program primarne prevencije „trening Životnih … izvjestaj 2013.pdf · anketni listovi za...

Zavod za javno zdravstvo ZadarSlužba za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti i mentalno zdravlje, Kolovare 2, Zadar 23000

PROGRAM PRIMARNE PREVENCIJE„TRENING ŽIVOTNIH VJEŠTINA“

Prikaz rezultata statističke obrade anketnih upitnika učenika šestih isedmih razreda

(školska godina 2012./2013.)

Autori: Luka Gerić i Marija Škrgatić

Zadar, rujan,2013.

1

SadržajUVOD....................................................................................................................................................... 2

REZULTATI ............................................................................................................................................... 5

1. KONZUMACIJA ALKOHOLA, CIGARETA I DRUGIH DROGA........................................................... 5

ALKOHOL ......................................................................................................................................... 5

CIGARETE....................................................................................................................................... 10

MARIHUANA.................................................................................................................................. 14

OSTALA SREDSTVA OVISNOSTI ...................................................................................................... 16

INFORMIRANOST O SREDSTVIMA OVISNOSTI............................................................................... 16

2. PROVOĐENJE SLOBODNOG VREMENA ..................................................................................... 17

3. OBITELJ ...................................................................................................................................... 21

4. ZADOVOLJSTVO ŽIVOTOM ........................................................................................................ 24

5. SLIKA O SEBI............................................................................................................................... 25

6. ŠKOLA, OCJENE, ISPITNA ANKSIOZNOST ................................................................................... 26

7. PROCJENA PROGRAMA OD STRANE UČENIKA .......................................................................... 29

8. PROCJENA PROGRAMA OD STRANE VODITELJA ....................................................................... 30

ZAKLJUČAK............................................................................................................................................. 32

2

UVOD

Tijekom svog odrastanja djeca i mladi susreću se sa mnogim izazovima i rizicima. Zlouporabaalkohola, duhana i drugih sredstava ovisnosti tipično započinje u adolescenciji. U svijetu, pa tako i uHrvatskoj, vlada trend porasta učestalosti korištenja ovih sredstava među mladima.

U svim do sada provedenim ESPAD istraživanjima (prema Kuzman M., 2012.) mladi u Hrvatskojpušili su više od prosjeka ESPAD zemalja. U svijetu se trend pušenja prilično stabilizirao, no u drugimzemljama za razliku od Hrvatske prema zadnjem provedenom istraživanju 2011. godine pušenje je upadu. Na pitanje „da li ste pušili u posljednjih 30 dana?“ 41% dječaka i 41% djevojčica odgovorilo jepotvrdno, čime je Hrvatska svrstana na 3. mjesto od ukupno 37 ispitanih zemalja.

Do 2003. godine hrvatski su adolescenti pili nešto manje od prosjeka ESPAD zemalja, no to više nijetako. U 2011. godini u posljednjih 30 dana 24% dječaka i 17% djevojčica barem se jednom opilo. UHrvatskoj se bilježi daljnji porast ekscesivnog pijenja i među dječacima i među djevojčicama. Najvišeekscesivnog pijenja je u Danskoj, na Malti i u Hrvatskoj (59% dječaka i 48% djevojčica). Kaodominantno piće pri posljednjem pijenju u dječaka prevladava pivo, a kod djevojčica žestoka pića(sama ili kao miješana pića). Uporaba alkohola s tabletama iznad je prosjeka ESPAD zemalja.

Po pitanju uporabe psihoaktivnih droga u svim do sada provedenim ESPAD istraživanjima Hrvatska jebila oko ili nešto ispod prosjeka drugih zemalja. 21% dječaka i 14% djevojčica probalo je marihuanu.U Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, 2011. godine došlo je do povećanja zlouporabe inhalanata.

Adolescenti počinju pušiti, piti ili koristiti droge zbog niza različitih razloga. Da bi bili djelotvorni,programi prevencije moraju se baviti motivacijom za korištenje droga i moraju pružiti učenicimavještine nužne za odupiranje socijalnim pritiscima da puše, piju i koriste druge psihoaktivne tvari(prema Trening životnih vještina - priručnik za nastavnike 7. razreda, 2012.).

U sklopu preventivnih djelatnosti u osnovne škole Zadarske županije 2010. godine za učenike šestihrazreda uveden je program „Trening životnih vještina“. Cilj ovog programa je smanjenje učestalosti iintenziteta konzumiranja sredstava ovisnosti, kao i odgoda prvog konzumiranja. Od 2011. godineprovodi se i u sedmim razredima, čime je obuhvaćeno oko 3 000 osnovnoškolske djece. „Treningživotnih vještina“ temelji se na razvoju osobina i uvježbavanju vještina koje su se u dosadašnjimistraživanjima pokazale važnim u sprječavanju razvoja ovisničkog ponašanja. Učenike se ne uči samoširokom spektru osobnih i socijalnih vještina kojima bi se smanjila potencijalna motivacija zakorištenje sredstava ovisnosti, već ih se uči kako primijeniti te vještine u situacijama u kojima moguiskusiti socijalni pritisak za korištenje jedne ili više psihoaktivnih tvari.

„Trening životnih vještina“ provodi se kao serija od 13 radionica za učenike šestih i 10 radionica zaučenike sedmih razreda. Radionice provode razrednici ili/i stručni suradnici na satu razrednezajednice, a koji su prošli posebnu edukaciju. Tijekom edukacije imali su priliku čuti stručnapredavanja djelatnika Službe za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti i mentalno zdravlje(liječnika, psihologa i pedagoga) te sudjelovati u radionicama koje će provoditi sa učenicima.Provedbu programa u školi koordiniraju školski koordinatori u suradnji sa djelatnicima Službe zaprevenciju. Nositelj programa je Zavod za javno zdravstvo Zadar, Služba za prevenciju,izvanbolničko liječenje ovisnosti i mentalno zdravlje, a program su omogućili Zadarska Županija iGrad Zadar. Autor ovog programa je Dr.Gilbert J. Botvin, a verzija prilagođena provedbi u Hrvatskojpreuzeta je od Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Primorsko goranske županije. Program jeevaluiran i praćen pomoću anketnih i evaluacijskih listova, te se u ovom radu prikazuje obradadobivenih podataka.

3

Radionice za učenike šestog razred:

Tema br. školskih satiSlika o sebi i samounapređivanje 1Donošenje odluka 2Pušenje – zablude i istine 1Alkohol – zablude i istine 1Marihuana – zablude i istine 1Utjecaj medija 1Nasilje i mediji 1Anksioznost 2Suočavanje s ljutnjom 1komunikacijske vještine 1Socijalne vještine 2Asertivnost 2Rješavanje sukoba 1

Radionice za učenike sedmog razreda:

Tema br. školskih satiZlouporaba droga i nasilje: uzroci i posljedice 1Donošenje odluka 1Utjecaji medija 1Suočavanje s anksioznošću 2Suočavanje s ljutnjom 1Komunikacijske vještine 1Socijalne vještine 1Asertivnost 2Rješavanje sukoba 1Opiranje vršnjačkom pritisku 2

Istraživanje provedeno u prvoj godini između ostaloga pokazalo je da:

78,9% učenika šestih razreda još uvijek nije probalo cigarete. To potvrđuje da je ovo jošuvijek vrlo dobra dob za implementaciju preventivnih programa.

33,6% učenika na kraju šestog razreda izjavilo je da nikada nisu probali ni jedno odnavedenih alkoholnih pića (pivo, vino, žestoka i miješana alkoholna pića). 39,0% probalisu alkohol jednom ili dva puta, a 23,8% pije rijetko ili ponekad. 3,6% šestaša čestokonzumira jednu ili više vrsta alkoholnih pića. 26,6% učenika na kraju sedmog razredaizjavilo je da nikada nisu probali ni jedno od navedenih alkoholnih pića (pivo, vino,žestoka i miješana alkoholna pića). 39,2% probali su alkohol jednom ili dva puta, a 31,0%pije rijetko ili ponekad. 3,1% sedmaša često konzumira jednu ili više vrsta alkoholnih pića

98,4% učenika šestog i 98,2% sedmog razreda navodi kako nikada nisu probalimarihuanu.

„Snifati“ (udisati inhalacijska sredstva kao što su ljepila, benzin, lak i sl.) je probalo7,91% šestaša i 7,35% sedmaša.

4

Većina učenika, 82,6% šestaša i 83,3% sedmaša na kraju programa „Treninga životnihvještina“ smatra da su dobro informirani o štetnosti pušenja, alkohola i štetnostimarihuane.

Cilj:

Cilj ovog istraživanja je ispitati stavove učenika o sredstvima ovisnosti, kao i učestalost njihovogkorištenja, te ispitati neke psihološke varijable vezane uz primjenu programa „ Trening životnihvještina“.

Metodologija istraživanja:

Od ukupno 36 osnovnih škola u Zadarskoj županiji u istraživanju je sudjelovalo 35 škola, od čega 9škola sa područja Grada Zadra i 21 županijska škola. U programu je sudjelovalo oko 3000 učenika, noprilikom unošenja podataka iz anketa u statistički program za analizu preostao nam je valjani uzorakod 3 079 anketirana učenika (1 554 šestaša i 1 525 sedmaša ) od čega 51 % dječaka i 49% djevojčica.U istraživanju je korišten anketni upitnik (preuzet od NZJZPGŽ,2009.) i to na početku školske godine(prije primjene programa) i na kraju školske godine (poslije primjene programa). Anketni listoviprimjenjivani su po principu anonimnosti korištenjem šifri. Anketni listovi za učenike ispitujudemografske varijable, samopoštovanje, stavove, mišljenja, slobodno vrijeme, konzumaciju sredstavaovisnosti, količinu i sadržaj zapamćenih tema iz programa i sl.

