program nadziranja i iskorjenjivanja bolesti … ba za 2016..pdf · pravilnik o mjerama kontrole,...
TRANSCRIPT
1
*P/6705595
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
UPRAVA ZA VETERINARSTVO I SIGURNOST HRANE
KLASA: 322-01/15-01/1084
URBROJ: 525-10/0244-16-1
PROGRAM NADZIRANJA I ISKORJENJIVANJA
BOLESTI AUJESZKOGA U SVINJA U 2016. GODINI
Lipanj, 2016.
2
Sadržaj:
1. Uvod
2. Status bolesti Aujeszkoga u Republici Hrvatskoj
3. Pravna osnova
4. Nadležna tijela i organizacije uključene u provedbu Programa
5. Informacije o proizvodnji svinja
6. Ciljevi i provedba programa
7. Uzorkovanje i dostava uzoraka u laboratorij
8. Dijagnostička ispitivanja
9. Mjere kontrole i iskorjenjivanja
10. Postupak u slučaju utvrđivanja protutijela za BA tijekom provedbe predmetnog
programa
11. Postupak u slučaju kada su utvrđeni klinički znakovi koji upućuju na sumnju na
BA i/ili na sumnju na BA upućuju epidemiološki podaci te u slučaju potvrđivanja
cirkulacije virusa molekularnom metodom
12. Izvješćivanje
13. Financiranje mjera
14. Dodatak I – tablica prevalencije
15. Dodatak II–Određeni broj nasumično odabranih gospodarstva
3
1. UVOD
Bolest Aujeszkoga, (u daljnjem tekstu BA) poznata još i pod imenom lažna bjesnoća, akutna
je virusna zarazna bolest mnogih domaćih i divljih životinja. Svinje, u kojih se infekcija može
javiti i u subkliničkom ili latentnom obliku, su ujedno i prirodni domaćin virusa. Infekcija
virusom bolesti Aujeszkoga nije dokazana u visoko razvijenih primata i ljudi (Zukermann,
2000.). Uzročnik bolesti je Herpesvirus suis 1, a pripada podporodici Alphaherpesvirinae,
porodici Herpesviridae.
Vrijeme inkubacije obično traje od 1 do 10 dana, ovisno o dobi životinje. U svinja se virus
BA u pravilu prenosi peroralno ili respiratornim putem, ali je moguća i transplacentarna
infekcija. Ostale životinje se obično zaraze bliskim kontaktom sa zaraženom svinjom, a
mesojedi ili svejedi i zaraženim sirovim mesom.
Klinički znakovi u svinja ovise o dobi svinje, načinu infekcije, virulenciji i imunološkom
statusu životinje.
Mlada prasad je vrlo osjetljiva te smrtnost doseže 100% tijekom prva 2 tjedna starosti.
Kliničku sliku prati hipertermija i teški neurološki poremećaji.
U prasadi starije od 2 mjeseca BA je uglavnom bolest dišnog sustava, uz čestu pojavu
sekundarnih bakterijskih infekcija te povremeno vidljive znakove od strane središnjeg
živčanog sustava. Morbiditet može biti i 100%, no starija prasad ima tendenciju oporavka.
U odraslih svinja infekcija je obično blaga do inaparentna, sa znakovima od strane dišnog
sustava. Međutim, u nekih svinja može se razviti teža upala dišnog sustava koja rezultira
upalom pluća. Povremeno su mogu uočiti i znakovi od strane SŽS u vidu tremora mišića ili
konvulzija.
U krmača i nazimica česti su poremećaji u reprodukciji. Gravidne krmače mogu resorbirati
inficirane fetuse, pobaciti, ili oprasiti avitalnu prasad. Česta posljedica infekcije nerasta je
neplodnost. Ponekad u svinja potpuno izostaju znakovi bolesti (latentna infekcija).
Uz svinje, bolest se javlja i u drugih sisavaca, uključujući goveda, ovce, koze, mačke i pse,
dok je u konja rjeđa. U goveda i ovaca BA je gotovo uvijek smrtonosna, a uginuće nastupa
unutar nekoliko dana. Jedan od prvih simptoma je intenzivan svrbež koncentriran na pojedine
dijelove tijela. Zaražene životinje postaju progresivno slabije, leže, imaju kolvulzije, čuje se
brušenje zubiju, nepravilan rad srca te ubrzano plitko disanje u kombinaciji s neurološkim
znakovima koji mogu podsjećati na bjesnoću. Slični klinički znakovi javljaju se u pasa i
mačaka.
4
2. STATUS BOLESTI AUJESZKOGA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Prethodnih godina BA se sporadički pojavljivala u pojedinim gospodarstvima svinja. U
periodu od 1995. do 2010. godine, temeljem rezultata pasivnog nadzora i promatranja na
razini pojedinih gospodarstava svinja, zabilježeno je nekoliko potvrđenih slučajeva BA.
