Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu

RAZLIKOVNA GODINA

za stjecanje uvjeta za upis

sveučilišnog diplomskog studija Strojarstvo na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu

Slavonski Brod, sije čanj 2013.

RAZLIKOVNA GODINA ZA IZVANREDNI UPIS

STRUČNIH PRVOSTUPNIKA INŽENJERA STROJARSTVA I INŽENJERA STROJARSTVA

RADI STJECANJA UVJETA ZA UPISA SVEU ČILIŠNOG DIPLOMSKOG STUDIJA

STROJARSTVA NA STROJARSKOM FAKULTETU U SLAVONSKOM B RODU

Na temelju dosadašnjeg iskustva o interesu studenata za upis razlikovne godine i usporedbe stručnih studijskih programa drugih visokih učilišta i sveučilišnog preddiplomskog studija Strojarstvo Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu, definiran je program razlikovne godine za izvanredni upis stručnih prvostupnika inženjera strojarstva i inženjera strojarstva radi stjecanja uvjeta za upisa sveučilišnog diplomskog studija Strojarstvo na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu. Pravo upisa razlikovne godine imaju osobe koje su na bilo kojem visokom učilištu stekle stručno zvanje inženjer strojarstva ili stručni prvostupnik inženjer strojarstva. Za pristupnike koji su završili stručni studij iz drugih tehničkih i ostalih srodnih studija, Povjerenstvo za priznavanje ispita će provesti analizu razlike ispita za polaganje na razlikovnoj godini. PROGRAM RAZLIKOVNE GODINE Popis predmeta Obvezni predmeti

Kolegij P V Ispit Šifra Matematika (razlika) 3 3 * R 001 Mehanika (razlika) 3 3 * R 002 Elementi konstrukcija (razlika) 3 2 * R 003 9 8

Dodatni predmeti (upisuju se ukoliko nisu položeni na stručnom studiju)

Kolegij P V Ispit Šifra Elektrotehnika 2 2 * P 304 Automatizacija 2 2 * P 404 Mehanika fluida 3 2 * P 501 Teorija i tehnika mjerenja 2 1 * P 512 Alati i naprave I 2 1 * P 602 Kvantitativne metode 2 2 * P 605 Ispitivanje i svojstva materijala 2 1 * P 608 Toplinska obradba 2 2 * P 754 17 13 Tumač skraćenica: P – Predavanja; V – Vježbe; * Polaže se pismeno i usmeno Sadržaj predmeta

R 001 Matematika (razlika) 15 (3+3) Nositelj kolegija: dr. sc. Zlatko Pavi ć Sadržaj: Funkcije više promjenljivih. Površine drugog reda. Djelomične derivacije. Djelomični i potpuni diferencijali. Tangentna ravnina i normala. Ekstremi. Dvostruki integral. Zamjena promjenljivih. Primjene. Trostruki integral. Zamjena promjenljivih. Primjene. Vektorska analiza. Skalarna i vektorska polja. Razinske površine i vektorske krivulje. Diferencijalni vektorski račun. Gradijent. Divergencija. Rotor. Usmjerena derivacija. Integralni vektorski račun. Krivuljni integral. Površinski integral. Integralne formule. Numeri čka analiza. Rješavanje jednadžbi: metoda iteracije, metoda tangente, matoda sekante. Interpolacijski polinomi: Lagrangeov polinom, Newtonow polinom, spline polinomi. Rješavanje određenih integrala. Trapezna formula. Simpsonova formula. Znanja i vještine koje se stječu uspješnim svladavanjem kolegija: Upoznavanje egzaktnog infinitezimalnog računa i približnog numeričkog računa. Oblici provođenja nastave: Predavanja i vježbe. Način provjere znanja: Tijekom semestra studenti mogu polagati tri kolokvija koji zamjenjuju pismeni dio ispita, čime se osigurava kontinuirano praćenje rada i znanja studenata. Osnovna literatura: 1. B. P. Demidovič: Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike, Zagreb, 1978. 2. R. Scitovski: Numerička matematika, Osijek, 1999. 3. Z. Pavić: Matematika I, nastavni sadržaj, Slav. Brod 2008 Dopunska literatura: Način polaganja ispita: Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela, a polaže se nakon odslušanih predavanja i obavljenih vježbi. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Razgovori i konzultacije sa studentima R 002 Mehanika (razlika) 15 (3+3) Nositelj kolegija: prof.dr.sc. Franjo Mateji ček

