program pomoćnici za djecu s tur i osobe s invaliditetom
TRANSCRIPT
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI 31000 Osijek, Ulica cara Hadrijana 10
Telefon: 031 321-700, faks: 031 321-899
OIB 28082679513, MB 1404881; IBAN: HR1825000091102044575
_________________________________________________________________
PLAN I PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA
POMOĆNIKA ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U
RAZVOJU I OSOBE S INVALIDITETOM
Osijek, siječanj 2015.
2
Sadržaj
broj stranice
Uvod……………………………………………………………………………………………….4
I Opći dio………………………………………………………………………………………….7
1. Naziv programa…………………………………………………………………………………8
2. Nositelj i izvoditelj programa…………………………………………………………………...8
3. Ciljevi programa i ishodi učenja………………………………………………………………...8
3.1. Opće kompetencije…………………………………………………………………………8
3.2. Specifične kompetencije……………………………………………………………………8
4. Uvjeti za upis i pohađanje programa……………………………………………………………9
5. Napredovanje i uvjeti za završetak programa…………………………………………………...9
6. Trajanje programa……………………………………………………………………………...10
II Opis programa………………………………………………………………………………..11
1. Razlikovni ispiti………………………………………………………………………………..11
1.1. Programi razlikovnih kolegija……………………………………………………………12
2. Opis modula……………………………………………………………………………………17
2.1. Modul A: Pomoćnici u nastavi…………………………………………………………...17
2.2. Modul B: Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti………………………….18
2.3. Modul C: Pomoćnici u dječjim vrtićima…………………………………………………19
3. Plan osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i
pomoćnika za osobe s invaliditetom/sobnih asistenata………………………………………..21
3.1. Omjer nastavnih sadržaja i sati …………………………………………………………...21
3.2. Nositelji kolegija…………………………………………………………………………..22
4. Popis planiranih kolegija s brojem nastavnih sati i ECTS bodovima………………………….23
5. Struktura programa i obveze polaznika…………………………………………….………….25
5.1. Modul A: Pomoćnici u nastavi…………………………………………………...….26
5.2. Modul B: Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti……………………..40
5.3. Modul C: Pomoćnici u dječjim vrtićima…………………………………………….52
3
broj stranice
III Studija izvodljivosti i održivost programa………………………………………………...65
1. Organizacijski uvjeti izvođenja programa………………………………………………….…65
1.1. Mjesto izvođenja programa…………………………………………………………….…65
1.2. Podatci o prostoru i opremi……………………………………………………………….65
1.3. Podatci o voditeljici programa……………………………………………………………66
1.4. Podatci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju u izvedbi programa………………..66
1.5. Optimalan broj polaznika…………………………………………………………………66
2. Procjena troškova programa po polazniku…………………………………………………….67
2.1. Upisna cijena programa po polazniku…………………………………………………….67
3. Načini praćenja i evaluacije učinkovitosti programa i uspješnosti polaznika…………………67
IV Popis konzulturane literature i internet izvora……………………………………………68
PRILOZI………………………………………………………………………………………...70
Prilog 1
Životopisi nastavnika s popisom javno objavljenih radova
kojima dokazuju kompetentnost za izvođenje nastave…………………………………………..71
Prilog 2
Kriteriji upisa polaznika………………………………………………………………………….96
Prilog 3
Popis mentora za završne radove po modulima………………………………………………….98
4
Uvod
Prema statističkim pokazateljima (Državni zavod za statistiku, 2013) broj djece s teškoćama u
razvoju i osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj u stalnom je porastu. Razlozi tomu su
višestruki: (1) znanstvene spoznaje i napredak na području medicine (uključujući zdravstvenu
zaštitu i njegu) omogućuju preživljavanje vitalno ugroženih pacijenata, što se danas smatra
jednim od vodećih čimbenika pojave određenih teškoća u razvoju i invaliditeta, primjerice
oštećenja motorike, oštećenja govora, kognitivnog funkcioniranja itd.; (2) istraživanja na
području sociologije, psihologije i rehabilitacije ukazuju na promijenjene društvene i obiteljske
uvjete življenja te je među djecom u porastu razvojna psihopatologija iz koje (ukoliko se ne
poduzmu primjerene prevencijske i terapijske mjere) proizlaze maloljetnička delikvencija i
poremećaji u ponašanju i sl., dok je kod odraslih zamijećen trend veće uporabe antidepresiva i
anksiolitika; (3) ratna stradanja na području istočne Slavonije također su pridonijela povećanju
ukupnog broja osoba s invaliditetom itd. Treba istaknuti kako su uzroci često isprepleteni i
međusobno povezani, primjerice, povećanje postotka preživljavanja vitalno ugrožene
novorođenčadi povezana je s povećanjem broja odraslih osoba s invaliditetom. Zbog toga ova
tematika zahtijeva sveobuhvatni pristup i zajedničke akcije različitih socijalnih skupina,
uključujući suradnju znanstvene zajednice s lokalnom samoupravom, nevladinim organizacijama
i udrugama te pojedincima koji mogu pridonijeti destigmatizaciji navedene populacije i njihovom
punom socijalnom angažmanu. Stoga se u ovome programu naglasak stavlja na inkluzivne
vrijednosti i principe čime Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku postaje značajan
partner lokalnoj samoupravi jer svojim resursima može aktivno pridonijeti podizanju kvalitete
života djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Ovakav, koncept aktivne znanstvene
zajednice u skladu je s preporukama i smjernicama Europske komisije (1992), UN-a (2006),
UNESCO-a (2001; 2003; 2005) i UNICEF-a (2007) koje se odnose na povećanje socijalne
uključenosti djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.
U praksi je, kroz kontinuiranu suradnju s odgojno-obrazovnim ustanovama i nevladinim
organizacijama uočeno sljedeće: (1) u institucijama odgoja i obrazovanja na svim razinama
postoji nepovoljan omjer djece i odraslih (koji je jedan od aspekata strukturalne kvalitete) što se u
zemljama Europske Unije nastoji kompenzirati zapošljavanjem pomoćnika u nastavi; (2)
nepostojanje formalnog i sustavnog obrazovanja pomoćnika za rad s djecom s teškoćama u
razvoju i osoba s invaliditetom, odnosno njihova nedostatna edukacija s područja psihologije i
5
inkluzivne pedagogije; (3) nevladine organizacije koje se bave izvaninstitucijskim oblicima skrbi
za osobe s invaliditetom najčešće ovise o volonterima koji se često izmjenjuju ili koji, poput
pomoćnika u nastavi, nisu dostatno educirani za ovo područje itd.
Što se tiče pomoćnika u nastavi, nacionalna i lokalna strategija njihova zapošljavanja nije u
potpunosti razrađena zbog čega se provodi nesustavno, sporadično i selektivno, ovisno o
financijama i dostupnosti zainteresiranih kandidata. Nerijetko su to osobe tzv. nepedagoškog
obrazovnog profila koji posjeduju osobnu osjetljivost za djecu s teškoćama u razvoju. Za sada,
zapošljavanje pomoćnika za rad s djecom s teškoćama u razvoju mahom ovisi o angažiranosti
roditelja i njihovim socijalnim resursima, tj. mreži prijatelja i poznanika putem kojih dolaze do
pomoćnika, pritom ne propitujući njihovu kompetentnost. Takva, neprimjerena praksa često
rezultira osipanjem pomoćnika, odnosno brzim „sagorijevanjem“ angažiranih pojedinaca jer ne
posjeduju kompetencije kojima bi odgovorili na zahtjeve koje pred njih stavlja postojeća
odgojno-obrazovna praksa i pojedino dijete. S obzirom na to da do sada nije postojala edukacija
temeljena na suvremenim znanstvenim spoznajama o razvoju i učenju djece s teškoćama u
razvoju, nužno je koncepcijski riješiti pitanje izobrazbe pomoćnika za rad s djecom s teškoćama u
razvoju. U tome segmentu Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku može pružiti
primjerenu podršku lokalnoj zajednici pri rješavanju problema educiranosti pomoćnika te
podizanja kvalitete inkluzivnog odgoja i obrazovanja. Pokazalo se kako praksa angažiranja
pomoćnika u nastavi ima višestruke povoljne učinke za djecu s teškoćama u razvoju poput bržeg
napredovanja u spektru svojih teškoća te savladavanja vještina potrebnih za budući, samostalni
život (Halliwell, 2003). Procjenjuje se kako u Republici Hrvatskoj 10% do 20% djece ima neki
oblik teškoća u razvoju. Ipak, samo 3% djece s teškoćama u razvoju biva uključeno u redovne
odgojno-obrazovne ustanove. To znači da se od 40000 do 80000 djece ne može uspješno uključiti
u redovni sustav odgoja i obrazovanja bez aktivnog angažmana njihovih obitelji i podrške škola.
Iz navedenoga proizlazi pretpostavka da će praksa angažiranja pomoćnika za rad s djecom s
teškoćama u razvoju u sljedećih desetak godina postati jedan od glavnih mehanizama facilitiranja
inkluzivnog odgoja i obrazovanja koji ima zakonsko utemeljenje te koji je razvojno primjeren i
moralno opravdan. Svrha i djelokrug poslova pomoćnika u nastavi do sada je reguliran Zakonom
o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08) i Državnim pedagoškim
standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/08). Program
osposobljavanja pomoćnika u nastavi Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku u
6
skladu je s postojećom zakonskom regulativom te suvremenim znanstvenim spoznajama s
područja inkluzivnog odgoja i obrazovanja.
U odnosu na pomoćnike za osobe s invaliditetom, tj. osobne asistente, ne postoje sustavna
praćenja ove problematike, već se u javnost iznose pojedinačni slučajevi dobre ili loše prakse
(češće loše). S obzirom na to da je Republika Hrvatska duboko zašla u proces
deinstitucionalizacije, pretpostavka je da će se u sljedećem razdoblju pojaviti veća potreba za
pomoćnicima za odrasle osobe s invaliditetom. Zbog toga program njihovog osposobljavanja
predstavlja pravovremeni i primjereni odgovor znanstvene zajednice na potrebe lokalne
samouprave. Republika Hrvatska u Nacionalnoj strategiji izjednačavanja mogućnosti za osobe s
invaliditetom od 2007. do 2015. godine, ističe zaštitnu ulogu društva i navodi kako je „potrebno
skrbiti o zaštiti ranjivih društvenih skupina, kao što su osobe s invaliditetom te djeca s teškoćama
u razvoju“ (Vlada Republike Hrvatske, 2007, 1). Zakonsko uređivanje prava na zaštitu osobnog
integriteta ukazuje na nisku socijalnu osjetljivost što zahtijeva provođenje pravovremenih i
primjerenih akcija u smjeru poboljšanja opće uključivosti osoba s invaliditetom u svakodnevni
život lokalne zajednice. Ta opća uključenost se odnosi na korištenje usluga različitih institucija,
od zdravstvenih (poliklinike, domovi zdravlja, bolnice) preko kulturnih i obrazovnih (muzeji,
kazališta, knjižnice, kina) do gospodarskih (trgovine, tržnice). Unatoč jačanju ideje inkluzije,
osobe s invaliditetom i dalje ovise o pomoći članova obitelji i ponekog volontera, tj. izostaje
sustavna socijalna podrška ovoj populaciji. Prepoznajući važnost pomoćnika za osobe s
invalidtetom tj. osobnih asistenata, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske
solidarnosti u suradnji s UNDP Hrvatska 2003. je provelo Pilot projekt osobnog asistenta za
osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta. Kao najveću vrijednost pomoćnika, odnosno
osobnih asistenata u navedenom dokumentu se navodi samostalnost osoba s invaliditetom.
Također, u istome dokumentu stoji kako bi osobni asistenti trebali biti dodatno educirani na
području njege i zaštite osoba s invaliditetom, te da postoji mogućnost da se programi edukacije
ostvare kroz projektna partnerstva nevladinih udruga, lokalne zajednice i obrazovnih institucija
(UNDP, 2003). Stoga, program osposobljavanja pomoćnika za osobe s invaliditetom/osobnih
asistenata predstavlja aspekt društvene odgovornosti prema lokalnoj zajednici. Odnosno, svojim
aktivnim djelovanjem u neposrednom okruženju Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u
Osijeku promiče opće humane i inkluzivne vrijednosti koje su temelji suvremenog društva.
7
I Opći dio
U državama Europske Unije programi osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u
razvoju sastavni su dio obrazovnog prostora. Primjerice, engleski model ističe kako pomoćnik u
nastavi podržava i potiče sudjelovanje učenika s teškoćama u razvoju u socijalnim i odgojno-
obrazovnim procesima u školi, nastoji omogućiti učeniku da postane neovisan u učenju te
pomaže podići učenikova postignuća u najvećoj mogućoj mjeri, u skladu s njegovim potrebama
(Halliwell, 2003). Važno je reći kako su na međunarodnoj razini pomoćnici za djecu s teškoćama
u razvoju na svima razinama obrazovanja (od predškolskih institucija, preko osnovnih do srednjih
škola) prepoznati kao ključni čimbenici kvalitete odgojno-obrazovnog procesa. Angažiranjem
pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju izravno se mijenja omjer djece i odraslih u odgojno-
obrazovnoj instituciji te se poboljšava interakcija u odgojnoj skupini ili razrednom odjelu.
Pomoćnici za djecu s teškoćama u razvoju, osim važne odgojno-obrazovne dimenzije,
poboljšavaju djetetove odnose s vršnjacima koji su važan dio svakodnevnog života.
Slično je i s pomoćnicima za osobe s invaliditetom/osobnim asistentima za koje se tvrdi da imaju
vrijednost podizanja kvalitete života odraslih osoba ovisnih o tuđoj pomoći (MOBMS i UNDP,
2003). Važno je reći kako se u Republici Hrvatskoj o kvaliteti života odraslih osoba s
invaliditetom vodi vrlo malo računa – ta tema je „rezervirana“ za pojedince koji su, kako se
pokazalo u stvarnosti, osobno „pogođeni“ ovom problematikom, tj. ili imaju u svojoj obitelji
osobu s invaliditetom ili su to oni sami. S obzirom na to da Republika Hrvatska teži Europskim
praksama, znanstvena zajednica u ovome segmentu ima važnu ulogu. Naime, u posljednjih
desetak godina u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Švedskoj, Švicarskoj, Norveškoj itd. jača koncept
nazvan disability culture kojega (jednim dijelom) čine znanstvenici s invaliditetom koji su
osobno motivirani za poboljšanje društvenih odnosa (Vehmas, 2004; Corker i Shakespeare,
2006). Jasno je kako će se, praćenjem europskih trendova, i u Republici Hrvatskoj neizbježno
događati promjene društvene paradigme i socijalnih odnosa zbog kojih će osobe s invaliditetom
biti prepoznate kao aktivni članovi društva. Zbog toga program osposobljavanja pomoćnika za
osobe s invaliditetom predstavlja pravovremeni odgovor znanstvene zajednice na društvene
promjene i potrebe, te je, kao takav društveno odgovoran i ima šire, egzistencijalne (pragmatične)
ali i simboličke implikacije (promicanje općih humanih vrijednosti i povezanosti članova
društva).
8
Kako bi osposobljavanje pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom bilo u
skladu s potrebama krajnjih korisnika i socijalnim očekivanjima, program je konstruiran na
suvremenim spoznajama s područja psihologije, pedagogije, i rehabilitacije (uključujući disability
studies), uz uvažavanje kulturalnih, socio-ekonomskih, zakonodavnih i organizacijskih
specifičnosti Republike Hrvatske.
1. Naziv programa
Program osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom.
2. Nositelj i izvoditelj programa
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku.
3. Ciljevi programa i ishodi učenja
S obzirom na složenost zadaća s kojima će se pomoćnici za rad s djecom s teškoćama u razvoju i
osobe s invaliditetom susretati, polaznici će imati priliku steći različita znanja, vještine i
sposobnosti. Ovakvo, široko postavljena očekivanja temeljena su na praćenju odgojno-obrazovne
i životne stvarnosti koja je karakterizirana otežanom socijalnom participacijom navedene
populacije.
3.1. Opće kompetencije
Poznavanje temeljnih prava djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, poznavanje
općeg funkcioniranja u odnosu na pojedine teškoće u razvoju i invaliditet.
3.2. Specifične kompetencije
Pomoćnicima za djecu s teškoćama u razvoju bit će omogućeno stjecanje znanja, vještina i
sposobnosti na području nastavnih procesa i organizacije odgojno-obrazovnih ustanova:
9
poznavanje temeljnih didaktičkih principa poučavanja djece s teškoćama u razvoju,
razumijevanje metodičke izvedbe i primjene specifičnih metoda poučavanja u odnosu na pojedine
teškoće u razvoju.
Pomoćnicima za osobe s invaliditetom bit će omogućeno stjecanje znanja, vještina i sposobnosti
na području samostalnog življenja (osobna higijena, hranjenje/prehrana, pozicioniranje,
zdravstvena zaštita, orijentacija i mobilitet/peripatologija), pružanju podrške u procesu
zapošljavanja i rada, slobodnog vremena te ostvarivanju interakcije s neposrednim okruženjem
(obitelji, susjedstvom, radnom kolektivu itd.).
4. Uvjeti za upis i pohađanje programa
Za upis u program osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i osoba s
invaliditetom potrebno je da polaznici imaju završenu najmanje srednju školu (četverogodišnju
strukovnu ili gimnaziju). Za polaznike sa završenom srednjom školom, kao i za one s tzv.
„nepedagoškim“ obrazovanjem, bit će osigurana nastava i polaganje razlikovnih kolegija kako bi
stekli temeljne kompetencije potrebne za daljnje pohađanje programa te praćenje i razumijevanje
nastavnih sadržaja. Povjerenstvo za upis u program osposobljavanja pomoćnika za djecu s
teškoćama u razvoju i pomoćnika za osobe s invaliditetom ponaosob će razmotriti dokumentaciju
kandidata, u odnosu na kriterije upisa koji se nalaze u Prilogu 2 ovoga dokumenta (str. 96)
Polaznici će po prijavi na natječaj za upis u program osposobljavanja navesti odabrani modul za
kojega će im biti osigurana nastava i podrška.
Ukoliko se prijavi nedovoljan broj polaznika za organiziranje nastave po pojedinom modulu,
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku kontaktirat će zainteresiranog kandidata i
ponuditi mu ostale opcije (module). Optimalan broj polaznika po pojedinome modulu je 20 do 25
(ukupno 60 do 75 za sva tri modula).
5. Napredovanje i uvjeti za završetak programa
Kako bi polaznicima bilo omogućeno pravovremeno i primjereno savladavanje programskih
sadržaja, napredovanje je temeljeno na spiralno-uzlaznom modelu u kojemu se kompetencije
nadograđuju iz općih prema specifičnima. To znači da će polaznicima biti omogućeno stjecanje
10
općih znanja, vještina i sposobnosti nakon kojih će uslijediti stjecanje specifičnih kompetencija
temeljnih na primjernima iz prakse i konkretnom, praktičnom radu.
Polaznici koji će imati razlikovne kolegije, polaganje istih bit će preduvjet za daljnji nastavak
programa osposobljavanja.
Uvjeti za završetak programa koje polaznici trebaju ispuniti su položeni razlikovni ispiti
(kandidati za koje povjerenstvo za upis donese odluku), kontinuirana nazočnost na predavanjima
i vježbama, aktivno sudjelovanje u praktičnom dijelu i praksi u institucijama – partnerima,
izlazak na ispit te izrada završnog rada pod vodstvom mentora u sklopu odgovarajućeg modula.
Popis mentora za završne radove nalazi se u Prilogu 3 (str. 98) ovog dokumenta.
6. Trajanje programa
Program će se izvoditi tijekom jedne akademske godine (dva semestra, zimski i ljetni).
11
II Opis programa
Osnovni cilj programa osposobljavanja pomoćnika za rad s djecom s teškoćama u razvoju i
osobe s invaliditetom je pružanje primjerenih informacija o specifičnostima navedene populacije
i načinima zadovoljavanja njihovih potreba. Glavne zadaće programa osposobljavanja
pomoćnika za rad s djecom s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom jesu upoznavanje
polaznika s kliničkom i socijalnom manifestacijom pojedinih teškoća/invaliditeta, pojašnjavanju
funkcioniranja odgoja i obrazovanja temeljenog na inkluzivnim vrijednostima uz predočavanje
razvojno primjerene prakse te savladavanje tehnika facilitacije opće socijalne uključenosti.
Program je koncipiran kao teorijski i praktični. Okosnica teorijskog dijela programa su
karakteristike djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Teorijski dio programa
obuhvaća i suradnju pomoćnika sa stručnim timom, učiteljima, roditeljima, vršnjacima i
neposrednim okruženjem (susjedstvom). Praktični dio programa se oslanja na teorijski te
obuhvaća temeljne didaktičko-metodičke principe poučavanja djece u odnosu na pojedine
teškoće u razvoju i savladavanje tehnika pomoći u području samostalnog života. Također u
praktičnome dijelu, polaznici će biti upoznati sa specifičnostima interpersonalnih (vršnjačkih)
odnosa, bit će upućeni u postojanje kritičnih komunikacijskih točki i načinima pružanja podrške
tijekom interakcije s neposrednim okruženjem.
S obzirom na postojanje različitosti u potrebama djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s
invaliditetom, program će biti podijeljen u tri modula:
1) Modul A: Pomoćnici u nastavi
2) Modul B: Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti
3) Modul C: Pomoćnici u dječjim vrtićima
Svaki modul će se sastojati od teorijskog i praktičnog dijela, ovisno o kronološkoj dobi
populacije s kojom polaznici namjeravaju raditi.
1. Razlikovni ispiti
Polaznicima koji nisu završili nastavničke smjerove, razrednu nastavu ili predškolski odgoj bit će
omogućeno pohađanje nastave iz razlikovnih kolegija. Polaganjem razlikovnih ispita polaznici
stječu pravo nastavka osposobljavanja na odabranom modulu. Razlikovni ispiti su preduvjet za
Modul A: Pomoćnici u nastavi i Modul C: Pomoćnici u dječjim vrtićima, zbog institucijskih
12
specifičnosti odgoja i obrazovanja djece i učenika s teškoćama u razvoju. Za Modul B:
Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti razlikovni ispiti nisu uvjet. Razlikovni ispiti
su izuzeti iz sustava ECTS bodova jer su preduvjet daljnjem osposobljavanju. Nastava iz
razlikovnih kolegija bit će organizirana u dogovoru s polaznicima.
Tablica 1. Popis razlikovnih kolegija prema odabranim modulima
Naziv kolegija Šifra
kolegija
Preduvjet za modul nastava LDL
Psihologija srednjeg djetinjstva i
adolescencije
R1 Modul A:
Pomoćnici u nastavi
20 10
Psihologija odgoja i obrazovanja R2 Modul A: Pomoćnici
u nastavi
20 10
Psihologija ranog djetinjstva R3 Modul C: Pomoćnici
u dječjim vrtićima
20 10
Psihološke osnove učenja i poučavanja R4 Modul C: Pomoćnici
u dječjim vrtićima
20 10
Ukupno 80 40
1.1. Programi razlikovnih kolegija
U nastavku se podastiru programi razlikovnih kolegija namijenjenih polaznicima čije prethodno
obrazovanje nije s pedagoško-psihološkog područja, a upisali su Modul A: Pomoćnici u nastavi
ili Modul C: Pomoćnici u dječjim vrtićima.