5

REZULTATI

1. KONZUMACIJA ALKOHOLA, CIGARETA I DRUGIH DROGA

ALKOHOL

Pijenje i blaga opijenost u našoj kulturi društveno su prihvaćeni kao sastavni dio zabave, opuštanja, pai sportskih događanja. Mediji su puni reklama koje promoviraju ispijanje alkoholnih pića. Neka djecasvoje prvo piće popiju na nagovor roditelja ili rodbine. Sve to otežava prevenciju, kao i razvojnegativnog stava prema konzumaciji alkohola kod mladih. Kroz radionicu „Alkohol-zablude i istine“učenici se upoznaju sa bitnim činjenicama o uporabi i zlouporabi alkohola. Radionica „Utjecajmedija“ posvećena je između ostalog i tehnikama koje se koriste u reklamiranju alkoholnih pića.Unatoč tome što je zakonski zabranjen za maloljetnike, u ovom kao i u ranijim istraživanjima,pokazalo se kako mladi rano dolaze u doticaj sa alkoholom. Konzumacija alkohola u toj dobi, kada setijelo i mozak još razvijaju, može izazvati trajne štetne posljedice na zdravlje.

Slika 1. Učestalost konzumacije alkoholnih pića kod učenika na kraju šestog razreda (N=1 549)

45,0% učenika izjavilo je na kraju šestog razreda da nikada nisu probali ni jedno od navedenihalkoholnih pića (pivo, vino, žestoka i miješana alkoholna pića). 27,8% probali su alkohol jednom ilidva puta, a 25,1% pije rijetko ili ponekad. 2,1% šestaša često konzumira jednu ili više vrsta alkoholnihpića.

Slika 2. Učestalost konzumacije alkoholnih pića kod učenika na kraju sedmog razreda (N=1 508)

27,8%

25,1%

2,1%

32,0%

37,3%

27,4%

3,3%

5

REZULTATI


ALKOHOL





45,0%

NIKADA

JEDNOM ILI DVA PUTA

RIJETKO ILI PONEKAD

ČESTO

32,0%

37,3%

NIKADA

JEDNOM ILI DVA PUTA

RIJETKO ILI PONEKAD

ČESTO

5

REZULTATI


ALKOHOL





6

32,0 % učenika na kraju sedmog razreda izjavilo je da nikada nisu probali ni jedno od navedenihalkoholnih pića (pivo, vino, žestoka i miješana alkoholna pića). 37,3% probali su alkohol jednom ilidva puta, a 27,4% pije rijetko ili ponekad. 3,3,% sedmaša često konzumira jednu ili više vrstaalkoholnih pića.

Slika 3. Učestalost konzumacije alkohola na kraju šestog razreda po spolu

38,3% 38,8%

14,0%6,1% 2,7%

58,4%

29,9%

7,7%3,5% 0,5%

NIKADA JEDNOMILI DVA

RIJETKO PONEKAD ČESTO

UČESTALOST KONZUMACIJE PIVA(N=1 545)

DJEČACI DJEVOJČICE

53,5%

34,3%

8,0%3,1% 1,0%

72,8%

21,8%

3,7% 1,6% 0,1%



UČESTALOST KONZUMACIJE VINA(N=1 539)


77,1%

17,5%

3,6% 1,3% 0,5%

85,5%

12,2%

1,5% 0,8% 0,0%



UČESTALOST KONZUMACIJEŽESTOKIH ALKOHOLNIH PIĆA

(N=1 546)


77,6%

14,4%

5,3% 2,0% 0,8%

84,1%

12,6%

1,9% 1,2% 0,3%



UČESTALOST KONZUMACIJEMIJEŠANIH PIĆA

(N=1 541)


7

Slika 4. Učestalost konzumacije alkohola na kraju sedmog razreda po spolu

Rezultati su pokazali kako nema razlike u učestalosti konzumacije pive na početku i na kraju školskegodine (t=-1,35, N=3016, p>0,05). Dječaci značajno više piju pivo od djevojčica (F=76,05, df=3013,p<0,05), sedmi razredi više od šestih (F=27,5, df=3014, p<0,05).

Tijekom školske godine povećao se broj učenika koji su probali ili piju vino ( N=2997, t=-4,93,p<0.05). Dječaci značajno više piju vino od djevojčica (F=191, df=2994, p<0,05), a učenici sedmograzreda više od učenika šestih (F=23,88, df=2995, p<0,05). I u slučaju žestokih (t=6,04, N=3039,p<0,05) i miješanih pića (t=3,94 N=3043, p<0,05) dječaci značajnije više piju od djevojčica. Analizavarijance je pokazala da su učenici sedmih razreda skloniji konzumaciji tih alkoholnih pića u odnosuna učenike šestog razreda.

32,0% 33,7%

21,1%

9,9%

3,2%

48,0%

32,9%

11,5%6,6%

1,1%

NIKADA JEDNOM ILIDVA PUTA


UČESTALOST KONZUMACIJE PIVA(N=1 503)


43,4%

35,0%

13,0%

6,2%2,4%

63,1%

29,1%

5,0%2,2% 0,5%



UČESTALOST KONZUMACIJE VINA(N=1 494)


61,4%

26,4%

6,7% 3,6% 1,9%

71,5%

20,7%

5,0% 2,5% 0,3%



UČESTALOST KONZUMACIJEŽESTOKIH PIĆA

(N=1 503)


65,2%

21,2%

8,5%3,2% 1,9%

68,8%

22,1%

5,0% 3,6%0,5%



UČESTALOST KONZUMACIJEMIJEŠANIH PIĆA

(N=1 500)


8

U anketnom upitniku ispitani su stavovi učenika prema konzumaciji alkohola, pri čemu su ponuđeniodgovori bili: „uopće se ne slažem“, „uglavnom se ne slažem“, „i slažem se i ne slažem se“,„uglavnom se slažem“ i „potpuno se slažem“. Zbog preglednijeg prikaza rezultata odgovori su sažeti ukategorije: „ne slažem se“, „i slažem i ne slažem se“ i „slažem se“.

Slika 5.1. Stavovi prema konzumaciji alkohola

Neka ranija istraživanja (Uvodić-Đurić,D.2010.) pokazala su kako mladima prvo piće najčešće budeponuđeno od strane vršnjaka. Iako je visok broj učenika na pitanje „Kad bi mi prijatelj natočio čašicupopio bi“ odgovorilo negativno (85,7% šestaša i 73,6% sedmaša), jedan dio učenika (5,8% šestaša i10,8% sedmaša) ipak bi prihvatio ponuđeno piće. Broj onih koji bi pristali na čašicu raste tijekomškolske godine ( t= -2,19, p<0.05). Radionice o vršnjačkom pritisku i asertivnosti posvećene su upravoovoj situaciji, kako bi djecu poučili kako se oduprijeti nagovoru na pijenje, pušenje i korištenje droga.

Neki mladi koriste alkohol kao sredstvo kojim nadoknađuju manjak samopouzdanja u društvu. 6,7%šestaša i 7,3% sedmaša tako smatra kako se pod utjecajem alkohola lakše steknu prijatelji, a 13,5%šestaša i 18,4% sedmaša misli kako se uz piće lakše oslobode. Test značajnosti razlika pokazao jekako je broj učenika koji smatraju da će pod utjecajem alkohola lakše steći prijatelje značajno veći odonog na početku školske godine ( t = -3,97, p<0.05), što znači da se ovaj stav tijekom školske godinepočeo mijenjati i postao otvoreniji. Test značajnosti pokazao je i kako stav da se uz piće lakšeoslobodimo ima više pristalica na kraju školske godine ( t=-3,94, p<0.05). Radionica „Socijalnevještine“ uči učenike kako nadvladati sramežljivost, započeti razgovor i upoznati nove prijatelje bezštetne „pomoći“ alkohola.

Među odraslima, ali i adolescentima nije rijetka zlouporaba alkohola u svrhu ublažavanja stresa,depresije i anksioznost. 15,5% šestaša i 15,1% sedmaša smatra kako piće pomaže u teškim trenucima irazočaranju. Vrlo je važno kod ovih mladih razviti svijest o tome da je takav način rješavanjaproblema kratkotrajan, neučinkovit i opasan, te im pružiti podršku i ukazati na bolje i zdravije načinesuočavanja sa razočaranjem i stresom.