prof.dr.sc. Dražan Kozak prof.dr.sc. Todor Ergi ć doc.dr.sc. Pejo Konjati ć Sadržaj: Sadržaj predmeta Mehanika (razlika) je jednak sadržaju sveučilišnog preddiplomskog predmeta Mehanika II uz proširenje sadržaja s okvirnim nosačima. Upoznati studente s temeljnim znanjima teorijske i primijenjene mehanike – kinematike i kinetike. Definirati osnovne principe i zakone mehanike gibanja. Objasniti pojam puta i položaja čestice te njezine brzine i ubrzanja te jednadžbi gibanja. Objasniti ravninsko gibanje krutog tijela te složeno gibanje. Objasniti kinetiku čestice i sustava čestica te krutog tijela: pojam rada, snage sile, količine gibanja, naleta, zamaha te potencijalne i kinetičke energije. Definirati pojam momenta tromosti krutog tijela. Objasniti ravninsko i sferno gibanje krutog tijela pod djelovanjem sila i momenta. Objasniti okvirne nosače. Cilj je predmeta i poticanje studenata na sustavno rješavanje svekolikih problema gibanja čestica i tijela. Znanja i vještine koje se stječu uspješnim svladavanjem kolegija: Nadopuna stečenog znanja za sustavno rješavanje svekolikih problema gibanja čestica i tijela. Oblici provođenja nastave: Predavanja, auditorne vježbe, laboratorijske vježbe. Kolokviji, domaće zadaće, kvizovi. Način provjere znanja: Tijekom semestra studenti mogu polagati kolokvija koji zamjenjuju pismeni dio ispita, čime se osigurava kontinuirano praćenje rada i znanje studenata. Osnovna literatura: 1. Matejiček, F.; Semenski D., Vnučec Z.: Uvod u Statiku sa zbirkom zadataka, Golden

marketing, Zagreb, 2005., ISBN 978-953-6048-68-7 2. Matejiček, F.: Kinetika sa zbirkom zadataka, Strojarski fakultet u Slav. Brodu, 2010 ,.

ISBN 978-953-6048-55-7 3. Matejiček, F.: Kinematika sa zbirkom zadataka, Strojarski fakultet u Slav. Brodu, 2011 ,.

ISBN 978-953-6048-60-1 Dopunska literatura: 1. Jecić, S.: Mehanika II, Kinematika i dinamika, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989. Način polaganja ispita: Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela, a polaže se nakon odslušanih predavanja i obavljenih vježbi. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Provođenje studentske ankete. Analiza uspjeha na laboratorijskim vježbama, pismenom ispitu i ukupnom ispitu. Razgovori i konzultacije sa studentima R 003 Elementi konstrukcija (razlika) 15 (3+2) Nositelj kolegija: Prof.dr.sc. Milan Kljajin,

Prof.dr.sc. Željko Ivand ić Sadržaj: Upoznavanje karakteristika, načina dimenzioniranja, te konstrukcija elemenata strojeva za prijenos snage i kružnog gibanja. Prijenosnici snage i gibanja - podjela. Osovine i vratila. Klizni i valjni ležaji. Spojke. Remenski prijenos s plosnatim remenom. Remenski prijenos s klinastim remenjem. Tarni prijenos. Čelnici, stožnici, vijčanici. Puževi i pužna kola. Lanci i lančanici. Elementi za prijenos snage i kružnog gibanja elastičnim kolima. Znanja i vještine koje se stječu uspješnim svladavanjem kolegija: Nadopuna stečenog znanja kao razlika prethodno odslušanih kolegija. Stečeno znanje je osnova za sustavno rješavanje problema proračuna i oblikovanja strojarskih konstrukcija na primjerima vratila, lamelne spojke ili zupčaničkog prijenosnika snage gibanja (izbor primjera je u funkciji razlike konstrukcijskih programa sadržanih u nastavnom programu predmeta prethodnog studija). Navedeni primjeri mogu biti izvedeni uz primjenu računalnih programskih rješenja za crtanje ili modeliranje kao dodatni doprinos novostečenom znanju razlikovnog predmeta. Oblici provođenja nastave: Predavanja i vježbe. Vježbe su auditorne i konstrukcijske. Auditorne vježbe su kod rješavanja zadataka iz pojedinih poglavlja, a konstrukcijske vježbe uz vođenje i pomoć nastavnika kod izrade programa. Kolokviji nastavnog sadržaja predavanja i auditornih vježbi. Izrada i obrana konstrukcijskih programi kao konstrukcijski oblik vježbi. Izrada konstrukcijskog programa spojka i reduktor (u funkciji razlike iz prethodno odslušanih predmeta onih studijskih programa na kojima je stekao zvanje). Napomena: Razlika se podudara s kolegijem Elementi konstrukcija II, te se nastava može izvoditi zajedno s izvanrednim studentima koji slušaju navedeni kolegij ili izdvojeno samo za razlikovnu godinu. Način provjere znanja: Tijekom semestra studenti mogu polagati tri (3) kolokvija. Svaki kolokvij se sastoji iz teorijskog i numeričkog dijela provjere znanja. Studenti koji polože sve kolokvije tijekom semestra oslobođeni su pismenog dijela ispita. Konstrukcijski programi se kolokvijalno predaju kao pojedinačni uradak, a kao praktična provjera znanja. Studenti prije prijave ispita moraju predati konstrukcijske programe. Osnovna literatura: 1. Decker, K. H., Elementi strojeva, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb 2006. 2. Oberšmit, E.: Ozubljenja i zupčanici, SNL, Zagreb 1982. 3. Kljajin, M.: Elementi strojeva II (podloge za vježbe), Vratilo (P3), SF, Slavonski Brod,