13
Šifra
kolegija
R1 Naziv
kolegija
PSIHOLOGIJA SREDNJEG
DJETINJSTVA I
ADOLESCENCIJE
Modul A: Pomoćnici
u nastavi
Nositeljica kolegija: doc. dr. sc. Tena Velki
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - -
Broj sati po semestru 20 -
Ciljevi kolegija:
Upoznati polaznike sa razvojnim karakteristikama srednjeg djetinjstva i adolescencije.
Očekivani ishodi:
Poznavanje osnovnih karakteristika razvojnih razdoblja, a posebno djetinjstva i adolescencije.
Poznavanje optimalnih uvjeta razvoja tijekom djetinjstva kao i razumijevanje normativnih
aspekata i individualnih razlika u razvoju.
Sadržaji kolegija:
Teorije dječjeg razvoja
Kognitivni razvoj
Socijalni i emocionalni razvoj
Razvoj pojma o sebi
Moralni razvoj
Razvoj spolnih uloga
Odnosi s vršnjacima
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
OBVEZE POLAZNIKA
Studenti su obvezni pohađati predavanja i položiti ispit.
Praćenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
3
Aktivnost u nastavi
3
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
Berk, L. (2005). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A.,(2000). Dječja psihologija: moderna znanost.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
14
Šifra
kolegija
R2 Naziv
kolegija
PSIHOLOGIJA ODGOJA I
OBRAZOVANJA
Modul A: Pomoćnici
u nastavi
Nositeljica kolegija: doc. dr. sc. Tena Velki
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - -
Broj sati po semestru 20 -
Ciljevi kolegija:
Upoznati polaznike sa osnovnim metodama učenja i poučavanja učenika, kao i načinima
povećanja njihove motivacije.
Očekivani ishodi:
Poznavanje teorija učenja i metoda poučavanja te njihova primjena u radu s učenicima.
Razumijevanje posebnih kategorija učenika i načina rada s njima. Poznavanje i primjena
strategija za poticanje motivacije u učenju.
Sadržaji kolegija:
Uvod u psihologiju obrazovanja
Metode istraživanja psihologije obrazovanja
Teorije učenja
Pamćenje i zaboravljanje
Teorije i vrste motivacije
Kako povećati motivaciju i kako motivacija utječe na učenje
Metode poučavanja
Posebne kategorije učenika
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
OBVEZE POLAZNIKA
Studenti su obvezni pohađati predavanja i položiti ispit.
Praćenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
3
Aktivnost u nastavi
3
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Howe, M.J. (2002). Psihologija učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V. i Miljković, D. (2014). Psihologija
obrazovanja. Zagreb: IEP-Vern.
15
Šifra
kolegija
R3 Naziv
kolegija
PSIHOLOGIJA RANOG
DJETINJSTVA
Modul C: Pomoćnici
u dječjim vrtićima
Nositeljica kolegija: dr. sc. Lara Cakić, poslijedoktorandica
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - -
Broj sati po semestru 20 -
Ciljevi kolegija:
Upoznati polaznike sa razvojnim karakteristikama ranog djetinjstva.
Očekivani ishodi:
Poznavanje osnovnih karakteristika razvojnih razdoblja, a posebno ranog djetinjstva.
Poznavanje optimalnih uvjeta razvoja tijekom djetinjstva kao i razumijevanje normativnih
aspekata i individualnih razlika u razvoju.
Sadržaji kolegija:
Teorije dječjeg razvoja
Rani tjelesni i motorički razvoj
Razvoj govora
Kognitivni razvoj
Rani socijalni i emocionalni razvoj
Razvoj pojma o sebi
Moralni razvoj
Razvoj spolnih uloga
Odnosi s vršnjacima
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
OBVEZE POLAZNIKA
Studenti su obvezni pohađati predavanja i položiti ispit.
Praćenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
3
Aktivnost u nastavi
3
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
Berk, L. (2005). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana
poglavlja)
Duran, M. (2003). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Starc, B. i sur. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. Zagreb:
Golden marketing Tehnička knjiga.
Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (2000). Dječja psihologija: moderna znanost.
Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
16
Šifra
kolegija
R4 Naziv
kolegija
PSIHOLOŠKE OSNOVE
UČENJA I POUČAVANJA
Modul C: Pomoćnici
u dječjim vrtićima
Nositeljica kolegija: dr. sc. Lara Cakić, poslijedoktorandica
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - -
Broj sati po semestru 20 -
Ciljevi kolegija:
Upoznati polaznike sa karakteristikama učenja i poučavanja djece u predškolskim
ustavnovama.
Očekivani ishodi:
Poznavanje osnovnih karakteristika učenja i poučavanja tijekom ranog djetinjstva.
Organizacija učenja i razvoja u predškolskim ustanovama.
Sadržaji kolegija:
Vrste učenja
Kognitivni stilovi
Učenje kroz igru
Pamćenje i zaboravljanje
Dječji vrtić i drugi oblici skrbi o predškolskoj djeci i kognitivni razvoj
Utjecaj motivacije na učenje
Zrelost djece za polazak u školu
Školske sposobnosti
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
OBVEZE POLAZNIKA
Studenti su obvezni pohađati predavanja i položiti ispit.
Praćenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
3
Aktivnost u nastavi
3
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
Berk, L. (2005). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana
poglavlja)
Čudina-Obradović. M. (2002). Igrom do čitanja. Zagreb: Školska knjiga.
Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (2000). Dječja psihologija: moderna znanost.
Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Zarevski, P. (1995). Psihologija učenja i pamćenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana
poglavlja)
Wood. D. (1995). Kako djeca misle i uče. Zagreb: Educa (odabrana poglavlja)
17
2. Opis modula
Kao što je već ranije navedeno svaki modul će imati teorijski i praktični dio, što je u skladu s
njegovom spiralno-uzlaznom konstrukcijom. Svaki modul nosi 60 ECTS bodova.
2.1. Modul A: Pomoćnici u nastavi
Odabirom Modula A: Pomoćnici u nastavi polaznici stječu kompetencije na području učenja i
poučavanja djece s teškoćama u razvoju u kontekstu inkluzivnog odgoja i obrazovanja.
Opći kolegiji u ovome modulu su:
Psihološke osnove poremećaja u ponašanju,
Osnovne metode i tehnike terapijskog rada s djecom,
Preventivni programi u sklopu školskog sustava,
Osnove teorije rehabilitacije i
Suradnja s obiteljima.
Specifične kompetencije polaznici će usvojiti kroz vježbe i praktični rad u kolegijima:
Poučavanje učenika s teškoćama u razvoju,
Učenici s teškoćama motorike, senzorike i senzoričke integracije,
Učenici s intelektualnim i višestrukim teškoćama u razvoju,
*Praksa (volonterski rad u trajanju 20 sati u osnovnim školama koje imaju djecu s teškoćama u
razvoju uključene u redovnu nastavu) i
Izrada završnog rada.
* Praksa (volonterski rad) u trajanju od 20 sati u skladu je s postojećom zakonskom regulativom i
praksom odgoja i obrazovanja gdje se nastava organizira u vremenu od 8 do 14 sati ili od 14 do
19 sati. Odnosno, 20 sati volonterskoga rada jednaka je tjednom angažmanu, bilo u
prijepodnevnoj ili poslijepodnevnoj smjeni. Također, u praksi je primijećeno da djeca s
teškoćama u razvoju češće bivaju bolesna ili odsutna s nastave zbog rehabilitacije u
specijaliziranim institucijama pa je moguće da će se praktična nastava morati prilagoditi
nazočnosti pojedinog djeteta. Planiranih 20 sati omogućuje kontinuirani rad s djetetom, ovisno o
18
djetetovim potrebama. Tijekom prakse (volonterskoga rada) polaznici će voditi dnevnik prakse
kojega će dati na uvid nositelju kolegija, čime će potvrditi izvršavanje svojih obveza.
Tablica 2. Popis kolegija, nastavnog opterećenja i ECTS bodova za Modul A: Pomoćnici u
nastavi (zimski i ljetni semestar)
Naziv kolegija Šifra
kolegija
Semestar nastava LDL ECTS
Psihološke osnove poremećaja u ponašanju AC1 zimski 20 10 6
Osnovne metode i tehnike terapijskog rada s
djecom
AC2 zimski 20 10 6
Preventivni programi u sklopu školskog
sustava
A4 ljetni 20 10 6
Osnove teorije rehabilitacije ABC1 zimski 20 10 6
Suradnja s obiteljima ABC2 ljetni 20 10 6
Poučavanje učenika s teškoćama u razvoju A1 zimski 20 10 6
Učenici s teškoćama motorike, senzorike i
senzoričke integracije
A2 zimski 20 10 6
Učenici s intelektualnim i višestrukim
teškoćama u razvoju
A3 ljetni 20 10 6
Praksa (volonterski rad) ABC3 ljetni 20 10 6
Izrada završnog rada ABC4 ljetni 20 10 6
Ukupno 200 100 60
2.2. Modul B: Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti
Odabirom Modula B: Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti polaznici stječu
kompetencije na području socijalnog modela rehabilitacije i samostalnog življenja.
Opći kolegiji unutar ovog modula su:
Osnovne metode i tehnike terapijskog rada s odraslima,
Psihologija odrasle dobi,
Psihologija inteligencije,
Osnove teorije rehabilitacije i
Suradnja s obiteljima.
19
Specifične kompetencije polaznici će steći kroz vježbe i praktični rad u kolegijima:
Osobna njega i zdravstvena zaštita,
Aktivnosti samostalnog življenja,
Uključivanje u lokalnu zajednicu,
Praksa (volonterski rad u trajanju 20 sati u stambenim zajednicama i udrugama koje skrbe za
odrasle osobe s invaliditetom) i
Izrada završnog rada.
Tablica 3. Popis kolegija, nastavnog opterećenja i ECTS bodova za Modul B: Pomoćnici za
osobe s invaliditetom/osobni asistenti (zimski i ljetni semestar)
Naziv kolegija Šifra
kolegija
semestar nastava LDL ECTS
Osnovne metode i tehnike terapijskog rada s
odraslima
B1 zimski 20 10 6
Psihologija odrasle dobi B2 zimski 20 10 6
Psihologija inteligencije B6 zimski 20 10 6
Osnove teorije rehabilitacije ABC1 zimski 20 10 6
Suradnja s obiteljima ABC2 ljetni 20 10 6
Osobna njega i zdravstvena zaštita B3 zimski 20 10 6
Aktivnosti samostalnog življenja B4 ljetni 20 10 6
Uključivanje u lokalnu zajednicu B5 ljetni 20 10 6
Praksa (volonterski rad) ABC3 ljetni 20 10 6
Izrada završnog rada ABC4 ljetni 20 10 6
Ukupno 200 100 60
2.3. Modul C: Pomoćnici u dječjim vrtićima
Odabirom Modula C: Pomoćnici u dječjim vrtićima polaznici stječu kompetencije na području
ranog odgoja i obrazovanja, uključujući specifičnosti inkluzije u institucijskom predškolskom
odgoju te metode učenja i poučavanja u skladu s razvojno primjerenom praksom.
Opći kolegiji unutar ovog modula su:
20
Psihološke osnove poremećaja u ponašanju,
Osnovne metode i tehnike terapijskog rada s djecom,
Preventivni programi u kontekstu dječjih vrtića,
Osnove teorije rehabilitacije i
Suradnja s obiteljima.
Specifične kompetencije polaznici će steći kroz vježbe i praktični rad u kolegijima:
Poticanje igre i vršnjačke interakcije,
Zdravstvena zaštita i njega djeteta,
Kreativni rad s djecom predškolske dobi,
**Praksa (volonterski rad u trajanju 20 sati u dječjim vrtićima koji imaju uključenu djecu s
teškoćama u razvoju u redovne programe predškolskog odgoja) i
Izrada završnog rada.
**Za realizaciju prakse (volonterskog rada) polaznici će morati imati valjanu sanitarnu knjižicu.
Troškove sanitarnog pregleda snose sami. Sanitarna knjižica je potrebna zbog specifičnosti njege
djece predškolske dobi (hranjenje, presvlačenje) te ju moraju imati kod sebe tijekom boravka u
instituciji.
Tablica 4. Popis kolegija, nastavnog opterećenja i ECTS bodova za Modul C: Pomoćnici u
dječjim vrtićima (zimski i ljetni semestar)
Naziv kolegija Šifra
kolegija
semestar nastava LDL ECTS
Psihološke osnove poremećaja u ponašanju AC1 zimski 20 10 6
Osnovne metode i tehnike terapijskog rada s
djecom
AC2 zimski 20 10 6
Preventivni programi u kontekstu dječjih vrtića C1 ljetni 20 10 6
Osnove teorije rehabilitacije ABC1 zimski 20 10 6
Suradnja s obiteljima ABC2 ljetni 20 10 6
Poticanje igre i vršnjačke interakcije C2 zimski 20 10 6
Zdravstvena zaštita i njega djeteta C3 zimski 20 10 6
Kreativni rad s djecom predškolske dobi C4 ljetni 20 10 6
21
Praksa (volonterski rad) ABC3 ljetni 20 10 6
Izrada završnog rada ABC4 ljetni 20 10 6
Ukupno 200 100 60
3. Plan osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i pomoćnika za osobe s
invaliditetom/sobnih asistenata
Nastavni sadržaji programa osposobljavanja za djecu s teškoćama u razvoju i pomoćnika za
osobe s invaliditetom podijeljeni su u dvije cjeline, teorijsku i praktičnu. Time će polaznicima biti
omogućeno primjereno stjecanje općih i specifičnih kompetencija.
3.1. Omjer nastavnih sadržaja i sati
Unutar svakog modula, omjer planiranih sati nastavnih sadržaja je 50:50, gdje 50% nastave
predstavlja stjecanje teorijskih znanja o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom, a
drugih 50% nastave jesu praktične aktivnosti u odnosu na pojedinu populaciju. Na taj je način
vođeno računa o podjednakoj zastupljenosti općih i specifičnih kolegija. Unutar pojedinog
modula, od planiranih 200 sat nastave, 100 sati će biti posvećeno sadržajima teorijske naravi, a
100 sati će činiti praktične vježbe, uključujući praksu (volonterski rad) i izradu završnog rada.
praktični
sadržaji
teorijski
sadržaji
Grafički prikaz 1. Omjer nastavnih sadržaja
22
3.2. Nositelji kolegija
U nastavku se podastire tablica kolegija s nositeljima kolegija. U izvedbu programa uključeno je
šest nastavnika zaposlenih na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, od kojih je
dvoje u znanstveno-nastavnom zvanju (doc. dr. sc. Tena Velki i mr. sc. Željko Popović, prof. v.
šk.), troje u suradničkom (dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica, dr. sc. Lara Cakić, viša
asistentica i dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica), dok je jedna nastavnica trenutačno vanjska
suradnica fakulteta u naslovnom zvanju (Ivana Duvnjak, prof.).
Tablica 5. Popis kolegija i nositelja kolegija
Naziv kolegija Ime i prezime nositelja kolegija
Psihologija srednjeg djetinjstva i
adolescencije (razlikovni kolegij)
doc. dr. sc. Tena Velki
Psihologija ranog djetinjstva
(razlikovni kolegij)
dr. sc. Lara Cakić, viša asistentica
Psihološke osnove učenja i poučavanja
(razlikovni kolegij)
dr. sc. Lara Cakić, viša asistentica
Psihologija odgoja i obrazovanja
(razlikovni kolegij)
doc. dr. sc. Tena Velki
Osnove teorije rehabilitacije dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica
Suradnja s obiteljima dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica
Psihološke osnove poremećaja u
ponašanju
doc. dr. sc. Tena Velki
Osnovne metode i tehnike terapijskog
rada s djecom
doc. dr. sc. Tena Velki
Poučavanje učenika s teškoćama u
razvoju
dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica
Učenici s teškoćama motorike, senzorike
i senzoričke integracije
dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica
Učenici s višestrukim teškoćama u
razvoju
dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica
Preventivni programi u sklopu školskog
sustava
doc. dr. sc. Tena Velki/ Ivana Duvnjak, prof.
Osnove metode i tehnike terapijskog rada
s odraslima
doc. dr. sc. Tena Velki
Psihologija odrasle dobi
dr. sc. Lara Cakić, viša asistentica
Psihologija inteligencije
doc. dr. sc. Tena Velki
23
Osobna njega i zdravstvena zaštita mr. sc. Željko Popović, prof. v. šk.
Aktivnosti samostalnog življenja dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica
Uključivanje u lokalnu zajednicu dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica
Preventivni programi u kontekstu dječjih
vrtića
dr. sc. Lara Cakić, viša asistentica
Poticanje igre i vršnjačke interakcije dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica
Zdravstvena zaštita i njega djeteta mr. sc. Željko Popović, prof. v. šk.
Kreativni rad s djecom predškolske dobi dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica
Praksa
Ivana Duvnjak (Modul A: Pomoćnici u nastavi)
dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica (Modul B:
Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti)
dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica (Modul C:
Pomoćnici u dječjim vrtićima)
Izrada završnog rada***
doc. dr. sc. Tena Velki
dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica
mr. sc. Željko Popović, prof. v. šk.
dr. sc. Lara Cakić, viša asistentica
dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica
***Polaznici imaju mogućnost odabrati područje i temu završnog rada prema osobnim afinitetima
u sklopu modula kojega pohađaju. Polaznicima će biti dodijeljeni mentori za izradu završnoga
rada, u skladu s kolegijima kojega su predavali i odabranom temom završnoga rada.
Kolegiji Praksa i Izrada završnoga rada sastavni su dio ovoga programa i nalaze se u poglavlju 5.
Programi kolegija (str. 21).
4. Popis planiranih kolegija s brojem nastavnih sati i ECTS bodovima
U nastavku se podastire zbirna tablica s popisom kolegija u pojedinom modulu, brojem nastavnih
sati i opterećenjem polaznika iskazano ECTS bodovima.
24
Tablica 6. Zbirna tablica kolegija po modulima s brojem nastavnih sati i ECTS bodovima
Modul A
Pomoćnici u nastavi Modul B
Pomoćnici za osobe s
invaliditetom/osobni
asistenti
Modul C
Pomoćnici u dječjim
vrtićima
nastava LDL ECTS nastava LDL ECTS nastava LDL ECTS
Osnove teorije
rehabilitacije 20 10 6 20 10 6 20 10 6
Suradnja s obiteljima
20 10 6 20 10 6 20 10 6
Praksa (volonterski rad)
20 10 6 20 10 6 20 10 6
Izrada završnog rada
20 10 6 20 10 6 20 10 6
Psihološke osnove
poremećaja u ponašanju 20 10 6 - - - 20 10 6
Osnovne metode i tehnike
terapijskog rada s djecom 20 10 6 - - - 20 10 6
Poučavanje učenika s
teškoćama u razvoju 20 10 6 - - - - - -
Učenici s teškoćama
motorike, senzorike i
senzoričke integracije
20
10
6
-
-
-
-
-
-
Učenici s višestrukim
teškoćama u razvoju 20 10 6 - - - - - -
Preventivni programi u
sklopu školskog sustava 20 10 6 - - - - - -
Osnove metode i tehnike
terapijskog rada s
odraslima
-
-
-
20
10
6
-
-
-
Psihologija odrasle dobi
- - - 20 10 6 - - -
Psihologija inteligencije
- - - 20 10 6 - - -
Osobna njega i
zdravstvena zaštita - - - 20 10 6 - - -
Aktivnosti samostalnog
življenja - - - 20 10 6 - - -
Uključivanje u lokalnu
zajednicu - - - 20 10 6 - - -
Preventivni programi u
kontekstu dječjih vrtića - - - - - - 20 10 6
Poticanje igre i vršnjačke
interakcije - - - - - - 20 10 6
Zdravstvena zaštita i njega
djeteta - - - - - - 20 10 6
Kreativni rad s djecom
predškolske dobi - - - - - - 20 10 6
Ukupno 200 100 60 200 100 60 200 100 60
25
5. Struktura programa i obveze polaznika
Za sva tri modula osmišljeno je ravnomjerno opterećenje polaznika u smislu semestralne
raspodjele kolegija i obveza. Na taj način se prevenira odabir modula po kriterijima redukcije,
odnosno sprječava se odabir modula u odnosu na količinu obveza. Također, ravnomjerno
opterećenje u obvezama u odnosu na strukturu programa, točnije modula, u skladu je s temeljnim
načelima inkluzije (nediskriminacija i ravnopravani uvjeti gdje se krajnji korisnici, tj. svaka
interesna skupina (djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom) jednako uvažava.
Tablica 7. Kolegiji po modulima za pojedini semestar
zimski (I) ljetni (II)
Modul A
Pomoćnici u nastavi
Psihološke osnove poremećaja u
ponašanju
Preventivni programi u sklopu
školskog sustava
Osnovne metode i tehnike
terapijskog rada s djecom
Učenici s višestrukim teškoćama u
razvoju
Osnove teorije rehabilitacije Suradnja s obiteljima
Poučavanje učenika s teškoćama u
razvoju
Praksa (volonterski rad)
Učenici s teškoćama motorike,
senzorike i senzoričke integracije
Izrada završnog rada
Modul B
Pomoćnici za osobe s
invaliditetom/osobni
asistenti
Osnove metode i tehnike
terapijskog rada s odraslima
Aktivnosti samostalnog življenja
Psihologija odrasle dobi Uključivanje u lokalnu zajednicu
Psihologija inteligencije Suradnja s obiteljima
Osnove teorije rehabilitacije Praksa (volonterski rad)
Osobna njega i zdravstvena zaštita Izrada završnog rada
Modul C
Pomoćnici u dječjim
vrtićima
Psihološke osnove poremećaja u
ponašanju
Suradnja s obiteljima
Osnovne metode i tehnike
terapijskog rada s djecom
Preventivni programi u kontekstu
dječjih vrtića
Osnove teorije rehabilitacije Kreativni rad s djecom
predškolske dobi
Zdravstvena zaštita i njega djeteta Praksa (volonterski rad)
Poticanje igre i vršnjačke
interakcije
Izrada završnog rada
26
U odnosu na strukturu programa i planirane aktivnosti, obveze polaznika unutar sva tri modula
su kontinuirana nazočnost na predavanjima, aktivno sudjelovanje na vježbama i praksi, te izrada
završnoga rada.
Shematski prikaz 1 Obveze polaznika i prohodnost programa
5. Syllabusi kolegij
5. Programi kolegija
Kako bi se primjereno organizirao i proveo program osposobljavanja pomoćnika za djecu s
teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom posebna pozornost dana je sadržajima pojedinih
kolegija koji se podastiru u nastavku.
5.1. Modul A: Pomoćnici u nastavi
Polaznici koji odaberu Modul A: Pomoćnici u nastavi, imat će sljedeće kolegije: Psihološke
osnove poremećaja u ponašanju; Osnovne metode i tehnike terapijskog rada s djecom;
Preventivni programi u sklopu školskog sustava; Osnove teorije rehabilitacije; Suradnja s
obiteljima; Poučavanje učenika s teškoćama u razvoju; Učenici s teškoćama motorike, senzorike i
senzoričke integracije; Učenici s intelektualnim i višestrukim teškoćama u razvoju; Praksa
(volonterski rad) i Izrada završnog rada.
