ZAVOD ZA JAVNO ZADARSKA ŽUPANIJA ZDRAVSTVO ZADAR

PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ZA PODRUČJA LUKA OTVORENIH ZA JAVNI PROMET I LUKA POSEBNE NAMJENE NA

PODRUČJU ZADARSKE ŽUPANIJE

Zadar, listopad 2006.

Investitor: ZADARSKA ŽUPANIJA

Projekt: Program praćenja stanja okoliša za područja luka otvorenih za javni promet

i luka posebne namjene na području Zadarske županije

Izrañivači:

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR

Benito Pucar, dipl. ing. bioteh.

Jadranka Šangulin, dipl. ing. kem.

Dr.sc. Marijana Matek Sarić, dipl. ing. bioteh.

Mr.sc. Zlata Dmitrović, dipl. ing. kem.

Andreja Babin, dipl. ing. bioteh.

Nives Eleršek, dipl. ing. bioteh.

U suradnji sa:

Zadarska županija, Upravni odjel za prostorno ureñenje, zaštitu okoliša i komunalnu djelatnost

Zadarska županija, Upravni odjel za turizam i pomorstvo

Zavod za prostorno planiranje Zadarske županije

Vlasta Franičević, dipl. ing. bioteh.

Mr.sc. Lav Bavčević, dipl. ing. biol.

SADRŽAJ:

1. Uvod u Program praćenja stanja okoliša za područja luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene na području Zadarske županije 1 1.1. Opće karakteristike područja Zadarske županije 3

1.2. Opis djelatnosti na pomorskom dobru 3 1.3. Zakonsko ureñenje 4 1.4. Luke Zadarske županije 5 1.5. Procjena ekološkog stanja morskog okoliša Zadarske županije 7 1.6. Plava zastava, meñunarodni standard ekološke kvalitete u lukama 9 nautičkog turizma

2. Utjecaj djelatnosti na okoliš 11 2.1. Pregled potencijalnih utjecaja djelatnosti na okoliš 13 3. Interakcija s drugim djelatnostima 17 4. Odreñivanje pokazatelja mjerenja 20

4.1. Najčešća zagañivala/onečišćivala luka i marina 22 4.2. Literaturni pregled istraživanja tipova onečišćenja/zagañenja

koji se dovode u vezu s lukama i marinama 27 4.3. Pokazatelji praćenja 27 5. Odreñivanje pokazatelja mjerenja 30 6. Odreñivanje točaka mjerenja 39 7. Dinamika praćenja 41 8. Zaključci 43

9. Literatura 44

10. Prilozi 45 10.1. Popis spomenute zakonske regulative u Programu praćenja 45

10.2. Popis kratica 46 10.3. Odabrane tematske karte obalnog područja Zadarske županije 47

1. UVOD U PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ZA PODRUČJA LUKA OTVORENIH ZA JAVNI PROMET I LUKA POSEBNE NAMJENE NA PODRUČJU ZADARSKE ŽUPANIJE Povijest čovječanstva je obilježena čvrstom vezom izmeñu čovjeka i mora. Kroz cijelo to razdoblje čovjek se nije odrekao antropocentričnog pristupa okolišu, pa smo danas suočeni sa sve izraženijim i sve više zabrinjavajućim utjecajem čovjeka na more. Porastom sposobnosti čovjeka da utječe na okoliš, uz istovremeno koncentriranje ljudskih aktivnosti na obalnom pojasu, more je približeno čovjeku. Nagli rast gradova na obali, razvoj turizma, industrijalizacija, izgradnja luka, promet na moru, ribarstvo i razvoj marikulture su aktivnosti koje, ako nisu dobro planirane i voñene, mogu izazvati nepovratne posljedice. Vrsta i intenzitet utjecaja čovjeka na more su različiti. Oni najznačajniji su:

• promjena klime, • uništavanje i mijenjanje prirodnih staništa, • prelov, • eutrofikacija, • promjene u hidrologiji i protoku sedimenata.

(GESAMP (IMO/FAO/UNESCO-IOC/WMO/WHO/IAEA/UN/UNEP Joint Group of Experts on the Scientific Aspects of Marine Environmental Protection) and Advisory Committee on Protection of the Sea. 2001. A sea of troubles.Rep. Stud. GESAMP No. 70, 35 pp.) Svi su ovi problemi odavno poznati, i stalno su jednako prisutni. Njihovo rješavanje zahtjeva angažiranje političkog, socijalnog, ekonomskog, tehničkog i znanstvenog napora istovremeno. Mnoge odluke koje imaju za posljedicu utjecaj na okoliš donose se iz socijalno – ekonomskih razloga, uz veliki utjecaj politike. Logično je da su odluke rezultat odreñene politike, ali zato je donosiocima odluka potrebno staviti na raspolaganje stručne podloge. Na taj način stvaraju se temelji održivosti razvoja društva, gdje očuvanje okoliša podrazumijeva i ekonomski razvoj. Takav način upravljanja naziva se integralnim upravljanjem obalnim pojasom (IUOP). Bit održivog razvoja je u osiguravanju trenutnih društvenih potreba bez kompromitiranja sposobnosti budućih generacija u osiguravanju vlastitih potreba. Ovakav pristup zahtijeva da se razvojem ne kompromitira ekološki integritet okoliša. Održivost ima više dimenzija:

• uklanjanje siromaštva i nestašice, • zahtjev za zaštitu i jačanje temeljnih resursa koji sami po sebi mogu osigurati trajno

uklanjanje siromaštva, • potreba proširenja koncepta razvoja kako bi osim ekonomskog obuhvatio i socijalni i

kulturni razvoj, • potreba ujedinjenja ekonomije i ekologije u donošenju odluka na svim nivoima.

(GESAMP (IMO/FAO/UNESCO-IOC/WMO/WHO/IAEA/UN/UNEP Joint Group of Experts on the Scientific Aspects of Marine Environmental Protection) and Advisory Committee on Protection of the Sea. 2001. Protecting the oceans from land-based activities - Land-based sources and activities affecting the quality and uses of the marine, coastal and associated freshwater environment. Rep. Stud. GESAMP No. 71, 162 pp.)

Obalni pojas je potencijalno jedan od najvažnijih prirodnih resursa za razvoj Hrvatske. Taj razvoj mora biti trajan ili održiv na dugi rok, što naglašava važnost razumnog upravljanja prirodnim bogatstvima. Zadarska županija zauzima središnje mjesto u povezivanju sjeverne i južne Hrvatske, kako u cestovnom, zračnom tako i u željezničkom i pomorskom prometu. Morski prostor Zadarske županije smješten je gotovo na sredini hrvatskog dijela Jadranskog mora i ima oko 3.700 četvornih kilometara površine. Morsko područje Zadarske županije karakterizirano je iznimnom razvedenošću obale i velikim brojem otoka, otočića i hridi, čak i u kontekstu inače razvedenog i otocima bogatog područja istočnog Jadrana. To njegovo obilježje svakako pridonosi jedinstvenoj vizualnoj atraktivnosti ovog područja, te njegovoj vrijednosti za sektor turizma, posebno nautičkog turizma. (PPZŽ) Prihvaćanjem Studije zaštite i korištenja mora i podmorja Zadarske županije, Zadarska županija je pokrenula proces integralnog upravljanja obalnim područjem čime je uspostavljen odnos izmeñu načela održivosti i danih teritorijalnih specifičnosti mora i podmorja. Jedna od mjera u okviru pokretanja IUOP procesa predviñena Studijom korištenja i zaštite mora i podmorja na području Zadarske županije je “Uspostava cjelovitog sustava praćenja stanja okoliša i onečišćenja obalnog područja”. Sustav ima za cilj sakupiti potrebne podatke i utvrditi činjenice o stanju okoliša i o načinu na koji pojedina djelatnost koja se odvija u tom okolišu na njega djeluje. Okvir za praćenje stanja okoliša je utvrñen Planom programa praćenja stanja okoliša i onečišćenja obalnog i morskog područja Zadarske županije gdje su utvrñene sektorske cjeline praćenja. Ovaj program daje odgovore na postavljena pitanja za djelatnosti pomorskog prometa i nautičkog turizma zu dijelu koji je usko vezan za obalnu crtu, a to su luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene. Prema klasifikaciji izvora zagañenja koji su dati u navedenom planu programa praćenja ovim programom će se obuhvatiti «nautički turizam» te «luke i pristaništa» Obzirom da još nisu napravljene sektorske studije zaštite i korištenja mora i podmorja kako je to predviñeno temeljnom studijom 2003. godine, ovim programom praćenja će se ujedno stvoriti pretpostavke za izradu sektorskih studija pomorskog prometa i nautičkog turizma. Prikupljanjem potrebnih podataka o utjecaju javnih luka i luka posebne namjene s posebnim naglaskom na nautičke luke biti će moguće integralno pristupiti razvoju ovih djelatnosti. Integriranjem podataka biti će moguće procijeniti njihov doprinos u ukupnom utjecaju na okoliš, ali i stvaranu vrijednost ekološkog aspekta meñusektorskog sukoba u prostoru. Program praćenja stanja okoliša za područja luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene na području Zadarske županije daje okvir za utvrñivanje stanja okoliša. utjecaja spomenutih djelatnosti na okoliš te interakciju s drugim djelatnostima. Program praćenja odrediti će pokazatelje mjerenja, granične vrijednosti, kontrolne točke mjerenja te dinamiku praćenja. Kako bi program održao potrebnu efikasnost sadržaj je usmjeren od općeg prema posebnom. Prvo će se procijeniti mogući utjecaji na okoliš od navedenih djelatnosti kao i interakcija stih utjecaja s drugim djelatnostima. Nakon čega se pristupa odreñivanju pokazatelja stanja okoliša koji će se mjeriti, odreñivanju graničnih vrijednosti radi kategorizacije stanja okoliša

1.1. OPĆE KARAKTERISTIKE PODRUČJA ZADARSKE ŽUPANIJE

Priobalno područje Zadarske županije naseljava oko 133.000 stanovnika (oko 82% od ukupnog broja stanovnika županije). Najvažnija naselja prema broju stanovnika, te gospodarskom i turističkom razvoju su Zadar i Biograd na moru. Priobalno područje obuhvaća obalu od općine Pakoštane do otoka Vira, zadarsko-biogradske otoke, dio otoka Paga. Morski akvatorij obuhvaća Zadarski, Pašmanski, Srednji i Velebitski kanal te zatvorene akvatorije Novigradskog i Karinskog mora. Zadarski arhipelag najrazvedeniji je jadranski arhipelag sa 4 niza otoka, ukupno 24 veća i 300 manjih otočića i hridi od kojih je samo 17 naseljeno. Sa 1.300 kilometara obalne linije (uključujući i otoke) to je najrazvedenija obala Mediterana. Područje mora i podmorja Zadarske županije smatra se posebno osjetljivim resursom te je obuhvaćeno posebnim propisima iz Strategije i Programa prostornog ureñenja Republike Hrvatske (HHI,2006.). 1.2. OPIS DJELATNOSTI NA POMORSKOM DOBRU Unatoč tome što razvedenost obale ima negativan utjecaj u pomorsko-prometnom smislu plovidba akvatorijem Zadarske županije, posebice ljeti, intenzivno se odvija i to na meñunarodnim, uzduž-obalnim, lokalnim, meñu-otočkim i turističko-izletničkim linijama. Tome će zasigurno još više pridonijeti dogradnja i unapreñenje trajektnog terminala Gaženica koji je u tijeku. Meñunarodne linije odvijaju se na relaciji Zadar–(Brbinj)–Ancona; Zadar–Božava–Ancona; Zadar–Sal –Ancona; Zadar–Silba–Venecija. Uzduž-obalnim linijama prometuje se na relacijama : Zadar – Rijeka; Zadar – Split; Zadar – Pula. Lokalne i meñu-otočke linije povezuju Zadar s naseljenim otocima i otoke meñusobno, osim otoka Vira i Paga koji su mostom povezani s kopnom. Turističko–izletničke linije povezuju Zadar i ostala turistička mjesta na kopnu i otocima s Nacionalnim parkom Kornati i Parkom prirode Telašćica, te drugim turističkim lokalitetima. Zadarska županija smatra turizam jednom od svojih strateških odrednica za svoj gospodarski razvoj. Nautički turizam vrsta je turizma koja je u ubrzanom porastu na cijelom Jadranu. a obzirom na razvedenost obale i broj otoka, Zadarska županija je jedno od najperspektivnijih odredišta nautičkog turizma na Sredozemlju. Tome u prilog ide i znatan broj vezova u marinama, te brojna privezišta i sidrišta prisutna u zadarskom akvatoriju, kao i postojeći potencijali kojima se ponuda može još više proširiti. Upravo zbog toga pri razvoju nautičkog turizma, zaštita okoliša mora imati prioritet, jer je očuvani okoliš preduvjet za budući razvoj turizma. Prednost marina u odnosu na druge oblike sidrenja je prihvaćanje većeg broja plovila na istom prostoru, te povećana razina upravljanja okolišem koja se može ugraditi u rad marina.