2003. (interno izdanje) 4. Kljajin, M.: Elementi strojeva II (podloge za vježbe), Lamelna spojka (P4), SF, Slavonski

Brod, 2003. (interno izdanje) 5. Kljajin, M.: Elementi strojeva II (podloga za vježbe), Reduktor (P5), SF, Slavonski Brod,

2004. (interno izdanje) Dopunska literatura: 1. Shigley, J. E.; Mischke, C. R.; Budynas, R.: Mechanical Engineering Design, Seventh

Edition, 7th Edition, ISBN: 0-07-292193-5, McGraw-Hill High Education, 2003. 2. Shigley, J. E.; Mischke, C. R.; Brown, T. H.: Standard Handbook of Machine Design,

Third Edition, ISBN: 0-07-144164-6, McGraw-Hill High Education, 2004. 3. Cvirn, Ž.; Herold, Z.: Elementi konstrukcija, FSB-Zagreb 2000. Način polaganja ispita: Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela, a polaže se nakon odslušanih predavanja i obavljenih vježbi. Studenti koji su uspješno tijekom semestra položili predviđene kolokvije i predali konstrukcijske programe oslobođeni su pismenog dijela ispita i pristupaju samo usmenom ispitu. Studenti koji nisu položili kolokvije pristupaju cjelovitom ispitu koji se sastoji od pismenog teorijskog i numeričkog dijela, te usmenog ukoliko su zadovoljili pismeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Analiza uspjeha na kolokvijima, auditornim, konstrukcijskim i/ili laboratorijskim vježbama, pismenom i ukupnom ispitu. Razgovori i konzultacije sa studentima. Provođenje studentske ankete. P 304 Elektrotehnika 15 (2+2)

Nositelj kolegija: prof.dr.sc. Marinko Stojkov Sadržaj: Upoznavanje s osnovnim zakonima elektrotehnike i elektronike po sljedećim područjima: elektrostatika, magnetizam, analiza istosmjernih, analiza izmjeničnih strujnih krugova, transformatori, uvod u elektroniku. U kolegiju su objašnjeni načini mjerenja i izračuna osnovnih električnih veličina, dan je pregled osnovnih elemenata strujnih krugova i elektroničkih komponenti i pregled tehnologija za proizvodnju elektroničkih elementa i sklopova. Opisane su komponente i jednostavni sklopovi primijenjeni u elektronici sa usporedbom analogne i digitalne elektronike. Znanja i vještine koje se stječu uspješnim svladavanjem kolegija: 1.Definirati osnovne zakone elektrotehnike i elektronike, pripadajuće fizikalne veličine i mjerne jedinice 2.Napraviti odgovarajuća mjerenja u strujnim krugovima 3.Opisati osnovne elemente strujnih krugova i osnovne elektroničke komponente 4.Riješiti tipizirane zadatke i logički usporediti dobivena rješenja 5.Logički usporediti dobivena rješenja zadataka Oblici provođenja nastave: Predavanja. Vježbe: auditorne vježbe, laboratorijske vježbe. Način provjere znanja: Tokom odvijanja nastave provjera znanja putem kontrolnih zadaća, seminar, pismeni ispit, usmeni ispit. Osnovna literatura: 1.V. Pinter: Osnove elektrotehnike 1 i 2, Tehnička knjiga, Zagreb, 1975. 2.M. Essert, Z. Valter: Osnove elektrotehnike, Sveučilište u Zagrebu, 1990. 3.J.Grilec, D.Zorc: Osnove elektronike, Školska knjiga, Zagreb, 1993. Dopunska literatura: 1.M. Essert, G. Sečak, B. Skalicki: Vježbe iz elektrotehnike, Sveučilište u Zagrebu, 1980. 2.Z. Valter, A. Vidić: Upute za laboratorijske vježbe iz elektrotehnike. 3.A.S.Sedra, K.C.Smith: Microelectronic Circuits, Saunders College Publ. 1991. 4.T.L.Floyd: Electronic devices, Charles E.Merrill Publ.Comp.,1984. Način polaganja ispita: Seminar, pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Provođenje studentske ankete ili anketa. Razgovori i konzultacije sa studentima. P 404 Automatizacija 15 (2+2) Nositelj kolegija: prof.dr.sc. Todor Ergi ć