Teorijski dio programa
(predavanja)
Opći kolegiji
Praktični dio programa
(vježbe i praksa)
Specifični kolegiji
Ispunjavanje anketnog upitnika i
pisanje završnog rada
Nazočnost na nastavi
Sudjelovanje na vježbama i praksi
Evaluacija programa i završetak
osposobljavanja
27
Šifra
kolegija
AC1 Naziv
kolegija
PSIHOLOŠKE OSNOVE
POREMEĆAJA U
PONAŠANJU
Modul A: Pomoćnici
u nastavi
Nositeljica kolegija: doc. dr. sc. Tena Velki
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) 6 -
Broj sati po semestru 20 -
Ciljevi kolegija:
Upoznavanje polaznika s najčešćim poremećajima u ponašanju djece školske dobi
te ulogom učitelja i asistenata u nastavi u pomoći djeci i obiteljima.
Očekivani ishodi:
Poznavanje osnovnih karakteristika djeteta s različitim poremećajem, prepoznavanje
simptoma poremećaja u ponašanju u djetinjstvu i adolescenciji. Razumijevanje problematike
rada s učenicama s teškoćama u razvoju u školskom okruženju.
Sadržaji kolegija:
Razlikovanje normalnog od psihopatološkog razvoja
Upoznavanje s najčešćim poremećajima u djetinjstvu i adolescenciji:
o deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj
o poremećaji ophođenja
o anksiozni poremećaji
o depresivnost
o poremećaji hranjenja
o autizam
Intelektualne teškoće i specifične teškoće učenja
Uzroci poremećaja (etiologija).
Prepoznavanje simptoma svakog navedenog poremećaja (klinička slika)
Specifična problematična ponašanja svakog poremećaja u školskom okruženju
Savjeti za rad s djecom s poremećajima u ponašanju
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
OBVEZE POLAZNIKA
Studenti su obvezni pohađati predavanja i položiti ispit.
Praćenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
3
Aktivnost u nastavi
3
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
Američka psihijatrijska udruga (2014). DSM-V dijagnostički i statistički priručnik za duševne
poremećaje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
28
AZOO (2014). Poučavanje učenika s autizmom – Školski priručnik. Agencija za odgoj i
obrazovanje.
Attwood, T. (2010). Aspergerov sindrom. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Davison, G.C. i Neale, J.M. (1996). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
Essau, C.A. i Conradt, J. (2009). Agresivnost u djece i mladeži. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Gardner, H., Kornhaber, M.L. i Wake, W.K. (1999). Inteligencija: različita gledišta.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
Hughes, L. i Cooper, P. (2009). Razumijevanje djece s ADHD sindromom i pružanje potpore.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
Lebedina Manzoni, M. (2006). Psihološke osnove poremećaja u ponašanju. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Remschmidt, H. (2009). Autizam: pojavni oblici, uzroci, pomoć. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Velki, T. (2012). Priručnik za rad s hiperaktivnom djecom u školi. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
Vulić-Protorić, A. (2002). Strahovi u djetinjstvu i adolescenciji. Suvremena psihologija, 5(2),
271-293.
Vulić-Prtorić, A. (2004). Depresivnost u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Wenar, C. (2003). Razvojna psihopatologija i psihijatrija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
29
Šifra
kolegija
AC2 Naziv
kolegija
OSNOVNE METODE I
TEHNIKE TERAPIJSKOG
RADA S DJECOM
Modul A: Pomoćnici
u nastavi
Nositeljica kolegija: doc. dr. sc. Tena Velki
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) 6 -
Broj sati po semestru 20 -
Ciljevi kolegija:
Upoznavanje polaznika s osnovnim metodama i tehnikama rada s djecom s razvojnim
teškoćama.
Očekivani ishodi:
Poznavanje osnovnih metoda i tehnika rada s djetetom s različitim poremećajem te primjena
naučenih metoda u radu s djecom. Poznavanje specifičnosti metoda rada ovisno o razvojnoj
teškoći djeteta. Razumijevanje problematike rada s djecom s teškoćama u razvoju.
Sadržaji kolegija:
Osnove kognitivno-bihevioralne terapije u radu s djecom i mladima
Metode terapijskog rada za sljedeće poremećaje:
o deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj
o poremećaji ophođenja
o anksiozni poremećaji
o depresivnost
o poremećaji hranjenja
o autizam
Osnovne tehnike psihoterapijskog rada s djecom s teškoćama u razvoju
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
OBVEZE POLAZNIKA
Studenti su obvezni pohađati predavanja, napisati semniar o primjeni specifičnih tehnika i
metoda rada za odabrani poremećaj i položiti ispit.
Praćenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
3
Aktivnost u nastavi
1
Seminar / Radionica
2
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
AZOO (2014). Poučavanje učenika s autizmom – Školski priručnik. Agencija za odgoj i
obrazovanje. (odabrana poglavlja)
Bloomquist, M.L. (1996). Skills training for children with behavior disorders. New York:
The Guilford press. (odabrana poglavlja)
Davison, G.C. i Neale, J.M. (1996). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja.
30
Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Essau, C.A. i Conradt, J. (2009). Agresivnost u djece i mladeži. Jastrebarsko: Naklada Slap.
(odabrana poglavlja)
Hackney, H.L. (2012). Savjetovatelj-stručnjak: procesni vodič kroz pomaganje. Jastrebarsko:
Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Hawton, K., Salkovskis, P.M., Kirk, J. i Clark, D.M. (2008). Kognitivno-bihevioralna terapija
za psihijatrijske probleme. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Hughes, L. i Cooper, P. (2009). Razumijevanje djece s ADHD sindromom i pružanje potpore.
Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Kendall, P.C. (2000). Child and adolescent therapy: cognitive-behavioral procedures. New
York: The Guilford press. (odabrana poglavlja)
Lebedina Manzoni, M. (2006). Psihološke osnove poremećaja u ponašanju. Jastrebarsko:
Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Remschmidt, H. (2009). Autizam: pojavni oblici, uzroci, pomoć. Jastrebarsko: Naklada Slap
Stallard, P. (2010). Misli dobro, osjećaj se dobro: kognitivno-bihevioralna terpija u radu s
djecom i mladim ljudima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Velki, T. (2012). Priručnik za rad s hiperaktivnom djecom u školi. Jastrebarsko: Naklada
Slap. (odabrana poglavlja)
Vulić-Prtorić, A. (2004). Depresivnost u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap.
(odabrana poglavlja)
31
Šifra
kolegija
A4 Naziv
kolegija
PPREVENTIVNI PROGRAMI
U SKLOPU ŠKOLSKOG
SUSTAVA
Modul A: Pomoćnici
u nastavi
Nositeljica kolegija: doc. dr. sc. Tena Velki / Ivana Duvnjak, prof.
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - 6
Broj sati po semestru - 20
Ciljevi kolegija:
Upoznavanje polaznika s preventivnim programima koji se provode u sklopu školskog
sustava.
Očekivani ishodi:
Poznavanje i razumijevanje teorijskih okvira i različitih oblika preventivnih programa u
sklopu školskog sustava. Poznavanje zadaća školskog preventivnog programa. Definirati i
identificirati rizične i zaštitne čimbenike u školskom okruženju. Razlikovati i razumjeti
različite razine rizika kod učenika. Opisati i razumjeti principe različitih vrsta prevencija i
intervencija usmjerenih na školsko okruženje. Izrada i primjena ciljanog preventivnog
programa. Osposobljavanje za pružanje stručne pomoći učenicima s poremećajima u
ponašanju i onima koji žive u rizičnim obiteljskim uvjetima. Prepoznati važnost ostvarivanja
suradnje između škole, obitelji i zajednice.
Sadržaji kolegija:
Teorijske osnove prevencije
Razlikovanje prevencije od intervencije
Primarna i sekundarna prevencija, razine prevencije
Metodologija preventivnih aktivnosti
Koncept rizičnih i zaštitnih čimbenika
Pozitivan razvoj
Preventivne strategije u školskom okruženju
Postojeći preventivni programi usmjereni na školsko okruženje
Ciljani preventivni programi usmjereni na školsko okruženje
Razvoj i unaprijeđivanje socijalnih i kognitivnih vještina rješavanja problema i
regulacije emocija učenika na razini razreda
Razvijanje pozitivne slike o sebi
Prihvaćanje odgovornosti učenika i motiviranje za odabir zdravih stilova življenja
Smanjenje interesa mladih za uzimanje sredstava ovisnosti
Planiranje i implementacija preventivnih programa
Evaluacija preventivnih programa
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
OBVEZE POLAZNIKA
Studenti su obvezni pohađati predavanja, izraditi seminar na temu jednog specifičnog
preventivnog programa i položiti ispit.
32
Praćenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
3
Aktivnost u nastavi
1
Seminar / Radionica
2
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
Bašić, J. (2009). Teorije prevencije – Prevencija poremećaja u ponašanju i rizičnih ponašanja
djece i mladih. Zagreb: Školska knjiga.
Bašić, J. (2005). Prevencijska istraživanja i prevencijska praksa. Hrvatska revija za
rehabilitacijska istraživanja, 41(1), 81-88.
Bašić, J., Ferić, M. i Kranželić, V. (2001). Od primarne prevencije do ranih intervencija.
Edukacijsko rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Bašić, J., Grozić-Živolić, S. (ur.) (2010). Zajednice koje brinu – Model prevencije poremećaj
u ponašanju djece i mladih: Razvoj, implementacija i evaluacija prevencije u zajednici. Pula-
Zagreb: Eduakcijsko rehabilitacijski fakultet i Istarska županija.
Bašić, J., Janković, J. (ur.) (2000). Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u
ponašanju djece i mladeži. Zagreb: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju
poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju.
Bičanić, J. (2004). Vježbanje životnih vještina. Zagreb: Alinea.
Katz, L.G., McClellan D.E. (2003). Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb:
Educa.
Kranželić Tavra, V. (2002). Rizični i zaštitni čimbenici u školskom okruženju kao temelji
uspješnije prevencije poremećaja u ponašanju. Hrvatska revija za rehabilitacijska
istraživanja, 38(1), 1-13.
Olweus, D. (2004). Nasilje među djecom u školi: što znamo i što možemo učiniti. Zagreb:
Školska knjiga.
Pregrad, J. (2010). Knjižica za roditelje: program prevencije vršnjačkog zlostavljanja Za
sigurno i poticajno okruženje u školama. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku.
Velki, T. i Ozdanovac, K. (2014). Preventivni programi usmjereni na smanjenje vršnjačkog
nasilja u osnovnim školama na području Osječko-baranjske županije. Školski vjesnik: časopis
za pedagoška i školska pitanja, 63(3), 327-352.
Vladović, S. (ur.) (2012). Zaštita prava i interesa djece s problemima u ponašanju. Zbornik
priopćenja sa stručnih skupova pravobraniteljice za djecu. Zagreb: Pravobranitelj za djecu.
33
Šifra
kolegija
ABC1 Naziv
kolegija
OSNOVE TEORIJE
REHABILITACIJE
Modul A: Pomoćnici
u nastavi
Nositeljica kolegija: dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) 6 -
Broj sati po semestru 20 -
Ciljevi kolegija:
Upoznati polaznike sa suvremenim pristupima u rehabilitaciji teškoća u razvoju i invaliditeta.
Očekivani ishodi:
Usvojena temeljna znanja o manifestiranju teškoće u razvoju te mogućnostima provođenja
individualne podrške u odnosu na djetetovo stanje.
Sadržaji kolegija:
Medicinski i socijalni model teškoće u razvoju
Ontologija teškoće u razvoju
Intelektualne teškoće i demencije
Oštećenja vida
Oštećenja sluha, teškoće komunikacije, gluhosljepoća
Motoričke i kronične bolesti, neurološke bolesti i sindromi
Višestruke teškoće u razvoju
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
OBVEZE POLAZNIKA
Studenti su obvezni pohađati predavanja i položiti ispit.
Praćenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
3
Aktivnost u nastavi
3
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
Daniels, E.R., Stafford, K. (2003). Kurikulum za inkluziju. Zagreb: Korak po korak.
Dulčić, A., Kondić, Lj. (2002). Djeca oštećena sluha. Zagreb: Alinea.
Stančić, V. (1991). Oštećenja vida – biopsihosocijalni aspekti. Zagreb: Školska knjiga.
Romstein, K. (2010). Epistemološki pristup inkluziji. Pedagogijska istraživanja, 7 (1), 85-94.
34
Šifra
kolegija
A1 Naziv
kolegija
POUČAVANJE UČENIKA S
TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Modul A: Pomoćnici
u nastavi
Nositeljica kolegija: dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) 6 -
Broj sati po semestru 20 -
Ciljevi kolegija:
Upoznati polaznike sa suvremenim spoznajama o učenju djece s teškoćama u razvoju te
metodama poučavanja u kontekstu inkluzivnog odgoja i obrazovanja.
Očekivani ishodi:
Usvojena temeljna znanja o mogućnostima provođenja individualne podrške u institucijskom
kontekstu. Svladane temeljne tehnike direktivnog poučavanja.
Sadržaji kolegija:
Normativni vs. idiografski razvoj.
Razvojno primjerena praksa – teorijska polazišta i temeljni principi; razine podrške u
odnosu na narav i opseg teškoće u razvoju.
Razine podrške u odnosu na program - individualizirani pristup, individualni program,
posebni program.
Specifične metode poučavanja – rad na tekstu, izrada i primjena konkreta,
demonstracija, verbalno i izravno vođenje.
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja i vježbe
OBVEZE POLAZNIKA
Studenti su obvezni pohađati predavanja i vježbe.
Praćenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
2
Aktivnost u nastavi
2
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
2
Literatura:
Kiš – Glavaš, L., Fulgosi – Masnjak, R. (2003). Do prihvaćanja zajedno: integracija djece s
posebnim potrebama: priručnik za učitelje. Zagreb: Hrvatska udruga za stručnu pomoć djeci s
posebnim potrebama – IDEM.
Kiš-Glavaš, L., Teodorović, B., Levandovski, D. (1997). Program bazične perceptivno-
motoričke stimulacije. Zagreb: Fakultet za defektologiju.
Levandovski, D., Teodorović, B. (1989). Program rada s djecom s teškoćama u razvoju.
Zagreb: Fakultet za defektologiju.
35
Šifra
kolegija
A2 Naziv
kolegija
UČENICI S TEŠKOĆAMA
MOTORIKE, SENZORIKE I
SENZORIČKE INTEGRACIJE
Modul A: Pomoćnici
u nastavi
Nositeljica kolegija: dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) 6 -
Broj sati po semestru 20 -
Ciljevi kolegija:
Upoznati polaznike sa suvremenim spoznajama o mogućnostima odgoja i obrazovanja
učenika s oštećenjima na području motorike (cerebralna paraliza, distonije), senozorike
(oštećenja sluha, oštećenja vida) i senzoričke integracije.
Očekivani ishodi:
Posjedovanje temeljnih znanja o naravi motoričkih i senzoričkih teškoća te poznavanje
osnovnih kompenzacijskih postupaka s ciljem facilitacije interakcije i učenja.
Sadržaji kolegija:
Oštećenja vida (Brailleovo pismo - matematika i hrvatski: metodičko-didaktički
aspekti).
Oštećenja sluha (osnovna znakovna abeceda; mogućnost konstruiranja internih
komunikacijskih gesti). Alternativni oblici komunikacije.
Cerebralna paraliza i motoričke teškoće (pareza, distoni sy.).
Peripatološke vježbe – videći vodič, bijeli štap.
Pozicioniranje i handling učenika s cerebralnom paralizom i motoričkim teškoćama.
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja i vježbe
OBVEZE POLAZNIKA
Polaznici su obvezni pohađati predavanja i vježbe.
Praćenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
2
Aktivnost u nastavi
2
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
2
Literatura:
Kiš-Glavaš, L., Teodorović, B., Levandovski, D. (1997). Program bazične perceptivno-
motoričke stimulacije. Zagreb: Fakultet za defektologiju.
Stančić, V. (1991). Oštećenja vida – biopsihosocijalni aspekti. Zagreb: Školska knjiga.
Ljubešić, M. (2001). Rana komunikacija i njezina uloga u učenju i razvoju djeteta. Dijete i
društvo. 3, 261–278.
36
Šifra
kolegija
A3 Naziv
kolegija
UČENICI S INTELEKTUALNIM I
VIŠESTRUKIM TEŠKOĆAMA U
RAZVOJU
Modul A: Pomoćnici
u nastavi
Nositeljica kolegija: dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - 6
Broj sati po semestru - 20
Ciljevi kolegija:
Upoznati kandidate sa suvremenim spoznajama o naravi intelektualnih i višestrukih teškoća u
razvoju.
Očekivani ishodi:
Posjedovanje temeljnih znanja o intelektualnim i višestrukim teškoćama u razvoju.
Dizajniranje plana podrške u suradnji s odgojiteljem ili učiteljem (u odnosu na djetetov IQ i
adaptivne vještine).
Sadržaji kolegija:
Definiranje intelektualnih i višestrukih teškoća u razvoju.
Specifičnosti učenja djece s intelektualnim i višestrukim teškoćama.
Strategije poučavanja djece s intelektualnim i višestrukim teškoćama u odnosu na
specifičnosti učenja.
Prilagodba nastavnih sadržaja i metoda učeniku s intelektualnim i višestrukim
teškoćama u razvoju.
Izrada primjerenih didaktičkih pomagala u odnosu na učenikovo funkcioniranje i
odgojno-obrazovne potrebe.
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja i vježbe.
OBVEZE POLAZNIKA
Polaznici su obvezni pohađati predavanja i vježbe te izraditi jedno didaktičko pomagalo (u
paru s kolegom/kolegicom).
Praćenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
2
Aktivnost u nastavi
2
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
2
Literatura:
Kocijan-Hercigonja, D. i sur. (2000). Mentalna retardacija: biologijske osnove, klasifikacija i
mentalno-zdravstveni problemi. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Kanaya, T., Ceci, S.J. (2007). Mental Retardation Diagnosis and the Flynn Effect: General
Intelligence, Adaptive Behavior and Context. Child Development Perspectives. 1 (1), 62-63.
37
Šifra
kolegija
ABC2 Naziv
kolegija
SURADNJA S OBITELJIMA Modul A: Pomoćnici
u nastavi
Nositeljica kolegija: dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - 6
Broj sati po semestru - 20
Ciljevi kolegija:
Upoznati polaznike sa specifičnostima dinamike obiteljskih odnosa djece s teškoćama u
razvoju i osoba s invaliditetom.
Očekivani ishodi:
Usvojenost primjerenih komunikacijskih stilova u odnosima s članovima obitelji djeteta s
teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.
Sadržaji kolegija:
Roditeljski stilovi odgoja
Faze suočavanja s djetetovim stanjem
Specifičnosti odnosa roditelja prema djetetu s teškoćama u razvoju (promijenjene
uloge/roditelji-terapeuti)
Širenje mreže socijalne podrške – uloge pomoćnika
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
OBVEZE POLAZNIKA
Nazočnost na predavanjima i položen ispit.
Praćenje i ocjenjivanje poleznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
2
Aktivnost u nastavi
2
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
2
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
Ljubešić, M. (2003). Biti roditelj. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i
mladeži.
Čudina-Obradović, M., Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden
marketing.
38
Šifra
kolegija
ABC3 Naziv
kolegija
PRAKSA
(VOLONTERSKI RAD)
Modul A: Pomoćnici
u nastavi
Nositeljica kolegija: Ivana Duvnjak, prof.
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - 6
Broj sati po semestru - 20
Ciljevi kolegija:
Praktično osposobljavanje polaznika za izravan rad s djecom i učenicima s teškoćama u
razvoju te odraslim osobama s invaliditetom.
Očekivani ishodi:
Sposobnost regulacije vlastita ponašanja u odnosu na kontekst. Primjereno osmišljavanje i
pružanje podrške djeci i odraslima tijekom iznošenja obveza. Primjerena komunikacija s
obitelji, učiteljima, stručnim timom i susjedima.
Sadržaji kolegija:
Definirano ritmom i rasporedom odgojno-obrazovne institucije i obiteljskog života
OBVEZE POLAZNIKA
Pružanje podrške u svakodnevnim aktivnostima djece s teškoćama u razvoju.
Praćenje i ocjenjivanje poleznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
Aktivnost u nastavi
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
6
Dodatna pojašnjenja:
Praksa će se provoditi ovisno o modulu. Tako će za Modul A: Pomoćnici u nastavi, praksa biti
organizirana u redovnim osnovnim školama koje imaju uključenu djecu s teškoćama u
razvoju. Za Modul B: Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti praksa će se održati
u udrugama koje imaju organizirane stambene zajednice ili zaštitne radionice u koje su
uključene odrasle osobe s invaliditetom. Za Modul C: Pomoćnici u dječjim vrtićima, praksa
će se održati u redovnim dječjim vrtićima gdje su uključena djeca s teškoćama u razvoju (ona
koja imaju rješenje nadležnih tijela vještačenja ili su suspektni na postojanje određene
teškoće). Polaznici će tijekom 20 sati prakse voditi dnevnik prakse koji će dati na uvid
nositelju kolegija nakon održane prakse. Potvrdu o polaznikovoj nazočnosti u osnovnoj školi,
stambenoj zajednici ili udruzi i dječjem vrtiću dat će u pismenom obliku razrednik/učitelj,
odgojitelj ili koordinator/voditelj stambene zajednice.
39
Šifra
kolegija
ABC4 Naziv
kolegija
IZRADA ZAVRŠNOG RADA Modul A: Pomoćnici
u nastavi
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - 6
Broj sati po semestru - 20
Cilj kolegija:
Izrađen završni rad (teorijski ili empirijski) na području inkluzivnog odgoja i obrazovanja i
socijalne uključenosti.
Sadržaji kolegija:
Temeljna metodološka pismenost (poštovanje autorskih prava – citiranje i
parafraziranje)
Etika istraživanja osjetljivih socijalnih skupina
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Konzultativni i individualni rad s polaznikom.
OBVEZE POLAZNIKA
Polaznici su dužni izraditi završni rad kojim dokazuju kompetentnost u pružanju podrške
djeci s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s invaliditetom u skladu sa socijalnom
paradigmom salutogeneze.
Praćenje i ocjenjivanje poleznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
Aktivnost u nastavi
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije
6
Vježbe
Literatura:
Mužić, V. (2004). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Alinea.
XXX (2003). Etički kodeks istraživanja s djecom
http://www.dijete.hr/hr/izvjemainmenu-93/doc_details/232-etiki-kodeks-istraivanja-s-
djecom.html
Napomena:
Mentori se dodjeljuju u skladu s područjem i odabranom temom završnoga rada. Popis
mentora i područja završnih radova nalazi se u Prilogu 3 (str. 98) ovoga dokumenta.
40
5.2. Modul B: Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti
Ovim modulom polaznicima je omogućeno stjecanje kompetencija na područjima samostalnog
života i socijalnog uključivanja odraslih osoba s invaliditetom. Kolegiji unutar ovoga modula su
sljedeći: Osnovne metode i tehnike terapijskog rada s odraslima; Psihologija odrasle dobi;
Psihologija inteligencije; Osnove teorije rehabilitacije; Suradnja s obiteljima; Osobna njega i
zdravstvena zaštita; Aktivnosti samostalnog življenja; Uključivanje u lokalnu zajednicu; Praksa
(volonterski rad) i Izrada završnog rada.
U nastavku se podastiru kolegiji Modula B: Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti.
41
Šifra
kolegija
B1 Naziv
kolegija
OSNOVNE METODE I
TEHNIKE TERAPIJSKOG
RADA S ODRASLIMA
Modul B: Pomoćnici
za osobe s
invaliditetom/osobni
asistenti
Nositeljica kolegija: doc. dr. sc. Tena Velki
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) 6 -
Broj sati po semestru 20 -
Ciljevi kolegija:
Upoznavanje polaznika s osnovnim metodama i tehnikama rada s osobama s intelektualnim
teškoćama.