1.3. ZAKONSKO UREðENJE Prema članku 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03 i 141/06) luka označava morsku luku, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrañenim i neizgrañenim obalama, lukobranima, ureñajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu roba te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u meñusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi. Prema namjeni kojoj služe, luke se dijele na luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene:

• Luka otvorena za javni promet jest luka koju, pod jednakim uvjetima, može upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta

• Luka posebne namjene jest morska luka koja je u posebnoj upotrebi ili gospodarskom korištenju pravnih ili fizičkih osoba (luka nautičkog turizma, industrijska luka, brodogradilišna luka, ribarska luka i dr.) ili državnog tijela (vojna luka)

Luke mogu biti otvorene za meñunarodni promet i luke otvorene za domaći promet. Prema veličini i značaju za Republiku Hrvatsku, luke otvorene za javni promet dijele se na:

• Luke osobitog (meñunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku • Luke županijskog značaja • Luke lokalnog značaja

Prema djelatnostima koje se obavljaju u lukama posebne namjene, te luke mogu biti:

• Vojne luke • Luke nautičkog turizma • Industrijske luke • Brodogradilišne luke • Sportske, ribarske i druge luke slične namjene

Prema Uredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene («Narodne novine», br. 110/04 i 82/07):

– vojna luka je luka namijenjena za prihvat i smještaj vojnih plovnih objekata, opremljena odgovarajućim objektima i opremom, a odreñena posebnim propisom;

– luka nautičkog turizma je luka koja služi za prihvat i smještaj plovila, te je opremljena za pružanje usluga korisnicima i plovilima. U poslovnom, grañevinskom i funkcionalnom pogledu čini jedinstvenu cjelinu. Vrste luka nautičkog turizma prema vrsti objekata i usluga odreñene su posebnim propisima kojima se ureñuje kategorizacija luka nautičkog turizma;

– industrijska luka je luka koja služi za privez plovnih objekata i iskrcaj/ukrcaj tereta, a koji teret je namijenjen za potrebe proizvodnog procesa ovlaštenika koncesije;

– sportska luka je luka koja služi za vez brodica upisanih u hrvatski očevidnik brodica s namjenom sport i razonoda, a koje brodice su u vlasništvu članova udruge ili same udruge koja ima koncesiju za luku;

– brodogradilišna luka je luka koja služi za obavljanje djelatnosti izgradnje i/ili remonta plovnih objekata;

– ribarska luka je luka koja služi za prihvat i smještaj ribarskih plovila, te je opremljena ureñajima i opremom za ukrcaj/iskrcaj ribarskih plovila, prostorom za manipulaciju ulovom i opskrbu ribarskih plovila;

Ta Uredba definira i pojam sidrišta, kao posebno obilježen morski akvatorij koji omogućuje sigurno sidrenje plovnih objekata i koji može biti opremljen opremom za sidrenje plovnih objekata, a čiji smještaj je objavljen u službenim pomorskim publikacijama. Prema značaju za Republiku Hrvatsku luke za posebne namjene dijele se na:

• Luke od značaja za Republiku Hrvatsku • Luke od županijskog značaja

. Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN 142/99, 47/00, 121/00, 45/01, 108/01 i 106/04) luke nautičkog turizma razvrstavaju se u slijedeće vrste:

• sidrište • privezište • suha marina • marina

Prema tom Pravilniku: - sidrište je dio vodenog prostora pogodan za sidrenje plovnih objekata u uvali zaštićenoj od nevremena. - privezište je dio vodenog prostora i dio obale, ureñen za pristajanje plovnih objekata i opremljen priveznim sustavom. Ako mogućnosti vodenog prostora privezišta dozvoljavaju, u dijelu vodenog prostora privezišta može se označiti gdje je dozvoljeno sidrenje plovnih objekata. - suha marina je dio obale odnosno kopna posebno ograñen i ureñen za pružanje usluga ostave i čuvanja plovnih objekata, te pružanje usluga transporta plovnih objekata u vodeni prostor ili iz vodenog prostora do suhe marine. - marina je dio vodenog prostora i obale posebno izgrañen i ureñen za pružanje usluga veza i čuvanja plovnih objekata, te smještaja turista–nautičara u plovnim objektima odnosno smještajnim objektima marine. U marinama se pružaju i druge uobičajene usluge turistima – nautičarima, a mogu se pružati i usluge servisiranja i održavanja plovnih objekata.

1.4. LUKE ZADARSKE ŽUPANIJE Temeljem Naredbe o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području Županije zadarske (NN 156/04 i 161/04), prema veličini i značaju za Republiku Hrvatsku luke otvorene za javni promet razvrstavaju se u:

• luka osobitog (meñunarodnog) gospodarskog interesa za RH - luka Zadar – putnička luka - luka Gaženica – teretna i putnička luka - luka Vela Lamjana – ribarska luka -

• luke županijskog značaja: - luka Preko – putnička luka - luka Brbinj Lučina – putnička luka - luka Zaglav – putnička luka - luka Silba Žalić – putnička luka - luka Biograd – putnička luka - luka Tkon – putnička luka - luka Pag – putnička luka - luka Fortica – putnička luka

• luke lokalnog značaja: - luka Premuda/Loza, luka Premuda/Krijal, luka Olib, luka Ist/Široka, luka Ist/Kosirača, luka Zapuntel, luka Brgulje, luka Molat/Lučina, luka Zverinac, luka Sestrunj/Kablin, luka Rivanj, luka Rava Mala/Lokvina, luka Rava Velika/Marinica, luka Iž Veli, luka Iž Mali/Knež, luka Iž Mali/Bršanj, luka Veli Rat, luka Verunić, luka Iž Mali/Komoševo, luka Soline, luka Božava, luka Dragove, luka Savar, luka Luka, luka Žman, luka Muline, luka Sali, luka Ugljan/Selo, luka Čeprljanda, luka Lukoran, luka Sutomiščica, luka Poljana, luka Preko, luka luka Kali, luka Kukljica, luka Ošljak, luka Ždrelac, luka Banj, luka Dobropoljana, luka Neviñane, luka Mrljane, luka Barotul, luka Pašman, luka Kraj, luka Tkon, luka Maslenica, luka Vinjerac, luka Ražanac, luka Privlaka, luka Vrgada, luka Starigrad-Paklenica, luka Silba/Mul, luka Mandre, luka Šimuni, luka Povljana, luka Dinjiška, luka Miškovići, luka Košljun, luka Vlašići, luka Smokvica

Prema postojećem Prostornom planu Zadarske županije, luke posebne namjene su podijeljene kako slijedi:

• luke nautičkog turizma - marine veće od 200 vezova (postojeće)

OPĆINA/GRAD NASELJE LOKACIJA KAPACITET Biograd Biograd Kornati < 1000 Biograd Biograd Šangulin < 500 Sukošan Bibinje - Sukošan Dalmacija > 1000 Pag Šimuni Luka Šimuni < 500 Zadar Zadar Borik < 500 Zadar Zadar Tankerkomerc < 500

- marine manje od 200 vezova:

OPĆINA/GRAD NASELJE LOKACIJA Zadar Veli Iž Veli Iž Zadar Ist Ist Zadar Olib Olib Zadar Silba Silba Pag Golija Golija Povljana Povljana Povljana Sali Veli Rat Veli Rat Tkon Tkon Tkon Preko Sutomišćica Sutomišćica Pag Košljun Košljunski zaljev Sali Zaglav Uvala Triluke

• ribarske luke: Sali (postojeća), Kali – Batalaža (planirana) • industrijske luke: luka V. Vranjinac-Povljana (planirana),

Jasenovo – Vrsi (postojeća, planirana prenamjena u luku nautičkog turizma u funkciji planirane turističke zone)

• stalni meñunarodni pomorski granični prijelazi: Zadar - Istarska obala i Liburnska obala i teretna luka Zadar - Gaženica • sezonski granični pomorski prijelazi: Božava i Sali

1.5. PROCJENA EKOLOŠKOG STANJA MORSKOG OKOLIŠA ZADARSKE ŽUPANJE Procjena ekološkog stanja temeljena je na stupnju eutrofikacije, sanitarnoj kakvoći i koncentracijama zagañivala u organizmima i sedimentu. Monitoring ekološkog stanja u priobalnim i otvorenim vodama Zadarske županije provodi se posljednjih godina na 9 postaja. Tablica 1.1 Postaje različitih monitoringa u akvatoriju Zadarske županije u razdoblju 2000 - 2004 godine

Postaja Lokacija φφφφ λ Pokazatelji istraživanja*

01 Rt Bajla 15,2542 44,1122 TMO, KUO 02 Zadar-Kolovare 102 15,2150 44,1100 TMS, KUS, ES 03 Borik 15,2208 44,1456 TMO, KUO 04 Novigradsko more 15,536553 44,198469 TMS, KUS 05 Crvena luka 15,472266 43,90415 ES 06 ZD 105 (Sukošan) 15,42785 43,94385 ES 07 Gaženica Zd 103 15,236666 44,086666 ES 08 Zd 101 (Petrčane) 15,1545 44,16736 ES 09 Pašman 15,29 44,035 ES Izvor: HHI,2006

* - ES: Pokazatelji koji definiraju trofičko stanje vodenog stupca; TMS/TMO: Teški metali u sedimentu/morskim organizmima; KUS/KUO: Klorirani ugljikovodici u sedimentu/morskim organizmima Stanje morskog okoliša u akvatoriju Zadarske županije se prema dosadašnjim rezultatima istraživanja može opisati ovako: More – Općenito je vrlo dobrog ekološkog stanja. Najugroženije područje pod snažnim antropogenim utjecajem koji se manifestira kroz porast trofičkog stupnja je akvatorij najrazvijenijeg urbanog središta – Grada Zadra. Sanitarna kakvoća mora na plažama Zadarske županije je dobra tj. plaže na području Zadarske županije u velikoj većini udovoljavaju Uredbi o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96). Stanje morskog okoliša prema dosadašnjim rezultatima istraživanja u akvatoriju Zadarske županije najlošije je utvrñeno na području gradske luke Zadar, što je posljedica izravnog ispuštanja komunalnih otpadnih voda kratkim podmorskim ispustima (www.azo.hr, 2003.). Drugi najkritičniji dijelovi mora su dio gradske plaže Kolovare, Gaženica, rt Puntamika, V. Lamjana (brodogradilište) i mikrocjeline u pojedinim manjim gradskim ili drugim mjesnim zatvorenijim lučicama, gdje povremeno dolazi do nekontroliranog onečišćenja otpadom, uljima, naftnim derivatima, izvodnim kanalima, septičkim jamama s propusnim dnom i sl. Poduzete mjere (zahvati na rješenjima odvodnje u Zadarskoj luci) daju prve rezultate, pogotovo nakon izgradnje kolektora u uvali Jazine. Na osnovi pokazatelja stupnja eutrofikacije (prozirnost, zasićenost kisikom, hranjive soli, biomasa fitoplanktona) mjerenih na području Zadarske županije u razdoblju od 1998 do 2003 godine, može se reći da je more pretežno oligotrofno, što znači da je more prozirnosti veće od 10 m, dobro zasićeno kisikom, koncentracije hranjivih soli su u granicama očekivanim za kanalsko područje istočnog Jadrana (uočljiv je trend smanjenja ortofosfata), na čitavom području je masa fitoplanktona razmjerno niska i prostorno ujednačena tj. ne uočavaju se razlike izmeñu područja u neposrednoj blizini obale i kanalskog područja. Sediment – Maseni udjeli analiziranih metala (Cd, Cr, Cu, Zn, Pb i Hg) u površinskom sedimentu na 2 postaje u Zadarskoj županiji su meñu najnižim vrijednostima izmjerenih na ciljanim točkama duž istočnojadranske obale. Izmjerene vrijednosti su u suglasju s prirodnim sadržajem metala za Jadran, i u rasponu su s vrijednostima karakterističnim za malo i umjereno onečišćeno područje Mediterana. Rezultati upućuju na zaključak da ovo područje nije znatno zagañeno analiziranim metalima. Urbana područja su općenito najonečišćenija kloriranim ugljikovodicima, što je posljedica većeg utjecaja industrijskih i urbanih otpadnih voda. Organizmi - Rezultati biološkog praćenja zagañenja metalima (Cd, Cr, Cu, Zn, Pb i Hg) i kloriranim ugljikovodicima (lindan, DDT spojevi, PCB spojevi) na 2 postaje u Zadarskoj županiji pokazali su da je ekološki sustav priobalja u Zadarskoj županiji općenito u vrlo dobrom stanju, odnosno umjereno opterećen analiziranim zagañivalima. Maseni udjeli analiziranih metala i kloriranih ugljikovodika u suglasju su s vrijednostima izmjerenima za nezagañena i umjereno onečišćena priobalna područja Mediterana. U svježim školjkašima. sve izmjerene vrijednosti znatno su niže od zakonom propisanih maksimalno dozvoljenih koncentracija (MDK). Na području čitavog Jadrana povišene vrijednosti pojedinih metala u tkivu dagnji zabilježene su u blizini gradskih i lučkih središta, bilo zbog velikog prometa, bilo zbog utjecaja

specifičnih izvora zagañenja, kao što su industrijske i komunalne otpadne vode, lučke vode i riječni donosi. Povišeni maseni udjeli olova u dagnjama na području Zadarske županije nañeni su na postaji Borik i najvjerojatnije su posljedica povećanog intenziteta prometa u ovim područjima. Povišene koncentracije bakra u tkivima školjkaša u blizini velikih marina (Borik) najvjerojatnije su posljedica korištenja sredstava protiv obraštaja bogatih ovim metalom. Stanje bentoske flore i faune, te vodećih bentoskih zajednica – Na području Zadarske županije najviše je floristički i biocenološki izmijenjeno područje oko Grada Zadra, Pakoštana, Sv. Filipa i Jakova, dio otoka Ugljana nasuprot Zadru te Paškog kanala u blizini otoka Paga. Na tim je područjima broj zelenih algi veći od smeñih, što može biti posljedica utjecaja onečišćenih voda Grada Zadra, te mjesta Sv. Filip i Jakov i Pakoštane ili slatkih voda podvelebitskih vrulja u Paškom kanalu. Osim toga, ukupan je broj svojti bentoskih algi na područjima uz obalu (Zadar, Sv. Filip i Jakov, Pakoštane, Drage, Biograd, otok Ugljan) razmjerno mali i ne prelazi 150 svojti. Uzrok tome su nepovoljni ekološki čimbenici koji onemogućuju razvoj brojem svojti bogatije bentoske flore i vegetacije na tim područjima te nepovoljna konfiguracija morskog dna. Udaljujući se od priobalnog pojasa prema otocima ekološke prilike postaju povoljnije za razvoj svojti bentoskih alga. S obzirom da je ova procjena ekološkog stanja morskog okoliša dana na temelju ispitivanja na svega nekoliko točaka u Zadarskoj županiji i da ne postoji cjelovitiji monitoring mora u RH, za detaljniju ocjenu kakvoće morskog okoliša u Zadarskoj županiji sustav monitoringa bi se trebao nadopuniti (više točaka, potpunija mjerenja, potpunije analize). Uspostavom cjelovitog sustava praćenja stanja okoliša i onečišćenja obalnog i morskog područja Zadarske županije koja je započela ispitivanjima na referentnim točkama temeljem Programa praćenja stanja okoliša i onečišćenja obalnog i morskog područja Zadarske županije te izradom i provedbom ispitivanja temeljem ostalih sektorskih programa moći će se bolje procijeniti ekološko stanje morskog okoliša u Zadarskoj županiji.

1.6. PLAVA ZASTAVA, MEðUNARODNI STANDARD EKOLOŠKE KVALITETE U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA

Osamdesetih godina a naročito početkom devedesetih godina, mnoge zemlje poglavito Europske unije uvode razne sustave zaštite okoliša koji omogućuju potrošačima i turistima da se lako upoznaju s osobinama proizvoda ili usluga u vezi sa zaštitom okoliša. Pod vodstvom Europske zaklade za odgoj i obrazovanje (Foundation for Enviromental Education in Europe – FEE) koja je utemeljena 1981. godine pri vijeću Evrope, razvija se jedna od najopsežnijih ekoloških akcija koja ima direktan utjecaj na razvoj maritimnog turizma, a poglavito nautičkog u svim mediteranskim zemljama kao i na hrvatskoj obali. U program je uključeno 30-tak europskih i 10-tak vaneuropskih država a svaka plaža ili nautička turistička luka koja zadovolji kriterije ekološke kvalitete stiče pravo isticanja Plave zastave (Ante Dulčić – Nautički turizam i upravljanje lukom nautičkog turizma).