prof.dr.sc. Tomislav ša rić doc.dr.sc. Klari ć Štefanija Sadržaj: Povijesni osvrt na automatske sklopove, uređaje i strojeve. Antički i srednjovjekovni automati. Moderna sredstva automatizacije proizvodnje: računala, roboti. Sustav i njegove značajke. Podjela sustava prema načinu vođenja, primjeri. Analiza i sinteza sustava. Stabilnost sustava, kriteriji stabilnosti. Matematički model procesa: toplinski i mehanički proces. Analiza u vremenskom području, standardne pobudne funkcije, osnovni dinamički članovi. Analiza u frekvencijskom području. Analiza u području kompleksne varijable, prijenosna funkcija, algebra blokova. Elementi automatizacije senzori, aktuatori, regulatori. Osnove programiranja PLC uređaja. Znanja i vještine koje se stječu uspješnim svladavanjem kolegija: 1.Opisati ulogu automatizacije postrojenja i procesa. 2.Definirati elemente automatizacije: karakteristike senzora, aktuatora, regulatora. 3.Protumačiti zadatke analize i sinteza sustava. 4.Definirati osnove vođenja procesa (matematički model, vrste vođenja). 5.Objasniti sustave vođenja u vremenskom i frekvencijskom području. 6.Identificirati stabilnost sustava. 7.Protumačiti PID regulator i iz njega izvedene regulatore. 8.Opisati osnove programiranja PLC uređaja. Oblici provođenja nastave: Predavanja. Vježbe: auditorne, laboratorijske. Način provjere znanja: 3 kontrolne zadaće ili pismeni ispit i usmeni ispit Osnovna literatura: 1.T.Šurina: Automatska regulacija, Školska knjiga, Zagreb, 1981. 2.V. Kecman: Osnove automatike, zadaci iz automatske regulacije, Školska knjiga, Zagreb, 1988. 3.N. Perić, I. Petrović: Računalno upravljanje sustavima - predavanja, Fakultet strojarstva i računarstva, Mostar, 2005. 4.http://act.rasip.fer.hr/materijali/17/CCS_SKRIPTA_Naslovna_Stranica.pdf http://act.rasip.fer.hr/materijali/17/CCS_SKRIPTA_AU.pdf (18.03.2010.) 5.Handouts na predavanjima. Dopunska literatura: 1.N. Perić, I. Petrović: Automatizacija postrojenja i procesa. Skripta, FER, 2005. 2.R. Žanetić: Vođenje procesa u proizvodnji (Skripta za internu upotrebu), Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, Sveučilišta u Splitu, Split, 2006. 3.www.ktf-split.hr/~zanetic/vodjenje.doc (18.03.2010.) 4.Juraj Božičević: Temelji automatike I i II, Školska knjiga Zagreb, 1980. Način polaganja ispita: Pismeni ispit i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Provođenje studentske ankete ili anketa. Razgovori i konzultacije sa studentima. P 501 Mehanika fluida 15 (3+2) Nositelj kolegija: prof.dr.sc. Marija Živi ć

Sadržaj: Svojstva fluida. Realni idealni fluid. Viskoznost. Određivanje viskozne sile. Viskozimetar. Jednadžba gibanja mlaza. Sile u fluidu. Jednadžba gibanja čestice fluida. Stlačivost kapljevina. Kriteriji nestlačivisti strujanja. Ravnoteža čestice fluida. Statika fluida u polju sile teže. Pascalov zakon. Mjerenje tlaka. Manometri. Diferencijalni manometar. Hidraulički tijesak. Barometri. Sila hidrostatskog tlaka na ravne površine. Sila hidrostatskog tlaka na zakrivljene površine. Hidrostatski uzgon. Mjerenje gustoće. Kinematika fluida. Eulerov i Lagrangeov opis strujanja. Materijalna derivacija. Trajektorije i strujnice. Bernoullijeva jednadžba. Mjerenje brzine. Pitotova i Prandtl- Pitotova cijev. Mjerenje protoka. Venturijeva cijev. Sifon. Dinamika fluida. Integralni oblici osnovnih fizikalnih zakona: zakon održanja mase, količine gibanja, momenta količine gibanja i zakon mehaničke energije. Osnovni zakoni za jednodimenzijsko strujanje. Modificirana Bernoullijeva jednadžba. Grafički prikaz sadržaja Bernoullijeve jednadžbe. Kavitacija. Dimenzijska analiza optjecanja tijela. Dimenzijska analiza strujanja u cijevima (Darcy-Weisbachova formula). Hidraulički proračun cjevovoda: Linijski gubici. Lokalni gubici. Energetske karakteristike hidrauličkih strojeva. Proračun pada tlaka, protoka i promjera cjevovoda. Proračun cjevovoda neokruglog presjeka. Znanja i vještine koje se stječu uspješnim svladavanjem kolegija: 1.Prepoznati različite tipove strujanja fluida koji se pojavljuju u praksi 2.Odrediti promjene tlak u fluidu u mirovanju i sile fluida koje djeluju na ravne i zakrivljene uronjene površine 3.Razumjeti upotrebu i ograničenja Bernoullijeve jednadžbe 4.Primijeniti Bernoullijevu jednadžbu za rješavanje različitih problema strujanja fluida 5.Koristiti jednadžbu količine gibanja za određivanje sile pri strujanju fluida 6.Izvršiti hidraulički proračun jednostavnih cjevovoda Oblici provođenja nastave: Predavanja. Vježbe: auditorne, računalne. Način provjere znanja: Tokom odvijanja nastave provjera znanja rješavanjem testova. Osnovna literatura: 1.Virag, Z.: Mehanika fluida-odabrana poglavlja, primjeri i zadaci, FSB Zagreb, 2002. 2.Živić, M.: predavanja i vježbe iz Mehanike fluida Dopunska literatura: 1.Fancev, M.: Mehanika fluida, članak u Tehničkoj enciklopediji br. 8, 1982. 2.Cengel, Y., A.; Cimbala, J., M: Fluid Mechanics (with Student Resources DVD), Fundamentals and Application, Mc Graw Hill, 2009. Način polaganja ispita: Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Provođenje studentske ankete ili anketa. Razgovori i konzultacije sa studentima. P 512 Teorija i tehnika mjerenja 15 (2+1) Nositelj kolegija: doc.dr.sc. Leon Magli ć

