 5 = 116,4 KM

-Ukupni trokovi radnika iznose 10 383,76 KM

5. Trokovi organizacije:

Trokovi transporta i postavljanja privremenih objekata:

*Toaletni: 500 KM

*Magacini: 400 KM

*Kuhinja: 400 KM

*Trokovi postavljanja i demontae privremenih objekata: 440 KM (montaa,odravanje,demontaa)

6. Servisne usluge:

*Vozilo Lada Niva - odravanje: 150 KM

- gorivo: 500 KM

7. Kancelarijska oprema:

*Raunar,sto,2 ormara,stolice: 150 KM

8. Geodetska oprema:

*Postavljanje,uklanjanje,odravanje: 150 KM

9. Potrebe gradilita:

*Hrana za radnike: 3800 KM

Ukupni gradilini trokovi iznose: 10 740 KM

Faktor indirektnih trokova: Fa = Ca/B = 10 740/10 383,76 = 1,03b) Indirektni trokovi preduzea:

plate svih zaposlenih u direkciji.....................................25 %

HTZ oprema...................................................................15 %

el.energija u direkciji......................................................4 %

telefon.............................................................................3 %

voda................................................................................3 %

grijanje/hlaenje.............................................................9 %

reklama...........................................................................4 %

kancelarijski materijal....................................................1,5 %

naknada za bolovanje.....................................................10 %

trokovi nepredvidivih zastoja i prekida........................10 %

.................. 84,5 %

Faktor optih indirektnih trokova:Fb=0,845

c) Opti indirektni trokovi:

porezi na promet..........-10 %

PDV.............................-17 %

takse.............................-10 %

kamate..........................-7 %

Ukupni opti indirektni trokovi iznose:44 %Faktor optih indirektnih trokova:Fc=0,44

Faktor reijskih trokova:Fa+Fb+Fc=1,03+0,84+0,44=2,31

Analiza-kalkulacije jedininih prodajnih cijena:Betoniranje temeljnih stopa i ploeA). Materijal:

*beton 221,8 m100 KM x 221,8 m = 22180 KM

*voda 5 m5 m x 1 KM = 5 KM

B). Radna snaga:

*betonirac III kat.2,9 KM/m betona = 2,9 x 221,8 = 643,22 KM

*radnik III kat.2,2 KM/mbetona = 2.2 x 221,8 = 487,96 KM

C). Mehanizacija:

*pumpa za beton8 KM/m betona=221,8x8=1774,4 KM

*pervibrator1 KM/m betona=221,8x1=221,8 KM

*mikser15 KM/ betona=221,8x15=3327 KM

Ck = A + B ( 1 + k ) + C = 22 185 + 1131,18 ( 1131,18 x 1,03 ) + 5323,2 = =29 804,5 / 221,8 = 134,38 KM / m3Planirana dobit od 8 % :

Cp = Ck ( 1 + d / 100 ) = 134,38 x 1,08 = 145,13 KM / m3Izrada oplate za temeljne stope A). Materijal:

*oplata19 KM/m

B). Radna snaga:

*RII............NV 0,10 h/mx3,00 KM/h=0,3 KM/m

*TIII...........NV 0,18 h/mx4,50 KM/h=0,81 KM/m

*TIV...........NV 0,15 h/mx5,00 KM/h=0,75 KM/m

C). Usluge mehanizacije:

U ovoj poziciji se ne koristi mehanizacija.

Ck = A + B ( f + 1 ) + C = 19 + 1,50 ( 2,6 + 1 ) + C = 24,4 KM / mCp = Ck ( 1 + d ) = 26,35 KM / mBetoniranje temeljne stope betonom MB 30:A). Materijal:

*beton MB 30100,00 km/ m

B). Radna snaga:

*BIII..........NV 0,36 h/mx5,00 KM/h=1,80 KM/m

*BV...........NV 0,55 h/mx5,50 KM/h=3,03 KM/m

*RII...........NV 0,28 h/mx3,00 KM/h=0,84 KM/m

C). Usluge mehanizacije:

*automikser......NV 0,08 h/mx110,00 KM/h=8,8 KM/m

*pervibrator......NV 0,12 h/mx40,00 KM/h=4,8 KM/m

*pumpa za beton.......NV 0,07 h/mx150,00 KM/h=10,5 KM/m

Ck = A + B ( f + 1 ) * c = 100 + 5,67 ( 2,8 + 1 ) + 24,1 = 145,65 KM / m

Cp = Ck ( 1 + d ) = 157,29 KM / mV TEHNIKI IZVJETAJ

OBJEKAT:

LOKACIJA:

Na zahtjev Investitora u okolini grada Tuzle u izgradnji je industrijska hala tipa VRANICA veliine 54,4x18 m. Hala je napravljena u proizvodnim pogonima kompanije Vranica u Sarajevu pa je kao takva samo transportovana i montirana na licu mjesta. to je u mnogome olakalo organizaciju gradilita ali je komplikovalo prevoz do mjesta ugradnje.

GABARIT, NAMJENA

Gabarit predmetnog objekta je 54,4 x 18,0 m. Objekat je prizemni. Tehnoloki ulazi i izlazi su planirani na bonoj fasadi zajedno sa slubenim ulazom. Pristup objektu je sa lokalne saobraajnice od koje je udaljen ~15 m . Namjena novoplaniranog objekta je skladitenje materijala namjenjenog za dalju preradu. Objekat je projektovan kao jednobrodna hala .

KONSTRUKCIJA I MATERIJALI

Konstrukcija je sastavljena od armirano-betonskih predhodno izraenih elemenata iz proizvodnog programa VRANICA

Ukupne dimenzije objekta su 54,4 x 18,0 m.

Osovinski raspon konstrukcije je 17,30 m, dok je u podunom smjeru ukupno 6 rastera osovinskog rastojanja 9 m.

Stubovi objekta su montani AB elementi 70x40cm sa AB konzolama kao nosaima za kranske grede.

Krovne grede su ukupne duine 18,0m, preko kojih se montiraju sekundarni AB nosai.

Odvodnja vode se odvija preko aluminijskih oluka.

Stubovi su ukljeteni u temeljne aice na temeljima samcima. Ukruta izmeu temelja je ostvarena pomou temeljnih greda.

Fasadni zidovi su od montanih gotovih profilisanih termo panela sa izolacijo d = 100mm, fasada je u bojama po izboru investitora.

Fasadni otvori se odrauju eloxranim profilima.

Krovni pokriva hale su termo-paneli.

U objektu se predviaju sve vrste instalacija koje e se raditi prema vaeim tehnikim propisima.

Na osnovu detalja analize dobijene tehnike dokumentacije uraene su najnovije pozicije radova poredani po obimu radova.

Najvaniji zakljuci za ovaj projekat su:

1.ROK IZGRADNJE OBJEKTA:

15.05.2007.god. 02.07.2007.god.

2. CIJENA PROJEKTA:

327 195,00 KM

3.KVALITET:

Kvalitet e biti osiguran savremenim metodama graenja, odnosno kvalitetnom politikom upravljanja gradnjom. Primjena savremene mehanizacije, te redovita isplata radnika dat e odgovarajui rezultat po pitanju kvaliteta graenja.