85,7% 84,4%68,8%

8,4% 9,0%

17,7%

5,8% 6,7% 13,5%

Kad bi miprijatelj

natočio čašicupopio bih(N=1 540)

Pod utjecajemalkohola lakše

se steknuprijatelji (N=1

529)

Uz piće selakše

oslobodiš(N=1 535)

ŠESTI RAZRED

NE SLAŽEM SE I SLAŽEM I NE SLAŽEM SE

8






68,8% 64,8%

17,7% 19,7%

13,5% 15,5%

Uz piće selakše

oslobodiš(N=1 535)

Piće pomaže uteškim

trenucima irazočaranju(N=1 524)

ŠESTI RAZRED

I SLAŽEM I NE SLAŽEM SE SLAŽEM SE

73,6% 79,7%60,4%

15,7%13,0%

21,2%

10,8% 7,3%18,4%

Kad bi miprijatelj

natočio čašicupopio bih(N=1 506)

Pod utjecajemalkohola lakše

se steknuprijatelji (N=1

512)

Uz piće selakše

oslobodiš(N=1 511)

SEDMI RAZRED


8






60,4% 61,4%

21,2% 23,5%

18,4% 15,1%

Uz piće selakše

oslobodiš(N=1 511)

Piće pomaže uteškim

trenucima irazočaranju(N=1 509)

SEDMI RAZRED


9


Društveno vrlo prihvaćen stav da je alkohol sastavni i neizbježni dio slavlja dijeli i velik brojanketirane djece: 33,5% šestaša i 38,0% sedmaša smatra kako je razumljivo da se na proslavama pijealkohol. Ne postoji statistički značajna razlika u ovom stavu na početku i na kraju godine. 25,2%šestaša i 27,2% sedmaša smatra kako je korisno piti u manjim količinama. Iako se povremenokonzumiranje alkohola ne smatra opasnim za zdravlje on nije potpuno neškodljiv, posebno za djecu imlade. 6,5% šestaša i 8,6% sedmaša vidi pijance u pozitivnom svjetlu, kao zabavne i druželjubive.Većina ih se ipak ne slaže s ovom tvrdnjom. Iako postaju nešto tolerantniji s prolaskom vremena,razlika nije statistički značajna.


38,5%53,1%

28,1%

21,7%

33,5% 25,2%

Razumljivo je da sena proslavama

pije alkohol(N= 1539)

Korisno je piti umanjim količinama

(N=1 522)

ŠESTI RAZRED


22,3% 21,4% 18,5%

16,0% 16,0% 20,5%

61,7% 62,6% 61,0%

Mladi pijualkohol da bibili hrabriji ida se prave

važni(N=1 537)

Žalim one kojipreviše piju ine želim ih za

prijatelje(N=1 535)

Alkoholičari suu pravilu vrloslabe osobe(N=1 529)

ŠESTI RAZRED


9




85,5%

8,0%6,5%


(N=1 522)

Pijanci su misimpatični jer su

zabavni idruželjubivi(N=1 534)

ŠESTI RAZRED


35,1%48,5%

26,9%

24,2%

38,0%27,2%

Razumljivo je da sena proslavama

pije alkohol(N= 1509)


(N=1 506)

SEDMI RAZRED


18,5% 20,0%

20,5% 8,0%

61,0%72,0%


Piće jenepotrebna

navika(N=1 518)

ŠESTI RAZRED


22,0% 26,9% 17,8%

19,8%21,1%

22,8%

58,2% 52,0% 59,4%

Mladi pijualkohol da bibili hrabriji ida se prave

važni(N=1 507)


prijatelje(N=1 503)


SEDMI RAZRED


9




78,7%

12,7%8,6%


(N=1 506)

Pijanci su misimpatični jer su

zabavni idruželjubivi(N=1 515)

SEDMI RAZRED


17,8% 20,1%

22,8% 11,6%

59,4% 68,3%


prijatelje(N=1 503)


Piće jenepotrebna

navika(N=1 505)

SEDMI RAZRED


10

61,7% šestaša i 58,2% sedmaša smatra kako mladi piju alkohol kako bi bili hrabriji i kako bi se pravilivažni. Nešto više od polovice učenika ne želi za prijatelje one koji previše piju. Sa ovom tvrdnjomviše se slažu na početku nego na kraju školske godine (t=3,83, p<0,05).

61,0% šestaša i 59,4% sedmaša vidi alkoholičare kao u pravilu vrlo slabe osobe. Na kraju školskegodine ovaj stav postaje blaži (t=2,35, p<0,05). Iako se možda radi o jačanju pozitivnijih stavovaprema konzumaciji alkohola i alkoholičarima, s druge strane, moguće je da do promjene stava došlozbog razvoja kritičkog mišljenja i manje sklonosti generalizaciji uslijed djelovanja obrazovnogsustava.

Većina učenika,72,0% šestaša i 68,3% sedmaša smatra kako je piće nepotrebna navika.

Rezultati pokazuju kako, iako većina učenika ima dobre stavove o konzumaciji i zlouporabi alkohola,ulaskom u dob u kojem raste stupanj znatiželje i eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti i njihovistavovi postaju „liberalniji“.

CIGARETE

Cigarete su poslije alkohola drugo najraširenije i najdostupnije sredstvo ovisnosti među mladima.Većina pušača svoju naviku stekne prije završetka srednje škole. Pušenje je veliki rizični faktor zarazvoj različitih zdravstvenih problema, te drugi glavni uzrok umiranja u svijetu.

Slika 6. Učestalost konzumacije cigareta na kraju šestog razreda (N=1 542)

Većina učenika šestog razreda nije probala cigarete (82,6%) ili su pušiti probali jednom ili dva puta inisu nastavili (15,4%). Dio učenika koji puši rijetko (1,2%) ili ponekad (0,5%) u riziku je da razvijeovu štetnu naviku i prijeđe u skupinu djece koja puši često (0,3%). Broj učenika šestog razreda koji nakraju školske godine nikada nisu probali cigarete veći je u odnosu na prošlu generaciju šestaša (82,6%naprema 78,9%).

82,6%

15,4%

1,2%0,5%

0,3%

NIKADA

JEDNOM ILI DVA PUTA

RIJETKO

PONEKAD

ČESTO

11

Slika 7. Učestalost konzumacije cigareta na kraju sedmog razreda (N=1 504)

U sedmom razredu eksperimentiranje sa pušenjem cigareta raste. U odnosu na šestaše učenika kojinikada nisu probali cigarete je manje (71,3%), a veći je i broj učenika koji puše često (1,3%). Brojučenika sedmog razreda koji na kraju školske godine nikada nisu probali cigarete veći je u odnosu naprošlu generaciju sedmaša (71,3% naprema 67,6%).

Rezultati su pokazali da učenici na kraju školske godine značajno više puše cigarete nego na početkuškolske godine ( N=3018, t= -4,02, p<0.05). Učenici sedmih razreda već više puše od učenika šestihrazreda (F=-35,17, df=3016, p<0,05). Sa porastom eksperimentiranja sa cigaretama, i stavovi premapušenju postaju manje kritični što će biti vidljivo iz kasnije navedenih rezultata.

Slika 8. Konzumacija cigareta po spolu

Dječaci u ovoj dobi značajno više puše od djevojčica, što odstupa od istraživanja novijeg datuma, kojaističu kako spolne razlike nestaju. Za očekivati je, prema dosadašnjim istraživanjima, da će u nekojsrednjoškolskoj dobi ove djevojčice i dječaci pušiti podjednako (Kuzman, 2007.).

71,3%

22,9%

3,1% 1,5% 1,3%

NIKADA

JEDNOM ILI DVA PUTA

RIJETKO

PONEKAD

ČESTO

79,7%

17,5%

1,9% 0,5% 0,4%

85,7%

13,1%

0,5% 0,4% 0,3%



ŠESTI RAZRED (N=1 541)


71,4%

23,1%

2,1% 1,9% 1,5%

78,6%

18,0%

1,2% 1,8% 0,4%



SEDMI RAZRED (N=1 504)


12

U anketnom upitniku ispitani su i stavovi učenika prema konzumaciji cigareta. Ponuđeni odgovori:„uopće se ne slažem“, „uglavnom se ne slažem“, „i slažem se i ne slažem se“, „uglavnom se slažem“ i„potpuno se slažem“ zbog preglednijeg prikaza sažeti su u: „ne slažem se“, „i slažem i ne slažem se“ i„slažem se“.

Slika 9.1. Stavovi prema pušenju

Kao i u slučaju alkohola utjecaj vršnjačkog pritiska na početak eksperimentiranja sa cigaretama vrlo jeznačajan. Mnogi su svoj „pušački staž“ započeli upravo na nagovor prijatelja. 1,5% šestaša i 5,0%sedmaša prihvatili bi ponuđenu cigaretu od strane prijatelja. Broj onih koji bi uzeli cigaretu tijekommjerene školske godine je porastao ( t= -3,33, p<0.05). Taj stav su vjerojatno promijenili upravo oniučenici koji su tijekom šestog razreda prvi puta probali cigarete.

95,0%84,2% 84,4%

3,5%10,0% 8,5%

1,5%5,8% 7,1%

Kada bi miprijateljponudio

cigaretu, uzeobih (N=1 544)

Pušenjeomogućuje

vezu s drugima(N=1 540)

U redu je damoji prijatelji

puše(N=1 543)

ŠESTI RAZRED


88,5%77,1% 72,4%

6,5%14,5% 15,7%

5,0%8,4% 11,9%

Kada bi miprijateljponudio

cigaretu, uzeobih (N=1 516)

Pušenjeomogućuje

vezu s drugima(N=1 515)


puše(N=1 513)

SEDMI RAZRED


12




84,4% 89,1%78,8%

54,6%

8,5% 5,6%14,1%

23,8%

7,1% 5,3% 7,2%21,6%


puše(N=1 543)

Pušenje je znakodrastanja(N=1 545)

Pušenje smiruje(N= 1 539)

Vrlo jerazumljivo da

ljudi unekim

situacijamapuše (N=1 536)

ŠESTI RAZRED


72,4%89,5%

70,1%53,7%

15,7%

6,6%

21,0%

25,0%

11,9%4,0%

8,9%21,3%


puše(N=1 513)

Pušenje je znakodrastanja(N=1 519)

Pušenje smiruje(N=1 507)

Vrlo jerazumljivo da

ljudi unekim

situacijamapuše (N=1 514)

SEDMI RAZRED


12




13

84,4% šestaša i 72,4% sedmaša smatra kako nije u redu da njihovi prijatelji puše.

