program stjecanja pedagoŠkih kompetencija izvedbeni … · 2017. 11. 23. · program stjecanja...

PROGRAM STJECANJA PEDAGOŠKIH KOMPETENCIJA

Izvedbeni nastavni plan za akademsku godinu 2017./2018.

PSPK

OBAVEZNI PREDMETI

Predmet Nastavnik/ica P V S ECTS

Opća psihologija

Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Randić

Doc dr. sc. Marlena Plavšić

Doc. dr. sc. Jasminka Juretić

22 0 0 4

Razvojna psihologija Doc. dr. sc. Marlena Plavšić 22 0 0 4

Psihologija poremećaja

u djetinjstvu i

adolescenciji


Doc. dr. sc. Jasminka Juretić 22 0 0 3

Psihologija učenja i

nastave Doc. dr. sc. Marlena Plavšić 22 0 0 4

Pedagogija Prof. dr. sc. Nevenka Tatković 44 0 0 7

Didaktika Doc. dr. sc. Marina Diković 44 0 0 8

Opća metodika Doc. dr. sc. Marko Ljubešić 60 0 0 6

Školska praksa

Doc. dr. sc. Marina Diković

Mentori struke u znanstveno-

nastavnom zvanju

0 501 0 6

IZBORNI PREDMETI

Psihologija

komuniciranja


Doc. dr. sc. Marlena Plavšić 15 0 0 3

Pedagogija djece s

teškoćama u razvoju Doc. dr. sc. Mirjana Radetić-Paić 15 0 0 4

Pedagogija održivog

razvoja Prof. dr. sc. Nevenka Tatković 15 0 0 3

Osnove ICT-a u

obrazovanju Izv. prof. dr. sc. Maja Ružić-Baf 15 0 0 3

1 Plus 1 uspješno održan nastavni sat u OŠ/SŠ

Sociologija

Prof. dr. sc. Fulvio Šuran

Dr. sc. Edgar Buršić,

poslijedoktorand

15 0 0 3

Sociologija odgoja

Prof. dr. sc. Fulvio Šuran

Dr. sc. Edgar Buršić,

poslijedoktorand

15 0 0 3

Uvod u filozofiju Prof. dr. sc. Fulvio Šuran 15 0 0 3

Filozofija odgoja i

obrazovanja Prof. dr. sc. Fulvio Šuran 15 0 0 3

Odgoj i obrazovanje za

ljudska prava i

demokratsko

građanstvo

Doc. dr. sc. Marina Diković 15 0 0 4

Kultura govorenja i

pisanja

Izv. prof. dr. sc. Blaženka Martinović

Dr. sc. Vanessa Vitković Marčeta,

poslijedoktorandica

15 0 0 3

Kulturna antropologija Doc. dr. sc. Andrea Matošević 15 0 0 3

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA

Kod i naziv kolegija 78913; NK01

Opća psihologija

Nastavnik/nastavnica

Suradnik/suradnica

Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Ra dić ositelji a

Dr. s . Marle a Plavšić, viša asiste ti a

Studijski program Progra stje a ja pedagoških ko pete ija

Vrsta kolegija obvezan

Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova) Jezik

izvođe ja hrvatski

Broj ECTS bodova 4 Broj sati u

semestru 22P – 0V – 0S

Preduvjeti za upis i za

svladavanje Nema preduvjeta za upis.

Korelativnost svi kolegiji iz psihologije

Cilj kolegija steći znanja o osnovnim procesima i o ilježji a ljudskoga doživljava ja i po aša ja

Ishodi učenja

1. definirati osnovne pojmove u psihologiji

2. uspoređivati različite teorije i modele u psihologiji

3. analizirati osnovne procese u psihologiji

Sadržaj kolegija

1. razvoj, grane i pravci psihologije

2. etode istraživa ja

3. kognitivni procesi

4. afektivno – motivacijski procesi

5. stres

6. stavovi

7. lič ost

Planirane aktivnosti,

metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja

Obveze Ishodi Sati ECTS

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je predava ja 1. – 3. 16,5 0,6 0 %

do aća zadaća 1. – 3. 14 0,5 70 %

samostalni zadaci 1. – 3. 14 0,5 0 %

pismeni ispit 1. – 3. 67,5 2,4 30 %

Ukupno 112 4 100 %

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Do aća zadaća sastoji se od deset pita ja. Ukup o je oguće steći od do 70 % udjela u ko ač oj o je i. Udio pojedinog odgovora u ukup oj o je i kolegija je sljedeći:

7 % ako je odgovor u potpu osti ili veći dijelo toča

3,5 % ako je odgovor polovič o toča

0 % ako odgovora e a ili ako je u potpu osti ili veći dijelo etoča .

http://www.unipu.hr/index.php?id=nealaambrosirandic&L=1%25

http://www.unipu.hr/index.php?id=1001

Ostvareni postoci ne mogu se mijenjati, npr. ponovljenim pisanjem

odgovora. O i su ko ač i i sudjeluju u ukup oj o je i.

Pismeni ispit sastoji se od 30 pita ja različitog tipa višestruki iz or i

tvrdnje koje treba dopuniti). Udio pojedinog odgovora u ukupnoj ocjeni

kolegija je sljedeći: • 1 % ako je odgovor toča

• 0,5 % ako je odgovor polovič o toča

• 0 % ako odgovora e a ili ako je etoča Ako je manje od 50 % toč ih odgovora u ispitu, ispit ije polože . No i

% toč ih odgovora ije gara ija pozitiv e o je e iz kolegija jer se ukupna ocjena dobiva zbrajanjem svih postotaka.

Studentske obveze

Da položi kolegij, polaznik/polaznica mora:

. Pohađati i i al o 25 % nastave. Tolerira se 25 % izostanaka i njih

nije potrebno opravdati. Ako polaznik/polaznica izostane s 50 %

astave, do it će dodat e zadatke koje će predati do defi ira og roka. . Napisati i predati do aću zadaću do defi ira og roka. Očekuje se da

polaznik/ polaznica sa ostal o istraži literaturu, zaključuje te pri je je auče o u zada i pri jeri a.

3. Izraditi samostalne zadatke i predati do definiranog roka. Zadaci

uključuju aktiv osti sa ostal og istraživa ja i analiziranja. Obavljanje

zadataka je obvezno, ali se ne ocjenjuje. Ako zadaci nisu napravljeni

prema uputama, polaznik/ polaznica će ih tre ati doraditi. 4. Položiti pis e i ispit koji o uhvaća gradivo ijelog kolegija.

Rokovi ispita i kolokvija O javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU

Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij

Materijali za nastavu objavljuju se na e-uče ju.

Literatura

Obvezna:

1. Rathus, S. A. Temelji psihologije. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001.

(str.: 15. – 22., 35. – 62., 122. – 157., 207. – 238 ., 247. – 278., 343. –

369., 377. – 386., 404. – 415., 469. – 495., 513. – 548., 605. – 620., 649.

– 662.)

ILI

1. Smith, E. i sur.: Atkinson/Hilgard. Uvod u psihologiju. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2007. (str.: 5. – 26., 116. – 139., 146. – 170., 232. – 255.,

266. – 293., 326. – 348., 352. – 363., 388. – 410., 426. – 448., 452. –

481., 492. – 521., 526. – 562., 658. – 664.)

Izborna:

1. A drilović, V., Čudi a, M. Osnove opće i razvojne psihologije. Školska knjiga, Zagreb, 1995.

2. A drilović, V. Metode i tehnike istraživanja u odgoju i o razovanju.

Školska k jiga, Zagreb, 1986.

3. Beck, R. C. Motiva ija, teorije i načela. Naklada Slap, Jastrebarsko,

2003.

4. Bruce Goldstein, E.: Osjeti i percepcija, Naklada Slap, Jastrebarsko,

2011.

5. Fulgosi, A. Psihologija ličnosti: teorije i istraživanja. Školska k jiga, Zagreb, 1985.

6. Hudek-K ežević, J. i Kardu , I. . Stres i tjelesno zdravlje.

Jastrebarsko: Naklada Slap.

7. Oatley, K., Jenkins, J. Razumijevanje emocija. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2003.

8. Zarevski, P. Struktura i priroda inteligencije. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2000.

Priruč a: 1. Petz, B. (ur.). Psihologijski rječnik. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2005.



Razvojna psihologija


Suradnik/suradnica



Studijsk program Progra stje a ja pedagoških ko pete ija



izvođe ja hrvatski




svladavanje

Polože ispit iz Opće psihologije uvjet je za izlazak a ispit iz Razvoj e psihologije.

Korelativnost Opća psihologija, Psihologija uče ja i astave, Psihologija pore ećaja u po aša ju u djeti jstvu i adoles e iji

Cilj kolegija steći z a ja o razvoju čovjekovih psihičkih procesa i osobina

Ishodi uče ja

1. definirati it a fizička, kog itiv a, e o io al a i so ijal a o ilježja i procese u pojedinim ontogenetskim razvojnim razdo lji a čovjeka

2. prepoznati dopri os asljeđa i odgoja u razvoju čovjeka

3. prepoz ati uči kovite etode i postupke uče ja u skladu s osobinama dobne skupine

Sadržaj kolegija

1. faktori razvoja

2. tjelesni i psihomotorni razvoj

3. kognitivni razvoj

4. razvoj govora

5. razvojni pore ećaji 6. socijalni i emocionalni razvoj

7. moralni razvoj

8. razvoj lič osti 9. filoge etski razvoj čovjeka




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


do aća zadaća 1. – 3. 14 0,5 70 %


pismeni ispit 1. – 3. 67,5 2,4 30 %

Ukupno 112 4 100 %

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Do aća zadaća sastoji se od deset pitanja. Ukupno je oguće steći od do 70 % udjela u ko ač oj o je i. Udio pojedinog odgovora u ukup oj o je i kolegija je sljedeći:





0 % ako odgovora nema ili ako je u potpunosti ili veći dijelo etoča .

Ako odgovora e a ili isu preda i do predviđe og roka, gu i se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ostvareni postoci ne mogu se

ije jati, pr. po ovlje i pisa je odgovora. O i su ko ač i i sudjeluju u ukupnoj ocjeni.





• 0 % ako odgovora e a ili ako je etoča Ako je manje od 50 % toč ih odgovora u ispitu, ispit ije polože . No i 5


Studentske obveze

Da položi kolegij, polaz ik/polaz i a ora: . Pohađati i i al o 5 % astave. Tolerira se 5 % izosta aka i jih


astave, do it će dodat e zadatke koje će predati do defi ira og roka. 2. Napisati i predati do aću zadaću do defi ira og roka. Očekuje se da polaznik/ polaznica sa ostal o istraži literaturu, zaključuje te pri je je

auče o u zada i pri jeri a. 3. Izraditi samostalne zadatke i predati do definiranog roka. Zadaci







Literatura

Obvezna:

1. Berk, L. Psihologija jeloživot og razvoja. Naklada Slap, Jastrebarsko,

2008. (str.: 8. – 41., 44. – 73., 277. – 308., 314. – 340., 344. – 361., 382.

– 407., 434. – 443., 446., 449. – 477., 494. – 509., 512. – 514., 518. –

542., 570. – 581., 584., 587. – 615.)

Izborna:

1. Ambrosi-Ra dić, N. Ur. . Razgovori o nasilju nad djecom. DND Pula,

Gradska k již i a i čitao i a Pula, . 2. Ambrosi-Ra dić, N. Ur. . Razgovori o videomedijskoj ovisnosti. DND

Pula, Gradska k již i a i čitao i a Pula, . 3. Ambrosi-Ra dić, N. i Plavšić, M. Uspješ o stare je, Društvo

psihologa Istre-Istarska župa ija-Sveučilište J. Do rile, Pula, 8. 4. Brajša-Žga e , A. Dijete i obitelj – emocionalni i socijalni razvoj.

Naklada Slap, Jastrebarsko, 2003.

5. Buggle, F. Razvojna psihologija Jeana Piageta. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2002.

6. Cesar, S. i sur. I aš pravo z ati. CESI, Zagreb

7. Kardum, I. Evolu ija i ljudsko po aša je. Jesenski i Turk, Zagreb,

2003.

8. La ković-Grgin, K. Stres u djece i adolescenata: izvori, posrednici,

uči i. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1994.

9. Pečjak, V. Psihologija treće život e do i. IP Prosvjeta, Zagreb, 2001.

Priruč a: 1. Petz, B. (ur.). Psihologijski rječ ik. Naklada Slap, Jastrebarsko,

2005.



Psihologija pore ećaja u po aša ju u djeti jstvu i adoles e iji


Suradnik/suradnica


Do . dr. s . Jas i ka Juretić

Studijski programi Progra stje a ja astav ičkih ko pete ija


Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova 1) Jezik

izvođe ja hrvatski




svladavanje Nema preduvjeta


Cilj kolegija steći z a ja o os ov i psihološki poteškoća a u djeti jstvu i adolescenciji

Ishodi uče ja

1. opisivati it e oso i e pojedi ih pore ećaja

2. razlikovati spe ifič osti u po aša ju

3. definirati rizič e i zaštit e či e ike u razvoju pore ećaja

4. uputiti roditelje i uče ike a postojeće oguć osti preve ije i tret a a pore ećaja u po aša ju.

Sadržaj kolegija

1. Ko ept or al og i a or al og po aša ja; rizič i i zaštit i či e i i u razvoju pore ećaja u po aša ju

2. Defi it paž je / hiperaktiv i pore ećaj 3. Pore ećaji ophođe ja

4. Spe ifič e teškoće uče ja pore ećaji čita ja, pisa ja, poteškoće u uče ju ate atike

5. Strahovi u djetinjstvu

6. Depresija

7. Pore ećaji hra je ja

8. Mentalna retardacija

9. Pore ećaji autistič og spektra

10. Zdravstveno rizič a po aša ja

11. Preve ija i tret a pore ećaja u po aša ju




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


samostalni zadaci 1. – 3. 28 1 70 %

pismeni ispit 1. – 4. 67,5 2,4 30 %

Ukupno 112 4 100 %

Dodat a pojaš je ja (kriteriji ocjenjivanja):


https://portal.uniri.hr/Portfelj/1374

Dva su samostalna zadatka u sklopu kolegija i to: a aliza slučaja i seminarski rad. Te a a alize slučaja ira se u dogovoru s astav i o za vrije e ko zulta ija. Izrađuje se pre a aput i a koji se alaze u skripti.

Seminarski rad o ič o je te atski je veza uz praktič i rad. Sa ostal i zada i a aliza slučaja i se i arski rad o je juju se a slijedeći ači : 0% = Rad nije predan

% = Rad je izrađe , ali e sadrži potre e ele e te avede e u uputama nastavnika

10% = Rad ima potre e ele e te, ali sadrži roj e pogreške jezič og i didaktič og tipa, izrađe je uz velike

nedostatke u formalnom i estetskom pogledu

% = Rad i a potre e ele e te, o sadrži pogreške u i terpreta iji. 20% = Rad je formalno ispravan, no nema osobnog doprinosa

% = Rad je for al o isprava , i sadrži ele e te oso og dopri osa u interpretaciji

35% - Rad je isprav o izrađe , slijedi pravila i upute, sadrži sve potre e ele e te, ogato je doku e tira i sadrži origi al e ele e te oso e interpretacije te ukazuje a stvar o razu ijeva je oda ra og područja.

Pismeni ispit sastoji se od 25 pita ja višestrukog izbora. Pismeni ispit je

polože ako je postig uti postotak veći od % . Polože i pis e i ispit nije garancija pozitivne ocjene iz kolegija jer se ukupna ocjena dobiva

zbrajanjem svih postotaka:

- a aliza slučaja (max. 35%)

- seminarski rad (max. 35%)

- pismeni ispit (max. 30%).

Preduvjet za izlazak a ispit je polože ispit iz Razvojne psihologije.

Studentske obveze


. Pohađati i i al o % astave. Tolerira se % izosta aka i jih nije potrebno opravdati.

. Izraditi sa ostal e zadatke i predati do rokova koji se određuju tijeko se estra. U sa ostal i zada i a očekuje se da polaznik/

polaznica samostal o istraži literaturu, zaključuje te pri je je auče o u zadanim primjerima.

. Položiti pis e i ispit koji o uhvaća gradivo ijelog kolegija. Alternativno stjecanje ECTS-a: u iz i i slučajevi a, ukoliko z og opravdanih razloga polaznik/polaznica nije u oguć osti prisustvovati predava ji a, predviđe i dio ECTS-a , ože steći pisa je eseja a temu koja se bira u dogovoru s nastavnicom a u opsegu koji odgovara

izostancima (1 kartica teksta = 4 sata rada).

Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU



Literatura

Obvezna:

Davison, G.C., Neale, J.M. Psihologija a or al og doživljava ja i po aša ja. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1999. (poglavlje 1 (str.6-28); 9

(str. 261-303); 15 (str. 491-523); 16 (525-564).

Izborna:

1. Ambrosi-Ra dić, N. Razvoj pore ećaja hra je ja. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2004.

. Bašić, J., Ja ković, J. Ur. Rizič i i zaštit i či e i i u razvoju pore ećaja u po aša ju dje e i ladeži. Povjerenstvo Vlade RH za

preve iju pore ećaja u po aša ju dje e i ladeži i zaštitu dje e s pore ećaji a u po aša ju, Zagre , . 3. Davis, H. Pomozimo bolesnoj djeci. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997.

4. Davis, R.D., Braun, E.M. Dar disleksije. Alinea, Zagreb, 2001.

. Dulčić, A., Ko dić, Lj., Dje a ošteće a sluha – priruč ik za roditelje i udomitelje. Alinea, Zagreb, 2001.

6. Havelka, M. (ur.) Zdravstvena psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko,

2002.

7. Ja ković, J., Bašić, J. Ur. Preve ija pore ećaja u po aša ju dje e i mladih u lokalnoj zajednici. Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju

pore ećaja u po aša ju dje e i ladeži i zaštitu dje e s pore ećaji a u po aša ju, Zagre , 2001.

8. Kocijan-Hercigonja, D., Buljan-Fla der, G., Vučković, D. Hiperaktivno

dijete. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.

9. Riemann, F. Temeljni oblici straha. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.

Naklada Slap, Jastrebarsko, 2003.

10. Vizek-Vidović, V., Rijave , M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. Psihologija obrazovanja. IEP- Vern, 2003. (poglavlje 2)

11. Žit ik, E., Magli a, T. Bol i nada – Priruč ik za preve iju sui ida mladih. Udruga Mi, Split, 2002.

12. Wenar, Ch. Psihopatologija i psihijatrija doje ačke dobi do

adolescencije. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2003.

Priruč a: 1. Višeos a klasifika ija psihijatrijskih pore ećaja u dje e i

adolescenata. Svjetska zdravstvena organizacija.



Psihologija uče ja i astave


Suradnik/suradnica

Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Ra dić ositeljica)





izvođe ja hrvatski




svladavanje

Polože ispit iz Razvojne psihologije uvjet je za izlazak na ispit iz

Psihologije uče ja i astave.

Korelativnost Opća psihologija, Razvojna psihologija, Psihologija pore ećaja u po aša ju u djeti jstvu i adoles e iji, Pedagogija, Didaktika, Metodike

Cilj kolegija steći z a ja o os ov i psihološki pro esi a u o razova ju

Ishodi uče ja

1. analizirati bitne psihološke pro ese i o ilježja u o razova ju

2. izraditi praktič e pri jere veza e za psihološke pro ese u obrazovanju

Sadržaj kolegija

1. psihologija nastavnika/nastavnice

2. motivacija

3. kognitivni procesi

4. disciplina

5. asertivnost

6. suradnja s roditeljima

7. kreativnost i darovitost

8. medijska pismenost




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je predava ja 1., 2. 16,5 0,6 0 %

do aća zadaća 1., 2. 14 0,5 70 %

samostalni zadaci 1., 2. 14 0,5 0 %

pismeni ispit 1., 2. 67,5 2,4 30 %

ukupno 112 4 100 %

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Do aća zadaća sastoji se od deset pita ja. Ukup o je oguće steći od do 70 % udjela u ko ač oj o je i. Udio pojedinog odgovora u ukup oj o je i kolegija je sljedeći:



0 % ako odgovora e a ili ako je u potpu osti ili veći dijelo



etoča . Ako odgovora e a ili isu preda i do predviđe og roka, gu i se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ostvareni postoci ne mogu se

ije jati, pr. po ovlje i pisa je odgovora. O i su ko ač i i sudjeluju u ukupnoj ocjeni.





• 0 % ako odgovora e a ili ako je etoča Ako je manje od 50 % toč ih odgovora u ispitu, ispit ije polože . No i 5


Studentske obveze

Da položi kolegij, polaz ik/polaz i a ora: . Pohađati i i al o 50 % nastave. Na nastavi je potrebno aktivno

sudjelovati u predviđe i aktiv osti a vjež e, radio i e . Tolerira se

25 % izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Ako polaznik/polaznica

izostane s drugih 25 % astave, do it će dodat e zadatke koje će predati do definiranog roka.

2. Napisati i predati domaću zadaću do defi ira og roka. Očekuje se da polaznik/ polaznica sa ostal o istraži literaturu, zaključuje te pri je je

auče o u zada i pri jeri a. 3. Izraditi samostalne zadatke i predati do definiranog roka. Zadaci







Literatura

Obvezna:

Vizek-Vidović, V., Rijave , M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. Psihologija obrazovanja. IEP- Vern, 2003. (70. – 84. i 127. – 334.)

Izborna:

1. A drilović, V. Sa ostal o uče je. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001.

2. A drilović, V., Čudi a, M. Psihologija uče ja i astave, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

3. Čudi a-O radović, M. Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje,

razvijanje. Školska k jiga, Zagre , 99 . 4. Grgin, T. Edukacijska psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997.

5. Olweus, D. Nasilje eđu djeco u školi. Školska k jiga, Zagre , 1998.

6. Rijave , M. i Miljković, D. Pozitivna disciplina u razredu. IEP, Zagreb,

2010.

7. Woolfolk, A. Edukacijska psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko,

2007.

8. Zarevski, P. Psihologija pa će ja i uče ja. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2001.

9. Zarevski, P. Struktura i priroda inteligencije. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2000.

10. Zarevski, P. (Ur.). Učitelji za učitelje. IEP d.o.o. Zagreb, 2000.


2005.


Kod i naziv kolegija 119036; PK222

Pedagogija

Nastavnica Prof. dr. s . Neve ka Tatković (nositeljica)




izvođe ja hrvatski




svladavanje Nema preduvjeta za upis

Korelativnost

Opća psihologija, Razvojna psihologija, Psihologija uče ja i astave, Psihologija pore ećaja u po aša ju u djeti jstvu i adoles e iji, Didaktka, Opća etodika

Cilj kolegija

usvojiti temeljne pedagogijske pojmove i stjecati kompetencije za

rješava je ko kret ih pedagoških i so ijal ih pitanja u sklopu

jeloživot og uče ja

Ishodi uče ja

1. interpretirati temeljne karakteristike pedagogije kao znanosti i

analizirati njezin odnos prema drugim znanostima

. razlikovati pojedi e vrste/područja odgoja i ko e tirati jihove temeljne odrednice

3. interpretirati strukturu odgojno obrazovnoga pro esa i kritički a alizirati važ ost različitih odgojnih sredina

. uspoređivati teorije/ odele ko u ika ije i a alizirati o like komunikacijskih odnosa u odgojno obrazovnome procesu

5. usporediti značaj i ulogu suvre e oga poi a ja ko pete ija učitelja

. a alizirati fu k iju i z ačaj jeloživot og for al og o razova ja te efor al og i i for al og uče ja

Sadržaj kolegija

1. Pedagogija kao znanost

1.1. Predmet, cilj i zadaci pedagogijske znanosti

1.2. Kratki pregled povijesnog razvoja

1.3. Odnos pedagogije prema drugim znanostima

1.4. Mjesto pedagogije u sustavu znanosti

1.5. Interdisciplinarnost pedagogije

1.6. Struktura pedagogije

1.7. Odnos teorije i prakse

2. Temeljni pojmovi pedagogije

2.1. Odgoj (pojam i vrste odgoja )

2.2. Obrazovanje

2.3. Osposobljavanje/kvalifikacija

2.4. Izobrazba

http://unipu.hr/index.php?id=450#c761

3. Odgojne sredine – ustanove odgoja

. . I te io al e o itelj, škola

. . Fu k io al e rad e orga iza ije, vrš ja i, rkva i druge

4. Odgojno obrazovna komunikacija

. . Poj ov o određe je ko u ika ije

4.2. Komunikacijski proces

4.3. Teorije/modeli komunikacije

4.4. Oblici kvalitetne odgojno obrazovne komunikacije

4.5. Komunikacija i partnerstvo s roditeljima

5. Kompetencije učitelja u suvremenoj školi . . Što su ko pete ije defi i ije, podjela, razi e

. . Ključ e ko pete ije za društvo z a ja

5.3. Kompetencije učitelja u interakciji s uče iko

. . Poželj e oso i e učitelja

6. Temeljni dokumenti o odgoju i obrazovanju u RH




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, S 1. – 6. 33 1,2 10 %

seminarski rad 1. – 6. 56 2 40 %

pismeni ispit 1. – 6. 107 3,8 50 %

ukupno 196 7 100 %

Dodat a pojaš je ja (kriteriji ocjenjivanja): /

Studentske obveze

Da položi kolegij, polaz ik/polaz i a mora:

1. Pohađati aj a je % astave. Ako izosta e od % od % astave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, od os o ako izosta e više

od %, uskratit će u/joj se pravo na potpis, ispit i upis bodova.

2. Izraditi i prezentirati seminarski rad na izabranu temu iz širega područja pedagogije.

3. Položiti pis e i ispit.

Napomena: (vrijedi za obvezu 2.) Polaznik/polaznica treba napisati

seminar u zadanome roku. Ako ne riješi o veze do zada oga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija. Rokovi se u ovome kolegiju u

potpu osti poštuju.

Rokovi ispita Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.



Literatura

Obvezna:

1. Muša ović, M., Lukaš, M. . Osnove pedagogije. Rijeka:

Hrvatsko futurološko društvo str. 1-56).

2. Tatković, N., Moči ić, S. . Učitelj za društvo z a ja. Pula:

Sveučilište Jurja Do rile u Puli (str. 43- 104).

. Tatković, N., Diković, M., Štifa ić, M. . Odgoj i o razova je za razvoj da as i sutra. Društve e i ekološke paradig e. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

4. Vujčić, V. . Opća pedagogija. Novi pristup znanosti o odgoju.

Zagre : Hrvatski pedagoško-k jižev i z or. (str. 11-235).

5. Vukasović, A. . Pedagogija. Zagre : HKZ «MI». Izborna:

. Brajša, P. (1995). Seda taj i uspješ e škole. Školske ovi e: Zagre .

. Brata ić, M. 0). Mikropedagogija. Zagre : Školska k jiga

3. Delores, J. (1998). Uče je – blago u nama. Zagreb: Educa.

. Dever ay, B., Garašić, D., Vučić, V. . Odgoj i o razova je za okoliš i održivi razvoj: priruč ik za astav ike i odgajatelje. Zagre : Društvo za unapređiva je odgoja i o razova ja. 5. Glasser, W. (2000). Teorija izbora – nova psihologija osobne slobode.

Zagreb: Alineja.

6. Gordon, T. (1996). Škola roditeljske odgovor osti: kako s djeteto biti prijatelj (P.E.T.). Zagreb: Tiskara D-GRAF.

7. Gudjons, H. (1994). Pedagogija – temeljna znanja. Zagreb: Educa.

8. Haralambos, M. (1989.). Uvod u sociologiju. Zagreb: Globus.

9. Jensen, E. (2003). Super-nastava. Zagreb: Educa.

. Jurić, V. . Školsko for al o efor al o i i for al o o razova je. U: Previšić, V., Šolja , N., N., Hrvatić, N. ur. , Pedagogija pre a jeloživot o o razova ju i društvu z a ja. -80), Zagreb:

Hrvatsko pedagogijsko društvo. 11. Koni, E., Zedler, P. (2001). Teorije znanosti o odgoju. Zagreb: Educa.

12. Kyriacou, C. (1998). Te elj a astav a u ijeća. Zagre : Edu a. 13. Lenzen, D. (2002). Vodič za studij z a osti o odgoju. Zagre : Edu a. 14. Mc. Dermott, I., Jago, W. (2007). NLP učitelj. Zagre : Edu a. 15. Morris, D. (1985), Govor tijela. Zagreb: August Cesarec.

16. Muša ović, M., Vasilj, M., Kovačević, S. 010). Vjež e iz didaktike. Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo. 17. Pease, A. (2008). Velika škola govora tijela. Zagre : Mozaik k jiga. 18. Pivac, J. (1995). Škola u svijetu pro je a. Zagre : I stitut za pedagogijska istraživa ja Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

19. Pivac, J. (2009). Izazovi školi. Zagre : Školska k jiga. 20. Pivac. J.(2000). I ovativ o školo u društvo z a ja. Zagre : Hrvatski pedagoško-k jižev i z or. 21. Reardon, K. K. (1998). Interpersonalna komunikacija. Zagreb: Alinea

22. Stoll, L., Fink, D. (2000). Mije jaj o aše škole. Zagre : Edu a. 23. xxx (1999), Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: Hrvatski

pedagoško – k jižev i z or.



Didaktika

Nastavnica Doc. dr. sc. Mari a Diković (nositeljica)

Studijski program Progra stje a ja pedagoških ko petencija



izvođe ja

hrvatski





Korelativnost

Opća psihologija, Razvojna psihologija, Psihologija uče ja i astave,

Psihologija pore ećaja u po aša ju u djeti jstvu i adoles e iji, Pedagogija, Opća etodika

Cilj kolegija

usvojiti kompetencije za planiranje i programiranje nastavnog procesa u

sklopu nastavnoga plana i programa i kurikuluma za osnovnu i srednju

školu neophodne za uspješ o i ko pete t o poučava je u školskoj i izva školskoj praksi

Ishodi uče ja

1. definirati temeljne pojmove didaktike i karakteristike nastavnoga

procesa, didaktička ačela, etode poučava ja i uče ja i oblike rada

2. sastaviti odgojno-obrazovne ciljeve ovisno o vrsti nastavnoga sata i

o jas iti što su ishodi te pravil o for ulirati ishode uče ja pre a kriteriju ko pleks osti pro esa uče ja

3. kritički a alizirati pro es uče ja i poučava ja u školi te prepoznati koji

glav i či e i i utječu a ovaj pro es s aglasko a ko pete ije uče ika u sklopu i tegrira og poučava ja u kontekstu metoda

poučava ja i uče ja i o lika rada u simulaciji nastavne situacije

4. objasniti temeljne karakteristike kurikuluma i njegove bitne

odrednice

. izraditi jeseč i izved e i astav i pla i progra za os ov u i sred ju školu

6. pravilno formulirati zadatke objektivnoga tipa te sastaviti protokol za

sa o vred ova je postig uća uče ika

Sadržaj kolegija

1. Temelj i poj ovi didaktike: uče je, poučava je, o razova je, astava

. Didaktička ačela 3. Poučava je i pla ira je poučava ja: Taksonomija obrazovnih ciljeva

4. Ciljevi nastave

5. Ishodi uče ja

6. Metode poučava ja i uče ja i njihova primjena u nastavi

7. Oblici rada u nastavi

8. Nastavna sredstva i pomagala. Izvori znanja u nastavi

http://www.unipu.hr/index.php?id=marinadikovic&L=0

9. O li i i tegrira og poučava ja: te atski pa o, i tegrira a astav a te a, poj ov a reža ili e tal a apa, i dividual i uče ički projekt, skup i uče ički projekt ili projekt a nastava

10. Artikulacija i etape nastavnoga procesa (makroartikulacija)

11. Nastavni sat – organizacija nastavnoga sata (vrste nastavnih sati) –

dnevna priprema (mikroartikulacija)

12. Pojam kurikuluma i njegove bitne odrednice

13. Planiranje i programiranje u nastavi – pripremanje za nastavnu

godinu, tematsko planiranje i programiranje, dnevno pripremanje

nastave

. Vrste astave: izva učio ička tere ska astava, dopu ska i dodatna nastava

. Vred ova je o razov ih postig uća uče ika u astav i aktivnostima

. Razred o ozračje i školska kultura




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, S 1. – 6. 33 1,2 10%

samostalan zadatak

(ciljevi nastave i ishodi

uče ja)

2. 25 0,9 10%

seminarski rad (metode

poučava ja i uče ja/ oblici rada)

3. 20 0,7 10%

praktič i rad (izvedbeni

jeseč i astav i pla i program)

4., 5. 30 1,1 10%

praktič i rad ZOT/ sa o vrednovanje)

6. 10 0,3 10%

ispit (pismeni) 1. – 6. 90 3,2 40%

ispit (usmeni) 1. – 6. 16 0,6 10%

ukupno 224 8 100%

Studentske obveze


1. Pohađati najmanje 75% nastave. Ako izostane od 30% od 40%

astave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, od os o ako izosta e više od 40%, uskratit će u/joj se pravo a potpis, ispit i upis odova. 2. Napisati i predati samostalan zadatak – iljevi astave i ishodi uče ja. 3. Izraditi i predati seminarski rad – metode poučava ja i uče ja i oblici

rada (simulacija nastavne situacije).

4. Izraditi i predati praktič i rad – jeseč i izved e i astav i pla i program.

5. Izraditi i predati praktič i rad – zadaci objektivnog tipa/(samo)

vrednovanje.

Napomena: (vrijedi za obveze 2. – 5.) Polaznik/polaznica treba

napisati/izraditi i predati radove u zadanome roku – deset (10) dana od

uputa za pisa je zadatka/praktič ih radova. Ako e riješi o vezu do

zadanoga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija. Zadane rokove u

ovome kolegiju tre a poštivati.

. Položiti pis e i ispit.

. Položiti us e i ispit. Napomena: (vrijedi za obvezu 7.) Polaznik/polaznica se uz literaturu i

predava ja ože pripremati za usmeni ispit koji ima oblik sinteze

sadržaja završ og pis e og ispita, o jaš java je ejas oća, raspravu i produ ljiva ja sadržaja koji isu ajuspješ ije realizira i a završ o pismenom ispitu.

Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.



Literatura

Obvezna:

1. Bog ar, L., Matijević, M. . Didaktika. Zagre : Školska k jiga. 2. Borić, E. . Metodika visokoškolske astave. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Stross ayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku. 3. Ci drić, M., Miljković, D., Strugar, V. . Didaktika i kurikulu . Zagreb: IEP-D2.

4. Marsh, J. C. (1994). Kurikulum. Zagreb: Educa. (Poglavlje: Planiranje i

izrada kurikuluma, 91-152.)

. Previšić, V. ur. . Kurikulu : teorije – metodologija – sadržaj –

struktura. Zagre : Zavod za pedagogiju, Školska k jiga. 6. Tatković, N., Moči ić, S. . Učitelj za društvo z a ja. Pedagogijske i tehnologijske paradigme bolonjskog procesa. Pula:

Sveučilište Jurja Do rile u Puli. 7. Terhart, E. . Metode poučava ja i uče ja. Zagre : Edu a. Izborna:

. Bašić, S. . O razov i sta dardi – didaktički pristup metodologiji

izrade kurikuluma. U: Previšić, V. ur. , Kurikulu : Teorije –

metodologija – sadržaj – struktura. Zagre : Školska k jiga, -155.

2. Diković, M. . I dividualizira i kurikulu kao pretpostavka uspješ e i tegra ije uče ika s pose i potrebama. Magistra Iadertina,

5(5), 185-200.

3. Diković, M., Lorda ić, D., Si ožić, A. . Il urri olo fo dato sulle competenze attese, Studia Polensia, 4(1), 33-50.

4. Do ović, V. . Školsko ozračje i uči kovitost škole. Zagre : Naklada Slap.

5. Glasser, W. (1994). Kvalitet a škola. Zagre : Edu a

6. Halačev, S. ur. . Udž e ik i virtual o okruže je. Z or ik radova sa znanstveno-struč og skupa. Zagre : Školska k jiga. 7. Hrvatić, N., Piršl.,E. . Kurikulu pedagoške izo raz e učitelja. U: Previšić, V. ur. , Kurikulu : Teorije – metodologija – sadržaj –

struktura. Zagre : Školska k jiga, -412.

8. Jensen, E. (2003). Super-nastava (Nastavne strategije za kvalitetnu

školu i uspješ o uče je . Zagre : Edu a. 9. Jurčić, M. . Pedagoške ko pete ije suvre e og učitelja. Zagreb: Recedo d.o.o.

10. Matijević, M. . Evalua ija u astav o kurikulu u škole. U: Previšić, V. ur. , Kurikulu : Teorije – metodologija – sadržaj –

struktura. Zagre : Školska k jiga, -349.

11. Mattes, W. (2007). Nastavne metode (75 kompaktnih pregleda za

astav ike i uče ike . Zagre : Naklada Ljevak. 12. Meyer, H. (2002). Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa.

13. Ni a , E. . Pla ira je astav ih iljeva. Zagre : Školska k jiga. 14. Stoll, L., Fink, D. . Mije jaj o aše škole: Kako u aprijediti djelotvor ost i kvalitetu škola. Zagre : Edu a. Priručna:

. Na io al i okvir i kurikulu za predškolski odgoj i o razova je te opće o vez o i sred joškolsko o razova je. . Zagre : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

2. Nacionalni kurikulumi nastavnih predmeta, Cjelovita kurikularna

reforma. (2016). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

3. Nastav i pla i progra za os ov u školu. . Zagre : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

4. Nastav i pla i progra za sred je škole.



Opća etodika

Nastavnica Doc. dr. sc. Marko Lju ešić ositelj)

Studijski program Progra stje a ja pedagoških kompetencija



izvođe ja hrvatski





Korelativnost Svi obavezni kolegiji Programa stjecanja pedagoških kompetencija

Cilj kolegija Kvalitetno planiranje, programiranje i realiziranje nastavnog procesa iz

pred et og područja pojedi og polaz ika

Ishodi uče ja

1. Definirati predmetnu metodiku odgoja i obrazovanja kao znanost i

njezine ključ e poj ove

2. Pri ije iti didaktičke/ etodičke izvore ovisno o vrsti nastavnoga

sata

3. Kritički a alizirati oviju literaturu, zako e i pravilnike vezane uz

teme odgoja i o razova ja u os ov oj i sred joj školi

4. Izraditi izvedbeni nastavni plan i program (godiš ji

5. Izražavati se u skladu s or a a hrvatskoga sta dard oga jezika poštujući višejezič ost prisut u u sredi a a kao što je Istra

6. Izraditi pripre u za izvođe je astav og sata u skladu sa

suvremenim didaktičko- etodički normama

Sadržaj kolegija

1. Pred et proučava ja, etodologija i iljevi opće etodike. 2. Metodika i njoj srodne znanosti.

3. Suvre e i etodički sustavi dog atsko-reproduktivno,

reproduktivno-eksplikativni, interpretacijsko-a alitički, i tegra ijsko-

korelacijski, problemski, komunikacijski, otvoreni, multimedijski,

timski).

4. Jezič e ko pete ije učitelja/ astav ika sluša je – govorenje –

čita je – pisanje) s osobitim osvrto a višejezič u sredi u.

5. Planiranje i programiranje.

6. Udž e ik. 7. Tipovi nastavnih sati.

8. Nastavnik – poučavatelj. Uče ik – subjekt u nastavi.

9. Katalozi znanja.

10. Pripre a i vođe je projekta. 11. Izva astav e i izva školske aktiv osti. 12. Dnevnik prakse.

http://www.unipu.hr/index.php?id=999&L=2%2Fhome.php%3Fid%3D%27




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je nastave 1. – 6. 45 1,6 25%

samostalan zadatak

(pisana priprema) 1. – 6. 28 1 20%

proučava je struč e i etodičke literature

1. – 6. 42 1,5 25%

ispit (usmeni) 1. – 6. 53 1,9 30%

ukupno 168 6 100%

Studentske obveze


1. Pohađati najmanje 70% nastave. U slučaju opravda og izosta ka više od %, polaznicima će se dodijeliti dodat i zada i.

2. Napisati i predati samostalan zadatak – pisana priprema.

3. Pokazati skriptira o proučava je struč e i etodičke literature - u

dogovoru s nositeljem kolegija.

4. Položiti us e i ispit.



-

Literatura

Obvezna:

1. Beže , A. . Metodika - z a ost o poučava ju astav og pred eta. Zagre : Školska k jiga.

2. Bog ar, L., Matijević, M. . Didaktika. Zagre : Školska k jiga. 3. Kyria ou, C. . Te elj a astav a u ijeća. Zagre : Edu a. 4. Previšić, V. ur. 07). Kurikulum: teorije – metodologija – sadržaj

– struktura. Zagre : Zavod za pedagogiju, Školska k jiga. 5. Rosa dić, D. . Metodika k jižev og odgoja. Zagre : Školska

knjiga.

6. Terhart, E. . Metode poučava ja i uče ja. Zagre : Edu a. Izborna:

1. Znanstve i i struč i etodički čla i pre a pred et o us jere ju u časopisi a: Metodički obzori, Metodički ogledi, Život i škola, Hrvatski...

2. Ostala literatura prema dogovoru s nositeljem kolegija.

Priručna: . Na io al i okvir i kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te

opće o vez o i sred joškolsko o razova je. . Zagre : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.



3. Nastav i pla i progra za os ov u školu. . Zagre : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

4. Nastav i pla i progra za sred je škole.



Školska praksa

Nastavnica

Suradnici

Doc. dr. sc. Mari a Diković (nositeljica)

Mentori struke u znanstveno-nastavnom zvanju

Studijski program Progra stje a ja pedagoških ko pte ija


Mjesto izvođe ja škola os ov a ili srednja)

Jezik

izvođe ja (drugi jezici)

hrvatski

(talijanski)




svladavanje

Preduvjet za upis određe je odred a a progra skog studija Programa

stje a ja pedagoških ko pete ija, a za svladavanje školske prakse

odsluša i kolegiji Opća psihologija, Pedagogija, Didaktika i Opća metodika.

Korelativnost

Opća psihologija, Razvoj a psihologija, Psihologija uče ja i astave, Psihologija pore ećaja u po aša ju u djeti jstvu i adoles e iji, Pedagogija, Didaktika, Opća etodika

Cilj kolegija stjecati kompetencije za odgojno-obrazovni rad u nastavnom procesu i

u školskoj usta ovi

Ishodi uče ja

1. sudjelovati u radu učiteljskog/ astav ičkog vijeća, struč ih aktiva i drugih tijela školske usta ove 2. ostvariti suradnju s roditeljima i lokalnom zajednicom

3. organizirati i provesti aktiv osti u školskoj ustanovi

4. sudjelovati u organizaciji i provedbi aktiv osti u školskoj usta ovi 5. sudjelovati u radu s djecom s posebnim potrebama

6. voditi d ev ik školske prakse

Sadržaj kolegija

1. Sudjelova je u orga iza iji i proved i aktiv osti u školskoj ustanovi.

2. Promatranje nastavnog procesa.

3. A aliza rada učitelja/ astav ika u realizaciji dnevnih poslova.

4. Analiza komunikacije i interakcije: uče ik – učitelj/ astav ik – roditelj.

5. Si tetizira je i kritička i terpreta ija prikuplje ih podataka tijekom

realizacije školske prakse.

6. Vođe je d ev ika školske prakse.



Obveze

Ishodi Sati ECTS

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

hospitiranje na nastavi

(50 školskih sati) 1. – 6. 38 1,4 0%

priprema za hospitiranje 1. – 6. 14 0,5 0%

priprema i provedba

oglednog sata 1. – 6. 14 0,5 50%


vođe je D ev ika školske

prakse 1. – 6. 102 3,6 50%

ukupno 168 6 100%

Studentske obveze


1. Redovito hospitirati na nastavi.

2. Pripremiti se za nastavu na kojoj hospitira.

3. Pripre iti i održati jeda ogled i sat u školi. 4. Voditi D ev ik školske prakse. Napomene:

iz Čla ka 8. Pravil ika o stje a ju pedagoških ko pete ija

Praksu u punom fondu od sati predviđe u detalj im izvedbenim

nastavnim planom i progra o kolegija odrađuju polaz i i, koji e rade u školi ili koji su u školi radili a određe o vrijeme u ukupnom

traja ju kraće od jese a. Polaz i i koji rade u školi ili su radili u školi u zad jih godi a a određe o vrije e u ukup o traja ju duže od tri jese a isu duž i odraditi praksu nego dostavljaju

odgovarajuću potvrdu škole. Navede i polaz i i duž i su uz potvrdu

dostaviti i d ev ik prakse za školskih sati. Polaznici iz stavka . ovog čla ka sa i pro alaze školu u kojoj će obavljati praksu sukladno uputa a voditelja Progra a. Praksa se ože izvoditi i izvan mjesta u kojem se Program izvodi. Praksu je oguće započeti tek po odsluša o kolegiju Opća etodika. Iznimno od stavka . ovog čla ka, u za je u za odrađivanje punog

fo da sati praktič e astave, polaz i i a ože e tor od os o nositelj kolegija odobriti zamjensku literaturu pre a ECTS optereće ju te se a praksu upućuju sa o u traja ju od školskih sati za što su duž i voditi dnevnik prakse.

Nako polože ih svih o vez ih pred eta polaz ik će održati ogledni sat

za što se do iva o je a koja zajed o s d ev iko prakse sači java završ u o je u kolegija Školska praksa. Ogled i sat je astav i sat kojega održava polaz ik Programa, s

uče i i a os ov e ili sred je škole, pred profesoro etodičare određe e struke i pred et i učitelje , od os o nastavnikom te

rav atelje i struč i surad iko iz škole u kojoj se sat realizira. Za ogledni sat, svakom polazniku, imenuje se mentor iz redova

astav ika Sveučilišta u znanstveno- astav o od os o u jet ičko nastavnom zvanju prema struci polaznika. Ogledni sat u pravilu se

održava u jestu izvođe ja Progra a. Upute o o veza a tijeko prakse i održava ju ogled og sata daje

predmetni nastavnik kolegija Opća etodika od os o e tor. Polaz i i a koji rade u os ov i i sred ji škola a s astavo a talijanskom jeziku, Voditelj Progra a ože odo riti pisa je d ev ika prakse, pripreme i održava je ogled og sata a talijanskom jeziku.

Rokovi ispita Ispit ije predviđe .


Materijali za kolegij objavljuju se na e-uče ju.

Literatura

Obvezna:

1. Borić, E. . Metodika visokoškolske astave. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Stross ayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku.

Priručna: . Na io al i okvir i kurikulu za predškolski odgoj i o razova je te

opće o vez o i sred joškolsko o razova je. . Zagre : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.



. Nastav i pla i progra za os ov u školu. . Zagre : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

. Nastav i pla i progra za sred je škole.



Psihologija komuniciranja


Suradnik/suradnica

Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Ra dić ( ositeljica)



Vrsta kolegija izborni


izvođe ja hrvatski




svladavanje Ne postoje preduvjeti za upis ovog kolegija.


Cilj kolegija razvijati komunikacijske kompetencije

Ishodi uče ja

1. analizirati komunikacijske poruke

2. razlikovati oblike i elemente verbalne i neverbalne komunikacije

3. prepoznavati smetnje u komunikaciji

Sadržaj kolegija

1. jezik i komunikacija

2. verbalna komunikacija

3. smetnje u komunikaciji

4. ko struktiv o rješava je suko a

5. nenasilna komunikacija

6. neverbalna komunikacija




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je predava ja i vjež i 1. – 3. 11,3 0,4 0 %

do aća zadaća 1. – 3. 14 0,5 70 %


pismeni ispit 1. – 3. 72,7 2,6 30 %

Ukupno 112 4 100 %

Studentske obveze

Da položi kolegij, polaz ik/polaz i a ora: . Pohađati i i al o 5 % astave. Tolerira se 5 % izosta aka i jih


astave, do it će dodat e zadatke koje će predati do defi ira og roka. . Napisati i predati do aću zadaću do defi ira og roka. Očekuje se da

polaznik/ polaznica sa ostal o istraži literaturu, zaključuje te pri je je auče o u zada i pri jeri a.

3. Izraditi samostalne zadatke i predati do definiranog roka. Zadaci









Literatura

Obvezna:

1. Hall, J. A., Knapp, M. L. Neverbalna komunikacija u ljudskoj

interakciji. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2010. (str.: 3. – 17., 71. – 97.,

109. – 135., 143. – 152., 229. – 296., 347. – 410.)

Izborna:

1. Haviland, W. A. Kulturna antropologija (4. poglavlje - Jezik i

komunikacija). Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.

2. Pečnik, N. Nenasilno rješavanje sukoba. Alinea, Zagreb, 1993.

3. Pennington, D. C. Osnove socijalne psihologije (pogl. 9.). Naklada

slap, Jastrebarsko, 2001.

4. Reardon, K. I terperso al a ko u ika ija: gdje se isli susreću.

Alinea, Zagreb, 1998.

5. Rosenberg, M.: Nenasilna komunikacija. Centar za mir, nenasilje i

ljudska prava, Osijek, 2006.

6. Rot, N. Z akovi i z ače ja: Ver al a i ever al a ko u ika ija.

Beograd: Nolit, 1982.


2005.



Pedagogija dje e s teškoća a u razvoju PDPR

Nastavnik/nastavnica Doc. dr. s . Mirja a Radetić-Paić (nositeljica)



Mjesto izvođe ja učio i a Jezik

izvođe ja hrvatski jezik





Korelativnost Pedagogija, Razvojna psihologija, Psihologija pore ećaja u po aša ju u djetinjstvu i adolescenciji

Cilj kolegija

usvojiti osnovne informacije o odgojno-obrazovnoj integraciji djece s

teškoća a u razvoju, o oso itosti a razvoja i spe ifič osti a odgoja i

obrazovanja djece s glasovno-govorno-jezič i teškoća a, dje e ošteće a sluha, dje e ošteće a vida, dje e s i telektual i teškoća a i autiz o , dje e s tjeles o i valid ošću i kro ič i olesti a te dje e s pore ećaji a u po aša ju

Ishodi uče ja

1. prepoz ati a je izraže e teškoće u razvoju kod dje e 2. opisati utjecaj teškoća u razvoju a sposo osti uče ja, čita ja i

pisanja

3. pravil o pri ije iti usvoje e postupke u radu s dje o s teškoća a u razvoju

4. a alizirati oso itosti u po aša ju dje e s teškoćama u razvoju

5. pro ije iti razvoj e pote ijale dje e s teškoća a u razvoju

Sadržaj kolegija

1. Odgojno-obrazovna integracija: razvoj ideje, modeli integracije,

zakonska regulativa.

2. Glasovno-govorno-jezič e teškoće: Uvod u jezič o-govornu

patologiju i norme ured oga razvoja, vrste jezič o – govornih

teškoća artikula ijske teškoće, u a je, rzopletost, pore ećaji glasa, jezič e teškoće, disleksija, disgrafija, diskalkulija . Utje aj jezič o-govor ih teškoća a sposo osti uče ja, čita ja, pisa ja. Postupci u radu s djecom s govorno-jezič i teškoća a.

3. Ošteće ja sluha: Uzroci. Demografski pokazatelji. Klasifikacije.

Psihoso ijal e posljedi e ošteće ja sluha. Pristupi i postup i u radu s dje o ošteće a sluha.

4. Ošteće ja vida: Ošteće je vida-biopsihosocijalni problem. Strukturni

pristup oso a a ošteće a vida. Oso itosti razvoja dje e ošteće og vida. Povijest školstva i so ijal a i tegra ija oso a ošteće a vida.

5. Tjeles a i valid ost i kro ič e bolesti: Definicija i klasifikacija

otoričkih pore ećaja i kro ič ih bolesti. Osobitosti razvoja djece s

http://www.unipu.hr/index.php?id=370&L=1

otorički pore ećaji a i kro ič i olesti a. Odgojno-

o razov a i tegra ija dje e s otorički pore ećaji a u redov i predškolski i školski sustav.

6. I telektual e teškoće i autiza : Klasič a i suvre e a određe ja intelektual ih teškoća e tal e retarda ije /autiz a, teškoće uče ja i sustavi podrške. Z ačajke razvoja, ediskri i a ijska procjena, postupci podrške vrtić, škola, izva astav i progra i .

7. Pore ećaji u po aša ju: Poja i klasifika ije pore ećaja u po aša ju dje e i ladih. Rizič a po aša ja i pore ećaji u po aša ju. Najčešći o li i pore ećaja u po aša ju dje e i ladih u od osu a okoli u u kojoj se a ifestiraju predškolska usta ova, škola, ... . Od preve ije, ra ih i terve ija do spe ifič ih o lika tretmana.




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P 1. – 5. 11 0,4 10%

aktiv osti učio ič e 1. – 5. 6 0,2 10%

pismeni radovi

(seminarski rad) 1. – 4. 25 0,9 20%

ispit (usmeni) 1. – 5. 70 2,5 60%

ukupno 112 4 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja):/

Studentske obveze


1. Redovito prisustvovati na predavanjima odnosno napisati seminarski

rad.

2. Postići očekiva e iljeve i ishode uče ja do izlaska a ispit.



Materijali za nastavu nalaze se na e-uče ju.

Literatura

Obvezna:

1. Bašić, J., Koller-Tr ović, N., Uzela , S. ur. : Pore ećaji u po aša ju i rizič a po aša ja: pristupi i poj ov a određe ja. Edukacijsko-reha ilita ijski fakultet Sveučilišta u Zagre u. 2. Blaži, D., Ba ek, LJ. : Pose e jezič e teškoće - uzrok školsko

euspjehu. Revija za reha ilita ijska istraživa ja, , , -190.

3. Bouillet D. : Izazovi i tegrira og odgoja i o razova ja. Školska knjiga. Zagreb.

4. Bradarić-Jo čić, S. : Oso itosti dje e ošteće a sluha. Z or ik radova Na io al og skupa o vjersko odgoju dje e i ladeži s posebnim potrebama "Srcem prema vjeri", Zagreb, 26-33.

. Radetić-Paić, M. : Prilagod e u radu s dje o s teškoća a u radu u odgojno-obrazovnim usta ova a. Sveučilište Jurja Do rile u Puli.

. Radetić-Paić, M., Ružić-Baf, M., Zulia i, Đ. : Pore ećaji

edovolj o ko trolira og po aša ja sa psihološkog, so ijal opedagoškog te i for a ijskog i ko u ika ijskog aspekta. Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

7. Soldo, N. (1986.): Odgojno-obrazovna integracija djece s tjelesnim

invaliditetom. Savez SIZ-ova odgoja i osnovnog obrazovanja

So ijalističke Repu like Hrvatske. Fakultet za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu. Savez slijepih Hrvatske. Zagreb. 13-76.

8. Sta čić, V. : Ošteće ja vida. Fakultet za defektologiju. Zagreb.

Izborna:

. Bašić, J., Ferić, M., Kra želić, V. : Od pri ar e preve ije do ranih intervencija.Edukacijsko-reha ilita ijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

. Bašić, J., Ja ković, J. ur. : Rizič i i zaštit i či e i i u razvoju pore ećaja u po aša ju dje e i ladeži. Povjere stvo Vlade Repu like Hrvatske za preve iju pore ećaja u po aša ju i zaštitu dje e s pore ećaji a u po aša ju. Zagre , -134.

. Bašić, J., Koller-Tr ović, N., Žižak, A. : I tegral a etoda u radu s predškolsko dje o i jihovi roditelji a. Ali ea, Zagre .

. Bradarić-Jo čić, S. : Vizual a per ep ija govora i gluhoća, Hrvatska revija za reha ilita ijska istraživa ja, , . 119-133.

. Bradarić-Jo čić, S. i Ivasović, V. : Sig La guage, Deaf Culture & Bilingual Education. HRF, Zagreb.

6. Galić-Jušić, I. : Dje a s teškoća a u uče ju. Ostvare je, Lekenik.

. Joković-Turalija, I. : Utje aj se zo otoričkih i kognitivno

perceptivnih stimulacija na razvoj tjelesnog koncepta kod djeteta s

cerebralnom paralizom, u: Cerebralna paraliza-multidisciplinarni

pristup; Hrvatski savez udruga ere ral e i dječje paralize, Zagre , -

103.

. Lju ešić, M. ur. : Jezič e teškoće školske dje e, Školske novine, Zagreb. (odabrana poglavlja)

9. Poshokova, I. (2001): Matematika bez suza, Ostvarenje, Lekenik.

10. Poshokova, I. (1999): Razvoj govora i prevencija govornih

pore ećaja, Ostvare je, Lekenik.

Finnie, R. N. (1998): Ilandling the young Cerebral Palsied Child; London.

Prijevod u izda ju Društva i valida ere ral e i dječje paralize Zagre (2000).

Časopisi: Časopis Dijete i društvo. Časopis za pro i a je prava dje e s pose i potrebama.

Časopis «S VAMA», Hrvatska udruga za struč u po oć dje i s pose i potrebama, Zagreb, Ilica 48.

Časopis Hrvatska revija za reha ilita ijska istraživa ja. Edukacijsko-reha ilita ijski fakultet Sveučilišta u Zagre u, Zagre . Časopis Kri i ologija i so ijal a i tegra ija Edukacijsko-rehabilitacijski

fakultet Sveučilišta u Zagre u, Zagre .



Pedagogija održi og raz oja

Nastavnica Prof. dr. s . Ne e ka Tatko ić (nositeljica)

Studijski program Program stjecanja pedagoških ko pete ija


Mjesto iz ođe ja dvorana (Ronjgova) Jezik

iz ođe ja hrvatski





Korelativnost Pedagogija, Didaktika, Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i

de okratsko građa st o

Cilj kolegija

upoznati temeljne pojmo e pedagogije održi og raz oja, teorije i pedagoške pristupe odgoju i o razo a ju za održi i raz oj te stjecati

ko pete ije koje će se odgo or o koristiti pri djelovanju u skladu s

temeljni odred i a a etike održi osti

Ishodi uče ja

. ide tifi irati opće uzroke i posljedi e epri jere og djelo a ja čo jeka a okoliš i opra da ost u ođe ja ko ep ije održi og raz oja u odgoj i obrazovanje uz analizu di e zije održi osti

. ko e tirati d oz ač ost fe o e a glo aliza ije i prepreke ze alja u raz oju u realiza iji ideje održi osti u odgoju i o razo a ju u kontekstu

aspekata aktualne pedagoške pro le atike održi oga raz oja

3. usporediti temeljne pristupe i ideje o odgoju i o razo a ju za održi i razvoj u svjetskim i hrvatskim dokumentima

. razu jeti i afir irati etiku održi osti u pouča a ju i oso o djelo a ju te ide tifi irati pedagoško-didaktičke di e zije održi og razvoja

5. primjenjivati ICT u pripremanju odgoja i obrazovanja uče ika za

održi i raz oj te jeloži ot o uče je

6. djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst, aktivnosti i

ostale o like rada eza e za održi i raz oj kao dijela kurikulu a te planirati i realizirati projekte na te u održi oga razvoja u odgoju i

obrazovanju

Sadržaj kolegija

. Ko eptual a pita ja održi og raz oja.

. Di e zije održi osti.

. D oz ač ost fe o e a glo aliza ije i održi i raz oj.

. Od ideje do ko epta održi og raz oja. 5. Temeljni dokumenti o održi o raz oju Hr atska i s ijet .

. Desetljeće odgoja i o razo a ja za održi i raz oj.

. Odgoj i o razo a je za održi i raz oj kao odgoj i o razo a je za promjene.

http://unipu.hr/index.php?id=450#c761

. Pedagoško-didaktičke di e zije održi og raz oja.

. Afir a ija etike održi osti i društ e ih red ota u odgoju i obrazovanju.

. Ko pete ije učitelja/ asta ika za održi i raz oj.

. Projekti a te u održi og raz oja u odgoju i o razo a ju.


metode uče ja i pouča a ja i ači i vrednovanja

Obveze

Ishodi Sati ECTS

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P 1. – 6. 11 0,4 10 %

prezentacija (istraži ački zadatak)

1., 3., 6. 28 1 40 %

pismeni ispit 1. – 6. 45 1,6 50 %

ukupno 84 3 100 %

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je ji a ja : /

Studentske obveze


1. Pohađati aj a je % asta e. Ako izosta e od % do % asta e, tre at će iz ršiti dodat e zadatke, od os o ako izosta e iše

od %, uskratit će u/joj se pra o a potpis, ispit i upis odo a. 2. Izraditi prezentaciju (istraži ački zadatak) na izabranu temu.

3. Položiti pis e i ispit.

Napomena: (vrijedi za obvezu 2.) Polaznik/polaznica treba izraditi

istraži ački zadatak u zada o e roku. Ako e riješi o eze do zada oga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija. Rokovi se u ovome kolegiju

u potpu osti poštuju.

Rokovi ispita Daju se a početku akade ske godi e, o ja ljuju se a rež i stra i a a S eučilišta i u ISVU.

Ostale až e či je i e vezane uz kolegij


Literatura

Obvezna:

. Cifrić, I. , Ekološka pis e ost iz eđu kultur e tradi ije i ekološke s akod e i e. So ijal a ekologija, , -421.

. Hr atski sa or , Strategija održi og raz itka Repu like Hrvatske. Zagreb.

. Karlić, I. , D oz ač ost fe o e a glo aliza ije. Istraži a ja, 113 god. 29(1), 87-106.

. Klapa , A., Vr elj, S., Kušić, S. , Cjeloži ot o uče je i održi i razvoj – potreba redizajniranja odgojno-obrazovnih programa. U:

Uzela , V., Vujčić, L. ur. Cjeloži ot o uče je za održi i raz oj, s ezak , Rijeka: Učiteljski fakultet S eučilišta u Rije i, -292.

. La , V. , So iološka di e zija odgoja i o razo a ja za održi i raz oj. U: Uzela , V., Vujčić, L. ur. Cjeloži ot o uče je za održivi

raz oj, s ezak , Rijeka: Učiteljski fakultet S eučilišta u Rije i, -105.

. Matije ić, M. , Uloga edija u ost ari a ju ilje a jeloži ot og uče ja za održi i raz oj. U: Uzela , V., Vujčić, L. ur.

Cjeloži ot o uče je za održi i raz oj, , Rijeka: Učiteljski fakultet S eučilišta u Rije i, -93.

7. Spajić-Vrkaš, V., Striče ić, I., Maleš, D., Matije ić, M. , Pouča ati pra a i slo ode. Zagre : Istraži ačko-obrazovni centar za

ljudska pra a i de okratsko građa st o i Filozofski fakultet S eučilišta u Zagre u. Uloga i il og društ a i e ladi ih orga iza ija u zaštiti i promicanju ljudskih prava: 80-87; Generacije ljudskih prava: 92-96;

O razo a je za ljudska pra a i druga srod a područja: -178)

8. Tatko ić, N. , Traj ost i raz oj ko tekstu izo raže a ja. U: Duh, M. (ur.) Okolje kot edukacijska vrednota, Maribor: Univerza v

Mari oru, Pedagoška fakulteta Mari or; Rakiča RIS D ore , -168.

. Tatko ić, N., Diko ić, M., Štifa ić, M. . Odgoj i o razo a je za razvoj. Društ e e i ekološke paradig e. Pula: S eučilište Jurja Do rile u Puli.

10. Tatko ić, N., Tatko ić, S. , Edu atio for Sustai a le Development in the Context of the Bologna process. In: Popov, N.,

Wolhuter, C., Leutwyler, B., Kysilka, M., Ogunleye, J. (eds), Comparative

Education, Teacher Training, Education Policy and Social Inclusion, vol.

6, Sofia: Bulgarian Comparative Education Society, 147-155.

11. Uzela , V. , Os o e ekološkog odgoja. Zagre : Školske o i e. 12. Uzelac, V. (2002), Obrazova je stude ata za okoliš. Zagre : Hr atski pedagoško-k jiže i z or. Izborna:

. Cifrić, I. , Ekološka pis e ost iz eđu kultur e tradi ije i ekološke s akod e i e. So ijal a ekologija, , -421.

. Cifrić,I. , Okoliš i održi i raz oj. Zagre : Hr atsko so iološko društ o.

. De er a , B., Garešić, V., Vučić, V. , Odgoj i o razo a je za okoliš i održi i raz oj: priruč ik za asta ike i odgajatelje. Zagre : Društ o za u apređi a je odgoja i o razo a ja.

. Diko ić, M. , Postiza je i raz ija je građa ske pis e osti kod uče ika. U: Hoče ar, A., Mažgo , J., Z or ik prispe ko Med arod e z a st e e ko fere e: Opis e ja a je uče k i uče e , pis e ost mladih in odraslih – praša ja, dile e, rešit e, Žale , -21.

. No alić, F. , Rasipa je uduć osti, Zagre , Ali ea

. Pre išić, V. , Glo al e di e zije održi a raz oja u a io al o i školsko kurikulu u,U: Cjeloži ot o uče je za održi i raz oj, s ezak , ur. Uzela , V., Vujčić, L.; Učiteljski fakultet S eučilišta u Rije i, 55-65.

7. Spajić-Vrkaš, V. , Europske i tegra ije i o razo a je za de okratsko građa st o u jeloži ot oj perspekti i. U: Pre išić, V., Šolja , N. N., Hr atić, N. ur. , Pedagogija – pre a jeloži ot o o razo a ju i društ u z a ja, Zagre : HPD, -394.

8. Uzela , V., Starče ić, I. , Dje a i okoliš. Rijeka: Ada ić. 9. Uzela , V., Vujičić, L., Bo eta, Ž. ur. , Cjeloži ot o uče je za održi i raz oj, Rijeka: Učiteljski fakultet u Rije i, Z a st e o-struč i skup s eđu arod i sudjelo a je «Cjeloži ot o uče je za održi i raz oj», Plit i e. . s ezak

10. , Ekologija u odgoju i o razo a ju. Da i A te Starče ića. Z or ik rado a. Gospić: Visoka učiteljska škola.

Časopisi: Natio al geographi http:// . atio algeographi . o / , Eko-re ija Fo d za zaštitu okoliša i e ergetsku uči ko itost, Zagre , Geo .geo. o .hr , Meridija i, Gospodarst o i okoliš, Horizo t i dr.



Osnove ICT-a u obrazovanju

Nastavnica Izv. prof. dr. s . Maja Ružić-Baf (nositeljica)

Studijski program Progra stje a ja pedagoških kompetencija



izvođe ja

hrvatski





Korelativnost Pedagogija, Didaktika, Opća etodika

Cilj kolegija Usvojiti pojmove i definicije vezane uz uporabu ICT-a u obrazovanju.

Ishodi uče ja

1. pravilno definirati i objasniti pojmove vezane uz osnove ICT u

obrazovanju

2. o jas iti važ ost uporabe ICT-a u obrazovanju

3. kritički a alizirati ICT alate u obrazovanju

4. o jas iti važ ost uporabe ICT-a u obrazovanju

5. primijeniti tehnologijske alate u pro esu uče ja i poučava ja

Sadržaj kolegija

1. Uvod – osnovni pojmovi.

2. Informacijska tehnologija.

3. Komunikacija i informacijska i komunikacijska tehnologija.

4. Obrazovni standardi, okviri.

5. Vrste pismenosti.

. Preze tira je ulti edijal ih sadržaja.

. Pretraživa je i vred ova je i for a ija a i ter etu.

. Virtual e društve e reže i virtual o o razova je.



Obveze

Ishodi Sati ECTS

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P 1. – 5. 11 0,4 10 %

izrada samostalnog

zadatka 2. – 5. 28 1

40 %

ispit (pismeni/usmeni) 1. – 5. 45 1,6 50 %

ukupno 84 3 100 %

Dodat a pojaš je ja: Pohađa je je astave obvezno. Tolerira se do 30% izostanaka.

Potrebno je izraditi samostalni zadatak (referat od 5 do 8 kartica teksta s

literaturom i bez osvrta na metodologiju). Napraviti prezentaciju i

http://unipu.hr/index.php?id=338

zadanu teme prezentirati.

Prema PRAVILNIKU o ocjenjivanju studenata preddiplomskog,

diplo skog, i tegrira og i struč og studija Sveučilišta Jurja Do rile u Puli unutar Europskog sustava prijenosa bodova (ECTS)

1. „…Uspjeh stude ta za svaki pred et/kolegij izražava se ECTS ljestvicom ocje jiva ja u posto i a od do % pri če u prolazna ocjena na studiju iznosi 50% - 100%.

2. Praće je i o je jiva ja stude ata za svaki pred et/kolegij obavlja se: tijekom nastave (100% udjela u ukupnoj ocjeni) s

time da vrednovanje udjela aktivnosti studenata u postotku

o je e do ive e a takav ači defi ira ositelj predmeta/kolegija IPN-o . U to slučaju polaznik ože do iti ocjenu na temelju bodova i uvjeta prikupljenih tijekom nastave

ili pak ože pristupiti završ o ispitu ako želi po oljšati postignutu o je u…“

Ocjenjivanje (prema PRAVILNIKU o ocjenjivanju studenata

preddiplo skog, diplo skog, i tegrira og i struč og studija Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli unutar Europskog sustava prijenosa bodova (ECTS)).

1. Brojča o a io al a ljestvi a o je jiva je stude ata o avlja se a te elju ko ač og postig uća, od os o z roja o je e

ostvarene tijekom nastave ili ocjene tijekom nastave i ocjene na

završ o ispitu kako slijedi: → – 89 do 100% ocjene,

→ – 76 do 88,9% ocjene,

→ – 63 do 75,9% ocjene,

→ – 50 do 62,9% ocjene.

2. Slovno (europska ljestvica) ocjenjivanje studenata obavlja se na

te elju ko ač og postig uća, od os o z roja o je e ostvare e tijeko astave ili o je e tijeko astave i a završ o ispitu kako slijedi:

→ A – 90 do 100% ocjene,

→ B – 80 do 89,9% ocjene,

→ C – 70 do 79,9% ocjene,

→ D – 60 do 69,9% ocjene,

→ E – 50 do 59,9% ocjene.

Kontaktiranje s nastavnicom:

Ko taktira je s astav i o izva astave odvija se ajčešće u vrije e konzultacija. Konzultacije mogu biti dogovorene i izvan zadanih termina

kada su polaznici spriječe i drugi studijski o veza a. Svakod ev o dvos jer o ko taktira je o ogućuje se elektro ičko pošto

([email protected]).

Studentske obveze


1. Redovito pratiti nastavu.

2. Izraditi samostalni zadatak (pro aći , opisati i izraditi preze ta iju i us e o preze tirati alata za po oć u uče ju i poučava ju).

. Položiti ispit (pismeni/usmeni)




mailto:[email protected]

Literatura

Obvezna:

. Ružić-Baf, M. (2014). Osnove informacijske i komunikacijske

tehnologije, skripta.

. Ši ović, V., Ružić-Baf, M. (2013). Suvremeni informacijski sustavi.

Pula: Sveučilište Jurja Do rile u Puli (str. 182-201).

Izborna:

. Lasić Lazić, J., László, M., Boras, D. (2008). I for a ijsko čita je.

Zagreb: Zavod za informacijske studije, Odsjeka za informacijske

znanosti, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagre u. . Špira e , S., Ba ek Zori a, M. . I for a ijska pis e ost,

Teorijski okviri i polazišta. Zagre : Zavod za i for a ijske studije,

Odsjeka za i for a ijske z a osti, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

3. Zbornik radova INFUTURE 2011, Zavod za informacijske studije,

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagre u. Mrež e stra i e: 1. Basic Skills,

http://ec.europa.eu/education/policy/school/math_en.htm

2. ICT Edu. Carnet. Web izvor: http://www.carnet.hr/ictedu

3. ISTE standards, www.iste.org

http://ec.europa.eu/education/policy/school/math_en.htm

http://www.carnet.hr/ictedu

http://www.iste.org/



Sociologija

Nastavnik

Suradnik

Izv. prof. dr. s . Ful io Šura (nositelj)

Dr. s . Edgar Buršić, poslijedoktorand

Studijski program Program stjecanja pedagoških ko pete ija



iz ođe ja hrvatski


semestru 15P – 0V – 0V



Korelativnost Sociologija obrazovanja, Opća psihologija, Odgoj i o razo a je za ljudska prava i demokratsko građa st o

Cilj kolegija usvojiti osnovne pojmove, koncepte i najpoznatije paradigme u

sociologiji radi prepoznava ja istih u s akod e o ži otu

Ishodi uče ja

1. definirati osnovne koncepte u sociologiji

2. objasniti različite paradig e u utar so iologije

. uočiti gla e razlike i ko ple e tar osti iz eđu različitih paradig i

. a alizirati društ e u st ar ost pute so ioloških teorija i ko epata

. po ezati teorijske ko epte sa s akod e i društ e i poja a a

Sadržaj kolegija

. Nasta ak i pregled raz oja so iologije: klasič a so iologija, oder a sociologija, suvremena sociologija.

. Gla e so iološke paradig e: fu k io aliza , ko flikt e teorije

arksističke e ero ske , i terak io izam. Dodatno, suvremenije

teorije.

. Metode istraži a ja društ a: aglasak a episte ologiji, razlozi a oda ira određe e etode te učestali pro le i a u istraži a ju društ e ih fe o e a.

. Društ e e ejed akosti. Različite ko ep ije jed akosti. Društ ena

difere ija ija i društ e a stratifikacija. Teorije stratifikacije. Povijesne

promjene obrazaca stratifikacije.

. Religija i društ o.

. Moć i politika u društ u.

7. Rad i dokolica.

8. Kultura.

9. Rod i spol.




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P 1. – 5. 11 0,4 0%

pismeni radovi 4., 5. 28 1 50%


http://www.unipu.hr/index.php?id=edgarbursic

ispit (usmeni) 1., 2., 3. 45 1,6 100%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš jenja (kriteriji ocjenjivanja):

Na usmenom ispitu polaznicima će iti posta lje a tri pita ja te ocijenjena kvaliteta odgovora od 1 do 5. Ispitivanje po

polazniku/polaznici u prosjeku traje 17 minuta.

Kratke upute za realizaciju foto eseja:

S obzirom na to da polaznik/polaznica treba sam izraditi najmanje 10

lastitih fotografija pute kojih će opisati i o jas iti eki društ e i fenomen, tema mora biti obradiva putem vlastitih fotografija. Tekst koji

opisuje i o jaš ja a fotografije ora iti e duži, ali e i kraći, od 2000

riječi. Napomena: tekst ne bi smio biti cjelina za sebe kojemu su

fotografije dekora ija, ego i tre ao iti usko eza za sadržaj fotografija. Fotografije su centralne u eseju.

Studentske obveze


1. Prisustvovati na najmanje 70% nastave. U slučaju eispu ja a ja uvjeta polaznik/polaznica mora iz ršiti dodat e zadatke.

2. Predati foto esej najkasnije 8 dana prije prijavljenoga ispitnog roka. U

suprotonom gubi pravo izlaska na ispitni rok. Ukoliko je potrebno

ispraviti esej, zadnja ispravljena verzija mora biti predana do najkasnije

tjedan dana nakon ispita.

Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o ja ljuju se a rež i stra i a a S eučilišta (dr. sc. Edgar Buršić i u ISVU.



Literatura

Obvezna:

Haralambos, M. (2002). Sociologija: teme i perspektive. Zagreb,

Hrvatska: Golden Markting. (stranice: 9. – 16., 23. – 38., 97. – 101., 107.

– 109., 111. – 123., 127. – 139., 163. – 181., 186. – 196., 200. – 208.,

216. – 226., 232. – 258., 263. – 288., 431. – 439., 445. – 456., 462. –

470., 480. – 492., 503. – 519., 523. – 532., 537. – 548., 550. – 572., 588.

– 604., 609. – 639., 686. – 717., 737. – 765., 884. – 906., 908. – 910.,

921. – 932., 965. – 974., 981. – 986., 991. – 1014., 1023. – 1027., 1032.

– 1065.)



Sociologija odgoja

Nastavnik

Suradnik

Izv. prof. dr. s . Fulvio Šura (nositelj)

Dr. s . Edgar Buršić, poslijedoktorand




izvođe ja hrvatski





Korelativnost So iologija, Opća psihologija, Odgoj i o razova je za ljudska prava i demokratsko građa stvo

Cilj kolegija

usvojiti osnovne pojmove, koncepte i najpoznatije paradigme u

sociologiji odgoja i obrazovanja radi prepoznavanja u svakodnevnom

radu u odgojnim i obrazovnim institucijama

Ishodi uče ja

1. definirati osnovne koncepte u sociologiji odgoja i obrazovanja

2. uočiti glav e razlike i ko ple e tar osti iz eđu različitih paradig i vezanih za odgoj i obrazovanje

3. primijeniti različite so iološke paradigme u analizi odgoja i

obrazovanja

4. povezati teorijske koncepte sa svakodnevnim fenomenima unutar

odgojnih i obrazovnih institucija

5. prepoz ati utje aj društva a odgoj i obrazovanje te utjecaj odgoja i

o razova ja a društvo

Sadržaj kolegija

1. Nastanak, predmet i zadaci sociologije odgoja i obrazovanja

2. Osnovni pojmovi sociologije odgoja i obrazovanja, odgoj i obrazovanje

kao društve e pojave i jihove uloge u razu ijeva ju društve ih pro esa: so ijaliza ija, kultura, odgoj, o razova je, uče je, etnicitet.

3. Društve o-povijesna uvjetovanost odgojno-obrazovnoga procesa,

društve i od osi i jihov utje aj a odgoj, z a stve o-teh ološki razvoj, globalizacija i odgoj.

4. Teorijske perspektive u sociologiji odgoja i obrazovanja:

fu k io alistička, ko flikt a, i terak io istička, te raz e suvre e e teorije (Javni izbor, itd.).

5. Socijalne pretpostavke odgoja: socijalna struktura i socijalizacija,

stratifikacija i odgoj i obrazovanje (klase, mobilnost), nejednakosti u

obrazovanju (rod, etnicitet, inteligencija), politika i odgoj.

6. Kultura i obrazovanje.

7. Razvojni trendovi sociologije odgoja i obrazovanja i njezina uloga u

suvre e o društvu, suvre e o alter ativ o školstvo.


http://www.unipu.hr/index.php?id=edgarbursic

8. Nove tehnologije i obrazovanje.




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P 1. – 5. 11 0.40 0

pismeni radovi (prikaz) 1., 2., 4. 28 1 50%

ispit (usmeni) 1. – 5. 45 1.60 50%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Na usmenom ispitu polaz i i a će iti postavlje a tri pita ja te ocijenjena kvaliteta odgovora od 1 do 5. Ispitivanje po

polazniku/polaznici u prosjeku traje 17 minuta.

Upute za izradu prikaza alaze a rež i stra i a a Edgara Buršića. Odnosno, ovdje: http://www.unipu.hr/index.php?id=socedu

Potre o je pridržavati se uputa u potpu osti.

Studentske obveze


1. Prisustvovati na najmanje 70% nastave.

2. Predati prikaz najkasnije 8 dana prije prijavljenoga ispitnog roka. U

suprotonom polaznik/polaznica gubi pravo izlaska na ispitni rok. Ukoliko

je potrebno ispraviti prikaz, zadnja ispravljena verzija mora biti predana

do najkasnije tjedan dana nakon ispita.

Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta dr. s . Edgar Buršić i u ISVU.



Literatura

Obvezna:

1. Giddens, A. (2007). Sociologija. Zagreb: Hrvatska. Nakladni zavod

Globus. (XVI. Poglavlje: Obrazovanje, str. 488. – 526.)

2. Haralambos, M. (2002). Sociologija: teme i perspektive. Zagreb:

Hrvatska. Golden Marketing. (XI. poglavlje: Obrazovanje, str. 737. –

882.)

3. Pastuović, N. (1999). Edukologija. Integrativna znanost o sustavu

jeloživotnog o razovanja i odgoja. Zagreb: Hrvatska. Znamen. (V.

poglavlje: So iologija jeloživot og o razova ja i odgoja, str. 316. –

371.)

http://www.unipu.hr/index.php?id=socedu



Uvod u filozofiju

Nastavnik Prof. dr. s . Fulvio Šura (nositelj)




izvođe ja hrvatski





Korelativnost Sociologija, Kulturna antropologija, Pedagogija

Cilj kolegija

usvojiti konstituciju filozofije, njezinu povijest i položaj u suvremenoj

kulturi, kao uvod u istinski studij znanosti, studium generale, kao

fundamentalni, pravi uvod u bitak, shvaćen s onu stranu fiktivnog – u

kontekstu razlikova ja prirod ih i društve ih z anosti

Ishodi uče ja

1. objasniti os ov e poj ove iz područja filozofije

2. analizirati bitne osobine filozofskoga pristupa znanju i zbiljnosti

3. kritički usporediti spregu filozofske refleksije spra teh ičkih i društve o-hu a ističkih studija

4. argumentirano raspravljati filozofski ači o raz išlja ja

Sadržaj kolegija

1. Stvar i metoda. Uvod u pojavu.

2. Uvod u filozofiju. Filozofija kao bitni odnos spram bitnog.

3. Prva filozofija. Filozofiranje.

4. Volja. Volja i sloboda.

5. Oslo ođe je. Mišlje je i slo oda.

6. Uvod u filozofiju I: išlje je; produktiv o išlje je; sa oproizvod ja išlje ja.

7. Uvod u filozofiju II: tiši a. 8. Uvod u filozofiju III: filozof; filozofija.

9. Uvod u filozofiju kao uvod u povijest filozofije.




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P 1. – 4. 11 0,4 0 %

pismeni radovi

(seminarski) 1. – 2. 28 1 50 %

ispit (usmeni) 1. – 4. 45 1,6 50 %

ukupno 84 3 100 %

Dodat a pojaš je ja: Polaznici su duž i izraditi se i arski rad si tetski prikaz tematskih


seg e ata iz dopu ske literature te položiti us e i ispit. Na raču alu pisa i rad o iz or oj literaturi tre a predati aj a je tjeda dana prije ispita. Radovi o izbornoj literaturi eće iti zapri lje i a samom ispitu. Bez unaprijed predanoga pisanog rada o izbornoj literaturi

ije oguće pristupiti ispitu. Ista pro edura u vezi radova o iz or oj literaturi vrijedi i za uduće prijavljiva je ispita u ispitnim rokovima.

Što se tiče pisa ja se i arskoga rada (polaznik/polaznica mora odabrati

jedan naslov): Navede je preli i ar i popis koji ože poslužiti kao iz or, ali i kao orije ta ija. Moguće je predložiti i aslov izva popisa – uz

dogovor s nastavnikom.

Upute za pisanje seminarskih radova:

Prezime i ime polaznika/polaznice

Navedite prvo prezi e, z og udućeg a e ed oga razvrstavanja)

- Autor/autorica (godina izdanja). Naslov odabranog djela. Mjesto:

Izdavač. Npr. Dahlhaus, C. (2003), Estetika glazbe, Zagreb: Sintagma 2.

Uvod (700- z akova uključujući raz ak = -10 redaka)

- Ukratko o razložiti pred et/te u eseja i razloge iz ora; avesti što je o te i već poz ato; ajaviti ači a koji će te a iti zahvaće a u eseju; opis strukture eseja...

- Razrada teme u nekoliko cjelina – poglavlja

(7000- z akova uključujući razmak = 60-80 redaka)

- Prikazati sadržaj pročita oga djela strukturirajući jegove glav e ele e te; diskusija o ključ i argu e ti a koji su navedeni u djelu –

zahvatiti či je i e, ideje i išlje je autora djela; avoditi vlastito išlje je i stavove

- Zaključ e apo e e

(1000- z akova uključujući raz ak = – 15 redaka)

Navesti slič osti i razlike u od osu a autora pročita e studije; avesti što se ože zaključiti iz vlastitoga napisanog teksta; usporedba stavova

iz uvoda sa stavovima koji proizlaze iz napisanoga rada; navesti vlastite

prosud e o pročita o djelu. Font: Arial/12; Prored: 1,5

Studentske obveze

Da položi kolegij, polaz ik/polaz i a ora: . Pohađati astavu.

2. Komentarima i sugestijama aktivno sudjelovati u nastavnom procesu.

3. Napisati seminarski rad.

4. Položiti završ i us e i ispit.

Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU



Literatura

Obvezna:

1. Anzenbacher, A. , Filozofija. Uvod u filozofiju. Zagre : Školska knjiga.

2. Šura , F. , Gia attista Vi o i „Nova z a ost“: Vicova filozofija

povijesti kao sinteza znanosti i metafizike. Pića : Libar.

Izborna:

1. Brkić, J. ur. (1978), Če u još filozofija? Zagreb: Centar za kulturnu

djelatnost.

2. Despot, B. (1999), Filozofija kao sistem? Zagreb: Hrvatsko filozofsko

društvo.

3. Despot, B. (1995), Filozofiranje?: filozofija u potrazi za samim sobom.

Zagreb: Demetra.

4. Despot, B. (1991), Sitnice. Zagreb: Demetra.

5. Despot, B. (2008), Vidokrug apsoluta: prilog indiskutabilnoj

diagnostici nihilizma. Zagreb: Demetra.

6. Gadamer, H-G. (1997), Nasljeđe Europe. Zagreb: Matica hrvatska.

7. Habermas, J. (1988), Filozofski diskurs moderne. Zagreb: Globus.

8. Heidegger, M. (1996), Kraj filozofije i zadaća išlje ja. Zagreb:

Naprijed.

9. Horkheimer, M., Adorno, Th., Čači ović-Puhovski, N. (1974),

Dijalektika prosvjetiteljstva. Sarajevo: Veseli Masleša.


Kod i naziv kolegija 87003; NKFIL

Filozofija odgoja i obrazovanja

Nastavnik Prof. dr. s . Fulvio Šura (nositelj)




izvođe ja

hrvatski





Korelativnost Pedagogija, Sociologija, Sociologija odgoja

Cilj kolegija

usvojiti filozofsku problematiku odgoja i obrazovanja od antike do

danas te filozofsko u ijeće pro išlja ja kao bitne pretpostavke

kritičkoga išlje ja oder oga pojedinca u svom produktivnom

povezivanju pedagogijskih, psihologijskih, sociologijskih i drugih znanja

u odgojno či u

Ishodi uče ja

. o jas iti os ov e poj ove iz područja filozofije, pose o filozofije odgoja, a radi osposobljavanja za valjano oblikovanje pojmova i sudova,

te prepoz ava ja i do oše ja valja ih zaključaka

2. analizirati bitne osobine filozofskoga pristupa znanju i zbiljnosti kako

i se razvilo kritičko išlje je kao os ov o sredstvo odgoj oga posredovanja

. kritički usporediti spregu filozofske refleksije spra teh ičkih i društve o-hu a ističkih studija radi kritičkoga od osa pre a znanstvenom znanju

4. argumentirano raspravljati na filozofski ači radi kritičkoga pro išlja ja o poj u odgoja

Sadržaj kolegija

1. Uvod u filozofiju: pojam filozofije, izvori filozofiranja, osnovni

filozofijski problemi i pojmovi, mjesto filozofije odgoja u filozofiji.

. Pokušaj razgra iče ja filozofije u od osu a religiju, z a ost i umjetnost (s posebnim obzirom na mjesto filozofije odgoja i obrazovanja

u filozofiji i u od osu a druga područja . 3. Izvorno ljudsko iskustvo kao temelj filozofske komunikacije.

4. Kako su filozofi tu ačili treću di e ziju stvar osti. 5. Druga dimenzija stvarnosti.

6. LIMES: gra ič a situa ija. 7. Svijet kao labirint.

8. Prva dimenzija stvarnosti.


. Četiri tipa kultur ih iviliza ija. . Uloga filozofije u određe ju poj a odgoja i odgojne prakse u svijetu

nihilizma.

11. Povijesno-pro le ski pregled ajvaž ijih odgoj ih teorija.




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P 1. – 4. 11 0,4 20 %

izrada samostalnog

zadatka 1., 3., 4. 28 1

30 %

ispit (pismeni/usmeni) 1. – 4. 45 1,6 50 %

ukupno 84 3 100 %

Dodat a pojaš je ja: Na raču alu pisa i rad o iz or oj literaturi tre a predati aj a je tjeda dana prije ispita. Radovi o izbornoj literaturi eće iti zapri lje i a samom ispitu. Bez unaprijed predanoga pisanog rada o izbornoj literaturi

ije oguće pristupiti ispitu. Ista pro edura u vezi radova o iz or oj literaturi vrijedi i za uduće prijavljiva je ispita u raspisa i ispit i rokovima.

U okviru se i ara: pro išlja je odgoja u ko tekstu te elj ih filozofijskih problema kao:

Diverge t o išlje je. Rasprava o poj u čovjek. Rasprava o pojmu svijet.

Rasprava o pojmu priroda.

Rasprava o pojmu istina.

Rasprava o pojmu dobro.

Rasprava o pojmu sloboda.

Rasprava o pojmu pravedno.

Rasprava o pojmu lijepo.

Rasprava o ulozi discipline u odgoju.

Rasprava o odnosu odgoja i obrazovanja.

Rasprava o ulozi ideologije u odgoju.

Upute za pisanje radova o izbornoj literaturi:

Prezime i ime polaznika/polaznice

Navedite prvo prezi e, z og udućeg a e ed og razvrstava ja - Autor/autorica (godina izdanja). Naslov odabranog djela. Mjesto:

Izdavač. Npr. Dahlhaus, C. (2003), Estetika glazbe, Zagreb: Sintagma 2.

Uvod (700- z akova uključujući raz ak = -10 redaka)

- Ukratko o razložiti pred et/te u se i ara i razloge iz ora; avesti što je o te i već poz ato; ajaviti ači a koji će te a iti zahvaće a u eseju; opis strukture eseja...

- Razrada teme u nekoliko cjelina – poglavlja

(7000-9000 znakova uključujući raz ak = 6 -80 redaka)

- Prikazati sadržaj pročita oga djela strukturirajući jegove glav e ele e te; diskusija o ključ i argu e ti a koji su avede i u djelu –

zahvatiti či je i e, ideje i išlje je autora djela; avoditi vlastito išlje je i stavove

- Zaključ e apo e e

(1000- z akova uključujući raz ak = -15 redaka)

Navesti slič osti i razlike u od osu a autora pročita e studije; avesti što se ože zaključiti iz vlastitoga napisanog teksta; usporedba stavova

iz uvoda sa stavovima koji proizlaze iz napisanoga rada; navesti vlastite

prosud e o pročita o djelu. Font: Arial/12; Prored: 1,5

Studentske obveze


. Pohađati astavu. 2. Komentarima i sugestijama aktivno sudjelovati u nastavnom procesu.

. Napisati se i arski rad i us e o ga izložiti tijeko us e oga ispita.

. Položiti završ i us e i ispit.




Literatura

Obvezna:

. Polić, M. , K filozofiji odgoja. Zagre : Z a e i I stitut za pedagogijska istraživa ja. str. - , ili Polić, M. , Filozofija odgoja. Elektro ički priruč ik. Zagre : Radio i a Polić. (http://www.radionicapolic.hr/filozofija)

Izborna:

1. Šura , F. , Uvod u Vi ovu filozofiju iz F. Šura , Giambattista

Vi o i „Nova z a ost“, Pića : Li ar. 2. Watts, A. W. Mudrost nesigurnosti. Knjiga on-line:

http://knjigeonline.com/mudrost-nesigurnosti-alan-w-watts/

Priručna: 1. Anzenbacher, A. (1992), Filozofija. Uvod u filozofiju. Zagre : Školska knjiga.

2. Kalin, B. (2009), Povijest filozofije. Zagre : Školska k jiga.



Odgoj i o razova je za ljudska prava i de okratsko građa stvo

Nastavnica Doc. dr. sc. Mari a Diković (nositeljica)




izvođe ja hrvatski




svladavanje

Preduvjet za upis određe je odredbama programskog studija, a

preduvjet za svladavanje kolegija jesu steče e ko pete ije iz područja psihologije, pedagogije, sociologije, antropologije i drugih srodnih

područja.

Korelativnost Opća psihologija, Razvojna psihologija, Psihologija uče ja i astave, Pedagogija, Didaktika, Pedagogija održivog razvoja, So iologija odgoja

Cilj kolegija

usvojiti potre e ko pete ije za građa sko djelova je te elje o a ačeli a ljudskih prava, ediskri i a ije, kultur og pluralizma i

vladavi e prava u sklopu jeloživot og uče ja kako i se polaznici/polaznice što uči kovitije pripre ili i osposo ili za i for ira e, aktiv e i odgovor e građa e društva

Ishodi uče ja

1. upotrije iti te elj e poj ove iz područja demokracije, vladavine

prava, ljudskih prava te kulture i eđukultural ih od osa u

svakod ev o životu, a pose o u školsko okruže ju . kritički a alizirati it a o ilježja ljudskih prava te ajz ačaj ije

generacije ljudskih prava

. o jas iti važ ost i eđuso u uvjetovanost europskog i hrvatskog

ko teksta za razvoj aktiv og/odgovor og/de okratskog građa stva kao i temeljne hrvatske i europske dokumente iz područja ljudskih prava i odgoja i obrazova ja za de okratsko građa stvo

4. analizirati temeljne elemente (cilj, svrhu, ishode, strukturu)

kurikulu a građa skog odgoja i o razova ja te kritički raspravljati o jegovoj i ple e ta iji u škola a

5. osmisliti radionicu iz odgoja i obrazovanja za ljudska prava ili drugog

srod og područja

. pri ije iti steče e ko pete ije u aktivnostima radi promicanja

odgoja i obrazovanja za ljudska prava i odgoja i obrazovanja za

de okratsko građa stvo u školsko okruže ju, lokal oj zajed i i i društvu u jeli i, od os o radi aktiv og djelova ja u očuva ju i promicanju ljudskog dostojanstva, demokracije, pravde i stabilnosti

Sadržaj kolegija

1. Uvod u ljudska prava i u odgoj i obrazovanje za ljudska prava i

de okratsko građa stvo. . Bit a o ilježja, podjele i ge era ije ljudskih prava.


. Razvoj eđu arod ih s jer i a i progra a u odgoju i obrazovanju za

ljudska prava.

. Odgoj i o razova je za ljudska prava i druga srod a područja.

. Uče je za de okratsko građa stvo.

. Struktura i fu k ije građa skoga društva.

. Potre a i ači i političkoga i društve oga sudjelova ja građa a u demokratsko društvu.

. Kurikulu građa skog odgoja i o razova ja. 9. Ko pete ije učitelja i uče ika u odgoju i o razova ju za ljudska prava i de okratsko građa stvo.



Obveze

Ishodi Sati ECTS

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P 1. – 6. 11 0,4 20%

seminarski rad

(istraživa je) 2., 3. 28 1 20%

aktivnosti (radionica) 4. – 6. 20 0,7 30%

ispit (pismeni) 1. – 6. 53 1,9 30%

ukupno 112 4 100%

Studentske obveze


. Pohađati aj a je % nastave. Ako izostane od 55% do 60%

astave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, od os o ako izosta e više od 60%, uskratit će u/joj se pravo a potpis, ispit i upis odova.

. Istražiti, napisati i predati rad o jednom pravu iz područja ljudskih prava odnosno iz generacija ljudskih prava.

3. Osmisliti i predati radionicu iz odgoja i obrazovanja za ljudska prava ili

drugog srodnog područja. Napomena: (vrijedi za obveze 2. i 3.) Polaznik/polaznica treba napisati

seminarski rad i osmisliti i predati radionicu u roku od osam (8) dana od

davanja uputa za izradu istih. Ako e riješi o vezu do zada oga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini. Zadane

rokove u ovo e kolegiju tre a poštivati.




Materijali za predavanja i seminare objavljuju se na e-uče ju.

Literatura

Obvezna:

. Dürr, K., Spajić-Vrkaš, V., Ferreira Marti s, I. . Uče je za de okratsko građa stvo u Europi. Zagre : Ce tar za istraživa je, izobrazbu i dokumentaciju u obrazovanju za ljudska prava i

de okratsko građa stvo i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagre u. . Spajić-Vrkaš, V. . Z a , raz išlja , sudjeluje : projekt. Novo

do a ljudskih prava i de okra ije u škola a: eksperi e tal a proved a kurikulu a građa skog odgoja i o razova ja: istraživački izvještaj. Zagre : Mreža ladih Hrvatske. Poglavlja: „Stvara je građa a odgoje i o razova je , - .; Osvrt a rezultate istraživa ja, 147- .; Diskusija i zaključ i, -177.; Preporuke, 178-179.)

. Spajić-Vrkaš, V. . Ne oć građa skog odgoja i o razova ja. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja i

Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko

građa stvo Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagre u. 4. Spajić-Vrkaš, V., Stričević, I., Maleš, D., Matijević, M. . Poučavati prava i slo ode. Priruč ik za učitelje os ov e škole. Zagre : Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko

građa stvo i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagre u. Poglavlja: Što su ljudska prava? 15- .; Bit a o ilježja i podjele ljudskih prava, -106.;

Obrazovanje za ljudska prava, 121-135.; Obrazovanje za ljudska prava i

druga srod a područja, - .; Učitelj i o razova je za ljudska prava, 193-198.)

. Tatković, N., Diković, M., Štifa ić, M. . Odgoj i o razova je za razvoj da as i sutra. Ekološke i društve e paradig e. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Izborna:

. Asso iazio e So ietà I for azio e. . Rapporto sui diritti globali. Milano: Casa editrice Ediesse.

2. Batarelo, I., Čulig, B., Novak, J., Reškova , T., Spajić-Vrkaš, V. . De okra ija i ljudska prava u OŠ: Teorija i praksa. Zagre : Ce tar za ljudska prava.

3. De Benoist, A. (2004). Oltre i diritti dell' uomo: per difendere le

libertà. Ro a: Setti o Sigillo. . Diković, M. . Hrvaška izo raževal a politika v ko tekstu vzgoje

i izo raževa ja za državlja stvo. Sodo a pedagogika, , -207.

. Diković, M. . Odgoj i o razova je za građa stvo kao sastav i a zaštite ljudskih prava. Tabula 8, 112-123.

. Diković, M. . Osposo ljava je astav ika za pro i a je i provođe je odgoja i o razova ja za građa stvo. Život i škola, , 2/2011, 11-24.

. Diković, M. . I ter ulturalis , Hu a Rights a d Citize ship i Compulsory Edu atio i the South Easter Europe. U: Bartulović, M., Bash, L., Spajić-Vrkaš, V. ured i i , IAIE Zagre : U ity a d disunity, connections and separations: intercultural education as a

movement for promoting multiple identities, social inclusion and

transformation, Conference proceedings. Zagreb: Interkultura / IAIE,

247-258.

. Diković, M., Piršl, E. . I terkulturaliza , ljudska prava i građa stvo u i i ijal o o razova ju astav ika. U: Hrvatić, N., Luke da, A., Pavlović, S., Spajić-Vrkaš, V., Vasilj, M. (urednici),

Pedagogija, o razova je i astava, Z or ik radova . eđu arod e znanstvene konferencije, Mostar, 21. - . ožujka ., Mostar: Fakultet prirodoslovno- ate atičkih i odgoj ih z a osti Sveučilišta u Mostaru, 195-203.

9. European Commission. (2012). Citizenship Education at School in

Europe. Brussels: Eurydice European Unit.

. Piršl, E. . Cooperatio of S hools a d NGOs i I ter ultural Education. http://www.ffzg.hr/hre-edc/Zd-Sem-Report_ENG.htm

. Piršl, E. . Diversità ulturale e diritti u a i ei progra i s olasti i, i : A rosi Ra dić, N., Deghe ghi-Olujić, E., Pederza i, G., S otti Jurić, R. ed. Argo e ti e didatti he a o fro to. Pola: Atti del

Corso di aggiornamento e perfezionamento per docenti di Italiano, 229-

244.

. Piršl, E., Marušić-Šti a , O., Pokraja – Bulian, A. (2007). The

attitudes of students and teachers towards civic education and human

rights. Metodički o zori, , , -34.

. Sa lić, M. . I terkulturaliza u astavi. Zagre : Naklada Ljevak.

. Spajić-Vrkaš, V. . Odgoj i o razova je za de okratsko građa stvo u Hrvatskoj – izvješće. Zagre : Ce tar za istraživa je, izobrazbu i dokumentaciju u obrazovanju za ljudska prava i

de okratsko građa stvo i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

. Spajić-Vrkaš, V., Božić, J., Piršl, E. . Proje t Edu atio for Democratic Citizenship: From Policy to Effective Practice Through

Quality Assurance (EDC-QA Project). Stocktaking in Southeast Europe –

Country Report: Croatia. Zagreb: Research and Training Centre for

Human Rights and Democratic Citizenship and Faculty of Philosophy

University of Zagreb.

Priručna: . Kurikulu građa skog odgoja i o razova ja. . Zagre :

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Agencija za odgoj i

obrazovanje.

. Progra eđupred et ih i i terdis ipli ar ih sadržaja građa skog odgoja i o razova ja za os ov e i sred je škole. . Zagre : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

. Na io al i Kurikulu eđupred et ih te a – Građa ski odgoj i obrazovanje, Cjelovita kurikularna reforma – Ra i i predškolski, os ov oškolski i sred joškolski odgoj i o razova je. . Zagre : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

. Spajić-Vrkaš, V. . Te elj i eđu arod i doku e ti iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Zagreb: Vlada Republike

Hrvatske.

. Spajić-Vrkaš, V., Kukoč, M., Bašić, S. . O razova je za ljudska prava i de okra iju: I terdis ipli ar i rječ ik. Zagre : Hrvatska ko isija za UNESCO i Projekt „O razova je za ir i ljudska prava za hrvatske

os ov e škole .



Kultura govorenja i pisanja

Nastavnica Iz . prof. dr. s . Blaže ka Marti o ić (nositeljica)

Dr. sc. Va essa Vitko ić Marčeta, poslijedokt.




iz ođe ja hrvatski




svladavanje

Predz a ja koja se očekuju u skladu su s gi azijski progra o asta e hr atskoga jezika s aglasko a pis e o izraža a je i

pravopisna pravila). Stje a je spe ifič ih i općih ko pete ija o oga kolegija o oguća a te elj o poz a a je pis e og i us e og izraža a ja.

Korelativnost Kolegij korelira s ostalim kolegijima s Programa u segmentu

primjenjivosti u pisanoj i govorenoj praksi.

Cilj kolegija

ovladati osnovama kulture govorenja i pisanja, s naglaskom na kulturu

pisa ja, a u s e u se raza ire i stje a je općih i stru e tal ih, interpersonalnih, sistemskih i spe ifič ih ko pete ija

Ishodi uče ja

1. služiti se or ati i priruč i i a i a alizirati ih

. produ irati ortografski i gra atički korekt e teksto e

3. producirati govor ortoepski korektno

. a alizirati dopušte a odstupa ja od or â s o ziro a funkcionalne stilove.

Sadržaj kolegija

. Te elj i jezikoslo i poj o i. Li g ističke dis ipline.

. Prostor a i društ e a jezič a raz olikost.

. Glaso i hr atskoga k jiže og jezika. Glaso e pro je e.

. Grafe ski susta hr atskoga k jiže oga jezika. 5. Ortografija i orografska norma.

6. Ortoepija i ortoepska norma.

. Najčešće d oj e gra atičke i leksičke or e.

. Pra opis e, gra atičke, leksičke i pra ogo or e jež e. 9. Metodologija znanstvenoga rada.



Obveze

Ishodi Sati ECTS

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađanje P 1. – 5. 11 0,4 10 %

prezentacija (istraži ački zadatak)

1. – 5. 28 1 40 %

(20 % + 20 %)

pismeni ispit 1., 3., 4. 45 1,6 50 %


http://www.unipu.hr/index.php?id=446&L=0%2F%3Fid%3Dhttp%3A%2F%2Fkaaos.org%2Frotat%2Fid1.txt%3F%3F

ukupno 84 3 100 %

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je ji a ja : Pohađa je je asta e o ez o. Tolerira se % izostanaka i njih nije

potre o opra dati. Polaz i i koji izosta u iše od % do i aju dopunski zadatak (pisanje referata na zadanu temu) da bi mogli

pristupiti ispitu.

Seminarski rad (pismeni) ocjenjuje se ovako:

0 % = Rad nije napisan.

4 % = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

% = Rad zado olja a for al e kriterije, ali su uoče i eći edostat i a sadržaj o pla u.

% = Rad zado olja a for al o, ali ije pro ede o istraži a je. % = Rad zado olja a for al o i sadržaj o, ali su uoče i edostat i u

a alizi istraži a ja. % = Rad je is rpa , gra atički i pra opis o toča .

Ocjenjivanje izlaganja seminarskoga rada:

0 % = Rad nije usmeno prezentiran.

% = Rad je pročita . % = Rad je djelo ič o pročita i epripre lje .

% = Rad ije pročita , ali su uoče i eći edostatci u usmenom

izlaganju.

% = Izlaga je je do ro pripre lje o, ali su uoče e a je pra ogo or e pogreške. 20 % = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Pis e i se ispit o je juje a sljedeći ači ali i detalj ije pre a proporcionalnom postotku – 1 %):

% i a je toč ih odgo ora = % o je e od 51 % do 60 % = do 10 % ocjene

od 61 % do 70 % = do 20 % ocjene

od 71 % do 80 % = do 30 % ocjene

od 81 % do 90 % = do 40 % ocjene

od 91 % do 100 % = do 50 % ocjene

Ko ač a je o je a z ir s ih elemenata:

5 (izvrstan) = 89 – 100 % ocjene

4 (vrlo dobar) = 76 – 88,9 % ocjene

3 (dobar) = 63 – 75,9 % ocjene

2 (dovoljan) = 50 – 62,9 % ocjene.

Studentske obveze


. Pohađati asta u.

. Napisati se i arski rad i izložiti ga.


Rokovi ispita Daju se a početku akade ske godi e, o ja ljuju se a rež i stra i a a S eučilišta i u ISVU.


Materijali za nastavu objavljuju se na e-uče ju. Akade ska čestitost

Polaz i i su duž i pošti ati ačela akade ske čestitosti koja su

regulira a Etički kodekso S eučilišta doku e t je dostupa a sljedećoj stra i i: .u ipu.hr . Diskusije često ode do suko a

išlje ja. Teško je iz jeći eslaga ja oko te a o koji a oso e i aju

s aža sta . Na preda a ju potre o je posta iti granice prihvatljivoga i

eprih atlji oga po aša ja, a eke od jih su: . S atko i a pra o da u se o raća s pošto a je . . S atko i a pra o da ga se sasluša ez prekida ja. . S atko i a pra o osjećati se sigur i .

4. Nitko nema pravo uznemiravati druge u predavaonici.

Kontaktiranje s nastavnicom:

Ko taktira je s asta i o iz a asta e od ija se ajčešće u rije e konzultacija. Konzultacije mogu biti dogovorene i izvan zadanih termina

kada su polaz i i spriječe i drugi studijski o eza a. S akodnevno

d os jer o ko taktira je o ogućuje se elektro ičko pošto , a po re e o jed os jer o it će a e-uče ju.

Informiranje o kolegiju:

Materijali za predavanja objavljuju se na e-uče ju.

Pismeni radovi:

Polaz ik je duža apisati se i arski rad te ga do prijave ispita predati

u pisa o e o liku pisa o raču alo , Ti es Ne Ro a ili Arial, eliči o slo a , s proredo , , eu eza o, ez plastič ih o ota.

Potre o se, također, ko zultirati s oditelje kolegija oko literature i ostalih pitanja eza ih uz o liko a je rada. Gra atička i pra opis a toč ost u jet su za poziti u o je u rada. Plagijat preze tira je tuđega rada kao s ojega eće se tolerirati. S aki rad ora sadrža ati: aslo u stra i u a o a sadrži: i e s eušilišta, progra a – na vrhu; ime i

prezime polaznika/polaznice i naslov seminarskoga rada – u sredini;

JMBAG, smjer, kolegij, ime i prezime mentora, mjesto i datum kada je

napisan rad – a d u , sadržaj, u od, razradu koja se slo od o aslo ljuje , zaključak, popis literature. O liko a je se rada također

ocjenjuje.

Literatura

Obvezna:

. A. Fra čić, L. Hudeček, M. Mihalje ić: Nor ati ost i išefu k io al ost u hr atsko e sta dard o jeziku, Hr atska

s eučiliš a aklada, Zagre , . . S. Težak, S. Ba ić: Gra atika hr atskoga jezika, ŠK, Zagre , .

(Ili neka druga suvremena gramatika)

Pravopis po izboru

Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013.

V. A ić, J. Silić: Pra opis hr atskoga jezika, NL i ŠK, Zagre , . S. Ba ić, B. Fi ka, M. Moguš: Hr atski pra opis, ŠK, Zagre , .

Izborna:

Popis koji slijedi i for ativ oga je karaktera jer je dijelo sadržaja kolegija poz ava je literature o sta dard ojezič i pita ji a. Odreda se radi o jezič i priruč ici a koji su, dakako, priruč ička literatura koja ože po oći i u ostali jezič i pita ji a veza i a za Progra opće ito.

Popis hrvatskih pravopisa, gramatika i rječ ika: www.hrvatskiplus.org

PRAVOPISI

S. Bat ožić, B. Ra ilo ić, J. Silić: Hr atski raču al i pra opis, MH, Zagreb, 1996.

S. Ba ić, S. Ha , M. Moguš: Hr atski školski pra opis, ŠK, Zagre , . L. Baduri a, I. Marko ić, K. Mića o ić: Hr atski pra opis, Mati a hrvatska, 2007.

Pra opis i priruč ik, ur. Lj. Jojić, No i Li er-Jutarnji list, Zagreb, 2004.

M. Ču rić, M. Bar aroša-Šikić: Praktič i školski pra opis, ŠK, Zagre , 2001.

S. Ba ić, M. Moguš: Hr atski pra opis, ŠK, Zagre , .

GRAMATIKE

S. Ba ić i dr.: Po ijes i pregled, glaso i i o li i hr atskoga k jiže og jezika, HAZU – Globus, Zagreb, 1991.

S. Ba ić i dr.: Glaso i i o li i hr atskoga k jiže oga jezika, NZ Glo us, Zagreb, 2007.

S. Babić: T or a riječi u hr atsko k jiže o jeziku. HAZU - Globus,

Zagreb, 1991.

E. Barić i dr.: Hr atska gra atika, ŠK, Zagre , . R. Katičić: Si taksa hr atskoga k jiže og jezika, NZ Glogus – HAZU,

Zagreb, 2002.

S. Vukušić, I. Zoričić, M. Grasselli-Vukušić: Naglasak u hr atsko e k jiže o jeziku, NZ Glo us, Zagre , . J. Silić, I. Pra jko ić: Gra atika hr atskoga jezika, Školska k jiga, Zagreb, 2005.

D. Raguž: Praktič a hr atska gra atika, Medi i ska aklada, Zagre , 1990.

RJEČNICI V. A ić: Rječ ik hr atskoga jezika, NL, Zagre , . V. A ić, I. Goldstei : Rječ ik stra ih riječi, No i Li er, Zagre , . J. Be ešić: Rječ ik hr atskoga k jiže og jezika od preporoda do I. G. Ko ačića, Zagre , . V. Brod jak: Razliko i rječ ik srpskog i hr atskog jezika, ŠN, Zagre ,

. ili Rječ ik razlika iz eđu hr atskoga ili srpskoga jezika, ŠN, Zagreb, 1992.

I. Esih, Tur iz i. Rječ ik turskih, arapskih i perzijskih riječi u hr atsko k jiže o jeziku i pučko go oru, Zagre . Hrvatski enciklopedijski rječ ik ur. R. Mataso ić i Lj. Jojić , NL, Zagre , 2002.

A. Gluhak: Hr atski eti ološki rječ ik, A. Cesare , Zagre , . Grupa autora: Rječ ik o ih riječi, Mi er a, Zagre , . B. Klaić: Rječ ik stra ih riječi, Naklad i za od MH, Zagre , 1990.

J. Matešić: Frazeološki rječ ik hr atskoga ili srpskog jezika, Zagre , 1982.

Rječ ik hr atskoga jezika ur. J. Šo je , Leksikografski za od «Mirosla Krleža», ŠK, Zagre , . Rječ ik hr atskoga ili srpskoga jezika, K jiga – 23, JAZU, Zagreb, 1880.

– 1976.

http://www.hrvatskiplus.org/

T. Sa ljak: Rječ ik šatro ačkog go ora, Glo us, Zagre , . R. Si eo : E iklopedisjki rječ ik li g ističkih azi a, I A – O), II (P – Ž , MH, Zagreb, 1969.

K. Spalati : Peterojezič i rječ ik europeiza a, Zagre , . J. Šetka, Hr atska kršća ska ter i ologija, Split, . M. Ši u dić: Rječ ik su iš ih tuđi a u hr atsko e jeziku B. Šulek: Hr atsko- je ačko-talija ski rječ ik z a st e og azi lja, I A-

N), II (O- Ž , Zagre , – 1875., pretisak Globus, Zagreb, 1990.

F. Tanocki: Rječ ik rod i skih azi a, Osijek, . R. Vido ić, Po orski rječ ik, Split, . Veliki rječ ik hr atskoga sta dard og jezika, Školska k jiga, Zagre , 2015.

Neki d ojezič i rječ i i: J. Be ešić: Hr atsko-poljski rječ ik, Zagre . Ž. Bujas: Hr atsko-e gleski rječ ik, Zagre . J. Da re, M. Dea o ić, R. Mai er: Hr atsko-fra uski rječ ik, Zagre 1996. (pretisak)

M. Dea o ić, J. Jer ej: Hr atsko-talija ski rječ ik, Zagre , . R. Uhlik: Srpskohrvatsko- iga ski reč ik Ro a e ala a , S jetlost, Sarajevo, 1947.

SAVJETNICI

N. A drić: Bra ič jezika hr atskoga, .; Pretisak: Zagre . S. Ba ić: Hr atska jezikoslo a čita ka, Glo us, Zagre , . S. Ba ić: Hr atska jezikoslo a pre ja, NZ Glo us, Zagre , . S. Ba ić: Hr atski jučer i da as, ŠN, Zagre , . S. Ba ić: Hr atski jezik u političko rtlogu, . S. Ba ić: Hr a ja hr atskoga, Školska k jiga, Zagre , . D. Brozo ić: Pr o li e jed i e, Vije a , Mati a hr atska, . J. Duj ušić: A ti ar arus hr atskoga jezika pripre ila T. Piškorić , Pergamena, Zagreb, 2008.

Go ori o hr atski, Jezič i sa jeti u izda ju Hr atskoga radija , Naprijed, Zagreb, 1997.

L. Hudeček, M. Mihalje ić: Jezik edija, pu li istički fu k io al i stil, Hr atska s eučiliš a aklada, Zagre , . Institut za hr atski jezik i jezikoslo lje skupi a autora . Hr atski jezič i savjetnik, Pergamena – Školske o i e, Zagre , . Lj. Jo ke: K jiže i jezik u teoriji i praksi, Zagre , . M. Ko ače ić: Hr atski jezik iz eđu or e i stila, Zagre , . M. Ma ić: Jezič i sa jeti, HFD, Zadar, . T. Maretić: Hr atski ili srpski jezič i sa jet ik, . M. Matko ić: Jezič i sa jet ik – iz prakse za praksu, Škorpio , Zagre , 2006.

M. Mihalje ić: Kako se a hr atsko e kaže WWW?, Hr atska s eučiliš a aklada, Zagreb, 2003.

N. Opačić: Iza riječi, Vije a – Matica hrvatska, 2005.

N. Opačić: Hr atski u zagrada a, Hr atska s eučiliš a aklada, Zagre , 2006.

N. Opačić: Hr atski jezič i putokazi, HSN, Zagre , . N. Opačić: Re i i to kratko i jas o, No i Liber, Zagreb, 2009.

S. Pa ešić: Jezič i sa jet ik s gra atiko , .

V. Rožić: Bar ariz i u hr atsko e jeziku, . S. Težak: Hr atski aš s agda š ji, ŠN, Zagre , . S. Težak: Hr atski aš e za ora lje i, Tipe , Zagre , . S. Težak: Hr atski aš ose uj i, ŠN, Zagre , . S. Težak: Hr atski aš e podo i, ŠN, . I. Zoričić: Hr atski u praksi, ZN «Žaka Juri», Pula, . I. Zoričić: Trago jezič ih edou i a, ZN «Žaka Juri», Pula, .

ČASOPISI Jezik, Filologija, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, Rasprave Instituta

za hrvatski jezik, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Strani jezici,

Vijenac, Fluminensia, Govor, Kolo, Suvremena lingvistika... ZBORNICI

z or i i rado a Sla ističkoga ko gresa u Puli, u Osijeku, u Zadru; z or i i rado a Riječkih filoloških da a; z or i i rado a HDPL-a ...

Priručna: - A. Fra čić, L. Hudeček, M. Mihalje ić: Nor ati ost i išefu k io al ost u hr atsko e sta dard o jeziku, Hr atska

s eučiliš a aklada, Zagre , ., – 292.

- M. Gačić: Kako izraditi za rš i i diplo ski rad, Školska k jiga, Zagreb,1987.

- M. Gačić: Pisa je i o ja lji a je z a st e ih i struč ih rado a, Zagre , 2001.

- D. Oraić Tolić: Akade sko pis o, Naklada Lje ak, Zagre , . - M. Ša ić: Kako astaje auč o djelo, Sarajevo, 1968.

- R. Zele ika: Metodologija i teh ologija izrade z a st e og i struč og djela, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000., str. 260 – 278.



Kulturna antropologija

Nastavnik Doc. dr. s . A drea Matošević




izvođe ja hrvatski





Korelativnost Sociologija, Sociologija odgoja, Uvodu u filozofiju, Filozofija odgoja i

obrazovanja

Cilj kolegija

analizirati osnove kulturne antropologije i istraživačke etode etnografije s naglaskom na antropologiju pre oše ja z a ja, odgoja i

obrazovanja

Ishodi uče ja

1. o jas iti spe ifič osti a tropološkoga pristupa istraživa ju te

povijes e z ačajke asta ka i razvoja pojedi ih a tropoloških škola 2. analizirati klasič e i suvre e e a tropološke te e 3. primijeniti steče a z a ja i metodologiju etnografiju pri

os išljava ju vlastitoga istraživa ja

Sadržaj kolegija

1. Društve e i so ijal e di a ike koje su dopri ijele razvoju antropologije kao zasebne znanosti.

2. Z ačaj i jesto kultur e a tropologije eđu društve i i humanistički z a osti a.

3. Pojam kulture u antropologiji sagledan kroz dijakronijski razvoj

discipline u odnosu na odgoj i obrazovanje.

4. Poja „drugosti“ i ide titeta.

5. Razvoj metodologije.

6. Oda ra e te e kultur ih spe ifič osti „do aćeg tere a“.




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je predavanja 1. – 3. 11 0,4 10%

seminarski rad 1. – 3. 28 1 35%

kritički esej 1. – 3. 17 0,6 25%

ispit (usmeni) 1. – 3. 28 1 30%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : /

Studentske obveze Da položi kolegij, polaznik/polaznica mora:

1. Pohađati više od 50% nastave i aktivno sudjelovati u istoj. Ako

http://www.unipu.hr/index.php?id=andreamatosevic&L=http%3A%2F%2Ffrisaprodutora.com.br%2Fteste.htm%3F#c865

izosta e više od 50% nastave, orat će izvršiti dodat e zadatke.

2. Predati seminarski rad sedam dana prije ispita.

3. Položiti us e i ispit.


Ostale važ e či je ice

vezane uz kolegij Materijali za predavanja i seminare objavljuju se na e-uče ju.

Literatura

Obvezna:

1. Moore Jerry D., Uvod u A tropologiju. Teorije i teoretičari kulture,

Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. (str. 17-37; 155-185; 285-

303; 317-331)

Izborna:

1. Clifford James i George E. Marcus, Writing culture. The Poetics and

Politics of Ethnography, Berkley, Los Angeles, London, University of

California Press, 1986.

2. Clifford James, The predicament of culture. Twentieth century

ethnography literature and art, Harvard Univ. Press, 1988.

3. Eagleton Terry, Ideja kulture, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.

4. Frazer James George, Zlatna Grana 1. i 2., Beogradski izdavačko-

grafički zavod, Beograd 1977. 5. Haviland William A., Kulturna Antropologija, Naklada Slap, 2004

6. Höris h Jo he , Teorijska apoteka. Pripo oć upoz ava ju hu a ističkih teorija posljed jih pedeset godi a, s njihovim rizicima

i nuspojavama, Algoritam, Zagreb, 2007.

7. Lévi-Strauss, Claude, Divlja misao, Nolit, Beograd, 1978.

8. Marcus George E. i Michael M.J. Fischer, Antropologija kao kritika

kulture, Naklada Breza, Zagreb, 2003.

9. Malinovski Bronislav, Argonauti Zapadnog Pacifika, Beogradski

izdavačko-grafički zavod, 1979. 10. Malinowski Bronislaw, Giornale di un antropologo, Armando

editore, Roma, 1992.

11. Mead Margaret, Spol i te pera e t u tri pri itiv a društva,

Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.

12. Potkonjak Sanja, Tere za et ologe počet ike, HED Biblioteka,

Zagreb, 2014.

13. Segale Marti e ur., Drugi i sliča . Pogledi a et ologiju suvre e ih društava, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. (str. 233-243)

14. Škokić Tea, Lju av i kod. Lju av i seksual ost iz eđu tradi ije i znanosti, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2011.

program stjecanja pedagoŠkih kompetencija izvedbeni … · 2017. 11. 23. · program stjecanja...

Documents