Temeljem Programa nadziranja BA u 2011. godini u koji su bila uključena gospodarstva sa 50
i više krmača i nazimica kao i miješana i tovna gospodarstva sa 500 i više svinja, pretraženo
je ukupno 312 gospodarstava, od kojih je na 25 gospodarstava serološki potvrđena BA. Broj
testiranih svinja određen je na način da omogući otkrivanje 5% seroprevalencije uz 95%
razinu povjerenja u uzgojima rasplodnih svinja, odnosno, 10% seroprevalencije uz 95%
razinu povjerenja u uzgojima tovnih svinja i miješanim uzgojima. Na nekim od tih
gospodarstava provedeno je cijepljenje svinja, što je potvrđeno epidemiološkim istraživanjem
nadležnih veterinarskih inspektora. U okviru istog programa, 3 % uzoraka divljih svinja
uzorkovanih za potrebe nadzora klasične svinjske kuge pretraženo je i na BA. Program
kontrole i nadziranja BA trebao se nastaviti i u 2012. godini, no uslijed nemogućnosti daljnjeg
financiranja mjera iz sredstava državnog proračuna kao i nedostatka interesa od strane samih
proizvođača, program je do daljnjega bio obustavljen. U 2012. godini potvrđena su 3 slučaja
BA u lovačkih pasa i 1 slučaj u divlje svinje.
U prosincu 2013. godine započelo se s kontinuiranom provedbom Programa nadziranja i
iskorjenjivanja bolesti Aujeszkoga u svinja.
Rezultati provedbe programa vidljivi su u Tablici 1. U 2015. godini potvrđena su 3 slučaja
BA u lovačkih pasa.
5
Tablica 1. Rezultati provedbe Programa BA od 2013.-2015. godine.
Županija Testirane
farme Pozitivne
farme Pozitivne farme(%)
Pozitivne svinje
BA službeno slobodne
farme
Bjelovarsko-bilogorska 3364 71 2,1 143 2672
Brodsko-posavska 2711 36 1,3 68 2286
Dubrovačko-neretvanska 2 0 0,0 0 0
Grad Zagreb 275 0 0,0 0 246
Istarska 43 0 0,0 0 33
Karlovačka 645 0 0,0 0 411
Koprivničko-križevačka 3474 62 1,8 114 2649
Krapinsko-zagorska 2505 2 0,1 2 2035
Ličko-senjska 6 0 0,0 0 0
Međimurska 401 12 3,0 15 270
Osječko-baranjska 5179 92 1,8 131 4412
Požeško-slavonska 1583 4 0,3 4 1276
Primorsko-goranska 3 0 0,0 0 0
Sisačko-moslavačka 2396 85 3,5 140 1674
Splitsko-dalmatinska 6 1 16,7 10 1
Šibensko-kninska 6 0 0,0 0 5
Varaždinska 1729 77 4,5 196 1250
Virovitičko-podravska 1627 18 1,1 21 1418
Vukovarsko-srijemska 3521 86 2,4 187 2007
Zadarska 0 0 0,0 0 0
Zagrebačka 3030 18 0,6 36 2514
Ukupno 32506 564 1,7 1067 25159
3. PRAVNA OSNOVA
Zakon o veterinarstvu (,,Narodne novine“, broj 82/13, 148/13);
Pravilnik o mjerama kontrole, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti Aujeszkoga
(,,Narodne novine“, broj 95/12);
Odluka Komisije o dodatnim jamstvima u trgovini svinjama u odnosu na bolest
Aujeszkoga kriterijima za prikupljanje informacija o bolesti (2008/185/EC);
Pravilnik o dodatnim jamstvima u trgovini svinjama u odnosu na bolest Aujeszkoga
(,,Narodne novine“, broj 71/14);
Pravilnik o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja („Narodne
novine“, broj 71/12);
Pravilnik o načinu praćenja, prijavi i izvješćivanju o pojavi bolesti životinja („Narodne
novine“, br. 135/14);
6
Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom
financiranju od 1. travnja do 31. prosinca 2016. godine („Narodne novine” 31/16).
4. NADLEŽNA TIJELA I ORGANIZACIJE UKLJUČENE U PROVEDBU
PROGRAMA
Nadležno tijelo za provedbu i nadzor Programa je Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za
veterinarstvo i sigurnost hrane.
Nadzor i kontrolu provedbe programa na terenu provode nadležni veterinarski inspektori.
Uzimanje i dostavu uzoraka u laboratorij provode ovlašteni veterinari i veterinari veterinarske
službe u skladu sa dodijeljenim ovlastima.
Službeni laboratoriji za dijagnostiku bolesti Aujeszkoga su:
- Laboratorij za serološku dijagnostiku virusnih bolesti, Hrvatski veterinarski institut,
Savska cesta 143, Zagreb,
- Veterinarski zavod Vinkovci, Josipa Kozarca 24, Vinkovci,
- Veterinarski zavod Križevci, Zakmardijeva 10, Križevci
5. Informacije o proizvodnji svinja
Grafikon- Registar farmi Hrvatske poljoprivredne agencije, ožujak 2016.
7
Tablica 3. Broj farmi koje drže krmače i nazimice– Registar farmi Hrvatske poljoprivredne
agencije, ožujak 2016.