Plava zastava je priznanje koje se dodjeljuje samo za jednu sezonu a zahtjev za Plavom zastavom se mora uputiti svake godine. Stroge kriterije za dobivanje Plave zastave u 2006. godini zadovoljile su tri marine u Zadarskoj županiji:

• Marina Tankerkomerc, Zadar • Marina Dalmacija, Bibinje – Sukošan • Marina Kornati, Biograd na moru

2. UTJECAJ DJELATNOSTI NA OKOLIŠ Radi iznimne razvedenosti obale i velikog broja otoka, otočića i hridi, pogodne klime, blizine gradića i ruralnih središta, pogodnog geografskog položaja, velikog broja zaštićenih prirodnih morskih uvala, bogatstva flore i faune, blizine kulturno povijesnih spomenika i dr., akvatorij Zadarske županije smatra se izrazito atraktivnim i turistički vrijednim područjem, osobito za sektor nautičkog turizma. Obalni ekosustavi predstavljaju temelj obalnog razvitka. Kako bi se postigla održivost, stopa obalnog razvitka i korištenja resursa ne smije prijeći kapacitet obalnih ekosustava za podržavanje ljudskih aktivnosti. Pod time se podrazumijeva dinamičko balansiranje izmeñu ograničavanja mogućnosti ekonomskog razvitka i prihvatljivog smanjenja kvalitete okoliša Suočen s visokim stopama rasta i potražnje, hrvatski se nautički turizam, prema nekim mišljenjima, danas nalazi na prekretnici. Stručna,(HHI,2006.) a i ostala javnost koja barem donekle poznaje problematiku podijelila se na:

• one koji misle da bi svako daljnje značajnije povećanje broja plovila, odnosno komercijalnih vezova i marina, smanjilo atraktivnost plovidbe u hrvatskom akvatoriju, povećalo zagañenost mora i obale, što bi imalo dugoročno negativne posljedice na okoliš i gospodarske učinke od nautičkog turizma

• one koji smatraju da, ne samo da postoje potrebe, nego i mogućnosti za daljnju intenzivnu izgradnju marina na obali i otocima jer potražnja stalno raste, štete od brodova koji se ne mogu vezati u marinama i drugim lukama nautičkog turizma jer nema dovoljno slobodnih vezova ekološki su velike, a kapacitet akvatorija je takav da može podnijeti značajno povećanje broja plovila, što se potkrepljuje usporedbom s nekim drugim mediteranskim zemljama

Alternative za Hrvatsku očito nema, te će se broj vezova morati povećati. Pitanje je koliko, odnosno koja je prihvatljiva granica rasta ukupnih kapaciteta za prihvat plovila, te kako osigurati mehanizme da se na toj granici, kad se jednom dosegne i ostane. Tijekom cijele godine na području grada Zadra i Zadarske županije redovito se koriste luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene, s povećanim intenzitetom prometa u ljetnim mjesecima. Prema provedenim analizama (vidi poglavlje 1) definirana je potreba za povećanjem ukupnih kapaciteta luka nautičkog turizma u odnosu na današnje stanje sukladno politici očuvanja prostorno - krajobrazne vrijednosti obale, a u funkciji socioekonomskog kapaciteta lokacija i prostora u kojima se djelatnost obavlja. Za potrebe kreiranja scenarija razvoja nautičkog turizma u Hrvatskoj korišten je istrživački alat poznat pod nazivom SWOT analiza (Strenghts Weaknesses Opportunities Threats). Individualni brodovi i marine obično otpuštaju samo male količine zagañivača u more. Ipak, kada se broj takvih brodica znatno poveća, mogu prouzročiti znatne probleme u kvaliteti obalnog mora. Veoma je važno već prilikom planiranja gradnje i vršenja radova u lukama i marinama voditi računa o tome kakav će ona nepovoljan utjecaj imati na okoliš. Cilj planiranja je smanjiti taj utjecaj na prihvatljivu veličinu uz primjenu zakonskih odredbi i propisa RH i meñunarodnih propisa te konvencija koje se odnose na onečišćenja mora.

Tablica 2.1 SWOT analiza nautičkog turizma za klaster Zadarske županije

PREDNOSTI • Prirodne ljepote, čisto more • Razvedena obala • Brojni otoci • Povoljna klimatska obilježja • Prirodne atrakcije (PP Telašćica, blizina NP Kornati) • Biološka raznolikost • Ekološki očuvan krajolik i podmorje • Neizgrañenost obale • Geografski položaj (blizina emitivnih tržišta, posebno talijanskog) • Prometna povezanost/dostupnost (razvijena cestovna infrastruktura, blizina zračne luke) • Nautička infrastruktura (luke nautičkog turima) • Pomorska tradicija (regate, škole jedrenja, ribolov) • Velika čarter flota • Organizacija najvećeg broja regata u Hrvatskoj • Sigurnost plovidbe • Prostorna koncentracija resursa • Razvijena svijest ljudi o važnosti nautičkog turizma • Tradicija očuvanja kulturne baštine

NEDOSTACI • Nedovoljan broj vezova, pogotovo na otocima • Razina tehničke usluge u marinama • Opremljenost marina • Izražena sezonska potražnja • Nestandardizirana ponuda • Loša promidžba • Slaba kvaliteta ponude izvan marina • Nepostojanje strategije razvoja nautičkog turizma (nema ekonomskog koncepta) • Neprepoznavanje nautičkog turizma kao klastera od Hrvatske turističke zajednice • Nema brodogradilišta • Betonizacija obale • Neureñen plovidbeni put koji povezuje područje županije s Telašćicom i Kornatima (Mali Ždrelac) • Trajekti u zadarskoj luci • Dvije pličine u Pašmanskom tjesnacu koje je moguće ukloniti) U sklopu Jadransko-jonske inicijative, na Ministarskom sastanku u Zadru (lipanj 2004.) donesena je Zadarska inicijativa – Akcijski plan za Jadran s ciljem poduzimanja odgovarajućih zakonodavnih, administrativnih i ostalih mjera kako bi se zaštitio okoliš i prirodni resursi Jadranskog mora. Praćenje utjecaja (monitoring) luka na okoliš regulirano je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99) i Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00, 136/04), Uredbom o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke (NN 110/04), Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03).

Luke i marine moraju biti izgrañene tako da omogućavaju izmjenu vodene mase prirodnim ili prisilnim (pumpe) strujanjem. Pojačana izmjena poželjna je u ljetnim mjesecima kada je i promet u lukama intenziviniji. Prema provedenim istraživanjima (vidi poglavlje 1.5), zbog relativno slabe izmjene vode najopterećeniji dijelovi akvatorija Zadarske županije su Zadarski i Pašmanski kanal, Podvelebitski kanal, jugozapadna obala Paga i Ninski dio. 2.1. PREGLED POTENCIJALNIH UTJECAJA DJELATNOSTI NA OKOLIŠ Pomorski promet jedan je od izvora onečišćenja zbog mogućih nezgoda (izlijevanje nafte), te zbog nepropisnog odlaganja balastnih i kaljužnih vode i krutoga otpada. Degradacija obalnog pojasa, osobito izražena u većim urbanim središtima (Zadar, Biograd), posljedica je nepostojanja odgovarajućih prostornih planova, još uvijek spekulativne bespravne izgradnje, neodgovarajućih institucionalnih struktura i instrumenata za provedbu planova. Načelo prihvatljivog utjecaja na okoliš pretpostavlja da nijedna djelatnost na moru ne smije ni na koji način bitno utjecati na živi svijet u neposrednoj blizini kao ni mijenjati osnovna svojstva morskog okoliša. U pogledu zaštite okoliša potrebno je razlikovati uvjete koje obavezno valja ispuniti u slučaju izgradnje novih luka u odnosu na uvjete koje ispunjavaju postojeće luke. Utjecaji na okoliš uključuju trenutačne direktne i indirektne učinke (gubitak staništa, promjene u kvaliteti mora i sedimentaciji), te trajne učinke (gubitak prirodnih ljepota, trajno smanjenje kvalitete mora, povećanje razine buke, porast lokalnih pritisaka npr. prometnih). Marine su jedan od najkoncentriranijih oblika razvitka u priobalju, te imaju tendenciju znatnog modificiranja okoliša što se dogaña u brojnim aktivnostima (zahvati na obali, jaružanje, ispuštanje otpadnih voda i dr.)

Tablica 2.2 Pregled glavnih tipova potencijalnih utjecaja na okoliš

Utjecaj na okoliš Objašnjenje Gubitak staništa Potpuni nestanak staništa zbog betoniranja obale,

promjena obalne linije, promjene supstrata itd. Fragmentacija staništa Zahvati u obalnom području cjepkaju veća kompaktna

staništa na manje dijelove, što remeti životne aktivnosti brojnih vrsta, smanjuje njihov ukupni areal i veličinu raspoloživog staništa, izaziva promjene u putovima migracija, povećava "rubni efekt" i u konačnici dovodi do poremećaja u strukturi i funkcijama zajednica i smanjuje biološku raznolikost.

Jaružanje, uklanjanje supstrata, promjena vrste supstrata, sedimentacija

Uključuje uništavanje ili ozbiljne poremećaje staništa, povećava se turbiditet, smanjuje prodor svjetla, što su negativne posljedice na bentonske organizme, osobito biljne zajednice.

Promjene u visini obalne linije

Promjene u sastavu i prostornoj strukturi zajednica, promjene sukcesijskog stadija zajednica, isušivanje zbog izranjanja vrsta koje žive ispod razine mora, promjene u režimu uronjenosti/izronjenosti u zoni plime i oseke

Kvaliteta mora Onečišćenje/zagañenje mora Buka Povećanje razine nadvodne i podvodne buke. Negativne

posljedice na živi svijet tijekom osjetljivih razdoblja za organizme (mrijesti, migracije, hranjenje).

Kompeticijske aktivnosti Negativan utjecaj na susjedne aktivnosti (marikultura, kupališta), meñusobna inkompatibilnost.

Kumulativni efekti Sinergistički negativni efekti različitih tipova utjecaja. Onečišćenje/zagañenje mora Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem u vode hranjivih i drugih tvari, utjecajem energije ili drugih uzročnika, u količini kojom se mijenjaju korisna svojstva voda, pogoršava stanje vodenih ekosustava i ograničuje namjenska uporaba voda (Zakon o vodama, NN 107/95). Zagañenje voda je onečišćenje veće od dopuštenog a nastaje unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem u vode opasnih tvari iz skupine A i B (lista tvari utvrñena Uredbom o opasnim tvarima u vodama, NN 78/98). Zagañenje voda se očituje pogoršanjem utvrñene vrste voda odnosno kategorije voda kojima se dovodi u opasnost zdravlje i život ljudi te mogu nastupiti poremećaji u gospodarstvu i drugim područjima poradi stanja kakvoće vodnog okoliša. U lukama otvorenim za javni promet i lukama posebne namjene u kojima se odvijaju mnogobrojne ljudske aktivnosti, mogući utjecaj na okoliš je sljedeći:

• onečišćenje naftnim derivatima • onečišćenje otpadim vodama • onečišćenje otpadom • onečišćenje metalima • povećana razina buke • onečišćenje zraka • ekološke nesreće • onečišćenje balastnim vodama • aktivnosti vezane za akvatorij i objekte na kopnu

Radi zaštite okoliša sve luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene (osim onih treće kategorije) moraju posjedovati i odgovarajuće brodice ili opremu za učinkovito uklanjanje manjih onečišćenja (Plan intervencija zbog iznenadnog onečišćenja mora u RH, NN 8/97). Marine s većom razinom usluga općenito predstavljaju veće opterećenje za okoliš, i to kao posljedica opsežnijih i češćih radova na održavanju plovila. Stoga je u takvim marinama opravdano povećanje razine nadzora rada nadležne lučke kapetanije.

Budući da se onečišćivala/zagañivala kao: naftni derivati, ulja, masti, goriva, PAH-ovi, metali i otpadne vode, navode kao najvažniji negativni utjecaji luka i marina na okoliš, biti će obrañeni posebno u poglavlju 4. Onečišćenje otpadom Otpadne tvari po svom porijeklu i svojstvima mogu biti vrlo različite i svrstavaju se u dvije kategorije: opasan otpad i ostale otpadne tvari.

• u lukama može nastati sljedeći opasan otpad: otpadna motorna ulja, otpadna ambalaža

od motornog ulja, akumulatori, otpad iz ureñaja za obradu otpadnih voda (separatori, taložnice)

• ostali otpad u luci je komunalni i ambalažni otpad Komunalni otpad se javlja kao posljedica rada ugostiteljskih i trgovačkih djelatnosti, od čišćenja vanjskih površina unutar luke i otpad s brodica, dok ambalažni otpad obuhvaća sve proizvode u obliku kutija, posuda, omota, boce, čepove od boca i druge oblike koji služe čuvanju drugog proizvoda. To su i različiti ostaci hrane. Neki ostaci hrane postaju nutrienti, ali problem predstavljaju one tvari koje se ne mogu razgraditi ili se akumuliraju u sedimentu.

Ambalažni otpad vrlo često završava u moru (staklo, plastika) i ima negativan utjecaj na okoliš. Ptice, morske kornjače, sisavci i planktonski organizmi ne razlikuju dijelove plastike od hrane. Unešeni u organizam mogu izazvati izgladnjivanje, iscrpljivanje ili infekcije. Ako se nañu na morskom dnu guše nepokretne biljke i životinje stavarajući područja bez važnih morskih vrsta. Ambalažni otpad postaje još toksičniji za okoliš kada se na njega vežu PCB, DDT i drugi slični spojevi.