Prema istraživanju Kuzman, M., Mayer, D., 2007. učenici koji puše procjenjuju u višem postotku negonjihovi vršnjaci koji nikada nisu pušili da djevojčice i dječaci koji puše imaju više prijatelja, te da impušenje daje privlačniji izgled. Nuđenje ili traženje cigarete čini se kao dobar način za započinjanjerazgovora ili druženje. Tako je 5,8% šestaša i 8,4% sedmaša izjavilo kako smatraju da pušenjeomogućuje vezu s drugima.

Zbog društvene percepcije pušenja kao odraza zrelosti i nezavisnosti mnogi mladi kao razlogzapočinjanja pušenja navode želju da se osjećaju i izgledaju odraslije. 5,3% učenika šestih i 4,0%učenika sedmih razreda smatra kako je pušenje znak odrastanja. Iako, statistički gledano, ne postojirazlika u stavu na počeku i na kraju školske godine, možemo primijetiti određeni pad u slaganju sovom tvrdnjom.

7,2% učenika šestog i 8,9% učenika sedmog razreda dijeli vrlo raširenu zabludu da pušenje smiruje.Nikotin u dimu cigarete djeluje stimulativno; umjesto da „smiri“, pušenje osobu čini još nervoznijom,ubrzava srčani ritam, smanjuje mirnoću ruke i sl.

Vrlo visok postotak učenika 21,6% šestaša i 21,3% sedmaša smatra kako je vrlo razumljivo da ljudi unekim situacijama puše. U društvu u kojem se na ovisnost o pušenju još uvijek gleda sa dostatolerancije ne iznenađuje ovakvo mišljenje.


U svijetu raste svijest o opasnostima pasivnog pušenja s kojima se učenici upoznaju i tijekomradionice na temu „Pušenje-istine i zablude“. 53,3% šestaša i 46,7% sedmaša tako smatra da bipušačima na javnom mjestu trebalo naplatiti kaznu. 53,2% šestaša i 45,3% sedmaša smatra kako suljudi koji puše vrlo neobzirni. 77,7% šestaša i 72,9% sedmaša smatra kako bi u školi apsolutno svimatrebalo zabraniti pušenje.

17,1% 25,8% 20,6%5,2%

20,9% 26,2%

77,7%53,3% 53,2%

U školi biapsolutno

svimatrebalo

zabranitipušenje (N=1

539)

Pušačima najavnom mjestu

trebalo binaplatiti kaznu

(N= 1 533)

Ljudi koji puševrlo su

nervozni ineobzirni(N= 1 535)

ŠESTI RAZRED


13








20,6% 10,6%

26,2%

8,0%

53,2%

81,4%


nervozni ineobzirni(N= 1 535)

Učenici kojipuše prave se

važni (N=1542)

ŠESTI RAZRED


18,1%29,7% 25,5%

9,0%

23,6% 29,2%

72,9%

46,7% 45,3%

U školi biapsolutno

svimatrebalo

zabranitipušenje (N=1

505)

Pušačima najavnom mjestu

trebalo binaplatiti kaznu

(N=1 509)


nervozni ineobzirni(N=1 510)

SEDMI RAZRED


13








25,5%10,9%

29,2%

11,6%

45,3%

77,5%


nervozni ineobzirni(N=1 510)

Učenici kojipuše prave se

važni (N=1512)

SEDMI RAZRED


14

81,4% šestaša i 77,5% sedmaša smatra kako se učenici koji puše prave važni. Slaganje s ovomtvrdnjom značajno je manje na kraju nego na početku školske godine (t=1,12 p<0,05), što možemopripisati većem postotku novih pušaća, a time i većom tolerancijom prema pušenju.

MARIHUANA

Prema ESPAD istraživanju iz 2011. godine Hrvatska se nalazi na devetom mjestu od 37 Europskihzemalja po dostupnosti marihuane. Većina recentnijih istraživanja potvrđuje da je pušenje marihuaneštetno za zdravlje, te negativno utječe na akademska postignuća.

Slika 10. Učestalost konzumacije marihuane na kraju šestog razreda (N=1 547)

99,7% učenika šestog razreda navodi kako nikada nisu probali marihuanu. 0,3% učenika navodi da jeprobalo marihuanu jednom ili dva puta. Ni jedan učenik šestog razreda nije kao odgovor odabraokategoriju „rijetko“, „ponekad“ i „često“.

Slika 11. Učestalost konzumacije marihuane na kraju sedmog razreda (N=1 506)

Većina učenika sedmog razreda, 98,6% navodi da nikada nije probala marihuanu. 1,4% sedmašaprobalo je marihuanu, i to 0,5% jednom ili dva puta, 0,5% učenika puši rijetko, 0,1% ponekad i 0,2%često. Krajem godine kod sedmih razreda došlo je do značajne razlike u konzumaciji marihuane, kao ipovećanje učestalosti konzumiranja kanabinoida, što upućuje na mogućnost da je riječ o kritičnoj dobiza početak konzumacije.

99,7% 0,3% 0,0%0,0%

0,0%0,3%

NIKADA

JEDNOM ILI DVA PUTA

RIJETKO

PONEKAD

ČESTO

98,6%

0,5%

0,5%

0,1%

0,2%1,4%

NIKADA

JEDNOM ILI DVA PUTA

RIJETKO

PONEKAD

ČESTO

15

Slika 12. Konzumacija marihuane po spolu

Dječaci češće od djevojčica eksperimentiraju s marihuanom. Prema dobivenim rezultatima na krajušestog razreda ni jedna anketirana djevojčica nikada nije probala marihuanu.

Slika 13. „Kad bi mi prijatelj ponudio marihuanu („joint“) uzeo bih.“

97,2% učenika šestih i 96,4% učenika sedmih razreda navodi kako bi odbilo ponuđeni „joint“. Brojučenika kojima stav prema pušenju marihuane postaje otvoreniji povećao se tijekom školske godine(t= -2.42, p<0.05).

0,6%

0,0%

0,0%

0,0%

0,0%

0,0%

0,0%

0,0%

NIKADA

JEDNOM ILIDVA PUTA

RIJETKO

PONEKAD

ČESTO

ŠESTI RAZRED (N= 1 546)

DJEVOJČICE DJEČACI

97,2% 96,4%

0,9% 2,0%

ŠESTI RAZRED

15





99,4%100,0%


DJEČACI

0,9%

0,7%

0,1%

0,4%

0,1%

0,4%

0,1%

0,0%

NIKADA

JEDNOM ILIDVA PUTA

RIJETKO

PONEKAD

ČESTO

SEDMI RAZRED

DJEVOJČICE DJEČACI

96,4%

1,2% 2,4%

SEDMI RAZRED

NE SLAŽEM SE

I SLAŽEM I NE SLAŽEM SE

SLAŽEM SE

15





97,9%99,3%

SEDMI RAZRED

DJEČACI

16

OSTALA SREDSTVA OVISNOSTI

Konzumacija ostalih sredstva ovisnosti prikazana je po principu „ikada“ i „nikada“.

Slika 14. Konzumacija ostalih sredstva ovisnosti

„Snifati“ (udisati inhalacijska sredstva kao što su ljepila, benzin, lak i sl.) je probalo 5,8% šestaša i7,39% sedmaša. Eksperimentiranje sa ovim sredstvima karakteristično je za mlađe adolescente irijetko prelazi u naviku, te se smanjuje s godinama.

Postotak učenika koji je izjavio da je probao i/ili koristi teže psihoaktivne droge (amfetamini, kokain iheroin) je malen. Kako je ovaj tip sredstava ovisnosti još uvijek manje dostupan djeci ove dobi, trebauzeti u obzir i mogućnost da je ovaj postotak u stvarnosti još i niži (u slučaju da su neki učenicinamjerno davali lažne odgovore na pitanja, jer nisu ozbiljno shvatili anketu).

INFORMIRANOST O SREDSTVIMA OVISNOSTI

Rezultati statističke analize pokazali su da su učenici izvijestili o boljoj informiranosti o štetnostimakonzumacije sredstava ovisnosti nakon primjene programa.

Zbog preglednijeg prikaza rezultata ponuđeni odgovori: „uopće se ne slažem“, „uglavnom se neslažem“, „i slažem se i ne slažem se“, „uglavnom se slažem“ i „potpuno se slažem“ sažeti su ukategorije: „ne slažem se“, „i slažem i ne slažem se“ i „slažem se“.

0,6%

5,8%

0,1%

0,1%

99,4%

94,2%

99,9%

99,9%

amfetamini(N=1 542)

inhalanti(N=1 545)

heroin(N=1 547)

kokain(N=1 544)

ŠESTI RAZRED

NIKADA IKADA

0,7%

7,4%

0,5%

0,3%

99,27%

92,61%

99,53%

99,73%

amfetamini(N=1 506)

inhalanti(N=1 503)

heroin(N=1 505)

kokain(N=1 504)

SEDMI RAZRED

NIKADA IKADA

17

Slika 15. Informiranost o sredstvima ovisnosti

Većina učenika, 84,2% šestaša i 84,9% sedmaša na kraju programa „Treninga životnih vještina“smatra da su dobro informirani o štetnosti pušenja, alkohola i štetnosti marihuane. U odnosu na prošlugodinu informiranost učenika je veća.