Županija Ukupno farmi koje drže krmače/nazimice
Ukupno farmi koje drže neraste
Bjelovarsko-bilogorska 4344 250
Brodsko-posavska 3961 271
Dubrovačko-neretvanska 7 4
Grad Zagreb 416 20
Istarska 155 31
Karlovačka 1236 97
Koprivničko-križevačka 4101 208
Krapinsko-zagorska 2818 49
Ličko-senjska 81 13
Međimurska 841 49
Osječko-baranjska 6583 458
Požeško-slavonska 2229 220
Primorsko-goranska 30 9
Sisačko-moslavačka 4232 330
Splitsko-dalmatinska 177 37
Šibensko-kninska 27 7
Varaždinska 2630 56
Virovitičko-podravska 3031 142
Vukovarsko-srijemska 5037 356
Zadarska 25 12
Zagrebačka 4309 187
Ukupno 46270 2806
8
6. CILJEVI I PROVEDBA PROGRAMA BA
S obzirom na kontinuirano podizanje standarda vezano za zdravstveni status i stavljanje u
promet živih svinja između država članica sukladno Odluci 2008/185/EC određeni su dodatni
kriteriji za pojedine regije ili zemlje u odnosu na BA. Provedba predmetnog programa
osmišljena je na takav način da većina gospodarstava svinja temeljem provedenih pretraga
bude u mogućnosti ostvariti status službeno slobodnih od BA u što kraćem vremenskom
periodu. Navedeni program omogućava prikupljanje epidemioloških podatka o situaciji po
pitanju BA na području čitave zemlje te će se temeljem navedenog pristupiti sustavnom
iskorjenjivanju bolesti.
Ciljevi Programa:
1) Dodjeljivanje statusa stada;
2) Uklanjanje zaraženih svinja;
3) Iskorjenjivanje BA iz populacije svinja;
4) Nesmetano stavljanje u promet živih svinja;
5) Zabrana cijepljenja;
6) Proglašavanje regija (županija) slobodnim od BA.
7) Proglašavanje čitave zemlje slobodnom od BA.
Provedba Programa u 2016.:
Program kontrole i iskorjenjivanja BA obavezan je za sva registrirana gospodarstva koja drže
krmače i nazimice na cijelom teritoriju RH u skladu s postavkama ovoga programa.
U 2016. godini serološko pretraživanje svinja obuhvaća slijedeće komponente:
I. Komponenta- uzorkovanje i testiranje svinja na području svih županija, na farmama
koje nisu bile obuhvaćene Programom u ranijim godinama provedbe. Sva
gospodarstva koja drže krmače i nazimice trebaju biti dvokratno testirana na BA.
Gospodarstva sa dobivenim dvokratnim negativnim rezultatom klasificiraju se kao
slobodna ili službeno slobodna, ovisno o cijepnom statusu.
II. Komponenta - gospodarstva koja su u postupku dodjele statusa stada službeno
slobodnih od BA. (Postupak je započeo temeljem Programa nadziranja i
iskorjenjivanja BA tijekom 2015. godine).
III. Komponenta - Određeni broj nasumično odabranih gospodarstva koja su uvrštena u
provjeru održavanja statusa stada službeno slobodnih od BA. Navedena gospodarstva
se nalaze u Dodatku II. ovoga dokumenta. Broj gospodarstva je određen uzimajući u
obzir prevalenciju od 2% uz razinu povjerenja od 95%. Uzimajući u obzir činjenicu da
određeni broj uzoraka krvi neće biti moguće uzeti ili pretražiti, broj farmi uvećan je
za 15%.
IV. Komponenta- tovne farme s implementiranim sustavom „all in all out“, gospodarstva
koja drže svinje na otvorenom prostoru odnosno ograđenom pašnjaku te ostala tovna
gospodarstva uključuju se u BA program isključivo na zahtjev i trošak posjednika,
osim u slučaju kad su nasumično izabrana u cilju provjere održavanja statusa u skladu
s Komponentom III ovoga Programa.
9
Napomena: Nadležno tijelo može mijenjati dinamiku provođenja programa ovisno o
raspoloživim kapacitetima i epidemiološkoj situaciji.
Kategorije gospodarstava prema broju krmača i načinu držanja
Kategorije gospodarstava uključene u program podijeljene su prema broju krmača i načinu
držanja svinja na sljedeći način:
1) mala gospodarstva sa 1 – 10 krmača;
2) srednja gospodarstva sa 11 – 50 krmača i velika gospodarstva sa više od 51 krmače;
3) tovne farme s implementiranim sustavom „all in all out“
4) gospodarstva svinja koja drže svinje na otvorenom prostoru ili pašnjaku;
5) ostala tovna gospodarstva.
O kategoriji gospodarstva ovisi i način kontrole i strategija iskorjenjivanja.
Na malim, srednjim i velikim gospodarstvima koje drže krmače (kategorija 1 i 2) provodi se
uzorkovanje svinja i testiranje na BA u svrhu dodjeljivanja statusa stada, dok se na farmama
kategoriziranim 3, 4 i 5 uzorkovanje i testiranje može provesti na zahtjev posjednika.