Očekivani ishodi:
Poznavanje i primjena osnovnih metoda i tehnika u s osobama s intelektualnim oštećenjima.
Poznavanje specifičnosti metoda rada ovisno o stupnju intelektualnog oštećenja.
Razumijevanje problematike rada s osobama s intelektualnim oštećenjima.
Sadržaji kolegija:
Osnove kognitivno-bihevioralne terpije u radu s osobama oštećenog intelektualnog
funkcioniranja
Metode terapijskog rada za osobe s intelektualnim oštećenjima i osobe s Downovim
sindromom
Osnovne tehnike psihoterapijskog rada s osobama oštećenog intelektualnog
funkcioniranja
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
OBVEZE POLAZNIKA
Studenti su obvezni pohađati predavanja i položiti ispit.
Praćenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
3
Aktivnost u nastavi
3
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
Američka psihijatrijska udruga (2014). DSM-V dijagnostički i statistički priručnik za duševne
poremećaje. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Čulić, V. i Čulić, S. (2008). Sindrom Down. Split: Slobodna Dalmacija.
Davison, G.C. i Neale, J.M. (1996). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja.
Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Hackney, H.L. (2012). Savjetovatelj-stručnjak: procesni vodič kroz pomaganje. Jastrebarsko:
Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Hawton, K., Salkovskis, P.M., Kirk, J. i Clark, D.M. (2008). Kognitivno-bihevioralna terapija
42
za psihijatrijske probleme. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Kocijan-Hercigonja, D. (2000). Mentalna retardacija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana
poglavlja)
Vuković, D., Tomić Vrbić, I., Pucko, S. i Marciuš, A. (2008). Downov sindrom: vodič za
roditelje i stručnjake. Zagreb: Kerschoffset d.o.o. (odabrana poglavlja)
43
Šifra
kolegija
B2 Naziv
kolegija
PSIHOLOGIJA ODRASLE
DOBI
Modul B: Pomoćnici
za osobe s
invaliditetom/osobni
asistenti
Nositeljica kolegija: dr. sc. Lara Cakić, posijedoktorandica
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) 6 -
Broj sati po semestru 20 -
Ciljevi kolegija:
Upoznati polaznike sa razvojnim karakteristikama odrasle dobi, promjenama i adaptaciji na
različite socijalne uloge i životne događaje.
Očekivani ishodi:
Poznavanje osnovnih karakteristika razvojnih razdoblja odrasle dobi. Poznavanje specifičnih
promjena. Poznavanje osnovnih mentalnih poremećaja i oblika pružanja pomoći odraslim
osobama.
Sadržaji kolegija:
Razvoj u odrasloj dobi i starenje
Karakteristike razvojnih perioda odrasle dobi (mlađa odrasla dob, srednje godine,
starost)
Psihološke teorije razvoja u odrasloj dobi
Intelektualni razvoj u odrasloj dobi
Moralni razvoj
Motivacija, učenje i pamćenje u odrasloj dobi
Razvoj ličnosti
Mentalni poremećaji i psihoterapija starijih osoba
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
OBVEZE POLAZNIKA
Studenti su obvezni pohađati predavanja i položiti ispit.
Praćenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
3
Aktivnost u nastavi
3
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
Berk, L. (2005). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Lacković-Grgin, K. i Ćubela Adorić, V. (2006). Odabrane teme iz psihologije odraslih.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
Warner Shaie, K. i Willis, S.L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
44
Šifra
kolegija
B6 Naziv
kolegija
PSIHOLOGIJA
INETLIGENCIJE
Modul B: Pomoćnici
za osobe s
invaliditetom/osobni
asistenti
Nositeljica kolegija: doc. dr. sc. Tena Velki
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) 6 -
Broj sati po semestru 20 -
Ciljevi kolegija:
Upoznavanje polaznika s osnovnim teorijama inteligencije i karakteristikama osoba s
različitim stupnjem intelektualnog funkcioniranja..
Očekivani ishodi:
Poznavanje osnovnih teorija intelgenicije. Poznavanje specifičnosti osobama s različitim
stupnju intelektualnog oštećenja. Razumijevanje problematike rada s osobama s
intelektualnim oštećenjima.
Sadržaji kolegija:
Teorije inteligencije (psihomterijsko, razvojno, biološko i kognitivno gledište)
Intelgencija i akademski uspjeh
Intelektualna oštećenja (mentalna retardacija)
o Uzroci
o Karakteristična ponašnja
o Skrb
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
OBVEZE POLAZNIKA
Studenti su obvezni pohađati predavanja i položiti ispit.
Praćenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
3
Aktivnost u nastavi
3
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
Američka psihijatrijska udruga (2014). DSM-V dijagnostički i statistički priručnik za duševne
poremećaje. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Kocijan-Hercigonja, D. (2000). Mentalna retardacija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Gardner, H., Kornhaber, M.L. i Wake, W.K. (1999). Inteligencija: različita gledišta.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
45
Šifra
kolegija
ABC1 Naziv
kolegija
OSNOVE TEORIJE
REHABILITACIJE
Modul B: Pomoćnici
za osobe s
invaliditetom/osobni
asistenti
Nositeljica kolegija: dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) 6 -
Broj sati po semestru 20 -
Ciljevi kolegija:
Upoznati polaznike sa suvremenim pristupima u rehabilitaciji teškoća u razvoju i invaliditeta.
Očekivani ishodi:
Usvojena temeljna znanja o manifestiranju teškoće u razvoju te mogućnostima provođenja
individualne podrške u odnosu na djetetovo stanje.
Sadržaji kolegija:
Medicinski i socijalni model teškoće u razvoju
Ontologija teškoće u razvoju
Intelektualne teškoće i demencije
Oštećenja vida
Oštećenja sluha, teškoće komunikacije, gluhosljepoća
Motoričke i kronične bolesti, neurološke bolesti i sindromi
Višestruke teškoće u razvoju
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
OBVEZE POLAZNIKA
Studenti su obvezni pohađati predavanja i položiti ispit.
Praćenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
3
Aktivnost u nastavi
3
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
Daniels, E.R., Stafford, K. (2003). Kurikulum za inkluziju. Zagreb: Korak po korak.
Dulčić, A., Kondić, Lj. (2002). Djeca oštećena sluha. Zagreb: Alinea.
Stančić, V. (1991). Oštećenja vida – biopsihosocijalni aspekti. Zagreb: Školska knjiga.
Romstein, K. (2010). Epistemološki pristup inkluziji. Pedagogijska istraživanja, 7 (1), 85-94.
46
Šifra
kolegija
ABC2 Naziv
kolegija
SURADNJA S OBITELJIMA Modul B: Pomoćnici
za osobe s
invaliditetom/
osobni asistenti
Nositeljica kolegija: dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - 6
Broj sati po semestru - 20
Ciljevi kolegija:
Upoznati polaznike sa specifičnostima dinamike obiteljskih odnosa djece s teškoćama u
razvoju i osoba s invaliditetom.
Očekivani ishodi:
Usvojenost primjerenih komunikacijskih stilova u odnosima s članovima obitelji djeteta s
teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.
Sadržaji kolegija:
Roditeljski stilovi odgoja
Faze suočavanja s djetetovim stanjem
Specifičnosti odnosa roditelja prema djetetu s teškoćama u razvoju (promijenjene
uloge/roditelji-terapeuti)
Širenje mreže socijalne podrške – uloge pomoćnika
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
OBVEZE POLAZNIKA
Nazočnost na predavanjima i položen ispit.
Praćenje i ocjenjivanje poleznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
2
Aktivnost u nastavi
2
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
2
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
Ljubešić, M. (2003). Biti roditelj. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i
mladeži.
Čudina-Obradović, M., Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden
marketing.
47
Šifra
kolegija
B3 Naziv
kolegija
OSOBNA NJEGA I ZDRAVSTVENA
ZAŠTITA
Modul B: Pomoćnici
za osobe s
invaliditetom/osobni
asistenti
Nositelj kolegija: mr. sc. Željko Popović, prof. v. šk.
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) 6 -
Broj sati po semestru 20 -
Cilj kolegija:
Samostalnost u provođenju osobne njege i temeljne zdravstvene zaštite odraslih osoba s
invaliditetom.
Očekivani ishodi:
Sposobnost organiziranja i provođenja osobne njege odraslih osoba s invaliditetom.
Sposobnost organiziranja i provođenja temeljne zdravstvene zaštite odraslih osoba s
invaliditetom.
Sadržaji kolegija:
Osobna njega (previjanje, kupanje i pranje kose nepokretne i polupokretne osobe;
njega usne šupljine; njega kože i sluznice – prevencija dekubitusa)
Pružanje prve pomoći kod epi napada
Primjena medikamentozne terapije
Kronične bolesti u odrasloj dobi
Odrasle osobe s intelektualnim teškoćama
Primarna, sekundarna i tercijalna zdravstvena zaštita odraslih i zdravstveni zavodi
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja i vježbe
OBVEZE POLAZNIKA
Polaznici su dužni nazočiti na predavanjima i aktivno sudjelovati u nastavi.
Praćenje i ocjenjivanje poleznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
2
Aktivnost u nastavi
2
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
2
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
Prlić, N. (2008). Zdravstvena njega. Zagreb: Školska knjiga.
Teodorović, B., Bratković, D. (2005). Značajke odraslih osoba s intelektualnim teškoćama. U:
Bratković, D. (ur.), Zapošljavanje uz podršku. Zagreb: Udruga za promicanje inkluzije, str 19-
22.
48
Šifra
kolegija
B4 Naziv
kolegija
AKTIVNOSTI SAMOSTALNOG
ŽIVLJENJA
Modul B: Pomoćnici
za osobe s
invaliditetom/osobni
asistenti
Nositeljica kolegija: dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - 6
Broj sati po semestru - 20
Cilj kolegija:
Samostalnost u pružanju podrške odraslim osobama s invaliditetom u svakodnevnim
aktivnostima.
Očekivani ishodi:
Sposobnost planiranja i organiziranja dnevne rutine u odnosu na funkcionalne sposobnosti
odraslih osoba s invaliditetom.
Sadržaji kolegija:
Planiranje aktivnosti svakodnevnog života
Funkcionalna uporaba brojeva (raspolaganje novcem, telefoniranje)
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja i vježbe.
OBVEZE POLAZNIKA
Polaznici su obvezni nazočiti i aktivno sudjelovati na nastavi te položiti ispit.
Praćenje i ocjenjivanje poleznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
2
Aktivnost u nastavi
2
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja Usmeni ispit
2
Konzultacije Vježbe
Literatura:
Teodorović, B., Levandovski, D., Mišić, D. (1994). Kompetentnost odraslih osoba s
mentalnom retardacijom. Defektologija, 30 (1), 67-82.
Teodorović, B. (1995). Ishodišta u suvremenom oblikovanju stambenih i životnih uvjeta za
odrasle osobe s težom mentalnom retardacijom. Defektologija, 31 (1-2), 143-150.
49
Šifra
kolegija
B5 Naziv
kolegija
UKLJUČIVANJE U LOKALNU
ZAJEDNICU
Modul B: Pomoćnici
za osobe s
invaliditetom/osobni
asistenti
Nositeljica kolegija: dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - 6
Broj sati po semestru - 20
Cilj kolegija:
Samostalnost u planiranju i organiziranju aktivnosti poticanja socijalne uključenosti osoba s
invaliditetom.
Očekivani ishodi:
Poznavanje načina facilitiranja socijalne participacije osoba s invaliditetom u njihovu
neposrednom okruženju.
Sadržaji kolegija:
Samozastupanje
Radna i poslovna sposobnost u kontekstu socijalnog modela invaliditeta
Modeli zapošljavanja osoba s invaliditetom
Suradnja s udrugama i NGO
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanje i vježbe.
OBVEZE POLAZNIKA
Polaznici su obvezni nazočiti na predavanjima i aktivno sudjelovati na nastavi.
Praćenje i ocjenjivanje poleznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
2
Aktivnost u nastavi
2
Seminar / Radionica
2
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
Alfirev, M. (2007). Poticanje razvoja samoodređenja i samozastupanja mladih s
intelektualnim teškoćama. Zagreb: Udruga za promicanje inkluzije.
Bilić, M., Bratković, D., Dujmović, R. (2004). Zapošljavanje uz podršku osoba s mentalnom
retardacijom. Naš prijatelj, 31 (3-4), 5-19.
Vrh, S., Leutar, Z. (2012). Uključenost osoba s intelektualnim teškoćama u život lokalne
zajednice. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 48 (2), 41-54.
50
Šifra
kolegija
ABC3 Naziv
kolegija
PRAKSA
(VOLONTERSKI RAD)
Modul B: Pomoćnici
za osobe s
invaliditetom/osobni
asistenti
Nositeljica kolegija: dr sc. Ksenija Romstein, viša asistentica
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - 6
Broj sati po semestru - 20
Ciljevi kolegija:
Praktično osposobljavanje polaznika za izravan rad s djecom i učenicima s teškoćama u
razvoju te odraslim osobama s invaliditetom
Očekivani ishodi:
Sposobnost regulacije vlastita ponašanja u odnosu na kontekst. Primjereno osmišljavanje i
pružanje podrške djeci i odraslima tijekom iznošenja obveza. Primjerena komunikacija s
obitelji, učiteljima, stručnim timom i susjedima.
Sadržaji kolegija:
Definirano ritmom i rasporedom odgojno-obrazovne institucije i obiteljskog života
OBVEZE POLAZNIKA
Pružanje podrške u svakodnevnim aktivnostima djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba
s invaliditetom.
Praćenje i ocjenjivanje poleznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
Aktivnost u nastavi
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
6
Dodatna pojašnjenja:
Praksa će se provoditi ovisno o modulu. Tako će za Modul A: Pomoćnici u nastavi, praksa biti
organizirana u redovnim osnovnim školama koje imaju uključenu djecu s teškoćama u
razvoju. Za Modul B: Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti praksa će se održati
u udrugama koje imaju organizirane stambene zajednice ili zaštitne radionice u koje su
uključene odrasle osobe s invaliditetom. Za Modul C: Pomoćnici u dječjim vrtićima, praksa
će se održati u redovnim dječjim vrtićima gdje su uključena djeca s teškoćama u razvoju (ona
koja imaju rješenje nadležnih tijela vještačenja ili su suspektni na postojanje određene
teškoće). Polaznici će tijekom 20 sati prakse voditi dnevnik prakse koji će dati na uvid
nositelju kolegija nakon održane prakse. Potvrdu o polaznikovoj nazočnosti u osnovnoj školi,
stambenoj zajednici ili udruzi i dječjem vrtiću dat će u pismenom obliku razrednik/učitelj,
odgojitelj ili voditelj stambene zajednice.
51
Šifra
kolegija
ABC4 Naziv
kolegija
IZRADA ZAVRŠNOG RADA Modul B: Pomoćnici
za osobe s
invaliditetom/osobni
asistenti
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - 6
Broj sati po semestru - 20
Cilj kolegija:
Izrađen završni rad (teorijski ili empirijski) na području inkluzivnog odgoja i obrazovanja i
socijalne uključenosti.
Sadržaji kolegija:
Temeljna metodološka pismenost (poštovanje autorskih prava – citiranje i
parafraziranje)
Etika istraživanja osjetljivih socijalnih skupina
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Konzultativni i individualni rad s polaznikom.
OBVEZE POLAZNIKA
Polaznici su dužni izraditi završni rad kojim dokazuju kompetentnost u pružanju podrške
djeci s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s invaliditetom u skladu sa socijalnom
paradigmom salutogeneze.
Praćenje i ocjenjivanje poleznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
Aktivnost u nastavi
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije
6
Vježbe
Literatura:
Mužić, V. (2004), Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Alinea.
XXX (2003), Etički kodeks istraživanja s djecom
http://www.dijete.hr/hr/izvjemainmenu-93/doc_details/232-etiki-kodeks-istraivanja-s-
djecom.html
Napomena:
Mentori se dodjeljuju u skladu s područjem i odabranom temom završnoga rada. Popis
mentora i područja završnih radova nalazi se u Prilogu 3 (str. 98) ovoga dokumenta.
52
5.3. Modul C: Pomoćnici u dječjim vrtićima
Upisom ovog modula polaznici će steći kompetencije na području inkluzivnog ranog odgoja i
obrazvanja. To će im biti omogućeno kroz sljedeće kolegije: Psihološke osnove poremećaja u
ponašanju; Osnovne metode i tehnike terapijskoga rada s djecom; Preventivni programi u
kontekstu dječjih vrtića; Osnove teorije rehabilitacije; Suradnja s obiteljima; Zdravstvena zaštita i
njega djeteta; Poticanje igre i vršnjačke interakcije; Kreativni rad s djecom predškolske dobi;
Praksa (volonterski rad) i Izrada završnog rada.
U nastavku se podastiru sadržaji pojedinih kolegija Modula C: Pomoćnici u dječjim vrtićima.
53
Šifra
kolegija
AC1 Naziv
kolegija
PSIHOLOŠKE OSNOVE
POREMEĆAJA U
PONAŠANJU
Modul C: Pomoćnici
u dječjim vrtićima
Nositeljica kolegija: doc. dr. sc. Tena Velki
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) 6 -
Broj sati po semestru 20 -
Ciljevi kolegija:
Upoznavanje polznike s najčešćim poremećajima u ponašanju djece predškolske dobi
te ulogom odgajatelja i asistenata u vrtićima u pomoći djeci i obiteljima.
Očekivani ishodi:
Poznavanje osnovnih karakteristika djeteta s različitim poremećajem, prepoznavanje
simptoma poremećaja u ponašanju u djetinjstvu i adolescenciji. Razumijevanje problematike
rada s djecom s teškoćama u razvoju u predškolskim ustanovama.
Sadržaji kolegija:
Razlikovanje normalnog od psihopatološkog razvoja
Upoznavanje s najčešćim poremećajima u djetinjstvu I adolescenciji:
o deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj
o poremećaji ophođenja
o anksiozni poremećaji
o depresivnost
o poremećaji hranjenja
o autizam
Intelektualne teškoće i specifične teškoće učenja
Uzroci poremećaja (etiologija).
Prepoznavanje simptoma svakog navedenog poremećaja (klinička slika)
Specifična problematična ponašanja svakog poremećaja u vrtićkom okruženju
Savjeti za rad s djecom s poremećajima u ponašanju
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
OBVEZE POLAZNIKA
Studenti su obvezni pohađati predavanja i položiti ispit.
Praćenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
3
Aktivnost u nastavi
3
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
Američka psihijatrijska udruga (2014). DSM-V dijagnostički i statistički priručnik za duševne
poremećaje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
54
AZOO (2014). Poučavanje učenika s autizmom – Školski priručnik. Agencija za odgoj i
obrazovanje.
Attwood, T. (2010). Aspergerov sindrom. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Davison, G.C. i Neale, J.M. (1996). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
Essau, C.A. i Conradt, J. (2009). Agresivnost u djece i mladeži. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Gardner, H., Kornhaber, M.L. i Wake, W.K. (1999). Inteligencija: različita gledišta.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
Hughes, L. i Cooper, P. (2009). Razumijevanje djece s ADHD sindromom i pružanje potpore.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
Lebedina Manzoni, M. (2006). Psihološke osnove poremećaja u ponašanju. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Remschmidt, H. (2009). Autizam: pojavni oblici, uzroci, pomoć. Jastrebarsko: Naklada Slap
Velki, T. (2012). Priručnik za rad s hiperaktivnom djecom u školi. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
Vulić-Protorić, A. (2002). Strahovi u djetinjstvu i adolescenciji. Suvremena psihologija, 5(2),
271-293.
Vulić-Prtorić, A. (2004). Depresivnost u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Wenar, C. (2003). Razvojna psihopatologija i psihijatrija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
55
Šifra
kolegija
AC2 Naziv
kolegija
OSNOVNE METODE I
TEHNIKE TERAPIJSKOG
RADA S DJECOM
Modul C: Pomoćnici
u dječjim vrtićima
Nositeljica kolegija: doc. dr. sc. Tena Velki
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) 6 -
Broj sati po semestru 20 -
Ciljevi kolegija:
Upoznavanje polaznika s osnovnim metodama i tehnikama rada s djecom s razvojnim
teškoćama.
Očekivani ishodi:
Poznavanje osnovnih metoda i tehnika rada s djetetom s različitim poremećajem te primjena
naučenih metoda u radu s djecom. Poznavanje specifičnosti metoda rada ovisno o razvojnoj
teškoći djeteta. Razumijevanje problematike rada s djecom s teškoćama u razvoju.
Sadržaji kolegija:
Osnove kognitivno-bihevioralne terapije u radu s djecom i mladima
Metode terapijskog rada za sljedeće poremećaje:
o deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj
o poremećaji ophođenja
o anksiozni poremećaji
o depresivnost
o poremećaji hranjenja
o autizam
Osnovne tehnike psihoterapijskog rada s djecom s teškoćama u razvoju
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
OBVEZE POLAZNIKA
Studenti su obvezni pohađati predavanja, napisati semniar o primjeni specifičnih tehnika i
metoda rada za odabrani poremećaj i položiti ispit.
Praćenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
3
Aktivnost u nastavi
1
Seminar / Radionica
2
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
AZOO (2014). Poučavanje učenika s autizmom – Školski priručnik. Agencija za odgoj i
obrazovanje. (odabrana poglavlja)
Bloomquist, M.L. (1996). Skills training for children with behavior disorders. New York:
The Guilford press. (odabrana poglavlja)
Davison, G.C. i Neale, J.M. (1996). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja.
56
Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Essau, C.A. i Conradt, J. (2009). Agresivnost u djece i mladeži. Jastrebarsko: Naklada Slap.
(odabrana poglavlja)
Hackney, H.L. (2012). Savjetovatelj-stručnjak: procesni vodič kroz pomaganje. Jastrebarsko:
Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Hawton, K., Salkovskis, P.M., Kirk, J. i Clark, D.M. (2008). Kognitivno-bihevioralna terapija
za psihijatrijske probleme. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Hughes, L. i Cooper, P. (2009). Razumijevanje djece s ADHD sindromom i pružanje potpore.
Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Kendall, P.C. (2000). Child and adolescent therapy: cognitive-behavioral procedures. New
York: The Guilford press. (odabrana poglavlja)
Lebedina Manzoni, M. (2006). Psihološke osnove poremećaja u ponašanju. Jastrebarsko:
Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Remschmidt, H. (2009). Autizam: pojavni oblici, uzroci, pomoć. Jastrebarsko: Naklada Slap
Stallard, P. (2010). Misli dobro, osjećaj se dobro: kognitivno-bihevioralna terpija u radu s
djecom i mladim ljudima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Velki, T. (2012). Priručnik za rad s hiperaktivnom djecom u školi. Jastrebarsko: Naklada
Slap. (odabrana poglavlja)
Vulić-Prtorić, A. (2004). Depresivnost u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap.
(odabrana poglavlja)
57
Šifra
kolegija
C1 Naziv
kolegija
PREVENTIVNI PROGRAMI U
KONTEKSTU DJEČJIH
VRTIĆA
Modul C: Pomoćnici
u dječjim vrtićima
Nositeljica kolegija: dr. sc. Lara Cakić, poslijedoktorandica
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - 6
Broj sati po semestru - 20
Ciljevi kolegija:
Upoznavanje polaznika s preventivnim programima koji se provode u kontekstu institucijskog
predškolskog odgoja,
Očekivani ishodi:
Poznavanje različitih oblika preventivnih programa u sklopu institucijskog predškolskog
odgo.j Izrada i primjena ciljanog preventivnog programa.