2. PROVOĐENJE SLOBODNOG VREMENA

Kvalitetno provođenje slobodnog vremena djece i mladih značajan je čimbenik u prevenciji ovisnosti.Djeci treba omogućiti da dio svog slobodnog vremena provedu u igri, druženju, šetnji u prirodi, sportui sl. Iznimno je važno i vrijeme provedeno u krugu obitelji. Zbog prezaposlenost i ubrzanog životnogtempa roditelji imaju sve manje vremena za djecu. Dolazi do smanjenja slobodnog vremena koje biobitelji mogle provoditi zajedno. Ipak, kvaliteta zajednički provedenog vremena važnija je odkvantitete. Ako pogledamo vrijeme provedeno u pojedinim nabrojanim aktivnostima, učenicislijedećim redoslijedom provode svoje slobodno vrijeme:

1. Vrijeme provedeno s obitelji2. Igra, druženje s prijateljima, izlasci3. Slušanje glazbe4. učenje i zadaća5. trening, sport

84,2% 85,0%

5,9% 6,0%9,9% 9,0%

Dobro saminformiran o

štetnosti pušenja(N=1 528)


štetnosti alkohola(N=1 529)

ŠESTI RAZRED

SLAŽEM SE I SLAŽEM I NE SLAŽEM SE

17






84,3%

5,7%10,0%




štetnostimarihuane(N=1 532)

ŠESTI RAZRED

I SLAŽEM I NE SLAŽEM SE NE SLAŽEM SE

84,9% 85,2%

6,0% 5,8%

9,1% 8,9%


štetnosti pušenja(N=1 504)



SEDMI RAZRED

SLAŽEM SE I SLAŽEM I NE SLAŽEM SE

17






84,6%

5,2%

10,2%




štetnostimarihuane(N=1 515)

SEDMI RAZRED

I SLAŽEM I NE SLAŽEM SE NE SLAŽEM SE

18

Slika 16. Provođenje slobodnog vremena – učenje i zadaća

Učenici statistički značajno manje uče na kraju školske godine nego na početku (t= 7,91, N= 2968,p<0.05).Učenici šestih i sedmih razreda ne razlikuju se u provođenju vremena u učenju (t=- 1,51, N= 2967,p>0,05). Djevojčice značajno više vremena provode u učenju i pisanju zadaća od dječaka (F= 186,27,df = 2965, p<0.05).

Slika 17. Provođenje slobodnog vremena – igra, druženje s prijateljima, izlasci

Na kraju školske godine učenici značajno više vremena provode u igri, druženju s prijateljima iizlascima, nego na početku školske godine (t= -4,66 N= 2970, p<0.05). Dječaci provode više vremenana ovaj način od djevojčica (F=11,30, df= 2967, p<0.005).Nema statistički značajne razlike između učenika šestih i učenika sedmih razreda (t= 2,82, N= 2968,p<0.05).

2,2%

16,6%

22,1%

3,2%

14,9%

20,9%

0 min do 30 min 30-60 min

1,9% 2,9%5,8%

1,9% 3,5%5,8%


18





22,2%

25,5%

11,4%

20,9% 21,3%

28,5%

11,3%

30-60 min 1 sat 2 sata 3 sata i više

šesti razred (N=1 526)

sedmi razred (N=1 491)

12,5%

30,1%

46,9%

5,8%

11,7%

30,5%

46,6%




18









19

Slika 18. Provođenje slobodnog vremena – trening/sport

Dječaci se značajno više bave sportom od djevojčica (F= 93,9, df=2935, p<0.05).Nema razlike u treniranju na početku i na kraju školske godine (t= -1,85, N= 2938, p>0.05) i ubavljenju sportom između učenika šestih i sedmih razreda ( F= 2,44, df = 2936, p>0,05).

Slika 19. Provođenje slobodnog vremena – slušanje glazbe, gledanje tv

Nema razlike u tome koliko učenici provode vremena slušajući glazbu i gledajući tv na početku i nakraju školske godine (t= -0,92, N=2969, p>0.05). Učenici sedmih razreda više vremena provode nataj način od učenika šestih razreda (F=15,09, df= 2967, p<0.05). Djevojčice više od dječaka slušajuglazbu i gledaju tv (F= 3,66, df=2966, p<0.05).

20,3% šestaša i 24,3% sedmaša provodi 3 i više sati u gledanju tv i slušanju glazbe. Vrijemeprovedeno uz televiziju ne bi smjelo prelaziti dva sata dnevno.

18,1%

8,3% 8,4%

19,7%

11,0%8,6%


1,2%

16,1%

19,8%

1,3%

12,3%

15,3%


19






28,8% 28,2%

8,2%8,6%

24,5%

27,0%

9,2%




21,1% 22,0%20,3%

15,3%

18,1%

28,7%

24,3%




19










20

Slika 20. Provođenje slobodnog vremena – vrijeme provedeno s obitelji

Na kraju školske godine učenici značajno manje provode vremena s obiteljima nego na početkuškolske godine (t=3,27, N=2984,p<0.05).

Djevojčice značajno više vremena provode s obitelji od dječaka: (F=6,26, df 2981, <0,05). U vremenuprovedenom s obitelji nema razlike između učenika šestih i učenika sedmih razreda (F=0,05, df=1982,p>0,05).

1,0% šestaša i 0,9% sedmaša navodi kako dnevno provode ni malo ili manje od pola sata sa svojimobiteljima.

1,0% 3,1% 3,7%0,9% 3,1% 3,0%


20





5,2%

13,0%

74,4%

3,0%6,3%

14,1%

72,5%




20







21

3. OBITELJ

Čvrste i pozitivne obiteljske veze jedan su od bitnih zaštitnih faktora u prevenciji rizičnih ponašanja(prema Sakoman 2002.). U adolescenciji mladi na različite načine pokušavaju uspostaviti neovisnostod svojih roditelja, traže društvenu afirmaciju od članova grupe vršnjaka i udaljavaju se iz krugaobitelji.

Slika 21. Trenutačni bračni status roditelja

Slika 22. „S kim trenutno živiš?“

86,9%

5,5%

1,9%1,8% 0,6%

3,4%


89,2%

7,5%

3,0% 0,4%


21

3. OBITELJ





vjenčani

razvedeni

razvedeni u novombraku

udovac/udovica

udovac/udovica unovom braku

nevjenčani

88,1%

6,6%

1,1%2,2%

0,3%1,7%

SEDMI RAZRED (N= 1 501)


s oba roditelja

samo s majkom

samo s ocem

ne živim sroditeljima

89,1%

8,8%

1,6% 0,5%


21

3. OBITELJ




SEDMI RAZRED (N= 1 501)

vjenčani

razvedeni

razvedeni u novombraku

udovac/udovica

udovac/udovica unovom braku

nevjenčani


s oba roditelja

samo s majkom

samo s ocem

ne živim sroditeljima

22

Ispitivanjem povezanosti bračnog statusa roditelja te zloupotrebe sredstava ovisnosti, nije utvrđenastatistički značajna povezanost, kao ni razlika u upotrebi istih između različitih kategorija. Iako smoovdje mogli očekivati razliku, budući da postoji velik broj istraživanja koji određene oblikenetradicionalnih obitelji povezuju sa većim rizikom konzumacije sredstava ovisnosti (npr. Hemovich,Crano, 2009.), ovdje dobiveni rezultati upućuju na djelovanje medijacijskih faktora.

Slika 23. „Koliko imaš braće i/ili sestara?“

Slika 24. Broj članova kućanstva

9,5%

41,4%32,4%

11,6%

5,1%

ŠESTI RAZRED (N= 1550)

0,8%

9,4%

36,9%

29,3%

14,2%

9,3%


22




41,4%

ŠESTI RAZRED (N= 1550)

0

1

2

3

4 i više

6,6%

41,1%

33,9%

11,4%

7,0%


36,9%


2

3

4

5

6

7 i više

1,5%

7,4%

36,6%

30,8%

14,1%

9,6%


22




41,1%


0

1

2

3

4 i više

36,6%


2

3

4

5

6

7 i više

23

Postoji pozitivna veza između broja braće i sestara, te povećane konzumacije alkoholnih pića ipušenja. Vezano uz to, veći broj članova kućanstva također je pozitivno povezan sa pušenjem, kao i sakonzumacijom većine alkoholnih pića. Ove rezultate možemo povezati sa većom dostupnošćusredstava ovisnosti, budući da je veća vjerojatno da netko u obitelji konzumira ista, no valja uzeti uobzir i moguću veću razinu stresa u proširenim obiteljima.

Slika 25. Odnosi u obitelji

Pokazalo se da 8,5% šestaša i 6,5% sedmaša smatra kako im se kod kuće ne posvećuje dovoljnopažnje. 29,5% šestaša i 30,1% sedmaša često osjećaju da roditelji previše očekuju od njih.