Povećana razina buke Povećana razina buke može nastati u naselju kada se poveća broj plovila koji uplovljava ili isplovljava iz luka, marina, privezišta što može izazvati povremene i manje neugodne pojave kod stanovnika i turista smještenih u neposrednoj blizini luke. Povećana razina buke u naselju takoñer se može javiti prilikom izvoñenja grañevinskih radova u lukama ili rekonstrukciji postojećih, kod nasipavanja, i to buka od transportnih vozila, strojeva i sl., tijekom cijelog razdoblja grañenja. Onečišćenje zraka Onečišćenje zraka u lukama i kopnenom dijelu može nastati zbog ispušnih plinova brodica i prašine transportnih vozila. Isto tako do onečišćenja zraka može doći uslijed neredovitog odvoza smeća, prekrcavanja tereta, neodržavanja sanitarnih čvorova i neredovitog čišćenja filtera u kuhinjskim napama restorana. Ekološke nesreće Utjecaj na okoliš kod incidentnih situacija unutar uvale može uslijediti u slučaju ispuštanja nekog efluenta (nafte, mazuta, polimera, boja, cementnih suspenzija). Do ekološke nesreće može doći:

• prilikom manipulacije naftnim derivatima • u slučaju kvara na rezervoaru za gorivo i istjecanju istog u more • u slučaju požara ili eksplozije na plovilima • u slučaju incidenta prilikom manevra (sudar, prevrtanje)

Balastne vode Na konferenciji u Londonu (2004) donijeta je Meñunarodna konvencija za kontrolu i upravljanje brodskim balastnim vodama i sedimentima čija je svrha prevencija, minimaliziranje i sprječavanje prijenosa opasnih i otrovnih morskih organizama kontrolom balastnih voda i sedimenata. Balastne vode se koriste za balansiranje ili pozicioniranje brodova u moru i to povećanjem ili samanjenjem njihovog volumena odnosno težine u balastnom tanku i uglavnom su vezani uz tankerski prijevoz. Uvjet je da se balastne vode izmjenjuju najmanje 200 nautičkih milja od najbližeg kopna i na dubini od najmanje 200 m. Meñutim, do nenamjernog ispuštanja balastnih voda može doći i u lukama (industrijske luke). Problem balastnih voda je da se uzimaju i ispuštaju na različitim akvatorijima svijeta. Uz vode tankovi sadrže i odreñene količine taloga. Na taj način prenose se alge i drugi organizmi (planktonske vrste, beskralježnjaci, jaja, spore, larve i dr.). Flora i fauna ekološki gledano postaje agresivnija u "moru domaćinu" tako što uništava bioraznolikost, a ujedno može dovesti i do prekida hranidbenog lanca. Drugi problem balastnih voda su različite anorganske kemikalije koje se koriste za ispiranje tankova od korozije. Aktivnosti vezane za akvatorij i objekte na kopnu

Tijekom grañenja objekta zbog izvoñenja zemljanih i grañevinskih radova može se očekivati zamućivanje mora u uvali i njenoj neposrednoj blizini. Takoñer, može doći do onečišćenja mora mineralnim uljima zbog prisutnosti i rada grañevinskih strojeva te kamiona za prijevoz iskopanog i grañevinskog materijala. Utjecaj na sediment luka mogu imati metalni otpatci s brodova, ostaci od pjeskarenja brodova i erozije za vrijeme konstrukcija. Na takve otpatke i sediment prijanjaju teški metali, nutrijenti i ugljikovodici koji se akumuliraju u sedimentu u neposrednoj blizini ispuštanja u vodu. Iz sedimenta zagañivači mogu biti otpušteni u more ako se isti poremeti. Mogu smanjiti količinu kisika ako su prisutni u vodi te na taj nači izazvati odumiranje staništa, hrane i/ili organizama, a u osnovi smanjuju kvalitetu vode. U cilju sveobuhvatne obrade opterećenosti zadarskog akvatorija plovilima nautičkog turizma, ne smiju se zaboraviti suhi vezovi ukoliko se nalaze u blizini akvatorija.

3. INTERAKCIJA S DRUGIM DJELATNOSTIMA S plovnim prometom usporedo se odvijaju i druge djelatnosti (turizam, industrija, promet, ribolov, marikultura, urbanizacija). Osnovni preduvjet održivog razvoja gospodarstva regije je meñusobna povezanost svih prisutnih djelatnosti i odgovorno gospodarenje. Onečišćenje ili zagañenje mora moguća je posljedica pojedinačnih i združenih djelatnosti (turizam, industrija, poljoprivreda, urbanizacija, marikultura i ribolov). S druge strane, kvaliteta mora ima presudan utjecaj na njihov razvoj. Pomorski promet potencijalno je značajan onečišćivač mora i podmorja. Ispuštanje otpadnih, kaljužnih i balastnih voda, te bacanje drugih vrsta otpada s brodova zajedno s popratnim objektima luka na kopnu, vrste su zagañenja/onečišćenja koje se dogañaju tijekom regularne plovidbe. Pomorski promet (luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene) i druge djelatnosti Zadarske županije imaju naglašeno dvosmjernu interakciju koja je povoljna u smislu poboljšanja socijalno-gospodarskih uvjeta života lokalnog stanovništva uz obalu i na otocima, a nepovoljna u pogledu onečišćenja okoliša. Tablica 3.1. Povoljni utjecaji luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene na ostale djelatnosti od gospodarskog značenja za Zadarsku županiju

Djelatnost Utjecaj

Turizam

U uvjetima stručnog planiranja i dobrog gospodarenja utjecaj je pozitivan u smislu bolje povezanosti luka na kopnu s lukama na otocima, razvoja nautičog turizama, sportskog ribolova i otvaranja novih radnih mjesta.

Revitalizacija malih luka i lučica prepoznata je kao osnovna pretpostavka brzog i racionalnog razvoja nautičkog turizma. Izgradnja luka cilj je programa revitalizacije naselja i različitih djelatnosti specifičnih za pojedini kraj. S gospodarskog stanovišta, izgradnja turističkih sadržaja veliki je gospodarski potencijal grada ili otoka koji će otvoriti nova radna mjesta u ugostiteljstvu, trgovini, objektima za zabavu, sport i rekreaciju s kojima će se osigurati egzistencija mladih, ljudi.

Izgradnjom marine i komunalnih vezova obogatit će se turistička ponuda mjesta i otoka u cjelini.

Nautički turizam pozitivno utječe na otoke („izolirane zajednice“) jer time lokalne luke i uvale ostvaruju profit od naplaćivanja vezova, lokalno stanovištvo zbog mogućnosti zarade manje odseljava s otoka, ostvaruje dodatni prihod od prodaje ribe, ugostiteljstva i sl.

Plaže Nema povoljnog utjecaja.

Ribolov

Ribolov postaje sve značajniji čimbenik u ukupnom gospodarstvu Zadarske županije preko zapošljavanja većeg broja osoba iz ribarskog okružja, angažiranja brodogradilišta te raznih specijaliziranih pogona i servisa za pružanje usluga vezanih uz ribarstvo. Indirektno sudjeluje u

obogaćivanju turističke ponude kroz razna gastro dogañanja, izvoz proizvoda i sportski ribolov.

Marikultura Nema povoljnog utjecaja.

Promet

Pomorska povezanost s cijelim svijetom. Povezanost otoka s kopnom. Sigurnost plovidbe i poticaj izgradnje i razvitka servisne mreže u lukama i naseljima. Zapošljavanje lokalnog stanovništva, smanjivanje inteziteta odseljavanja s otoka.

Industrija

Unapreñenje prometne dostupnosti (izgradnja prometne infrastrukture). Postojanje industrijskih (teretnih) luka povoljno utječe na razvoj industrije. Najveći dio industrije koncentriran je u lučko-industrijskoj zoni Gaženica i manji dio u Zadarskom zaleñu i otocima.

Urbanizacija

Razvoj gradova u obalnom području i trend porasta naseljenosti otoka. Renoviranje i rekonstrukcija zapuštenih otočkih naselja zbog nautičkog turizma ali i turizma u cjelini.

Tablica 3.2. Nepovoljni utjecaji luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene na druge djelatnosti.

Djelatnost Utjecaj

Turizam

Zagañenje mora i obale zbog povećanog broja plovila u pojedinim akvatorijima (neodgovorno ispuštanje neobrañenih otpadnih voda, bacanje otpada, neracionalno korištenje prostora, ekološke implikacije, uništavanje ekosustava). Izgradnja marina na neodgovarajućim mjestima s obzirom na prirodne karakteristike krajolika . Prevelik broj sidrišta u uvalama s nedovoljnim prostrujavanjem mora (Telašćica). Prevelik broj plutača i plovila u sezoni dovodi do pretjerane gužve i zagañenja mora što rezultira narušavanjem ravnoteže u zaštićenim područjima prirode, padom razine atraktivnosti našeg mora, obale i otoka. Unos neautohtonih vrsta preko sidrenja. Uništavanje/devastiranje arheoloških zaštićenih područja, te životinjskog i biljnog svijeta.

Plaže Prisustvo blizine luke i marine može smanjiti biološko-kemijsku kvalitetu mora uslijed nekontroliranog onečišćenja otpadom, naftnim derivatima i sl.

Ribolov Onečišćenje vodenog stupca i sedimenta, može rezultirati smanjenjem staništa ili/i broja organizama i unošenjem toksičnih tvari u hranidbeni lanac.

Marikultura Onečišćenja iz luka i marina mogu smanjiti kvalitetu vode, te izazvati mikrobiološko onečiščenje (paraziti, virusi i sl.).

Promet Nema nepovoljnog utjecaja. Industrija Nema nepovoljnog utjecaja. Urbanizacija Nema nepovoljnog utjecaja.

Posljednjih desetak godina nautički turizam u RH doživio je pravu ekspanziju. Nautička potražnja na Mediteranu poprima obilježja masovnog turizma. Stoga treba skrenuti pozornost na moguće sukobe izmeñu nautičkog turizma s jedne strane i prostornog ureñenja i zaštite okoliša s druge strane, obzirom na mnoga neriješena pitanja koja inače prate djelatnosti na početku njihova razvoja.

U Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša i u Nacionalnom planu djelovanja na okoliš iz 2002. godine, izmeñu ostalog se kaže: «Nautički turizam ne mora imati negativan utjecaj na okoliš, ali u Hrvatskoj u pravilu ima. Za izgradnju marine, birane su lokacije na najosjetljivijim i najljepšim dijelovima hrvatske morske obale, pri čemu nisu zaobiñeni ni nacionalni parkovi. Stoga je prilikom odreñivanja prostora i planiranja izgradnje novih objekata poželjno razmotriti lokacije u devastiranim zaljevima, pri čemu bi izgradnja marina odnosno turističkih kapaciteta u sklopu općih programa sanacije, mogla imati i dodatne pozitivne učinke, primjerice nova radna mjesta lokalnom stanovništvu.

Vlada RH donijela je 2004. godine Uredbu o ureñenju i zaštiti obalnog područja mora, kojom uvodi red u planiranju i ureñenju u pojasu kopna širine 1000 m i u pojasu mora širine 300 m, prema kojoj se ne smiju izvan grañevinskog područja planirati luke nautičkog turizma ili planirati i izvoditi radovi nasipavanja obale. Izvan grañevinskog područja ne smiju se graditi privezi, a ni sidriti, ako smještaj sidrišta nije naveden u službenim pomorskim publikacijama.

4. ODREðIVANJE POKAZATELJA MJERENJA Luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene ne smiju se okarakterizirati kao glavni izvori onečišćenja u usporedbi sa nekim drugim kategorijama kao što su npr. razvijena poljoprivreda i urbana naselja (vidi poglavlje 3. Interakcija s drugim djelatnostima). Ipak, luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene mogu doprinijeti lokalnom smanjenju kvalitete morske vode i sedimenta i time negativno utjecati na morske organizme i ekosustav. Dakle, kvaliteta vode luka često je odraz ne samo raspršenih izvora zagañenja u samoj luci, već kumulativnog opterećenje zagañivalima iz različitih dotoka s kopna.

Isto tako, oblik i konstrukcija marina i luka (pogreške prilikom projektiranja marina) mogu smanjiti cirkulaciju vode. Time se automatski smanjuje kvaliteta morske vode. Takva voda je ustajala, sa smanjenom koncentracijom otopljenog kisika, odnosno stvaraju se uvjeti za koncentriranje zagañivala u vodi i sedimentu. Praćenje zagañenja mora u području luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene mora uključiti praćenje odreñenih pokazatelja u stupcu vode, sedimentu i karakterističnim biološkim vrstama kako bi se dobila potpunija slika o ekološkom stanju u navedenom području. Ovo poglavlje će definirati potencijalne zagañivače/onečišćivače koji mogu ući u bazene luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene uključujući hranjive soli i bakterijsko zagañenje. Slika 4.1 prikazuje opće probleme koji različiti onečišćivači/zagañivala mogu uzrokovati u morskom sustavu.

Slika 4.1. Utjecaj zagañivala/onečišćivaća

Onečišćenja stupca vode prvenstveno proizlaze iz smanjenog režima kisika, povećane količine metala, policikličkih i naftnih ugljikovodika, otapala, antifriza, kiselina, tenzida i sl. Ona dolaze u vode luka i marina putem oborinskih voda ispiranjem s kopna, brodskih trupova, čišćenjem brodova, curenjem brodskih motora, curenjem spremnika goriva ili balastnih voda, otpuštanjem iz brodskih tankova i slično. Mnoga zagañivala otpuštena održavanjem brodova i općenito prometom (npr. ulja i masti iz okolnih automobila i/ili s brodova) ne otapaju se u vodi već se u većoj koncentraciji akumuliraju u sedimentu. Kontaminirani sediment može otpuštati zagañivala u stupac vode. Važno je naglasiti da su pridneni organizmi vrlo izloženi zagañivalima iz sedimenta te oni dalje prenose zagañenja u hranidbeni lanac do koncentracije opasne za ljudsko zdravlje (vidi Sliku 4.1). Organska tvar u materijalima kao što su: otpadne kanalizacijske vode iz brodova, smeće bačeno na površinu mora, riblji otpad tijekom raspada i sl. dodatno troši otopljeni kisik. Količina otopljenog kisika potrebna da se organska tvar razgradi mjeri se kao biološka potrošnja kisika (BPK). Potrošnja kisika tijekom biološke razgradnje smanjuje raspoloživu količinu kisika za morske organizme.Vrlo niske količine otopljenog kisika mogu nastati kada je temperatura vode visoka (toplija voda zadržava manje kisika), a to je obično slučaj za vrijeme ljetnih mjeseci kada je aktivnost u marinama i lukama i najizraženija. Utjecaj onečišćenja/zagañenja osim na pojedine individualne organizme ili vrste manifestira se i na čitave zajednice i morske ekosustave. Organizmi u moru meñusobno su povezani nizom interakcija kao što su odnosi predatora i plijena, parazita i domaćina, kompetencija, mutualizam, komenzalizam itd. Brojna se onečišćivala/zagañivala koncentriraju u tijelima organizama, njihove se koncentracije višestruko povećavaju u hranidbenim lancima (proces biomagnifikacije i bioakumulacije), pa se na taj način utjecaj pojedinih onečišćivala/zagañivala može manifestirati na velikim prostornim i vremenskim skalama. Npr., male količine zagañivala iz vodenog stupca mogu zbog spomenutog procesa biomagnifikacije i bioakumulacije uzrokovati pojavu opasnih koncentracija zagañivala u morskim organizmima. Poznato je iz literature da je koncentracija Cu, Zn i Pb višestruko veća u morskim organizmima iz marina i luka u usporedbi s drugim (kontrolnim) područjem. Uvoñenje novih neautohtonih vrsta putem balastnih voda, sidrenjem tijekom prometovanja brodova, predstavlja dodatnu opasnost za biološku raznolikost. Kada se neautohtone vrste unesu u ekosustav mogu izazvati negativne učinke. Smatra se da se dnevno balastnim vodama može prenijeti više od 10 000 različitih morskih organizama i mikroorganizama. Dodatne strukture u marinama poput plutača i sl. koje su neophodne za sigurnost plovila, dokovi i popratne grañevine umanjuju protok vode i time kako je već gore navedeno doprinose većoj akumulaciji zagañivala u vodenom stupcu, sedimentu i morskim organizmima. Razina eko-standarda u lukama otvorenim za javni promet i lukama posebne namjene tj. prisutnost raspoloživih spremnika za pražnjenje tankova, mogućnost selektiranja otpada, čistoća prometnica, sanitarnih čvorova, servisne zone i ostalih objekata, adekvatna protupožarna zaštita i sl. znatno doprinose težnji smanjenja zagañenja vezanog za ovu djelatnost. Luke naše županije najvećim djelom ne posjeduju spremnike za pražnjenje tankova.