1) Mala gospodarstva (1 – 10 krmača) moraju se testirati dva puta, s razmakom između
testiranja ne kraćim od 4 i ne duljim od 12 mjeseci. Uzimaju se uzorci krvi svih
nerasta i svih krmača. Broj nazimica od kojih se uzima krv za serološku pretragu
određuje se na temelju broja nazimica i tablice prevalencije u dodatku I Programa. Za
nazimice određena je prevalencija od 5%.
2) Srednja i velika gospodarstva moraju se testirati dva puta, s razmakom između
testiranja ne kraćim od 4 i ne duljim od 12 mjeseci. Uzimaju se uzorci krvi svih
nerasta i određenog broja krmača i nazimica, prema tablici prevalencije od 10%,
(tablica u Dodatku I.) Broj svinja za uzorkovanje određuje se na temelju broja krmača
i nazimica. Uzorci krvi po jednom gospodarstvu sastoje se od uzoraka krvi krmača, s
najmanje jednim uzorkom krvi uzetim od nazimice.
3) Tovne farme s implementiranim sustavom „all in all out“1 uključuju se u program
isključivo na zahtjev i o trošku posjednika. Tovne svinje testiraju se dva puta, s
razmakom između testiranja ne kraćim od 4 i ne duljim od 12 mjeseci. Broj svinja od
kojih se uzima krv za serološku pretragu određuje na temelju broja svinja i
prevalencije od 5%.
S obzirom na tehnološke uvjete proizvodnje određena je mogućnost jednokratnog
uzorkovanja za serološku pretragu na temelju broja svinja, uz prevalenciju od
2%, na način prikazan u tablici prevalencije (tablica u Dodatku I.). U tom slučaju za
1 Za potrebe provedbe ovoga programa „all in all out“ sustav uključuje vremensko razdoblje od najviše 14 dana
kod punjenja objekta/farme i najviše 14 dana kod pražnjenja objekta/farme.
10
dodjelu statusa gospodarstva službeno slobodnog od BA dovoljno je i jedno
pretraživanje s negativnim rezultatom. Uzorci krvi mogu se uzeti i u klaonici.
Nakon dodijeljenog statusa, daljnje uvođenje živih svinja na gospodarstvo moguće je
jedino iz gospodarstava s dodijeljenim statusom službeno slobodnih od BA. Između
dva proizvodna ciklusa, a prije uvođenja novih svinja, mora se provesti temeljito
čišćenje i dezinfekcija objekata.
4) Farme koje drže svinje na otvorenom prostoru odnosno ograđenom pašnjaku
mogu biti uključene u program na zahtjev posjednika i to na način da sve krmače,
nerastovi i nazimice budu testirani na BA. Sve svinje moraju biti cijepljene marker
cjepivom (uklonjen gE) u skladu s preporukama proizvođača. Posjednici svinja
moraju osigurati da svinje ne mogu doći u kontakt s divljim svinjama. Biosigurnosne
mjere moraju se primjenjivati, a promet živim svinjama moguć je jedino između
gospodarstava istog statusa. Ova će gospodarstva biti uključena u program ovisno o
rezultatima provedbe programa BA i napretku u pogledu broja dodijeljenih statusa u
zemlji i epidemiološkoj situaciji u populaciji divljih svinja. Cijepljenje svinja će se
provoditi sve dok podaci o epidemiološkoj situaciji s velikom sigurnošću budu mogli
isključiti prisutnost virusa BA.
5) Ostala tovna gospodarstva – gospodarstva koja drže tovne svinje za osobnu
potrošnju i za domaće tržište, nemaju implementirani sustav "all in all out", prasad se
nabavlja iz 1, 2 i 3 kategorije gospodarstava, bit će uključena u program tek u drugoj
fazi, nakon provedbe programa na svim gospodarstava koja drže krmače i nazimice.
Ova gospodarstva mogu biti uključena u program na zahtjev i o trošku posjednika i
tijekom prve faze provedbe programa.
6) Određeni broj nasumično odabranih gospodarstva koja su uvrštena u provjeru
održavanja statusa stada službeno slobodnih od BA (Komponenta III.)
Na navedenim gospodarstvima testiranje se mora provesti jednom do 31. prosinca
2016. godine. Uzimaju se uzorci krvi rasplodnih životinja (nerasta, krmača, nazimica),
prema tablici prevalencije od 20%, (tablica u Dodatku I.) Broj svinja za uzorkovanje
određuje se na temelju broja krmača i nazimica.
Testiranje svinja ne smije početi prije nego što protekne 30 dana od posljednjeg uvođenja
svinja.
Krajnji rok za provedbu ovoga Programa je 31.12.2016. godine.
7. UZORKOVANJE I DOSTAVA UZORAKA U LABORATORIJ
Ovlaštena osoba koja provodi uzorkovanje dužna je osigurati da uzorci krvi za serološko
pretraživanje budu brzo i na odgovarajući način dostavljeni u dijagnostički laboratorij, pri
čemu treba poštivati sljedeće:
Za serološku pretragu uzima se 4 do 5 ml krvi bez antikoagulansa (nivo krvi u
epruveti treba biti oko 2 cm ispod donjeg ruba čepa epruvete);
11
Nakon uzimanja krvi, epruvete se moraju dobro začepiti (po mogućnosti čep dodatno
izvana oblijepiti ljepljivom trakom) i obilježiti jedinstvenim ID brojem, naznačenim
na Obrascu za uzorkovanje, koji sadrži podatke o gospodarstvu porijekla uzorka krvi.