Kako bismo odgovorili na pitanje da li negativni odnosi u obitelji doprinose povećanoj konzumacijisredstava ovisnosti, ispitali smo razliku u konzumaciji istih ovisno o odgovorima na navedene čestice.Testiranje razlika analizom varijance pokazalo je da su učenici koji su potvrdno odgovorili nanavedene tvrdnje, neovisno o točki mjerenja, skloniji konzumaciji sredstava ovisnosti, posebicealkoholnih pića, cigareta, marihuane i inhalanata.

49,2%25,9%

8,5%

50,8%74,1%

91,5%

Kod kuće selako naljutim

(N= 1 544)

Moji roditeljipreviše

očekuju odmene (N=1

536)

Kod kuće minitko ne

posvećujemnogo pažnje

(N= 1 535)

ŠESTI RAZRED

TOČNO NETOČNO

23





8,5%29,5%

91,5%70,5%



(N= 1 535)

Često osjećamda roditelji

previšeočekuju odmene (N=1

534)

ŠESTI RAZRED

NETOČNO

47,9%26,9%

6,5%

52,2%73,1%

93,5%

Kod kuće selako naljutim

(N= 1 511)

Moji roditeljipreviše

očekuju odmene (N=1

511)



(N= 1 507)

SEDMI RAZRED

TOČNO NETOČNO

23





6,5%30,1%

93,5%69,9%



(N= 1 507)

Često osjećamda roditelji

previšeočekuju odmene (N=1

510)

SEDMI RAZRED

NETOČNO

24

4. ZADOVOLJSTVO ŽIVOTOM

Zadovoljstvo životom zaštitni je faktor u prevenciji rizičnih ponašanja. Sam pojam zadovoljstvaživotom je vrlo širok koncept koji nije jednostavno ispitati. Kroz anketni upitnik pratile su se samoneke tvrdnje koje mjere specifične dijelove zadovoljstva životom.

Zbog preglednijeg prikaza rezultata ponuđeni odgovori: „uopće se ne slažem“, „ne slažemse“,“uglavnom se ne slažem“, „niti se slažem niti se ne slažem“, „uglavnom se slažem“, „slažem se“ i„potpuno se slažem“ sažeti su u kategorije: „ne slažem se“, „i slažem i ne slažem se“ i „slažem se“.

Slika 26. Zadovoljstvo životom na kraju školske godine

5,2% šestaša i 6,5% sedmaša iskazuje kako nije zadovoljno svojim životom.

Rezultati su pokazali kako učenici koji su pozitivno odgovorili na ovo pitanje, odnosno koji iskazujukako su zadovoljni svojim životom, manje eksperimentiraju sa sredstvima ovisnosti.

75,9% 81,4% 89,5%

65,9%

13,5% 9,7%5,4%

20,1%

10,6% 8,9% 5,2%14,1%

Moj životje vrlo blizuonome štosmatramidealnim(N=1 540)

Mojiživotni

uvjeti suizvanredni(N=1 516)

Zadovoljansam svojim

životom(N=1 528)

Do sadasam

ostvariovažne stvari

u svomživotu

(N=1 526)

ŠESTI RAZRED

SLAŽEM SE

NITI SE SLAŽEM NITI SE NE SLAŽEM

NE SLAŽEM SE

24







65,9%54,4%

20,1%

14,9%

14,1%30,7%

Do sadasam


u svomživotu

(N=1 526)

Kada bihživio

ispočetka,ne bihništa

promjenio(N=1 532)

ŠESTI RAZRED


74,9% 81,6% 86,3%

13,5%9,5% 7,3%

11,6% 8,9% 6,5%

Moj životje vrlo blizuonome štosmatramidealnim(N=1 513)

Mojiživotni

uvjeti suizvanredni(N=1 503)


životom(N=1 502 )

Do sadasam


u svomživotu

(N=1 505)

SEDMI RAZRED

SLAŽEM SE


NE SLAŽEM SE

24







58,5% 52,4%

22,8%17,1%

18,7%30,4%


životom(N=1 502 )

Do sadasam


u svomživotu

(N=1 505)

Kada bihživio

ispočetka,ne bihništa

promjenio(N=1 511)

SEDMI RAZRED


25

5. SLIKA O SEBI

Neke od psiholoških osobina povezanih sa zlouporabom sredstava ovisnosti su nisko samopoštovanje,nisko zadovoljstvo samim sobom (slika o sebi), velika potreba za socijalnim odobravanjem, visokaanksioznost i niska asertivnost. Upravo iz ovog razloga „Trening životnih vještina“ nije usmjerensamo na pružanje informacija o učincima i štetnosti psihoaktivnih sredstva, već i na razvoj vještinasamopoboljšanja (poboljšanje slike o sebi, donošenje odluka, suočavanje s anksioznošću, ljutnjom,analiza medija i sl.) i socijalnih vještina koje unapređuju interpersonalne odnose, npr. kako boljekomunicirati, prevladati sramežljivost, oduprijeti se vršnjačkom pritisku, kako rješavati sukobe i sl.(prema Trening životnih vještina-priručnik za nastavnike 7. razreda, 2012.).

Slika 27. Slika o sebi

Prema prikazanim odgovorima većina učenika ima dobru sliku o sebi. 16,4% šestaša i 14,2% sedmašaima loše mišljenje o sebi. Oko 40% učenika rado bi promijenilo mnogo toga u vezi sa sobom.

Analizom podataka pokazalo se kako su djeca koja imaju lošu sliku o sebi (čestice: „često poželim dasam netko drugi“, „kada bi mogao, rado bih promijenio mnogo toga u vezi sa sobom“,“imam lošemišljenje o sebi“ „često se sramim samoga sebe“) sklonija eksperimentiranju sa sredstvima ovisnosti.

27,8%43,0%

16,4% 16,4%

72,2%57,1%

83,6% 83,6%

Čestopoželim dasam netko

drugi(N=1 543)

Kad bihmogao,rado bih

promijeniomnogo

toga u vezisa sobom(N=1 539)

Imam lošemišljenje o

sebi(N=1 533)

Često sesramimsamoga

sebe(N=1 534)

ŠESTI RAZRED

TOČNO NETOČNO

25

5. SLIKA O SEBI





16,4% 17,6%

83,6% 82,4%


sebi(N=1 533)


sebe(N=1 534)

Ružniji samod većine

drugih(N=1 523)

ŠESTI RAZRED

NETOČNO

24,1%39,3%

14,2% 15,0%

75,9%60,7%

85,8% 85,0%

Čestopoželim dasam netko

drugi(N=1 517)

Kad bihmogao,rado bih

promijeniomnogo

toga u vezisa sobom(N=1 505)


sebi(N=1 511)


sebe(N=1 516)

SEDMI RAZRED

TOČNO NETOČNO

25

5. SLIKA O SEBI





15,0% 17,4%

85,0% 82,6%


sebe(N=1 516)

Ružniji samod većine

drugih(N=1 503)

SEDMI RAZRED

NETOČNO

26

6. ŠKOLA, OCJENE, ISPITNA ANKSIOZNOST

Anketnim upitnikom ispitani su stavovi učenika prema školi, učenju i ocjenama.

Slika 28. Ocjene

Čak 39,0% šestaša i 36,0% sedmaša osjeća pritisak da moraju imati visoke ocjene u školi. Neštomanje od 50% učenika boji se reakcije roditelja na loše ocjene. Manji broj učenika slaže se s ovomtvrdnjom na kraju školske godine (t=-5,97, p<0,05). Više od polovice učenika ponosi se svojimškolskim uspjehom.

Slika 29. Škola

39,0%48,6% 50,0%

61,0%51,4% 50,0%

Opterećuje memisao da

moram imativisoke ocjene

u školi(N=1 515)

Strah mereakcije

roditelja naloše ocjene(N=1 526)

Mislim da bihviše učio ibolje znao

kada u školi nebi bilo ocjena

(N=1 518)

ŠESTI RAZRED

TOČNO NETOČNO

14,7% 19,5%34,1%

85,3% 80,5%65,9%

Često mi jemučno prije

odlaska uškolu (N=1

521)

Često seosjećam

nelagodno uškoli

(N=1 535)

Nekinastavnici mitjeraju strah ukosti (N=1

526)

ŠESTI RAZRED

TOČNO NETOČNO

26



Slika 28. Ocjene


Slika 29. Škola

50,0%68,6%

50,0%31,4%


kada u školi nebi bilo ocjena

(N=1 518)

Ponosim sesvojim

školskimuspjehom(N=1 538)

ŠESTI RAZRED

NETOČNO

36,0% 45,6% 46,6%

64,0% 54,4% 53,4%

Opterećujeme misao damoram imativisoke ocjene

u školi(N=1 495)

Strah mereakcije



kada u školine bi bilo

ocjena(N= 1 496)

SEDMI RAZRED

TOČNO NETOČNO

34,1% 32,3%

65,9% 67,8%

Nekinastavnici mitjeraju strah ukosti (N=1

526)

Ne uspjevam uškoli kako bi

trebao(N=1 535)

ŠESTI RAZRED

NETOČNO

15,3% 21,8% 30,5%

84,7% 78,2% 69,5%

Često mi jemučno prije

odlaska uškolu (N=1

507)

Često seosjećam

nelagodno uškoli

(N=1 512)

Nekinastavnici mitjeraju strah u

kosti(N=1 504)

SEDMI RAZRED

TOČNO NETOČNO

26



Slika 28. Ocjene


Slika 29. Škola

46,6%63,6%

53,4%36,4%

Strah mereakcije



kada u školine bi bilo

ocjena(N= 1 496)

Ponosim sesvojim

školskimuspjehom(N=1 511)

SEDMI RAZRED

NETOČNO

30,5% 35,0%

69,5% 65,0%

Nekinastavnici mitjeraju strah u

kosti(N=1 504)

Ne uspjevam uškoli kako bi

trebao(N=1 508)

SEDMI RAZRED

NETOČNO

27

Rezultati su pokazali da 14,7% učenika šestog i 15,3% učenika sedmog razreda osjeća mučninu prijeodlaska u školu. Oko 20% učenika često se osjeća nelagodno u školi. 34,1% šestaša i 30,5% sedmašaosjeća strah od nekog ili nekih nastavnika, a 32,3% šestaša i 35,0% sedmaša nije zadovoljno svojimuspjehom u školi.