4.1. NAJČEŠĆA ZAGAðIVALA/ONEČIŠĆIVALA LUKA I MARINA Kao jedan od najvažnijih negativnih utjecaja marina i luka nautičkog turizma na okoliš, ma koliko se trudili, navodi se ipak zagañenje. Zbirni prikaz tipova onečišćenja/zagañenja, njihovih potencijalni izvora, puteva ulaska u more, te potencijalnih utjecaja na morske organizme i zdravlje ljudi prikazan je u Tablici 4.1 Tablica 4.1 Potencijalni izvori onečišćenja/zagañenja i njihov utjecaj na morske organizme

Onečišćivalo/ zagañivalo

Potencijalni izvor Potencijalni put Mogući utjecaj na morske organizme i zdravlje ljudi

Teški metali (bakar, cink, arsen krom, kadmij, tributilkositar)

Protuobraštajne boje, sastavni dijelovi strojeva, sredstva za zaštitu drva, motorna ulja, metalne oplate brodova

Ispiranje s kopna (suhi dokovi parkirališta) Ispiranje s brodskih trupova, podvodno čišćenje brodova

Bioakumulacija kroz hranidbene lance, utjecaj na reproduktivni i živčani sustav, abnormalnosti u rastu i razvoju, utjecaj na zajednice

Ugljikovodici ( ulja goriva, PAH-ovi)

Ulja, nafta, maziva, sredstva za čišćenje, sredstva za premazivanje drva

Ispiranje s kopna, curenje iz brodskih motora, kaljužnice brodova

PAH-ovi su toksični mutageni i kancerogeni koji utječu na fertilitet i rast

Bakterijsko zagañenje

Otpadne vode fekalnog porijekla s brodova i objekata u marini

Direktno ispuštanje fekalnih voda iz brodova i objekata na kopnu

Utjecaj na makrobentos. Patogeni mikroorganizmi su rizični za ljudsko zdravlje: dizenterija, hepatitis, gastroenteritis, parazitske infekcije

Hranjive soli (dušik, fosfor, silicij)

Deterdženti, organski otpad

Sive vode, čišćenje brodova, korištenje deterdženata na brodovima i na kopnu

Eutrofikacija, hipoksija, anoksija, toksične i netoksične fitoplanktonske cvatnje, redukcija prodora svjetla

Metali Metali i spojevi metala imaju različite uloge u funkcioniranju i radu brodova, održavanju i popravcima. Meñu najčešće spominjanim metalima i metaloidima koji se dovode u vezu sa marinama i lukama su: bakar, cink, olovo, krom, kadmij, živa, arsen, selen i kositar. Ne smiju se zanemariti ni organski spojevi metala kao što je tributil-kositar (TBT), alkilirano olovo i metil-živa koji su iznimno otrovni za morske organizme i ljude.

Nakupljanje odnosno akumulacija metala i metaloida u organizmima može izazvati: tumore, genetičke promjene (mutacije), upale i degeneraciju tkiva, fiziološke poremećaje, poremećaje u rastu i razvoju, smanjenu djelotvornost probavnog sustava, promjene u respiratornom metabolizmu, neurološke promjene te abnormalnosti i inhibiciju rasta. Organometalni spojevi poput TBT-a su ekstremno toksični i izazivaju poremećaje reproduktivnog sustava i centralnog živčanog sustava. Karakteristična bioakumulacija kroz hranidbeni lanac upućuje na posljedice na prostornoj kao i vremenskoj skali. Najznačajniji izvori onečišćenja/zagañenja metalima su: boje, premazi, antikorozivna sredstva kao i drugi proizvodi koji se koriste u marinama i lukama. Svi dolje navedeni metali kao i drugi (aluminij, željezo), koriste se u različite svrhe u marinama i lukama ili se pak ispiru s obližnjih parkirališta, servisnih stanica i dokova. Budući da metali padaju na dno, nakupljaju u sedimentu. Metali iz sedimenta mogu se uhvatiti za suspendirane čestice i tako dospjeti u stupac vode. Arsen - prisutan u pigmentima boja protuobraštajnih sredstava i premaza za zaštitu drva. Bakar - najčešće korištena protuobraštajna sredstva/boje za brodske trupove sadrže bakar, tj protuobraštajna sredstva sadrže bakreni oksid kao biocid. Otpušta se u najtoksičnijem obliku i onemogućava prihvat obraštajnih organizama za trup broda. Bakar se nalazi i u premazima za zaštitu drva. Češće se nalazi u sedimentu koji je u neposrednoj blizini odvoda stanica za održavanje i dokova za gorivo. Cink - obično se koristi kao antikorozivno sredstvo za metalne dijelove broda, motora, osovina i propelera. Prisutan je i u protuobraštajnim bojama, motornom ulju, gumama (ispiranje s parkirališta u marinama), premazima za zaštitu drva (drveni dijelovi na dokovima i lukobranima). Krom - koristi se za zaštitu metala kromiranjem, kao pigment u bojama te kao fungicid u premazima za zaštitu drva. Kadmij - koristi se pri galvanizaciji metala, u akumulatorima i baterijama, te kao stabilizator u mnogim proizvodima od plastike. Ima ga u benzinu, dizel gorivu i mazivima. Olovo - prisutan u kobilicama jedrilica koje ga postepeno otpuštaju u okoliš, protuobraštajnim sredstvima i akumulatorima. Češće se nalazi u sedimentu koji je u neposrednoj blizini odvoda stanica za održavanje i dokova za gorivo Živa - prisutna u mnogim prekidačima pumpa balastnih spremišta i pumpa za tuševe te u termostatima klima ureñaja. Tributil-kositar (TBT) - koristi se kao protuobraštajno sredstvo kojima se premazuju trupovi brodova, vanbrodski motori, elise i sl. U mnogim zemljama korištenje butil-kositra ograničeno je do 4.0 µg/cm3 (otpuštajuća dinamika) i to za brodove dužine veće od 25 m i na aluminijskim plovilima bez obzira na veličinu.

Naftni ugljikovodici Izvori naftnih ugljikovodika u marinama i lukama osim brodova (posebno dvotaktni motori sa starim rasplinjačem) uključuju benzinske crpke; rad, održavanje i popravak brodskih motora i oborinske vode s popratnih servisnih stanica na kopnenom dijelu marina. Naftni ugljikovodici su sastavni dio goriva, ulja, masti, lubrikanata te sredstava za čišćenje. Direktno se ispuštaju u površinsku vodu pri curenju ulaznih cijevi za gorivo ili uslijed prelijevanja spremnika za gorivo. Ulje, gorivo, boje, antifriz ili druge tekućine koje cure s motora ili četki za nanošenje boja ulaze u površinsku vodu, indirektno, uslijed slijevanja vode za vrijeme kiša. Kiša ispire sve što je proliveno, odbačeno sa parkirališta, servisnih stanica, brodskih rampi koje su sastavni dio marina i luka ili bližeg okoliša direktno u najbližu vodenu površinu. Emisija naftnih ugljikovodika u marine i luke uzrokuje dramatične promjene u bentoskim zajednicama i zaustavljaju njihov razvoj pa uzrokuju letalne i subletalne efekte. Naftni ugljikovodici, posebno PAH spojevi hvataju se za suspendirane čestice i sediment. Perzistentni su i ulaze u hranidbeni lanac preko pridnenih organizama, školjki i sl. Sadržaj tih opasnih tvari u sedimentu i morskim organizmima odraz je dugotrajnog unosa u morski okoliš. Istraživanja pokazuju da sediment u marinama sadrži veće količine ovih spojeva. U marinama s dobrom cirkulacijom količina ovih spojeva je znatno niža u odnosu na one gdje je izmjena vode otežana (ustajala voda). Ove spoznaje podržavaju neophodnost dobre cirkulacije bazena marina kako bi se spriječila opterećenja sedimenta. Otapala Otapala kao metilenklorid, tetrakloretan, trikloretan i trikloretilen sastavni su dio sredstava za odmašćivanje, razrjeñivača i lakova. Koriste se u marinama pri održavanju i popravku te bojanju i čišćenju plovila. Ako se ne koriste ispravno mogu dospjeti u vodeni sustav oborinskim vodama ili ispiranjem kobilice brodova. Otapala su stabilni spojevi netopljivi u vodi, a time prisutni u podzemnim vodama. Obično su to teški organski spojevi dugih lanaca koji padaju na dno i akumuliraju se u sedimentu. Mnoga otapala su poznati kancerogeni. Antifriz Koristi se u suhim i mokrim marinama pri održavanju motora. Sadrži ili etilen-glikol ili propilen-glikol. Antifriz sa propilen-glikolom je manje toksičan za vodene organizme, pa se češće upotrebljava. Ipak, oba oblika antifriza su toksična i trebaju se prelijevati i skladištiti s mjerama predostrožnosti kako bi se izbjeglo otpuštanje u okoliš. Korišteni antifriz mora se sakupljati kao opasan otpad. Kiseline Baterije sadrže elektrolit, koji je vrlo korozivan i toksičan te obično sadrži visoku količinu toksičnih metala kao što je olovo. Sabirne stanice opasnog otpada sakupljaju iskorištene baterije. Deterdženti i sredstva za čišćenje obično sadrže jake kiseline. Oborinskim i otpadnim vodama dospijevaju u bazene marina.

Tenzidi Površinski aktivne tvari koje se koriste u deterdžentima i ostalim sredstvima za čišćenje. Neki od njih smrtonosni su za vodene organizme. U more dospjevaju otpadnim i oborinskim vodama. Akumuliraju se u površinskom sloju vode ometajući transport otopljenog kisika na granici zrak/voda što rezultira smanjenjem koncentracije otopljenog kisika u vodi. Najbolje je ne koristiti ih na brodovima i u blizini marina i luka. Sanitarne otpadne vode/bakteriološko zagañenje Jedan od najvećih izvora zagañenja mora su netretirane otpadne vode (komunalne, industrijeske, oborinske ) koje se ispuštaju u more.

Otpadne vode prema svom porijeklu dijele se na:

• sanitarno-fekalne otpadne vode

To su vode koje dotječu iz sanitarnih čvorova (zahod i kupaonica), kuhinje restorana, trgovina i ostalih pratećih sadržaja unutar marine i luke. Sadrže visoku koncentraciju organskih, hranjivih tvari i deterdženata. Mikrobiološki su zagañene te njihovo izlijevanje u more ugrožava zdravlje ljudi zbog potencijalne prisutnosti patogenih mikroorganizama.

• fekalne otpadne vode iz kemijskih zahoda plovila • oborinske vode s manipulativnog platoa (prostor za čuvanje brodica na suhom,

spuštanje i dizanje brodica te parkirališta za automobile).

Onečišćene su suspendiranim česticama i mineralnim uljima motora plovila i automobila. Najveće opterećenje tih voda javlja se pojavom kiše nakon sušnog razdoblja i ima odreñeni vremenski tijek trajanja nakon čega su ove otpadne vode mnogo manje zagañene.

• otpadne vode od pranja plovila (dno i paluba).

Pranje podvodnog dijela plovila vrši se vodenim mlazom pod pritiskom čime se s trupova broda osim obraštaja (alge, priljepci) skida i boja te protuobraštajni premazi koji su uglavnom toksični. Pranje brodova vrši se različitim vrstama deterdženata (anionskih, kationskih, neionskih) i sapunima. U moru se mogu naći kao sastavni dio otpadnih neobrañenih voda s brodova ili nakon pranja brodova. Akumuliraju se u sedimentima i toksično djeluju na biljni i životinjski svijet u marinama i lukama. Svrstani su u B skupinu opasnih tvari prema Uredbi o opasnim tvarima u vodama (NN 78/98). U vodenom stupcu nepovoljno djeluju na disanje riba, smanjuju količinu kisika, a na površini mora stvaraju pjenu. Prevencija: pranje brodova te pražnjenje tankova s otpadnim vodama s brodova i manjih brodica na za to predviñenim mjestima u lukama i marinama . Za čišćenje brodova često se koriste jake kiseline ili baze. Takvi proizvodi mogu uzrokovati povećanje prirodnog aciditeta ili alkaliteta morske vode odnosno smanjenje ili porast pH

vrijednosti. Imaju toksično djelovanje na biljni i životinjski svijet u moru. Osim toga, u interakciji s drugim toksičnim tvarima (kao što su metali, kemikalije ili drugi zagañivači) povećavaju njihovu toksičnost. Negativan utjecaj na čovjeka izražen je kroz mogućnost iritacije ili oštećivanja kože.