U slučaju slanja krvi za virusološku pretragu, krv se uzima u epruvetu s
antikoagulansom;
Uzete uzorke i popratne Obrasce za dostavu uzoraka, ovlašteni veterinar treba što je
prije moguće poslati u ovlašteni laboratorij, a do slanja, uzorke treba držati na
temperaturi hladnjaka, od 4 0C do 8
oC (uzorci se nikako ne smiju smrznuti);
Ohlađeni uzorci krvi šalju se na pretragu uz prateći obrazac, ispisan nakon unosa uzoraka u
aplikaciju, u službene laboratorije HVI, u roku od 24 najviše 36 sati, kako bi se izbjegla
pojava hemolize. Svaki hemolitični uzorak biti će odbijen od strane laboratorija kao
nepodesan za pretragu, te će ovlaštena organizacija biti dužna ponoviti uzorkovanje i dostavu
uzoraka o svom trošku.
Svaka epruveta mora biti označena brojem identičnim broju koji je uz predmetnu životinju
ispisan na dostavljenom BA obrascu, na način da se osigura sljedivost svakog uzorka.
Ukoliko se u istom paketu dostavljaju uzorci krvi s više različitih gospodarstva (JIBG-a)
uzorci s različitih gospodarstava moraju biti jasno fizički razdvojeni. U takvim
slučajevima laboratoriji Hrvatskog veterinarskog instituta nisu dužni zaprimati nerazvrstane
uzorke.
Prilikom uzorkovanja, veterinari ovlaštenih veterinarskih organizacija ili veterinarske službe
dužni su osigurati punu sljedivost svakog uzetog uzorka, odnosno osigurati da prilikom
uzorkovanja svaka testirana životinja bude označena individualno, na način koji osigurava
nedvosmisleno povezivanje svake pojedine testirane životinje s uzorkom krvi dostavljenim na
pretragu i označenim jedinstvenim ID brojem iz aplikacije.
7.1 Plan dostave uzoraka po županijama/laboratorijima
Uzorci se u pojedine Zavode dostavljaju prema regionalnoj podjeli (po županijama), a dostava
uzorka sukladno navedenoj podjeli je OBVEZNA.
Raspored dostave uzoraka prema pojedinim županijama tijekom provedbe Programa u 2015.
godini.
Tablica 4.
Dostava uzoraka krvi u pojedine HVI Zavode – podjela po županijama
HVI Zagreb
Zagrebačka, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Istarska,
Ličko-senjska, Primorsko-goranska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-
dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka
HVI Križevci Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Međimurska
HVI Vinkovci Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska, Brodsko-
posavska, Vukovarsko-srijemska županija
12
NAPOMENA: Za dostavu uzoraka u pojedine Zavode HVI, kao popratna dokumentacija
dostavlja se primjerak popratnog obrasca ispisanog iz HPA aplikacije nakon spremanja
podataka. Ne dostavlja se labnar obrazac !
Svi potrebni podaci sadržani su u obrascu ispisanom iz BA aplikacije, koji je ujedno i
preduvjet za mogućnost naplate izvršenog uzorkovanja od Uprave za veterinarstvo i sigurnost
hrane.
8. DIJAGNOSTIČKA ISPITIVANJA
Svi uzorci krvi moraju biti testirani gE ELISA testom.
Dijagnostički testovi i tumačenje rezultata dijagnostičkih ispitivanja provede se u skladu s
Dodatkom III Odluke Komisije (2008/185/EC).
Svaka životinja s pozitivnim rezultatom pretrage smatra se pozitivnom na BA.
9. MJERE KONTROLE I ISKORJENJIVANJA
Kategorizacija gospodarstva u odnosu na status BA
A. Kategorija 5: zaraženo (1 ili više svinja testiranih na BA s pozitivnim rezultatom);
B. Kategorija 4: gospodarstvo nepoznatog statusa – gospodarstvo nije testirano;
C. Kategorija 3: gospodarstvo u postupku kategorizacije (provedeno jednokratno
testiranje s negativnim rezultatom);
D. Kategorija 2: gospodarstvo slobodno od BA uz cijepljenje – gospodarstvo s dva
negativna gE ELISA testa na kojima se provodilo cijepljenje unazad 12 mjeseci;
E. Kategorija 1: službeno slobodna gospodarstva - gospodarstva s dva uzastopna
negativna gI(gE) ELISA testa na kojima se unazad 12 mjeseci nije provodilo
cijepljenje.
Kategorija 5 - zaražena gospodarstva
Plan suzbijanja i iskorjenjivanja mora biti prilagođen individualno svakom zaraženom
gospodarstvu, ovisno o broju pozitivnih svinja, prisutnosti kliničkih znakova bolesti,
epidemiološkim podacima, kategoriji gospodarstva, upravljanju gospodarstvom,
biosigurnosnim mjerama, proizvodnom ciklusu, financiranju i odlukama posjednika.