Sadržaji kolegija:
Prevencija u kontekstu institucijskog predškolskog odgoja
Razlikovanje prevencija - intervencija
Postojeći preventivni programi
Ciljani preventivni programi
Planiranje preventivnih programa
Evaluacija preventivnih programa
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
OBVEZE POLAZNIKA
Studenti su obvezni pohađati predavanja, izraditi seminar na temu jednog specifičnog
preventivnog programa i položiti ispit.
Praćenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
3
Aktivnost u nastavi
1
Seminar / Radionica
2
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
Bašić, J., Grozić-Živolić, S. (ur.) (2010). Zajednice koje brinu- Model prevencije poremećaj u
ponašanju djece i mladih: Razvoj, implementacija i evaluacija prevencije u zajednici. Pula-
Zagreb: Eduakcijsko rehabilitacijski fakultet i Istarska županija.
Bašić, J. (2009). Teorije prevencije – Prevencija poremećaja u ponašanju i rizičnih ponašanja
djece i mladih. Zagreb: Školska knjiga.
Bašić, J., Ferić, M. i Kranželić, V. (2001): Od primarne prevencije do ranih intervencija.
Edukacijsko rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Bašić, J. (2005): Prevencijska istraživanja i prevencijska praksa. Hrvatska revija za
rehabilitacijska istraživanja, 41(1), 81-88.
58
Šifra
kolegija
ABC1 Naziv
kolegija
OSNOVE TEORIJE
REHABILITACIJE
Modul C: Pomoćnici
u dječjim vrtićima
Nositeljica kolegija: dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) 6 -
Broj sati po semestru 20 -
Ciljevi kolegija:
Upoznati polaznike sa suvremenim pristupima u rehabilitaciji teškoća u razvoju i invaliditeta.
Očekivani ishodi:
Usvojena temeljna znanja o manifestiranju teškoće u razvoju te mogućnostima provođenja
individualne podrške u odnosu na djetetovo stanje.
Sadržaji kolegija:
Medicinski i socijalni model teškoće u razvoju
Ontologija teškoće u razvoju
Intelektualne teškoće i demencije
Oštećenja vida
Oštećenja sluha, teškoće komunikacije, gluhosljepoća
Motoričke i kronične bolesti, neurološke bolesti i sindromi
Višestruke teškoće u razvoju
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
OBVEZE POLAZNIKA
Studenti su obvezni pohađati predavanja i položiti ispit.
Praćenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
3
Aktivnost u nastavi
3
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
Daniels, E.R., Stafford, K. (2003). Kurikulum za inkluziju. Zagreb: Korak po korak.
Dulčić, A., Kondić, Lj. (2002). Djeca oštećena sluha. Zagreb: Alinea.
Stančić, V. (1991). Oštećenja vida – biopsihosocijalni aspekti. Zagreb: Školska knjiga.
Romstein, K. (2010). Epistemološki pristup inkluziji. Pedagogijska istraživanja, 7 (1), 85-94.
59
Šifra
kolegija
ABC2 Naziv
kolegija
SURADNJA S OBITELJIMA Modul C: Pomoćnici
u dječjim vrtićima
Nositeljica kolegija: dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - 6
Broj sati po semestru - 20
Ciljevi kolegija:
Upoznati polaznike sa specifičnostima dinamike obiteljskih odnosa djece s teškoćama u
razvoju i osoba s invaliditetom.
Očekivani ishodi:
Usvojenost primjerenih komunikacijskih stilova u odnosima s članovima obitelji djeteta s
teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.
Sadržaji kolegija:
Roditeljski stilovi odgoja
Faze suočavanja s djetetovim stanjem
Specifičnosti odnosa roditelja prema djetetu s teškoćama u razvoju (promijenjene
uloge/roditelji-terapeuti)
Širenje mreže socijalne podrške – uloge pomoćnika
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
OBVEZE POLAZNIKA
Nazočnost na predavanjima i položen ispit.
Praćenje i ocjenjivanje poleznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
2
Aktivnost u nastavi
2
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
2
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
Literatura:
Ljubešić, M. (2003). Biti roditelj. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i
mladeži.
Čudina-Obradović, M., Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden
marketing.
60
Šifra
kolegija
C2 Naziv
kolegija
POTICANJE IGRE I VRŠNJAČKE
INTERAKCIJE
Modul C: Pomoćnici
u dječjim vrtićima
Nositeljica kolegija: dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) 6 -
Broj sati po semestru 20 -
Cilj kolegija:
Upoznati polaznike s tehnikama poticanja igre i interakcije djece s teškoćama u razvoju i
njihovih vršnjaka.
Očekivani ishodi:
Prepoznavanje kritičnih točaka interakcije. Poznavanje specifičnosti vršnjačke interakcije.
Sposobnost regulacije vršnjačke interakcije u smjeru održavanja i bogaćenja igre.
Sadržaji kolegija:
Konvencionalno i nekonvencionalno iniciranje interakcije
Kritične točke interakcije djece s teškoćama u razvoju i njihovih vršnjaka (iniciranje
interakcije, pojašnjavanje pravila igre, održavanje fokusa pozornosti i socio-
kognitivne koordinacije)
Strategije regulacije tijeka igre
Pomoćnik kao suigrač
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanje i vježbe
OBVEZE POLAZNIKA
Polaznici su obvezni nazočiti na nastavi i aktivno sudjelovati na vježbama.
Praćenje i ocjenjivanje poleznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
2
Aktivnost u nastavi
2
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
2
Literatura:
Duran, M. (2003). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada slap.
Huizinga, J. (1992). Homo ludens: o podrijetlu kulture u igri. Zagreb: Naprijed.
http://www.os-mlovraka-vladislavci.skole.hr/upload/os-mlovraka-
vladislavci/images/static3/1232/attachment/Johan_Huizinga_-_Homo_Ludens.pdf
61
Šifra
kolegija
C3 Naziv
kolegija
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I
NJEGA DJETETA
Modul C: Pomoćnici
u dječjim vrtićima
Nositelj kolegija: mr. sc. Željko Popović, prof. v. šk.
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) 6 -
Broj sati po semestru 20 -
Ciljevi kolegija:
Poznavanje načina zdravstvene zaštite djece s teškoćama u razvoju predškolske dobi.
Očekivani ishodi:
Samostalnost u njezi djeteta.
Sadržaji kolegija:
Cijepljenje
Kalendar prehrane
Dječje zarazne bolesti (prevencija, liječenje, njega)
Pružanje prve pomoći
Baby handling (previjanje, nošenje, hranjenje djece s motoričkim teškoćama)
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja i vježbe.
OBVEZE POLAZNIKA
Polaznici su obvezni nazočiti na predavanjima i vježbama.
Praćenje i ocjenjivanje poleznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
2
Aktivnost u nastavi
Seminar / Radionica
2
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
2
Literatura:
Miljak, A. (1991). Istraživanje procesa njege i odgoja u jaslicama. Zagreb: Školska knjiga.
Bjelčić, N., Mihoković, Ž, (2007). Baby handling. Zagreb: Udruga OKO.
http://www.mamino.net/Baby_handling.pdf
62
Šifra
kolegija
C4 Naziv
kolegija
KREATIVNI RAD S DJECOM
PREDŠKOLSKE DOBI
Modul C: Pomoćnici
u dječjim vrtićima
Nositeljica kolegija: dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - 6
Broj sati po semestru - 20
Cilj kolegija:
Poznavanje osnova kreativne terapije za djecu s teškoćama u razvoju predškolske dobi.
Očekivani ishodi:
Sposobnost primjene elemenata kreativne terapije u kontekstu institucijskog predškolskog
odgoja. Upoznatost s temeljnim principima kreativne i art terapije.
Sadržaji kolegija:
Arhetipske slike
Tehnike kreativne i art terapije (vizualizacija, terpsihora, vođena imaginacija)
Ekspresija unutarnjeg emocionalnog stanja pomoću likovnih tehnika
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja i vježbe.
OBVEZE POLAZNIKA
Polaznici su obvezni nazočiti na predavanjima i vježbama.
Praćenje i ocjenjivanje poleznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
2
Aktivnost u nastavi
Seminar / Radionica
2
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
2
Literatura:
Pivac, D. (2013). Ispitivanje doživljaja likovnih umjetničkih djela i mogućnosti njihove
primjene u dijagnostici, kreativnoj i art-terapiji. Hrvatska revija za rehabilitacijska
istraživanja, 49 (supp), 85-95.
Burić, K., Nikolić, B., Prstačić, M. (2013). Analiza povezanosti glazbenih improvizacija i
likovnog izražavanja u djeteta. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 49 (1), 1-11.
63
Šifra
kolegija
ABC3 Naziv
kolegija
PRAKSA
(VOLONTERSKI RAD)
Modul C: Pomoćnici
u dječjim vrtićima
Nositeljica kolegija: dr sc. Ksenija Romstein, viša asistentica
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - 6
Broj sati po semestru - 20
Ciljevi kolegija:
Praktično osposobljavanje polaznika za izravan rad s djecom i učenicima s teškoćama u
razvoju te odraslim osobama s invaliditetom
Očekivani ishodi:
Sposobnost regulacije vlastita ponašanja u odnosu na kontekst. Primjereno osmišljavanje i
pružanje podrške djeci i odraslima tijekom iznošenja obveza. Primjerena komunikacija s
obitelji, učiteljima, stručnim timom i susjedima.
Sadržaji kolegija:
Definirano ritmom i rasporedom odgojno-obrazovne institucije i obiteljskog života
OBVEZE POLAZNIKA
Pružanje podrške u svakodnevnim aktivnostima djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba
s invaliditetom.
Praćenje i ocjenjivanje poleznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
Aktivnost u nastavi
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije Vježbe
6
Dodatna pojašnjenja:
Praksa će se provoditi ovisno o modulu. Tako će za Modul A: Pomoćnici u nastavi, praksa biti
organizirana u redovnim osnovnim školama koje imaju uključenu djecu s teškoćama u
razvoju. Za Modul B: Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti praksa će se održati
u udrugama koje imaju organizirane stambene zajednice ili zaštitne radionice u koje su
uključene odrasle osobe s invaliditetom. Za Modul C: Pomoćnici u dječjim vrtićima, praksa
će se održati u redovnim dječjim vrtićima gdje su uključena djeca s teškoćama u razvoju (ona
koja imaju rješenje nadležnih tijela vještačenja ili su suspektni na postojanje određene
teškoće). Polaznici će tijekom 20 sati prakse voditi dnevnik prakse koji će dati na uvid
nositelju kolegija nakon održane prakse. Potvrdu o polaznikovoj nazočnosti u osnovnoj školi,
stambenoj zajednici ili udruzi i dječjem vrtiću dat će u pismenom obliku razrednik/učitelj,
odgojitelj ili voditelj stambene zajednice.
64
Šifra
kolegija
ABC4 Naziv
kolegija
IZRADA ZAVRŠNOG RADA Modul C: Pomoćnici
u dječjim vrtićima
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
Zimski
semestar
Ljetni
semestar
ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - 6
Broj sati po semestru - 20
Cilj kolegija:
Izrađen završni rad (teorijski ili empirijski) na području inkluzivnog odgoja i obrazovanja i
socijalne uključenosti.
Sadržaji kolegija:
Temeljna metodološka pismenost (poštovanje autorskih prava – citiranje i
parafraziranje)
Etika istraživanja osjetljivih socijalnih skupina
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Konzultativni i individualni rad s polaznikom.
OBVEZE POLAZNIKA
Polaznici su dužni izraditi završni rad kojim dokazuju kompetentnost u pružanju podrške
djeci s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s invaliditetom u skladu sa socijalnom
paradigmom salutogeneze.
Praćenje i ocjenjivanje poleznika u udjelima ECTS bodova:
Pohađanje nastave
Aktivnost u nastavi
Seminar / Radionica
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Usmeni ispit
Konzultacije
6
Vježbe
Literatura:
Mužić, V. (2004). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Alinea.
XXX (2003). Etički kodeks istraživanja s djecom
http://www.dijete.hr/hr/izvjemainmenu-93/doc_details/232-etiki-kodeks-istraivanja-s-
djecom.html
Napomena:
Mentori se dodjeljuju u skladu s područjem i odabranom temom završnoga rada. Popis
mentora i područja završnih radova nalazi se u Prilogu 3 (str. 98) ovoga dokumenta.
65
III Studija izvodljivosti i održivosti programa
S obzirom na postojeće potrebe i socijalne tendencije Republike Hrvatske da se približi
standardima (odgojno-obrazovnim i općim društvenim) Europske Unije, pretpostavka je da će
potrebe za pomoćnicima rasti na godišnjoj razini te da će se, u perspektivi, morati organizirati
kontinuirana stručna usavršavanja za one pojedince koji svoje profesionalno djelovanje vide u
okviru inkluzivnih aktivnosti. Stoga se procjenjuje kako je održivost programa osposobljavanja
pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom/osobnih asistenata visoka.
Odnosno, program sa sobom nosi male rizike jer u postojećem socio-ekonomskom kontekstu
postoji potreba za ovim profilom pomoćnika. Također, program se u potpunosti izvodi na
Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, koji svojim postojećim resursima (oprema,
kadar, temeljna djelatnost) može odgovoriti na kvalitetnu provedbu planiranih aktivnosti.
1. Organizacijski uvjeti izvođenja programa
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku posjeduje svoje prostore te je u mogućnosti
odgovoriti na zahtjeve suvremene nastave.
1.1. Mjesto izvođenja programa
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Cara Hadrijana 10, Sveučilišni kampus,
zgrada D (nastavna zgrada).
1.2. Podatci o prostoru i opremi
U svojim prostorima, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku provodi sveučilišnu
nastavu te je opremljen prikladnim didaktičkim materijalima i sredstvima. Svaka učionica, uz
standardnu ploču i projektno platno ima pristup internetu, projektor, kompjuter, zvučnike, panoe
itd. Učionice su primjereno osvjetljene (prirodni i umjetni izvori svjetla, zastori), postoji ručno
podesiv sustav grijanja i hlađenje uz kontrolu temperature termometrom, mogućnost odlaganja
osobnih stvari (vješalice, stalci za kišobrane), a pojedine učionice imaju priručne knjižnice koje
66
profesori održavaju i nadopunjuju. Knjige u učionicama su dostupne za korištenje i konzultiranje
pri izvođenju nastave. Postoji knjižnica u kojoj se, uz posudbu knjiga i časopisa, može provoditi
samostalni rad na literaturi i on-line bazama (tzv. rad u tišini). Također, postoje sanitarni čvorovi
s tekućom vodom koji se svakodnevno održavaju, polaznicima su dostupni aparati za osvježenje
(kava, čaj, voda, sokovi) na zajedničkim hodnicima, a postoji i lift koji je u funkciji.
Nastavnicima su na raspolaganju fotokopirni aparati, što olakšava distribuciju materijala.
1.3. Podatci o voditeljici programa
Voditeljica programa osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i osoba s
invaliditetom/osobnih asistenata je doc. dr. sc. Tena Velki. Njezin životopis s popisom javno
objavljenih radova kojima se dokazuje kompetentnost za izvođenje nastave nalazi se u Prilogu 1
(str. 71).
1.4. Podatci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju u izvedbi programa
Uz voditeljicu programa, u provedbi sudjeluju zaposlenici Fakulteta za odgojne i obrazovne
znanosti u Osijeku:
mr. sc. Željko Popović, prof. v. šk.
dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica (poslijedoktorandica),
dr. sc. Lara Cakić, viša asistentica (poslijedoktorandica),
dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica (poslijedoktorandica) i
Ivana Duvnjak, prof. psihologije (asistentica u naslovnom zvanju).
Njihovi životopisi s popisom javno objavljenih radova kojima dokazuju kompetentnost za
provedbu nastavnih sadržaja nalaze se u Prilogu 1 ovog programa (str. 71).
1.5. Optimalan broj polaznika
S obzirom na opseg tema i nastavnih sadržaja koji su planirani, optimalan broj polaznika
programa osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i osoba s
invaliditetom/osobnih asistenata je 20 do 25 po jednom modulu. Ukupno se radi o 60 do 75
polaznika na sva tri modula u jednoj akademskoj godini.
67
2. Procjena troškova programa po polazniku
Procjenjuju se troškovi u visini od 7.000,00 kn po polazniku, pri čemu je optimalni broj
polaznika u pojedinom modulu od 20 do 25. Za polaznike koji moraju polagati razlikovne ispite
procjenjuju se još dodatni troškovi u visini od 1.000,00 kn (ukupno 8.000,00 kn).
2.1. Upisna cijena programa po polazniku
U odnosu na procijenjene troškove programa osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama i
osobe s invaliditetom/osobne asistente, pojedini polaznik ima obvezu snošenja troškova
izobrazbe. Troškove osposobljavanja može umjesto polaznika snositi i institucija na kojoj je
zaposlen, što treba biti prethodno formalno regulirano između polaznika i njegova poslodavca.
Obveze i prava polaznika bit će regulirani ugovorom između polaznika i Fakulteta za odgojne i
obrazovne znanosti u Osijeku.
3. Načini evaluacije učinkovitosti programa i praćenja uspješnosti polaznika
S obzirom na važnost inkluzivnog obrazovanja i društvenu odgovornost koju ova problematika
nosi sa sobom, planirano je praćenje učinaka u dvije dimenzije, programu osposobljavanja i
uspješnosti polaznika. Tako će se u dimenziji praćenja učinkovitosti programa načiniti inicijalna
procjena očekivanja polaznika i finalna evaluacija odabranih tema kroz anketni upitnik. Anketni
upitnik će biti temeljen na očekivanim ishodima u obje sastavnice programa, teorijskoj i
praktičnoj. Uspješnost polaznika pratit će se tijekom jedne akademske godine. Osim propisanih
obveza za svaki pojedini kolegij (obvezno prisustvovanje nastavi, polaganje ispita, pisanje
seminara i sl.), svaki polaznik dužan je odraditi praksu (20 sati volontiranja u određenoj ustanovi)
i voditi dnevnik prakse kojega će dati na uvid nositelju kolegija te napisati završni rad rad kojim
dokazuju kompetentnost u pružanju podrške djeci s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s
invaliditetom, a koji će mentor ocijeniti.
68
IV Popis konzultirane literature i internet izvora
Corker, M., Shakespeare, T. (2006). Disability/Postmodernity: Embodying Disabilty Theory.
London: Continuum.
Državni zavod za statistiku RH (2013). Izvješće br. 1496: Osnovne škole i dječji vrtići i druge
pravne osobe koje ostvaruju programe predškolskog odgoja, kraj šk. g. 2011/2012. i početak šk.
g./ped. g. 2012/2013
Halliwell, M. (2003). Supporting Children with Special Educational Needs. London: David
Fulton Publishers.
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, UNDP Hrvatska (2003). Pilot
projekt osobnog asistenta za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta.
Preuzeto 4. 12. 2014. s http://www.undp.hr/upload/file/202/101357/FILENAME/pilot_web1.pdf
UN (2006). The rights of children with disabilities.
Preuzeto 2. 4. 2011. s
http://www.unhchr.ch/tbs/doc.nsf/898586b1dc7b4043c1256a450044f331/405ba882cb9eb3a0c12
572f100506ac/$FILE/G0740702.pdf
UNESCO (2001). Inclusion in Education: The Participation of Disabled Learners.
Preuzeto 1. 4. 2011. s http://unesdoc.unesco.org/images/0012/001234/123486e.pdf
UNESCO (2003). Overcoming exclusion through inclusive approaches in education.
Preuzeto 30. 6. 2010. s http://www.unesco.org/education/inclusive
UNESCO (2005). Convention sur la protection et la promotion de la diversite des expressions
culturelles. Paris: UNESCO.
UNICEF (2007). Promoting the rights of children with disability. Florence: UNICEF Innocenty
Research Centre.
Vehmas, S. (2004). Dimensions of Disability. Cambridge Quarterly of Healthcare Ethics, 13 (1),
34-40.
Vijeće Europe/ Council of Europe (1992). Recommendation No. R (92) 6 of The Committee of
Ministers to Member States on a Coherent Policy for People with Disabilities.
Preuzeto 31. 3. 2011. s
https://wcd.coe.int/wcd/com.instranet.InstraServlet?command=com.instranet.CmdBlobGet&Instr
anetImage=574141&SecMode=1&DocId=602414&Usage=2
69
Vlada Republike Hrvatske (2007). Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s
invaliditetom od 2007. do 2015. godine. Preuzeto 27. 4. 2010. s
http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=16886
XXX (2008). Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08)
XXX (2008). Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN
63/08)
70
PRILOZI
Prilog 1
Životopisi nastavnika s popisom javno objavljenih radova kojima se dokazuje kompetentnost za
izvođenje nastave
Prilog 2
Kriteriji upisa polaznika
Prilog 3
Popis mentora za završne radove po modulima
71
IME, PREZIME I
ZVANJE:
Tena Velki, doc. dr. sc.
RADNO ISKUSTVO:
7. PROSINCA 2013 - DANAS
Docentica na razvojnoj psihologiji
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku
suradničko zvanje i radno mjesto docenta za znanstveno područje društvenih
znanosti, znanstveno polje psihologija, znanstvena grana razvojna psihologija
1. OŽUJKA 2011 – DANAS
Vanjski suradnik na razvojnoj psihologiji
Filozofski fakultet Osijek
1. OŽUJKA 2009 – DANAS
Vanjski suradnik na psihologiji
Elektrotehnički fakultet Osijek
1. SVIBNJA 2013 – 6. PROSINCA 2013
Viša asistentica na razvojnoj psihologiji
Učiteljski fakultet u Osijeku
suradničko zvanje i radno mjesto višeg asistenta za znanstveno područje
društvenih znanosti, znanstveno polje psihologija, znanstvena grana razvojna
psihologija
1. STUDENOG 2008 – 30. TRAVNJA 2013
Asistentica na razvojnoj psihologiji
Učiteljski fakultet u Osijeku
suradničko zvanje i radno mjesto asistenta za znanstveno područje društvenih znanosti,
znanstveno polje psihologija, znanstvena grana razvojna psihologija
1. PROSINCA 2007 – DANAS
Stručni suradnik
Udruga Živo Srebro, Osijek; voditeljica projekta “Asistent u nastavi”
1. TRAVNJA 2008 – 1. STUDENOG 2008
Stručni suradnik - psiholog
Ekonomska i upravna škola Osijek
1. RUJNA 2005 - 31 PROSINCA 2008
Volonter/intervenor/prevoditelj
Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba "Dodir" Osijek
volonterka – intervenor/prevoditelj – u programu Službe podrške
voditeljica dramske sekcije
1. LISTOPADA 2003 - 31 PROSINCA 2007
Hostesa
Saponia , Osijek (Hrvatska); hostesa za promociju i prodaju proizvoda
1. LISTOPADA 2004 – 1. LISTOPADA 2007
Demonstrator
Filozofski fakultet Osijek
1. TRAVNJA 2003 – 31. KOLOVOZA 2006
Organizator/animator/turistički vodič
Hrvatski ferijalni i hostelski savez Osijek; organizator, animatoriI turistički vodič za
putovanja po RH; volonter za izradu programa za mlade
22. PROSINCA 2008 – 14. PROSINCA 2012
Doktorica znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog
polja psihologije, znanstvene grane razvojne psihologije VIII stupanj
72
OBRAZOVANJE
I
OSPOSOBLJAVANJE:
Filozofski fakultet Zagreb
tema disertacije: Provjera ekološkoga modela dječjega nasilničkoga
ponašanja prema vršnjacima
15. SRPNJA 2003 – 17. TRAVNJA 2008
Diplomirani psiholog VII stupanj
Filozofski fakultet, Osijek (Hrvatska)
diplomirala prva u generaciji s izvrsnim uspjehom na temu:
Teorija samoodređenja i akademski uspjeh
OSOBNE VJEŠTINE: MATERINSKI JEZIK: hrvatski
STRANI JEZICI:
razumijevanje govor pisanje slušanje čitanje govorna
interakcija govorna
produkcija
engleski C1 C1 C1 C1 C1
CAE – Certificate in Advanced English
talijanski A1 A1 A1 A1 A1
Diploma Pučkog otvorenog učilišta u Osijeku o uspješno završenom 1.stupnju
talijanskog jezika
Hrvatski znakovni jezik - Priznanje Hrvatske udruge gluhoslijepih osoba
Dodir za uspješno završen 1. stupanj hrvatskog znakovnog jezika
KOMUNIKACIJSKE
VJEŠTINE:
Odlične komunikacijske vještine
Završila nekoliko dodatnih edukacija:
2008. Edukacija „Vještine nenasilne komunikacije“
dvodnevni trening u organizaciji Centra za mir, nenasilje i ljudska prava
2008. Edukacija „Odnosi s javnošću“
trening koji je održan u suradnji s Hrvatskom udrugom za odnose s javnošću, a
vodili su ga stručnjaci za odnose s javnošću iz Coca Cola Beverages Hrvatska
2008. Edukacija „Odnosi s javnošću i odnosi s medijima“
dvodnevni trening u organizaciji PRONI Centra za socijalno podučavanje
ORGANIZACIJSKE/
RUKOVODITELJSKE
VJEŠTINE:
Odlične organizacijske vještine:
Sudjelovala u organizaciji IV. znanstveno-stručnog skupa posvećenog pitanjima
nasilja: Nasilje i mentalno zdravlje – interdisciplinarni pristup (Osijek, 2012) kao
član programsko-organizacijskog odbora te glavna tajnica skupa.