Sadržaj: Osnove mjeriteljstva, iskazivanje mjernih rezultata i izračunavanje mjerne nesigurnosti. Jedinice SI-sustava i teorijske osnove mjerenja osnovnih fizikalnih veličina. Mjerenja u tehnološkim procesima: uvid u izvedbe mjernih instrumenata i rukovanje s njima, način očitavanja i prikupljanja podataka, računanje na mjernim rezultatima, analiziranje i tumačenje mjernih rezultata. Hrvatsko zakonsko mjeriteljstvo, odredbe osnovnih pravilnika i uredbi iz područja mjeriteljstva. Pisanje tehničkih izvješća o provedenim ispitivanjima. Planovi kontrole i mjerenja. Znanja i vještine koje se stječu uspješnim svladavanjem kolegija: 1. Opisati elemente mjernog sustava i osnovne SI jedinice 2. Izračunati mjerne nesigurnosti za provedeno mjerenje 3. Primijeniti proces mjerenja temperature i tlaka u pogonu 4. Primijeniti proces mjerenja duljine u strojarskom pogonu 5. Primijeniti proces mjerenja mehaničkih veličina 6. Objasniti rezultate provedenog mjerenja Oblici provođenja nastave: Predavanja i vježbe. Mjerenje odabranog proizvoda, računanje mjerne nesigurnosti tipa A za provjereno mjerenje. Rad u laboratoriju: mjerenje makrogeometrijskog odstupanja oblika površine (ravnoća, kružnost, cilindričnost itd.); mjerenje mikrogeometrijskog odstupanja oblika površine (hrapavost tehničkih površina); mjerenje kutova. Upoznavanje s vrstama termometara: termometri rastezanja, električni termometri otpora, termistori, termoelementi. Upoznavanje s vrstama manometara: tekućinski cijevni manometri, manometri s elastičnim organom. Umjeravanje manometra. Način provjere znanja: Dva kolokvija ili pismeni ispit. Osnovna literatura: 1. Vnučec, Z.: Repetitorij 1 iz Teorije i tehnike mjerenja, 1. dio: Uvod u tehnička mjerenja, interno izdanje, Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 2004. 2. Maglić, L.: Repetitorij 1 iz Teorije i tehnike mjerenja, 2. dio: Mjerenje temperature, interno izdanje, Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 2004. 3. Živić, M.: Repetitorij 1 iz Teorije i tehnike mjerenja, 3. dio: Mjerenje tlaka, interno izdanje, Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 2004. 4. Maglić, L.: Repetitorij 2 iz Teorije i tehnike mjerenja: Mjerenje oblika i dimenzija, interno izdanje, Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 2004. 5. Vnučec, Z.: Repetitorij 3 iz Teorije i tehnike mjerenja: Mjerenje mehaničkih veličina električnim putem, interno izdanje, Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 2004. Dopunska literatura: 1. Inženjerski priručnik - 1. knjiga: Temeljni pojmovi, poglavlje 11: Mjeriteljstvo, str. 951-1042, Školska knjiga, Zagreb 1996. 2. Bego, V.: Mjerenja u elektrotehnici, Tehnička knjiga, Zagreb 1991. Način polaganja ispita: Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Provođenje studentske ankete ili anketa. Razgovori i konzultacije sa studentima. P 602 Alati i naprave I 15 (2+1) Nositelj kolegija: prof.dr.sc. Branko Grizelj