Subskala ''Osjećaji, misli i ponašanja'' sastoji se od čestica koje se odnose na pojmove koje obuhvaćajuanksioznost u širem smislu, kao i na njene specifične oblike kao što su socijalna i ispitna anksioznost.Kako bi ispitali opravdanost korištenja rezultata dobivenih cijelom subskalom, provedena jestandardna faktorska analiza s ograničenim brojem faktora na rezultatima dobivenima prvimmjerenjem na početku školske godine (drugo mjerenje je već pod utjecajem poznatosti i djelovanjasamog programa).

Rezultati su potvrdili postojanje jednog općeg faktora, što opravdava interpretaciju ukupnog rezultata.Eigen-vrijednost iznosi 6,44, te taj faktor objašnjava 23,84% ukupne varijance rezultata. Faktorskazasićenja čestica kreću se u rasponu od 0,34 do 0,61.

Slika 30.1. Ispitna anksioznost na početku školske godine

Iako je strah od ispitivanja normalno stanje, ispitna anksioznost može pogoršati učinak učenja ireprodukciju gradiva. Učenici zbog osjećaja straha ili nelagode mogu izbjegavati učenje ili/i pokazatilošije rezultate prilikom ispitivanja.

39,6% šestaša i 33,5% sedmaša ponekad ne može učiti zbog straha od ispitivanja. 47,3% šestaša i48,0% sedmaša najradije bi pobjeglo kada nastavnik počne pitati. 52,8% šestaša i 48,2% sedmašazaboravi naučeno gradivo kada moraju odgovarati.

Ispitna anksioznost može se manifestirati ne samo kroz emotivne (strah, nervoza, tjeskoba, panika,tuga i sl.) već i fizičke simptome kao što su lupanje srca, znojni dlanovi, crvenilo, glavobolja i sl.

72,6%

39,6% 47,5% 52,8%

27,4%

60,4% 52,5% 47,2%

Zabrinut sam kadaimam test u školi

(N=1 529)

Najradije bihpobjegao kad

nastavnik počnepitati (N=1 518)

Vjerujem da seostali učenici manje

od mene bojeispitivanja u školi

(N=1 513)

ŠESTI RAZRED

TOČNO NETOČNO

27








52,8%

30,0%

47,2%

70,0%





(N=1 513)

ŠESTI RAZRED

NETOČNO

63,9%

33,5%48,0% 48,2%

36,1%

66,5%52,0% 51,8%

Zabrinut sam kadaimam test u školi

(N=1 500)



SEDMI RAZRED

TOČNO NETOČNO

27








48,2%

24,6%

51,8%

75,4%





(N=1 501)

SEDMI RAZRED

NETOČNO

28


Kroz radionice „Treninga životnih vještina“ učenici uče kako prepoznati simptome anksioznosti isituacije koje je izazivaju, te kako se s njima suočiti i smanjiti ih. Rezultati su pokazali pozitivanpomak na kraju godine, sa statistički značajno manje izvještaja o razini anksioznosti (t=-4,36,df=3038, p<0,05), što upućuje na moguću učinkovitost radionica usmjerenih na strategije smanjivanjaanksioznosti, kao i onih usmjerenih na socijalne i akademske odnose.

Slika 31. Školski uspjeh na kraju prošle godine

Školski uspjeh značajno je povezan s konzumacijom sredstava ovisnosti:

školski uspjeh i pušenje ( r= -0.15, p<0.05) školski uspjeh i pijenje piva ( r= - 0.13, p<0.05) školski uspjeh i pijenje vina ( r= - 0.08, p<0.05)

37,3%52,6%

62,7%47,4%

Kad odgovarampred razredom, glas

mi podrhtava(N=1 518)

Kad odgovaramza ocjenu,

ruke mi se znoje ilipodrhtavaju

(N=1 529)

Dok odgovaram zaocjenu,

srce mi jako lupa(N=1 529)

ŠESTI RAZRED

TOČNO NETOČNO

0,8%

17,0%

43,4%

38,8%


28






78,6%

21,4%



(N=1 529)



ŠESTI RAZRED

NETOČNO

32,3%51,9%

67,7%48,1%

Kad odgovarampred razredom, glas

mi podrhtava(N=1 503)



(N=1 510)

SEDMI RAZRED

TOČNO NETOČNO


dovoljan

dobar

vrlo dobar

odličan

0,6%

22,1%

41,3%

36,1%


28






66,2%

33,8%



(N=1 510)



SEDMI RAZRED

NETOČNO


dovoljan

dobar

vrlo dobar

odličan

29

školski uspjeh i pijenje žestokih pića ( r= - 0.09, p<0.05) školski uspjeh i miješana pića ( r= - 0.07, p<0.05) školski uspjeh i marihuana( r= - 0.04, p<0.005)

Dakle, što je bolji školski uspjeh kod učenika, manja je konzumacija cigareta, piva, vina, žestokihpića, miješanih pića i marihuane i obratno.

7. PROCJENA PROGRAMA OD STRANE UČENIKA

Slika 32. Procjena korisnosti programa od strane učenika

41,6% učenika šestog i 32,7% učenika sedmog razreda pozitivno ocjenjuje zanimljivost tema uprogramu. Razlog smanjenja interesa u sedmom razredu je možda u tome što se neke teme, iako uproširenom obliku, ponavljaju zbog čega je možda došlo do zasićenja kod učenika. 44,8% šestaša i35,4% sedmaša navodi kako im se svidjelo sudjelovati u radionicama Treninga životnih vještina.64,5% učenika šestih i 53,6% učenika sedmih razreda smatra da će im program koristiti usvakodnevnom životu.

11,6% 14,0%

30,0% 30,8%

28,9% 28,1%

9,4% 8,6%

20,2% 18,5%

Koliko su ti bilezanimljive teme u

programu TŽV?(N=1 518)

Kako ti se svidjelosudjelovati u

radionicama TŽV?(N=1 516)

ŠESTI RAZRED

U POTPUNOSTI DA DA NI DA NI NE

29






32,5%

31,9%

19,1%

4,8%11,6%



Koliko će ti programTŽV biti koristan u

životu?(N=1 518)

ŠESTI RAZRED

NI DA NI NE NE UOPĆE NE

8,8% 11,1%

23,9% 24,4%

29,5% 28,3%

12,2% 13,0%

25,6% 23,3%

Koliko su ti bilezanimljive teme u

programu TŽV?(N=1 505)



SEDMI RAZRED

U POTPUNOSTI DA DA NI DA NI NE

29






26,0%

27,6%

21,9%

6,4%

18,0%



Koliko će tiprogram TŽV bitikoristan u životu?

(N=1 505)

SEDMI RAZRED

NI DA NI NE NE UOPĆE NE

30

8. PROCJENA PROGRAMA OD STRANE VODITELJA

Nakon svake odrađene radionice voditelj radionice morao je ispuniti evaluacijski list u kojem jeizmeđu ostalog trebao procijeniti razinu interesa i aktivnosti učenika i razinu svog zadovoljstvaradionicom. Dobiveni su sljedeći podaci:

Slika 33.1. Razina interesa i aktivnosti učenika šestih razreda

Radionica na kojoj su učenici šestog razreda prema procjeni voditelja radionice pokazali najvećiinteres i aktivnost bila je radionica o zabludama i istinama o pušenju. Nakon toga slijede radionice oalkoholu i utjecaju medija.

Slika 33.2. Razina zadovoljstva voditelja radionicama za šeste razrede

Najboljom prosječnom ocjenom za šeste razrede ocjenjene su radionice „Pušenje-zablude i istine“ iradionica „Nasilje i mediji“.

1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0

Socijalne vještineRješavanje sukoba

AsertivnostSuočavanje s anksioznošću

Slika o sebi i samounapređivanjeKomunikacijske vještine

Marihuana - mitovi i realnostSuočavanje s ljutnjom

Donošenje odlukaNasilje i medijiUtjecaj medija

Alkohol - zablude i istinePušenje - zablude i istine

RAZINA INTERESA I AKTIVNOSTI UČENIKAšesti razred

RAZINA INTERESA I AKTIVNOSTI(Prosječna ocjena od 1-4)

1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0

AsertivnostSlika o sebi i samounapređivanje

Rješavanje sukobaSuočavanje s ljutnjom

Marihuana - mitovi i realnostDonošenje odlukaSocijalne vještine

Komunikacijske vještineSuočavanje s anksioznošću

Alkohol - zablude i istineUtjecaj medijaNasilje i mediji

Pušenje - zablude i istine

RAZINA ZADOVOLJSTVA VODITELJA RADIONICOMšesti razred

RAZINA ZADOVOLJSTVA (prosječnaocjena od 1-4)

31

Slika 34.1. Razina interesa i aktivnosti učenika sedmih razreda

Sedmaši su prema procjeni voditelja radionica najvišu razinu interesa pokazali na radionicama outjecaju medija, suočavanju s anksioznošću i rješavanju sukoba.