Nadležni veterinarski inspektor mora izvršiti kontrolu na farmi, koja mora sadržavati detaljnu
epidemiološku istragu. Na temelju prikupljenih podataka veterinarski inspektor određuje
mjere odnosno strategiju za predmetno gospodarstvo (u skladu s točkom 10. odnosno 11.
ovoga dokumenta). Strategija kontrole i iskorjenjivanja može biti kombinacija između
cijepljenja, izlučivanja i klanja pozitivnih svinja. Zaraženo gospodarstvo mora biti stavljeno
pod službeni nadzor, a promet svinjama na gospodarstvo i iz gospodarstva bit će omogućen u
skladu s određenim mjerama za to gospodarstvo. Gospodarstvo ostaje pod restrikcijom sve
dok se ne provedu sve određene mjere i ne obavi drugo testiranje u skladu s planom testiranja
za 2016. godinu. Ovisno o rezultatima drugog testiranja mjere restrikcije gospodarstvu se
ukidaju ili zadržavaju.
13
U slučaju strategije cijepljenja, sve svinje na gospodarstvu moraju se cijepiti, stoga ovo
gospodarstvo ne može postići status slobodnog od BA sve dok dva uzastopna testiranja s
razmakom između testiranja ne kraćim od 4 mjeseca i ne dužim od 12 mjeseci, ne pokažu
negativan rezultat. Zamjena pozitivnih svinja mora se provesti u najkraćem mogućem
vremenu, a najkasnije na kraju proizvodnog ciklusa.
U slučaju zaraženog gospodarstva s pojavom kliničkih znakova bolesti i/ili dokaza virusa
molekularnom metodom, određuju se mjere sukladno Pravilniku o mjerama kontrole,
suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti Aujeszkoga ( u skladu s točkom 11. ovoga dokumenta).
U slučaju velikih poljoprivrednih gospodarstava na kojima se svinje drže odvojeno u više
objekata, na način koji osigurava da zdravstveni status u jednom objektu ne utječe na
zdravstvene statuse populacije u drugim objektima, odobrena strategija može biti primijenjena
ograničeno samo na populaciju u izdvojenim objektima, ukoliko za to postoje potrebni
preduvjeti.
Promet svinja iz zaraženih gospodarstava dozvoljen je izravno u klaonicu pod
službenim nadzorom i/ili u skladu sa strategijom kontrole i suzbijanja BA za nadzirano
gospodarstvo.
Prijevoz zaraženih svinja sa gospodarstva dopušten je samo registriranim prijevoznicima, i to
direktnom isporukom u odredišnu klaonicu. Pranje, čišćenje i dezinfekcija kamiona nakon
prijevoza je obavezna.
Kategorija 4 - gospodarstva nepoznatog statusa
Gospodarstva koja su predviđena za provedbu programa moraju biti uključena u program na
propisan način, u što skorijem roku. Veterinari imaju obvezu tijekom posjeta gospodarstvima,
u okviru redovnog obilaska, educirati posjednike svinja o važnosti i ciljevima ovoga
programa.
Svinje iz gospodarstva kategorije 4 ne mogu biti premještene na gospodarstvo na kojima
je započelo testiranje na BA, kao niti na slobodna ili službeno slobodna gospodarstva.
Kategorija 3 - gospodarstva u postupku kategorizacije
U postupku kategorizacije nalaze se sva gospodarstva svinja testirana s jednim negativnim
rezultatom, odnosno gospodarstva u kojima je u tijeku proces dodjele statusa.
Na takvo gospodarstvo mogu se uvoditi samo svinje iz gospodarstava koja su također u
postupku testiranja, odnosno s gospodarstava koja su već ostvarila status slobodnih ili
službeno slobodnih od BA.
Kategorija 2 - gospodarstvo slobodno od BA uz cijepljenje
14
Nakon dva uzastopna testiranja s razmakom između dva testiranja ne kraćim od 4 mjeseca i
ne dužim od 12 mjeseci s negativnim rezultatom, gospodarstvo zadovoljava uvjete za
dodjeljivanje statusa slobodno od BA uz cijepljenje.
Nakon 12 mjeseci bez cijepljenja i ponovljenog testiranja s negativnim rezultatom,
gospodarstvu može biti dodijeljen status slobodno bez cijepljenja - službeno slobodno
gospodarstvo.
Nakon dodjele statusa, na gospodarstvo se mogu uvoditi isključivo svinje iz slobodnih i
službeno slobodnih gospodarstava–gospodarstva s jednakim statusom.
Veterinarski inspektor dužan je u skladu s planom službenih kontrola, provjeriti u registru
svinja na gospodarstvu i registru farmi u upisniku poljoprivrednih gospodarstava pri (HPA),
podatke o prometu svinjama na gospodarstvu. U slučaju neispunjavanja potrebnih preduvjeta,
status mora biti suspendiran, dok se ne provedu sve potrebne mjere radi dokazivanja statusa
BA slobodnog gospodarstva.