Sadržaj: Upoznavanje studenata s alatima i napravama. Podjela alata i naprava. Zadatak konstruktora alata i naprava. Osnovi za konstrukciju izrađevine. Osnovi za konstrukciju alata i naprava. Štance. Probijanje, prosijecanje, zasijecanje, obrezivanje, kalibriranje. Fino štancanje. Crtež štance s materijalima, znakovima obradbe i toplinska obradba. Faze štancanja. Naprezanja. Sila i deformacioni rad štancanja. Smanjenje sile štancanja. Zazor. Tolerancije alata i izradna tolerancija alata. Racionalno iskorištenje materijala. Materijal za alate. Mehaničko pričvršćenje. Elementi za skidanje radnih komada. Graničenje trake. Pomicanje trake. Centriranje trake vođice materijala. Težište alata. Alat za štancanje i savijanje. Alat za štancanje i duboko vučenje. Naprave. Uvod u naprave. Utjecaj naprava na povećavanje proizvodnje. Cilj naprava. Elementi i mehanizmi za stezanje izrađevina. Proračun i konstrukcija stezanja vijkom. Proračun i konstrukcija stezanja ekscentrom. Proračun i konstrukcija stezanja arhimedovom spiralom. Proračun i konstrukcija stezanja polugom. Proračun i konstrukcija stezanja klinom. Proračun i konstrukcija stezanja elastičnom čahurom. Određivanje položaja izrađevine u napravi. Oblik površine za stezanje izrađevina. Baza izrađevina. Greške pri određivanju položaja stezanjem. Analiza grešaka baziranjem. Ekonomičnost naprava. Automatizacija naprava. Rezni alati za obradbu odvajanjem čestica. Nož. Podjela noževa. Kutovi rezanja. Geometrijski oblik alata. Zaobljenje noža. Faza. Konstrukcija i proračun noža. Glodala. Konstrukcija i podjela glodala. Proračun glodala. Svrdlo. Konstrukcija i podjela svrdla. Proračun svrdla. Ostali rezni alati. Postojanost alata. Optimalna proizvodnja. Materijali za rezne alate. Označavanje pločica od tvrdog materijala. Namjena reznog alata. Pokazatelj dobrog rezanja i zatupljenja alata. Oštrenje alata. Ekonomska izrada alata. Ostali alati i naprave. Znanja i vještine koje se stječu uspješnim svladavanjem kolegija: 1.Objasniti osnove o napravama i o podjeli te svrstavanju raznih vrsta alata u grupe po određenim karakteristikama. 2.Prepoznati sastavne dijelove najraširenijeg alata za oblikovanje lime deformiranjem – štanci. 3.Protumačiti važnost tolerancija, zračnosti i zazora kod alata za štancanje, pošto su to najznačajnije veličine koje će susresti u praksi. 4.Primijeniti stečeno znanje na konkretne primjere iz prakse spoznati u vidu idejnih i inovativna rješenja pozicioniranja predmeta pri obradi. 5.Opisati različite materijale od kojih su izrađeni alati za obradu, i geometrije najraširenijih i u praksi uobičajenih alata za obradu. 6.Objasniti optimalnu proizvodnju i optimizaciju parametara pri obradi kako bi se smanjili troškovi izrade i povećala konkurentnost na tržištu. 7.Primijeniti stečeno znanje za rješavanje jednostavnije slučaja iz prakse vezano uz konstruiranje alata za štancanje. Oblici provođenja nastave: Predavanja i vježbe Način provjere znanja: Izrada programa Osnovna literatura: 1.Grizelj, B.: "Alati i naprave", Strojarski fakultet Slavonski Brod 2004. 2.Grizelj, B.: "Oblikovanje metala deformiranjem", Strojarski fakultet Slavonski Brod 2002. 3.Grizelj, Branko; Seuček, Ivan, "Rezni alati : noževi, glodala". Slavonski Brod : Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu(sveucilisni udzbenik), 2007. 4.Grizelj, Branko, "Strojevi za oblikovanje metala deformiranjem". Slavonski Brod : Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu(sveucilisni udzbenik), 2007. 5.Grizelj, Branko, "Oblikovanje lima deformiranjem", Slavonski Brod : Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2009 (knjiga). Dopunska literatura: 1.Rebec, B.; Margić, S.: "Štance I dio", Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb, 1990. 2.Rebec, B.; Margić, S.: "Štance II dio", Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb, 1990. 3.Rebec, B.: "Naprave", Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb, 1990. 4.Rebec, B.: "Rezni alati" Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb, 1990. 5.Musafija, B.: "Obrada metala plastičnom deformacijom", Svjetlost, Sarajevo 1988. 6.Popović, B: "Proizvodne tehnologije", Beograd 1990. Način polaganja ispita: Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Provođenje studentske ankete ili anketa. Razgovori i konzultacije sa studentima. P 605 Kvantitativne metode 15 (2+2) Nositelj kolegija: prof.dr.sc. Katica Šimunovi ć