• kaljužne vode plovila, u pravilu onečišćene motornim uljima

Od javnosti često se podcjenjuje ili ignorira ispuštanje otpadnih neobrañenih voda ili bacanje otpada s brodova, a otpadne vode takvog tipa mogu znatno smanjiti kvalitetu vode (posebno u marinama s puno brodova). Fekalno zagañenje za vrijeme plovidbe može učiniti vodu nepogodnom za rekreaciju, uništava područje riba i školjaka, i može prouzrokovati zdravstvene probleme. Ispuštanje otpadnih voda iz brodova stimulirajuće djeluje na rast algi, koje intenzivnije troše kisik potreban ribama i drugim organizmima, te na taj način mogu smanjiti populaciju riba. Otpadne vode mogu biti prisutne u sirovom i neobrañenom obliku ili obrañene. Neobrañene otpadne vode sastoje se od 99% vode i 1% krutog otpada, suspendirane i otopljene organske tvari, ulja, masti, hranjive soli i patogenih mikroorganizama (bakterije, virusi, jednostanični i višestanični paraziti). Procjena razine zagañenja otpadnim vodama fekalnog porijekla obično se radi na temelju prisutnosti indikatora fekalnog zagañenja (ukupni koliformi, fekalni koliformi, fekalni streptokoki, Escherichia coli) koji upozoravaju na moguću prisutnost patogenih mikroorganizama (uzročnika infektivnih bolesti). Ispuštanje sanitarnih otpadnih voda uzrokuje eutrofikaciju, fitoplanktonska cvjetanja. Organska tvar prisutna u takvim vodama povećava biokemijsku potrošnju kisika (kroz proces bakterijske razgradnje), što može rezultirati pojavom hipoksije i anoksije. Patogeni prisutni u otpadnim vodama fekalnog porijekla predstavljaju potencijalni rizik za ljudsko zdravlje. Opisani su brojni slučajevi hepatitisa, dizenterije, gastroenteritisa, parazitskih infekcija koji se dovode u vezu s morem zagañenim otpadnim vodama fekalnog porijekla. Konzumacija sirovih ili nedovoljno kuhanih školjkaša takoñer predstavlja rizik za ljudsko zdravlje. Potencijalni izvor zagañenja je ispuštanje otpadnih voda iz sanitarnih čvorova u marinama i sa brodova. Moderne „čiste marine“ imaju prihvatne tankove tako da otpadne vode niti u jednom obliku (obrañene ili neobrañene) ne dospijevaju u more. Istraživanja su podijeljena u postojanju korelacije izmeñu gustoće brodskog prometa i bakteriološkog opterećenja sedimenta. Bakteriološka zagañenja oborinskih voda koje dopiru u bazen marina daleko su veća od zagañenja nastalih uslijed prometa u marinama i lukama. Obogaćivanje hranjivim solima (eutrofikacija) Hranjive soli, osobito dušika i fosfora, su u većini ekosistema ograničavajući faktor za primarnu proizvodnju u moru. Obogaćivanje mora hranjivim solima stimulira eutrofikaciju, fitoplanktonske cvatnje (toksične i netoksične) te smanjenje koncentracije otopljenog kisika, što često dovodi do pomora riba i drugih morskih organizama. U eutrofiziranim područjima biološka raznolikost opada, kao i funkcioniranje zajednica i ekosistema. Mnogi deterdženti koji se koriste na brodovima i u marinama sadrže spojeve dušika i fosfora, pa doprinose obogaćivanju hranjivim solima. Sive vode koje sadrže deterdžente se povremeno

ispuštaju u marinama. Hranjive soli su prisutne i u komunalnim i industrijskim otpadnim vodama. 4.2. LITERATURNI PREGLED ISTRAŽIVANJA TIPOVA ONEČIŠĆENJA/ZAGAðENJA KOJI SE DOVODE U VEZU S LUKAMA I MARINAMA Većina istraživanja u marinama i lukama dovodi u vezu praćenje sljedećih pokazatelja:

• teški metali (osobito bakar, cink, olovo, arsen, kadmij, krom i organske spojeve metala, npr. tributil-kositar)

• naftne ugljikovodike (uključujući policikličke aromatske ugljikovodike - PAH-ove) • biološko zagañenje • povećanje koncentracije hranjivih soli (dušika, fosfora) što vodi ka smanjenju

otopljenog kisika. Slijedom svega navedenog u prethodnom tekstu, vidljivo je da se utjecaj luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene očituje na tri načina:

• procesom sedimentacije organskih i anorganskih zagañivala na dno ( kemija sedimenta) • praćenjem mogućih zagañivala (bakterioloških, anorganskih i organskih) i

eutrofikacije vodenog stupca • praćenjem zagañenja (organskih i anorganskih) u morskim organizmima

4.3. POKAZATELJI PRAĆENJA Zadaća ovog poglavlja bila je opisati najvažnije uzroke raspršenih izvora zagañenja i specifična zagañivala s pripadajućim problemima te opravdati njihovo praćenje za područje luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene. Tragom toga, uvrštavanjem gore navedenih činjenica i indikatora u logičku matricu, uz uvjet ekonomske isplativosti, slijedi odabir indikatora praćenja. Tablica 4.2 daje zbir svih pokazatelja koji će se pratiti ili koji bi se trebali pratiti kao indikatori kakvoće mora u (užem) obalnom pojasu, u razdoblju najvišeg antropogenog opterećenja koje se pripisuje djelatnosti nautičkog turizma. Tablca 4.2 Lista pokazatelja praćenja za luke i marine

Pokazatelj/Indikatori

Metoda

FIZIKALNO-KEMIJSKI U STUPCU VODE

pH pH metar Temperatura termometar Prozirnost Secci disk Slanost elektrometrijski, titrimetrijski Otopljeni kisik Winkler Zasićenje kisikom izračun Suspendirane tvari gravimetrijski (sušenje na 105 oC)

Amonij spektrofotometrijski, Bower-Holm-Hansen;1980 Nitrati spektrofotometrijski uz prethodnu redukciju Nitriti spektrofotometrijski

Pokazatelj/Indikatori

Metoda

Fosfati ukupni spektrofotometrijski Ortofosfati spektrofotometrijski Ukupna ulja i masti; mineralna ulja IR spektrofotometrijski PAH-ovi HPLC Deterdženti spektrofotometrijski PCB-i GC-ECD Silicij spektrofotometrijski BIOLOŠKI U STUPCU VODE Klorofil α flourimetrijski Ukupne koliformne bakterije metoda membranske filtracije, metoda NBB Fekalne koliformne bakterije metoda membranske filtracije, metoda NBB Fekalni streptokoki metoda membranske filtracije, metoda NBB KEMIJSKI U SEDIMENTU Metali Cu, Zn, Cr, Cd, Pb, Hg, As AAS PAH-ovi HPLC TBT - PCB-i GC-ECD TOC TOC analyzer TN TN analyzer Ukupni fosfor spektrofotometrijski Organski fosfor spektrofotometrijski U svrhu vrednovanja rezultata ovog Programa praćenja potrebno je odrediti referentne točke praćenja koje će biti dovoljno udaljene od luka posebne namjene i luka otvorenih za javni promet kao i drugih djelatnosti prisutnih na ispitivanom području. Idealno bi bilo da referentne točke imaju iste fizikalno kemijske karakteristike kao područje od interesa. Koliko će se referentnih točaka odrediti ovisi o specifičnostima svakog područja te ekonomskoj opravdanosti. Kako se ovo praćenje provodi u svrhu integralnog upravljanja, a ne u svrhu kontrole pojedinačnog zahvata u prostoru, predlaže se da referentne točke budu one predviñene Programom praćenja stanja okoliša i onečišćenja obalnog i morskog područja Zadarske županije i Programom praćenja stanja okoliša za područje marikulture u Zadarskoj županiji, iako su fizikalno-kemijske karakteristike nešto drugačije za te točke. Dinamika praćenja i postaje praćenja opisati će se i prikazati u poglavljima 6 i 7. Strategija praćenja stanja okoliša općenito je dana u Programu praćenja stanja okoliša i onečišćenja obalnog i morskog područja Zadarske županije i temelji se na praćenju indikatora onečišćenja. U tablici 4.3 prikazan je popis onečišćivala/zagañivala luka i marina te pridruženih indikatora onečišćenja koji mogu mijenjati svoje vrijednosti uslijed pridružene emisije. Povezivanje onečišćivala/zagañivala i indikatora je temelj za interpretaciju dobivenih rezultata i donošenje odluka.

Tablica 4.3 Popis onečišćivala/zagañivala luka i marina te pridruženih indikatora onečišćenja Pokazatelj/Indikatori

emisija te

ških

m

etal

a

emisija naf

te,

maz

iva i g

oriv

a

emisija ot

pad

nih

voda

emisija bal

asnih

vo

da

emisija kru

tog

otpa

da

OPĆI POKAZATELJI - + + + + FIZIKALNO-KEMIJSKI U STUPCU VODE

pH - - + + -/+ Slanost - - -/+ + - Otopljeni kisik - +/- + + + Zasićenje kisikom - +/- + + + Suspendirane tvari - -/+ + + + Amonij - - + + -/+ Nitrati - - + + -/+ Nitriti - - + - - Fosfati ukupni - - + + -/+ Ortofosfati - - + + -/+ Uk. ulja i masti; min.ulja - + + + -/+ PAH-ovi - + + + -/+ Detergenti - - + + -/+ PCB - + + + -/+ Silicij - - + + -/+ BIOLOŠKI U STUPCU VODE Klorofil α - - + -/+ -/+ Ukupne koliformne bakt. - - + -/+ -/+ Fekalne koliformne bakterije - - + -/+ -/+ Fekalni streptokoki - - + -/+ -/+ KEMIJSKI U SEDIMENTU Metali Cu, Zn, Cr, Cd, Pb, Hg, As + + + + -/+- PAH-ovi - + + + -/+ TBT + + + + -/+ PCB - + + + -/+ TOC - + + + -/+ TN - + + + -/+ Ukupni fosfor - -/+ + + -/+ Organski fosfor - -/+ + + -/+

5. ODREðIVANJE GRANIČNIH VRIJEDNOSTI POKAZATELJA MJERENJA Obimna zakonska regulativa Republike Hrvatske u fazi je prilagodbe evropskoj legislativi o zaštiti voda odnosno Okvirnoj direktivi o vodama (WFD EU 2000/60) i njenim provedbenim propisima. Svrha ove Direktive je uspostavljanje okvira za zaštitu kopnenih površinskih voda, prijelaznih voda, priobalnih voda i podzemnih voda koja meñu ostalim uključuje: postizanje ciljeva relevantnih meñunarodnih ugovora, uključujući i one koji su usmjereni na eliminaciju onečišćenja morskog okoliša, akcijom Evropske zajednice po članku 16 (3) za prekidanje ili postupno eliminiranje ispuštanja, emisije i rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste, a s konačnim ciljem postizanja u morskom okolišu, vrijednosti bliskih temeljnim koncentracijama tvari koje se prirodno javljaju i koncentracija blizu nule za sintetske tvari. Budući da ne postoji RH legislativa kojom se more klasificira po kakvoći, za potrebe praćenja ekološkog stanja u lukama i marinama kategorizacija je napravljena na osnovi ekvivalenta legislative u zemljama EU.

Za potrebe ove Direktive primjenjivat će se sljedeće definicije:

"Površinske vode" termin koji označava kopnene vode, osim podzemnih voda; prijelazne vode i priobalne vode, osim u pogledu kemijskog statusa, za koji to uključuje i teritorijalne vode. "Priobalne vode" termin koji označava površinske vode unutar crte udaljene jednu nautičku milju od crte od koje se mjeri širina teritorijalnih voda, a mogu se protezati do vanjske granice prijelaznih voda. "Ekološko stanje" je izraz kakvoće strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava u svezi s površinskim vodama, klasificirano u sukladnosti s Dodatkom V. Tablica 5.1. Tablica 5.1 Dodatak V Okvirne direktive EU WFD 2000/60 – Elementi kakvoće za klasifikaciju ekološkog stanja za priobalne vode

1. Biološki elementi

● Sastav, bogatstvo i biomasa fitoplanktona ● Sastav i bogatstvo ostale vodene flore ● Sastav i bogatstvo faune bentičkih beskralježnjaka 2. Hidromorfološki elementi koji prate biološke elemente Morfološki uvjeti ● varijacije dubine

● struktura i sediment priobalnog dna ● struktura plimne zone

Plimni režim ● Smjer prevladavajućih struja

● Izloženost valovima

3. Kemijski i fizikalno-kemijski elementi koji prate biološke elemente Opći elementi ● Prozirnost ● Toplinski uvjeti ● Režim kisika ● Salinitet ● Hranjive tvari

Specifična zagañivala ● Onečišćenje svim prioritetnim tvarima koje se ispuštaju u vode ● Onečišćenje ostalim tvarima koje se u velikim količinama ispuštaju u vode

"Dobro ekološko stanje" je stanje neke cjeline površinske vode, tako klasificirano sukladno Dodatku V (WFD 2000). Sljedeći tekst daje opću definiciju ekološke kakvoće. Za potrebe klasifikacije vrijednosti elemenata kakvoće ekološkog stanja dane su na tablicama: 5.2, 5.3, 5.4 i 5.5.

Tablica 5.2 Opće definicije klasifikacije ekološkog stanja za rijeke, jezera, prijelazne i priobalne vode

Element Vrlo dobro stanje Dobro stanje Umjereno dobro stanje

Ekor

egija

Vrlo male ili nikakve antropogene promjene vrijednosti fizikalno-kemijskih i hidromorfoloških elemenata kakvoće cjeline površine vode u odnosu na vrijednosti uobičajene za taj tip voda u nenarušenom stanju. Vrijednosti bioloških elemenata kakvoće za cjelinu površinske vode odražavaju uobičajene vrijednosti za taj tip voda u nenarušenom stanju, i pokazuju vrlo mala ili nikakva odstupanja. Ovo se smatra tipično-specifičnim uvjetima

Vrijednosti bioloških elemenata kakvoće za dotični tip površinskih voda pokazuju nisku razinu promjena uzrokovanih ljudskom djelatnošću, no samo malo odstupaju od vrijednosti uobičajenih za taj tip površinskih voda u nenarušenom stanju.

Vrijednosti bioloških elemenata kakvoće za taj tip površinskih voda umjereno odstupaju od vrijednosti uobičajenih za taj tip voda u nenarušenom stanju. Vrijednosti pokazuju umjerena odstupanja uslijed ljudske djelatnosti, a poremećaji su znatno veći nego u uvjetima dobrog stanja.

Vode čije je stanje ocijenjeno niže od umjereno dobrog, klasificiraju se kao siromašne ili loše. Vode koje pokazuju znakove većih promjena vrijednosti bioloških elemenata za taj tip površinskih voda i u kojima relevantne biološke zajednice znatno odstupaju od uobičajenih za taj tip voda u nenarušenom stanju, klasificiraju se kao siromašne. Vode koje pokazuju znakove jakih promjena vrijednosti bioloških elemenata kakvoće za taj tip površinskih voda, i u kojima su veliki dijelovi relevantnih bioloških zajednica uobičajenih za taj tip voda odsutne, klasificiraju se kao slabe.

Tablica 5.3 Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog stanja priobalnih voda - biološki elementi kakvoće

Element Vrlo dobro stanje Dobro stanje Umjereno dobro stanje

Fitop

lankto

n

Sastav i bogatstvo fitoplanktona u sukladnosti je s nenarušenim stanjem. Prosječna biomasa fitoplanktona u sukladnosti je s tipičnim fizikalno-kemijskim uvjetima i ne utječe bitno na promjenu specifičnih uvjeta prozirnosti. Cvjetanje planktona javlja se s učestalošću i intenzitetom primjerenim specifičnim fizikalno-kemijskim uvjetima.

Postoje manje promjene u sastavu i bogatstvu fitoplanktona. Postoje manje promjene u biomasi u usporedbi s tipičnim uvjetima. Te promjene ne ukazuju na ubrzani rast algi koji bi mogao izazvati neželjeno narušavanje ravnoteže organizma prisutnih u vodi, ili poremećaj fizikalno-kemijske kakvoće vode. Moguće je lagano povećanje učestalosti i intenziteta cvjetanja planktona.