Kategorija 1 – gospodarstvo službeno slobodno od BA
Nakon dva uzastopna testiranja, provedena s razmakom između testiranja ne kraćim od 4 i ne
duljim od 12 mjeseci s negativnim rezultatom, gospodarstvu je moguće dodijeliti status
gospodarstva službeno slobodnog od BA, uz uvjet da na tom gospodarstvu tijekom
posljednjih 12 mjeseci nije bilo provođeno cijepljenje svinja u odnosu na BA.
Nakon dodjele statusa, na gospodarstvo je moguće uvoditi svinje podrijetlom isključivo
sa službeno slobodnih gospodarstava.
Veterinarski inspektor dužan je u skladu s planom službenih kontrola, provjeriti u registru
svinja na gospodarstvu i registru farmi u upisniku poljoprivrednih gospodarstava pri (HPA),
podatke o prometu svinjama na gospodarstvu. U slučaju neispunjavanja potrebnih preduvjeta,
dodijeljeni status gospodarstvu mora biti suspendiran, dok se ne provedu sve potrebne mjere
radi dokazivanja statusa BA slobodnog gospodarstva.
10. POSTUPAK U SLUČAJU UTVRĐIVANJA PROTUTIJELA ZA BA TIJEKOM
PROVEDBE PREDMETNOG PROGRAMA (kad na zaraženom gospodarstvu nema
epidemioloških ili drugih pokazatelja koji bi upućivali na cirkulaciju virusa BA, a u svinje su
laboratorijskim pretraživanjem utvrđena protutijela za virus BA)
Gospodarstvo s jednom ili više pozitivnih svinja smatra se zaraženim u skladu s odredbama
ovoga programa.
U slučaju utvrđivanja protutijela za BA nadležni veterinarski inspektor određuje slijedeće:
(1) Mjere na zaraženom gospodarstvu:
Stavljanje gospodarstva pod službeni nadzor.
Označavanje svih svinja na gospodarstvu ušnim markicama.
Upućivanje na klanje seropozitivnih svinja po završetku proizvodnog ciklusa (prašenja i
odbića prasadi), na vlastitom gospodarstvu za osobnu uporabu u kućanstvu ili upućivanje
izravno na klanje u odobrenu klaonicu.
15
Dozvoljeno je upućivanje izravno na klanje u odobrenu klaonicu ostalih kategorija svinja
po završetku proizvodnog ciklusa.
Izolaciju drugih vrsta životinja prijemljivih na bolest Aujeskoga.
Provođenje biosigurnosnih mjera na gospodarstvu.
(2) Mjere ostaju na snazi sve dok:
se ne izvrši mjera klanja seropozitivnih svinja
nije provedeno odgovarajuće čišćenje, pranje i dezinfekcija objekta i prostora u kojem su
boravile zaražene životinje te pranje i dezinfekcija predmeta i opreme;
se gospodarstvu ne ukine status Kategorije 5 - zaraženog gospodarstva ( provedeno drugo
testiranje, najranije 4 mjeseca nakon prvog s negativnim rezultatom), te postignu uvjeti za
dodjeljivanje status Kategorije – 3.
(3) Uvođenje novih svinja na gospodarstvo:
Odobreno je uvođenje novih svinja na gospodarstvo najranije 30 dana nakon uklanjanja
posljednje zaražene svinje, ukoliko su ispunjeni slijedeći uvjeti:
na dan otpreme svinje ne pokazuju kliničke znakove koji ukazuju na BA;
dolaze s gospodarstva Kategorije 3 ili su podrijetlom iz države/gospodarstva službeno
slobodnog od BA)
(4) Otprema preostalih svinja sa gospodarstva:
Odobrena je otprema preostalih svinja sa gospodarstva radi daljnje prodaje, najranije 30 dana
nakon uklanjanja posljednje zaražene svinje, ukoliko su ispunjeni slijedeći uvjeti:
na dan otpreme svinje ne pokazuju kliničke znakove koji ukazuju na BA,
sve rasplodne svinje koje se premještaju s gospodarstva podvrgnute su serološkom
testiranju,
broj testiranih svinja za tov koja se premještaju s gospodarstva mora biti dovoljan za
otkrivanje 2% seroprevalencije s 95% sigurnošću,
pretraživanje mora biti provedeno unutar 15 dana prije isporuke.
(5) Financiranje:
Posjednik ostvaruje pravo nadoknade štete nastale razlikom između tržne cijene i cijene
ostvarene klanjem u odobrenom objektu.
Nadoknade štete za mjeru klanja zaraženih životinja na vlastitom gospodarstvu ne financira se
iz državnog proračuna.
Troškove provođenja mjera iz podtočke (4) ove točke snosi posjednik.
11. POSTUPAK U SLUČAJU KADA SU UTVRĐENI KLINIČKI ZNAKOVI KOJI
UPUĆUJU NA SUMNJU NA BA I/ILI NA SUMNJU NA BA UPUĆUJU
EPIDEMIOLOŠKI PODACI TE U SLUČAJU POTVRĐIVANJA CIRKULACIJE
VIRUSA MOLEKULARNOM METODOM
16
U slučaju pozitivnih svinja (gospodarstava) mjere suzbijanja i iskorjenjivanja moraju se
primjenjivati u skladu s Pravilnikom o mjerama kontrole, suzbijanje i iskorjenjivanje BA
(„Narodne novine“, broj 95/12).