Sadržaj: U nastavi će biti obrađena odabrana poglavlja i metode operacijskih istraživanja i odgovarajući optimizacijski kvantitativni modeli, te uvod u obradu podataka dobivenih pokusom i statistički kvantitativni modeli. Naglasak je na linearnom programiranju i posebnim slučajevima, na tehnikama rješavanja i primjerima primjene (optimalni proizvodni program, transportni problem, problem pridruživanja, optimalno iskorištenje materijala, model smjese, poslovno udruživanje …). Posebna se pažnja posvećuje računalnoj potpori pri rješavanju optimizacijskih kvantitativnih modela i dobivanju statističkih kvantitativnih modela. Znanja i vještine koje se stječu uspješnim svladavanjem kolegija: 1.Prikazati definirani problem optimizacijskim kvantitativnim modelom (postaviti linearni matematički model) 2.Riješiti postavljeni matematički model usvojenim metodama i tehnikama 3.Koristiti računalne alate prilikom rješavanja modela 4.Primijeniti dobiveno rješenje problema s ciljem donošenja optimalne odluke 5.Upotrijebiti usvojena znanja na obrađene primjere iz prakse (proizvodni program, optimalno iskorištenje materijala, model smjese ili mješavine, problem poslovnog udruživanja, optimiranje režima obrade, transportni problemi, problemi raspoređivanja) 6.Prikazati eksperimentalne podatke statističkim kvantitativnim modelom Oblici provođenja nastave: Predavanja (teorijske osnove ilustrirane primjerima). Vježbe: rješavanje optimizacijskih kvantitativnih modela različitim metodama i korištenje računalnih programa za rješavanje optimizacijskih i dobivanje statističkih kvantitativnih modela. Provjera znanja zaokruženih cjelina gradiva putem kolokvija u pisanom obliku. Način provjere znanja: Kolokviji ili pisani dio ispita. Osnovna literatura: 1.Postavljena predavanja nastavnice prof.dr.sc. Katice Šimunović, kao nastavni tekst na web stranici: http://www.sfsb.hr//~ksimun 2.Kalpić, D.; Mornar, V: Operacijska istraživanja. Zagreb; Zeus, 1996. Dopunska literatura: 1.Šakić, N.; Štefanić, N.: Metode optimiranja proizvodnje. Inženjerski priručnik 4, Treći svezak Organizacija proizvodnje. Zagreb; Školska knjiga, 2002, str. 345-397. 2.Barković, D.: Operacijska istraživanja. Osijek; Ekonomski fakultet, 2001. 3.Ban, Ž.; Matuško, J.; Petrović, I.: Primjena programskog sustava MATLAB za rješavanje tehničkih problema. Zagreb; Graphis, 2010. Način polaganja ispita: Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Provođenje studentske ankete ili anketa. Razgovori i konzultacije sa studentima. P 608 Ispitivanje i svojstva materijala 15 (2+1) Nositelj kolegija: prof.dr.sc. Vlatko Maruši ć