Sudjelovala u organizaciji 19. godišnje konferencije hrvatskih psihologa s temom
Vrijeme sličnosti i razlika – izazov psihologiji i psiholozima (Osijek, 2011) kao
član programsko-organizacijskog odbora te glavna tajnica konferencije.
Sudjelovala u organizaciji 3. znanstveno-stručnog skupa posvećenog pitanjima
nasilja: Psihosocijalni aspekti nasilja u suvremenom društvu- izazov obitelji,
školi i zajednici (Osijek, 2010) kao član organizacijskog odbora.
POSLOVNE
VJEŠTINE:
Vođenje udruge Društvo psihologa Osijek:
tajnica DPO-a; održavanje web stranice
RAČUNALNE
VJEŠTINE:
MS Office paket, SPSS, CorelDRAW, pretraživanje Interneta i baza podataka, osnove
web dizajna
OSTALE
VJEŠTINE:
ples (standardni i latino plesovi)
ronjenje (položen tečaj Open Water Diver)
plivanje
VOZAČKA
DOZVOLA:
B kategorija
PUBLIKACIJE:
Velki, T. i Ozdanovac, K. (2014). Preventivni programi usmjereni na smanjenje
vršnjačkog nasilja u osnovnim školama na području Osječko-baranjske županije.
Školski vjesnik: časopis za pedagoška i školska pitanja, 63(3), 327-352.
73
Cakić, L. i Velki, T. (2014). Agresivnost i prihvaćenost u skupini djece predškolske
dobi. Život i škola, 32(2), 15-25.
Krulić, K. i Velki, T. (2014). Ispitivanje povezanosti emocionalne inteligencije i nasilja
među školskom djecom. Život i škola, 32(2), 27-42.
Velki, T. i Kuterovac Jagodić, G. (2014). Različiti pristupi mjerenju kao izvori razlika u
podacima o raširenosti nasilničkoga ponašanja među djecom. Društvena istraživanja,
23(2), 259-281.
Velki, T., Šolić, K. i Očević, H. (2014). Development of Users' Information Security
Awareness Questionnaire (UISAQ) - Ongoing Work. Hrvatska udruga za informacijsku
i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku - MIPRO, 1564-1568.
Velki, T. i Kuterovac Jagodić, G. (2014). Individualni i kontekstualni činitelji dječjega
nasilničkoga ponašanja prema vršnjacima. Ljetopis socijalnog rada, 21(1), 33-63.
Hodak Kodžoman, I., Velki, T. i Cakić, L. (2013). Izloženost djece starije školske dobi
elektroničkom nasilju. Život i škola, 30(2), 110-128.
Kristek, M., Velki, T., Vrdoljak, G. i Jakopec, A. (2013). Proactivity and learning
approches in students. Zbornik radova s međunarodne koneferencije EDUvision:
Sodobni pristopi poučevanja prihajajočih generacij - Modern Approaches to Teaching
Coming Generation, 17-23.
Velki, T. i Vrdoljak, G. (2013). Uloga nekih vršnjačkih i školskih varijabli u predviđanju
vršnjačkog nasilnog ponašanja. Društvena istraživanja, 22(1), 101-120.
Velki, T. (2012). Priručnik za rad s hiperaktivnom djecom u školi. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
Velki, T. (2012). A comparison of individual characteristics and the multiple contexts for
children with different bullying status: An ecological perspective. International Journal
of Arts & Sciences, 5(7), 89-112.
Velki, T. (2012). Uloga nekih obiteljskih čimbenika u pojavi nasilja među djecom.
Psihologijske teme, 21(1), 29-60.
Velki, T. (2012). Rizični i zaštitni faktori kod pojave nasilja među djecom. Zbornik
radova s III. znanstveno-stručnog skupa posvećenog pitanjima nasilja: Psihosocijalni
aspekti nasilja u suvremenom društvu – izazov obitelji, školi i zajednici (2010), 139-
157.
Velki, T. i Bošnjak, M. (2012). Povezanost roditeljskih odgojnih postupaka s tjelesnim
kažnjavanjem djece. Život i škola, 28(2), 63-82.
Vrdoljak, G. i Velki, T. (2012). Metacognition and intelligence as predictors of academic
success. Croatian Journal of Education, 4(14), 799-815.
Velki, T. i Cimer, R. (2011). Primjena teorije ekoloških sustava u radu s djetetom s
ADHD-om. Klinička psihologija, 4(1-2), 71-87.
Velki, T. (2011). The correlation considering the degree of autonomous motivation,
academic achievement and mental health. Croatian Journal of Education, 13(3), 56-87.
Velki, T. (2010). Pojavnost nasilja među srednjoškolcima. Zbornik radova sa skupa
74
Nasilje nad djecom i među djecom (2008), 267-282.
Velki, T. (2009). Relationship between academic self-regulation, academic achievement
and health. Bulgarian Journal of Psychology, 3-4, 105-118.
SUDJELOVANJA NA
KONFERENCIJAMA:
2014. Konferencija Privatnost 2014
aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjima: Mjerenje znanja i razine svijesti korisnika
o informacijskoj sigurnosti (Šolić i Velki)
2014. IV. znanstveno-stručni skup posvećen pitanjima nasilja: e-nasilje – izazovi
proučavanja i preveniranja nasilja u okviru novih medija
član programsko-organizacijskog odbora
aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjima: Prevencija vršnjačkog nasilja u osnovnim
školama – što se napravilo na području Osječko-baranjske županije? (Velki), Možemo
li na temelju prediktora tradicionalnog vršnjačkog nasilja predviđati i elektroničko
nasilje? (Kuterovac Jagodić i Velki)
2014. 22. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom: Kako obrazovanju dodati
boju – uloga i izazovi za psihologe
suvoditeljica simpozija: Elektroničko nasilje među školskom djecom: izazov za
psihologe u istraživanjima i praksi (Kuterovac Jagodić i Velki)
aktivno sudjelovala s usmenim izlaganjem: Usporedba nekih individualnih, obiteljskih i
vršnjačkih prediktora tradicionalnog i elektroničkog vršnjačkog nasilja (Velki i
Kuterovac Jagodić)
2014. 1th Alps Adria Psychology Conference
aktivno sudjelovala s usmenim izlaganjem: Croatian translation and validation of three
different autobiographical memory questionnaires (Milić, Velki i Duvnjak)
2014. 37. međunarodni skup za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju,
elektroniku i mikroelektorniku (MIPRO)
aktivno sudjelovala s usmenim izlaganjem: Development of Users' Information
Security Awareness Questionnaire (UISAQ) - Ongoing Work (Velki, Šolić i Očević)
2014.13. Lošinjski dani bioetike
aktivno sudjelovala s usmenim izlaganjem: Eutanazija djece kao bioetičko i psihološko
pitanje (Jelkić i Velki)
2014. XIX. Međunarodni znanstveno-stručni skup DANI PSIHOLOGIJE u Zadru
aktivno sudjelovala s usmenim izlaganjem: Povezanost učestalosti korištenja medija s
nekim aspektima kognitivnog i socijalno-emocionalnog razvoja djece (Velki i Duvnjak)
2014. 3.diseminacijski skup Kompetencijska mreža zasnovana na ICT-u za inovativne
usluge namijenjene osobama sa složenim komunikacijskim potrebama
pasivno sudjelovanje
2014. Stručni skup Lajkaj nenasilno
pozvano predavanje: Usporedba tradicionalnog i elektroničkog vršnjačkog nasilja -
definicija i prediktori
2014. Naučno-stručni skup Sarajevski dani psihologije
aktivno sudjelovala s usmenim izlaganjem: Dobne i spolne razlike u povezanosti nekih
socio-emocionalnih aspekata razvoja djece i njihova školskog uspjeha s vršnjačkim
75
nasiljem i viktimizacijom (Velki, Duvnjak i Milić)
2014. XII. Festival znanosti: Valovi
voditeljica programa poticanja dječjeg razvoja “Stvaramo alfa valove” u sklopu kojeg
su održane radionice („Kroz valove glazbe i boje“ i „Moždani valovi“), igraonice
(„Igramo se našim alfa valovima“ i „Igrom do alfa valova“) i izložba radova („Moždani
valovi“) za učenike osnovnoškolskog uzrasta
2013. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija EDUvision (Education vision &
challenge for future generation) s temom Modern approaches to teaching the coming
generations
aktivno sudjelovala s plenarnim predavanjem: Proactivity and learning approches in
students (Kristek, Velki, Vrdoljak i Jakopec)
2013. 21. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom Suvremeni izazovi
psihologije rada i organizacijske psihologije
aktivno sudjelovala s poster prikazom: Razlikuju li se učenici različitog statusa
uključenosti u nasilje u stupnju samoefikasnosti i percepciji roditeljskih sukoba? (Velki,
Duvnjak i Milić)
2013. Naučno-stručni skup Savremeni trendovi u psihologiji
aktivno sudjelovala s poster prikazom: Uloga dječje percepcije roditeljskog sukoba na
prilagodbu djece u školi (Milić, Duvnjak i Velki)
2013. Međunarodni psihologijski znanstveno-stručni skup: 21. Dani Ramira i Zorana
Bujasa aktivno sudjelovala s poster prikazom: Uloga učestalosti korištenja medija i
socijalnog konteksta u nasilničkom ponašanju djece prema vršnjacima (Velki i
Kuterovac Jagodić)
2012. IV. znanstveno-stručni skup posvećen pitanjima nasilja: Nasilje i mentalno
zdravlje – interdisciplinarni pristup, član programsko-organizacijskog odbora te glavna
tajnica skupa, aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjima: Metoda prikupljanja
podataka i pristup mjerenja kao izvori razlika u podacima o raširenosti nasilničkog
ponašanja među djecom (Velki i Kuterovac Jagodić), Ispitivanje povezanosti
emocionalne inteligencije i nasilja među školskom djecom (Krulić iVelki), aktivno
sudjelovala na okruglom stolu: Što smo učinili do sada – pregled objavljenih radova
posvećenih pitanjima nasilja (Kolesarić, Metzing, Ajduković, Ručević, Šincek, Velki i
Trubeljak), aktivno sudjelovala predstavljanjem autorske knjige: Priručnik za rad s
hiperaktivnom djecom u školi
2012. 20. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom Psihološki aspekti
suvremene obitelji, braka i partnerstva aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem:
Obiteljski prediktori dječjega nasilničkoga ponašanja prema vršnjacima (Velki i
Kuterovac Jagodić)
2012. Conference of the International Journal of Arts and Sciences
aktivno sudjelovala usmenim priopćenjem: A comparison of individual characteristics
and the multiple contexts for children with different bullying status: An ecological
perspective (Velki)
2012. XVIII. Međunarodni znanstveno-stručni skup DANI PSIHOLOGIJE u Zadru
aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem: Neki vršnjački i školski prediktori nasilja
među djecom (Velki i Vrdoljak)
2012. Nacionalna konferencija Raširenost nasilja nad djecom u obitelji i među
76
vršnjacima, Prikaz rezultata BECAN projekta
2011. 19. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom Vrijeme sličnosti i razlika
– izazov psihologiji i psiholozima
član programsko-organizacijskog odbora te glavna tajnica konferencije
aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem: Mišljenje roditelja i nastavnika o
problemu nasilja među djecom (Velki, Vrdoljak i Antunović)
2011. Međunarodni psihologijski znanstveno-stručni skup: 20. Dani Ramira i Zorana
Bujasa, aktivno sudjelovala s poster prikazima 3 rada: Validacija Upitnika o nasilju
djeteta u školi (UNDŠ; Velki i Vrdoljak), Validacija Upitnika školske klime (UŠK; Velki
i Antunović) te Predstavljanje rada Obiteljskog centra Primorsko-goranske županije
(Perić, Velki i Cakić)
2010. 3. znanstveno-stručni skup posvećen pitanjima nasilja: Psihosocijalni aspekti
nasilja u suvremenom društvu- izazov obitelji, školi i zajednici; član organizacijskog
odbora, aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem: Rizični i zaštitni faktori kod
pojave nasilja među djecom (Velki)
2010. 18. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom Kroskulturalna
psihologija, aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem: Povezanost akademske
samoregulacije, akademskog uspjeh i psihičkog zdravlja (Velki)
2010. Alps-Adria Psychology Conference in Klagenfurt, Austria (Alpe-Adria
konferencija psihologa), aktivno sudjelovala s poster prikazom: Teachers Reports of
Preschoolers Behavior Problems (Cakić i Velki)
2010. XVII. Međunarodni znanstveno-stručni skup DANI PSIHOLOGIJE u Zadru
aktivno sudjelovala s poster prikazom: Razlike u metakogniciji kod učenika osnovne
škole s obzirom na spol, dob, školski uspjeh i inteligenciju (Piri i Velki)
2010. VII. Festival znanosti: Zemlja; voditeljica izložbe: Sva djeca Zemlje imaju pravo
na zaštitu od zlostavljanja, članica Povjerenstvo za ocjenjivanje sudionika Laboratorija
slave
2009. 17. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom Odgovornost- osobna,
profesionalna, društvena aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem: Metakognicija i
inteligencija kao prediktori školskog uspjeha (Piri i Velki)
2009. SEERCP - SEE Regional Conference of Psychology in Sofia, Bulgaria
(Regionalna psihološka konferencija zemalja jugoistočne Europe) aktivno sudjelovala s
usmenim priopćenjem: Relationship among academic self-regulation, academic
achievement and health (Velki)
2009. 39th EABCT Annual Congress in Dubrovnik (39. godišnji kongres europskog
udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije) aktivno sudjelovala s poster prikazom:
ADHD – School problem, Case study (Velki)
2009. Međunarodna studentska konferencija životnih znanosti (International Life
Sciences Students' Conference Kyiv, Ukraine) aktivno sudjelovala s usmenim
priopćenjem: Bullying – Psychological Consequence of Being Victims and Bullies
(Velki)
2009. VII. Festival znanosti: Evolucija, aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem:
Preferencije pri biranju spolnog partnera – evolucijsko gledište (Velki)
77
2009. Međunarodni psihologijski znanstveni skup: 19. Dani Ramira i Zorana Bujasa
aktivno sudjelovala s poster prikazom: Dijete s ADHD/ADD-om (Velki, T. i Velki, M.)
2008. 2. znanstveno-stručni skup posvećen pitanjima nasilja: Nasilje nad djecom i među
djecom, aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem: Pojavnost nasilja među
srednjoškolcima (Velki)
2008. 16. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom Psihologija – mediji –
etika , aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem: Teorija samoodređenja i akademski
uspjeh (Velki)
2008. 2. hrvatski kongres psihodermatologije s međunarodnim sudjelovanjem, pasivno
sudjelovala
2008. Međunarodna studentska konferencija životnih znanosti (International Life
Sciences Students' Conference Warsaw, Poland), aktivno sudjelovala s usmenim
priopćenjem: Prevention of development of psychic disorders in children and
adolescents - teacher education program for working with pupils with psychic disorders
named: “Hear their Scream!” (Velki)
2008. XVI. Međunarodni znanstveno-stručni skup DANI PSIHOLOGIJE u Zadru
aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem: Evaluacija programa edukacije nastavnika
i profesora za rad sa psihički oboljelim učenicima pod nazivom: „Čujmo njihov krik!“
(Velki)
2008. VI. Festival znanosti: Voda; aktivno sudjelovala s radionicom: Živjeti u mraku i
tišini (radionica o životu gluhoslijepih osoba čija je svrha bila pokazati kako
gluhoslijepe doživljavaju svoju okolinu i snalaze se u svakidašnjem životu) (Velki)
2007. 15. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom Prevencija,
(re)habilitacija, psihoedukacija – kroz interdisciplinarnost, aktivno sudjelovala s
usmenim priopćenjem: Program edukacije nastavnika i profesora za rad sa psihički
oboljelim učenicima pod nazivom „Čujmo njihov KRIK!“ (Velki i Svetina)
2007. V. Festival znanosti: Hrana i zdravlje; aktivno sudjelovala s radionicom: Govor
tijela (radionica o neverbalnoj komunikaciji čija je svrha bila pokazati utjecaj
neverbalnih znakova na svakidašnju komunikaciju) (Velki)
2006. Međunarodni znanstveno-stručni skup „15. dani psihologije u Zadru“
pasivno sudjelovala
2006. 14. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom Ljudski potencijali kroz
životni vijek, aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem: Ljubomora u adolescenata:
govori li u prilog evolucijskoj ili socijalnoj teoriji (Velki i Matasović) , aktivno
sudjelovala s radionicom: Neverbalna komunikacija (Velki i Matasović)
2006. IV. Festival znanosti: Zemlja je ravna, aktivno sudjelovala s usmenim
priopćenjem: Poremećaji emocija – regulacija emocija u djece s anksioznim
poremećajima (Velki)
2005. 13. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom Vrijednost, odgovornost i
tolerancija u društvu koje se mijenja, sudjelovala u organizaciji konferencije i pasivno
na samoj konferenciji
78
PROJEKTI:
2014. Projekt “Pomoćnici u nastavi”, voditeljica projekta za Fakultet za odgojne i
obrazovne znanosti (partneri s Osječko-baranjskom županijom i stručni suradnici Gradu
Osijeku)
2009. Projekt „Asistent u nastavi“ (odobren od strane Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa), radila kao voditeljica projekta čiji je cilj integracija djece s
ADHD-om u razred uz pomoć asistenata (apsolventi psihologije) koji mu pomažu u
izvršavanju svakodnevnih školskih zadataka
2007. Projekt: „Čujmo njihov KRIK!“, radila kao voditelj projekta čiji je cilj edukacija
nastavnika i profesora za rad s psihički oboljelim učenicima
2007. Projekt: Pomoć mladima pri uspješnijem učenju: „Daj mi svoju ruku sad!“
u sklopu projekta prošla dio edukacije na temelju koje provodi osnove kognitivno-
bihevioralne terapije u radu sa studentima i učenicima koji imaju poteškoće u učenju
2006. Projekt „Djeca u javnoj skrbi“ (u suradnji s UNICEF-om), rad s djecom
predškolske dobi, čiji je razvoj bio ugrožen u obitelji i koja su mogla doživjeti
traumatska iskustva u obiteljskom okruženju, kojim će djeca dobiti bolju podršku
značajnih odraslih što je ključno u oporavku od traume
SEMINARI:
2009. Seminar o hiperaktivnom poremećaju; sudjelovala na predavanjima „Poremećaj
pažnje i hiperaktivnosti – edukacijsko rehabilitacijska podrška“ i „Poremećaj pažnje i
hiperaktivnosti – individualizirani programi – procjena, podrška, vrednovanje“
2005. Seminar: „Svijet bez zapreka otvoren mladima“; cilj je bio izrada određenih
programa i projekata za OSI s osnovnim naglaskom na senzibiliziranje javnost i slanje
poruke da su mladi s invaliditetom također aktivan dio našeg društva
DODATNE
EDUKACIJE:
2014. Edukacija NTC sustav učenja u organizaciji Hrvatske Mense, koju je održao
dr.med. Ranko Rajović
2013. Radionica o praktičnoj primjeni ASEBA sustava: Practical Applications of the
Achenbach System of Empirically Based Assessment koju su održali Professor dr.sc.
Thomas M. Achenbach i Professor dr.sc. Leslie A. Rescorla
2012. Radionica o metodama grupnog savjetovanja u profesionalnom usmjeravanju u
sklopu projekta Navigude, sudjelovala na predavanjima u trajanju od 6,5 sati
2012. Stručno usavršavanje Studenti s invaliditetom, sudjelovala na predavanju i
radionici o načinima prilagodbe akademskog okruženja studentima s invaliditetom u
trajanju od 7 sati
2009. - Edukacija iz bihevioralno – kognitivne terapije (završen I. stupanj, upisana na II.
stupanj)
2008. Edukativni projekt „Hiperaktivni sanjari“, predavanje održano od strane udruge
Buđenje pod vodstvom Marka Fereka
2008. Edukacija iz Forum teatra i Kazališta potlačenih radionice u trajanju od 3 dana
vođene od strane Adriana Jacksona
2008. Edukacija iz sociodrame , radionice u organizaciji CWWPP-a (Koalicija za rad sa
psihotraumom i mirom) vođene od strane psihologa, terapeuta i umjetnika Hectora
Aristizabala
79
2008. Edukacija za rad sa žrtvama/svjedocima u sudskim postupcima održana od strane
Udruge volontera za podršku žrtvama/svjedocima u sudskim postupcima
2008. Stručno usavršavanje – sudjelovala u radu stručnog vijeća za psihologe, stručne
suradnike, koji je održan 16. svibnja 2008. god. u OŠ A. Mihanovića u Osijeku
2008. Sekcija za školsku psihologiju – sudjelovala kao slušač u radu Sekcije za školsku
psihologiju Društva psihologa Osijek tijekom sastanka održanog 16. svibnja 2008.
godine u OŠ A. Mihanovića u Osijeku
ČLANSTVA:
član HPD-a (Hrvatsko psihološko društvo)
član HPK-a (Hrvatske psihološke komore)
tajnica DPO-a (Društvo psihologa Osijek)
član HUBIKOT-a (Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije)
član EFPA-e (Europske federacije psiholoških udruga)
jedan od osnivača udruge PSIHOS (Klub studenata psihologije Filozofskog fakulteta u
Osijeku)
član Rotaract kluba Osijek – district 1910
PRIZNANJA I
NAGRADE:
2002. – 2007. primala županijsku stipendiju za izvrstan uspjeh
2005. / 2006. dobitnica Dekanove nagrade za izniman uspjeh tijekom studija
2007. dobitnica Volonterske nagrade za rad na projektu „Čujmo njihov KRIK!“
(program edukacije nastavnika i profesora za rad sa psihički oboljelim učenicima)
2007. / 2008. dobitnica Top stipendije (kao jedan od trideset najboljih studenata u
državi)
2009. dobitnica Bujasove zlatne psihologijske značke za osobito vrijedan psihologijski
diplomski rad
2011. dobitnica stipendije Zaklade Adris za izvrsnost tijekom poslijediplomskog
doktorskog studija
80
IME, PREZIME I
ZVANJE: Ksenija Romstein, dr. sc.