Sastav i bogatstvo fitoplanktona umjereno se razlikuju od tipičnih uvjeta. Biomasa je umjereno narušena i može uzrokovati neželjene poremećaje stanja drugih bioloških elemenata kakvoće. Moguće je umjereno povećanje učestalosti i intenziteta cvjetanja planktona. U toku ljetnih mjeseci moguća su trajna cvjetanja.

Mak

roal

ge i

angi

osper

mi

Prisutne su sve makroalge i angiospermi osjetljivi na poremećaje, uobičajeni za nenarušeno stanje. Razina pokrova algi i bogatstvo angiosperma odgovara nenarušenom stanju.

Prisutna je većina osjetljivih makroalgi i angiosperma uobičajenih za nenarušeno stanje. Razina pokrova algi i bogatstvo angiosperma pokazuju lagane znakove poremećaja.

Odreñen broj vrsta osjetljivih makroalgi i angiosperma je odsutan. Pokrov makroalgi i bogatstvo angiosperma umjereno su poremećeni i mogu dovesti do narušavanja ravnoteže organizma prisutnih u vodi

Fau

na ben

tičk

ih

bes

kra

lješ

njak

a

Razina raznolikosti i bogatstvo beskralježnjaka je unutar uobičajenog raspona za nenarušeno stanje. Prisutni su svi osjetljivi taksonomski elementi, uobičajeni za nenarušeno stanje.

Razina raznolikosti i bogatstva beskralježnjaka je malo izvan raspona uobičajenog za tipično stanje. Prisutna je većina osjetljivih taksonomskih elemenata tipičnih zajednica.

Razina raznolikosti i bogatstvo beskralježnjaka umjereno su izvan raspona uobičajenog za tipično stanje. Prisutni su taksonomski elementi koji ukazuju na zagañenje. Većina osjetljivih taksonomskih elemenata tipičnih zajednica je odsutna.

Tablica 5.4 Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog stanja priobalnih voda- hidromorfološki elementi kakvoće

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Režim plime i oseke

Režim protoka slatke vode i brzina prevladavajuće struje potpuno ili skoro potpuno odgovaraju nenarušenom stanju

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kakvoće

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kakvoće

Morfološki uvjeti

Varijacije dubine, struktura i sediment priobalnog dna te struktura i stanje plimne zone potpuno ili skoro potpuno odgovara nenarušenom stanju

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kakvoće

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kakvoće

Tablica 5.5 Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog stanja priobalnih voda - fizikalno-kemijski elementi kakvoće

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Opći uvjeti

Fizikalno-kemijski elementi potpuno ili skoro potpuno odgovaraju nenarušenom stanju. Koncentracije hranjivih tvari ostaju u rasponu uobičajenom za nenarušeno stanje. Temperatura, režim kisika i prozirnost ne pokazuju znakove antropogenih poremećaja i ostaju u rasponu uobičajenom za nenarušeno stanje.

Temperatura, uvjeti režima kisika i prozirnost ne izlaze iz raspona koji osiguravaju funkcioniranje ekosustava i postizanje gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kakvoće. Koncentracije hranjivih tvari ne izlaze iz okvira koji osiguravaju funkciju ekosustava i postizanje gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kakvoće.

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kakvoće.

Specifična sintetska zagañivala

Koncentracije blizu nule ili barem ispod granica detekcije najnaprednijim analitičkim postupcima u općoj uporabi.

Koncentracije ne prelaze standarde odreñene po postupku opisanom u točki 1.2.6.

2, ne prejudicirajući

Direktivu 91/414/EC i 98/8/EC (<EQS).

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kakvoće.

Specifična nesintetska zagañivala

Koncentracije ostaju unutar raspona koji je uobičajen za neporemećena stanja (temeljna razina – bgl)

Koncentracije ne prelaze standarde utvrñene postupkom opisanom u točki 1.2.6.

2 ne prejudicirajući

Direktivu 91/414/EC i 98/8/EC. (<EQS)

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kakvoće.

1 Kratice: bgl – background level (temeljna razina): EQS – environmental quality standard (standard kakvoće okoliša) 2 Primjena standarda po ovom protokolu ne zahtijeva smanjenje koncentracije zagañivala ispod temeljne razine (EQS>bgl)

"Dobro kemijsko stanje površinskih voda" znači kemijsko stanje potrebno da bi se zadovoljili ciljevi zaštite okoliša za površinske vode, ustanovljeni u čl. 4 (1) (a), odnosno kemijsko stanje neke cjeline površinske vode u kojoj koncentracija zagañivala ne prelazi standarde kvalitete okoliša ustanovljene u Dodatku IX i čl. 16 (7), a prikazane u Tablici 5.6, te po drugim relevantnim propisima EU kojima se odreñuju standardi kvalitete okoliša na razini EU.

Komisija Evropske zajednice je odredila listu sa 33 prioritetne tvari (COM(2006)397). Prioritetne tvari su herbicidi, biocidi, metali i ostale grupe spojeva kao što su policiklički aromatski ugljikovodici (PAH-ovi) koji su uglavnom produkti izgaranja te polibromirani bifenili (PBDE) koji se koriste u protupožarnim sredstvima. U Tablici 5.6. dana je potpuna lista prioritetnih tvari.

Tablica 5.6 Lista prioritetnih tvari (COM(2006)397).

CAS broj

Ime Osnovna uporaba i izvori zagañenja

Glavni problemi u akvatičkim sustavima

1 15972-60-8

Alachlor Zaštita bilja-herbicid Direktni učinci na vodene organizme

2 120-12-7 Anthracene Kemijski meñuprodukt, zaštita drva, produkt izgaranja

Direktni učinci na vodene organizme

3 1912-24-9 Atrazine Zaštita bilja-herbicid Direktni učinci na vodene organizme

4 71-43-2 Benzene Sinteza drugih kemikalija Kancerogen

5 n.a. Brominirani difenileter Protupožarno sredstvo Akumulacija u hranidbenom lancu i sedimentu

6 7440-43-9 Kadmij i spojevi Baterije, pigmenti, stabilizatori, metalne oplate

Direktni učinci na vodene organizme. Akumulacija u hranidbenom lancu i sedimentu. Zagañenje hrane iz mora

7 85535-84-8

C10-13-chloroalkani Pri radu metalnih dijelova, protupožarno sredstvo

Akumulacija u hranidbenom lancu i sedimentu

8 470-90-6 Chlorfenvinphos Zaštita bilja-insekticid Direktni učinci na vodene organizme

9 2921-88-2 Chlorpyrifos Zaštita bilja-insekticid Direktni učinci na vodene organizme

10 107-06-2 1,2-Dichloroethane Pri proizvodnji monomera vinilklorida PVC

Može utjecati na ljudsko zdravlje

11 75-09-2 Dichloromethane Otapalo, aerosol, sredstvo za smanjenje pjene

Direktni učinci na vodene organizme

12 117-81-7 Di(2-ethylhexyl)phthalate (DEHP)

Sredstvo za plastificiranje u mekim- PVC-ima

Akumulacija u hranidbenom lancu i sedimentu

13 330-54-1 Diuron Zaštita bilja-herbicid Direktni učinci na vodene organizme

14 115-29-7 Endosulfan Zaštita bilja-insekticid Direktni učinci na vodene organizme

15 206-44-0 Fluoranthene Boje na osnovi katrana, zaštita drva, flourescentne boje. popratni produkt izgaranja

Direktni učinci na vodene organizme

16 118-74-1 Hexachlorobenzene Ne koristi se u EU,meñuprodukt (npr. proizvodnja PVC-a)

Akumulacija u hranidbenom lancu i sedimentu

17 87-68-3 Hexachlorobutadiene Ne koristi se u EU Nenamjerni produkt

Akumulacija u hranidbenom lancu i sedimentu

18 608-73-1 Hexachlorocyclohexan Zaštita bilja-insekticid Direktni učinci na vodene organizme

58-89-9 (gamma-isomer, Lindane)

Zaštita bilja-insekticid Direktni učinci na vodene organizme

19 34123-59-6

Isoproturon Zaštita bilja-herbicid Direktni učinci na vodene organizme

20 7439-92-1 Olovo i spojevi Baterije,valjane cijevi,spojevi, municija, utezi, PVC stabilizatori i ostalo

Direktni učinci na vodene organizme, akumulacija u hranidbenom lancu i sedimentu. Zagañenje hrane iz mora

21 7439-97-6 Živa i spojevi Baterije, termometri, industrija

Direktni učinci na vodene organizme, akumulacija u hranidbenom lancu i sedimentu. Zagañenje hrane iz mora

22 91-20-3 Naphthalene Kemijski meñuspoj, zaštita drva, produkt izgaranja

Direktni učinci na vodene organizme

23 7440-02-0 Nikal i spojevi Preko 30 000 proizvoda većinom legura i slitina

Direktni učinci na vodene organizme

24 25154-52-3

Nonylphenols Kemijskimeñuprodukt, industrijski deterdženti i ostalo

Direktni učinci na vodene organizme. Hormonalni učinci

25 1806-26-4 Octylphenols Slično nonilphenolima Direktni učinci na vodene organizme

26 608-93-5 Pentachlorobenzene Meñuprodukt pri proizvodnji quintozena (proizvoda za zaštitu bilja)

Akumulacija u hranidbenom lancu i sedimentu

27 87-86-5 Pentachlorophenol Biocid u drvu ili tekstilu Direktni učinci na vodene organizme

28 n.a. Poliaromatski ugljikovodici (PAH-ovi)

Proizvod izgaranja, zaštite metala, zaštite drva i dr.

Direktni učinci na vodene organizme. Akumulacija u hranidbenom lancu i sedimentu

29 122-34-9 Simazine Zaštita bilja-herbicid Direktni učinci na vodene organizme

30 688-73-3 Spojevi tributilkositra Protuobraštajna sredstva Akumulacija u hranidbenom lancu i sedimentu. Hormonalni učinci, zagañenje hrane

31 12002-48-1

Trichlorobenzenes Kemijski meñuspoj, otapalo

Direktni učinci na vodene organizme. Akumulacija u hranidbenom lancu i sedimentu

32 67-66-3 Trichloromethane (Kloroform)

Kemijski meñuspoj npr. proizvodnja HCFC

Direktni učinci na vodene organizme naročito u sedimentu

33 1582-09-8 Trifluralin Sredstvo za zaštitu bilja-herbicid

Direktni učinci na vodene organizme

Granične vrijednosti emisije i standardi kakvoće okoliša

"Granične vrijednosti" i "ciljevi kakvoće" ustanovljeni poddirektivom Direktive 76/464/EEC smatrat će se graničnim vrijednostima ispuštanja, odnosno standardima kakvoće okoliša za potrebe ove Direktive. Te su vrijednosti ustanovljene u sljedećim direktivama:

● Direktiva o ispuštanju žive (82/176/EEC)

● Direktiva o ispuštanju kadmija (83/513/EEC)

● Direktiva o živi (84/156/EEC)

● Direktiva o ispuštanju heksaklorocikloheksana (84/491/EEC)

● Direktiva o ispuštanju opasnih tvari (86/280/EEC)

Budući da ne postoji RH legislativa kojom se more klasificira po kakvoći, za potrebe praćenja ekološkog stanja u lukama i marinama kategorizacija je napravljena na osnovi ekvivalenta legislative u zemljama EU. Prema dokumentu usvojenom na sjednici Poglavarstva zadarske županije 10/2006 "Izvješće o stanju okoliša i program zaštite okoliša Zadarske županije", Oikon, 2006. prihvaćena je klasifikacija ekološkog stanja s obzirom na stupanj eutrofikacije (Tablica 5.7).

Tablica 5.7 Klasifikacija ekološkog stanja mora s obzirom na stupanj eutrofikacije EKOLOŠKO STANJE-KLASA:

P (m)

O2 (%)

TN (mmol/m3)

P (mmol/m3)

chlα mg/m3

Trof index

vrlo dobro/ oligotrofno

>10 pov. 80-120 <2 <0,3 <1 2-4

UVJETI: Niska produktivnost, visoka prozirnost, odsutna obojenost i hipoksija

dobro/mezotrofno 3-4

pov. 120-170 dno 30-80

2-10 0,3-0,6 1-5 4-5

UVJETI: Srednja produktivnost, povremena smanjena prozirnost, obojenost i hipoksija

umjereno dobro/eutrofno

<3 pov. >170 dno 30-80

>10 0,6-1,3 5-10 5-6

UVJETI: Visoka produktivnost, oslaba prozirnost, povremena obojenost, povremena anoksija, problemi s bentoskim zajednicama

slabo/ekstremno eutrofno

<3 pov. >170 dno 0-30

>10 >1,3 >10 6-8

UVJETI: Visoka produktivnost, loša prozirnost, perzistentne hipoksije i anoksije, ugibanje bentoskih organizama, promjene u bentoskim zajednicama

Izvor: Nacrt Izviješća o stanju okoliša RH, 2002 LEGENDA: P-prozirnost, O2-zasićenost kisikom, N- koncentracije otopljenog anorganskog dušika, P- koncentracije ukupnog fosfora, Chlα- koncentracija klorofila α, Trof index- trofički indeks prema talijanskom zakonu o vodama

Okvirna direktiva (WFD 2000) u članku 10 kombinira različite pristupe koji uključuju uporabu jedinstvenih standarda kakvoće okoliša (Environmental quality standard - EQS). Na osnovi postojećih informacija o toksičnosti, postojanosti i bioakumulaciji odreñene tvari te ponašanju u okolišu moguće je utvrditi granične vrijednosti zagañivala kako bi se zaštitilo ljudsko zdravlje, biljni i životinjski svijet. U skladu s okvirnom direktivom WFD ( članak 16 (7)), granične se vrijednosti mogu postaviti za stupac vode, sediment ili koncentraciju u bioti. Koncentracija u stupcu vode može se odnositi na koncentraciju u otopljenoj fazi, u suspendiranoj krutoj frakciji ili pak kao ukupnoj koncentraciji tj. zbroju otopljene i suspendirane faze. Grupa stručnjaka za analizu i monitoring prioritetnih tvari (Analysis and Monitoring of Priority Substances –AMPS) nije uspjela postići dogovor oko jedinstvene metodologije uspostave standarda kakvoće okoliša (EQS) za sediment i biotu zbog nedovoljne baze podataka. Nasuprot tome uspostavljeni su standardi kakvoće za vodeni stupac. Pri donošenju ili uspostvi EQS za vodeni stupac vodilo se računa o nekoliko zaštitnih ciljeva kao što su sekundarna trovanja i akumulacija u hranidbenom lancu. Stoga se smatra da se standardi kakvoće EQS mogu primijeniti i na biotu.