doc.dr.sc. Andrijana Mi linovi ć Sadržaj: Upoznati studente s ispitivanjima i najvažnijim uporabnim svojstvima materijala. Vrste ispitivanja i značaj materijala s posebnim naglaskom na mehanička, tehnološka i tribološka ispitivanja radi određivanja njihovih uporabnih svojstava. Ukazati na značaj ovih ispitivanja kod izbora, preradbe i primjene materijala. Statičke metode ispitivanja mehaničkih svojstava: vlačno, tlačno, savojno, smično i uvojno na sobnoj, povišenim i sniženim temperaturama. Statička dugotrajna ispitivanja: puzanje i relaksacija materijala. Dinamičke metode ispitivanja materijala: udar (Charpy bat), lomna žilavost i umaranje. Semimikro i mikro tvrdoća. Dinamičke metode ispitivanja tvrdoće (Poldy, Baumann, Shore), ukazati na razlike u odnosu na statičke (Brinell, Vickers, Rockwell). Strojevi i uređaji za navedena ispitivanja materijala. Ispitivanje tvrdoće prenosnim uređajima. Ispitivanje najvažnijih tehnoloških svojstava materijala: savijanjem, sabijanjem, izvlačenjem, izmjeničnim previjanjem, ispitivanje cijevi i zavarenih spojeva. Norme za ispitivanje materijala. Ispitivanje triboloških svojstava materijala. Znanja i vještine koje se stječu uspješnim svladavanjem kolegija: 1.Definirati najvažnija uporabna svojstva materijala 2.Opisati podjelu ispitivanja materijala 3.Objasniti karakteristike statičkih metoda ispitivanja materijala 4.Objasniti karakteristike dinamičkih metoda ispitivanja materijala 5.Opisati ispitivanja tehnoloških svojstava materijala 6.Opisati ispitivanja triboloških svojstava materijala Oblici provođenja nastave: Predavanja. Vježbe: Laboratorijske i auditorne. Način provjere znanja: Tokom odvijanja nastave provjera znanja rješavanjem kolokvija I, II. Osnovna literatura: 1.Vitez, I.: Ispitivanje mehaničkih svojstava materijala, Strojarski fakultet, Sveučilište u Osijeku, Slavonski Brod, 2006. 2.Marušić, V.: Tribologija u teoriji i praksi, Strojarski fakultet, Sveučilište u Osijeku, Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 2008. Dopunska literatura: 1.Filetin, T.: Svojstva i karakteristike materijala – Katalog opisa, Hrvatsko društvo za materijale i tribologiju, Zagreb, 1994. 2.Mladen Franz: Mehanička svojstva materijala, FSB, Zagreb, 1998. 3.Blumenauer, H.: Werkstoffprüfung, WEB Verlag, 4. Auflage, Leipzig, 1987. Način polaganja ispita: Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Provođenje studentske ankete ili anketa. Razgovori i konzultacije sa studentima.

P 754 Toplinska obradba 15 (2+1) Nositelj kolegija: prof.dr.sc. Dragomir Krumes

prof.dr.sc. Vlatko Maru šić prof.dr.sc. Ivica Klada rić Sadržaj: Upoznati studente s toplinskom obradom. Veza između zahtjevanih svojstava na crtežu – tehnološke dokumentacije i opreme za toplinsku obradu. Određivanje parametara pri austenitizaciji. Tipovi zagrijavanja u peći. Postupci žarenja. Postupci kaljenja. Prekidno kaljenje. Kaljenje u toploj kupki. Površinsko kaljenje čelika (plameno i indukcijsko kaljenje). Toplinska obrada metala LASEROM. Izbor čelika na temelju prokaljivosti. Termokemijski postupci površinskih slojeva materijala. Postupci cementacije. Pougljičenje u čvrstom sredstvu, solnim kupkama i plinskoj atmosferi. Mjerenje tvrdoće i dubine naugljičenih slojeva (semimikro i mikrotvrdoća). Nitriranje. Nitrokarburiranje (TENIFER). Karbonitriranje. Sulf-Inuz postupak. Ionitriranje i boriranje. Toplinska obrada alatnih čelika, žarenja, kaljenje, utjecaj temperature popuštanja na svojstva. Zaštitne atmosfere. Oksidacija – redukcija. Reakcija vodenog plina. Razugljičenje – pougljičenje. Exotermne zaštitne atmosfere. MONO plin. Endotermne zaštitne atmosfere. Sintetske zaštitne atmosfere na osnovi dušika. Toplinska obrada u vakuumu. Prednosti i nedostaci zaštitnih atmosfera. Način hlađenja dijelova. Oprema za toplinsku obradbu u vakuumu. Znanja i vještine koje se stječu uspješnim svladavanjem kolegija: 1.Opisati postupak određivanja parametara toplinske obrade pri austenitizaciji 2.Razlikovati tipove i vrste peći u toplinskoj obradi 3.Definirati parametre postupaka žarenja i kaljenja 4.Definirati parametre površinskih postupaka toplinske obrade 5.Definirati parametre termokemijskih postupaka 6.Opisati postupke toplinske obrade alatnih čelika 7.Objasniti značaj i vrste zaštitnih atmosfera u toplinskoj obradi Oblici provođenja nastave: Vježbe: Laboratorijske, auditorne i pogonske. Način provjere znanja: Tokom odvijanja nastave provjera znanja: - izradom dva seminarska rada (I- Izbor optimalne temperature austenitizacije; II- Izbor čelika na temelju prokaljivosti) - predaja seminarskih radova je uvjet za izlazak na ispit, - rješavanjem kolokvija I, II. Osnovna literatura: 1.Krumes, D.: Toplinska obradba, Sveučilište u Osijeku, Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 2000. 2.Krumes, D.: Površinske toplinske obrade i inženjerstvo površina, Sveučilište u Osijeku, Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 2004. Dopunska literatura: 1.Novosel, M.; Cajner, F.; Krumes, D.: Alatni materijali, Sveučilište u Osijeku, Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 1996. 2.Stupnišek, M.; Cajner, F.: Osnove toplinske obradbe metala, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1996. Način polaganja ispita: Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Provođenje studentske ankete ili anketa. Razgovori i konzultacije sa studentima.