RADNO ISKUSTVO:
11. SRPNJA 2014 – DANAS
Viša asistentica (poslijedoktorandica) za znanstveno područje društvenih
znanosti, znanstveno polje edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku
1. RUJNA 2006 - 10. SRPNJA 2014
Asistentica za znanstveno područje društvenih znanosti, znanstveno polje odgojnih
znanosti, grana defektologija
Učiteljski fakultet u Osijeku
1. PROSINCA 2003 – 31. KOLOVOZA 2006
Odgajateljica
SOS dječje selo Ladimirevci (SOS Zajednica mladih Osijek)
1. PROSINCA 2001 – 19. STUDENOG 2003
Učitelj-defektolog
Centar za odgoj i obrazovanje Ivan Štark Osijek
1. LISTOPAD 2003 – 1. PROSINCA 2003
Radni asistent za korisnike u programu zapošljavanja
Udruga za promicanje inkluzije Osijek
20. KOLOVOZA 1996 – 18. LISTOPADA 1996
Medicinska sestra
KBC Osijek, Klinika za kirurgiju, odjel traumatologije
OBRAZOVANJE
I
OSPOSOBLJAVANJE:
LISTOPAD 2006 – LIPANJ 2014
Doktor znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja
pedagogija, znanstvena grana posebne pedagogije
Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet Zagreb
Naslov doktorske disertacije: Dimenzije inkluzivne prakse u institucijskom
predškolskom odgoju
LISTOPAD 1998 – STUDENI 2003
Profesor rehabilitator
Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Zagreb, smjer
rehabilitacija
LISTOPAD 1996 – VELJAČA 1999
Odgojitelj djece predškolske dobi
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet u Osijeku
RUJAN 1992 – LIPANJ 1996
Medicinska sestra
Medicinska škola Osijek
OSOBNE VJEŠTINE:
MATERINSKI JEZIK: hrvatski
STRANI JEZICI:
razumijevanje govor pisanje slušanje čitanje govorna
interakcija
govorna
produkcija
engleski C2 C2 C2 C2 C2
njemački B2 B1 B1 B2 B1
francuski A2 A2 A1 A2 A2
KOMUNIKACIJSKE
VJEŠTINE:
Uspješna u neverbalnoj (gestovnoj) komunikaciji i interpretaciji
nekonvencionalnih jezičnih znakova (iskustvo stečeno u izravnom, pedagoškom
radu s djecom s višestrukim teškoćama u razvoju).
RAČUNALNE
VJEŠTINE:
dobro vladanje alatima Microsoft Office™, statistički paketi (SPSS, Atlas.ti)
81
VOZAČKA
DOZVOLA:
B kategorija
PUBLIKACIJE:
Romstein, K., Franjić, J. (2013). Intervju djece s teškoćama u razvoju : iskustva djece s
teškoćama u razvoju kao indikator implementacije inkluzije i kvalitete ranog odgoja.
Zrno, 24 (107/108), 13-16
Romstein, K., Šter, M., Borovac, T. (2013). Zanimanja budućnosti iz perspektive djeteta
niže osnovnoškolske dobi. Život i škola : časopis za teoriju i praksu odgoja i
obrazovanja 29 (1), 123-13
Romstein, K. (2011). Kvalitativni pristup interpretaciji simptoma ADHD-a : implikacije
za pedagošku praksu. Život i škola, 57 (2), 101-113
Romstein, K. (2010). Funkcionalna uporaba broja. Dijete, vrtić, obitelj : časopis za
odgoj i naobrazbu predškolske djece namijenjen stručnjacima i roditeljima, 15 (60), 23-
26
Romstein, K. (2010). Epistemološki pristup inkluziji. Pedagogijska istraživanja, 7 (1),
85-94.
Balić, T., Romstein, K.(2009). Reflection on Practice as a Lifelong Learning Process: A
Survey of the Views of Croatian Preschool Student Teachers Occasional Papers in
Education & Lifelong Learning: An International Journal, 131-139. ISBN: 978-1-
85924-246-9
SUDJELOVANJA
NA
KONFERENCIJAMA:
Romstein, K. (2014). Discourse on inclusion in education. Izlaganje na međunarodnoj
konferenciji ATEE Winter Conference "Social Justice and Diversity in Teacher
Education", Budimpešta, Mađarska, 15.-17.4.2014.
Romstein, K, (2014). Art in the inclusive education: a proposal for archetypal pedagogy
Izlaganje na međunarodnoj konferenciji Umjetnik kao pedagog pred izazovima
suvremenog odgoja i obrazovanja, Osijek, RH, 17.-18.10.2014.
Romstein, K. (2013). Child-centered Early Intervention.Izlaganje na međunarodnom
simpoziju o ranoj intervenciji - Third Croatian Symposium on Early Childhood
Intervention, Team around the family: myth or reality?, Zadar, Republika Hrvatska, 26.-
28.9.2013.
Romstein, K. (2011). Rana intervencija i ontologija teškoće u razvoju. Izlaganje na
međunarodnom simpoziju o ranoj intervenciji - Drugi hrvatski simpozij o ranoj
intervenciji u djetinjstvu: Djelovati rano: zašto i kako? Beli Manastir, Republika
Hrvatska, 29.9.-2.10.2011.
Ivanović, J., Romstein, K. (2011). Komparativni pristup analizi koncepta razvojne
primjerenosti u radu s darovitom djecom predškolske i osnovnoškolske dobi. Izlaganje
na međunarodnom kongresu Metodika rada s talentovanim učenicima, Subotica,
Republika Srbija, 3.-5.11.2011.
Ivanović, J., Romstein, K. (2011). Metodološka pitanja procesne identifikacije
darovitosti. Izlaganje na međunarodnoj konferenciji "U službi talenata", Kanjiža, Srbija,
19.3.2011.
82
Romstein, K. (2010). Quality of inclusive practice in preschool education. Izlaganje na
međunarodnoj konferenciji Comparative Education, Teacher Training, Education
Policy, School leadership and Social Inclusion, Plovdiv, Bugarska, 9.-12.6.2010.
Romstein, K. (2010). Kompetencije odgojitelja u kontekstu edukacijske integracije.
Izlaganje na međunarodnoj konferenciji Perspektive cjeloživotnog obrazovanja učitelja
i odgojitelja, Zadar, Republika Hrvatska, 30.-31.5.2008.
Romstein, K. (2010). Tko sam ja? Autobiografski iskazi djece s teškoćama u razvoju.
Izlaganje na međunarodnoj konferenciji "Obrazovanje za interkulturalizam", Osijek,
Republika Hrvatska, 31.9.- 1.10.2010.
Irović, S., Balić, T., Romstein, K. (2009). Dokumentiranje razvoja djece s posebnim
potrebama i dizajniranje inkluzivnog kurikuluma. Izlaganje na međunarodnoj
Konferenciji o naprednim i sustavnim istraživanjima: Kurikulum ranog odgoja i
obveznog obrazovanja, Zadar, Republika Hrvatska, 12.-14.11.2009.
Romstein, K., Balić, T. (2009). Inkuzivna praksa u institucionalnom predškolskom
odgoju. Sudjelovanje na znanstveno-stručnom skupu "Dječji vrtić - mjesto učenja djece
i odraslih", Osijek, Republika Hrvatska, 7.-9.5.2009.
Maleš, D., Romstein, K., Balić, T. (2008). Obiteljska pedagogija i suradnja s roditeljima
u programima studija predškolskog odgoja. Izlaganje na međunarodnoj konferenciji
Pedagogija i društvo znanja, Zadar, Republika Hrvatska, 13.-14.11.2008.
Romstein, K. (2008). Educational integration of children with special needs a step
towards social inclusion. Izlaganje na međunarodnoj konferenciji Comparative
Education, Teacher Training, Education Policy and Social Inclusion, Sofia, Bugarska,
1.-5.7.2008.
Romstein, K. (2008). Stavovi studenata budućih učitelja prema djeci s teškoćama u
razvoju. Izlaganje na međunarodnoj konferenciji THE DAY OF HUNGARIAN
SCIENCE CONFERENCE (hrvatska sekcija), Baja, Republika Mađarska, 10.-
11.11.2008.
Romstein, K., Balić, T. (2008). Sustav vrijednosti studenata i obrazovanje za održivi
razvoj. Izlaganje na međunarodnoj konferenciji Cjeloživotno učenje za održivi razvoj,
Plitvice, Republika Hrvatska, 21.-25.5.2008.
Babić, N., Irović, S., Romstein, K. (2007). Computer games, preschoolers, parents and
preschool teachers' experience. Izlaganje na međunarodnoj konferenciji The Evolution
of Children's Play, Brno, Republika Češka, 5.-7.9.2007.
Romstein, K. (2007). Presudnost roditeljskog utjecaja u ranoj dobi. Izlaganje na
međunarodnoj konferenciji THE DAY OF HUNGARIAN SCIENCE CONFERENCE
(hrvatska sekcija). Baja, Republika Mađarska, 13.-14.11.2007.
Irović, S., Romstein, K. (2007). Proces stručne edukacije iz percepcije studenata.
Izlaganje na međunarodnom znanstvenom kolokviju Kompetencije i kompetentnost
učitelja, Osijek, Republika Hrvatska, 18.-19.4.2007.
83
PROJEKTI: suradnica na TEMPUS projektu “Eduquality” za studente s invaliditeom
suradnica na projektu Osječko-baranjske županije "Učimo zajedno" (osiguravanje
podrške učenicima s teškoćama u razvoju uključenima u redovitu nastavu)
DODATNE
EDUKACIJE:
Od siječnja do lipnja 2004. godine, Zagreb: Edukacijom do zdravlja u organizaciji
Zavoda za školstvo Republike Hrvatske i Foruma za slobodu odgoja Zagreb.
14. i 15. ožujak 2003. godine, Osijek: Ja to mogu projekt smanjenja anksioznosti i
poticanju samopoštovanja kod školske djece u organizaciji Nansen Dijalog Centra.
Od travnja do lipnja 2002. godine, Zagreb: Geštalt terapija pokretom u osoba s
mentalnom retardacijom u organizaciji Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu.
4. i 5. lipnja 2001. godine, Zagreb: Glazba u edukaciji, terapiji i rehabilitaciji i art
terapija u psiho-onkologiji u organizaciji Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, Maryville University Saint Louis, Memorial Sloan Kettering
Cancer Center New York, Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu i Akademije
likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.
ČLANSTVA:
ISEI - International Society on Early Intervention (sjedište u Seattlu, savezna
država Washington, SAD; predsjednik udruge Michael Guralnick)
HPD – hrvatsko pedagogijsko društvo
84
IME, PREZIME I
ZVANJE: Ivana Duvnjak, prof.
RADNO ISKUSTVO:
PROSINAC 2014 – DANAS
Asistentica u suradničkom zvanju i radno mjesto asistenta za znanstveno
područje društvenih znanosti, znanstveno polje psihologija, znanstvena grana
opća psihologija
Filozofski fakultet Osijek
LISTOPAD 2012 – DANAS
Asistentica u naslovnom zvanju za znanstveno područje društvenih znanosti,
znanstveno polje psihologije
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku
VELJAČA 2012 – DANAS
Asistentica u naslovnom zvanju za znanstveno područje društvenih znanosti,
znanstveno polje psihologije
Elektrotehnički fakultet Osijek
RUJAN 2013 – PROSINAC 2014
Stručni suradnik – psiholog
OŠ „Mladost“ Osijek
LISTOPAD 2011 – PROSINAC 2014
Asistentica u naslovnom zvanju za znanstveno područje društvenih znanosti,
znanstveno polje psihologije
Filozofski fakultet Osijek
TRAVANJ 2013 – LISTOPAD 2013
Psiholog stručni suradnik i profesor psihologije
Elektrotehnička i prometna škola Osijek
SIJEČANJ 2013 – TRAVANJ 2013
Stručni suradnik, psiholog
OŠ Ivana Filipovića Osijek
VELJAČA 2012 – PROSINAC 2012
Stručni suradnik, psiholog
OŠ Višnjevac, Višnjevac
LISTOPAD 2011 – LISTOPAD 2012
Asistent u naslovnom zvanju
Umjetnička akademija Osijek RUJAN 2010 – VELJAČA 2012
Stručni suradnik, psiholog
OŠ Ljudevita Gaja Osijek SIJEČANJ 2010 – LIPANJ 2010
Asistent u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju
OŠ Ljudevita Gaja Osijek
OBRAZOVANJE
I
OSPOSOBLJAVANJE:
2009
Diplomirani psiholog, profesor psihologije
Filozofski fakultet Osijek
2002
Prirodoslovna matematička gimnazija Osijek
OSOBNE VJEŠTINE: MATERINSKI JEZIK: hrvatski
STRANI JEZICI:
razumijevanje govor pisanje slušanje čitanje govorna
interakcija
govorna
produkcija
engleski C2 C2 C1 C2 C2
njemački B2 B2 B1 B1 B1
85
KOMUNIKACIJSKE
VJEŠTINE:
Visoka razina komunikacijskih i socijalnih vještina, odgovornost, sklonost
timskom radu (u kolektivu, radu na projektima, integriranim danima,
stručnim skupovima, edukacijama), sposobnost prilagođavanja radu s različitim
populacijama, iskustvo rada s djecom s teškoćama, snalaženje u različitim
uvjetima i sredinama, empatija prema drugima, suradnja s učiteljima i drugim
stručnjacima ORGANIZACIJSKE
VJEŠTINE
I
KOMPETENCIJE:
Iskustvo organiziranja i sudjelovanja u organizaciji različitih projekata,
manifestacija, događaja, integriranih dana, vodstvo tima za povećanje socijalnih
kompetencija i razine prijateljstva u inkluzivnim razrednim odjelima,
sudjelovanje u timskoj procjeni psihofizičkog statusa djeca od upisa do završetka
osnovne škole
TEHNIČKE
VJEŠTINE
I
KOMPETENCIJE:
Testiranje i procjena učenika za određivanje primjerenog oblika školovanja,
procjena psihofizičkog statusa djece za upis u prvi razred, postupci identifikacije,
poticanja i praćenja darovitih učenika, sudjelovanje pri kriznim intervencijama,
rad s učenicima u donošenju odluka vezanih za nastavak njihovog obrazovanja i
uz njihovo buduće zanimanje, rad na uključivanju roditelja u školske aktivnosti,
identifikacija nadarenih učenika, provođenje radionica, provođenje upitnika,
statističke obrade podataka, sudjelovanje na kongresima i konferencijama,
objavljivanje stručnih radova, voditeljica mjere nadzora nad izvršenjem
roditeljske skrbi u Centru za socijalnu skrb Osijek
RAČUNALNE
VJEŠTINE:
Vješto vladanje Office paketom (Word, Excel, PowerPoint), programom za
statističku obradu podataka SPSS i drugim standardnim računalnim
aplikacijama. Završila sam program u okviru projekta „Informacijsko -
komunikacijska tehnologija u obrazovanju - ICT Edu" (Modul 1) u organizaciji
CARNet-a
OSOBNE VJEŠTINE
I
KOMPETENCIJE:
Upisan poslijediplomski doktorski studij iz psihologije na Filozofskom fakultetu u
Rijeci (2013)
Položen psihološki stručni ispit u Hrvatskoj psihološkoj komori (osnovna
dopusnica)
Položen stručni ispit za stručne suradnike psihologe
Pedagoško – psihološko – didaktičko – metodička izobrazba, Filozofski fakultet
Osijek
PRIZNANJA I
NAGRADE:
Županijska stipendija (2005. – 2008.)
Državna stipendija (2004. – 2005.)
VOZAČKA
DOZVOLA: B kategorije
PUBLIKACIJE:
Krampač-Grljušić, A., Mihanović, V., Duvnjak, I. (2012). Inkluzivno
osnovnoškolsko obrazovanje – primjer iz prakse. Bakota, K., Kier, B.,
Pavičić Dokoza, K., Vuličević, K., Titl. B. i Šindija, B. (Ur.), „Čovjek i govor“.
Znanstveno-stručna monografija VII. međunarodnog simpozija verbotonalnog
sistema, 579-598. Zagreb: Poliklinika SUVAG Zagreb.
Mihanović, V., Duvnjak, I., Krampač – Grljušić, A. (2012). Uključenost u
zajednicu osoba s invaliditetom kroz koncept individualnog planiranja. Đurek,
Vesna (Ur.), Kvaliteta i standardi usluga edukacijskih rehabilitatora. Zbornik
radova 9.kongresa s međunarodnim sudjelovanjem, 19 – 31. Varaždin: Savez
defektologa Hrvatske.
Pavleković, I., Duvnjak, I., Krampač – Grljušić, A. (2011). Prilagodbe nastavnih
jedinica iz matematike za učenike s teškoćama u redovnom školskom sustavu.
Pavleković, Margita (Ur.), Treći međunarodni znanstveni skup Matematika i
dijete. Zbornik radova, 462 – 469. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera
u Osijeku, Učiteljski fakultet.
Ručević, S., Duvnjak, I. (2010). Povezanost reaktivne i proaktivne agresije,
86
privrženosti i samopoštovanja adolescenata. Psihologijske teme, 19 (1), 103 –
121.
SUDJELOVANJA NA
KONFERENCIJAMA:
Duvnjak, I. (2014). Sigurnost djece na internetu – razvoj školskog kurikuluma.
Babić Čikeš, Ana, Krupić, Dino, Šincek, Daniela (ur.), V. znanstveno – stručni
skup posvećen pitanjima nasilja. Sažeci izlaganja, 19. Osijek: Filozofski fakultet.
Duvnjak, I. (2014). Narcizam u odnosu na fotografiranje sebe. Babić Čikeš, Ana,
Krupić, Dino, Šincek, Daniela (ur.), V. znanstveno – stručni skup posvećen
pitanjima nasilja. Sažeci izlaganja, 19 – 20. Osijek: Filozofski fakultet.
Milić, M., Šincek, D., Duvnjak, I. (2014). Preliminarno istraživanje
elektroničkog nasilja u vezama mladih. Babić Čikeš, Ana, Krupić, Dino, Šincek,
Daniela (ur.), V. znanstveno – stručni skup posvećen pitanjima nasilja. Sažeci
izlaganja, 30 – 31. Osijek: Filozofski fakultet.
Milić, M., Velki, T., Duvnjak, I. (2014). Croatian translation and validation of
three different autobiographical memory questionnaires. Buško, Vesna (ur.).
Review of psychology, 21 (1), 99-100. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Velki, T., Duvnjak, I. (2014). Povezanost učestalosti korištenja medija s nekim
aspektima kognitivnog i socijalno-emocionalnog razvoja djece. Slišković, Ana,
Burić, Ana, Ćubela Adorić, Vera, Gregov, Ljiljana, Sorić, Izabela, Vulić-Prtorić,
Anita (ur.), 19. Dani psihologije u Zadru. Sažetci priopćenja, 175-175. Zadar:
Sveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju.
Velki, T., Duvnjak, I., Milić, M. (2014). Dobne i spolne razlike u povezanosti
nekih socio-emocionalnih aspekata razvoja djece i njihova školskog uspjeha s
vršnjačkim nasiljem i viktimizacijom. Kolenović-Đapo, Jadarnka, Husremović,
Dženana, Hasanbegović-Anić, Enedina (ur.), Treći sarajevski dani psihologije.
Zbornik sažetaka, 19-20. Sarajevo: Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu.
Velki, T., Duvnjak, I., Milić, M. (2013). Razlikuju li se učenici različitog statusa
uključenosti u nasilje u stupnju samoefikasnosti i percepciji roditeljskih sukoba?
Sušanj, Zoran, Miletić, Irena, Kalebić Maglica, Barbara, Lopižić, Josip (ur.),
Suvremeni izazovi psihologije rada i organizacijske psihologije. Knjiga sažetaka,
198. Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo.
Milić, M., Duvnjak, I., Velki, T. (2013). Uloga dječje percepcije roditeljskog
sukoba na prilagodbu djece u školi. Ivana Živančević Sekeruš (ur.), Savremeni
trendovi u psihologiji, 244-245. Novi Sad: Filozofski fakultet Univerziteta u
Novom Sadu.
Krampač-Grljušić, A., Grgić, M., Duvnjak, I. (2012). Djevojka sa Sy Down -
stigmatizacija, psihijatrijski komorbiditet i kvaliteta života. Kako medicinu
usmjeriti čovjeku, 85-85.
Krampač – Grljušić, A., Mihanović, V., Duvnjak, I. (2011). Segregacija –
integracija – inkluzija. Kolesarić, Vladimir (Ur.), 19. godišnja konferencija
hrvatskih psihologa. Vrijeme sličnosti i razlika – izazov psihologiji i psiholozima.
Sažeci priopćenja, 45.str. Osijek: Društvo psihologa Osijek.
Duvnjak, I., Kovačević, I., Milić, M. (2005). Mi smo slični – mi smo različiti.
Kolesarić, Vladimir (Ur.), 13. godišnja konferencija hrvatskih psihologa.
Vrijednosti, odgovornost i tolerancija u društvu koje se mijenja. Sažetci radova,
167 – 168. Osijek: Društvo psihologa Osijek.