Slika 34.2. Razina zadovoljstva voditelja radionicama za sedme razrede

Voditelji radionica za sedme razrede najzadovoljniji su bili radionicom o utjecaju medija i odupiranjuvršnjačkom pritisku.

1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0

Asertivnost

Socijalne vještine

Suočavanje s ljutnjom

Komunikacijske vještine

Donošenje odluka

Zloporaba droga i nasilje: uzroci i…

Odupiranje vršnjačkom pritisku

Rješavanje sukoba

Suočavanje s anksioznošću

Utjecaj medija

RAZINA INTERESA I AKTIVNOSTI UČENIKAsedmi razred

RAZINA INTERESA I AKTIVNOSTI(Prosječna ocjena od 1-4)

1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0

Asertivnost

Socijalne vještine

Komunikacijske vještine

Suočavanje s ljutnjom

Zloporaba droga i nasilje: uzroci i…

Rješavanje sukoba

Suočavanje s anksioznošću

Donošenje odluka

Odupiranje vršnjačkom pritisku

Utjecaj medija

RAZINA ZADOVOLJSTVA VODITELJA RADIONICOMsedmi razred

RAZINA ZADOVOLJSTVA (prosječnaocjena od 1-4)

32

ZAKLJUČAK

Djelotvornost u stvarnoj prevenciji upotrebe i zloporabe sredstava ovisnosti pokazao je vrlo malenbroj programa. Nova generacija programa prevencije razlikuje se od tradicionalnih pristupa po tomešto se temelji na cjelovitijem razumijevanju uzroka pušenja, uporabe/zloporabe alkohola i droga. Tiprogrami bili su podvrgnuti nekolicini strogih evaluacijskih istraživanja koja su dala snažnu potvrdunjihovoj djelotvornosti. Program „Trening životnih vještina“ ne samo što je najbolje evaluiranprogram ove vrste, već je i stvorio najveće i najtrajnije smanjenje u korištenju sredstava ovisnosti.Dobio je priznanje za uspješnost u prevenciji od nekoliko zdravstvenih i psihologijskih ustanova(prema Trening životnih vještina - priručnik za nastavnike 7. razreda, 2012.).

Za većinu pojedinaca, početno eksperimentiranje i kasniji razvoj obrasca redovite uporabetipično se događa u adolescenciji. Budući da je upotreba nekih psihoaktivnih tvari (kao što su duhan,alkohol i marihuana) prilično raširena, eksperimentiranje s tim tvarima često se smatra normalnim(Trening životnih vještina - priručnik za nastavnike 7. razreda, 2012.). Ovo je potvrdilo i našeistraživanje:

Na kraju šestog razreda 27,8% učenika probalo je alkohol jednom ili dva puta, a 25,1% pijerijetko ili ponekad. 2,1% šestaša često konzumira jednu ili više vrsta alkoholnih pića. 37,3%sedmaša probalo je alkohol jednom ili dva puta, a 27,4% pije rijetko ili ponekad. 3,3%sedmaša često konzumira jednu ili više vrsta alkoholnih pića.

33,5% šestaša i 38,0% sedmaša smatra kako je razumljivo da se na proslavama pije alkohol.25,2% šestaša i 27,2% sedmaša smatra kako je korisno piti u manjim količinama

Dio učenika šestog razreda koji puši rijetko (1,2%) ili ponekad (0,5%) u riziku je da razvijeovu štetnu naviku i prijeđe u skupinu djece koja puši često (0,3%). U sedmom razredueksperimentiranje sa pušenjem cigareta raste. Učenika koji nikada nisu probali cigarete jemanje (71,3%), a već učenika koji puše često (1,3%).

21,6% šestaša i 21,3% sedmaša smatra kako je vrlo razumljivo da ljudi u nekim situacijamapuše. 5,3% učenika šestih i 4,0% učenika sedmih razreda smatra kako je pušenje znakodrastanja.

Rezultati su pokazali da učenici na kraju školske godine značajno više puše cigarete nego napočetku školske godine ( N=3018, t= -4,02, p<0.05). Učenici sedmih razreda već više puše odučenika šestih razreda (F=-35,17, df=3016,p<0,05). Sa porastom eksperimentiranja sacigaretama, i stavovi prema pušenju postaju manje kritični što će biti vidljivo iz kasnijenavedenih rezultata.

0,3% učenika šestog razreda navodi da je probalo marihuanu i to jednom ili dva puta. 1,4%sedmaša probalo je marihuanu, i to 0,5% jednom ili dva puta, 0,5% učenika puši rijetko, 0,1%ponekad i 0,2% često.

97,2% učenika šestih i 96,4% učenika sedmih razreda navodi kako bi odbilo ponuđeni „joint“.Broj učenika kojima stav prema pušenju marihuane postaje otvoreniji povećao se tijekomškolske godine (t= -2.42, p<0.05).

Iako određena razina eksperimentiranja s psihoaktivnim tvarima ne mora nužno biti štetna sama posebi, rano eksperimentiranje često vodi redovitoj upotrebi. Eksperimentiranje s jednom psihoaktivnomtvari često vodi eksperimentiranju s drugima (Trening životnih vještina - priručnik za nastavnike 7.razreda, 2012.). Činjenica da većina anketiranih učenika nije probala ili rijetko konzumira ispitanasredstva ovisnosti ukazuje na važnost i korisnost provedbe ovakvih preventivnih programa kako bi ihse odvratilo od ranog eksperimentiranja i kasnije redovite uporabe.

33

Neke od psiholoških osobina povezanih sa zlouporabom sredstava ovisnosti su nisko samopoštovanje,nisko zadovoljstvo samim sobom (slika o sebi), velika potreba za socijalnim odobravanjem, visokaanksioznost i niska asertivnost.

Analizom podataka pokazalo se kako su djeca koja imaju lošu sliku o sebi (čestice: „čestopoželim da sam netko drugi“, „kada bi mogao, rado bih promijenio mnogo toga u vezi sasobom“,“imam loše mišljenje o sebi“ „često se sramim samoga sebe“) sklonijaeksperimentiranju sa sredstvima ovisnosti.

Rezultati su pokazali kako učenici koji iskazuju kako su zadovoljni svojim životom, manjeeksperimentiraju sa sredstvima ovisnosti.

Kroz radionice „Treninga životnih vještina“ učenici uče kako prepoznati simptomeanksioznosti i situacije koje je izazivaju, te kako se s njima suočiti i smanjiti ih. Rezultati supokazali pozitivan pomak na kraju godine, sa statistički značajno manje izvještaja o razinianksioznosti (t=-4,36, df=3038, p<0,05), što upućuje na moguću učinkovitost radionicausmjerenih na strategije smanjivanja anksioznosti, kao i onih usmjerenih na socijalne iakademske odnose.

Testiranje razlika analizom varijance pokazalo je da su učenici koji iskazuju kako im kod kućene pokazuju dovoljno pažnje skloniji konzumaciji sredstava ovisnosti, posebice alkoholnihpića, cigareta, marihuane i inhalanata.

Upravo iz ovog razloga „Trening životnih vještina“ nije usmjeren samo na pružanje informacija oučincima i štetnosti psihoaktivnih sredstva, već i na razvoj vještina samopoboljšanja (poboljšanje slikeo sebi, donošenje odluka, suočavanje s anksioznošću, ljutnjom, analiza medija i sl.) i socijalnihvještina koje unapređuju interpersonalne odnose (kako bolje komunicirati, prevladati sramežljivost,oduprijeti se vršnjačkom pritisku, kako rješavati sukobe i sl.).


Većina učenika (64,5% učenika šestih i 53,6% učenika sedmih razreda) smatra da će im programkoristiti u svakodnevnom životu.

34

LITERATURA

1. Galić, J. (2002.) Zlouporaba droga među adolescentima; rezultati istraživanja, Medicinskanaklada Zagreb

2. Hemovich, V., Lac, A., Crano, W.D. (2011.). Understanding Early-Onset Drug and AlcoholOutcomes among Youth: The Role of Family Structure, Social Factors, and InterpersonalPerception of Use. Psychology, Health and Medicine, vol. 16

3. Kuzman. M. (2012.). The European School Survey Project on Alcohol and other Drugs.;Hrvatski Zavod za javno zdravstvo

4. Kuzman M, Mayer D. (2007.). Uporaba duhana u mladih u Hrvatsko, HČJZ5. Sakoman, S. (2008.). Obitelj i prevencija ovisnosti, Sysprint, Zagreb6. Uvodić-Đurić, D., Kutnjak Kiš, R., Slugan, N., Zvornik Legen, Z., Zadravec Baranašić, A.,

Lilić, T., (2010). Mladi i sredstva ovisnosti – rezultati istraživanja o stavovima, navikama ikorištenju sredstava ovisnosti kod djece i mladih Međimurske županije. HČJZ

7. Trening životnih vještina-priručnik za nastavnike 7. Razreda (2012.). Zavod za javnozdravstvo Zadar, Zadar

program primarne prevencije „trening Životnih … izvjestaj 2013.pdf · anketni listovi za...

Documents