Radi ocjenjivanja veličine pritisaka kojima je akvatorij u području zahvata luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene izložen, pratit će one elemente kakvoće koji ukazuju na te pritiske. Radi ocjenjivanja utjecaja tih pritisaka prema zahtjevima EU trebaju se pratiti kao relevantni: 1. pokazatelji indikativni za biološke elemente kakvoće, ili elemente najosjetljivije na pritiske kojima su vode izložene, 2. sve ispuštene tvari s prioritetne liste, i druga zagañivala ispuštana u znatnim količinama, 3. pokazatelje indikativne za hidromorfološke elemente kakvoće koji su najosjetljiviji za utvrñeni pritisak. U Dodatku III, WFD 2000, je navedeno kako mora postojati i ekonomska analiza koja daje dovoljno detaljnih podataka (vodeći računa o troškovima prikupljanja podataka). Iz toga proizlazi da je u ovom trenutku ekonomski opravdano pratiti samo indikativne parametre iz točke 2. i 3. Revizijom programa praćenja stanja okoliša za područje luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene utvrditi će se koje je pokazatelje pritisaka neophodno nastaviti pratiti odnosno koji dodatni pokazatelji mogu dati bolju sliku o ekološkom stanju područja zahvata luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene.

6. ODREðIVANJE TOČAKA MJERENJA

Prema Okvirnoj direktivi EU,WFD 2000/60, monitoring se provodi na onim površinskim vodama za koje se pokaže na temelju ocjena utjecaja provedenih sukladno Dodatku II ili na temelju nadzornog monitoringa, da kod njih postoji rizik da neće zadovoljiti ekološke ciljeve iz čl. 4., i na vodama u koje se ispuštaju tvari s prioritetne liste.

Točke monitoringa za tvari s prioritetne liste (Tablica 5.6.) odabiru se kako je odreñeno regulativom koja utvrñuje relevantni standard kakvoće okoliša. U svim ostalim slučajevima, uključujući i tvari s prioritetne liste za koje nisu dane posebne upute u regulativi, točke za monitoring biraju se kako slijedi: ● za vode izložene pritisku jačeg koncentriranog izvora treba odrediti na svakoj vodnoj cjelini dovoljan broj mjernih točaka za ocjenjivanje veličine i utjecaja koncentriranog izvora. Za vode izložene pritisku više koncentriranih izvora mogu se izabrati točke za monitoring radi ocjenjivanja veličine i utjecaja tih pritisaka u cjelini ● za vode ugrožene jakim raspršenim izvorom, dovoljno mjernih točaka s izborom vodnih cjelina za ocjenu veličine i utjecaja pritiska iz raspršenog izvora. Izbor vodnih cjelina mora biti reprezentativan za relativni rizik pojave pritisaka iz raspršenih izvora i za relativni rizik nepostizanja dobrog stanja površinskih voda ● za vode izložene riziku od jačeg hidromorfološkog pritiska, dovoljno mjernih točaka u izboru vodnih cjelina za ocjenu veličine i utjecaja hidromorfoloških pritisaka. Izbor vodnih cjelina mora biti indikativan za sveukupni utjecaj hidromorfoloških pritisaka kojima su vode izložene Za potrebe Programa praćenja stanja okoliša za područja luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene na području Zadarske županije uzete su u obzir luke osobitog (meñunarodnog) gospodarskog interesa za RH zbog izloženosti istih većim pritiscima raspršenih izvora zagañenja na ekološki sustav akvatorija u kojemu su smještene. U tu kategoriju spadaju: putnička luka Zadar-Poluotok, teretna luka Zadar-Gaženica, ribarska luka Kali – Vela Lamjana (postjeće) te putnička luka Zadar-Gaženica i ribarska luka Zadar-Gaženica (planirane). U putničkoj luci Zadar – Poluotok odreñene su dvije točke mjerenja zbog velikog prometa koji se odvija i zbog izloženosti raznim izvorima zagañenja. Putnička luka Zadar – Gaženica i ribarska luka Zadar-Gaženica su odreñene kao kontrolne točka mjerenja iako su planirane. Obzirom na njihov značaj u budućnosti i izloženost izvorima zagañenja, sakupljeni podaci mjerenja poslužiti će kao početno stanje. Od luka županijskog značaja slični pritisci na ekološku kakvoću akvatorija mogu se očekivati u putničkim lukama Biograd, Preko, Tkon, Brbinj i Zaglav te u brodogradilišnoj luci u Kalima - Vela Lamjana. S obzirom na spomenuti značaj (poglavlje 1) i trend povećanja nautičkog turizma na području Zadarske županije, monitoring bi obuhvatio i slijedeće marine: Borik i Tankerkomerc u Zadru, Dalmacija u Bibinju – Sukošanu, Kornati i Šangulin u Biogradu, Šimuni na otoku Pagu, Veli Iž na otoku Ižu i Sutomišćica na otoku Ugljanu (planirana). Zbog specifičnosti u marinama Kornati i Šangulin u Biogradu odreñena je jedna zajednička točka mjerenja.

Tablica 6.1 Točke mjerenja

Točka

Naziv mjernih točaka

Koordinate mjernih točaka

φφφφ λλλλ

TL 1 Putnička luka Zadar - Poluotok 44006´99´´2 15014´01´´9 TL 2 Putnička luka Zadar - Poluotok 44007´12´´4 15013´76´´3 TL 3 Putnička luka Zadar - Gaženica 44005´40´´4 15015´80´´7 TL 4 Putnička luka Biograd 43056´32´´7 15026´59´´6 TL 5 Putnička luka Preko 44004´62´´5 15011´97´´8 TL 6 Putnička luka Tkon 43055´36´´7 15025´53´´2 TL 7 Putnička luka Zaglav 43056´94´´8 15008´96´´9 TL 8 Putnička luka Brbinj 44005´03´´4 15000´03´´0 TL 9 Teretna luka Zadar - Gaženica 44005´38´´0 15016´05´´1 TL 10 Ribarska luka Zadar – uvala Bregdeti 44005´70´´9 15015´57´´9 TL 11 Ribarska luka Kali – Vela Lamjana 44002´67´´7 15012´38´´4 TL 12 Brodogradilišna luka Vela Lamjana 44002´42´´6 15012´70´´0 TL 13 Marina Borik – Zadar 44007´74´´2 15012´85´´7 TL 14 Marina Tankerkomerc – Zadar 44007´11´´1 15013´91´´8 TL 15 Marina Dalmacija – Bibinje – Sukošan 44002´94´´8 15018´49´´4 TL 16 Marine Kornati i Šangulin – Biograd 43056´52´´8 15026´70´´9 TL 17 Marina Šimuni – otok Pag 44028´19´´8 14057´57´´6 TL 18 Marina Veli Iž – otok Iž 44003´11´´6 15006´92´´3 TL 19 Marina Sutomišćica - otok Ugljan 44005´79´´9 15010´54´´2

7. DINAMIKA PRAĆENJA

Radi ocjenjivanja veličine pritisaka kojima je izloženo more u blizini luka posebne namjene i luka otvorenih za javni promet, pratit će se oni elementi kakvoće koji ukazuju na te pritiske (vidi Poglavlje 4). Točke mjerenja odabrane su po načelima IUOP-a, odnosno kontrole izvora mogućih konflikata na moru i priobalju. Prikaz lokacija odabranih točaka dan je na slikama u Prilogu 1 te opisan u Poglavlju 6.

Praćenje treba biti vremenski usklañeno sa Programom praćenja stanja okoliša i onečišćenja obalnog i morskog područja Zadarske županije te ostalim sektorskim programima koji proizlaze iz ovog Programa. Time se postiže mogućnost kvalitetnije interpretacije izmjerenih vrijednosti. Učestalost monitoringa treba odabrati tako da se postigne pouzdanosti i preciznost.

Prema Direktivi 2000/60 pri izboru učestalosti monitoringa treba uzeti u obzir i promjenjivost pokazatelja uslijed prirodnih i antropogenih uvjeta. Vrijeme provoñenja monitoringa treba odabrati tako da se smanji utjecaj sezonskih varijacija na rezultat na najmanju moguću mjeru, i da se na taj način osigura da rezultati zaista odražavaju promjene uzrokovane antropogenim pritiskom. Da bi se to postiglo, treba provesti monitoring u razIičitm godišnjim dobima u istoj godini, gdje je to nužno.

Tablica 7.1 Dinamika monitoringa za priobalne vode Direktiva 2000/60

ELEMENTI KAKVOĆE PRIOBALNE VODE

biološki

fitoplankton 6 mjeseci

ostala vodena flora 3 godine

makro beskralježnjaci 3 godine

ribe

hidromorfološki

kontinuitet

hidrologija

morfologija 6 godina

fizikalno-kemijski

termalni uvijeti 3 mjeseca

režim kisika 3 mjeseca

salinitet

hranjive tvari 3 mjeseca

acidifikacija

ostala zagañivala 3 mjeseca

prioritetne tvari 1 mjeseca

Direktiva 2000/60

Odreñivanje točaka mjerenja (Poglavlje 6), a u nedostatku zakonskih propisa i kriterija za kategorizaciju mora, uzorci mora na svakoj ispitivanoj točki ispitivati će se četiri puta (ožujak, lipanj, kolovoz, listopad). U nedostatku kriterija trend će biti zadržati postojeće stanje. Uzorci sedimenta ispitivati će se jedan puta godišnje. Ovaj plan podložan je promjeni tj. svaka revizija Programa može utjecati na predloženu dinamiku, način uzorkovanja te pokazatelje praćenja. Revizija će se provoditi najmanje jednom u tri godine, a po potrebi i ranije.

8. ZAKLJUČCI Program praćenja stanja okoliša za područja luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene na području Zadarske županije izrañen je temeljem Studije korištenja i zaštite mora i podmorja na području Zadarske županije i Programa praćenja stanja okoliša i onečišćenja

obalnog i morskog područja Zadarske županije u svrhu pokretanja Integralnog upravljanja obalnim područjem (IUOP).

Program praćenja stanja okoliša za područja luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene na području Zadarske županije opisuje:

• stanje okoliša • utjecaj pojedinih djelatnosti na okoliš • interakciju s drugim djelatnostima

Program praćenja odreñuje: • pokazatelje mjerenja • granične vrijednosti • kontrolne točke mjerenja • dinamiku praćenja

Ispitivanja koja će temeljem ovog Programa praćenja provoditi Zavod za javno zdravstvo Zadar, započeti će tijekom 2007. godine, odnosno nakon što svi sektorski programi budu izrañeni. Tijekom prve tri godine provoñenja monitoringa skupiti će se odreñeni podaci. U nedostatku zakonskih propisa i kriterija za kategorizaciju mora, trend će biti barem zadržati postojeće stanje. Za konačnu interpretaciju rezultata i donošenje zaključaka je zaduženo multidisciplinarno stručno tijelo koje će formirati Upravni odjel za prostorno ureñenje, zaštitu okoliša i komunalnu djelatnost Zadarske županije. Ovo stručno tijelo će temeljem prikupljenih podataka vršiti periodičnu reviziju Programa praćenja. Revizijom Programa praćenja stanja okoliša za područja luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene na području Zadarske županije utvrditi će se koje pokazatelje mjerenja treba neophodno nastaviti pratiti odnosno koji dodatni pokazatelji mogu dati bolju sliku o ekološkom stanju za područja luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene.

9. LITERATURA • COM (2006) 397, Commission of the European Communities, Brussels, 2006. • Directive 2000/60/EC of the European Parlament and of the Council, 2000. • Direktiva o ispuštanju heksaklorocikloheksana (84/491/EEC) • Direktiva o ispuštanju kadmija (83/513/EEC) • Direktiva o ispuštanju opasnih tvari (86/280/EEC) • Direktiva o ispuštanju žive (82/176/EEC) • Direktiva o živi (84/156/EEC) • Dulčić A., Nautički turizam i upravljanje lukom nautičkog turizma, Split, Ekokon d.o.o.,

2002. • FAO, Review of the State of World Aquaculture, 1997. • FAO, The State of World Fisheries and Aquaculture, 2000. • GESAMP (IMO/FAO/Unesco/WMO/WHO/IAEA/UN/UNEP Joint Group of Experts on

the Scientific aspects of Marine Pollution), Environmental Capacity, An approach to marine pollution prevention. Rep: Stud. GESAMP, Vol.30;49, 1986.

• Hrvatski hidrografski institut Split, Studija razvitka nautičkog turizma RH, 2006. ( u izradi) • Meñunarodna konvencija za kontrolu i upravljanje brodskim balastnim vodama i

sedimentima, London, 2004. • OIKON, Izvješće o stanju okoliša i program zaštite okoliša zadarske županije, 2006. • Program praćenja stanja okoliša i onečišćenja obalnog i morskog dijela područja

Zadarske županije, 2005. • Program praćenja stanja okoliša za područje marikulture u Zadarskoj županiji, 2005. • Studija korištenja i zaštite mora i podmorja na području Zadarske županije, 2003. • Zavod za prostorno planiranje, Zadar: Prostorni plan Zadarske županije, Izmjene i dopune

2006. (u usvajanju).

10. PRILOZI

10.1 POPIS SPOMENUTE ZAKONSKE REGULATIVE

• Pravilnik o razvrstavanju i katergorizaciji luka nautičkog turizma (NN 142/99, 47/00, 121/00, 45/01, 108/01 i 106/04)

• Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03) • Naredba o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet (NN 95/96) • Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96) • Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99) • Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00 i 136/04) • Uredba o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke (NN 110/04) • Zakon o vodama (NN 107/95) • Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 78/98) • Plan intervencija zbog iznenadnog onečišćenja mora u RH (NN 8/97)3

10.2 POPIS KRATICA

• AAS Atomska apsorpcijska spektrometrija • AMPS Analysis and Monitoring of Priority Substances • BPK Biokemijska potrošnja kisika • DDT Dikloro difenil-trikloroetan • EQS Environmental Quality Standard / standard kakvoće okoliša • ES Pokazatelji koji definiraju trofičko stanje vodenog stupca • EU Europska Unija • FAO Food and agriculture organization • FEE Foundation for Environmetal Education in Europe • GC – ECD Plinska kromatografija –elektronski detektor • HPLC Visokotlačna tekućinska kromatografija*** • IUOP Integralno upravljanje obalnim područjem • KUO Klorirani ugljikovodici u morskim organizmima • KUS Klorirani ugljikovodici u sedimentu • MDK Maksimalno dozvoljena koncentracija • PAH Policiklički aromatski ugljikovodici • PBDE Polibromirani bifenili • PCB Poliklorirani bifenili • SWOT Strenght Weaknesses Opportunities Threats • TBT Tributil kositar • TMO Teški metali u morskim organizmima • TMS Teški metali u sedimentu • TN Ukupni dušik • TOC Ukupni organski ugljik

10.3 ODABRANE TEMATSKE KARTE OBALNOG PODRUČJA ZADARSKE ŽUPANIJE

• Turistički resursi Zadarske županije • Shematski prikaz osnovnog prometnog sustava • Prometni sustav • Točke mjerenja