Pozitivna gospodarstva s prethodno ostvarenim statusom slobodnog ili službeno slobodnog
gospodarstva gube status, te nakon provedbe mjera iskorjenjivanja mogu ponovno ući u
proceduru dodjele statusa. Ponovna dodjela statusa je moguća tek nakon dva uzastopna
testiranja provedena s razmakom između testiranja ne kraćim od 4 i ne duljim od 12 mjeseci,
s negativnim rezultatima.
NAPOMENA: prilikom svakog posjeta gospodarstvu u skladu s obvezama ovoga
Programa isti ne isključuje postupanja u smislu postavljanje sumnje ili isključivanja
klasične svinjske kuge u skladu s Programom nadziranja klasične svinjske kuge u
domaćih svinja.
12. IZVJEŠĆIVANJE
Laboratorij je dužan u roku od 24 sata po završetku pretrage u Upravu za veterinarstvo i
sigurnost hrane poslati izvješće o individualnim rezultatima testa (pdf format) na adresu
elektronske pošte: [email protected]. te pripremiti mjesečno i godišnje izvješće o
rezultatima laboratorijske pretrage na BA.
Nadležni veterinarski inspektor dužan je:
u najkraćem mogućem roku izvijestiti Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane o
poduzetim i provedenim mjerama propisanim ovim Programom;
Veterinarske organizacije, veterinarske službe i veterinarske ambulante privatne
prakse, dužne su izvijestiti:
Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane (nadležnog veterinarskog inspektora) o svakom
posjedniku koji odbija provesti mjere propisane ovim Programom
Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane o svakoj nesukladnosti na gospodarstvu, a koja
se odnosi na broj svinja na gospodarstvu u odnosu na broj svinja u JRDŽ
Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane o svakom pozitivnom nalazu.
Laboratoriji uključeni u ovaj Program dužni su izvijestiti:
Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane o svakom odbijenom uzroku, tj. uzorku koji je
dostavljen bez propisanog obrasca, autolitičnom uzorku, uzorku s nedostatnom količinom
krvi ili skupini uzoraka koja sadrži krvi s više gospodarstava koje nisu razvrstane, ili im
nije moguće utvrditi sljedivost
pošiljatelja uzorka o rezultatima pretrage dostavljenog uzorka
17
bez odgađanja Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane te pošiljatelja uzorka o
rezultatima pretrage s pozitivnim rezultatom, sukladno odredbama godišnje Naredbe i
Pravilnika o načinu prijave bolesti.
13. Financiranje mjera
Troškovi nastali provedbom ovog programa, a odnose se na uzimanje uzoraka, dostavu
uzoraka u laboratorij te laboratorijsko pretraživanje, podmiruju se u skladu s kategorizacijom
gospodarstva/farmi u skladu sa određenim:
a) Mala gospodarstva (1 – 10 krmača), srednja gospodarstva i velika gospodarstva-
uzorkovanje i laboratorijska pretraga financira se iz državnog proračuna.
b) Tovne farme s implementiranim sustavom „all in all out“- laboratorijsku pretragu i
uzorkovanje plaća posjednik.
c) Farme koje drže svinje na otvorenom prostoru – laboratorijsku pretragu,
uzorkovanje i cijepljenje plaća posjednik.
18
15. Dodatak I- Tablica prevalencije:
Veličina
populacije
Prevalencija
2 % 5% 10% 20% 25% 30%
< 10 all all all all all all
10 10 10 10 8 7 6
20 20 19 16 10 8 7
30 30 26 19 11 9 8
40 40 31 21 12 10 8
50 48 35 22 12 10 8
60 55 38 23 12 10 8
70 62 40 24 13 10 8
80 68 42 24 13 10 8
90 73 43 25 13 10 8
100 78 45 25 13 10 9
120 86 47 26 13 10 9
140 92 48 26 13 11 9
160 97 49 27 13 11 9
180 101 50 27 13 11 9
200 105 51 27 13 11 9
250 112 53 27 14 11 9
300 117 54 28 14 11 9
350 121 54 28 14 11 9
400 124 55 28 14 11 9
450 127 55 28 14 11 9
500 129 56 28 14 11 9
600 132 56 28 14 11 9
700 134 57 28 14 11 9
800 136 57 28 14 11 9
900 137 57 28 14 11 9
1000 138 57 29 14 11 9
1200 140 57 29 14 11 9
19
Veličina
populacije
Prevalencija
2 % 5% 10% 20% 25% 30%
1400 141 58 29 14 11 9
1600 142 58 29 14 11 9
1800 143 58 29 14 11 9
2000 143 58 29 14 11 9
3000 145 58 29 14 11 9
4000 146 58 29 14 11 9
5000 147 59 29 14 11 9
6000 147 59 29 14 11 9
7000 147 59 29 14 11 9
8000 147 59 29 14 11 9
9000 148 59 29 14 11 9
10000 148 59 29 14 11 9
> 10000 149 59 29 14 11 9
20