87
DODATNE
EDUKACIJE I
USAVRŠAVANJA:
2014. Sudjelovanje na stručnom skupu s temama Utjecaji sljepoće na
socioemocionalni razvoj i obrazovna postignuća učenika i Metodika rada s
učenikom s oštećenjem vida
2014. Sudjelovanje na stručnom skupu Lajkaj nenasilno, u organizaciji
Filozofskog fakulteta i Ženske udruge „Izvor“
2014. Sudjelovanje na Međužupanijskom stručnom vijeću stručnih suradnika
psihologa na temu Emocionalna inteligencija u ranoj adolescenciji
2012. Sudjelovanje na Međužupanijskom stručnom vijeću stručnih suradnika
psihologa na temu Internet – izazov sadašnjosti i Modeli odgoja i obrazovanja
učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoj i srednjoj školi
2012. Sudjelovanje u radu 42. sastanka Sekcije za školsku psihologiju na temu
Nasilje putem interneta i interpersonalna orijentacija djece i CAP program za
djecu s teškoćama u razvoju, u organizaciji Društva psihologa Osijek
2012. Sudjelovanje na stručnom skupu za stručne suradnike psihologe s temama
Strategije učenja u razvoju samoregulacije učenja i Primjena pozitivne
psihologije u radu s adolescentima
2012. Sudjelovanje u radu 41. sastanka Sekcije za školsku psihologiju na temu
predstavljanje projekta „I ja znam“, u organizaciji Društva psihologa Osijek
2012. Sudjelovanje na stručnom skupu za stručne suradnike psihologe s temama
Individualni pristup učenicima neprimjerenog ponašanja, Primjena pedagoške
mjere odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka
2012. Sudjelovanje u radu 40. sastanka Sekcije za školsku psihologiju na temu
Poslovi psihologa vezani uz učenike s problemima u ponašanju i emocionalnim
problemima u osnovnoj i srednjoj školi, u organizaciji Društva psihologa Osijek
2011. Sudjelovanje na Međužupanijskom stručnom vijeću psihologa – stručnih
suradnika na temu Samoregulacija motivacije i emocija u učenju i Primjena
Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu
stručnoga povjerenstva
2011. Sudjelovanje u radu 39. sastanka Sekcije za školsku psihologiju na temu
Putovanje kroz znanje – Školski program informacijske pismenosti i razvijanja
vještina čitanja i pisanja – predstavljanje programa, u organizaciji Društva
psihologa Osijek
2011. Sudjelovanje na stručnom skupu za stručne suradnike psihologe s temom
Mjerenje kreativnosti osnovnoškolske djece, u organizaciji Županije Osječko –
baranjske
2011. Sudjelovanje u radu 38. sastanka Sekcije za školsku psihologiju na temu
Identifikacija datovitih učenika – Uloga školskog psihologa, u organizaciji
Društva psihologa Osijek
2011. Sudjelovanje na stručnom skupu u sklopu Programa prevencije
samoubojstva djece i mladih (Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike
Hrvatske), koji provodi Centar za krizne situacije za stručne suradnike psihologe
osnovnih i srednjih škola i odgojitelje učeničkih domova na temu Depresija i
suicidalno ponašanje djece i mladih, u organizaciji AZOO
88
2011. Sudjelovanje na Međužupanijskom stručnom skupu za stručne suradnike i
nastavnike psihologije osnovnih i srednjih škola na temu 2. modul: Aktivnosti u
procesu samovrednovanja škole, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje
2011. Sudjelovanje na predavanju s temama Uloga mentora u razvoju
profesionalnih kompetencija i Etičke kompetencije psihologa u zajednici, u
organizaciji Studija psihologije Filozofskog fakulteta Osijek
2011. Sudjelovanje na stručnom skupu za stručne suradnike psihologe na temu
Suradnja školskih psihologa i Centara za socijalnu skrb u slučajevima nasilja
među djecom i nasilja u obitelji, u organizaciji Županije Osječko – baranjske
2011. Sudjelovanje u radu 37. sastanka Sekcije za školsku psihologiju na temu
Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, Protokol o
postupanju u slučaju nasilja u obitelji – Obveze školskog psihologa, u
organizaciji Društva psihologa Osijek
2010. Sudjelovanje na Međužupanijskom stručnom skupu za stručne suradnike i
nastavnike psihologije na teme Psihodijagnostička sredstva prema kategorijama,
Postupak psihološke procjene djece koju provodi školski psiholog, Nalaz i
mišljenje školskog psihologa, i radionice Iskustva u primjeni psihodijagnostičkih
sredstava u postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djece, Predstavljanje
psihodijagnostičkih sredstava koja se mogu primjenjivati u školi
2010. Sudjelovanje na Međužupanijskom stručnom skupu za stručne suradnike i
nastavnike psihologije na temu 1. modul: Samovrednovanje škole u funkciji
strateškog planiranja i razvoja škole
2010. Stručni skup na temu „Inkluzija učenika s teškoćama i uvođenje asistenata
u nastavu“ u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje
2010. Edukacija za rad osobnog asistenta u nastavi za stručnu pomoć djeci s
posebnim potrebama u organizaciji „Hrvatske udruge za stručnu pomoć djeci s
posebnim potrebama“ Osijek
2009. Edukacija za rad volontera na Telefonu za psihološku pomoć u organizaciji
Sunce – Društvo za psihološku pomoć Osijek
2007. Edukacija za rad sa žrtvama/svjedocima u sudskim postupcima u
organizaciji Udruge volontera za pružanje podrške žrtvama i svjedocima u
sudskim postupcima
89
IME, PREZIME I
ZVANJE: Lara Cakić, dr. sc.
RADNO ISKUSTVO:
RUJAN 2012 – DANAS
Viša asistentica
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku
OŽUJAK 2006 – RUJAN 2012
Asistentica
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Osijek
TRAVANJ 2000 – OŽUJAK 2006
Stručni suradnik, psiholog
Centar za predškolski odgoj Osijek
OBRAZOVANJE
I
OSPOSOBLJAVANJE:
9. SVIBNJA 2012.
dr. sc.
Obranila doktorski rad:
“Značilnosti mater, ki določaju vrste navezanosti otrok, starih od pet do sedem let”
Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta v Ljubljani, Oddelek za psihologijo
13. SIJEČNJA 2009.
mr. spec.
Obranila stručni magistarski rad:
“Socijalna kompetencija, problemi u ponašanju i prihvaćenost u skupini djece predškolske dobi”
Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za psihologiju
20. PROSINCA 1999.
prof. psihologije
Obranila diplomski rad:
“Roditeljski stil i osobine ličnosti kod adolescenata s poremećajem ophođenja”
Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za psihologiju
OSOBNE VJEŠTINE:
MATERINSKI JEZIK: hrvatski
STRANI JEZICI:
razumijevanje govor pisanje slušanje čitanje govorna
interakcija
govorna
produkcija
engleski C2 C2 C1 C1 B2
slovenski B2 B2 B1 A2 A1
njemački A2 A2 A1 A1 A1
RAČUNALNE
VJEŠTINE:
Rad na računalu (Windows, Word, Excel, SPSS, Internet)
VOZAČKA
DOZVOLA:
B kategorije
DODATNE
INFORMACIJE:
2013. završila drugi stupanj edukacije iz bihevioralno-kognitivnih terapija
(Praktikum II) u organizaciji Hrvatskog udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije
90
PUBLIKACIJE:
Cakić, L. i Velki, T. (2014). Agresivnost i prihvaćenost u skupini djece predškolske
dobi. Život i škola, 32(2), 15-25.
Hodak Kodžoman, I., Velki, T. i Cakić, L. (2013). Izloženost djece starije školske dobi
elektroničkom nasilju. Život i škola, 30(2), 110-128.
Cakić, L., Marjanovič-Umek, Lj. (2013). Privrženost djece u dobi od 5 do 7
godina i osobine ličnosti majki. Suvremena psihologija, 16(1), 5-20.
Cakić, L., Živčić-Bećirević, I. (2009). Prihvaćenost dječaka i djevojčica u
skupini vršnjaka predškolske dobi. Napredak : časopis za pedagogijsku teoriju i
praksu, 150(2), 140-153.
SUDJELOVANJA NA
KONFERENCIJAMA:
2013. 16th European Conference on Developmental Psychology in Lausanne,
Switzerland, aktivno sudjelovala s poster prikazom: The relationship of Anxiety,
Depression and Peer Acceptance among Preschoolers (Cakić)
2012. 10th Alps-Adria Psychology Conference in Lignano Sabbiadoro. Italy
aktivno sudjelovala s poster prikazom: Structure of metaemotion of mothers securely
and insecurely attached children (Cakić)
2011. Međunarodni psihologijski znanstveno-stručni skup: 20. Dani Ramira i Zorana
Bujasa, Zagreb, aktivno sudjelovala s poster prikazom: Predstavljanje rada Obiteljskog
centra Primorsko-goranske županije (Cakić)
2010. Alps-Adria Psychology Conference in Klagenfurt, Austria (Alpe-Adria
konferencija psihologa), aktivno sudjelovala s poster prikazom: Teachers Reports of
Preschoolers Behavior Problems (Cakić i Velki)
2009. Međunarodni psihologijski znanstveno-stručni skup: 19. Dani Ramira i Zorana
Bujasa, Zagreb, aktivno sudjelovala s poster prikazom: Prihvaćenost i problemi u
ponašanju djece u vrtiću (Cakić i Mihaljević)
2008. Second International Congress “ Acceptance, Rejection, and Resilience
within family, school, and social-emotional contexts” in Rethymno, Greece
aktivno sudjelovala s poster prikazom: Perception of parental acceptance-rejection
in s omatizing adolescents (Mihaljević i Cakić)
2007. 10th European Congress of Psychology in Prague, Czech Republic
aktivno sudjelovala s poster prikazom: Relation between somatization vs. peer
acceptance and aggressiveness (Cakić, Mihaljević i Perković)
2006. 3rd European Conference on Positive Psychology in Braga, Portugal
aktivno sudjelovala s poster prikazom: Life satisfaction and certain forms of
adolescents` activities (Mihaljević, Cakić i Perković)
2006. XV.Dani psihologije u Zadru, aktivno sudjelovala s poster prikazom: Tko su
zadovoljni adolescenti i kako provode svoje slobodno vrijeme? (Mihaljević,
Perković i Cakić)
2006. 14. godišnja konferencija hrvatskih psihologa, Vodice, aktivno sudjelovala
s predavanjem: Aktivan ili pasivan- način provođenje slobodnog vremena kod
91
asertivnih adolescenata (Perković, Cakić i Mihaljević)
2006. 14. godišnja konferencija hrvatskih psihologa, Vodice, aktivno sudjelovala
s poster prikazom: Izbor strategija suočavanja sa stresom kod emocionalno
kompetentnih adolescenata (Perković, Mihaljevi i Cakić)
92
IME, PREZIME I
ZVANJE:
Tijana Borovac, dr. sc.
RADNO ISKUSTVO:
1. LIPNJA 2006 – DANAS
Asistentica
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku
1. STUDENOG 2003 – 31. SVIBNJA 2006.
Projektni koordinator
Udruga za rad s mladima „Breza“ Osijek
1. LISTOPADA 2001 – 1. TRAVNJA 2003
Projektni asistent
Heinrich Hirdes GMBH Podružnica Hrvatska, Osijek
1. RUJNA 2000 – 1. LIPNJA 2001
Asistent na projektu "Parent School Partnership"
Catholic Relief Services, Osijek
OBRAZOVANJE
I
OSPOSOBLJAVANJE:
2014
Doktor znanosti
Filozofski fakultet Zagreb
2004
Diplomirani ekonomist
Ekonomski fakultet Osijek
2002
Odgojitelj predškolske djece
Visoka učiteljska škola Osijek
1995
Jezična gimnazija Osijek
OSOBNE VJEŠTINE:
MATERINSKI JEZIK: hrvatski
STRANI JEZICI:
razumijevanje govor pisanje slušanje čitanje govorna
interakcija govorna
produkcija
engleski C2 C2 C1 C1 C1
njemački A2 A2 A2 A2 A2
RAČUNALNE
VJEŠTINE: Dobro vladanje alatima Microsoft Officea
VOZAČKA
DOZVOLA:
B kategorije
PRIZNANJA
I
NAGRADE:
2000. Rektorova nagrada za izniman uspjeh na studiju Visoke učiteljske škole u
Osijeku
PUBLIKACIJE:
Balić, T., Romstein, K. (2009). Reflection on Practice as a Lifelong Learning
Process: A Survey of the Views of Croatian Preschool Student Teachers,
Occasional Papers in Education and Lifelong Leraning: An International Journal,
3 (1-2): 131-139.
Romstein,K., Šter,M., Borovac,T.(2013). Zanimanja budućnosti iz perspektive
djeteta niže osnovnoškolske dobi. Život i škola.29(1-2013).59. 123-138
93
Borovac,T.(2013). Inkluzivne aktivnosti kao indikator kvalitete u programima
ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Život i škola.30(2/2013).59.38-47
Borovac,T.(2014). Perepcije studenata odgojiteljskih studija o odgojiteljskom
pozivu u odnosu na razine obrazovanja.Školski vjesnik.63,1-2(2014).23-36
SUDJELOVANJA
NA
KONFERENCIJAMA:
Borovac,T.(2014). Ethical issues in the research with children U: Mészáros, G.
(ur.).Social Justice and Diversity in Teacher Education / Budapest : Hungarian
Pedagogical Association, 2014
Petrović-Sočo, B., Hajdin, Lj., Balić, T.(2011). Prirodno učenje matematičkih
pojmova u dječjem vrtiću. U: Pavleković,M.(ur.),The 3rd International Scientific
Colloquium MATHEMATICS AND CHILDREN ( The Math Teacher). Zagreb :
Element, 2011. Str. 440-450
Ivanović, J., Romstein, K., Balić, T.(2011). Komparativni pristup analizi
koncepta razvojne primjerenosti u radu s djecom predškolske i osnovnoškolske
dobi. U: Takács, M. (ur.), Metodika rada s talentovanim učenicima. Subotica:
Učiteljski fakultet na mađarskom nastavnom jeziku.193-204
Irović, S., Balić, T., Romstein, K. (2009). Dokumentiranje razvoja djece s
posebnim potrebama i dizajniranje inkluzivnog kurikuluma, U: Bouillet, D.,
Matijević, M. (ur.), Kurikulumi ranog odgoja i obveznog obrazovanja, (str. 517-
525.), Zagreb, Učiteljski fakultet u Zagrebu.
Romstein, K., Balić, T. (2009). Inkluzivna praksa u institucionalnom
predškolskom odgoju, U: Babić, N., Redžep - Borak, Z. (ur.), Dječji vrtić -
mjesto učenja djece i odraslih, (str. 193-201.), Osijek, Centar za predškolski
odgoj.
Maleš, D., Romstein, K., Balić, T. (2008). Obiteljska pedagogija i suradnja s
roditeljima u programima studija predškolskog odgoja, U: Cindrić, M., Domović,
V., Matijević, M. (ur.), Pedagogija i društvo znanja, (str. 221-228.), Zagreb,
Učiteljski fakultet u Zagrebu
Balić,T.(2008). Attitudes of students toward lifelong learning( izlaganje na 6.
međunarodnom kongresu "Comparative Education for Teacher Training"), Sofija
(Bugarska)
Romstein, K., Balić, T. (2008). Sustav vrijednosti studenata i obrazovanje za
održivi razvoj, U: Uzelac, V., Vujčić, L. (ur.), Cjeloživotno učenje za održivi
razvoj, (str. 333-339.), Rijeka, Učiteljski fakultet u Rijeci.
Balić,T.(2008). Mogućnost razvoja ustanova ranog i predškolskog odgoja
menadžment kao ključni faktor promjena (izlaganje u hrvatskoj sekciji na
znanstvenom skupu "A Magyar Tudomańy Napja" (Dan mađarske znanosti) ,
Baja (Mađarska)
Balić,T. (2007). Promjene u obiteljskom odgoju ( izlaganje u hrvatskoj sekciji na
znanstvenom skupu "A Magyar Tudomańy Napja" (Dan mađarske znanosti),
Baja( Mađarska)
94
IME, PREZIME I
ZVANJE:
Željko Popović, mr. sc., prof. v. šk.
RADNO ISKUSTVO:
2005 – danas
Profesor visoke učiteljske škole (trajno zvanje, drugi izbor)
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku
2001 – 2005
Profesor visoke učiteljske škole, prodekan
Visoka učiteljska škola u Osijeku
1998 – 2001
Viši predavač, voditelj katedre za učiteljski studij
Pedagoški fakultet u Osijeku
1997 – 1998
Predavač
Pedagoški fakultet u Osijeku
1987- 1997
Znanstveni asistent
Pedagoški fakultet u Osijeku
1983-1987
Asistent
Pedagoški fakultet u Osijeku
OBRAZOVANJE
I
OSPOSOBLJAVANJE:
1986
mr. sc.
Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek Biologija,
Smjer Hidrobiologija, Zagreb (Hrvatska)
1977–1981
Profesor biologije i kemije
Pedagoški fakultet u Osijeku
1973-1977
Gimnazija „B. Maslarić“ Osijek, opći smjer
OSOBNE VJEŠTINE:
MATERINSKI JEZIK: hrvatski
STRANI JEZICI:
razumijevanje govor pisanje slušanje čitanje govorna
interakcija
govorna
produkcija
engleski C1 C1 C1 C2 C1
njemački B1 B1 A2 A2 B1
RAČUNALNE
VJEŠTINE:
Dobro vladanje alatima Microsoft Office (Word, Excel i PowerPoint);
znanje o programima grafičkog oblikovanja (Adobe Illustrator, PhotoShop)
te osnovno o izradi web stranica.
VOZAČKA
DOZVOLA:
B kategorije
KOMUNIKACIJSKE
VJEŠTINE:
Radom na projektima, nastavi i studijskim boravcima u inozemstvu posjeduje
sposobnosti rada u multikulturnom okruženju. Pošao je nekoliko seminara o
komunikacijskim vještinama u inozemstvu i u Hrvatskoj. 1976. završio je školu
engleskog jezika u Brightonu.
ORGANIZACIJSKE
VJEŠTINE: Četiri puta biran za prodekana, jednom za predsjednika Katedre, dugogodišnji je
sindikalni povjerenik (u jednom mandatu i podpredsjednik Regionalnog vijeća).
Dugogodišnji je predsjednik potom direktor Judo kluba Mladost iz Osijeka gdje
je trener i sudac 1. kategorije te nositelj V. Dana u judu.
95
POSLOVNE
VJEŠTINE:
Sudjelovanje u projektima:
Od 1984.-1989. "Biološkoekološka istraživanja Kopačkog rita - istraživanje
fitoplanktona i nižeg bilja rezervata Kopački rit te Slavonije i Baranje,
1996. Obrazovanje za okoliš biološko zbrinjavanje otpada,
1997.-1998. "Revitalizacija Stare Drave u Baranji" ekologija fitoplanktona,
od 1998.-2005."Anatomska građa iglica oštećenih stabala jele anatomija listova jela u
Nacionalnom parku Risnjak u odnosu na atmosferska onečišćenja.
Studijski boravci u inozemstvu:
1985. Gent, Belgija; 1987. Lund, Švedska (stipendist Švedskog vladinog instituta),
istraživanje fitoplanktona.
Objavio je pedesetak publikacija. Sudjelovao je na tridesetak znanstvenih i
stručnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Održao je nekoliko javnih i pozvanih
stručnih predavanja s ekološkom tematikom. Na poziv na dva stručna skupa
sudjelovao je s izlaganjem i učešćem na okruglom stolu. Vodio je ekološke i
botaničke sekcije u ljetnim školama. Bio je član uredništva Zbornika radova
Međunarodne konferencije o istraživanju Dunava (IAD). Član je više znanstvenih
i stručnih društava. Povremeno objavljuje poeziju.
PUBLIKACIJE:
Užarević, Z., Popović, Ž., Bogut, I. (2013).Uspjeh studenata učiteljskog studija u
prirodoslovnim kolegijima prije i poslije primjene načela Bolonjske deklaracije.
Évkönyv, 8 (1), 212-221.
Popović, Ž. (2009). Prirodoslovlje u školovanju učitelja u Osijeku. U: Martinčić, D.,
Hackenberger, D. (ur.), Umjetnička kolonija Ernestinovo. Osijek: HAZU, str. 151.
SUDJELOVANJA
NA
KONFERENCIJAMA:
Popović, Ž., Števanić Pavelić, M., Kišmartin I., Labavić, M. (2007). Učitelj i
izvanškolske aktivnosti iz prirodoslovlja na ljetovanju. U: Babić, N. (ur.), Kompetencije
i kompetentnost učitelja. Osijek: UFOS, str. 353-359.
Popović, Ž., Medica, I. (2009). Prirodoslovni pristup znanosti o čovjeku na učiteljskom
studiju. U: Vijtiuk, N., Šiljković, Ž. (ur.), Edukacija prirodoslovlja, geologije i povijesti
za društveni razvoj. Zagreb: UFZG, str. 19.
Popović, Ž., Rastovski, D., Matić, M. (2009), Pretilost djece mlađe školske dobi. U:
Basendorfer, V. i sur. (ur.), Zbornik sažetaka 10. hrvatskog biološkog kongresa. Zagreb:
HBD, str. 336.
96
Prilog 2
Kriteriji upisa polaznika
Svaki polaznik dužan je pri upisu u program osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u
razvoju i pomoćnika za osobe s invaliditetom navesti odabrani modul za koji se prijavljuje te
osobno ili poštom, do datuma određenog javnim natječajem, dostaviti sljedeću dokumentaciju:
obavezno:
Preslik svjedodžbe o maturi (završenoj 4-godišnjoj srednjoj školi)
Preslik diplome završenog fakulteta ili više škole
Preslik Domovnice
Obrazac za prijavu (dostupno u referadi i na mrežnim stranicama Fakulteta za odgojne i
obrazovne znanosti u Osijeku)
fakultativno:
Potvrdu o završenoj pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkoj izobrazbi (PPDMI)
Potvrdu o položenom stručnom/državnom ispitu za nastavnika i/ili stručnjaka
pedagoškog, rehabilitacijskog ili psihološkog profila
Potvrdu o prethodnom iskustvu u radu s djecom s teškoćama u razvoju/osobama s
invaliditetom (bilo da se radi o volontiranju, zaposlenju ili radu na projektu s opisom
konkretnih poslova koje je osoba obavljala)
Potvrde o dodatnim relevantnim edukacijama (npr. o psihoterapijskim seminarima,
znakovnom jeziku i sl.)
Povjerenstvo za upis u program osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i
pomoćnika za osobe s invaliditetom ponaosob će razmotriti dokumentaciju kandidata, a dodatni
bodovi će se dodjeljivati prema sljedećim kriterijima:
1. stručna sprema:
SSS – 0 bod
VŠS (prvopristupnici, stručni studiji) – 1 bod
VSS (diplomski studiji) – 2 boda
97
2. dodatna edukacija:
Završena PPDMI (pedagoško-psihološka-didaktičko-metodička izobrazba), do 60 ECTS
bodova - 1 bod
Položen stručni/državni ispit za nastavnika i/ili stručnjaka pedagoškog, rehabilitacijskog
ili psihološkog profila - 1 bod
Završena dodatna relevantna edukacija za modul na koji se osoba prijavljuje – 1 bod (za
svaku relevantnu edukaciju za koju Povjerestvo procjeni da je ključna za odabrani modul
polaznik dobiva po 1 bod)
3. prethodno iskustvo u radu s djecom /osobama s invliditetom
Volontiranje u udrugama koje se bave s djecom s teškoćama u razvoju/osobama s
invaliditetom
o Minimalno trajanje 3 mj. – 1 bod
o Duže od 6 mj. – 2 boda
o Duže od 1 godine – 3 boda
Prethodno zaposlenje u radu s djecom (škole, vrtići, posebne ustanove) ili osobama s
invaliditetom (inkluzija, posebne ustanove)
o Minimalno trajanje 3 mjeseca – 2 boda
o Duže od 6 mjeseci – 3 boda
o Duže od 1 godine - 4 boda
Rad na projektima koji se bave s djecom s teškoćama u razvoju/osobama s invaliditetom
o Minimalno trajanje 3 mjeseca – 1 boda
o Duže od 6 mjeseci – 2 boda
o Duže od 1 godine - 3 boda
Povjerenstvo za upis u program osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i
pomoćnika za osobe s invaliditetom nakon provjere dostavljene dokumentacije i bodovanja
svakog kandidata, sastavit će bodovne liste za upis za svaki pojedini modul. Ukoliko na nekom
modulu ostane slobodnih mjesta do popunjavanja upisne kvote od 25 kandidata, polaznici s
drugih modula moći će upisati modul na kojem ima slobodnih mjesta u skladu s brojem bodova
koji su ostvarili pri čemu prednost imaju kandidati s većim brojem bodova.
98
Prilog 3
Popis mentora za završne radove po modulima
Modul A: Pomoćnici u nastavi doc. dr. sc. Tena Velki
dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica
Ivana Duvnjak, prof.
Modul B: Pomoćnici za osobe s invaliditetom/
osobni asistenti
doc. dr. sc. Tena Velki
mr. sc. Željko Popović, prof. v. šk.
dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica
dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica
Modul C: Pomoćnici u dječjim vrtićima doc. dr. sc. Tena Velki
dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica
dr. sc. Lara Cakić, viša asistentica
dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica