Slušateljima...

Orgulje, kao najsloženiji instrument s tipkama, a ujedno i instrument iznimno široke i raskošne palete zvukovlja, za svakog mladog glazbenika predstavljaju velik izazov. Kroz svoju bogatu povijest, čiji korijeni sežu u davnu 246. g. pr. Kr., plijenile su pažnju mnogih historiografa koji su pisali o različitim funkcijama, sudbinama, ali i sposobnostima ovog uistinu osebujnog instrumenta. Povezivan je s najsvečanijim i najgrandioznijim misnim slavljima, vrlo intimnim privatnim koncertima u kućama, javnim muziciranjem u važnijim kazalištima, amfiteatrima i cirkusima, ali i signalnim korištenjem, poput neke vrste „karnevalskog objekta“. Opisivan je kao jedno od svjetskih čuda, instrument koje posjeduje insignije carske moći, ali i terapeutske sposobnosti koje „mogu pobjeđivati duševnu bol, navoditi na ljubav prema Bogu i liječiti ludilo“.

S obzirom na vrlo veliku tradiciju, logično je zaključiti da su se kroz povijest mijenjale izvedbene mogućnosti koje su bile uvjetovane aspektom tehničkog. Novi zahtjevi ubrzavali su inventivnost graditelja orgulja, što je pridonijelo usavršavanju mehaničkog funkcioniranja instrumenta. Gledano iz umjetničke perspektive, svaki graditelj se povodio za subjektivnim doživljajem, unoseći u instrument ljepotu zvuka čiji ideali leže u ljepoti zvuka ljudskoga glasa, te intonaciji materinskog jezika. Kako je u svaki instrument ugrađena energija i karakter graditelja, tako je i pri interpretaciji nužno potrebno ugraditi vlastitu osobnost i energiju, pritom poštujući jedinstvene osobitosti svakog pojedinog instrumenta. Pri tome treba obratiti pozornost na podrijetlo graditelja, vrijeme u kojem je živio i okolnosti koje su ga oblikovale. Nužno je i poznavanje registara, kao i upućenost u zakonitosti i karakteristike svakog povijesno-stilskog razdoblja i estetike tog vremena. Podrazumijeva se i analitički pristup svakom djelu, tražeći srž djela, ključ za izvođenje. Takav filozofski, znanstveni, ali duhovno osvješteni pristup djelu u njegovim beskrajnim značenjima daje odgovore koji proizlaze iz ljubavi prema istini u glazbi. Kako je glazba posrednik između duhovnog i materijalnog svijeta, omogućava nam neograničeno veliki duhovni rast, što je ujedno i inspiracija za sam naziv festivala – Anabasis (retorička figura rasta, uzdizanja, stremljenja prema prosvjetljenju).

Tea Kulaš

CRKVA SV. PAVLA APOSTOLA – RETKOVEC20:00 SATI

NEDJELJA, 10. SVIBNJA 2015. – NIKOLA CEROVEČKI

Johann Sebastian Bach (1685 – 1750): Preludij i fuga u D-duru, BWV 532

Johannes Brahms (1833 – 1897): Herzlich tut mich verlangen Es ist ein Ros' entsprungen  Herzlich tut mich verlangen

Davor Bobić (1968): Fantazija Klanjat će se tebi Gospodine svi narodi Zemlje

Marcel Dupré (1886 – 1971): Preludij i fuga u g-molu, op. 7

Jules Grison (1842 - 1896): Toccata

Nikola Cerovečki (1990) dobitnik je prve nagrade na državnom natjecanju učenika i studenata orgulja (2013. i 2015.). Student je četvrte godine orgulja na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, u klasi prof. Ljerke Očić. Završio je glazbenu školu u Varaždinu, smjerove teorija glazbe i orgulje u klasi prof. Natalije Imbrišak. Bilježi više nastupa na domaćim festivalima: Orgulje Heferer, Petar Nakić, Ars organi Sisciae, Orgulje zagrebačke katedrale, te je aktivni polaznik seminara interpretacije orguljaške glazbe (Cristoph Bossert, Andrew Benson Wilson, Roman Perucki, Gunther Rost, Ljerka Očić, Hans Fagius, Renata Bauer, Martin Schmeding). Orguljaš je u župi sv. Pavla apostola u Zagrebu.

NEDJELJA, 17. SVIBNJA 2015. – TEA KULAŠ

Juan Bautista José Cabanilles (1644 – 1712): Corrente Italiana

Johann Sebastian Bach (1685 – 1750): Preludij i fuga u f-molu, BWV 534

Johann Jakob Froberger (1616 – 1667): Toccata II, FbWV 108

Johann Sebastian Bach (1685 – 1750): Preludij i fuga u G-duru, BWV 541

Henri Mulet (1878 – 1967): Carillon Tu es petra et portæ inferi non prævalebunt adversus te

Krsto Odak (1888 – 1961): Passacaglia, br. 1

Petr Eben (1927 – 2007): Koralna fantazija Svatý Václave

Tea Kulaš (Zadar, 1994) glazbeno obrazovanje započinje 2000. godine u Glazbenoj školi Blagoje Bersa Zadar. Godine 2006. upisuje klavirski i teoretski odjel, a 2009. godine Odjel za orgulje u klasi prof. Martine Lazar. Posljednju godinu orguljaškog obrazovanja pohađa u Zagrebu u klasi prof. Pavla Mašića, pod čijim vodstvom osvaja prvu nagradu na regionalnom i treću nagradu na državnom natjecanju u Zagrebu. Godine 2007. završava i plesno obrazovanje, a tijekom školovanja sudjeluje na natjecanjima za skupine i solo plesače i osvaja nagrade. Zadarskom plesnom ansamblu pristupa 2008. godine, te postaje i voditeljica podmlatka s kojim je redovito sudjelovala na svim predstavama ansambla kao koreografkinja i plesačica. U redovnom školstvu, završila je grafički dizajn u Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zadru. Godine 2012. upisuje studij muzikologije na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, a 2013. godine studij orgulja u klasi prof. Ljerke Očić. Održala je nekoliko samostalnih koncerata u Katedrali sv. Stošije u Zadru, u župnoj crkvi Bezgrješnog srca Marijina u Zagrebu, i drugdje. Također, sudjelovala je na nekoliko festivala orguljske glazbe od kojih su neki: Ars organi Sisciae, Anabasis i Petar Nakić. Godine 2015. osvaja prvu nagradu na regionalnom i državnom natjecanju u Zagrebu. Aktivno sudjeluje

na seminarima interpretacije orguljske glazbe (Gunther Rost, Tomaž Sevšek Šramel, Nathan J. Laube, Hans Fagius, Shin Young Lee, Martin Schmeding).

NEDJELJA, 24. SVIBNJA 2015.KONCERT BAROKNE KOMORNE GLAZBE

1. Dietrich Buxtehude (1637 – 1707): Quemadmodum desiderat cervus, BuxWV 92

2. Giuseppe Tartini (1692 – 1770): Koncert u D-duru, za trublju i orgulje (Allegro moderato – Andante – Allegro grazioso)

3. Alessandro Scarlatti (1660 – 1725): Mio Tesoro per te moro

4. Johann Sebastian Bach (1685 – 1750): Es kostet viele in Christ zu sein, BWV 459

5. Alessandro Scarlatti (1660 – 1725): Si suoni la Tromba

6. Antonio Vivaldi (1678 – 1741): Koncert za obou i violinu u B duru, RV 548 (Allegro – Largo – Allegro)

7. Georg Friedrich Händel (1685 – 1759): Eternal Source of Light Divine

Let the bright Seraphim

Aleksandra Bilanović, sopran / Ivana Kovačević, flauta / Marta Meštrović, oboa / Tea Kulaš, orgulje (točke: 1, 4)

Tomislav Kreš, trublja / Tea Kulaš, orgulje (točka 2)

Ivana Kovačević, flauta / Marta Meštrović, oboa / Tea Kulaš, orgulje (točka 6)

Antonia Horvat, sopran / Igor Mrnjavčić, trublja / Nikola Cerovečki, orgulje (točke: 3, 5, 7)

CRKVA BEZGRJEŠNOG SRCA MARIJINA JORDANOVAC, 19:30 SATI

PONEDJELJAK, 1. LIPNJA 2015.KONCERT STUDENATA ORGULJA

1. Johann Jakob Froberger (1616 – 1667): Toccata II, FbWV 108

2. François Couperin (1668 – 1733): Messe pour les Couvents (Plein jeu – Récit de chromhorne – Dialogue)

3. Wolfgang Amadeus Mozart (1756 – 1791): Fantazija u f-molu, K. 608

4. Max Reger (1873 – 1916): Introdukcija i passacaglia u d-molu

5. Henri Mulet (1878 – 1967): Carillon Tu es petra et portæ inferi non prævalebunt adversus te

6. Marcel Dupré (1886 – 1971): Preludij i fuga u g-molu, op. 7

7. Petr Eben (1927 – 2007): Koralna fantazija Svatý Václave

8. Jules Grison (1842 - 1896): Toccata

Krešimir Klarić, 2. godina (točke: 1, 4)

Petra Hrvačić, 5. godina (točka 2)

Valentin Sarić, 5. godina (točka 3)

Tea Kulaš, 2. godina (točke: 5, 7)

Nikola Cerovečki, 4. godina (točke: 6, 8)

UTORAK, 2. LIPNJA 2015.KONCERT KOMORNE GLAZBE

1. Philipp Friedrich Böddecker (1607 – 1683): Sonata sopra la Monica

2. Georg Philipp Telemann (1681 – 1767): Sonata za dvije flaute br. 1 u F-duru (Largo – Presto)

3. Johann Sebastian Bach (1685 – 1750): Seufzer, Tränen, Kummer, Not, arija iz kantate Ich hatte viel Bekümmernis, BWV 21

Sichüben im Lieben, arija iz kantate Weichetnür, betrübte Schatten, BWV 202

4. Johann Joachim Quantz (1697 – 1773): Trio sonata u G-duru (Vivace –Largo – Allegro)

5. Alessandro Scarlatti (1660 – 1725): Mio tesoro per te moro

6. Dietrich Buxtehude (1637 – 1707): Quemadmodum desiderat cervus, BuxWV 92

7. Alessandro Scarlatti (1660 – 1725): Si suoni la Tromba

Natalija Jarec, fagot / Valentin Sarić, orgulje (točka 1)

Marijana Bačelić, flauta / Ivan Buić, flauta / Petra Hrvačić, orgulje (točka 2)

Antonia Horvat, sopran / Iva Ledenko, oboa / Nikola Cerovečki, orgulje (točka 3)

Ivana Kovačević, flauta / Marta Meštrović, oboa / Tea Kulaš, orgulje (točka 4)

Antonia Horvat, sopran / Igor Mrnjavčić, trublja / Nikola Cerovečki, orgulje(točke: 5, 7)

Aleksandra Bilanović, sopran / Ivana Kovačević, flauta / Marta Meštrović, oboa / Tea Kulaš, orgulje (točka 6)

ŽIVOTOPISI

Marijana BačelićAleksandra BilanovićIvan BuićNikola CerovečkiAntonia HorvatPetra HrvačićKrešimir KlarićIvana KovačevićTomislav KrešIva LedenkoTea KulašMarta MeštrovićIgor MrnjavčićValentin Sarić